Novi program glazbene nastave u okviru hnos-a

Novi program glazbene nastave u okviru hnos-aStudentica: Antonia JagodiStudij glazbene pedagogije II.godinaKolegij: Pedagogija 2

POVODHNOS Hrvatski nacionalni obrazovni standard, zapoeo u travnju 2004.godinePovod su bili pretrpani nastavni programi i pretrpani i mnogobrojni udbenici.Bez adekvatnog angamana nastavnika nee doi do nikakvih promjena.U projektu je bio angairan velik broj vrhunskih strunjaka za svako podruje: akademici, sveuilini profesori, metodiari, nastavnici iz prakse i mnogi drugi.Projekt izrade katalokih tema prerastao je u projekt izrade HNOS-a te su izraeni novi nastavni programi.KATALOKE TEME I HNOS U GLAZBIGlavni problem bili su udbeniciGlazbena kultura je postala predmet s najveim brojem udbenika (radnih biljenica i prirunika za nastavnike) u cijelom predmetnom opusu osnovne kole (67 svezaka).Sadraj je bio pretrpan, 80% sadraja je bilo suvino.Nezadovoljstvo je lealo u broju nastavnih sati kojih je bilo premalo.

KARAKTERISTIKE PRETHODNOG NASTAVNOG PROGRAMA GLAZBENE KULTURE U OSNOVNOJ KOLI...de iure svatarski program, u njemu se propisivalo i glazb.opismenjivanje i pjevanje po sluhu, sviranje, glazbeno stvaralatvo sluanje glazbe i uenje o glazbi, polazilo se od logike struke te je nastava podsjeala na imitaciju nastave u glazbenim kolama rezultat: NEUSPJEH!

...de facto u praksi se svodio na apsurdni, pojednostavljeni solfeggio uz pokoje pjevanje pjesama po sluhu i sluanje glazbe

GLAZBENA PISMENOST ZNANJE ILI VJETINA?Prava glazbena pismenost je vjetina koja omoguuje razumijevanje glazbe do te mjere da je uenik napisanu dekodira te otpjeva tj.da ono to uje zapie. Stjee se u glazbenoj koli na solfeggiu te stjecanje takve pismenosti traje nekoliko godina.Prividna glazbena pismenost se moe stei u osnovnoj koli a radi se o znanju kako se koja nota zove, no to je znanje ne vjetina. Paradoks glazbene nastave u osnovnoj koli je u tome to se namjeravalo postii pravu glazbenu pismenost, dok se zapravo postizala prividna glazbena pismenost koja je apsurdna.GLAZBENO OPISMENJIVANJE KAO IZVOR FRUSTRACIJENastava glazbene kulture nije spadala u predmete koji bi optereivali uenike, ali izvor frustracijama u nastavi glazbene kulture je u glazbenom opismenjivanju.Ako nismo u stanju izvesti ono to je notama zapisano, onda to pretvaramo u verbalno znanje, ako se moe (a ne moe!) otpjevati niz tonova zapisanih notama, uenik mora znati kako se ti tonovi zovu abecedom ili solmizacijom.Neke jednostavne radnje, npr.potpisati solmizacijska, abecedna ili ritamska imena stvarale su uenicima problem.to nekome znai G-dur ako ne zna pjevati tj.misliti u G-dur tonalitetu?

ZATO BI OBIAN OVJEK TREBAO BITI GLAZBENO PISMENMnogi glazbeni pedagozi i glazbenici misle kako je strano vano da se uenike u opeobrazovnim kolama glazbeno opismeni. Takvo miljenje dijele samo glazbeni pedagozi, dok ovi drugi oblikuju stereotipe.Note su znakovi za biljeenje glazbe, od svih glazbenih kultura svijeta jedino zapadnoeuropska poznaje notno zapisivanje. Velik dio svjetske glazbe se ne zapisuje: folklorna glazbe jazz, velik dio zabavne glazbe.Mnogi glazbeni velikani nisu bili glazbeno pismeni, npr.: Erroll Gardner, Paul McCartney, Art Tatum (veina jazzista), Luciano Pavarotti...KAKO JE POELO GLAZBENO OPISMENJIVANJE?...U SVIJETU ideja o potrebi glazbenog opismenjivanja potjee od J.J.Rousseaua koja je bila revolucionarna, glazbeno opismeniti uenika znailo je omoguiti mu da doe do glazbe a jedini nain za to jest njezino vlastito izvoenje. Pojednostavio je proces glazb.opismenjivanja udarivi temelje relativnoj intonaciji. Ideja se proirila Europom (prva polovica 20.st.), razvile su se metode intonacije....U HRVATSKOJ potreba za glazbenom pismenou javlja se nakon 2.svj.rata, a zagovarali su Z.Grgoevi, B.Antoni, J.Pogaj, E.Bai, nigdje ne nalazimo odgovor na pitanje ZATO treba glazbeno opismenjivati uenike, u pedesetogodinjem radu nitko nije primjetio kako nastava nije uspjela gl.opismeniti niti jednog jedinog uenikaGLAZBENA PISMENOST I PJEVANJE U ZBORUZagovornici potrebe glazbenog opismenjivanja navode da je potrebno opismeniti uenika za laki rad u pjevakom zboru.U amaterskim zborovima se pjeva po sluhu, a note koje imaju pred sobom slue kao podsjetnik za tekst i smjer kretanja melodije.Uenike osnovne kole nemogue je opismeniti za zborsko a vista pjevanje.

GLAZBENA PISMENOST I OCJENJIVANJENeki nastavnici u praksi su branili glazbeno opismenjivanje argumentom ocjenjivanja: Kako emo ocijeniti uenike ako se opismenjivanje ukine? jer je rije o konkretnim injenicama koje uenici mogu nauiti pa e ih lako usmeno ili pismeno ispitati.

OMILJENOST PREDMETA predmet koji bi trebao biti omiljen jer ima rekreacijski karakter spada u omrznutije predmete. Zato? Upravo zbog opisanog nastavnog modela

OSTVARIVOSTNovi nastavni program nastoji biti realan i ostvariv, ali to nije mogue. Nije mogue zbog toga to nastava glazbene kulture ima jedan sat tjedno tj.oko 40-ak minuta. Nemogue je u tome vremenu uenike nauiti svirati, pjevati, glazbeno opismeniti, a o glazbenom stvaralatvu da i ne govorimo. Da nastava glazbe ima barem tri sata tjedno ove mogunosti bi bile ostvarive.OTVORENOST PROGRAMA novi program (sluanje, pjevanje, glazbene igre, glazbeno pismo sviranje, stvaralatvo, rad na raunalu...) pomalo svatarski. Otvorenost programa se zasniva na povjerenju nastavnika te on mora procjeniti to je u jedan sat tjedno mogue ostvariti.Glazbeno opismenjivanje kao pojednostavljeni solfeggio u ovom programu se naputa, note se mogu upoznavati u vezi sa sviranjem kao prividna pismenost ili ako sviranja nema, tek kao upoznavanje fenomena notnog pisma bez teoretiziranja i bez uvjebavanja.Novi program daje priliku da se glazba intenzivno slua i upoznaje, bilo da se pjeva ili svira, zato je poeljno osnivanje pjevakih zborova ili instrumentalnih ansambala.U javnoj raspravi se pojavio prigovor da uenici u osnovnoj koli ne mogu shvatiti glazbene oblike poput sloene trodjelne pjesme, teme s varijacijama ili sonatno oblika, no nije rije o obradi glazbenih oblika nego o sluanju!UDBENICI uglavnom su prirunici za nastavnike, ne oekujemo da e uenici sami kod kue uiti pjevati pjesme, sluati glazbu ili svirati iz udbenika, sav nastavni materijal moe stajati u koli jer to i jest materijal to spada u opremu uionice za glazbu.OCJENJIVANJE ocjenjivati se mogu samo ona uenika postignua koja su vana za postizanje cilja to moe biti poznavanje glazbe a ne i njezino izvoenje.KORELACIJA glazba je neprikazivaka, autonomna umjetnost te u njoj nema mjesta korelaciji, povezivanja su mogua samo na razini povijesno-stilskih i folklornih tema.RAZREDNA NASTAVARazredna nastava za nastavu glazbene kulture znai samo prva tri razreda dok u etvrtom razredu poinje premetna nastava toga predmeta.Neki zahtjevi programa jednostavno nisu bili izvedivi jer uitelji razredne nastave neto nisu mogli izvesti jer za takve aktivnosti nisu bili dovoljno obrazovani.Biti e dovoljno pjevati pjesme po sluhu i aktivno sluanje glazbe te time i upoznavanje sve vie glazbenih djela. Preostalo vrijeme se moe iskoristiti za razne glazbene igre, improvizaciju, ove aktivnosti nisu obavezneNovi nastavni program trai i novu atmosferu u razredu koja ovisi o nastavniku. Nastava bi se trebala odravati u leernoj i oputenoj atmosferi, ueniku treba dati mnogo prilika da slobodno razgovara o odsluanoj glazbi i da donosi zakljuke. Ako je ikako mogue promjeniti raspored sjedenjaSve to se u glazbi ui, mora se dogaati pod izravnim i stalnim voenjem nastavnika.Nastavu glazbene kulture treba pretvoriti u poeljnu ueniku destinaciju.