Novi Zakon o carinskoj politici poreskim obveznicima trebao bi

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

po svemu sudeći, vrući ljetni dani ove godine su prijali samo odgovornima u vlasti, koji su mjesecima na odmoru i, kao i obično, s distance posmatraju burna dešavanja u bh. ekonomiji i probleme poslovne zajednice. Uništeni usjevi, nagli rast švicarskog franka, najava nove krize,

odluka kosovske vlade o primjeni carine od 10 posto za robu iz BiH, preživljavanje bh. građevinara dok iščekuju stabilizaciju situacije u Libiji i niz drugih pogubnih događaja za bh. ekonomiju za domaće političare samo su glavne teme informativnih emisija.

Međutim, da sve nije tako crno i da se bh. privrednici bore za svoje mjesto na tržištu, možete saznati na stranicama InfoKoma koje slijede.

U ovom broju, pored pregleda aktuelnih događaja koji su obilježili domaću i svjetsku ekonomsku scenu, vanjskotrgovinskih analiza, predstavljanja predstojećih projekata Vanjskotrgovinske komore BiH i drugih zanimljivih sadržaja, donosimo vam intervju sa v.d. direktorom Uprave za indirektno oporezivanje Mirom Džakulom, u kojem otvoreno govori o raspodjeli prihoda, disciplinskim prijavama protiv više od 160 uposlenika, o pojednostavljenju carinskih proce-dura, pojačanim kontrolama zahtjeva za povrat PDV-a i još mnogo toga.

Gost septembarskog broja InfoKoma je i Patrick S. Moon, ambasa-dor Sjedinjenih Američkih Država u BiH. U ekskluzivnom intervjuu posvećenom ekonomiji ambasador Moon ukazuje, između ostalog, na prednosti BiH koje bi mogle dovesti do većeg ekonomskog rasta i boljeg životnog standarda.

I to nije sve.

U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić

InfoKOMBroj 45Septembar 2011.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

uređivački kolegij:Bruno BojićAmir ZukićProf. dr. Faruk JašarevićVelibor PeulićAlmira HuseinovićIgor GavranAida Alić

vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikDuda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

lektor:Loris Zubanović

adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

štampa:BEMUST d.o.o.

tiraž: 2000

InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011. 3

10Novi Zakon o carinskoj politici poreskim obveznicima trebao bi olakšati poslovanje

U Evropskoj uniji trenutno se oko 95 posto ukupnog carinjenja roba obavlja pojednostavljenim carinskim procedurama, što za poreske obveznike znači uštedu vremena i troškova. Kako bismo uhvatili korak sa Evropom, u pripremi je novi Zakon o carinskoj politici koji će potpuno biti usklađen s carinskim zakonima u zemljama članicama EU, a priprema se i izmjena Zakona o PDV-u. O ovome, kao i o rezultatima rada Uprave za indirektno oporezivanje, raspodjeli prihoda, disciplinskim prijavama protiv više od 160 uposlenika, za Infokom otvoreno govori Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

14Kosovo uvelo carinu od 10% na proizvode iz BiHNakon ranijih najava i upozorenja, Privredna komora Kosova obavijestila je Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine da je ministar trgovine i industrije Kosova donio Odluku o principu reciprociteta u trgovinskim odnosima sa Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. U Odluci se navodi da se carinski pečati Bosne i Hercegovine ne priznaju te da će se primjenjivati carina od 10% za robu i dokumente koji sadrže ove pečate. CEFTA je ponudila bilateralno rješavanje ovog problema, po uzoru na način kako su to učinile srbijanske i kosovske vlasti.

16Zakon i međunarodne norme na strani VTK BiH Eksperti i vanjski saradnici Vanjskotrgovinske komore BiH su se maksimalno angažirali na izra-di modernijeg i na zakonskim normama i standardima utemeljenog Pravilnika o detašmanima u SR Njemačkoj. Od entitetskih privrednih komora zatraženo je da jasno i precizno ukažu na određene odredbe Pravilnika koje eventualno nisu u skladu sa Ustavom BiH, rati ficiranim me-đudržavnim sporazumima o detašmanima, Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici BiH, kao i odlukom Vlade RBiH od 19. aprila 1996. o operativno-tehničkim poslovima detašmana za koje je propisano da ih obavlja Privredna komora BiH.

20EKSKLUZIVNO: Patrick S. Moon, ambasador SAD-a u BiHAmbasador Moon u ekskluzivnom intervjuu posvećenom ekonomiji za InfoKom jasno ukazuje koje su prednosti Bosne i Hercegovine koje se mogu iskoristiti na dobrobit svih građana, a koje bi dovele do većeg ekonomskog rasta i boljeg životnog standarda. Za čitatelje InfoKoma am-basador je otkrio i koji su to naredni koraci i projekti koje Ambasada SAD-a u BiH zajedno sa prijateljskom američkom administracijom namjerava realizirati u narednom periodu.

24Stranci u BiH za pola godine uložili svega 122,7 miliona euraAko pogledamo strukturu ulaganja u našoj zemlji u prvom ovogodišnjem polugodištu, u bankar-ski sektor BiH investirano je 34,3 posto od ukupnih investicija, u proizvodnju 27,8 posto, a u trgovinu 14,6 posto. Kako pojašnjavaju u FIPA-i, ukupan iznos odnosi se na priliv investicija, a ne na neto investicije.

35Pronađite poslovnog partnera uz pomoć VTK U ovom broju predstavljamo vam 10 ponuda preduzeća iz različitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u našoj zemlji. Sve ponude dostupne su putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostu-pne u ovoj zajedničkoj bazi podataka.

IIIIzdvajamo iz sadržaja....

disciplinskim prijavama protiv više od 160 uposlenika, za Infokom otvoreno govori Miro Džakula,

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

4 InfoKOM - Broj 45 - septembar 2011.

Novi gubici urite gacko

Preduzeće Rudnik i Termoelektrana Gac-ko u prvom polugodištu ostvarilo je mi-nus od novih gotovo 16 miliona maraka. To je za oko pet miliona manje u odnosu na iskazani gubitak u istom periodu pro-šle godine. Zaključno s krajem juna 2011. preduzeće RiTE Gacko je zabilježilo ta-čno 15.828.916 maraka gubitka. Iz polu-godišnjeg fi nansijskog izvještaja vidljivo je da bi rezultat bio bolji da povećanje prihoda nije neutralisano potrošnjom gotovo tri miliona više na zarade nego u istom period lani.

Novi početak zaNovi jelšingrad

Bivši banjalučki FAM Jelšingrad registro-van je kao Akcionarsko društvo Novi Jel-šingrad, za koji je otvoren žiro-račun, čime su ostvarene pretpostavke da novo predu-zeće može početi s radom, izjavio je vršilac dužnosti direktora ovog preduzeća Mirko Danilović. On je rekao da je bilo mnogo aktivnosti na rješavanju pravnog statusa nove fi rme. Sredstva od 300.000 KM koja je za stavljanje u funkciju proizvodnih ka-paciteta ovog preduzeća iz oblasti mašin-ske industrije izdvojila Vlada RS predviđe-na su za početna sanaciona ulaganja. Ne-

kadašnji privredni gigant FAM Jelšingard je, nakon neuspjele privatizacije, kupila Vlada RS i proknjižila imovinu kao svoje vlasništvo.

Konzum otvorio dvije prodavnice u tuzli

U Tuzli su polovinom augusta otvorene dvije Konzumove prodavnice, i to Kon-zum maxi na adresi 15. maja b.b. i proda-vnica na adresi Krečanska 17. Novootvo-rene prodavnice će građanima Tuzle pru-žiti bogatu ponudu proizvoda za svako-dnevnu potrošnju po najpovoljnijim cije-nama, saopćeno je iz Konzuma. U navede-nim prodavnicama posao su dobila uku-pno 22 zaposlenika. Konzum maxi u Ulici 15. maja b.b. prostire se na više od 350 m2 prodajne površine, dok prodavnica u Kre-čanskoj ulici zauzima površinu od 200 m2. Konzum je istog dana otvorio još jednu novu prodavnicu u Banjoj Luci, u naselju Nova Varoš, na adresi Petra Preradovića 17. U prodavnici, koja se prostire na više od 220 m2 prodajne površine, zaposleno je 10 radnika, navodi se u saopćenju.

prijedor: Impro prodaje dvije zemljišne parcele

Industrija mesa i mesnih proizvoda Impro iz Prijedora u stečaju raspisala je oglas ko-

jim nudi na prodaju svoje dvije zemljišne parcele za nešto više od 500.000 KM, javi-la je Onasa. U oglasu je navedeno da nji-hova početna cijena iznosi 437.400 KM, odnosno 85.200 KM i naglašeno da se one neće moći prodati po cijeni nižoj od polo-vine njihove početne cijene. U ovom pre-duzeću stečaj je otvoren 4. aprila ove godi-ne, a Okružni privredni sud Banja Luka donio je odluku da se njegova stečajna imovina unovči traženjem najpovoljnijeg kupca putem javnog oglašavanja, koji je obavezan da najmanje pet godina zadrži djelatnost preduzeća i zaposli 50 radnika. Vrijednost stečajne imovine Impra procije-njena je na 14 miliona KM, a utvrđeno je da njegov dug prema povjeriocima iznosi 6,5 miliona KM, prema 73 radnika, koliko ih je bilo zaposleno u vrijeme otvaranja stečaja, 270.000 KM na ime neisplaćenih plaća i drugih novčanih naknada, dok mu dugovanja prema Fondu PIO iznose oko 444.000 KM.

Mercator: Dodatni popusti za 130.000 članova pika kluba

Mercator Pika kartica, koja preko bonitet-nog sistema i sakupljanja bodova omogu-ćava ostvarenje popusta od tri do šest po-sto i daje mogućnost plaćanja u svim trgo-vinama Mercatora BH na kredit za kupo-vinu na 12 mjeseci bez kamata i žiranata, uz mrežu svojih poslovnih partnera koja će se širiti i dalje nudi dodatne popuste i pogodnosti za 130.000 članova Pika kluba. Brojni članovi Pika kluba iz BiH pogodno-sti mogu koristiti u bilo kojoj od zemalja u kojima je Mercator prisutan: Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji, saopćeno je iz Mercatora BH. Ovo ljeto korisnici kartice Pika mogli su, između ostalog, ostvariti pet posto popusta za turističke aranžmane Centrotrans agencije i to u Vili Paškal u Zaostrogu i Bon Repos na Korčuli, uz 50 posto popusta na prevoz Sarajevo – Za-ostrog – Sarajevo.

Neophodno ojačatisektor šumarstva u rs

Održane javne rasprave o Nacrtu strate-gije razvoja šumarstva u RS za period od


2011. do 2021. godine pokazale su da je prije svega neophodno ojačati sektor šu-marstva u vladinim institucijama, uskla-diti zakonodavstvo u ovoj oblasti sa me-đunarodnim propisima te naći adekvatne odgovore na pitanja kao što su povećanje šumovitosti, povećanje kvaliteta šumskog fonda i poboljšanje zdravstvenog stanja šuma u RS. Član radne grupe za izradu strategije Zoran Govedar rekao je da, osim ovih pitanja, strategija desetogodi-šnjeg razvoja šumarstva u RS ukazuje i na potrebu nove organizacije sektora šumar-stva u cjelini, a koja podrazumijeva da se putem akcionih planova uradi i sistema-tizacija radnih mjesta u JP Šume RS, koja za sada ne postoji.

prevent goražde dobio certifi kat IsO 9001:2008

Prevent Goražde dobio je certifi kat o za-dovoljavanju norme ISO 9001:2008, či-me je završena prva faza u ispunjavanju zahtjeva kvaliteta vodećih proizvođača automobila, saopćio je Prevent. Nakon provedenog postupka za dobivanje certi-fi kata i nakon provedenog audita Prevent Goražde je i službeno dobio certifi kat o upravljanju kvalitetom ISO 9001:2008, koji je odobrio Tüv Süd iz Njemačke.

“Ovim smo održali povjerenje koje je Grupacija stekla dugom tradicijom i ispunjavanjem visokih standarda global-ne automobilske industrije“ – istakao je direktor Preventa Haris Rahman, i do-dao da je certifi kat jedan od preduslova za otvaranje novih radnih pogona u Go-raždu, gdje se planira otvoriti 600 novih radnih mjesta.

preduzeće zelenilo i čistoća gradi garaže u

šekovićima

Komunalno preduzeće Zelenilo i čistoća Šekovići ušlo je u investiciju izgradnje garaža za specijalna vozila, čistilice za snijeg i ulice, cisterne za pranje ulica i kamiona za odvoz smeća, saopćeno je iz ovog preduzeća.

“U posljednjoj godini uspjeli smo donacijama Vlade Republike Srpske i italijanske organizacije CISP da nabavi-mo vozila za čišćenje snijega i pranje uli-ca i sada imamo potrebu za novim gara-žama kojima ćemo zaštititi vozila i omo-gućiti im veću dugotrajnost“ – rekao je direktor preduzeća Zelenilo i čistoća Đorđe Radanović. Garaža je dužine 12 metara, širine 10, a visine četiri metra.

“Outdoor“ turizam najbolja šansa rs

“Outdoor” turizam, koji bi obuhvatio eko-turizam, sportsko-rekreativni, avan-turistički i slične oblike turizma, pruža najbolje mogućnosti za razvijanje prepo-znatljive turističke ponude Republike Srpske, saopćilo je Ministarstvo trgovine i turizma RS. Prema riječima ministrice trgovine i turizma RS Gorane Zlatković, perspektivu imaju oni oblici turizma koji su namijenjeni neklasičnoj ciljnoj grupi turista, odnosno onima koji ne zahtijeva-ju luksuzne uslove smještaja, već, bježeći od urbanog, žele boravak u netaknutoj prirodi. Ona je u saopćenju navela da i tranzitni turizam ima odlične razvojne mogućnosti, s obzirom na izuzetan geo-strateški položaj RS.

brojke2,03 milijarde maraka javnih prihoda prikupila je Porezna uprava Federacije BiH u prvih sedam mjeseci 2011. godine, što je za 85,13 miliona ili 4,36 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

600.000 maraka uložio je Prevent i u rekordnom periodu od dva mjeseca uspješno okon-čao radove na prvoj fazi projekta unapre-đenja tretmana otpadnih voda.

820 KM iznosila je prosječna mjesečna neto plaća u BiH za juni 2011. godine, što po-kazuje nominalni rast za 0,3 posto u od-nosu na decembar 2010. godine.

85,9 posto veća je vrijednost izvršenih radova u RS u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prethodno tromjesečje, a 58,7 posto u odnosu na prosječnu vrijednost izvršenih radova u 2010. godini, podaci su Zavoda za statistiku RS.

760.000 maraka izdvojila je Vlada Zeničko-doboj-skog kantona u 2011. godini za zapošlja-vanje pripravnika sa visokom stručnom spremom, javila je Onasa. 3,9 posto bila je veća industrijska proizvodnja u FBiH u julu 2011. godine u odnosu na pro-sječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010. godi-ne, dok je u odnosu na juli ove godine veća za 0,1 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. 8.265 nezaposlenih osoba bilo je na području šest općina Livanjskog kantona na kraju prvog polugodišta 2011. godine, od ko-jih čak 3.773 nemaju nikakvog radnog is-kustva i prvi put traže posao.

821,70 maraka iznosila je prosječna mjesečna neto plaća za juni 2011. godine u FBiH, što je nominalno manje za 0,2 posto u odnosu na maj 2011. godine, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

0,3 posto bile su veće cijene proizvođača in-dustrijskih proizvoda u julu 2011. godine u odnosu na juni 2011. godine, navodi se na internetskoj stranici Zavoda za statis-tiku RS.

27 miliona KM vrijednost je projekta čiji je cilj poboljšanje vodosnabdijevanja u četiri općine. Riječ je o izgradnji regionalnog vodovoda Plava voda u kojem će učestvo-vati četiri općine: Travnik, Zenica, Busova-ča i Novi Travnik.


NOvI KupcI rusKOg žIta u azIjsKO-pacIfIčKOj regIjI

Rusija otvara novo tržište za izvoz svojih žitarica u azijsko-pacifičkoj regiji, izjavio je predsjednik Ruske unije za žitarice Ar-kadij Zločevski. Kina još nije među uvo-znicima žitarica iz Rusije, ali su novi ku-pci Južna Koreja, Japan, Indonezija i još neke države istočne, jugoistočne i južne Azije, rekao je Zločevski na konferenciji za novinare, prenosi agencija Itar-Tass. Na ova tržišta bi do kraja tekuće žitarske sezone moglo da bude izvezeno milion tona žitarica. Zločevski predviđa da bi u sezoni 2011/12. Rusija mogla izvesti naj-više 25 miliona tona žitarica, s tim što će 20 miliona tona biti sigurno izvezeno.

cargIll pOvuKaOs tržIšta saD-a vIše OD16 MIlIONa Kg puretINe

Gigant iz sektora hrane, kompanija Car-gill, dobrovoljno je povukao iz prodaje s čitave teritorije Sjedinjenih Američkih Država ukupno 36 miliona funti (1 funta = 453,6 gr) mljevenog purećeg mesa, pro-izvedenog u pogonima ove firme u Springdaleu u saveznoj državi Arkanzas. To meso su američke zdravstvene vlasti ovih dana dovele u vezu sa zarazom je-dnom vrstom salmonele otporne na lije-kove, od koje je između 1. marta i 1. au-gusta ove godine umrla jedna osoba, a oboljelo 76 u 26 saveznih država SAD-a,

izvijestila je francuska novinska agencija AFP. Ova vrsta bakterije, otporne na mno-ge antibiotike koji se uobičajeno prepisu-ju protiv salmonele, u opticaju u SAD-u je već decenijama.

HONDa pOvlačI2,25 MIlIONa vOzIla

Japanska kompanija za proizvodnju auto-mobila Honda saopćila je da povlači 1,5 miliona vozila iz SAD-a i oko 750.000 iz Kine zbog problema s automatskim mje-njačem. U saopćenju te kompanije navo-di se da je riječ o modelima Odisej i Acord. Japanska kompanija precizira da mora biti izvršeno ažuriranja softvera koji kontroliše automatski mjenjač, jer bi inače moglo doći do problema u radu motora.

rafINerIja luKOIl Nastavlja raD bez lIceNce

Ruska rafinerija Lukoil Neftohim u Bur-gasu nastavit će rad i bez licence, ali je obavezna da najkasnije u decembru insta-lira uređaje za mjerenje, izjavio je premijer Bugarske Bojko Borisov. On je rekao da će do tada 30 carinika pratiti prodaju goriva u ovoj rafineriji.

“Borba sa sivom ekonomijom i pro-daja goriva zahtijevaju da svi imaju ne-ophodne uređaje za mjerenje, koji mora-ju biti povezani sa Upravom prihoda i Upravom carina. Godinu i po dana od usvajanja uredbe svi imaju takve uređaje, osim Lukoila“ – rekao je Borisov za so-fijsku Novu televiziju.

Borisov je izjavio da je o tome razgo-varao sa predsjednikom ruskog naftnog giganta Lukoil Vagitom Alekperovim, koji ga je uvjerio da će krajem septembra početi realizaciju investicije vrijedne 500.000 eura.

crNa gOra OD turIzMa OčeKuje 655 MIlIONa eura

Crnogorski ministar turizma Predrag Se-kulić očekuje da će ovogodišnji prihod od turizma biti oko 655 miliona eura, odno-sno pet posto više nego prošle godine. Se-kulić je kazao da su u Crnoj Gori i dalje dominantni turisti iz regiona, od kojih je oko 30 posto iz Srbije. Prema njegovim ri-ječima, Crna Gora iz godine u godinu bi-lježi rast broja turista sa strateški važnih tr-žišta, a to su zemlje Evropske unije, koje su u prošlogodišnjoj strukturi učestvovale sa 25 posto. Ove godine očekuje se povećanje turističkog prometa, odnosno rast broja noćenja za oko tri posto i prihoda od turi-stičke djelatnosti od oko 655 miliona eura, što je pet posto više nego prošle godine, naveo je Sekulić.

uNIja pOslODavacasrbIje za refOrMeu zaštItI OD KrIze

Unija poslodavaca Srbije zatražila je od Vlade Srbije da započne odlučne reforme, odlagane čitavu deceniju, kako bi privre-du i građane zaštitila od posljedica mogu-ćeg novog talasa ekonomske krize. Stanje privrede u Srbiji je takvo da se nikakvim kratkoročnim mjerama neće postići zna-čajno poboljšanje i preokret koji je potre-ban našoj zemlji, privrednicima i svim građanima željnim života u organizovani-jem i efikasnijem sistemu usmjerenom na stvaranje novih vrijednosti, povećanju zaposlenosti i životnog standarda stano-vništva, ističe se u saopćenju Unije. Klju-čne reforme, prema ocjeni privrednika okupljenih u tom udruženju, potrebno je provoditi u javnom sektoru gdje je zapo-

mjesta, tačnije jedan od pet njenih zapo-slenika će dobiti otkaz, što će u konačnici biti 220.000 otkaza, piše Reuters. Pored toga, zatvorit će 300 svojih postrojenja i isporuku pošte sa šest srezati na pet dana u sedmici. Sve ovo bi trebalo biti realizirano u naredne četiri godine. Samo u poslje-dnjem tromjesečju kompanija je zabilježila gubitak od 3,1 milijardu dolara. Pošta tre-nutno zapošljava nešto manje od 650.000 ljudi, a izračunato je da ne mogu izdržavati više od 425.000 radnika.

raste javNI Dug srbIje

Ukupan javni dug Srbije bio je na kraju jula 13,56 milijardi eura i za sedam mje-seci ove godine povećan je za 1,4 milijar-de eura, objavilo je Ministarstvo finansija Srbije. Ukupan javni dug je na kraju jula bio 41,3 posto bruto domaćeg proizvoda dok je na kraju prošle godine iznosio 42,9 posto BDP-a, navodi se u saopćenju. To-kom augusta ukupan javni dug Srbije po-većan je za 273 miliona eura, a u odnosu na BDP, javni dug je u julu bio za 0,7 po-sto veći nego u prethodnom mjesecu, kada je bio 40,6 posto BDP-a. Ukupne direktne obaveze Srbije na kraju jula bile su 11,69 milijardi eura, od čega 5,57 mili-jardi unutrašnje obaveze, a vanjski dug 6,12 milijardi. Ukupan vanjski dug Srbije, koji uključuje direktne i indirektne oba-veze, na kraju juna je bio 7,65 milijardi eura, dok je na kraju 2010. godine bio 7,24 milijarde. Prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti javni dug Srbije ne bi smio preći 45 posto BDP-a.

gOOgle Kupuje DIO MOtOrOle

Kompanija Google postigla je dogovor o kupovini proizvođača mobilnih telefona Motorola za 12,5 milijardi dolara u go-tovini, saopćile su te američke kompani-je. Google će za kupovinu platiti 40 dola-ra po akciji, prenosi Bloomberg. Prema podacima te agencije, to je ne samo naj-veća direktna investicija Googlea do sa-da, već i najveća investicija u bežični sektor telekomunikacija u posljednjoj deceniji u svijetu. Kupovinom Motorole kompanija Google dobit će pravo i na korištenje svih patenata koji su mu ne-ophodni u nadmetanju sa najprodavani-jim telefonom na tržištu – Apple iPhone.

sleno 535.000 ljudi, odnosno 30,6 posto od ukupnog broja zaposlenih u Srbiji, što je gotovo trostruko više od prosjeka u zemljama Evropske unije.

MlaDI tešKO pOgOđeNI eKONOMsKOM KrIzOM

Mladi su naročito bili pogođeni nezaposle-nošću tokom svjetske ekonomske krize koja je počela 2008. godine, kaže se u izvještaju Evropskog opservatorija za zapošljavanje (EEO). U mnogim zemljama Evropske uni-je nezaposlenost među osobama do 25 go-dina starosti porasla je od 2008. do 2011. godine. Nezaposlenost među ovim osoba-ma u Španiji je iznosila 45,2 posto, u Hrvat-skoj 41,7 posto, u Grčkoj 38,5 posto te u Slovačkoj 33,4 posto. Stručnjaci strahuju da će ovi procenti rasti kao rezultat paketa šte-dnje. U Britaniji je nezaposlenost među osobama do 25 godina starosti bila ispod 20 posto. Poređenja radi, u Austriji je nezapo-slenost među ovim osobama 8,7 posto, dok je prosjek u EU 21 posto.

petrOl će ulOžItI 25 DO 30 MIlIONa eura u crNOj gOrI

Slovenska kompanija Petrol planira do 2014. godine u otvaranje benzinskih pum-pi u Crnoj Gori uložiti između 25 i 30 mi-liona eura, najavio je predsjednik uprave te firme Tomaž Berločnik. On je kazao da, osim dvije pumpe čiji su vlasnici i za-kupci u Tivtu u okviru kompleksa Porto Montenegro, u naredne tri godine namje-ravaju otvoriti još 12 do 14 takvih objeka-ta. Dodao je da su počeli razgovori u vezi sa preuzimanjem pumpi koje su u vlasni-štvu Europakta, ali da će u Crnoj Gori sa-mostalno graditi pumpe. On je kazao da će sve te pumpe pripadati Petrolu i da će kvalitet goriva i standardi biti kao u Slo-veniji.

220.000 raDNIKa aMerIčKe pOšte DObIt će OtKaz

Američka poštanska služba najavila je da planira radikalno smanjiti broj radnih

Brojke80 miliona eura odobrila je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) vodećoj srbijan-skoj kompaniji u sektoru poljoprivrede MK Grupi, za potrebe povećanja proizvo-dnje i veće uštede energije.

121 milion dolara dostigao je promet profesio-nalne društvene mreže LinkdIn u drugom tromjesečju ove godine, što predstavlja po-većanje od 100 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2010.

1,1 posto iznosio je pad industrijske proizvod-nje Njemačke u augustu, nakon rasta od 0,9 posto iz prethodnog mjeseca, pokazali su zvanični podaci.

12.000 novih putničkih automobila više prodato je na tržištu Bugarske tokom prvog polu-godišta 2011. godine, kao i oko 800 kami-ona i autobusa.

0,5 posto iznosila je deflacija u Srbiji dva mje-seca uzastopno, objavio je Republički za-vod za statistiku. Kako se navodi u saop-ćenju Zavoda, godišnja inflacija u julu je bila 12,1 posto, a potrošačke cijene su za sedam mjeseci ove godine porasle 6,2 posto.

287.595 nezaposlenih osoba bilo je krajem jula na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošlja-vanje (HZZ) što je, u poređenju s junom, više za 0,03 posto ili 84 osobe, objavio je HZZ.

6,5 posto veće bile su julske maloprodajne ci-jene u Kini, drugoj najvećoj privredi svijeta u odnosu na isti mjesec prošle godine. Jun-ska inflacija je bila 6,4 procenata.

1,3 posto opao je bruto domaći proizvod Japa-na u kvartalu april-juni u odnosu na isto ra-zdoblje 2010. godine, podaci su Vlade Japa-na.

476 eura iznosila je prosječna zarada u julu 2011. godine u Crnoj Gori bez poreza i do-prinosa, a ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila je 756 eura, sa-općeno je iz MONSTAT-a.

100 miliona eura zamrznute libijske imovine deblokirala je Holandija i stavila na ra-spolaganje Svjetskoj zdravstvenoj orga-nizaciji za kupovinu lijekova za libijsko stanovništvo, objavio je holandski mini-star vanjskih poslova.



INTERVJU >>>

Akti

vn

ost

i komoreAmbasador BiH u Češkoj i Slovačkoj posjetio VTK BiH

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Veselin Poljašević, sa saradnicima, primio je u radnu posjetu Nediljka Bilića, ambasadora BiH u Češkoj i Slovačkoj sa sjedištem u Pragu. Konstatirano je da je vanjskotrgovinsku razmjenu između ovih zemalja potrebno podići na viši nivo, naglasivši potrebu povećanja trgovinske razmjene te povećanje obima čeških i slovačkih investicija u BiH. Radi razvijanja ekonomske saradnje dogovoreno je da se u narednom periodu poduzmu aktivnosti za organiziranje Poslovnog foruma privrednika BiH, Češke i Slovačke, čiji bi cilj bio približavanje privrednika zainteresiranih za saradnju.

(Ne)zadovoljavajući nivo ekonomskih odnosa BiH i Pakistana

Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Bruno Bojić, sa saradnicima, primio je u posjetu novoimenovanog ambasadora Islamske Republike Pakistan u Bosni i Hercegovini Syeda Khalida Amira Jaff erya i konzula Ahmeda Nadeena. Konstatirano je da ekonomski odnosi između BiH i Pakistana nisu na zadovoljavajućem nivou i da bi trebalo potpisati međukomorski sporazum kojim bi bile defi nisane aktivnosti za unapređenje saradnje.

Bh. privrednici pozvani da učestvuju na poslovnom forumu u Makedoniji

Vanjskotrgovinsku komoru BiH posjetio je i Redžepi Ramija, ambasador Republike Makedonije u BiH. Ambasador Ramija je informirao prisutne o funkcioniranju komorskog sistema u Makedoniji te istakao da robna razmjena između dviju prijeteljskih zemalja nije na zadovoljavajućem i mogućem nivou. Idealno mjesto susreta makedonskih i bh. privrednika bit će poslovni forum koji bi se u oktobru ove godine trebao održati u Makedoniji.

BH izvoznici traže šansu na svjetskom tržištu

U organizaciji Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Agencije za promociju izvoza BiH (BHEPA) i USAID/Sida FARMA projekta, desetak domaćih kompanija predstaviće svoju ponudu posjetiocima najvećeg sajma hrane na svijetu – Anuga 2011, koji se održava od 8.-12. oktobra ove godine u Kelnu, Njemačka. Svoje proizvode će na zajedničkom BH štandu predstaviti 6 domaćih preduzeća: Sava-Semberija iz Bijeljine, Mladegs pak iz Prnjavora, Voćar iz Brčkog, Heko iz Bugojna, Kuća prirode iz Kaknja i Smrčak iz Zvornika. Ponuda naših proizvođača tako će obuhvatati veoma široku paletu, od kiselog povrća, sokova, džemova i marmelada, preko začina, suhog i smrznutog voća, svježih i prerađenih gljiva i praškastih proizvoda. Dobar dio navedenih proizvoda već se i izvozi, pa je cilj doći do novih ugovora i povećati izvoz, odnosno proširiti ga na nove proizvode.Na sajmu će biti upriličeni i Business-to-Business (B2B) sastanci BiH predstavnika sa ino partnerima/kupcima. Predviđena je i posjeta dodatnog broja BH fi rmi koje neće izlagati, ali planiraju ponuditi svoje proizvode izlagačima koji budu zainteresovani za saradnju (Halilović, Eco Line, Prijedorčanka i drugi).

>>>


Aktivnosti kom

ore

Počela obuka 140 nezaposlenih žena

U okviru projekta “Daj ideju – postani poduzetnica“, koji je organizirala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine/Institut za edukaciju (ECOS ) u saradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje, a uz finansijsku pomoć Fondacije za socijalno uključivanje u BiH, počela je besplatna obuka za 140 nezaposlenih žena sa područja sarajevskih općina Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Ilidža i Vogošća. Polaznice će proći poduzetničku edukaciju koja se odnosi na sticanje vještina za samozapošljavanje i aktivno traženje zaposlenja u Školi malog biznisa, informatičko opismenjavanje u međunarodno priznatoj Školi računara ECDL i na kraju slijedi izbor dva najbolja biznis plana i sufinaniranje pokretanja malog biznisa. Škola malog biznisa bit će završena 14. oktobra 2011. godine.

Delegacija Fondacije BIGMEV posjetila VTK BiH

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Herecegovine Veselin Poljašević, sa saradnicima, primio je u radnu posjetu Muzafera Cileka, počasnog konzula BiH za region Burse i predsjednika Upravnog odbora Centra za razvoj odnosa između BiH i Turske – BIGMEV, Sabita Subašića, ministra savjetnika u Ambasadi BiH u Ankari i potpredsjednika Upravnog odbora BIGMEV-a i Adisa Alagića, direktora BIGMEV-a u BiH. Muzafer Cilek, ugledni turski biznismen i vlasnik brenda Cilek, tokom sastanka je istakao da je njegovo opredjeljenje da svoje napore prvenstveno usmjeri u oblast saradnje u sferi ekonomskih odnosa BiH i Turske i jačanju turskih investicija u BiH. U tom cilju, kako je kazao, formirana je Fondacija BIGMEV, neprofitna institucija za promociju investicija i jačanje saradnje, čije postojanje opravdava niz uspješno realiziranih projekata i uspostvaljenih poslovnih veza. Predsjednik Poljašević je dao podršku aktivnostima Fondacije BIGMEV i ponudio pomoć VTK BiH u realizaciji budućih aktivnosti Fondacije s ciljem unapređenja poslovnih veza BiH i Turske.

VTK pozvala kompanije da pošalju prijedloge i zahtjeve prema PEM radnoj grupi

Pan-Euro-Mediteranski sistem kumulacije porijekla (PEM) sastoji se od mnoštva sporazuma u kojima se slobodna trgovina temelji na mreži identičnih pravila porijekla proizvoda. Vanjskotrgovinska komora BiH, kao učesnik ove aktivnosti, poziva bh. kompanije da daju svoje sugestije na liste obrada ili prerada koje će biti sadržane u PEM konvenciji o preferencijalnim pravilima porijekla. Glavni cilj jedinstvene regionalne konvencije je da se definišu identična pravila o porijeklu u svrhu kumulacije porijekla za robu koja je predmet Sporazuma o slobodnoj trgovini između svih zemalja ugovornica.

Promoviran stručni bilten o tehničkim pregledima

U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, u organizaciji Instituta za privredni inženjering iz Zenice i VTK BiH, održana je promocija stručnog biltena o izvršenim tehničkim pregledima vozila u prvom polugodištu 2011. godine i promocija stručnih vodiča za voditelje STP-a i kontrolore tehničke ispravnosti vozila. U okviru promocije prezentirano je stanje nadzora stanica tehničkog pregleda, rezultati uvođenja videonadzora na stanicama i statističke informacije iz prvog polugodišta 2011. godine. Također, promovirana su i dva stručna vodiča: Stručni vodič za voditelje stanica tehničkog pregleda vozila i Stručni vodič za kontrolore tehničke ispravnosti vozila.


U prethodnom vremenskom razdoblju Uprava za indi-rektno oporezivanje je u odličnoj saradnji sa Vanjsko-trgovinskom komorom BiH započela primjenu carin-

skih dokumenata ATA karneta i TIR karneta. U Evropskoj uni-ji trenutno se oko 95 posto ukupnog carinjenja roba obavlja pojednostavljenim carinskim procedurama, što za poreske ob-veznike znači uštedu vremena i troškova. Kako bismo uhvatili korak sa Evropom, u pripremi je novi Zakon o carinskoj poli-tici koji će potpuno biti usklađen s carinskim zakonima u ze-mljama EU, a priprema se i izmjena Zakona o PDV-u. O ovo-me, kao i o rezultatima rada Uprave za indirektno oporeziva-nje, raspodjeli prihoda, disciplinskim prijavama protiv više od 160 uposlenika, za InfoKom otvoreno govori Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje.

Za početak moramo konstatirati da za Vas vrijedi izreka kako ste čovjek od rada, reda i discipline. Da li ste u UIO unijeli iskustvo, red, rad i disciplinu? “Uprava za neizravno oporezivanje BiH jedna je od najvećih

INTERVJU >>> Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje

Novi Zakon o carinskoj politici poreskim obveznicima trebao bi olakšati poslovanje

Nastavit ćemo pratiti mogućnosti razvoja malih i srednjih preduzeća koji direktno promoviraju međuetničku sara-dnju i ekonomski razvoj, baš kao što to sada čini naš trogodišnji projekat Osnaživanje žena putem organske proiz-vodnje hrane, vrijedan 1,9 miliona dolara. Naš projekat FIRMA je već implementirao preko 20 zajedničkih projekata sa Vanjskotrgovinskom komorom i Agencijom za promociju izvoza, a novi projekti su u procesu planiranja.

institucija u Bosni i Hercegovini. Trenutno je u Upravi zapo-sleno 2.450 službenika. Najveći broj njih su visoko moralni, vrijedni i stručni službenici, ali moram priznati da postoji i manji broj onih koji nisu prepoznali nedavno pokrenute pozi-tivne procese promjena čiji je cilj da Uprava za neizravno opo-rezivanje postane institucija koja će u prvom redu biti servis poreznim obveznicima. Svi takvi neće biti u prilici da rade u ovoj instituciji, a svoje bogato iskustvo u oblasti neizravnih po-reza iskoristit ću da zajedno sa svojim kolegama učinimo sve da Uprava ispuni svoju misiju. Pored toga što ćemo sigurno postati bolji servis gospodarstvu, očekuje nas i veoma ambici-ozan plan kad je u pitanju prikupljanje prihoda. Od neizravnih poreza u 2011. godini planirani su prvi put od uspostave Upra-ve neto prihodi u iznosu od pet milijardi KM. Uvjeren sam da ćemo ovaj ambiciozni plan i ispuniti.“

Prihodi od indirektnih poreza rastu u 2011. godini, a čini se da je konačno i riješen problem raspodjele, odnosno poravnanja u raspodjeli prihoda za prethodne godine?“Tako je. U osam mjeseci 2011. godine prihodi od neizravnih poreza su veći za 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle go-dine. To me zaista raduje, ali i činjenica da je Upravni odbor UNO na 116. sjednici, koja je nedavno održana u Sarajevu, dogovorio poravnanje raspodjele prihoda za 2008., 2009., prvih šest mjeseci

razgovarala: aida alić


>>>

2010. godine i prvih šest mjeseci 2011. godine. Tako je UNO za-dužena da zaključno sa 30. studenim ove godine izvrši poravna-nje za spomenuta razdoblja i to tako što će svakog radnog dana dio sredstava koji pripada Federaciji BiH biti raspoređen Repu-blici Srpskoj sve dok se ne poravna 33,8 milijuna KM, kako je to Upravni odbor UNO predvidio svojim odlukama. Vjerujem da će se brzo postići i dogovor oko poravnanja i za drugu polovinu 2010. godine, a Uprava će učiniti sve iz svoje nadležnosti da do-prinese uspješnom radu Upravnog odbora. Zajedno sam sa svo-jim suradnicima donio nekoliko važnih odluka kako bi svi kori-snici prihoda s Jedinstvenog računa imali potpuno povjerenje u sve podatke koje dostavlja UNO.“

Očigledni su pozitivni pomaci u radu Uprave za indirektno oporezivanje, ali zanima nas kakvo ste stanje zatekli u instituciji kada ste imenovani za v.d. direktora?“Dolazeći na poziciju v. d. ravnatelja UNO očekivao sam da ću zateći prilično nesređene odnose unutar institucije. Iako sam svega nekoliko mjeseci u sjedištu Uprave u Banjoj Luci, već sada mogu sasvim sigurno reći da su se moja očekivanja u pot-punosti pokazala točnim, čak i više od toga. Ispred svih zapo-slenika i mene kao v.d. ravnatelja veoma je mnogo ozbiljnog posla da Upravu za neizravno oporezivanje vratimo na mjesto koje ovoj instituciji pripada i to u smislu poslovanja u okvirima zakona, izgradnje boljih međuljudskih odnosa te uspostave kvalitetnijeg odnosa s poreznim obveznicima i drugim institu-cijama u BiH.“

Krivične prijave za utaju poreza inesavjesno poslovanje

Koliko je do sada pokrenuto disciplinskih prijava, a koliko krivičnih prijava protiv uposlenika UIO?“Nakon što sam imenovan na poziciju v.d. ravnatelja UNO, iz-vršio sam analizu rada svih sektora, a sukladno rezultatima urađene analize i sukladno dogovoru sa svojim suradnicima

do sada je izvršen 171 premještaj. Kadrovske promjene koje su urađene i one koje će tek biti urađene prvenstveno imaju cilj bezuvjetno poštivanje zakona i pružanje kvalitetnijeg servisa poreznim obveznicima, što će u konačnici dovesti do poveća-nja prihoda od neizravnih poreza i kvalitetnijeg, partnerskog odnosa sa gospodarstvom, što je i misija Uprave za neizravno oporezivanje. Nisam presretan što sam do sada potpisao rješe-nja o pokretanju disciplinskih postupaka za više od 160 službe-nika UNO, ali vjerujte mi da je to jedini način da se pokušamo izboriti sa određenim nezakonitostima kojih je, otvoreno to želim priznati, u Upravi bilo, ali uvjeravam vas, iz dana u dan sve ih je manje i manje.“

U kojoj fazi su ti postupci?“Određeni broj službenika je i suspendiran sa radnog mjesta zbog pokrenutog postupka utvrđivanja disciplinske odgovor-nosti. Suspenzija traje do okončanja disciplinskog postupka. Disciplinske postupke rješava Disciplinska komisija koja dono-si odluku o utvrđivanju odgovornosti ili odluku o oslobađanju od disciplinske odgovornosti. U ovisnosti o stupnju utvrđene odgovornosti nadležna komisija će izreći i odgovarajuću disci-plinsku mjeru u svakom pojedinačnom slučaju.“

Kolika šteta je pretrpljena po osnovu utaje poreza, fiktivnog prometa i lažnog povrata PDV-a?“U prvoj polovini 2011. godine, službenici UNO su izvršili 4.103 kontrole kod poreznih obveznika, a rezultati tih kontrola su naknadno utvrđene obveze po osnovi PDV-a u iznosu od 37,5 milijuna KM. To je ono što porezni obveznici nisu prijavili u svojim prijavama, a bili su u obvezi da to prijave i plate. Sva-kako bih želio istaknuti da članci 210. i 211. Kaznenog zakona BiH propisuju da svako ko netočno iskazuje podatke u PDV prijavi u iznosu iznad 10.000 KM i, ukoliko se to radi sa na-mjerom, a na bazi fiktivnog prometa, čini kazneno djelo. Pre-ma obveznicima za koje se utvrdi da su tako postupali bit će podnijeta izvješća Tužiteljstvu BiH. U prvoj polovini 2011. go-


>>>

dine Uprava je proslijedila Tužiteljstvu BiH ukupno 22 izvješća o postojanju osnova sumnje da su počinjena kaznena djela po-rezne utaje i neplaćanja poreza te organiziranog kriminala u vezi s poreznom utajom i neplaćanjem poreza, gdje se procje-njuje da je proračun BiH oštećen za oko 13 milijuna KM. Na-pominjem još da Uprava za neizravno oporezivanje trenutačno radi i na određenom broju slučajeva, odnosno provodi istra-žne radnje u nekoliko predmeta, gdje postoji sumnja u poči-njenje navedenih kaznenih djela, a radi se o predmetima sa većom materijalnom štetom pričinjenom Proračunu BiH. U spomenutim predmetima se prikuplja potrebna dokumentacija te će biti proslijeđeni Tužiteljstvu BiH u skorije vrijeme.“

Na kraju prvog polugodišta UIO je imala 30 posto više zahtjeva za povrat PDV-a. Koliko su svi ti zahtjevi opravdani i zašto je prema Vašem mišljenju došlo do tako drastičnog rasta zahtjeva za povrat PDV-a?“Uprava za neizravno oporezivanje je u proteklom razdoblju krenula u pojačane kontrole zahtjeva za povrat PDV-a i zahtje-va za porezni kredit. Osnovni razlog je činjenica da je tijekom ove godine za povrat PDV-a izdvojeno 569 milijuna KM, što je za 108 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada su porezni obveznici za povrat PDV-a tražili 461 milijun KM. U Upravi smo mišljenja da sav zahtijevani povrat PDV-a nije zakonski utemeljen. Radi se o tzv. povezanim kon-trolama u kojima se vrši provjera nekoliko poreznih obveznika. U kontrolama se utvrđuje da li su zahtjevi za povrat PDV-a i porezni kredit bazirani na stvarno ostvarenom prometu i prava po toj osnovi na odbitak ulaznog PDV-a. Naravno, ne možemo

zanemariti ni ukupnu gospodarsku situaciju u zemlji. Problem likvidnosti poreznih obveznika je ove godine izraženiji nego u proteklim godinama. Zato je većina obveznika, koji u toku ove godine u svojim PDV prijavama iskazuju veći ulazni PDV od izlazne PDV obaveze, na neki način prisiljena da umjesto po-reznog kredita izravno zatraže povrat PDV-a na svoje račune.“

Da li bi u tom pogledu kazne trebale biti rigoroznije?“Svi oni koji zatraže povrat PDV-a, a da za tako nešto imaju zakonsku osnovu, svoja sredstva će dobiti bez dana zakašnje-nja. Međutim, za sve one obveznike za koje u kontrolama utvr-dimo da su tražili povrat PDV-a na bazi fiktivnog prometa, za takve nećemo imati razumijevanja. Uostalom, to smo pokazali i u nekoliko prethodnih akcija koje su službenici UNO proveli sa službenicima SIPA-e. Desetine osoba su u pritvoru i sada je Tužiteljstvo BiH na potezu, a mi im stojimo na raspolaganju za bilo kakve dodatne informacije, podatke ili pojašnjenja. Vjeru-jem u rad Tužiteljstva BiH i očekujem da će svakome za koga se dokaže da je sudjelovao u nezakonitim radnjama biti izreče-na i odgovarajuća kazna.“

pojednostavljeni carinski postupci

BiH se kreće ka standardima EU pa samim tim se i UIO prilagođava standardima poreznih administracija u Evropskoj uniji. Gdje se trenutno nalazi carinski sistem i UIO na putu ka EU?“Puno stvari je već urađeno, ali isto tako nas još mnogo ozbilj-nog posla očekuje do cilja, a to je Uprava za neizravno oporezi-

>>>


vanje kao moderna europska administracija. Dostizanje stan-darda EU je nešto na čemu svakog dana radimo. UNO je apli-cirala i dobila putem IPA fondova sredstva za Twinning proje-kat, koji je počeo u prosincu 2010. godine i koji će trajati dvije godine. U tom periodu će stručnjaci iz poreznih i carinskih ad-ministracija Austrije i Slovenije pomagati službenicima UNO na usklađivanju propisa iz carinske i porezne politike sa zako-nodavstvom Europske unije. U pripremi je novi Zakon o carin-skoj politici koji će potpuno biti usklađen s carinskim zakoni-ma u zemljama članicama EU. Priprema se izmjena Zakona o PDV-u kako bi se u naš Zakon uvrstile sve promjene koje su se u međuvremenu desile u Europskoj uniji, kad je u pitanju po-rez na dodanu vrijednost. U Twinning projektu će biti pobolj-šanje i naše dvije osnovne informatičke aplikacije, a to je ASYCUDA, sustav koji prati carinski sektor i ALICE, sustav koji prati porezni sektor u UNO. Naravno, razina kvalitete uslu-ga koje UNO pruža poreznim obveznicima mora biti iz mjese-ca u mjesec sve bolja i bolja.“

Kod bh. privrede sa pohvalom je dočekana Vaša inicijativa za pojednostavljenim carinskim postupcima. Možete li nam reći nešto više o inicijativi i njenom značenju?“Kako bismo izišli u susret gospodarstvenicima koji se bave vanjskotrgovinskom razmjenom, Uprava trenutno priprema lokalno ili kućno carinjenje pri uvozu roba. Pojednostavljenje carinskih procedura znači uštedu vremena i troškova poreznim obveznicima, a ujedno će se u potpunosti uskladiti carinski propisi u BiH sa zakonodavstvom Europske unije. U zemljama članicama Europske unije trenutačno se oko 95 posto ukupnog carinjenja roba obavlja pojednostavljenim carinskim procedu-rama. Zajedno sa svim zaposlenim u UNO učinit ću sve da do-stignemo te standarde.“

Impozantni su podaci o promjenama koje su evidentne u kvalitetnijem pristupu i obradi zahtjeva od strane privrednika?“Nekoliko pojednostavljenih carinskih procedura već se duže vrijeme koristi u BiH. Trenutno 52 tvrtke koriste status ovlašte-nog izvoznika iz BiH. To konkretno znači da tvrtke koje imaju status ovlaštenog izvoznika na računima mogu potvrditi da je riječ o robi s podrijetlom iz BiH bez ograničenja vrijednosti. Tvrtke koje nemaju status ovlaštenog izvoznika moraju podno-siti zahtjeve za izdavanje obrasca EUR 1, koji je dokaz o podri-jetlu robe te tako gubiti i vrijeme i novac. Također, do danas je UNO izdala 16 odobrenja za lokalno tj. kućno carinjenje pri izvozu roba, što znači da te tvrtke kompletan carinski postupak obavljaju u krugu poduzeća i kamioni izravno idu na granične prijelaze. Sada je u pripremi lokalno tj. kućno carinjenje i pri uvozu.

U prethodnom vremenskom razdoblju Uprava je u odličnoj suradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, također, zapo-čela primjenu carinskih dokumenata ATA karneta i TIR kar-neta, što je našim gospodarstvenicima donijelo nove pogodno-sti: smanjenje troškova i jednostavnije procedure na svim gra-nicama. Uprava je nedavno započela i primjenu elektronske prednajave TIR karneta, tzv. TIR-EPD, pa je tako BiH postala prva zemlja u regionu koja je implementirala ovaj sustav. Pred-nost navedenog sustava je što se već pri dolasku pošiljke na granični prijelaz u informatičkom sustavu UNO već nalaze svi podaci sa TIR karneta. Tako se smanjuje vrijeme čekanja, a ana-liza rizika je podignuta na višu razinu. Konačni cilj primjene elektronske prednajave TIR karneta je da se u budućnosti pot-puno ukine papirni TIR.

Od ranije UNO već primjenjuje tzv. Nepotpunu carinsku prijavu. Ovo predstavlja pojednostavljenu carinsku proceduru u kojoj postoji mogućnost da se obavi određena carinska pro-cedura, iako u danom trenutku ne postoje svi neophodni orgi-nalni dokumenti, s obvezom da se orginalni dokument, koji iz

određenog razloga nije bio dostupan prilikom obavljanja cari-njenja, naknadno dostavi. Ova procedura je uvedena kako bi se ubrzao protok roba i skratilo vrijeme čekanja.

Kako bi se izišlo u susret kompanijama koje često izvoze robu iz Bosne i Hercegovine, uvedeno je pojednostavljeno pri-javljivanje robe na temelju računa. Ovo konkretno znači da iz-voznici kojima se odobri ovo pojednostavljenje ne moraju po-dnositi jedinstvenu carinsku ispravu (JCI) za svaku pošiljku robe koju prati određeni račun, već se carinska procedura oba-vi na temelju računa, a onda se u određenom vremenskom ra-zdoblju podnosi zbirna carinska prijava za sve račune.

Osnovni ciljevi uvođenja svih pobrojanih pojednostavlje-nih carinskih procedura su: pojednostaviti izvođenje normal-nih procedura, smanjiti troškove carinske službe i gospodar-stva, ubrzati procedure i protok roba, unaprijediti suradnju sa gospodarstvom i postati bolji servis poreznim obveznicima.“

Kakva je saradnja sa upravama zemalja regiona? Naime, nedavno je potpisan Protokol o elektronskoj razmjeni podataka između Uprave carina Crne Gore i UIO BiH. Kakve koristi ovakvi protokoli donose BiH?“Jedna od stvari koje sam zajedno sa svojim suradnicima od-mah po dolasku na poziciju v.d. ravnatelja UNO uradio, bila je intenziviranje suradnje sa poreznim i carinskim upravama zemalja iz susjedstva. Slučajno ili namjerno, te suradnje u pro-teklim godinama gotovo da nije ni bilo. Značaj suradnje i ra-zmjene podataka između administracija je neprocjenjiv. Osim sa Carinskom upravom Crne Gore, dogovorili smo razmjenu podataka i sa carinskim upravama Hrvatske i Srbije, a na razi-ni poreznih uprava potpisali smo sporazum o zajedničkoj su-radnji sa Srbijom, Slovenijom i Crnom Gorom.

Razmjena informacija i sravnjivanje podataka o uvozu i iz-vozu sa susjednim zemljama pokazat će, između ostalog, i ko je nezakonito tražio povrat PDV-a na temelju fi ktivnog izvoza. Za sve takve obveznike bit će pripremljeno izvješće koje će UNO poslati Tužiteljstvu BiH.“

reforma i modernizacija uIO

Za kraj, kao prvi čovjek Uprave za indirektno oporezivanje, možete li nam reći da li poslovna zajednica u BiH može očekivati reformu i modernizaciju te institucije?“Svakako! Veoma sam sretan što mi je Upravni odbor UNO, između ostalog, dao i zadatak da zajedno sa svojim suradnici-ma pripremim novu organizaciju i sistematizaciju radnih mje-sta u UNO. Postojeća organizacija Uprave urađena još 2004. godine. Ona je poslužila za dobru uspostavu i početak funkci-oniranja ove veoma važne institucije za Bosnu i Hercegovinu. Isto tako, u proteklim godinama, a budući da sam u Upravi od samog osnivanja, uočio sam i mnoge nedostatke koji moraju biti ispravljeni, kako bi Uprava postala kvalitetniji servis pore-znim obveznicima, a ujedno i uspješniji organ u naplati neizra-vnih poreza. U tom pravcu uskoro ćemo imati spreman prije-dlog nove organizacije Uprave za neizravno oporezivanje i si-stematizacije radnih mjesta, što će biti dostavljeno Upravnom odboru UNO na usvajanje.“


TEMA >>>

Nakon ranijih najava i upozorenja, Privredna komora Kosova obavijestila je Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine da je ministar trgovine i industrije Kosova 20. jula 2011. godine donio Odluku o principu reciprociteta u trgovinskim odnosima sa Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. U Odluci se navodi da se carinski pečati Bosne i Hercegovine ne priznaju te da će se primjenjivati carina od 10% za robu i dokumente koji sadrže ove pečate. Odluka je stupila na snagu 20. jula 2011. godine.

Kosovo uvelo carinu od 10%na proizvode iz BiH

Odluka o uvođenju embarga posljedica je neuspjeha u postizanju sporazuma o priznavanju pečata kosovske carine. Carina od deset posto uvedena je kao privre-

mena mjera, za koju je predviđeno da u dogledno vrijeme pre-đe u totalnu zabranu uvoza, ukoliko Bosna i Hercegovina ne počne priznavati pečat Kosova. Stav je poslovne zajednice BiH da bi nove mjere mogle imati ozbiljne posljedice za izvoznike iz Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da BiH ima značajan izvoz na Kosovo, ovakva mjera poskupljuje izvoz BiH, ali do-

vodi u pitanje i konkurentnost proizvoda iz BiH u odnosu na iste proizvode koji su porijeklom iz zemalja koje bi nesmetano nastavile da izvoze na Kosovo.

politička pozadina problema

Problem sa aspekta Bosne i Hercegovine ima isključivo politič-ku dimenziju. Bosna i Hercegovina nije priznala nezavisnost Kosova, tako da se njihovi pečati ni carinska služba ne priznaju u BiH. Međutim, vlada Kosova nije zvanični potpisnik Spora-zuma CEFTA, već ga je u njihovo ime potpisao UNMIK, tako da je BiH osporavala njihove pečate. Vanjskotrgovinska komo-ra Bosne i Hercegovine reagirala je na jednostranu odluku Vla-de Kosova o uvođenju carine u visini od 10% na robu iz BiH te poslala službeni dopis Robertu Sorensonu, predsjedavajućem Kabineta Sporazuma CEFTA u 2011. i specijalnom predstavni-ku generalnog sekretara UN-a (UNMIK), kao i Renati Vitez, direktorici Sekretarijata CEFTA u Briselu. Vanjskotrgovinska

piše: prof. dr. Duljko Hasić


>>>

komora je zatražila od UNMIK/Kosova, kao predsjedavajućeg zajedničkog odbora CEFTA-e, hitno poduzimanje potrebnih mjera kako bi se Odluka stavila van snage, sa ciljem osiguranja pune provedbe Sporazuma CEFTA i stvaranja slobodne trgo-vinske zone u regiji.biH ostvaruje sufi cit u robnoj razmjeni s Kosovom

Bosna i Hercegovina ima veliki sufi cit sa Kosovom i sve bolju strukturu izvoza. To je jedno od rijetkih tržišta gdje izvozimo široku lepezu proizvoda, uključujući i prehrambene. Prekid i otežavanje izvoza značajno bi pogodilo domaće privrednike. Vrijednost izvoza roba iz Bosne i Hercegovine 2010. godine iz-nosio je oko 80 miliona eura, ali uvoz nije premašio iznos od 500 hiljada eura. Vrijednost izvoza roba za prvih šest mjeseci 2011. godine iz Bosne i Hercegovine iznosi 77.183.752,00 KM, dok je uvoz znatno manji i iznosi 634.444,00 KM, gdje je po-krivenost uvoza izvozom 12.181,1%. U strukturi roba koje se izvoze iz BiH su lijekovi, željezne šipke, čelik, naft ni derivati, građa, prehrambeni proizvodi, namještaj, toalet papir, mesni proizvodi, cigarete i dr., a uvozila se koža, šećer, proizvodi od gume, slad, mineralne vode, zavarene cijevi i dr. S obzirom na to da Kosovo još nema razvijene velike proizvodne kapacitete, bosanskohercegovački proizvođači imaju veliku mogućnost plasmana svojih proizvoda u ovoj zemlji. Vanjskotrgovinska komora BiH ostvarila je niz kontakata sa predstavnicima po-slovne zajednice Kosova te iznašla i usaglasila mogućnosti vi-ših oblika saradnja (zajednička ulaganja, kooperacija i nastup na trećim tržištima) sa preduzećima iz Kosova.

za bh. preduzeća izvoz na Kosovopostao nemoguća misija

Na tržištu Kosova sada su aktivno prisutna preduzeća iz Hrvat-ske, Crne Gore, Makedonije i Albanije. U ovom trenutku za mnoga preduzeća iz Bosne i Hercegovine izvoz na kosovsko tržište predstavlja gotovo nemoguću misiju. Ukoliko se situa-cija brzo ne razriješi, perspektivno tržište Kosova za bh. izvo-znike bit će izgubljeno, a gubici samo do kraja godine iznosit će nekoliko desetina miliona maraka. Mukom osvojeno tržište Kosova može biti zauvijek izgubljeno, ukoliko se obistini naja-va Vlade Kosova da je carina od 10% uvedena kao privremena mjera za koju je predviđeno da u dogledno vrijeme pređe u to-talnu zabranu uvoza, ukoliko Bosna i Hercegovina ne počne priznavati pečat Kosova. Odluka kosovske Vlade je veoma šte-tna – po trgovinu, slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala. S dru-ge strane, politička prepucavanja napokon trebaju prestati te predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine trebaju početi raditi u interesu naših kompanija. Iako su privrednici prije dvije godi-ne ukazivali na otežano poslovanje zbog neriješenih političkih pitanja, do danas se situacija nije promijenila.

Ipak, Bosna i Hercegovina i dalje ima osnova i razloga da traži zaštitu u Sekretarijatu CEFTA zbog kršenja pravila ovog Sporazuma. Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) zabranjuje uvođenje novih carina između strana pot-pisnica te uvođenje najavljenih mjera od strane Kosova pred-stavlja jednostranu mjeru koja nije u skladu sa principima ovog Sporazuma. Rješavanje ovog problema nije moguće samo i isključivo na bazi tumačenja tehničkih odredaba Sporazuma CEFTA. Bosna i Hercegovina nema interesa uvoditi recipročne mjere, već hitno tražiti adekvatno rješenje putem dijaloga sa le-galnim predstavnicima vlasti Kosova i predstavnicima među-narodne zajednice.

Na pomolu rješenje problema s Kosovom

U Briselu je 8. septembra 2011. godine održan Specijalni sastanak Zajedničkog odbora CEFTA-e 2006, kojem je prisustvovala i delegacija Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Tema ovog sastanka je bio Izvještaj Republike Srbije o relevantnim informacijama u vezi sa zahtjevima podnesenim od strane Srbije, za konsultacije unutar Zajedničkog odbora CEFTA-e i o rezultatima postignutim u procesu dijaloga, ali se u okviru ostalih pitanja raspravljalo i o rješavanju problema tretmana bh. roba na tržištu Kosova. Prisutni na sastanku su obaviješteni o postignutom dogovoru o izgledu carinskih pečata između Republike Srbije i Kosova, koji će biti prihvaćeni i korišteni u bilateralnoj trgovini te dvije zemlje.

Predstavnici BiH su, kao i predstavnici drugih zemalja potpisnica Sporazuma CEFTA, pozdravili postignuto rješenje, ali i zahtijevali rješavanje problema carinskog tretmana bh. roba na tržištu Kosova. Stav prisutnih na ovom sastanku jeste da se ovaj problem riješi bilateralnim pregovorima, a prisutni predstavnici UMNIK/Kosova su prepoznali potrebu rješavanja ovog problema i izrazili svoju spremnost da ukinu odluku koja se odnosi na robe porijeklom iz Bosne i Hercegovine, ukoliko Bosna i Hercegovine prihvati pečate dostavljene od strane UMNIK/Kosova svim potpisnicama CEFTA-e, a koji su istovjetni izgledu pečata koji je dogovoren na bilateralnim pregovorima srbijanskih i kosovskih vlasti, održanim u Briselu 2. 9. 2011. godine.

Postupajući prema zaključku sa Specijalnog sastanka Zajedničkog odbora CEFTA-e 2006, održanog u Briselu od 8. septembra ove godine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine sačinilo je Informaciju o zaključcima sa navedenog sastanka i proslijedilo je Vijeću ministara radi izjašnjavanja i donošenja stava o navedenom pitanju. Nakon toga će o svemu biti upoznato i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u čijoj nadležnosti je vođenje vanjske politike zemlje i koje će se konačno izjasniti o prihvatanju carinskih pečata na istovjetan način kako je to dogovoreno na bilateralnim pregovorima srbijanskih i kosovskih vlasti 2. septembra 2011. godine u Briselu. Po okončanju navedene procedure, o svemu će biti obaviješteni predstavnici UMNIK/Kosova, koji bi, u skladu sa donesenim zaključkom, trebali ukinuti odluku o naplati carina za robe porijeklom iz BiH.


TEMA >>> Novi pokušaji unošenja nedoumica u primjenu Pravilnika o detašmanima

Zakon i međunarodne norme na strani Vanjskotrgovinske komore BiH

Iako su na sastanku održanom u Ministarstvu vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa BiH 18. jula trebale biti razma-trane samo primjedbe entitetskih komora na Pravilnik o

detašmanima u Saveznoj Republici Njemačkoj, ministar Mla-den Zirojević dan kasnije, 19. jula, obavijestio je učesnike kako “predstavnici nisu uspjeli postići dogovor oko njegovog dono-šenja“, što ne odgovara činjeničnom stanju. Sastanak u Mini-starstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ministar je organizirao sa predstavnicima Vanjskotrgovinske komore BiH te Privredne komore FBiH i Privredne komore RS, kako je navedeno, “radi osiguravanja efi kasnog i neometanog provo-đenja međudržavnog sporazuma o detašmanima“.

Ko je formirao zaključke?

Iz poziva za sastanak jasno je vidljivo da je predloženim dne-vnim redom kao prva tačka bilo defi nirano razmatranje primje-dbi entitetskih komora na Pravilnik o detašmanima u Njema-čkoj te da se još trebalo razgovarati i o privremenom utvrđiva-nju i raspodjeli kontingenta detašmana za 2011/2012. godinu. Pod tekućim pitanjima, po prijedlogu ministra Zirojevića, bilo je određeno i da se razgovara o potpisivanju ugovora između VTK i entitetskih komora o obavljanju poslova detašmana te pripreme teksta javnog konkursa za detašmansku 2011/2012. godinu. No, ministar Zirojević je ocijenio da je “dogovor oko do-nošenja novog Pravilnika o detašmanima u Njemačkoj – izo-stao te, između ostalog, ocijenio da se najkasnije do kraja teku-će kalendarske godine, odnosno do 31. decembra 2011. (za na-rednu detašmansku godinu), usaglase odredbe Pravilnika“.

U međuvremenu, do tada, naveo je, “treba da se objavi ja-vni konkurs (bilo planirano 1. augusta) te da se potpišu ugovo-ri isti kao i prošle godine“. Istovremeno, ministar Zirojević tra-žio je da mu učesnici sastanka do 22. jula dostave izjašnjenje o navedenim zaključcima.

Generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore BiH Faruk Jašarević u svom dopisu ministru jasno je ukazao da se sastan-ku koji je organiziran u Ministarstvu vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH odazvao “s nadom da će se seriozno i argumentovano razmotriti nekoliko otvorenih pitanja u vezi sa provođenjem međudržavnog sporazuma o detašmanima“. I Jašarević posebno naglašava da opaska iz pisma ministra o tome kako “prisutni predstavnici nisu uspjeli postići dogovor oko donošenja novog Pravilnika o detašmanima“ te zaključci

koji su izvedeni i tako prezentirani stvaraju utisak kao da su re-zultat provedene rasprave na sastanku i defi niranje zajedničkog stava svih prisutnih – predstavnika Ministarstva vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa, Vanjskotrgovinske komore BiH te Privredne komore FBiH i Privredne komore RS.

Na razgovore bez pripreme

“Prilično sam iznenađen jer uopće nisam stekao utisak da je sastanak u Ministarstvu završen, posebno jer nije završena ra-sprava ni za prvu tačku dnevnog reda, a o drugoj i trećoj nije ni otvorena“ – rekao je Jašarević. Predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH su očekivali konkretnu raspravu o Pravilniku o detašmanima u Njemačkoj, usvojenom na sjednici Upravnog odbora 30. juna 2011. Međutim, predstavnici entitetskih pri-vrednih komora su došli na sastanak potpuno nepripremljeni i bez pisanih i konkretnih primjedbi i prijedloga. Stoga se ne može prihvatiti konstatacija kako nije postignut dogovor oko donošenja novog Pravilnika, budući da je prva tačka dnevnog reda bila predviđena za razmatranje primjedbi, a da u raspravi entitetske privredne komore uopće nisu participirale s pisanim prijedlozima, koji bi unaprijedili važeći Pravilnik.

Što se tiče dijela stava ministra Zirojevića o prijedlogu o “potpisu ugovora istih kao prošle godine“, generalni sekretar VTK BiH Faruk Jašarević jasno je upozorio da sa te pozicije, a što je jasno iznio i na sastanku, “ne može potpisati ugovore s entitetskim privrednim komorama koji nisu utemeljeni na od-redbama važećeg Zakona i Pravilnika“.

“U ugovorima mora biti decidno utvrđeno da naknadu za saglasnosti za dodjelu kontingenta zapošljavanja na temelju ugovora o izvođenju radova u Njemačkoj, a koje izdaje Vanjsko-trgovinska komora BiH, fakturira i naplaćuje ta institucija. To ne bi bilo precizno regulirano u ugovoru iz prethodne godine, iako je o tom pitanju bila veoma jasna odredba člana 13. tada važećeg Pravilnika o detašmanima u Njemačkoj, donesenog 2. oktobra 2003. godine“ – naglasio je Jašarević.

Nalaz vještaka

Ove stavove generalnog sekretara VTK da poslove fakture i na-plate treba da obavlja Vanjskotrgovinska komora BiH u svom nalazu i mišljenju datom 17. jula potvrdila je i Vahida Humo, sudski vještak ekonomske struke (podoblast fi nansije i tržišni odnosi).

piše: almir terzić

Od entitetskih privrednih komora traženo je da jasno i precizno ukažu na određene odredbe Pravilnika koje eventualno nisu u skladu sa Ustavom BiH, ratifi ciranim međudržavnim sporazumima o detašmanima, Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici BiH kao i odlukom Vlade RBiH od 19. aprila 1996. o operativno-tehničkim poslovima detašmana za koje je propisano da ih obavlja Privredna komora BiH. Analogno zakonskoj osnovi te pravilima struke, VTK BiH je nadležna da fakturiše za izvršene usluge preduzećima kao krajnjim korisnicima detašmana, a na osnovu utvrđenih procedura za naplatu prihoda iz osnova nastalih troškova raspodjele detašmana stvarnim korisnicima detašmana – preduzećima, odnosno sukladno osnovama računovodstvenog načela sučeljavanja rashoda sa prihodima obračunskog perioda, stav sudskog vještaka ekonomske struke.


>>>

Izvodi iz pravilnika

Na osnovu člana 25. Statuta Vanjskotrgovinske komore BiH, Upravni odbor VTK BiH na osmoj sjednici, održanoj 30. juna 2011. godine, donio je Pravilnik o detašmanima u Saveznoj Republici Njemačkoj. Kako bi čitatelji InfoKoma stekli jasan uvid o propisanim nadležnostima Vanjskotrgovinske komore BiH, objavljujemo najznačajnije dijelove Pravilnika.

Tako je u poglavlju I – Opće odredbe u članu 2. (stav 1) defi nirano da Vanjskotrgovinska komora BiH kao nadležni organ (VTK BiH obavlja navedene poslove kao pravni sljednik Privredne komore BiH na koju su prenesena javna ovlaštenja temeljem Odluke Vlade RBiH od 19. aprila 1996. godine o operativno-tehničkim poslovima detašmana koje će obavljati Privredna komora BiH) za pojedinačno registriranje i odobravanje ugovora/detašmana, vrši raspodjelu kontingenta detaširanih radnika u Saveznoj Republici Njemačkoj preduzećima (koja obavljaju privrednu djelatnost na osnovu ugovora o izvođenju radova u Njemačkoj), u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i saglasno zaključenim supsidijarnim godišnjim ugovorima sa Privrednom komorom FBiH i Privrednom komorom RS.

Dakle, ovim, ali i odredbama koje su propisane u poglavlju III – Defi nicije djelokruga rada nadležnih organa i tijela iz neposredne nadležnosti i za ugovorene poslove, u članu 5. (stav 1) jasno se defi nira da je Vanjskotrgovinska komora BiH kao neposredno nadležni organ za poslove (iz navedenog člana 2. ovog Pravilnika) u obavezi prema državnim organima Bosne i Hercegovine i SR Njemačke te Republike Slovenije da organizira i obavlja sljedeće poslove:

a) formira Komisiju za provedbu Sporazuma između BiH i Slovenije;b) raspisuje godišnji javni konkurs, saglasno ovom Pravilniku i utvrđenim kriterijima te prilogu koji je njegov sastavni dio;c) obavlja direktnu i indirektnu korespondenciju sa nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine i u saradnji sa Ministarstvom (vanjske trgovine i ekonomskih odnosa) sa nadležnim tijelima Savezne Republike Njemačke i Republike Slovenije, a u vezi sa korištenjem kontingenta detašmana, uvjetima za njihovo korištenje i realizaciju ugovora te prati njihovu realizaciju i redovno obavještava sudionike u postupku dodjele i realizacije detašmana o svim bitnim informacijama (propisi, uputstva, odluke, sastanci, rezultati i slično);d) odobrava, potpisuje i ovjerava saglasnosti za pojedinačno korištenje detašmana za slučajeve pripremljene kao verifi cirani rezultat javnog konkursa iz postupka koji su, saglasno godišnjem ugovoru, pripremale i vodile nadležne komisije; e) prati pojedinačne obrade i izdate saglasnosti kao i potvrde saglasnosti od strane nadležnih organa SR Njemačke te kao povratnu informaciju dostavlja ih privrednim komorama entiteta i na zahtjev zainteresiranih preduzeća;f) vodi evidenciju o ukupnom korištenju detašmana na razini Bosne i Hercegovine, usaglašava ukupan broj i strukturu kao i utvrđenu dinamiku mjesečnog korištenja odobrenih kontingenata u komunikaciji sa privrednim komorama entiteta;g) podnosi godišnji izvještaj Ministarstvu o realizaciji poslova vezanih za detašmane, saglasno ugovorima zaključenim sa Saveznom Republikom Njemačkom i Republikom Slovenijom;h) formira komisiju za prigovore/žalbe koja odlučuje u drugostepenom postupku po žalbama preduzeća koja se odnose na odluke nadležnih komisija koje su odlučivale u prvostepenom postupku (saglasno članu 10. Pravilnika);i) formira ad hoc komisije koje provjeravaju određene navode o eventualnim nepravilnostima i utvrđuju činjenice o stanju realizacije raspodjele detašmana i o eventualnim nepravilnostima

Ovo su samo, dakle, dijelovi pravnih normi kojim se jasno utvrđuje da je nosilac aktivnosti na poslovima detašmana Vanjskotrgovinska komora BiH.

Isto je i kada je u pitanju poglavlje XIII Pravilnika – Troškovi raspodjele detašmana. Jasno je (stav 2) naznačeno da će nakon obavljenih prethodnik konsultacija sa predstavnicima privrednih komora entiteta, Upravni odbor VTK posebnom odlukom utvrditi visinu jedinstvene naknade koju preduzeća plaćaju po jednom detaširanom radniku mjesečno.

Nadalje, (stav 3) propisuje se da će VTK BiH, temeljem utvrđenog mjesečnog iznosa po detaširanom radniku, istovremeno sa izdavanjem saglasnosti preduzeću ispostavljati fakturu u skladu sa odlukom iz ranijeg stava (2). Po naplati fakture, VTK BiH će (stav 4) privrednim komorama entiteta vršiti redovnu mjesečnu uplatu naknade na ime obavljanja dijela operativno-tehničkih poslova u postupku dodjele detašmana, utvrđenih godišnjim ugovorom.

“Analogno zakonskoj osnovi (Zakon o računovodstvu, Ko-deks računovodstvenih načela, Međunarodni računovodstveni standardi – MRS, Međunarodni standardi fi nansijskog izvje-štavanja – MSFI, Zakon o porezu na dodanu vrijednost te dru-ga relevantna dokumentacija) te pravilima struke, Vanjskotrgo-vinska komora BiH je nadležna da fakturiše za izvršene usluge preduzećima kao krajnjim korisnicima detašmana, a na osno-vu utvrđenih procedura za naplatu prihoda iz osnova nastalih troškova raspodjele detašmana stvarnim korisnicima detašma-na - preduzećima, odnosno sukladno osnovama računovod-stvenog načela sučeljavanja rashoda sa prihodima obračunskog perioda. U konkretnoj pravnoj stvari, i sa pravnog (potvrda ugovornog odnosa) i sa ekonomskog (fi nansijskog obračuna takvog odnosa) aspekta, Pravilnikom treba defi nisati pravila koja će biti usklađena sa zakonskom regulativom i pravilima struke, odnosno defi nisati osnov naplate naknade za izvršene usluge iz osnova raspodjele detašmana krajnjim korisnicima – preduzećima u BiH te vršiti fakturisanje izvršenih usluga“ – ocijenila je Humo u svom nalazu.

transparentnost i zakonitost

Na nužnost da se Pravilnik mora modernizirati i značajno unaprijediti ukazao je i generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore BiH Faruk Jašarević, koji je podsjetio ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mladena Zirojevića da se “in-terventnim dopisima koji su se morali slati prije punih osam mjeseci i zahtijevima partnera iz Njemačke na tu nužnost uka-zivalo“.

“Iz tih razloga eksperti i vanjski saradnici Vanjskotrgovin-ske komore BiH su se maksimalno angažirali na izradi moder-nijeg i, na zakonskim normama i standardima, utemeljenog Pravilnika o detašmanima u Njemačkoj. Stoga ne držim oprav-danim eventualno suspendiranje višemjesečnog posla, samo zato što entitetske privredne komore nemaju konkretne pri-mjedbe i smeta im što Pravilnik osigurava transparentnost i za-konitost postupka ili što im ne odgovara otvorena mogućnost da se preduzeća sa svojim prigovorima na proceduru dodjele detašmana izravno obraćaju Komisiji nadležnoj za drugostepe-ni postupak, a ne preko entitetskih privrednih komora“ – oci-jenio je Jašarević.

I Upravni odbor VTK još jednom je iskazao svoju opredije-ljenost za doneseni Pravilnik o detašmanima juna 2011. te na-stavak postupka kako bi se poslovi oko raspodjele detašmana okončali u razumnim rokovima i u interesu preduzeća koja iz-vode radove u Njemačkoj. Od entitetskih privrednih komora zatraženo je da jasno i precizno ukažu na određene odredbe Pravilnika koje eventualno nisu u skladu sa Ustavom BiH, rati-fi ciranim međudržavnim sporazumima o detašmanima, Za-konom o vanjskotrgovinskoj politici BiH kao i odlukom Vlade RBiH od 19. aprila 1996. o operativno-tehničkim poslovima detašmana za koje je propisano da ih obavlja Privredna komo-ra BiH. Dakle, pravno je sve jasno. Samo još da činjenice kako treba djelovati u skladu sa zakonskim odredbama budu shva-ćene i prihvaćene.


Građevinarstvo i industrija građevinskih materijala zna-čajan su segment privrede svake države u svijetu, što je u direktnoj korelaciji sa obimom investicija. U pred-

ratnom periodu građevinarstvo je u BiH imalo oko 1.200 pri-vrednih subjekata koji su zapošljavali cca 100.000 radnika, dok je industrija građevinskih materijala zapošljavala cca 10.000 ra-dnika (10% ukupno zaposlenih u privredi BiH). U periodu do rata u BiH, građevinarstvo je imalo vrlo značajne kapacitete koji su godišnje izvozili usluga u vrijednosti 150 do 250 milio-na dolara i zapošljavali cca 10.000 radnika. Pri tom su značajno zapošljavani i kapaciteti ostale privrede BiH za pripremu po-slova u inostranstvu, a putem realizacije poslova u inostranstvu osiguravan je i izvoz proizvoda ostale privrede BiH. U periodu do 1990. godine nastali su značajni i širom bivše zemlje i svije-ta respektabilni kapaciteti.

Ne treba zaboraviti spomenuti ni arhitektonsku djelatnost. Ona je malen, ali po svom značaju veoma bitan segment privre-de BiH, posebno za građevinarstvo i industriju građevinskih materijala. Ova djelatnost je kreator zamisli investitora i pret-hodnica svih investicionih aktivnosti. Ona je ujedno indikator budućih kretanja u djelatnostima građevinarstva i industrije građevinskih materijala i faktor od kojeg zavisi u kojem pravcu će ići budući razvoj ovih djelatnosti u tehnologijama, kadrovi-ma i materijalima za građenje. U dosadašnjem periodu arhitek-tonske djelatnosti su ostvarile impresivne rezultate u projekto-vanju objekata, inženjeringu i nadzoru nad izvođenjem obje-kata, ne samo u BiH i u bivšoj zajedničkoj državi, nego i u broj-nim zemljama u svijetu.

Ozbiljan pad poslova u inozemstvu

Trenutno u građevinarstvu BiH egzistira preko 3.000 subjekata sa cca 37.000 radnika, što je oko 7,5 % ukupno zaposlenih u BiH. U poratnom periodu, koji karakteriše razjedinjenost i oslabljenost kapaciteta građevinarstva i gubitak velikog broja tržišta i investitora, građevinarstvo je, sve do rata u Libiji, iz go-dine u godinu bilježilo sve značajnije rezultate. Samo u 2010. godini građevinarstvo je izvezlo usluga u vrijednosti cca 132 miliona eura. Nakon toga, situacija je bitno narušena obusta-vom radova u Libiji, našem najznačajnijem partneru u izvozu

ANALIZA >>>

Obim građevinskih radova izvršenih u inozemstvu usljed rata u Libiji zabilježio je ozbiljan pad.Očekivati je da se ovakav trend izvoza usluga nastavi i u narednom periodu. Prema podacima Agencije za statistiku, pozitivno stanje bilježimo u izvozu građevinskih usluga na tržište Njemačke, gdje naša zemlja ima odobrenu kvotu od 2.000 detašmana mjesečno. Kada je u pitanju industrija građevinskih materijala, izvoz je slab ugla-vnom zbog nekonkurentnosti uzrokovane visokim transportnim troškovima. S druge strane, uvozimo dosta građevinskog materijala, pa čak i onog koji sami proizvodimo.

piše: Džemal Kalajdžisalihović

Građevinari izgubili jedno od najznačajnijih tržišta

građevinskih usluga. Iz tih razloga je u prva tri mjeseca 2011. godine naš obim izvršenih radova u inostranstvu zabilježio oz-biljan pad i sveden na svega 59,6 % iznosa iz istog perioda pret-hodne godine. Treba očekivati da se ovakav trend aktivnosti nastavi i u narednom periodu, bez obzira na očekivanja iz naj-novijeg razvoja situacije u Libiji. To iz razloga što će izgledi i spremnost libijskih partnera za skori povratak naših kompani-ja u Libiju ipak potrajati dok se situacija u toj zemlji bar done-kle ne stabilizuje. Prema podacima Agencije za statistiku poziti-vno stanje bilježimo u izvozu građevinskih usluga na tržište Njemačke, gdje naša zemlja ima odobrenu kvotu od 2.000 de-tašmana mjesečno. Za prvih šest mjeseci tekuće godine ostva-reno je prosječno 1.995 dozvola mjesečno ili 49,9 % godišnje kvote. Rezultat je tim značajniji što su prva tri mjeseca godine zimski period u kojem se radi sa znatno manjim kapacitetom.

biH ovisna o uvozu savremenihgrađevinskih materijala

Vanjskotrgovinska razmjena industrije građevinskih materijala BiH uglavnom dijeli sudbinu ostale privrede u našoj zemlji. I danas je karakteristično da smo ovisni o uvozu najvećeg dijela, prvenstveno savremenih, građevinskih materijala. To iz razloga što ih ne proizvodimo, a s druge strane, dosta uvozimo i onog što i sami proizvodimo ili nedovoljno proizvodimo (cement, kreč, gips, ciglarski proizvodi). U izvozu je karakteristično da smo zbog visokih transportnih troškova nekonkurentni i da u najvećoj mjeri iz naših pograničnih područja izvozimo na tržište susjednih zemalja. Kad je u pitanju izvoz kamena, onda su to pretežno proizvodi sa niskim stepenom obrade.

Ilustracije radi, iz BiH je za šest mjeseci 2011. godine izve-zeno građevinskih materijala u vrijednosti od cca 50 miliona eura, pri čemu najznačajnije stavke čine izvoz proizvoda od ce-menta, betona i umjetnog kamena, izvoz kreča, cementa, šljun-ka i sirovog i pečenog gipsa. Istovremeno, u istom periodu, uve-zli smo u BiH građevinskih materijala u vrijednosti od 105,6 miliona eura, pri čemu najznačajnije stavke čine uvoz cementa, konstrukcija, keramičkih pločica, crijepa, staklene vune, ukra-snog kamena, proizvoda od cementa, betona i umjetnog kame-na i vatrostalne opeke. Još uvijek smo ovisnici o uvozu građe-vinskih materijala iz zemalja okruženja te Austrije, Italije i Njemačke.


Osam bh. kompanija nastupa naMeđunarodnom sajmu SASOu Splitu

Iz BiH na sajmu SASO će se predstaviti Stolarija Prom – Lukavac, Xylon – Ilijaš, Strong – Kupres, AM Međugorje – Banja Luka, Mićan – Doboj, Plamingo – Gračanica, Pan-

durević – Miloševac i BH Stainless – Lukavac. Sajam SASO se održava već 16 godina i to je najznačajniji sajam za graditelj-stvo, drvnu i metalsku industriju, alate i opremu, elektrotehni-ku, energetiku i telekomunikacije te obrtništvo i malu privredu u Hrvatskoj, pa i u regiji. SASO predstavlja izvrsnu priliku za

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa USAID-Sida FIRMA projektom, Regionalnom razvojnom agencijom SERDA i udruženjem Drvni klaster u BiH, organizirala je zajednički nastup bh. fi rmi iz metalskog i drvnog sektora čiji proizvodi imaju primjenu u građevinarstvu, na Međunarodnom sajmu SASO u Splitu, koji će se održati od 19. do 23. 10. 2011.

susret poslovnih posjetitelja, malih i srednjih poduzeća, arhi-tekata, inžinjera i investitora. Čak 73% posjetitelja sajma vla-snici su fi rmi, donositelji poslovnih odluka ili imaju veliki utje-caj pri njihovom donošenju. U dosadašnjim zajedničkim izla-ganjima na ovom sajmu pojedine bh. fi rme su ostvarile vrlo dobre prodajne rezultate.

Tokom trajanja sajma, održavaju se i B2B susreti koje Sa-jam Split, u saradnji sa HGK-om, organizira 21. oktobra za sve učesnike. Osim toga, za bh. izlagače će, u saradnji sa Privre-dnom komorom Magdenburga, biti upriličen i poseban koktel za bh. i njemačke privrednike koji se na sajmu nalaze u organi-zaciji Privredne komore Magdenburg.

Na sjednici je jednoglasno prihvaćen izmijenjen pred-loženi Odbor Asocijacije za čijeg predsjednika je iza-bran Semin Mašić, direktor Hidrogradnje iz Sarajeva.

Za njegove zamjenike izabrani su Ladislav Bevanda, direktor Heringa iz Širokog Brijega i Emil Koža, zamjenik generalnog direktora Fabrike kreča Carmeuse iz Doboja. Na sjednici su jednoglasno prihvaćeni i akti Asocijacije (Pravilnik o organiza-ciji i radu Asocijacije i Poslovnik o radu Odbora Asocijacije), a prihvaćen je i Program rada Asocijacije za 2011. godinu.

pojedinci iz rs usprotivili se ujedinjavanjugrađevinske industrije

Osnivačkoj sjednici prisustvovalo je 30 ovlaštenih predstavnika značajnih fi rmi građevinarstva, industrije građevinskih materi-jala i arhitektonskih djelatnosti sa prostora cijele BiH. Inicijati-

TEMA >>>

U Sarajevu je krajem augusta ove godine održana osnivačka sjednica Asocijacije građevinarstva i industrije građevinskih materijala BiH, u okviru VTK BiH. Formiranje ove Asocijacije došlo je kao izraz želje i mišljenja kompanija da jaka i snažna Asocijacija u okviru Vanjskotrgovinske komore BiH bude mjesto gdje bi izno-sili svoje probleme, objedinjavali zajedničke interese, zajednički utvrđivali politiku, aktivnosti i pravce svog djelovanja i na partnerskim osnovama gradili i obezbijedili aktivno uključivanje nadležnih državnih i drugih organa i institucija u razrješavanju interesa i nagomilanih problema ovih djelatnosti.

piše: Džemal Kalajdžisalihović

U VTK BiH formirana Asocijacija građevinarstva i industrije građevinskih materijala BiH

vu za osnivanje Asocijacije glasanjem je prihvatilo 29 prisutnih fi rmi. Sjenku na ovako prihvaćenu inicijativu bacila su istupa-nja, a potom i napuštanje sjednice sekretara Udruženja građe-vinarstva RS i direktora fi rme Rankom-inženjering iz Bijeljine, inače predsjednika Izvršnog odbora Udruženja građevinarstva RS, koji se i pored ranije prihvaćene inicijative, a rukovođen navodno zvaničnim stavom Udruženja, naknadno usprotivio ovakvoj formi Asocijacije, sugerišući da je ona za Udruženje u RS prihvatljiva jedino u koordinirajućoj funkciji sa entitetskim komorama i Komorom Distrikta Brčko.

Nakon formiranja Asocijacije, u sredstvima informisanja RS predstavnici Privredne komore tog entiteta dovode u pitanje legitimnost novoformirane Asocijacije pri VTK BiH, iako je i njima samima jasna neupitnost njene legitimnosti.


EKSKLUZIVNO >>> Patrick S. Moon, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH

Važno je ukloniti prepreke i osloboditi potencijal za investicije koje će ubrzati ekonomski rast i zapošljavanje u BiH

Direktne strane investicije u BiH su opale u posljednje tri godine i one danas iznose jednu desetinu onoga što su bile prije četiri godine. Nije tajna da BiH posjeduje velike prirodne resurse i ogroman potencijal za turizam, ali ovaj veliki ekonomski potencijal ne može se realizirati bez dostatnih investicija i bez infrastrukture neophodne za brži izlazak na tržište. Doprinosi poslodavaca na plate – 69% u Federaciji BiH i 51% u Republici Srpskoj – među najvišim su u Evropi i treba se ozbiljno razmotriti njihova potencijalna reforma. Izgradnjom Alta Shopping Centra u Sarajevu u decembru 2010. godine, Triland Development je napravio najveću direktnu američku komercijalnu investiciju u BiH, u vrijed-nosti preko 50 miliona dolara, što je otvorilo preko 200 novih radnih mjesta.


Trenutno stanje u privredi Bosne i Hercegovine, kako ga poboljšati te šta je nužno učiniti kako bi došlo do pove-ćanja privrednog rasta i investicija, samo su neke od te-

ma o kojima smo razgovarali sa Patrickom S. Moonom, amba-sadorom Sjedinjenih Američkih Država u BiH. Ambasador Moon u ekskluzivnom intervjuu posvećenom ekonomiji za InfoKom jasno ukazuje koje su prednosti Bosne i Hercegovine koje se mogu iskoristiti na dobrobit svih građana, a koje bi do-vele do većeg ekonomskog rasta i boljeg životnog standarda. Za čitatelje InfoKoma ambasador je otkrio i koji su to naredni koraci i projekti koje Ambasada SAD-a u BiH zajedno sa pri-jateljskom Američkom administracijom namjerava realizirati u narednom periodu.

Nedavno ste naglasili da je ekonomija jedno od najvažnijih pitanja za napredak BiH. Prema Vašem mišljenju, na koji način se može i treba poboljšati klima za poslovanje? “Vlasti na svim nivoima – državnom, entitetskom, kantonal-nom i općinskom – moraju provesti reforme da bi se poboljša-la klima za poslovanje u Bosni i Hercegovini, privukle strane i domaće investicije i otvorila radna mjesta. Od ukupno 183 ze-mlje, BiH se nalazi na 110. mjestu prema Indeksu lakoće po-slovanja Svjetske banke za 2011. godinu i od trenutka od kada je uvrštena u ovaj izvještaj, BiH konstantno dobiva loše ocjene. Procedure za registraciju fi rme traju dugo, skupe su, birokrati-zirane i često opterećene zahtjevima za koje se ne zna u čijoj su jurisdikciji.

Investitori navode da su u BiH visoki troškovi licenciranja, socijalnih davanja i transporta, što negativno utiče na konačnu bilancu kompanija. Pojednostavljena poreska struktura i bolja provedba zakona o porezima osigurali bi oporezivanje onih koji izbjegavaju svoje obaveze. Kada svi građani budu učestvo-vali u plaćanju poreza koje su obavezni plaćati, tada će javnost prihvatiti oporezivanje kao razuman doprinos zajedničkom dobru, a veći prihodi se tada mogu investirati u projekte eko-nomskog rasta, poput infrastrukturnih projekata kao što je Ko-ridor 5C. Također, važno je da se osiguraju jasne i pristupačne informacije o mogućnostima, poticajima i procedurama za in-vestiranje. Ono što je najvažnije jeste da je uspjeh BiH u vašim rukama. Bolja klima za poslovanje zavisi od spremnosti politi-čkih lidera na svim nivoima da rade zajedno na poboljšanju klime za poslovanje i harmonizaciji pravila, regulativa, zakona i procedura. Privatni sektor, poduzetnici, civilno društvo, mla-di i svi građani, s druge strane, moraju zahtijevati ove ekonom-ske reforme od svojih političkih lidera.“

Komplikovana procedura

Rekli ste da postoje brojne birokratske prepreke za poslovanje u BiH. Na šta ste mislili?“Strani i domaći investitori suočavaju se sa kompleksnim pra-vnim i regulatornim okvirima. Postojanje velikog broj drža-vnih, entitetskih, kantonalnih i općinskih administracija, od kojih svaka ima ovlasti za donošenje zakona i regulativa koje se tiču privrede, uzrokuje neizvjesnost koja odvraća investicije.

razgovarao: almir terzić

Entiteti nisu harmonizirali procedure za registraciju preduzeća, što otežava i poskupljuje otvaranje novih kompanija i često tje-ra investitore da idu na druga tržišta. Započinjanje biznisa u BiH može biti izuzetno teško – sama registracija je procedura koja uključuje 12 koraka koji u prosjeku traju dva mjeseca. Po-jednostavljivanje i racionalizacija ove procedure su od ključne važnosti.

Konačno, problem korupcije se mora početi ozbiljno i hit-no rješavati. Korupcija proizvodi nesigurnost u poslovnoj zaje-dnici, ne nudi svima jednake uslove i povećava troškove poslo-vanja nauštrb otvaranju radnih mjesta i ekonomske budućno-sti BiH. Kada poslovni ljudi budu uvjereni da mogu jednosta-vno, pod istim uslovima i efi kasno raditi u korektnom i tran-sparentnom okruženju, oni će doći ovdje. Vlasti su odgovorne za stvaranje takvog okruženja, a građani, privatni sektor i civil-no društvo moraju političare držati odgovornim za to.“

Prema Vašem mišljenju, zašto sadašnji sistem obeshrabruje zapošljavanje i time doprinosi da se sadašnje loše stanje zadrži? Šta treba promijeniti?“Doprinosi poslodavaca na plate – 69% u Federaciji BiH i 51% u Republici Srpskoj – među najvišim su u Evropi i treba se oz-biljno razmotriti njihova potencijalna reforma. Takav okvir da-je poticaj poslodavcima da se bave sivom ekonomijom uskra-ćujući radnicima socijalne benefi cije i penzije. Poslodavci često kažu da su primorani okrenuti se neformalnom tržištu jer ne mogu pokriti ove troškove i istovremeno ostvarivati profi t. Re-zultat toga je da kompanije odustaju od širenja, ograničavaju broj zaposlenih ili jednostavno odlaze na tržišta van BiH – što ne doprinosi zapošljavanju. Jednako važno je da se uklone pre-preke i oslobodi potencijal za investicije koji će ubrzati eko-nomski rast i zapošljavanje. Taj potencijal leži u privatizaciji, u velikim infrastrukturnim projektima poput Koridora 5C, no-vim energetskim projektima i u nekim drugim sektorima.“

efi kasnost poslovanja

Vi i neki drugi diplomati koji žive u BiH često naglašavate da BiH ima potencijala u korištenju svojih resursa. Šta mislite koje industrije mogu postići ekonomski napredak i ko ili šta je uzrok lošem korištenju naših resursa?“Nije tajna da BiH posjeduje velike prirodne resurse i ogroman potencijal za turizam. Međutim, ovaj veliki ekonomski poten-cijal ne može se realizirati bez dostatnih investicija i bez infra-strukture neophodne za brži izlazak na tržište. Energetski sek-tor je najvredniji dragulj industrije u BiH i da bi on postigao željene rezultate, neophodne su dodatne strane investicije. Ve-će investicije u obnovu mreže za prenos električne energije bile bi znak susjedima BiH da će zemlja nastaviti izvoziti energiju i da je pouzdan poslovni partner.

Entitetske i općinske vlasti moraju reklamirati i promovi-rati mogućnost i poticaje za investiranje u lokalne zajednice i moraju raditi sa potencijalnim investitorima na bržoj izradi efi -kasnih i profi tabilnih investicijskih projekata, a ne samo da se bave nametanjem regulativa. Ohrabrujuće je što vidimo znako-ve da oba entiteta nude privlačnije uslove ozbiljnim investito-rima, ali oni moraju udvostručiti svoja nastojanja. Pozdravlja-mo nastojanja bh. kompanija za proizvodnju električne ener-gije da u svoje mreže uključe obnovljivu energiju. Izgradnja ovih postrojenja otvorit će nova radna mjesta, povećati kapaci-tete za proizvodnju energije te stvoriti čišće okruženje za budu-će generacije.“

>>>


>>>

Kazali ste da je neprihvatljiva činjenica da u BiH još uvijek vlada situacija u kojoj su vlasti ili država vlasnici preduzeća u omjeru koji je veći od ostatka Evrope. Da li smatrate da država treba privatizirati sva preduzeća, šta je rješenje?“Da bi bili konkurentniji na globalnom tržištu, da bi povećali efikasnost u poslovanju i poticali privredni rast, oba entiteta moraju ubrzati privatizaciju. Više od polovine proizvodnih ka-paciteta BiH i dalje je u rukama preduzeća koja su u vlasništvu entiteta, Federacije BiH ili Republike Srpske. Ovaj omjer pre-duzeća koja su u državnom vlasništvu uglavnom je mnogo veći nego što je to slučaj u Evropi. U 2010. godini proces privatiza-cije je praktično zaustavljen, što je proizvelo najgore rezultate u protekloj deceniji. Od devet planiranih prodaja, Agencija za privatizaciju Federacije BiH prodala je samo manjiski državni ulog u jednom preduzeću. Tendencija preduzeća u državnom vlasništvu je da mnogo ulažu u zaštitu radnih mjesta nauštrb efikasnosti, transparentnosti i otvaranja novih radnih mjesta. Iako to zakon predviđa, mnoga ova preduzeća ne dostavljaju godišnje izvještaje o poslovanju vlasnicima ovih kompanija – građanima BiH. Iako je razumljivo da vlasti žele zadržati sada-šnja radna mjesta, ova preduzeća često nisu zainteresovana da zadrže konkurentske prednosti i da se moderniziraju. Dugoro-čno, rezultati su mali ili slabi rast i mali broj novih radnih mje-sta. Ove kompanije često preusmjeravaju sredstva koja bi se mogla usmjeriti ka privatnom sektoru i tjeraju javnost na sub-vencioniranje loših proizvođača. Prihodi od privatizacije mogu se reinvestirati, što bi dovelo do ekonomskog rasta. Umjesto toga, svjedoci smo da je bilo propuštenih prilika zbog navo-dnih uskih privatnih interesa i političkih prepiranja, dok inve-stitori odlaze drugdje.“

Investicije saD-a

U vezi sa Vašom izjavom da su kompanije iz SAD-a izrazile interes za ulaganje u BiH, možete li nam reći koje su to najinteresantnije oblasti za američke investitore?

“U proteklih nekoliko godina, američke kompanije su sve više zainteresirane za BiH. Nekoliko američkih kompanija otvara-ju ili proširuju poslovanje ovdje. Recimo, izgradnjom Alta Sho-pping Centra u Sarajevu u decembru 2010. godine, Triland Development je napravio najveću direktnu američku komerci-jalnu investiciju u BiH, u vrijednosti preko 50 miliona ameri-čkih dolara, što je otvorilo preko 200 novih radnih mjesta. Tu je, naravno, i McDonald’s koji je otvorio svoj prvi restoran u Sarajevu prošlog mjeseca. Potencijalnim otvaranjem drugih restorana u BiH, McDonald’s će osigurati stotine novih radnih mjesta i značajne poreske prihode. U ovom trenutku više od 30 američkih kompanija ima svoja direktna zastupništva u BiH, a značajan broj kompanija iz SAD-a uspješno posluje preko mreže lokalnih partnerskih kompanija i predstavnika u obla-stima informacijske tehnologije, proizvodnje lijekova, hrane, kozmetike i drugo.“

Uzimajući u obzir ogromna budžetska sredstva koja izdvajaju za pokrivanje troškova vlasti te, kao što ste rekli, rast BDP-a koji je nedovoljan da bi se poboljšao životni standard u BiH, šta bh. političari treba da urade da bi se postigao napredak?“Rast BDP je usporen – 1% u 2010. godini i otprilike 2% u 2011. To nije dovoljno da bi se povećao životni standard i znači da BiH i dalje zaostaje za susjedima. Da bi ih sustigla, BiH mo-ra smanjiti troškove vlasti u neproduktivnim oblastima i pove-ćati investicije u oblastima koje osiguravaju ekonomski rast. Ne dešava se uvijek da one kategorije kojima je to najpotrebnije dobiju glavninu od programa socijalne pomoći. Sistem koji je dizajniran da pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija mora upravo to i raditi. Lideri moraju eliminirati zloupotrebe i uvesti reforme koje će najugroženijim osigurati socijalne bene-ficije. Vlasti se, također, moraju fokusirati na ulaganje u ljudske resurse putem obrazovanja, obuke i programa tranzicije u za-pošljavanju.“


>>>

Korupcija je problem

Naglasili ste da je poduzetništvo važno pitanje. Šta ste tačno pod tim mislili? Slažete li se da je razvoj malih i srednjih preduzeća dobra perspektiva za BiH? “Poduzetništvo je osnova ekonomskog uspjeha Amerike. Ono, također, predstavlja značajan potencijal u BiH. Promoviranje poduzetništva među ženama i mladim ljudima ključno je da bi se povećalo njihovo prisustvo u privredi i uveli inovativniji pristupi poslovanju. Poduzetništvo doprinosi ekonomskom rastu, posebno stvaranju i razvoju malih i srednjih preduzeća te potiče ljude na ekonomski rizik. Ključna stvar za uspjeh ovih preduzeća je da im se osigura pristup fi nansijama i da im se pruži adekvatna podrška. Mnogi od najuspješnijih poslovnih ljudi u SAD-u su oni koju su preuzeli rizik i počeli nove bizni-se, u početku nisu uspijevali, ali su se potom oporavili. Oni su učili na vlastitim greškama, izgradili bolje kompanije i postali svjetski poznati brendovi.“

Šta bi vlada BiH trebala poduzeti da privuče strane investicije?“Direktne strane investicije u BiH su opale u posljednje tri go-dine i one danas iznose jednu desetinu onoga što su bile prije četiri godine. Iako je poznato da je globalna ekonomija u kri-zi, BiH je bilo teže nego većini drugih zemlja zbog odsustva stranih investicija. Korupcija u BiH je svima dobro poznat pro-blem. Transparency International je ponovo upozorio da se BiH svrstava među najgore zemlje regiona u pogledu korupci-je. U posljednjih deset godina BiH se uporno nalazi pri samom dnu liste zemalja prema indeksu korupcije. Prekompliciran proces registracije kompanija i proces dobivanja licenci pose-bno pogoduju korupciji.

BiH treba stvoriti sigurniju i stabilniju političku klimu da bi privukla buduće investicije. Unutrašnja politička sporenja, politička retorika kojom se razbija jedinstvo i neuspjeh u for-miranju državne vlasti tjeraju investitore koji se plaše nestabil-nosti. Ovi problemi su, također, negativno uticali na međuna-rodni kreditni rejting BiH. I agencija Moody’s i S&P su neda-vno zajednički snizile izglede u sklopu kreditnog rejtinga BiH zbog, kako su rekli, kompleksne političke i institucionalne strukture BiH i zbog slabih institucija centralne vlasti. Ovo je jedan jasan primjer povezanosti između sporog političkog napretka i oklijevanja stranih investitora da svoj novac ovdje investiraju. Za privlačenje stranih investicija važna je politička stabilnost. Učešće u Akcionom planu za članstvo u NATO sa-vezu i dobivanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU po-moći će odluci stranih investitora da ulože u Bosnu i Hercego-vinu.“

važnost edukacije

Šta bi trebalo promijeniti u obrazovnom sistemu BiH? “Kako bi se osnažilo poduzetništvo, strane investicije i ukupna ekonomija u BiH, trebalo bi se prvo ozbiljno pozabaviti ovda-šnjim obrazovnim sistemom. Poslodavci nam stalno govore da većina mladih ljudi koji završe fakultet ili srednju školu ne po-sjeduje osnovne vještine potrebne za radno mjesto u moder-noj, globalnoj ekonomiji te da poslodavci novo osoblje moraju obučiti u osnovnim profesionalnim vještinama. Neki obrazo-vni programi nude edukaciju i sticanje vještina koje jedva da se mogu primijeniti na bh. tržište, dok istovremeno imate neade-kvatnu obuku za sticanje vještina koje se najviše traže. Škole bi,

također, trebale sarađivati sa privatnim sektorom kako bi za đake osmislili programe putem kojih bi stekli praktično radno iskustvo za vrijeme školovanja. Globalno tržište rada i ekono-mija zahtijevaju obrazovni sistem koji će đake osposobiti kako bi mogli dati vrijedan doprinos poslodavcu od prvog radnog dana, a ne tek nakon godinu dana.“Nadam se da ćete sa složiti sa mnom da bi ekonomija trebala biti prioritet za BiH. Međutim, i pored pojačanih napora i pojednostavljivanja administrativnih procedura, potrebno je postići političku stabilnost. Kako to postići? Mogu li se ovi ciljevi ostvarivati preko EU i NATO saveza? “Strategija koja bi garantirala stabilnost u BiH podrazumijeva čvrsto opredjeljenje Bosne i Hercegovine za proces priključenja EU i NATO savezu. Puna integracija BiH u ove institucije je je-dina opcija za budućnost. Čak i prije punopravnog članstva, proces priključenja će već imati stabilizirajući efekat. Potrebne reforme čiji je cilj da povećaju ekonomske integracije regiona, da usklade zakone BiH sa acquis communautaireom i osigura-ju najveće standarde transparentnosti, odgovornosti i vladavi-ne prava bit će stabilizirajući faktor u BiH. Jača integracija BiH sa susjednim zemljama koje su članice ovih organizacija će, također, značiti jaču integraciju unutar BiH i snažniji osjećaj stabilnosti koji će uslijediti nakon što BiH postigne napredak u pogledu jače državne integracije.“

projekti saradnje

Više puta su Sjedinjene Države dokazale da su iskren prijatelj BiH i svi građani ove zemlje su im sigurno na tome zahvalni. Možete li nam reći o nekim planiranim aktivnostima Ambasade SAD-a, posebno onim koje su fokusirane na poboljšanje ekonomske situacije u BiH?“Implementiranjem velikog broja programa čiji je cilj da po-većaju konkurentnost bh. kompanija, Ambasada se trudi da stvara ekonomske šanse, da ojača bh. ekonomiju i promovira što veći angažman žena, mladih i civilnog društva. Na primjer, putem USAID-ovog projekata FIRMA nudi se tehnička pomoć kako bi se poboljšala konkurentnost malih i srednjih preduze-ća u cijeloj BiH, posebno u sektorima prerade drveta, turizma, lake industrije i prerade metala. USAID-ov projekat FARMA usmjeren je na pružanje pomoći poljoprivrednim udruženji-ma, zadrugama i tržišnim integratorima te malim i srednjim preduzećima kako bi povećali konkurentnost na domaćem, re-gionalnom i međunarodnom tržištu. Što se tiče fi skalne refor-me, sa vlastima su sarađivali savjetnik iz američkog Ministar-stva trezora i ljudi okupljeni oko USAID-ovog projekta TAF sa ciljem poboljšanja prikupljanja i upravljanja direktnim porezi-ma i usklađivanja poreskih zakona u entitetima. Drugi savje-tnik iz Ministarstva trezora SAD-a radi na razvijanju tržišta ka-pitala. Neki drugi projekti se odnose na važna područja poput zaštite intelektualnog vlasništva, stvaranja poslovne mreže že-na i reforme energetskog sektora.

Posebno me raduje da je Ambasada osnovala fond za po-dršku većem angažmanu žena. Prijedlozi za prve grantove bit će poznati 19. augusta. Za više informacija posjetite stranicu ambasade: http://sarajevo.usembassy.gov/press_20110719.html ili http://bosnian.sarajevo.usembassy.gov/saopstenje_20110719.html.“


Ako je vjerovati posljednjem izvještaju Konferencije za trgovinu i razvoj UN-a (UNKTAD), Bosna i Hercego-vina je na posljednjem, a Makedonija na pretposlje-

dnjem mjestu na Balkanu po direktnim stranim investicijama u prošloj godini. Naime, konsultant UNKTAD-a Branko Vu-kmir kazao je da su direktne strane investicije u Makedoniji u prošloj godini iznosile 293 miliona dolara i ovaj iznos veći je, prema njegovim riječima, jedino od ulaganja stranaca u Bosnu i Hercegovinu, koji su prošle godine u našu zemlju investirali 63 miliona dolara. Srbija je u prošloj godini sa 1,3 milijardi stranih ulaganja bila lider u regionu, ali je taj iznos mnogo ma-nji od 2006. godine, kada su stranci uložili 4,2 milijarde dolara. Na drugom mjestu bila je Slovenija sa 834 miliona dolara, a na trećem Hrvatska sa 583 miliona dolara, navodi se u izvještaju UNKTAD-a.

poražavajuće činjenice

S druge strane, podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) govore da je priliv direktnih stranih ulaganja u 2010. godini iznosio 339,7 miliona KM, odnosno 1,4 posto BDP-a, što je na približno istom nivou kao i u 2009. Ovi iznosi upuću-ju na činjenicu da je nastavljen priliv investicija, ali da se efek-ti recesije na strane direktne investicije još nisu anulirali. Me-đutim, to znači i da BiH nije bila u stanju da privuče investicije na nivou na kojem su bile prije recesije.

U strukturi stranih direktnih investicija, na vlasnički kapi-tal se odnosi 363,7 miliona KM, na ostali kapital 245,1 miliona KM, dok je iznos zadržanih zarada bio negativan (-269,2 mili-ona KM), što je uzrokovano konsolidiranim gubicima u kom-panijama s direktnim ulaganjima, a događa se već drugu godi-nu zaredom. U pogledu geografskog rasporeda priliva ulaganja zabilježena je značajna promjena u odnosu na prethodne go-dine. Naime, najviše ulaganja bilo je iz Švicarske (98 miliona KM), Njemačke (54 miliona KM) i Turske (37 miliona KM).

TEMA >>> Naša zemlja na posljednjem mjestu u regionu po prilivu ulaganja

Ako pogledamo strukturu ulaganja u našoj zemlji u prvom ovogodišnjem polugodištu, u bankarski sektor BiH investirano je 34,3 posto od ukupnih investicija, u proizvodnju 27,8 posto, a u trgovinu 14,6 posto. Kako pojašnjavaju u FIPA-i, ukupan iznos odnosi se na priliv investicija, a ne na neto investicije.

piše: ruždija adžović

Stranci u BiH za pola godine uložili svega 122,7 miliona eura

centralna banka biH: Najviše ulaganja iz Švicarske


>>>

Istovremeno je kod nekih zemalja, koje su bile veliki ulagači u ranijim godinama, u 2010. zabilježeno smanjenje investicija. To su Slovenija (minus 41 milion KM), Rusija (minus 25 mili-ona KM) i Austrija (minus sedam miliona KM).

Glavnina investicija je realizirana u proizvodnim djelatno-stima, a naročito u proizvodnji baznih metala gdje je investira-no 176 miliona KM. U oblastima koje su privlačile najviše ula-ganja u prethodnim godinama se promijenio trend, pa je tako u oblasti trgovine na malo zabilježeno smanjenje od 32 miliona KM, a u finansijskom posredovanju 33 miliona KM. Ukupno stanje direktnih ulaganja na kraju 2010. iznosilo je 9,54 milijar-di KM, a najveći iznos se i dalje odnosi na Austriju (1,88 mili-jardi KM) i Srbiju (1,72 milijardi KM).

Poražavajuće činjenice našu zemlju očigledno nisu pošte-djele ni u ovoj godini. Naime, prema procjenama Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), ukupan iznos stranih investicija u BiH u prvom polugodištu 2011. iznosio je 122,7 miliona eura, što je, doduše, za 1,4 posto više nego u is-tom periodu prošle godine. Iz te agencije, međutim, ističu da ne mogu biti zadovoljni prilivom stranog kapitala ni u ovoj ni u prethodnim godinama, s obzirom na to da BiH posjeduje potencijale za realizaciju znatnih stranih ulaganja te da su oni u vrlo malom procentu iskorišteni.

Ako pogledamo strukturu ulaganja u našoj zemlji u prvom ovogodišnjem polugodištu, u bankarski sektor BiH investirano je 34,3 posto od ukupnih investicija, u proizvodnju 27,8 posto, a u trgovinu 14,6 posto. Kako pojašnjavaju u FIPA-i, ukupan iznos odnosi se na priliv investicija, a ne na neto investicije, zbog čega nerijetko dolazi do objavljivanja različitih podataka iz različitih izvora. Prema procjenama ekonomskih analitičara, strane investicije na globalnom nivou su u blagom porastu, pa se može očekivati da će se dio tog blagog porasta odnositi i na BiH, navode iz FIPA-e.

planovi entiteta

Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH, strana direktna ulaganja u prvom kvartalu 2011. godine iznose 25 miliona KM, što predstavlja smanjenje u od-nosu na ulaganja u istom periodu za 43 posto. Posmatrajući dosadašnju dinamiku prosječnih direktnih stranih ulaganja u posljednje tri godine i slab oporavak od globalne i regionalne ekonomske krize, prosječna ulaganja u narednom periodu bi

mogla iznositi od 250 do 400 miliona KM, ne računajući zna-čajnija investiciona ulaganja u energetski sektor i novac dobi-jen iz procesa privatizacije.

Podsjetimo na plan za 2010. godinu i najave za 2011. godi-nu, kojima je Agencija za privatizaciju FBiH planirala prodaju firmi u državnom vlasništvu u iznosu od oko 591 milion KM. Pojedini stručnjaci smatraju da je realno očekivati da veliki dio ovih firmi bude prodat stranim ulagačima, što bi, kako se isti-če, u periodu do 2013. godine doprinijelo porastu direktnih stranih ulaganja od 250 do 590 miliona KM. Trenutno se, reci-mo, ne razmatra prodaja BH Telecoma, čija je knjigovodstvena vrijednost 571 milion KM.

U RS je u 2011. godini planirana ponuda osam firmi na prodaju u ukupnom iznosu od oko 173,8 miliona KM, što bi moglo doprinijeti povećanju stranih direktnih ulaganja u nare-dnom periodu. S druge strane, prema odluci Vlade FBiH iz marta 2010. godine bilo je predviđeno obnavljanje i izgradnja termoelektrana, što bi se baziralo na direktnim stranim inve-sticijama te je Vlada dala saglasnost za nalaženje strateškog partnera (sa učešćem do 70 posto) za izgradnju: TE Tuzla Blok 7, u ukupnom iznosu od 1,15 milijardi KM i RiTE Kongora u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi KM. Ukoliko se pokaže us-pješnim u pronalaženju strateškog partnera, ovaj isti model bi se primijenio i za TE Kakanj Blok 8 (oko jednu milijardu KM stranih direktnih ulaganja) i RiTE Bugojno (oko 800 miliona KM).

Od projekata koji su već u procesu realizacije, najznačajniji su TE Zenica i RiTE Stanari. KazTransGas, kao strani partner, (75 posto) sa Općinom Zenica (25 posto) uložit će oko 500 mi-liona KM (250 miliona eura) u roku od četiri i po godine. Ti-me bi u prosjeku godišnja strana direktna ulaganja, u zavisno-sti od dinamike gradnje u TE Zenica, bila 100 do 200 miliona maraka.

ETF grupa (Energy Financing Team) potpisala je koncesi-one ugovore za izgradnju Termoelektrane Stanari i proširenje postojećeg rudnika (550 miliona eura) te ugovor za izgradnju Hidroelektrane Ulog (100 miliona eura). Postojećom dinami-kom ulaganja ETF grupacija obezbijedila bi od 2011. do 2013. godine u prosjeku godišnje oko 200 do 300 miliona KM direk-tnih stranih ulaganja.

Kao značajna investicija se navodi moguća modernizacija, uz proširenje prerađivačkih kapaciteta, Rafinerije Brod od strane ruskog partnera Zarubežnjeft za period od četiri do pet godina, u ukupnom planiranom iznosu od oko 1,2 milijarde KM. Time bi u prosjeku strana direktna ulaganja godišnje u narednom periodu mogla iznositi od između 200 do 250 mili-ona maraka.

U RS se planira izgradnja TE Ugljevik 2 u ukupnom iznosu od oko 400 miliona eura u periodu od tri do četiri godine, što bi prosječno godišnje donosilo oko 200 miliona KM stranih di-rektnih ulaganja, počevši od 2012. godine. Prema istim izvori-ma, ukupna strana direktna ulaganja u BiH u 2011. bi se mogla kretati u rasponu od 600 do 850 miliona maraka, dok bi u 2012. i 2013. godini ona iznosila između 1,1 i 1,5 milijardi maraka.

Podsjetimo i na ambiciozne planove Vlade Federacije BiH. Naime, radna grupa imenovana u martu ove godine Federal-noj vladi dostavila je Informaciju o stepenu realizacije i planu razvojnih projekata u FBiH za period od 2011. do 2013. godi-ne. Ukupno planirana sredstva za ovo razdoblje, za ministar-stva koja su dostavila pokazatelje, iznose 3,965 milijardi mara-ka. Informacijom je uz to obuhvaćen i prijedlog mjera radi ot-klanjanja prepreka za implementiranje sredstava i za povećanje

čak su i domaći investitori izgubili povjerenje

Zlatko Hurtić upozorava na snažan rast sive ekonomije i kriminala koji uništava i ono malo zdrave privrede koja je ostala.

“Mogućnost privlačenja ozbiljnih stranih investicija svodi se na minimum. Ovdje su čak i domaći investitori izgubili povjerenje, jer se bilježi veća spremnost banaka za kreditiranje privrede, ali nema klijenata. Ne vidim budžetske uštede na strani ukupnih javnih rashoda kojima su se trebale osigurati investicije u infrastrukturu i poljoprivredu koje su tako nužne u ovom momentu kako bi se povećala tražnja na domaćem tržištu u uvjetima kada nema drugih investicija i kada se svakodnevno gube radna mjesta, a brojna preduzeća guraju u sivu ekonomiju“ – upozorava Hurtić.


>>>

stepena realizacije projekata. Tako je, između ostalog, predlo-ženo da u slučaju nepoštivanja ugovorenih obaveza od izvođa-ča radova bude sačinjen presjek urađenog radi hitnog otklanja-nja problema, kao i predložene mjere na podizanju energetske učinkovitosti te strategija ušteda u FBiH, kantonima i općina-ma putem podizanja energetske učinkovitosti, analiza primje-ne Zakona o javnim nabavkama i hitno donošenje prostornog plana FBiH.

Domen lijepih želja

Planovi naših zvaničnika često završavaju u domenu lijepih želja. Razlog tome umnogome je globalna ekonomska i fi nan-sijska kriza. Međutim, lošim rezultatima u privlačenju stranih

primijenjena nova metodologija

Centralna banka BiH upozorila je korisnike statistike da je za statistički tretman stranih direktnih investicija primijenjena nova metodologija, koja je usklađena sa novim priručnikom za statistiku platnog bilansa (BPM6). Glavna izmjena se odnosi na tretman međukompanijskog posuđivanja za fi nansijske institucije, koje se više ne tretira kao direktna investicija, a napravljene su i izmjene o vremenu knjiženja dividendi i tretmana preduzeća sa istim stranim ulagačem. U skladu s tim, izvršene su revizije iznosa za tokove i stanja direktnih stranih investicija i za prethodne godine.

rafi nerija brod: Značajna investicija

investicija kumuje i veoma loša politička situacija, retorika koja nikako ne ide u prilog dobrom poslovnom ambijentu, kao i či-njenica da se sa formiranjem državne vlasti kasni gotovo godi-nu dana. Stoga nije bez osnova ocjena da se Bosna i Hercego-vina nalazi u permanentnom stanju ekonomske krize i da su naši problemi mnogo dublji od pukog negativnog uticaja do-gađaja u svijetu, na šta je u jednom izjavi ocijenio i Zlatko Hur-tić, ekonomski stručnjak i nekadašnji savjetnik bivšeg predsje-davajućeg Vijeća ministara Adnana Terzića.

On ukazuje na činjenicu da je ekonomija naše zemlje mala i vrlo ranjiva na globalne poremećaje koji će dodatno otežati rast bh. izvoza, koji je orijentiran prema Evropi, kao i perspek-tive stranih ulaganja. Međutim, kako dodaje Hurtić, uzroci ekonomske krize u BiH mnogo su dublji nego problemi vezani za globalnu ekonomiju.

“BiH se nalazi u permanentnom stanju ekonomske krize. Potencijali koje posjedujemo nisu ni izbliza iskorišteni kako bi se unaprijedio ekonomski rast i ubrzao put ka članstvu u EU. U posljednjih petnaest godina investicije su bile fi nansirane najprije donacijama, pa stranim investicijama, a u velikoj mjeri i transferima koji su dolazili od naše dijaspore. Donacija više nema, evropski fondovi nam još nisu dostupni, politička kriza oborila je naš kreditni rejting i rastjerala strane investitore, a transferi dijaspore nisu stabilni. Struktura naše budžetske po-trošnje je katastrofalna i to na svim nivoima“ – kazao je Hurtić.


Dodjela priznanja najuspješnijim kompanijama u BiH prema rezultatima iz 2010. godine, u punoj sali sara-jevskog Hotela Bosnia, bila je svečana završnica Pro-

jekta “100 najvećih u BiH“, na čijoj se realizaciji dugo radilo. Izbor 100 najvećih u BiH već godinama je mjesto formalnog, ali i neformalnog susreta privrednika i zvaničnika iz cijele BiH. I ove godine okupio je poslovne ljude iz raznih grana privrede sa istim ciljem – da se promoviše biznis u BiH. Privrednici i predstavnici državnih institucija i nevladinog sektora koji su došli na ovaj izbor pokazali su volju i želju da pomognu pro-mociju, ali i da pokažu da bh. privreda treba oslonac i poticaj kako bi se razvijala u pravcu evropskih integracija.

Dobitnici priznanja

Rang-liste velikih, srednjih i malih kompanija, koje su obja-vljene u Poslovnim novinama, analizirat će se u narednim mje-secima. Za sada ističemo samo dobitnike priznanja: JP Elek-troprivreda BiH, ASA Prevent Group Sarajevo, BH Telecom, Aluminij, Arcelor Mittal, Telekomunikacije RS, JP Elektropri-vreda HZHB, Raiff eisen bank BiH, Mercator BH, Bosnalijek, Sarajevski kiseljak, Mrkulić Company Ilidža, Viator &Vektor Sarajevo, Austronet Kozarac, Blicdruk Sarajevo.

Violeti iz Tomislavgrada dodijeljeno je priznanje za “naj bh. proizvod“. Srebrni pečat, specijalna nagrada Poslovnih novina,

TEMA >>> Poslovne novine okončale projekat izbora 100 najvećih u BiH

Svečana dodjela priznanja najuspješnijim kompanijama u Sarajevu okupila je poslovne ljude iz cijele BiH sa ciljem promocije biznisa. Ovogodišnji izbor 100 najvećih u BiH, u organizaciji Privredne štampe d.o.o. Sarajevo, odnosno njenog izdanja Poslovne novine, najstarijeg poslovnog magazina u BiH, pokazao je da bh. ekonomija ima resurse i perspektivu.

uručen je predstavniku Metalnog Zenica za ukupne rezultate poslovanja u prošloj godini. Nagrade su uručili predstavnici bh. institucija – pokrovitelji i partneri projekta: Jelica Grujić, direktorica Agencije za promociju stranih investicija u BiH (FIPA); Amir Zukić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komo-re BiH; Nihad Imamović, predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH; Sanjin Halimović, ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH; Jago Lasić, predsjednik Privredne komore FBiH; Nenad Vuković, sekretar Privredne komore Distrikta Brčko i Admir Kapo, predsjednik NVO “Kupujmo i koristimo domaće – kva-litetno proizvedeno u BiH“.

Dobitnici su nagrađeni poklonima kompanija Uniqa Osi-guranje, Podravka, DP Marketi, portala Bolji posao, Altinbaš i Hotel Termag, a poklone zvanicama obezbijedio je MladegsPak sa svojim brendom Bonito. U realizaciji ovogodišnjeg izbora 100 najvećih u BiH učestvovali su: Suton iz Širokog Brijega, ProCredit Bank, ASA Prevent Group, UniCredit Bank, UniCredit Leasing, FDS, Xella i Ledo Čitluk. Pisma podrške Projektu “100 najvećih u BiH“, kao i čestitke dobitnicima pri-znanja, uputili su Mladen Zirojević, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Borko Đurić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

Uspješna promocijabh. ekonomije

Dobitnici priznanja sa urednicom Poslovnih novina


Stav Bosne i Hercegovine je da je pitanje štednje položene u organizaciono-poslovnu jedinicu Ljubljanske banke d. d. Ljubljana isključivo pitanje privatno-pravnog odnosa štediše i banke, a nikako pitanje raspodjele garancija bivše SFRJ za staru deviznu štednju, s obzirom na to da ona nikada i nije aktivirana. Glavnica potraživanja po osnovu računa stare devizne štednje građana BiH kod Ljubljanske banke je oko 300 miliona eura, a dugovanja sa kamatama iznose preko milijardu KM.

TEMA >>> Neće biti ništa od septembarskih razgovora na marginama susreta guvernera centralnih banaka sa prostora bivše SFRJ

Bosna i Hercegovina odbila je ponudu Republike Slove-nije da se u septembru na marginama sastanka guver-nera centralnih banaka sa prostora bivše SFRJ otvore

novi pregovori o staroj deviznoj štednji građana BiH kod Lju-bljanske banke. Naime, dopisom od 30. juna 2011. godine, koji je Banka Slovenije uputila predstavnicima svih država sukce-sora, pokrenuto je pitanje ponovnog održavanja pregovora pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja (BIS), s obzirom na to da je, kako se navodi, pitanje distribucije garan-cija bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili njene Narodne banke (NBJ) za depozite u čvrstoj valuti, tokom pregovora koji su ranije vođeni ostalo neriješeno.

Nužne konsultacije unutar biH

Budući da je Vijeće ministara BiH raspravljalo i usvajalo izvje-štaje različitih radnih grupa po osnovu modaliteta i načina rje-šavanja pitanja stare devizne štednje, zastupanja pred sudom, izjašnjavanja institucija Bosne i Hercegovine smatramo da je u pogledu defi nisanja stavova o ovom iznimno značajnom pita-nju potrebno pribaviti mišljenje Centralne banke BiH, Federal-nog ministarstva fi nansija, Ministarstva fi nansija Republike Srpske, Agencije za bankarstvo BiH, Ureda zastupnika/agenta Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, Pravobranilaštva BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH. Ta-kođer, smatramo da termin do kojeg bi trebalo potvrditi učešće u pregovorima u ovom momentu nije prihvatljiv za Bosnu i Hercegovinu zbog procedura koje bi se morale završiti, iz ra-zloga što se radi o vrlo složenom pitanju za Bosnu i Hercego-vinu koje može proizvesti dalekosežne posljedice u smislu nov-čanih sredstava za obeštećenje deviznih štediša Ljubljanske banke i Invest banke. Zato je potrebno obezbijediti dodatno vrijeme kako bi se preciznije defi nisali stavovi i pribavilo mi-

piše: almir terzić

Bosna i Hercegovina odbila ponudu Slovenije za nove pregovore o staroj deviznoj štednji


>>>

šljenje relevantnih subjekata u Bosni i Hercegovini, stoji izme-đu ostalog, u dopisu Zenita Kelića, pomoćnika ministra finan-sija i trezora u Sektoru za provedbu sukcesije bivše SFRJ i upra-vljanje imovinom BiH.

On je za InfoKom naveo kako je samo glavnica potraživa-nja po osnovu računa stare devizne štednje građana BiH oko 300 miliona eura te da dugovanja po tom osnovu sa kamatama iznose preko milijardu KM. InfoKom je ekskluzivno došao do informacije u vezi sa distribucijom garancija bivše SFRJ ili NBJ za depozite u čvrstoj valuti koja tretira i pitanje pregovora pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja (BIS). Tako se navodi da se, prema članu 7. Aneksa C Sporazuma o pitanjima sukcesije, pregovori između zemalja sljednica u vezi sa garancijama bivše SFRJ ili njene Narodne banke za štednju čvrste valute položenu kod komercijalne banke ili neke od nje-nih filijala u bilo kojoj državi nasljednici prije datuma kada je ta država proglasila nezavisnost odvijaju pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja.

Ta banka bila je medijator između predstavnika država na-sljednica bivše SFRJ u iznalaženju rješenja za isplatu stare devi-zne štednje građanima koja je deponirana u filijalama banaka koje su poslovale u drugim bivšim republikama u kojoj je sje-dište matične banke – pravnog subjekta. U okviru pregovora pod pokroviteljstvom BIS-a održana su četiri sastanka sa pred-stavnicima država nasljednica bivše SFRJ, o pitanju stare devi-zne štednje.

propao i kompromisni prijedlog

No, i nakon održana četiri sastanka nije postignut nikakav na-predak u pregovorima u iznalaženju prihvatljivog rješenja za staru deviznu štednju građana deponiranu u filijalama koje su poslovale na teritoriji drugih bivših republika izvan sjedišta matične banke. Nakon toga okončan je dalji rad u okviru BIS-a, gdje je konstatirano da su sve države nasljednice ostale pri svo-jim ranijim stavovima te da nije prihvaćen kompromisni prije-dlog koji je podrazumijevao da države nasljednice u kojima je

sjedište matične banke i države u kojima su poslovale filijale tih banaka osiguraju svaka po jednu polovinu sredstava potrebnih za isplatu štednje građanima, podrazumijevajući stanje štednje na dan 31. decembar 1991. godine.

Predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije zastupali su stajalište da sredstva za isplatu deponirane devizne štednje građana u filijalama koje su poslovale na teritoriji dru-gih bivših republika, izvan republike u kojoj je sjedište matične banke, treba da obezbijede matične banke i država sljednica u kojoj je sjedište matične banke, dakle po principu pravnog le-galiteta.

S druge strane, predstavnici Slovenije i SR Jugoslavije (tada Srbije i Crne Gore) zastupali su teritorijalni princip, tj. da sred-stva za isplatu devizne štednje treba da obezbijede banke i dr-žave nasljednice samo za onu štednju koja je položena u svim bankarskim jedinicama na teritoriji dotične bivše republike.

“Budući da nije postignut dogovor tokom pregovora, čla-novi ekspertne grupe za staru deviznu štednju u ime Bosne i Hercegovine su poslije održane posljednje sesije 5. jula 2002. godine obavijestili Vijeće ministara o prekidu daljeg rada u ok-viru BIS-a, bez pozitivnih rezultata“ – navodi Kelić.

U 2010. godini vođeni su razgovori između Republike Hr-vatske i Republike Slovenije s ciljem iznalaženje prihvatljivog rješenja u vezi sa starom deviznom štednjom u Ljubljanskoj banci. Međutim, Banka za međunarodna poravnanja (BIS) iz Basela odbila je da posreduje u sporu između Hrvatske i Slo-venije jer su zaključili da ne mogu ponuditi ništa novo u odno-su na neuspješne pregovore o sukcesiji vođene od juna 2001. do septembra 2002. godine. Hrvatskoj strani je predloženo da guverneri država nasljednica bivše SFRJ neformalno razgova-raju u prostorijama BIS-a o staroj deviznoj štednji tokom redo-vnih sastanaka koji se održavaju svaka dva mjeseca.

stara devizna štednja u biH

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, pitanje stare devizne štednje kod nedomicilnih banaka regulisano je Zakonom o iz-mirenju obaveza po osnovi računa stare devizne štednje (Služ-beni glasnik BiH, broj: 28/06, 76/06 i 72/07). Ovim Zakonom uređen je postupak, način i rokovi izmirenja obaveza Bosne i Hercegovine po osnovi računa stare devizne štednje deponira-ne u domaćim bankama na teritoriju BiH.

U međuvremenu, entiteti i Distrikt Brčko su donijeli svoje propise i preuzeli obavezu izmirenja devizne štednje. Osim toga, odluka Ustavnog suda BiH (broj: U-3/08 od 4. 10. 2008. godine) usmjerila je rješavanje ovog pitanja na entitete i Dis-trikt Brčko uz okvirno uvažavanje državnog zakona. Računi stare devizne štednje definirani ovim zakonima ne obuhvataju račune stare devizne štednje u filijalama Ljubljanske banke, In-vest banke i drugih stranih banaka na teritoriji Bosne i Herce-govine.

S ciljem iznalaženja rješenja pitanja stare devizne štednje kod nedomicilnih banaka, Zaključkom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, utvrđenim na 56. sjednici održanoj 24. jula 2008. godine, formirana je međuresorna radna skupina koja je bila zadužena da pripremi prijedlog strategije i modaliteta na-čina razrješenja stare devizne štednje kod Ljubljanske banke, Invest banke Beograd i drugih nedomicilnih banaka. Strategi-jom je jasno definisan problem i način rješavanja pitanja stare devizne štednje, uz utvrđivanje obaveza nadležnih institucija u tom pogledu. Pri ovome je istaknut temeljni pristup u proce-su rješavanja devizne štednje kod nedomicilnih banaka, tj. či-


>>>

njenica da se radi o privatno-pravnom ugovornom odnosu imaoca devizne štednje.

sporazum o sukcesiji jasan

Analizom ugovornog odnosa štediša – banka, koji je po svojoj prirodi obavezni odnos, zaštita prava deviznih štediša predsta-vlja zaštitu stečenih prava građana i s tim u vezi ističemo da je relevantan pravni okvir za razumijevanje ovog pitanja sadržan u sljedećem.

Članom 2. stav 1 (a) Aneksa G Sporazuma o pitanjima suk-cesije precizirano je da će pokretna i nepokretna imovina koja se nalazi u državi nasljednici i na koju su građani ili druge pra-vne osobe imali pravo 31. decembra 1990. biti priznata, zašti-ćena i vraćena od te države u skladu sa uspostavljenim stan-dardima i normama međunarodnog prava i nezavisno od na-cionalnosti, državljanstva, mjesta boravka ili domicila tih oso-ba. Ovo će obuhvaćati osobe koje nakon 31. decembra 1990. stječu državljanstvo ili uspostavljaju mjesto boravka ili domi-cila u drugoj državi koja nije država sljednica. Osobe koje nisu u stanju ostvariti takva prava, imat će pravo na obeštećenje u skladu s normama građanskog i međunarodnog prava.

(b) Svaki tobožnji prijenos prava na pokretnu ili nepokre-tnu imovinu učinjen nakon 31. decembra 1990. i zaključen pod prisilom ili u suprotnosti s podstavom (a) ovog člana će biti bespredmetan i nevažeći.

(2) Svi ugovori koje su zaključili građani ili druge pravne osobe bivše SFRJ do 31. decembra 1990. godine, uključujući i one koje su zaključila državna preduzeća, poštovat će se bez diskriminacije. Države sljednice će osigurati izvršavanje obave-za po takvim sporazumima gdje je ispunjavanje takvih spora-zuma bilo spriječeno raspadom bivše SFRJ.

“U dosadašnjem periodu, javljali su se elementarni nespo-razumi u tumačenju Sporazuma o pitanjima sukcesije. Naime, Republika Slovenija pitanje stare devizne štednje veže za sukce-siju, na način da se pitanje isplate štediša vezuje za, navodno, deponovana sredstva kod NBJ. Pri tome ignoriraju činjenicu da se štediše ne mogu uslovljavati rješenjem sukcesijskih od-nosa i odnosa sa bivšom NBJ jer se ne radi o materiji koja je predmet sukcesije bivše SFRJ, nego o privatno-pravnom ugo-vornom odnosu s bankom u koji se Slovenija umiješala štiteći vlastite interese“ – ocjenjuje Kelić.

presuda protiv biH

Pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu u toku je rješava-nje velikog broja aplikacija podnesenih od strane deviznih šte-diša. Jedna od takvih je i aplikacija br. 60642/08 Ališić i drugi protiv Bosne i Hercegovine i ostalih. Naime, radi se o bh. devi-znim štedišama koji tuže sve zemlje bivše SFRJ zbog neisplate stare devizne štednje položene u fi lijalama Ljubljanske banke i Invest banke Beograd. Zastupnik/agent Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao pravni zastupnik Bosne i Hercegovine pred Sudom u Strasbourgu, podnio je Informaciju o predmetu Ali-šić i drugi protiv Bosne i Hercegovine i ostalih, koju je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine razmotrilo i usvojilo na 133. sjednici održanoj 14. septembra 2010. godine.

Prema članu 8. Odluke o zastupniku/agentu Vijeća minista-ra Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska pra-va i uredu zastupnika/agenta Vijeća ministara Bosne i Herce-govine pred Evropskim sudom za ljudska prava, svi organi up-rave i druga tijela vlasti Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne

i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brčko dužni su sa-rađivati i pružiti svu potrebnu pomoć zastupniku i omogućiti mu nesmetan rad u ispunjenju međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

S tim u vezi, a u skladu sa zaključcima Vijeća ministara Bo-sne i Hercegovine od 14. septembra 2010. godine, zaduženi su Ministarstvo fi nansija i trezora Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo fi nansija, Centralna banka Bosne i Hercegovine, Agencija za bankarstvo Bosne i Hercegovine i Ministarstvo vanjskih poslova da u ime svojih institucija imenuju stručnjake koji će intenzivno sarađivati sa zastupnikom Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava u izradi izjašnjenja i zastupanju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u predmetu Ališić i drugi protiv Bosne i Hercegovine i ostalih pred Sudom.

tužbe u strasbourgu

Ministarstvu fi nansija i trezora Bosne i Hercegovine, kao i os-talim institucijama više puta je od zastupnika/agenta Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljud-ska prava upućivan zahtjev za izjašnjenje u vezi s tužbom, što je i učinjeno.

“Stav Bosne i Hercegovine je da je predmetna aplikacija u cijelosti dopustiva u odnosu na tužene Republiku Sloveniju i Republiku Srbiju, po svim osnovama iz člana 35. Konvencije, koji se odnosi na uvjete prihvatljivosti aplikacije. Suština ovog predmeta je u dugovanju Ljubljanske banke i Invest banke Be-ograd prema svojim štedišama (uključujući i aplikante) i u za-konskom onemogućavanju štediša da ostvare svoja potraživa-nja prema navedenim bankama, čime se Republika Slovenija umiješala u privatno-pravni odnos štediše i banke. Naime, Re-publika Slovenija tvrdi da je ova problematika isključivo pre-dmet sukcesije, jer na taj način se otvara mogućnost za Repu-bliku Sloveniju da svoj vlastiti dug (dug Ljubljanske banke pre-ma štedišama) bez pravnog osnova prenese na sve države slje-dnice bivše SFRJ. Isključivo insistiranje Republike Slovenije da se ovo pitanje rješava u okviru sukcesije odugovlači rješavanje ovog problema na štetu štediša iz Bosne i Hercegovine i aplika-nata, a na korist Republike Slovenije“ – naglašava Kelić.

Bosna i Hercegovina je, međutim, stava da je pitanje šte-dnje položene u organizaciono-poslovnu jedinicu Ljubljanske banke isključivo pitanje privatno-pravnog odnosa štediše i banke, a nikako pitanje raspodjele garancija bivše SFRJ za sta-ru deviznu štednju, s obzirom na to da garancija bivše SFRJ ni-kada i nije aktivirana.

“Bosna i Hercegovina tvrdi da je uzrok ovog predmeta pred Sudom zakonsko onemogućavanje štediša od strane Republike Slovenije i Republike Srbije da ostvare svoja potraživanja od slovenske i srbijanske banke u kojima su imali svoju deviznu štednju, čime su Republika Slovenija i Republika Srbija povri-jedile prava aplikanata zagarantirana Konvencijom“ – navodi Kelić.

U toku je rasprava o dopuštenosti aplikacije pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.


TEMA >>> Banke prihvatile preporuke o kreditima i švicarskim francima

Nakon poduže zagonetne šutnje nadležnih institucija i vlasti BiH o teškim problemima u kojima su se našli bh. građani koji su kod naših komercijalnih banaka

podigli kredite u švicarskim francima (CHF), krajem avgusta je Stalni odbor za fi nansijsku stabilnost ponudio rješenja koja su banke, uglavnom, prihvatile.

pisana ponuda

Banke će, kako su najavile, ponuditi svojim klijentima koji imaju kredite vezane za franak opciju da se fi ksira kurs u izno-su 1,5678 KM za jedan CHF koji je važio 31. decembra 2010. godine. Banke će smanjiti kamatne stopu za jedan procentni poen svim svojim klijentima sa stambenim kreditima sa CHF klauzulom. Predloženi „balon odnos“ sadržavao bi razliku rate od fi ksiranog kursa u odnosu na tekući. Za period „balon od-nosa“ koji bi trajao tri godine, predložena kamatna stopa bi bila 3,95 posto i u tom periodu će se samo naplaćivati kamata.Pisana ponuda će biti poslana svakom klijentu pojedinačno i

piše: ruždija adžović

Banke će, kako su najavile, ponuditi svojim klijentima koji imaju kredite vezane za franak opciju da se fi ksira kurs u iznosu 1,5678 KM za jedan CHF koji je važio 31. decembra 2010. godine. Banke će smanjiti kamatne stopu za jedan procentni poen svim svojim klijentima sa stambenim kreditima sa CHF klauzulom. Udruženje „Franak“ protiv takvih rješenja i traži odgovornost

stvar je svakog klijenta da se odredi o ponudi, a tokom trajanja balona klijenti će, takođe, imati opciju da, u slučaju promjene situacije, zamijene svoje „balon kredite“ za kredite sa valutnom klauzulom u euro. Osim toga, kako je rečeno, Agencija za ban-karstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS će klasifi cirati re-strukturirane kredite građana kao zdravu aktivu. Hypo grupa-cija je najavila da će na web stranicama njenih banaka biti kre-ditni kalkulator, kojim će klijenti moći izračunati efekte ovog modela. Hoće li biti prihvaćen ponuđeni model odlučit će sami klijenti.u udruženju «franak» najavljuju tužbe protiv banaka

Za razliku od komercijalnih banaka, preporuka Stalnog odbo-ra za fi nansijsku stabilnost nisu prihvatljive za Udruženje „Fra-nak” iz Sarajeva, koja je nastalo udruživanjem građana korisni-ka kredita Hypo Alpe Adria Bank u “švicarcima”, smatra da ta preporuka neće imati bilo kakve koristi, osim što bi, eventualni ugovoreni „balon odnos” produžio njihovu agoniju i dužničko ropstvo.

- Preporuka nema snagu pravnog okvira koji bi trebalo da uredi ugovorne odnose između korisnika kredita i banke, a nije određeno ni na koje se kreditne dužnike odnose, s obzi-rom da je najznačajniji dio ugovora zaključen prije donošenje

“Balon odnos” rješenje ili nastavak dužničkog ropstva


>>>

Zakona o deviznom poslovanju FBiH 2010. godine čijim je članom 5. dopušteno ugovaranje u devizama, upozoravaju iz tog udruženja.

Članovi tog udruženja od Stalnog odbora za fi nancijsku stabilnost traže provođenje kontrole zakonitosti rada banaka u smislu mogućnosti ugovaranja dugoročnih kredita fi zičkim osobama u CHF, te pravnim osobama „čija namjena je supro-tna čl. 56. Zakona o deviznom poslovanju FBiH za sve ugovore zaključene do 5. avgusta 2010. godine”. To udruženje zatražilo je i da od Stalnog odbora za fi nancijsku stabilnost da, okvirima svojih nadležnosti, provedu kontrolu deviznog poslovanja ba-naka, osobito Hypo Alpe Adria Bank, „te utvrde evidentne de-vizne prekršaje i sankcioniraju ih”.

Od entitetskih agencija za bankarstvo i entitetskih mini-starstava fi nansija traži se da se utvrde ništave ugovorene devi-zne klauzule, da se za sve ugovore zaključene do 5. avgusta 2010. godine bankama naloži obračun anuiteta u skladu sa Za-konom o deviznom poslovanju FBiH, “a sve sukladno princi-pima savjesnosti i poštenja, ravnopravnosti strana u obveznom odnosu, odnosno principima jednake vrijednosti davanja i za-brane prouzrokovanja štete”. U tom smislu, kako se dalje navo-di, obračun anuiteta se kreditnim dužnicima ima izvršiti na ugovoreni iznos kredita koji su kreditni dužnici primili u KM po internom nalogu - Plasman kredita.

Udruženje “Franak” obavijestio je članove Stalnog odbora za fi nancijsku stabilnost da su se korisnici dugoročnih kredita vezanih za CHF, a čiji ugovori su zaključeni u periodu do 5. 8. 2010. godine, dakle u periodu kad je na snazi bio Zakona o de-viznom poslovanju FBiH organizirali i da pripremaju tužbu protiv Hypo Alpe Adria Bank.

Nikšić: preispitat će se ugovorni odnosi

Povodom enormog rasta švicarskog franka federalni premijer Nermin Nikšić izjavio je da je Hypo Alpe Adria banka kod koje koje je podignuto 99,6% kredita u švicarskim francima prekršila nekoliko zakona u odnosu prema svojim klijentima. On je dodao da je Banka uredno povećavala kamatnu stopu dok je LIBOR rastao te da joj, međutim, kada je je LIBOR pao nije palo na pamet da smanji kamatnu stopu, pravdajući to po-većanjem nekih svojih troškova koji nisu ni ugovorom ni za-konom predviđeni. Premijer Nikšić dodao je da najveći broj kredita datira prije zakona, odnosno kada nije bilo mogućnosti za uvođenje valutne klauzule, što je jedan od pravaca u kojem će Vlada intervenirati putem svojih službi kada je u pitanju za-štita potrošača.

- Tražit ću punu informaciju od Agencije za bankarstvo i od Centralne banke BiH o tome šta se dešava kada je u pitanju valutna klauzula, a od Agencije za bankarstvo ćemo, takođe, tražiti da preispita ugovorne odnose koji Banka očito uvažava samo u onom dijelu kada je u pitanju obaveza klijenata - kazao je Nikšić.

On smatra da se valutna klauzula koja je uvedena 2010. ne može primijeniti za ugovore.


U martu ove godine Vanjskotrgovinska komora BiH po-čela je sa implementacijom aktivnosti predviđenih projektom PACE, o čemo smo pisali u jednom od ra-

nijih brojeva InfoKoma. Projekat pod akronimom PACE (Par-tners for Acquis Compliance and Energy Effi ciency) sufi nan-siran je iz sredstava IPA instrumenata, a predviđeno je da traje od decembra 2010. do juna 2012. godine. Koordinator projek-ta je Asocijacija evropskih komora (Eurochambres), a pored Vanjskotrgovinske komore BiH kao partnera iz naše zemlje u projektu još učestvuju komore ostalih pet zemalja Zapadnog Balkana (Albanije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i Srbije). Osnovni ciljevi koji se žele postići ovim projektom su podiza-nje svijesti u navedenim zemljama o nivou primjene odgovara-jućih standarda i zakonodavstva EU u poslovanju kompanija, podizanje svijesti o koristima energetske efi kasnosti u kompa-nijama, izgradnja kapaciteta komora Zapadnog Balkana (po-moć kompanijama u oblastima energetske efi kasnosti i primje-ne acquisa) i jačanje saradnje komora Zapadnog Balkana i dru-gih relevantnih faktora civilnog društva.

Obuka auditora

Jedna od prvih aktivnosti u okviru projekta je bila obuka upo-slenika privrednih komora iz navedenih zemalja u oblasti ocje-ne usklađenosti poslovanja domaćih kompanija sa zakonodav-stvom i standardima Evropske unije (tzv. acquis audit). Među 20 auditora iz regiona program obuke koji je organizovan od

ECOS >>>

U periodu septembar – novembar 2011. četiri bh. stručnjaka auditora za acquis besplatno će procjenjivati usklađenost poslovanja bh. fi rmi sa zakonodavstvom i standardima Evropske unije. Svaki auditor će posjetiti između 15 i 20 domaćih kompanija nakon čega će biti pripremljen zajednički izvještaj o provedenim procjenama (auditima), koji bi trebao prikazati najveće probleme u primjeni acquisa i nivo općeg poznavanja normi i stan-darda EU.

Besplatno ocjenjivanje usklađenosti poslovanja bh. fi rmi sa standardima EU

piše: tarik Kovač10. do 13. maja 2011. godine u Podgorici uspješno su završila i četiri auditora iz Bosne i Hercegovine (po jedan uposlenik Vanjskotrgovinske komore BiH, Privredne komore Republike Srpske, Područne privredne komore Doboj i Privredne komo-re Zeničko-dobojskog kantona). Četverodnevni program obu-ke auditora vodili su stručnjaci i predavači iz komora širom EU, a fokusirao se na upoznavanje sa zakonodavstvom Unije u pet oblasti (modula), i to: zdravlje i sigurnost na radu, CE ozna-čavanje, zaštita okoliša, sigurnost hrane i hemijski proizvodi. Sljedeći zadatak projekta je istraživanje u kojoj mjeri domaće fi rme ispunjavaju uvjete i zahtjeve evropske legislative u vezi sa ovih pet oblasti.

uz pomoć stručnjaka do međunarodnih certifi kata i standarda

Stoga će bosanskohercegovački stručnjaci auditori za acquis u periodu od početka septembra do kraja novembra 2011. godi-ne posjećivati domaće fi rme na terenu i besplatno procjenjivati usklađenost njihovog poslovanja sa zakonodavstvom i standar-dima Evropske unije. Svaki auditor će posjetiti između 15 i 20 domaćih kompanija, nakon čega će biti pripremljen zajednički izvještaj o provedenim procjenama (auditima). Ovaj izvještaj će prikazati najveće probleme u primjeni acquisa i nivo općeg poznavanja normi i standarda EU, kako bi vlasti mogle pokre-nuti odgovarajuće mjere. Posjeta (audit) jednoj fi rmi trajat će maksimalno dva sata. Osim što će sa svoje strane doprinijeti boljem razumijevanju svojih problema u zadovoljavanju evrop-skih standarda i dobijanju certifi kata, fi rme koje se prijave da učestvuju u ovom programu imat će priliku da od stručnjaka dobiju besplatne savjete u pogledu pripreme za dobijanje od-govarajućih certifi kata EU ili ispunjavanja odgovarajućih ev-ropskih normi i standarda. S druge strane, fi rme koje budu su-djelovale u ovom programu imat će i prednost u svim narednim projektima koji se budu ticali podrške privredi u sticanju me-đunarodnih certifi kata i standarda.Više informacija o posjetama auditora možete naći na

internetskoj stranici Vanjskotrgovinske komore BiH. Sva domaća preduzeća zainteresirana za ovaj program mogu kontaktirati koordinatora projekta mr. Tarika Kovača putem e-maila: [email protected] ili [email protected] ili putem telefona 033 566 202.


Bijela knjiga je dokument Evropske komisije koji sadrži prijedloge budućih aktivnosti Zajednice u određenim oblastima. Bijela knjiga, u određenim slučajevima, slije-

di Zelenu knjigu, dokument koji Evropska komisija izdaje kako bi počela savjetovanje o određenom pitanju na evropskom ni-vou.

Najznačajniji dokument ove vrste Evropska komisija pri-premila je 1985. godine s ciljem uspostavljanja unutrašnjeg tr-žišta EU. Bijela knjiga o dovršetku unutrašnjeg tržišta sadrža-vala je 300 prijedloga za ukidanje fi zičkih, tehničkih i fi skalnih barijera prilikom stvaranja unutrašnjeg tržišta, s vremenskim rokom do 1992. godine. Od tih 300 prijedloga, 282 pretočena su u uredbe i direktive, od kojih je do 31. decembra 1992. više od 90 % i provedeno u djelo. U kontekstu politike proširenja na istok Evrope, Evropska komisija je 1995. godine izdala “Bi-jelu knjigu o pripremi zemalja Centralne i Istočne Evrope za uključivanje u unutrašnje tržište Evropske unije“, a ona je bila vodič pridruženim državama u procesu usklađivanja zakono-

EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

davstva u oblasti unutrašnjeg tržišta EU. Tim dokumentom obrađena su 23 od ukupno 31 poglavlja acquisa o kojima su vođeni pregovori o članstvu u EU sa zemljama Centralne i Istočne Evrope tokom petog kruga proširenja (2004/2007.).

Među značajnim primjerima Bijele knjige Evropske komi-sije su i “Bijela knjiga o rastu, konkurentnosti i zapošljavanju – izazovi i putevi u 21. stoljeće“ (1993.), “Bijela knjiga o evrop-skom upravljanju“ (2001.), “Bijela knjiga o uslugama od općeg interesa“ (2004.) te “Bijela knjiga o evropskoj komunikacijskoj politici“ (2006.).

(Tekst preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija)

Bijela knjiga(White paper/Livre blanc)


TEMA >>>

Poštovani čitatelji,putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član,

pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgovarajućeg poslovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizacija u 49 zemalja, među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju predstavljamo 10 ponuda poslovne saradnje kompanija koje smo izdvojili za septembarsko izdanje magazi-na InfoKom. Riječ je o ponudama preduzeća iz različitih ze-malja, koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog par-tnera u našoj zemlji. Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve čla-nice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i preduzeći-ma iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude koje će biti do-stupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduze-ća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontakti-rate putem e-maila [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili web stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Za-interesovana preduzeća se putem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način vas di-rektno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

U ovom broju magazina InfoKom predstavljamo sljedeće poslovne ponude:

Poslovna saradnja– septembar 2011.


>>>


TEMA >>>

ATA karnet, jedinstveni međunarodni carinski doku-ment kojim se omogućava privremeni uvoz najvažni-jim grupama roba kojima se trguje u svijetu, osigurao

je i Bosni i Hercegovini mjesto na međunarodnim izložbama i sajmovima, kulturnim manifestacijama i prezentacijama. ATA karnet pojednostavljuje carinski postupak i omogućava kori-štenje jedne isprave za sve carinske transakcije. Plaćanje carine i drugih dažbina, poreza ili polaganja depozita, uobičajeno kod privremenog uvoza u određene zemlje, nepotrebno je. Važenje ATA karneta do jedne godine omogućuje njegovo višestruko korištenje za privremeni uvoz evidentirane robe u jednu ili više zemalja članica ATA sistema.

Pored navedenih direktnih prednosti korištenja, ATA kar-net je korisnicima pružio i mnoge indirektne pogodnosti:

- osvajanje novih kupaca i tržišta u inostranstvu;- sportskim društvima je olakšao učestvovanje na međunarodnim sportskim takmičenjima;

- pozorištima je olakšao gostovanja na međunarodnoj sceni;- umjetnicima je olakšao izlaganje umjetničkih djela na međunarodnim izložbama te učestvovanje na čitavom nizu međunarodnih festivala i dr.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, koja kon-stantno poboljšava svoje usluge, osigurala je resurse i razvila novu aplikaciju koja će krajem oktobra omogućiti izdavanje ATA karneta i u uredima Vanjskotrgovinske komore u Mosta-ru, Banjoj Luci i Tuzli. Korisnicima ATA karneta iz regija gdje Vanjskotrgovinska komora BiH ima svoje urede ova mogu-ćnost će olakšati proceduru izdavanja ATA karneta.

Od početka izdavanja ATA karneta u Bosni i Hercegovini – 18. aprila 2011. godine – do kraja augusta iz-dato je ukupno 394 ATA karneta, 6.594 dodatna lista, a ukupna vrijednost privremeno izvezene robe je 6.090.624,00 KM. Uz podatak o 640 obrađenih zahtjeva za izdavanje karneta, to najvjernije predočava važnost ove usluge.

piše: Dubravka Miličević

Krajem oktobra počinjeizdavanje ATA karnetau Mostaru, Banjoj Lucii Tuzli


piše: selma bašagić

Ukupan izvoz grafi čke i papirne industrije je iznosio 113.991.158 KM ili 30,6% više nego u istom periodu 2010. godine. Izvoz papirne industrije je iznosio

109.000.983 KM ili 32,5% više nego 2010. godine, dok je izvoz proizvoda grafi čke industrije bio približan izvozu ostvarenom za šest mjeseci 2010. i iznosio je 4.990.176 KM. U strukturi iz-voza grafi čkih proizvoda najviše se izvozilo: štampane knjige, brošure, leci i slični štampani materijali, novine, časopisi i osta-le štampane publikacije. Najznačajnija izvozna tržišta su bila: Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Slovenija.

TEMA >>>

U okviru izvoza papira, najviše su se izvozili: toalet papir, kraft papir i karton, kutije, vreće i vrećice, ostali nepremazni papir i karton valoviti. Papiri su se najviše izvozili u: Srbiju, Hrvatsku, Italiju, Tursku, Francusku, Makedoniju, Crnu Goru, Slovačku i Sloveniju.

Uvoz grafi čke i papirne industrije za šest mjeseci 2011. go-dine je iznosio 173.474.764 KM ili 11,2% više nego u istom pe-riodu 2010. godine. Uvoz papirne industrije iznosio je 142.893.735 KM ili 10,6% više nego 2010. godine, dok je uvoz grafi čkih proizvoda iznosio 30.581.028 KM ili 14,5% više nego 2010. godine. Papir se najviše uvozio iz: Srbije, Italije, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Turske, Poljske, Velike Britanije i Mađarske. Grafi čki proizvodi su se najviše uvozili iz: Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije i Švicarske.

pozitivni trendovi papirne industrije

Učešće izvoza u uvozu papirne i grafi čke industrije iznosilo je 65,7%, dok je taj udio u 2010. iznosio 60%, što potvrđuje pozi-tivne tendencije u ostvarenim izvoznim rezultatima. Ova po-voljna tendencija je rezultat povećanja izvoza u odnosu na uvoz, posebno proizvoda papira. Učešće izvoza u uvozu grafi -čke industrije je bilo 16%, dok je taj odnos u 2010. godini izno-sio 18%, tako da je vanjskotrgovinska razmjena grafi čke indus-trije još uvijek nepovoljna.

Gra� čka industrija u stagnaciji,papirna u usponu

Proizvođači grafi čke industrije Bosne i Hercegovine suočeni su sa velikom konkurencijom iz susjednih zemalja, a mnogi još uvijek nisu tehnološki opremljeni da konkurišu proizvođačima zemalja EU. Ipak, malo tržište Bosne i Hercegovine za brojne kapacitete grafi čke industrije primorat će mnoge proizvođače da više ulažu u opremu i edukaciju uposlenih kako bi bili konkurentniji u izvozu. Analizirajući izvozno-uvozne rezultate grafi čke i papirne industrije Bosne i Hercego-vine u toku prvih šest mjeseci 2011. godine, opća je konstatacija da je evidentan trend porasta izvoza pa-pirne i stagnacija izvoza grafi čke industrije.

U okviru izvoza papira, najviše su se izvozili:- kraft papir i karton 29.929.032 KM,- toalet papir 22.814.654 KM,- ručno radjeni papir i karton 14.981.175 KM, - pakovanja od papira, kartona i vate 5.737.670 KM,- ostali nepremazni papir i karton valoviti 2.910.928 KM.

U strukturi izvoza grafi čkih proizvoda, najviše se izvozilo:- štampane knjige, brošure, leci i slični štampani

materijali 2.968.116 KM,- novine, časopisi i ostale štampane publikacije

1.344.673 KM.


Prema nekim procjenama, ova niskoakumulativna indu-strijska grana u BiH danas zapošljava 30.000 do 45.000 pretežno ženske radne snage sa veoma niskim primanji-

ma, s obzirom na to da se najveći dio poslovanja domaćih fi r-mi bazira na poslovima dorade (tzv. lohn poslovi) za strane kompanije. Time je gotovo nemoguće stvoriti višak prihoda iz kojeg bi se jedan dio mogao i trebao reinvestirati u moderni-zaciju i unapređenje poslovanja fi rmi, a drugi dio bi se mogao iskoristiti za poboljšanje primanja uposlenih čije su prosječne plaće među najnižim u državi. Zajedničkim djelovanjem svih članica Asocijacije u narednom periodu pokušat će se smanjiti omjer ovih poslova dorade u korist proizvodnje kvalitetnog fi nalnog domaćeg proizvoda, jer samo na taj način moguće je očekivati postepeno popravljanje trenutnog stanja.

Svakako, potrebno je uspostaviti što čvršću koordinaciju i zajedničku saradnju u cilju zaštite interesa privrednih subjeka-ta – članica VTK BiH – na domaćem i međunarodnom tržištu te, shodno tome, planirati, pripremati i realizirati neophodne aktivnosti koje se direktno tiču statusa i poboljšanja uslova pri-vređivanja članica kao i stvaranja konkurentske prednosti do-maćih fi rmi u vanjskotrgovinskom poslovanju.

brojni problemi članica tOKO-a

Neki od problema koje predstavnici bh. fi rmi u razgovoru ističu odnose se na:

- nerealno visoke carinske stope u BiH u odnosu na EU za repromaterijale koji se ne proizvode u BiH ili dolaze izvan zemalja EU;- nerealan kurs konvertibilne marke koji je poguban za izvoznike, a povoljan za uvoznike;- nemogućnost povrata PDV-a na sredstva isplaćena po osnovu prevoza i toplog obroka radnika u ovoj niskoakumulativnoj grani industrije;- izdvajanje velikih sredstava za nepotrebne bankovne garancije čime se ta sredstva “zamrzavaju“, a to bi se moglo jednostavnije riješiti izdavanjem mjenice kao sredstva osiguranja plaćanja;- priključivanje Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju bh.

izvoznicima, posebno onim koji se bave lohn poslovima (a tih je najviše), nametnuta je dodatna obaveza u vidu plaćanja carine na repromaterijale koji nemaju porijeklo iz EU;- plaćanje 3% na mjesečnom nivou od carinske vrijednosti mašina koje se nalaze u BiH na privremenom uvozu je također neprihvatljivo za ovu niskoakumulativnu industrijsku granu;- nedovoljna sredstva za podsticaj izvoznika i netransparentnost u njihovoj dodjeli;- doprinose na regres treba ukinuti na teritoriji cijele BiH (za sada su ukinuti samo na području Federacije BiH);- resorno ministarstvo obavezno mora što prije obići fabrike na terenu i zajedno sa njima pokušati što prije riješiti nago-milane probleme jer poslodavci više nisu spremni plaćati so-cijalni mir niti su radnici spremni raditi za minimalnu plaću.

S obzirom na to da su već više puta pojedinačne kompanije direktno u medijima, ali i preko raznih udruženja iznosile pro-bleme sa kojima se stalno susreću te da od organa vlasti ugla-vnom nije bilo adekvatnog odgovora, mišljenje članica je da bi se upravo preko ove Asocijacije u VTK BiH moglo i trebalo lakše doći do pravih sagovornika u institucijama države, kako bi se napokon počelo nešto konkretno činiti na zaštiti i sub-venciji domaćih kompanija, čime bi im se svakako olakšalo po-slovanje.

TEMA >>> Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH

Nakon višemjesečnih priprema i konsultacija sa preduzećima iz oblasti tekstila, odjeće, kože i obuće u Bos-ni i Hercegovini te dobivene podrške, u Vanjskotrgovin-skoj komori BiH je formirana Asocijacija proizvođača, prerađivača i prometnika tekstila, odjeće, kože i obuće (Asocijacija TOKO) čiji je prevashodni cilj unapređenje dosadašnjih aktivnosti, kojim bi umjesto lohn poslova dominirali fi nalni domaći proizvodi. Činjenica je da će se i kompanije morati potruditi malo više oko kvalitet-nog brendiranja kako fi rme tako i vlastitih proizvoda, ali i podići kvalitet jer samo na takav način će moći plasi-rati svoje proizvode izvan tržišta BiH i očekivati povoljne poslovne rezultate.

piše: Muris pozderac

Ujedinjena tekstilna industrija počinje raditi na brendiranju fi rmi i podizanju

kvaliteta proizvoda

vanjskotrgovinski rezultati industrije tekstila, odjeće, kože i obuće

Ukupno ostvareni uvoz za period januar-juni 2011. iznosi 686.341.311,10 KM. Prvih pet tarifnih grupa u uvozu su:

1. TG 41 (sirova krupna i sitna koža sa dlakom ili bez dlake, štavljena koža, krzna i proizvodi od krzna; sedlarski i sarački proizvodi; predmeti za putovanje, ručne torbe i slični kontejneri) – 162.641.326,85 KM2. TG 64 (obuća, kamašne i slični proizvodi, dijelovi tih proizvoda) – 118.243.630,14 KM3. TG 62 (odjeća i pribor za odjeću, osim pletenih kukičanih proizvoda) – 62.398.331,25 KM4. TG 59 (tekstilne tkanine, impregnirane, premazane, prevučene, prekrivene ili laminirane; tekstilni proizvodi pogodni za tehničke svrhe) – 59.500.510,10 KM5. TG 61 (odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani) – 51.258.931,71 KM

Ukupno ostvareni izvoz za period januar-juni 2011. iznosi 499.177.900,04 KM. Prvih pet tarifnih grupa po izvozu su:

1. TG 64 (obuća, kamašne i slični proizvodi, dijelovi tih proizvoda) – 231.620.491,48 KM2. TG 62 (odjeća i pribor za odjeću, osim pletenih kukičanih proizvoda) – 94.566.839,72 KM3. TG 41 (sirova krupna i sitna koža sa dlakom ili bez dlake, štavljena koža, krzna i proizvodi od krzna; sedlarski i sarački proizvodi; predmeti za putovanje, ručne torbe i slični kontejneri) – 64.808.505,27 KM4. G 61 (odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani) – 37.893.853,18 KM5. TG 42 (proizvodi od kože, sedlarski i sarački proizvodi; predmeti za putovanje, ručne torbe i slični kontejneri i proizvodi) – 27.951.965,70 KM


410 delistiranih kompanija u proteklom periodu ostvarilo je promet od 249.443 KM, što iznosi nepunih 0,5% ukupnog pro-meta na SASE. Iz ovih podataka proizlazi da je svaka delistira-na kompanija u proteklih 12 mjeseci prosječno trgovala sa 608,40 KM. Kompletna lista delistiranih kompanija dostupna je na web stranici Sarajevske berze www.sase.ba.

Između ostalih, s berzanskog tržišta su delistirane dionice Triglav, Ligo, VGT i Euroherc osiguranja, nekoliko banaka (KIB Velika Kladuša, Upi banka, Vakufska banka, Procredit banka, Raiff aisen banka, NLB Tuzlanska banka, Volksbanka, Unicredit banka), Pivara Tuzla, Elektrobosna Jajce itd. Dioni-cama delistiranih emitenata bit će moguće trgovati na vanber-zanskom tržištu, a one koje naknadno budu ispunjavale krite-rije u pogledu likvidnosti i izvještavanja, ali ne samo onog oba-veznog o fi nansijskom poslovanju koje nalažu propisi, bit će uvrštene na zvanično tržište. Kompanije sa drugih tržišnih

piše: elvira ahmetovićsub-segmenata, koje ne budu javnost redovno izvještavale, bit će prebačene na tercijarno slobodno tržište, odakle će, ukoliko i dalje ne budu objavljivale informacije, u sljedećem koraku biti isključene sa tržišta. Takozvano tercijarno slobodno tržište je namijenjeno dioničkim društvima kojima se, u skladu sa Za-konom o tržištu vrijednosnih papira, mora trgovati na berzi (otvorena dionička društva), a koja ne ispunjavaju osnovne principe transparentnosti i izvještavanja o svom poslovanju. Zbog toga investitori koji ulažu u vrijednosne papire, koji su na ovom sub-segmentu, moraju biti svjesni da su njihova ulaganja visoko špekulativna i rizična. Nakon ovog jesenjeg čišćenja tr-žišta na Sarajevskoj berzi ostat će 110 najlikvidnijih kompanija, koje su dosada nosile 99,5% ukupnog redovnog prometa ostva-renog na slobodnom tržištu.

prekidbene aukcije

Sljedeća novina je uvođenje prekidbenih aukcija sa ciljem sta-bilizacije cijena vrijednosnih papira. U dosadašnjem periodu bile su prisutne znatne oscilacije cijena vrijednosnih papira, što je kao posljedicu imalo velike promjene tržišne vrijednosti

SASE >>>

Od 1. septembra na Sarajevskoj berzi počela je primjena novih pravila trgovanja, kojima je cilj da se berzansko tržište modernizuje i bude atraktivnije za kompanije i investitore. Novim mjerama, za koje je saglasnost dala Komisija za vrijednosne papire FBiH, s berze će biti delistirano 410 kompanija, s čijim dionicama se duži vremenski period nije trgovalo te koje ne ispunjavaju minimalne uvjete u pogledu izvještavanja javnosti o bitnim događajima.

Jesenje čišćenjetržišta kapitala


>>>

Poslovni rezultati SASE u prvom polugodištu 2011. godine:- Prihodi 405 hiljada KM- Neto dobit u vrijednosti 28 hiljada KM- Aktiva 3 miliona KM- Osnovni kapital 617 hiljada KM- Kratkoročne obaveze 100 hiljada KM

Duf Kapital Invest upravlja Herbos fondom

Dioničari Herbos fonda prihvatili su da fondom upravlja Društvo za upravljanje fondovima Kapital Invest Bihać, koji već upravlja ZIF-om Fortuna fond. Dioničari su izabrali DUF Kapital Invest između pristiglih prijava nakon što je prethodno raskinut ugovor o upravljanju Herbos fondom sa DUF-om Herbos Invest. Da bi upravljanje fondom pod okriljem novog DUF-a stupilo na snagu, potrebno je provesti još niz procedura, od dobijanja saglasnosti Komisije za vrijednosne papire, do izdavanja prospekta fonda i ispunjavanja drugih obaveza defi nisanih propisima.

uvrštenih kompanija. Uvođenjem tzv. prekidbenih aukcija po-većava se izloženost onih naloga na tržištu koji mogu, zbog svoje cijene, prouzrokovati znatna odstupanja cijene vrijedno-snog papira na tržištu. Prekidbene aukcije uvode se kod oscila-cija kursa od +/-3 posto, trgovanje se zaustavlja na 15 minuta da drugi investitori mogu reagovati i, ukoliko ne postoje kon-tranalozi, transakcija se zaključuje po postojećoj cijeni.

Uveden je i novi statički limiti za vrijednosne papire u skla-du sa tržišnim segmentom. Statički limiti određuju maksimal-ni dozvoljeni raspon dnevnog osciliranja cijene vrijednosnog papira. Ovi limiti su vezani za posljednji službeni zvanični kurs vrijednosnog papira. Investitor može da izda i nalog čija cijena izlazi izvan ovih okvira, međutim, taj nalog neće biti uzet u ob-zir u trgovini sve dok njegova cijena ne bude u dozvoljenom rasponu.

pet Duf-ova isključeno s berze

U jesenje pospremanje tržišta Sarajevska berza uvrstila je i rje-šenje o isključenju vrijednosnih papira pet društava za upravlja-nje fondovima: ABDS Sarajevo, Euro Investment Tuzla, Herbos

Invest Mostar, Kapital Invest Bihać te ŠIB-AR Invest Sarajevo. U saopćenju Sarajevske berze navodi se da je postupajući po službenoj dužnosti utvrđeno da su posljednjim izmjenama Pra-vilnika o sadržaju zahtjeva, postupku izdavanja dozvole i uslo-vima za članove uprave društva za upravljanje, dionice društava za upravljanje fondovima (DUF) ograničeno prenosive jer je njime predviđeno da Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH daje saglasnost za sticanje dionica DUF-ova. Dionice na-prijed navedenih DUF-ova bit će isključene s tržišta sve dok vla-snici DUF-ova ne dobiju saglasnost Komisije za vrijednosne papire da li su kvalifi kovani za (su)vlasništvo u DUF-ovima i obavljanje funkcija u njima, uključujući i to da li imaju drugdje dionice ili udjele, da li su krivično gonjeni i slično.

Usklađivanje sa propisima neće mimoići ni brokerske kuće koje Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ovlaštenim sudionicima na tržištu vrijednosnih papira tretira fi nansijskim institucijama, pa će poput banaka od ovlaštenog regulatora mo-rati da imaju saglasnosti za svoje vlasnike i upravljačka tijela.


Sezona godišnjih odmora, koja u avgustu tradicionalno dostigne svoj vrhunac, obično se odrazi i na trgovanje na berzi. Slično je bilo i u avgustu 2011. godine na Banjalu-

čkoj berzi. Iako je za uslove Banjalučke berze ostvaren solidan avgustovski promet (više od 7,5 miliona KM), uz već uobičajni ljetni pad indeksa, malo je vijesti, a naročito onih pozitivnih, u toku mjeseca došlo sa Banjalučke berze. Možda najvažnija vi-jest za investitore je najava objedinjavanja Mješovitog holdinga Elektroprivreda RS u jednu kompaniju, spajanjem postojećih zavisnih preduzeća.

Mnogi stručnjaci već odavno smatraju da je trenutna orga-nizacija Elektroprivrede RS, sa pet zavisnih proizvodnih, pet zavisnih distributivnih preduzeća i jednim istraživačko-razvoj-nim centrom potpuno neracionalna. Takva organizacija znatno povećava troškove (12 uprava, nadzornih odbora, skupština, odbora za reviziju, internih revizora, administrativnih službi,

itd.), a sa druge strane onemogućuje efi kasnu koncentraciju akumuliranih fi nansijskih sredstva za provođenje investicionih ulaganja u budućnosti. Dodatan značaj efi kasne organizacije i upravljanja Elaktroprivredom RS leži u činjenici da je to, bez ikakve sumnje, najznačajnije preduzeće u RS, s obzirom na to da u svijetu potrošnja energije stalno raste, a RS (kao i cijela BiH) i sa postojećim kapacitetima može ostvariti značajan su-fi cit u proizvodnji električne energije.

Kao što je to kod nas već uobičajeno, svi se slažu da je po-stojeća organizacija Elektroprivrede RS neracionalna, ali se ni-šta nije preduzimalo dok inicijativa za promjenu nije stigla od predsjednika RS. Sada se svi, od Vlade, preko menadžmenta Elektroprivrede do eksperata utrkuju da javnosti objasne da je to zaista tako.

Za investitore na Banjalučkoj berzi je važno kako bi se re-organizacija Elektroprivrede RS odrazila na berzu, kretanje ci-jena akcija i investicionu klimu. Ne treba biti veliki stručnjak da se predvidi da bi taj uticaj bio pozitivan, jer bi se dobilo je-dno veliko preduzeće, koje bi sigurno više vrijedilo nego zbir postojećih zavisnih preduzeća. Ipak, da bi se to ostvarilo, važno je da proces integracije bude u potpunosti lišen političkog uti-caja (npr. kao uvod u neku netransparentnu privatizaciju tog preduzeća) i da se prilikom procesa spajanja u potpunosti uva-že interesi malih akcionara i njihovi postojeći ulozi u zavisnim preduzećima čijim akcijama se trguje na berzi.

piše: čedomir spasojević

BLSE >>>

Avgust u skladu sa očekivanjima

Za investitore na Banjalučkoj berzi važno je kako bi se reorganizacija Elektroprivrede RS odrazila na berzu, kretanje cijena akcija i investicionu klimu. Ne treba biti veliki stručnjak da se predvidi da bi taj uticaj bio pozitivan, jer bi se dobilo jedno veliko preduzeće, koje bi sigurno više vrijedilo nego zbir postojećih zavisnih preduzeća. Ipak, da bi se to ostvarilo, važno je da proces integracije bude u potpunosti lišen političkog uticaja (npr. kao uvod u neku netransparentnu priva-tizaciju tog preduzeća) i da se prilikom procesa spajanja u potpunosti uvaže interesi malih akcionara i njihovi postojeći ulozi u zavisnim preduzećima čijim akcijama se trguje na berzi.


>>>

prvi dobrovoljni penzijski fond?

Jedan od faktora koji bi u budućnosti mogli pozitivno uticati na trgovanje na Banjalučkoj berzi je i najava da bi u RS iduće godine mogao biti osnovan prvi dobrovoljni penzijski fond. Interes za njegovo forimiranje iskazalo je Društvo za upravlja-nje penzijskim rezervnim fondom RS (PREF). Iako su prošle dvije i po godine od donošenja Zakona o dobrovoljnim penzij-skim fondovima, u RS još nije osnovan nijedan. Najvažniji ra-zlozi za takvo stanje su relativno mali broj stanovnika, odno-sno mala potencijalna baza i nedovoljna informisanost i edu-kovanost o potrebi štednje za “treće životno doba“. U većini ze-malja u okruženju dobrovoljni penzijski fondovi su postali stvarnost i već igraju veoma značajnu ulogu, kao institucional-ni investitori na tržištima kapitala tih zemalja. Svi se slažu da bi za uspješno osnivanje dobrovoljnih penzijskih fondova u RS trebalo da se promijeni dosta faktora: jačanje kadrovske i sof-tverske podrške, povećano informisanje javnosti o potrebi da se štedi za starost, stvaranje dodatnih zakonskih pretpostavki za osnivanje tih institucija, što se naročito odnosi na povećanje poreskih olakšica koje će i pojedince i poslodavce stimulisati da ulažu u dobrovoljne penzijske fondove. Mnoge od tih pret-postvaki još nisu stvorene, ali je važno da se napravi prvi ko-rak. Ne treba posebno naglašavati koliko bi pojava dobrovolj-nih penzijskih fondova, kao institucionalnih investitora, imala pozitivan uticaj na trgovanje na Banjalučkoj berzi i u kojoj mje-ri bi uticala na povećanje likvidnosti tržišta kapitala u Republi-ci Srpskoj.

svi indeksi u crvenom

U avgustu 2011. godine svi indeksi Banjalučke berze su ostva-rili značajan pad. Najveći pad je ostvario Indeks investicionih fondova (FIRS) koji je u avgustu izgubio 8,13 % svoje vrijedno-

sti u odnosu na kraj prethodnog mjeseca, ali i dalje ima rast na godišnjem nivou od 23,54%. Berzanski indeks Republike Srp-ske (BIRS) i Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10) u avgustu 2011. godine ostvarili su pad, koji je u rela-tivnom iznosu bio 5,58 %, odnosno 6,69 %. ERS 10 i dalje ima najveći rast na godišnjem nivou od čak 54,61 %. U narednoj tabeli dato je kretanje indeksa Banjalučke berze u avgustu 2011. godine:Zajedno sa padom indeksa i tržišna kapitalizacija Banjalučke berze se smanjila. U avgustu 2011. godine tržišna kapitalizacija je opala za 2,43% i iznosila je 3,98 milijardi KM. Poslije nekoli-ko mjeseci tržišna kapitalizacija Banjalučke berze je ponovo opala ispod 4 milijarde KM. U strukturi ukupnog prometa u avgustu gotovo 80% činio je redovan promet akcijama i obve-znicama. Poređenja radi, redovan promet na Banjalučkoj berzi u avgustu je bio gotovo dva puta veći od redovnog prometa u maju, iako je ukupan promet u maju iznosio 45 miliona KM.

Na listi TOP 10 najtrgovanijih hartija od vrijednosti u av-gustu 2011. našle su se uobičajene hartije od vrijednosti sa izu-zetkom akcija Banjaluka fi lma, kojim se trgovalo u iznosu ve-ćem od 316 hiljada KM. Na čelu liste su bile obveznice Izmire-nja ratne štete sa prometom od 1,313 miliona KM, a slijedile su akcije Telekoma Srpske sa prometom od 750 hiljada KM. Pored njih, listom su dominirale obveznice ratne štete i stare devizne štednje i već uobičajeni investicioni fondovi i Jahorina osiguranje a.d. Pale.

Kada se posmatra promet po članovima berze, najveći uku-pan promet u avgustu 2011. godine ostvario je Advantis broker a.d. Banja Luka sa 21,72% ukupnog prometa. Eurobroker a.d. Banja Luka je ostvario najbolje rezultate u segmentu redovnog prometa sa 18,35 % redovnog prometa.


Kao što se vidi na grafi konu (ispod), od kraja aprila cijene su oscilirale između 105 i 125 dolara po barelu.

NAFTNA KOLUMNA >>>

godišnji odmor

piše: adnan Imširović

Sličan grafi kon se može napraviti i za mnoga druga tržišta (is-pod je S&P indeks za američko tržište dionica, izvor FT). Zla-to je prešlo sve psihološke granice i trenutno je iznad 1.850 do-lara po trojnoj unci, švicarski franak je porastao preko 40% od početka 2010. (da bi drastično pao prošle nedjelje nakon inter-vencije centralne banke), a da bi kupili dvogodišnje vrijedno-sne papire Grčke, investitori zahtijevaju kamatu od gotovo 60%. Cijelo ljeto kao da je neko gasio svjetlo, a onda ga palio tek to-liko da vidimo da smo u ludnici.

Ovo ljeto nije bilo dobro za godišnji odmor. Političari i bankari su otkazivali dugo planirane odmore i vraćali se u urede da vide šta se to dešava na tržištima. Ni trgovci naftom nisu bili izuzetak.

Bez pretjerivanja, svjetska privreda prolazi kroz kritični period. Velika recesija od 2008. godine izgleda nikada nije ni prošla. Najveća privreda u svijetu – SAD – praktično ne raste. Evropa je na ivici bankrota. Japan nije mnogo bolji. Štaviše, svi oni imaju velike političke probleme. I svi se natječu da što više obez-vrijede svoje valute.

Nafta i dolari

Šta to sve znači za cijene naft e? Usporavanje svjetske privrede su uvijek loše vijesti za cijene naft e. S obzirom na vjerovatno skori kraj rata u Libiji, realno bi bilo očekivati pad cijena do kraja godine. Međutim, problem je vrijednost dolara. Ako ova valuta, u kojoj se trguje gotovo sva svjetska naft a, nastavi dalji pad, nominalne cijene naft e će i dalje rasti. Ako bismo gledali cijene naft e u zlatu umjesto u dolarima, one bi bile u padu. To se lijepo vidi sa grafi kona ispod, gdje su prikazane cijene naft e u dolarima, eurima i konačno uncama zlata.

Dakle, sa jedne strane očekujemo pad, a sa druge rast cijena. Nije ni čudno da se cijene kreću kao zastavica u igri konopca: ‘povuci – potegni’. U najmanju ruku, situacija je komplikovana. Trgovci naft om su silom postali fi nansijeri i obrnuto. Međutim, jedno je sigurno: godišnji odmori će morati da čekaju do nare-dne godine.


Prema preliminarnom programu okruglog stola planira-no je obraćanje predstavnika Privredne komore Minhe-na i Gornje Bavarske, Ministarstva inostranih poslova

Bosne i Hercegovine te Ministarstva spoljne trgovine i ekonom-skih odnosa Bosne i Hercegovine privrednicima. Agencija za promociju stranih investicija u Bosni i Hercegovini bi održala prezentaciju o mogućnostima ulaganja u metalski sektor u na-šoj zemlji i prezentovala prikupljene projekte, dok bi Spoljno-trgovinska komora Bosne i Hercegovine održala prezentaciju o metalskom sektoru u Bosni i Hercegovini. Time bi njemačkim privrednicima bilo pruženo više informacija o poslovnom okruženju u Bosni i Hercegovini i mogućnostima potencijalne saradnje između privrednika ovih zemalja. Nakon kratkog pred-stavljanja prisutnih kompanija planirani su pojedinačni poslo-vni razgovori predstavnika bosanskohercegovačkih i njema-čkih kompanija. Za učešće na ovom skupu dosada se prijavilo 14 bh. kompanija. Ovako dobar odziv naših privrednika je za pohvalu, posebno imajući u vidu da je Njemačka ekonomija peta najveća ekonomija na svijetu i najveća evropska ekonomija.

Organska poljoprivredna i automobilska industrija glavni njemački aduti

Tokom proteklih nekoliko godina performanse Savezne Repu-blike Njemačke nisu bile dinamične zbog njene izloženosti spoljnim šokovima, domaćih strukturnih problema i stalnih teškoća u integraciji bivših socijalističkih istočnih dijelova.

Snažno pogođena međunarodnom fi nansijskom krizom, Nje-mačka je zapala u recesiju 2009. godine, a zatim je vratila rast u 2010. (3,3%) pod kombinacijom efekata stimulacionog plana i nastavka međunarodne trgovine i investicija. Neki vjeruju da će nivo aktivnosti od prije krize biti dostignut i prije kraja 2011. godine.

Njemački poljoprivredni sektor doprinosi BDP-u sa oko 1% i zapošljava oko 2,5% aktivnog stanovništva. Sektor je imao značajnu korist od državnih subvencija. Glavni poljoprivredni proizvodi su mlijeko, svinjetina i stočarstvo, šećerna repa i ži-tarice. Potrošači preferiraju organsku poljoprivredu. Zemlja prolazi kroz proces deindustrijalizacije prehrambenog sektora.

Doprinos industrijskog sektora BDP-u je opao sa 51% u 1970. na 29% danas. Međutim, Njemačka ekonomija još uvijek ima neke specijalizovane sektore kao što su mašinstvo, elektri-čna i elektronska oprema, automobilski i hemijski proizvodi. Automobilska industrija je jedan od najvećih sektora zemlje, koja je treći izvoznik automobila na svijetu, iako je kriza imala značajan uticaj na nju kao i na opremu.

Tercijarni sektor učestvuje u BDP-u sa 70%. Njemački eko-nomski model se oslanja uglavnom na gustu mrežu srednjih i malih preduzeća (više od tri miliona njih zapošljava 70% pla-ćenih radnika). Trgovina predstavlja više od 80% njemačkog BDP-a; sa izvozom koji čini 40% BDP-a Njemačka je lider u izvozu (tek nedavno ju je sustigla Kina). Primarni trgovinski partner joj je Evropska unija: oko 60% njemačkog uvoza i isto toliko procenata izvoza se vrši sa EU. Kina i SAD su druga dva najveća partnera.

TEMA >>>

U Minhenu će se 17. oktobra 2011. godine održati ciljana prezentacija u formi okruglog stola, fokusirana na me-talski sektor (klasični metalni proizvodi i autoindustrija), čiji je domaćin Privredna komora Minhena i Gornje Bavar-ske. Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine/Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ministarstvom inostranih poslova Bosne i Hercegovine, organizuje posjetu bosanskohercegovačkih privred-nika iz metalskog sektora planiranom skupu. Naši privrednici su u ovom događaju prepoznali priliku za prezen-tovanje svojih investicionih projekata, razmjenu iskustava i ostvarivanje saradnje te su na poziv Spoljnotrgovin-ske komore Bosne i Hercegovine za učešće na Okruglom stolu odgovorili slanjem značajnog broja prijava, na osnovu kojih će organizator događaja u Njemačkoj pronaći adekvatne potencijalne partnere među njemačkim privrednicima.

piše: Ivana Dobrilović

Privredna komora Minhena iGornje Bavarske u oktobru će biti

domaćin susreta metalaca


SAJMOVI >>> Međunarodni sajam prehrambenih proizvoda i tehnologija – GIDA u Istanbulu

Iako je Vanjskotrgovinska komora BiH još u julu pozvala bh. kompanije da se prijave za učešće na Međunarodnom sajmu prehrambenih proizvoda i tehnologija GIDA u

Istanbulu, pet kompanija koje se bave proizvodnjom i prera-dom smrznutog voća i povrća te ljekovitog bilja rezerviralo je kartu za Istanbul. Na zajedničkom štandu od 36 m2 svoje pro-izvode će predstaviti: Pharmamed d.o.o. Travnik, Faveda d.o.o. Sarajevo, Šumski plod d.o.o. Prozor-Rama, Halilović d.o.o. Ili-jaš i KGH d.o.o. Mostar.

Površina sajmišta u Istanbulu iznosi 40.000 m2, od kojih je 25.000 m2 sajam GIDA, a preostalih 15.000 m2 je sajam IPACK, na kojem će se predstaviti različita pakovanja i ambalaže za prehrambenu industriju te nova dostignuća iz te oblasti. U 2010. na ovim prestižnim sajmovima učestvovalo je 235 izlaga-ča iz Turske, dok je 51 izlagač došao iz inostranstva. Također, sajam je u prethodnoj godini posjetilo ukupno 27.106 posjeti-laca, od toga 24.402 iz Turske, a 2.704 iz inostranstva.

U organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH/Agen-cije za promociju izvoza (BHEPA) i UNDP-a, kom-panije iz BiH prvi put će imati priliku da se predstave na Međunarodnom sajmu GIDA, koji se u Istanbulu održava od 22. do 25. septembra ove godine. GIDA je jedan od najvažnijih sajmova u Turskoj, koji bi trebao predstavljati link između izlagača s istoka i zapada.

ljekovito bilje glavni adut bh. izlagača

Ako se zna da je BiH riznica ljekovitog bilja, onda se s pravom može očekivati od domaćih izlagača da se u Istanbulu dosto-janstveno predstave. Vjeruje se da u Bosni i Hercegovini ima preko 700 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja, od čega se eks-ploatiše oko 200. U poslijeratnom periodu značajan broj fi rmi se počinje baviti proizvodnjom i preradom ljekovitog i aroma-tičnog bilja u proizvode sa dodanom vrijednošću, kao što su eterična ulja, razne ljekovite aplikacije i kozmetički proizvodi, začini i čajevi. Nažalost, eterična ulja izvoze se na međunaro-dno tržište uglavnom pakovana u aluminijske boce ili burad veličine od 0,1 do 50 kg. Samo mali broj fi rmi u BiH izvozi ete-rična ulja kao fi nalni proizvod, upakovana u male bočice (od 10 ml). Količine koje se prodaju na ovaj način su neznatne te su stoga sajmovi poput GIDE pravo mjesto da bh. proizvođači skrenu pažnju na sebe.

Travnički Pharmamed je industrijski proizvođač herbalnih proizvoda, herbalnih medicinskih proizvoda, dijetetskih proiz-voda i kozmetike koji je cjelokupno poslovanje i upravljanje sistemom kvaliteta uskladio sa zahtjevima međunarodnog stan-darda ISO 9001:2000. Certifi kat o kvalitetu posjeduje i mala obiteljska fi rma iz Ilijaša – Halilović d.o.o. – koja se bavi priku-pljanjem samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva u skladu s načelima regulacije EU.

Firma Šumski plod Prozor-Rama bavi se pakovanjem i dis-tribucijom gljiva i šumskih plodova. Certifi cirani su za integri-sani sistem za kvalitet i sigurnost proizvoda prema ISO 9001:2000 i HACCP. Sarajevska Faveda sakuplja ljekovito bilje sa ekološki čistih planina i prerađuje ih u skladu sa HACCP i HALAL standardima. Cilj svih Favedinih članica je kreiranje savršenog brenda za tradicionalni kvalitet i specifi čno znanje. Proizvodni proces u kompaniji K+G+H d.o.o. Mostar je bazi-ran na britanskom Know-How sa timom za istraživanje i ra-zvoj, koji je predvođen najboljim herbalistima u Evropi. Svi proizvodi su proizvedeni u skladu sa najvišim standardima EU.

pišu: šejla Delić i elvira ahmetović

zašto gIDa?

• To je glavna i najvažnija izložba hrane u Turskoj.• Na sajmu se predstavljaju sve nove robne marke i inovacije u prehrambenoj industriji.• GIDA 2011 ima jak strateški položaj i odlične poslovne mogućnosti na međunarodnoj razini.• GIDA je veza između Mediterana, Bliskog istoka, Balkana, zemalja ZND-a i Rusije.• Pravo mjesto za razvoj poslovnih kontakata i razgovor o strategijama za ključna pitanja s kojima se suočava globalna prehrambena industrija.• GIDA se odvija u najprestižnijem izložbenom centru u Turskoj.• Izlagači su snažni brendovi iz nacionalnog i međunarodnog tržišta.

Otkrijte nove mogućnosti tržištana sajmu GIDA u Istanbulu


Nažalost, ponovo smo svjedoci da se svaka iole veća iz-ložba, festival ili okupljanje izlagača na jednom mje-stu u našoj zemlji naziva zvučno “sajam“, iako ne ispu-

njava ni minimum uslova za to, a često uz taj naziv ide i odre-dnica “međunarodni“. Defi nitivno se time generalno nanosi velika šteta kompletnoj sajamskoj industriju u našoj zemlji, jer ako u startu organizatori daju netačne podatke izlagačima, sa ciljem da ih po svaku cijenu dovedu na određenu manifestaciju i prodaju što više izlagačkog prostora, a izlagač po dolasku vidi da to nije tačno, ne samo da on više neće doći u BiH, već ni

Kad je u pitanju domaća sajamska industrija, možemo reći da su, kao i prethodnih godina, i ovogodišnji septembar i oktobar krcati brojnim sajamskim dešavanjima. Pošto je većina domaćih sajmova opšteg tipa, dakle radi se o sajmovima roba široke potrošnje, oni obično budu i dobro posjećeni. U Bosni i Hercegovini, u gradovima i drugim mjestima gdje se organizuju sajmovi, mnogo je lakše organizovati takve opšte sajmove nego usko specijalizirane poslovne sajmove namijenjene prvenstveno užem krugu domaćih i inostranih poslovnih posjetilaca.

Početak jesenjesezone sajmova

piše: Muris pozderacpotencijalni drugi izlagači ili posjetioci koji bi sigurno došli da je situacija obrnuta. Ipak, nakon sezone godišnjih odmora i ljet-nog zatišja, domaći organizatori sajmova ulažu velike napore i koriste svaki dan kako bi u vremenu globalne ekonomske kri-ze i opšte besparice na svoje programe doveli što veći broj izla-gača i posjetilaca. Neki od njih su u prilici da pokušavaju bar malo pratiti globalna sajamska dešavanja, ali rijetki su slučajevi da se izlagačima ponudi što više kvalitetnih informacija, poda-taka ili eventualno nešto drugačije što će još više zadržati stare i privući potencijalne nove izlagače.

Nijemci povećavaju budžet za sajmove

Kao primjer kako se to radi u jednoj od vodećih svjetskih sa-jamskih velesila – Njemačkoj, navodimo istraživanje koje je za

SAJMOVI >>>


>>>

Međunarodni sajmovi – jedan od ključnih komunikacijskih alata

Među različitim komunikacijskim alatima uloga sajmova i dalje zauzima veoma važno mjesto, čiji značaj nisu umanjili ni recesija ni drugi komunikacijski alati. Ove godine gotovo 84% izlagača je sajmove proglasilo kao važan ili vrlo važan marketinški alat. Prošle godine taj procenat je bio 83%, a prije dvije godine bio je 81%. Jedino se internet sa 89% nalazi na tabeli ispred sajmova. Nakon toga slijede direktna prodaja za koju 79% izlagača smatra da je važan ili vrlo važan alat i direktni mailing sa 54%. U odnosu na ove procjene, AUMA očekuje povećanje izlagača i broja posjetitelja na njemačkim sajmovima u 2011. Prema Boekstegersu, u srednjoročnom planiranju sajmovi su jasno prihvaćen komunikacijski alat. Više od dvije trećine izlagača u Njemačkoj očekuje korist od sajmova u narednih pet godina, 13% očekuje realizaciju ciljeva za više od pet godina, a 15% za manje od pet godina. Međutim, ova očekivanja značajno variraju ovisno o sektoru. Izlagači kapitalnih dobara su vrlo optimistični kad je riječ o ukupnom značaju sajmova. 15% kompanija koje izlažu robu široke potrošnje smatraju da će se njihov značaj na tržištu povećati, dok ih 25% smatra da će se smanjiti.

Dakle, jedan od glavnih zadataka koji se danas postavljaju pred sajamske organizatore je da u saradnji sa svojim klijentima prave nove koncepte i da potiču izlagače na veće korištenje sajmova kao komunikacijskog alata.

sajmovi i manifestacije u biHu septembru

1 – 4. 9. 2011.Sajam šljive Gradačac38. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrijeOrganizator: Gradačački sajam d.o.o.Program izlaganja: primarna poljoprivredna proizvodnja, prerada voća, povrća, mesa, mlijeka, alkoholna i bezalkoholna pića, zaštitna sredstva, gnojiva itd.

7 – 11. 9. 2011.AGROS15. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrijeProgram izlaganja: hrana, piće, mliječni proizvodi, konditorski proizvodi, sjemenski i sadni materijal, poljoprivredne mašine i oprema, rezervni dijelovi.

8 – 11. 9. 2011.EKOBIS 20119. Međunarodni ekološki sajam u Bihaću Program izlaganja: Proizvodnja hrane i pića, proizvodnja ekološke hrane, šumarstvo, drvna i papirna industrija, tekstil i tekstilni proizvodi, koža i proizvodi od kože, ekološka sredstva za pranje i čišćenje, ekološka ambalaža, građevinarstvo i industrija građevinskih i elektromaterijala, ekologija i primjena standarda u oblasti zaštite okoliša, vode, zraka i zemlje i dr.

20 – 23. 9. 2011.INTERAGRO 201110. Međunarodni poljoprivredni sajam u BijeljiniProgram izlaganja: prehrambeni proizvodi, med i proizvodi od meda, sjemenska roba, sadni materijal, sredstva za zaštitu bilja, stočarstvo, stočna hrana i aditivi, poljoprivredna mehanizacija i rezervni dijelovi.

8 – 12. 9. 2011.BEE FEST9. Međunarodni festival pčelarstva i pčelarske opreme u SarajevuProgram izlaganja: med i ostali pčelinji proizvodi, oprema za pčelarstvo, ljekovito bilje – monokomponentno, čajne mješavine, preparati od ljekovitog bilja, preparati na bazi ljekovitog bilja i pčelinjih proizvoda, literatura o pčelarstvu.

8 – 10. 9. 2011.Otvoreni dani modričke privrede2. Regionalna sajamska manifestacijaProgram izlaganja: predstavljanje proizvodnog programa malih i srednjih preduzeća sa regije Modriče.

udruženje njemačkih sajmova AUMA, na bazi reprezentativ-nog uzorka, provela fi rma TNS Emnid. Oni predviđaju da to-kom 2011. i 2012. godine 27% njemačkih izlagača namjerava povećati svoj sajamski budžet, dok samo 16% planira smanje-nje. AUMA MesseTrend u 2011. godini, također, pokazuje daje porast budžeta uglavnom ograničen na veće kompanije. Tre-ćina kompanija sa prometom većim od 50 miliona eura namje-rava potrošiti više na sajmovima, dok samo četvrtina manjih tvrtki planira da to učini. Osim toga, značajno veći uzorak kompanija koje izlažu kapitalne proizvode (32%) namjerava povećati svoj sajamski budžet, nego izlagači roba široke potro-šnje (23%). U isto vrijeme, 17% manjih kompanija planira smanjiti svoj sajamski budžet za jednu desetinu. Kada bismo kod nas imali slične analize, iz kojih bi potencijalni domaći i strani izlagači mogli napraviti kvalitetnu procjenu svog intere-sovanja i mogućnosti sklapanja poslovnih aranžmana te kada bi se domaći organizatori sajmova više potrudili da udovolje interesima izlagača i ispoštuju osnovne uzuse međunarodnog sajamskog poslovanja, uvjereni smo da bi i naši “međunarodni sajmovi“ postali mnogo interesantniji.


Ove godine iz BiH izvezeno je 7.520.655,00 kg u vrije-dnosti od 9.866.479,00 KM svježeg ili rashlađenog povrća, zamrznutog, konzerviranog i sušenog, a naj-

više se izvozio krompir i to 3.931.980,00 kg u vrijednosti od 2.989.022,71KM, zatim bijeli i crveni kupus 2.171.944,85 kg u vrijednosti od 621.460,78 KM, paradajz, krastavci i slatka pa-prika. Povrće se najviše izvozilo u Hrvatsku, Italiju, Sloveniju,

Srbiju i Norvešku. Posmatrajući izvoz povrća u prvih šest mje-seci protekle godine, vidi se blagi porast izvoza od 6%. Uvoz povrća ove godine je iznosio 37.674.878,00 kg u vrijednosti od 31.579.180,00 KM. Vodeći uvozni proizvodi bili su krompir 15.164.721,07 kg u vrijednosti od 11.654.910,71 KM, paradajz 10.810.292,22 kg u vrijednosti od 7.870.775,47 KM, bijeli i cr-veni kupus, mrkva, bijela repa, slatka paprika i krastavci.

Voća je izvezeno svega 3.781.041,00 kg u vrijednosti od 4.451.097,00 KM, a uvezeno 59.074.303,00 kg i 43.029.010,00 KM. Najveće količine voća izvezene su u Srbiju, Rusku Federa-

TEMA >>> Vanjskotrgovinska analiza u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije

U prvom polugodištu ove godine BiH je izvezla povrća za 6% više nego lani, dok je uvoz voća za gotovo 15 puta veći od izvoza. Iako je izvoz bezalkoholnih pića i vode porastao za 50%, trebat će uložiti još dosta napora da se uvoz bezalkoholnih pića i vode svede na razumnu mjeru. Pivari su i dalje s razlogom razočarani činjenicom da je za pola godine u BiH uvezeno piva u vrijednosti većoj od 60 miliona KM.

pišu: tijana slagalo i zvonimir papoči

Poljoprivreda i prehrambena industrijabilježi defi cit izvoza proizvoda,

dok je uvoz u konstantnom porastu

>>>


ciju i Austriju, a uvezene iz Italije, Hrvatske i Slovenije. Jabuke su na prvom mjestu izvoza, zatim breskve, nektarine, šljive, trešnje, višnje i jagode. Najviše je uvezeno banana, naranči, ja-buka, kivija i lubenice.

Riba i riblje prerađevine su izvezeni u količini od 1.523.838,00 kg i vrijednosti 7.365.776,78 KM, što je manje za 3% u odnosu na prošlu godinu, a uvezeni u količini od 3.184.919,00 vrijednosti 9.731.001,00 KM, što čini uvoz većim za 4%. Izvezeno je 234.900,00 kg žive pastrmke, 528.839,98 kg svježe pastrmke, 130.750,00 kg živog šarana. Uvezeno je 4.000,00 kg žive pastrmke i 1.020,00 kg živog šarana. Vodeće zemlje izvoza bile su: Srbija, Hrvatska, Italija, a zemlje uvoza: Hrvatska, Španija, Mađarska.

Izvoz bezalkoholnih pića ivode porastao za 50%

Bezalkoholna pića i vode bilježe pozitivan trend izvoza u od-nosu na prošlu godinu i to od 50%, a uvoz je smanjen za 1%. Ukupan izvoz iznosio je 15.058.990,57 kg u vrijednosti od 8.074.711,17 KM. U strukturi izvoza prvo mjesto zauzimaju voda, uključujući i mineralnu sa dodatkom šećera 10.919.962,69 kg u vrijednosti od 6.642.618,45 KM i voda bez dodatka šećera. Izvoz voćnih sokova je nešto lošiji sa padom od 18% u odnosu na prošlu godinu. Uvezeno je ukupno 73.043.811,00 kg vrijednosti 60.885.715,00 KM. Najviše je uve-zeno vode, uključujući i mineralnu sa dodatka šećera. Vodeće zemlje izvoza su: Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija, a ze-mlje uvoza: Hrvatska, Srbija i Slovenija.

Izvoz domaće pivarske industrije prema našim analizama i dalje drži korak sa izvozom od prošle godine, sa blagim pove-ćanjem od 5%. Izvoz piva iznosio je 3.475.638,00 kg u vrije-dnosti od 2.236.478,00 KM. Vodeće izvozno pivo je ono u bo-cama 3.222.842,96 kg u vrijednosti od 2.075.732,04 KM, zatim pivo u ambalaži preko 10 l i na posljednjem mjestu je pivo u ambalaži do 10 l. Činjenica je da je izvoz domaćeg piva enor-mno nadmašen uvozom piva stranog porijekla. U BiH je uve-zeno čak 61.909.776,00 kg piva u vrijednosti od 60.802.689,00 KM. Na prvom mjestu je, kao i kod izvoza, pivo u bocama koga je uvezeno čak 54.291.995,09 kg u vrijednosti od 52.813.675,82 KM. Vodeće zemlje izvoza bile su: Hrvatska, SAD, Švedska, a uvoza: Srbija, Hrvatska i Slovenija.

Vanjskotrgovinska razmjena u oblasti kafe već duži period pokazuje povećanje uvoza sirove kafe, što je pozitivan pokaza-telj za domaće prerađivače kafe. Izvoz kafe je iznosio 584.118,54 kg u vrijednosti od 4.324.021,37 KM, a uvoz 10.046.660,00 kg i 47.147.323,00 KM. Najviše kafe izvezeno je u Sloveniju, UNMIK-Kosovo, Austriju, SAD i Švedsku, a uvezeno iz Italije, Hrvatske, Slovenije.

ljekovito bilje, šumski plodovi ieterična ulja traženi u inozemstvu

Izvoz ljekovitog bilja i šumskih plodova je u konstantnom po-rastu posmatrajući protekle dvije godine. Ove godine izvoz je iznosio 603.712,00 kg u vrijednosti od 7.111.239,00 KM. Po-zitivan podatak je povećanje izvoza eteričnih ulja i to za 100% – 7.893,77 kg u vrijednosti od 647.956,84 KM, zatim gljiva li-sičica, ostalih gljiva i borovnica. Uvoz ljekovitog bilja i šumskih plodova iznosio je 250.154,00 kg u vrijednosti od 3.369.439,00. Vodeće države izvoza bile su SAD, Njemačka, Slovenija i Ho-landija.

Duhan i duhanske prerađevine prema vanjskotrgovinskoj razmjeni bilježe izvoz od 963.173,19 kg u vrijednosti od 8.261.653,38 KM i uvoz od 4.591.486,00 kg i 59.364.175,00 KM. Izvoz domaćeg duhan i duhanskih prerađevina u odnosu na prošlu godinu pokazuje povećenje od 5%, dok je uvoz duhana i duhanskih prerađevina stranog porijekla umanjen za 7%. Vo-deće zemlje izvoza bile su Kipar, Italija, Srbija, Crna Gora, Hr-vatska i Njemačka, a zemlje uvoza: Francuska, Srbija i Hrvat-ska.


Najniže nuđene cijene pšenice su sa tržišta Srbije, odakle se po-nude kreću već od 170,00 eura/t na više, zavisno od kvaliteta. U proteklom periodu uvoz pšenice sa tržišta Srbije je pojačan, mlinari navode da je kvalitet znatno bolji u odnosu na pretho-dnu godinu, a pšenicom se sa tog tržišta trgovalo po cijenama od 170,00 do 187,00 eura/t. Visokokvalitetne sorte pšenice se i dalje uglavnom uvoze sa tržišta Mađarske, gdje se cijena pobolj-šivača kreće od 200,00 do 205,00 eura/t, dok se pšenica stan-dardnog kvaliteta nudila od 190,00 do 198.00 eura/t. Ponude pšenice sa tržišta Hrvatske su se kretale od 194,00 do 220,00 eura/t. Nuđena cijena domaće pšenice se kretala od 0,39 do 0,50 KM/kg + PDV, zavisno od ponuđača.

Ječam se najviše uvozio sa tržišta Mađarske, prosječna trgo-vana cijena je iznosila 180,00 eura/t, dok su se ponude kretale i do 193,00 eura/t. Na tržištu Srbije je cijena ječma bila veća i kretala se od 183,00 do 200,00 eura/t, zavisno od klase ječma, dok se tokom proteklog mjeseca najviše trgovalo po cijenama od 192,00 do 194,00 eura/t za ječam u prvoj klasi.

Najpovoljnije ponude zobi su ove godine takođe sa tržišta Mađarske i kretale su se od 180,00 do 196,00 eura/t, dok se naj-više trgovalo po cijenama od 180,00 do 183,00 eura/t.

Krenula berba kukuruza

Sa najviše oscilacija u proteklom periodu je svakako propraćena cijena kukuruza, koja je početkom avgusta dostigla i 230,00 eura/t, da bi pred berbu ranih sorti kukuruza došlo do naglog pada ci-jene i za 30,00 eura/t u samo jednoj sedmici. Sa novom berbom je i pad cijene nastavljen pa se prvih septembarskih dana prošlo-godišnji kukuruz nudio po cijenama od 185,00 eura/t, dok se ci-jena novog vještački osušenog kukuruza kretala od 181,00 do 190,00 eura/t. Novi sirov kukuruz 16-20% vlage se nudi od 160,00 do 178,00 eura/t, zavisno od procenta vlage.

Od polovine septembra i naši proizvođači kreću sa berbom kukuruza koja ove godine zbog loših vremenskih prilika kreće ranije. Otkupna cijena na domaćem tržištu još uvijek nije pozna-ta, mada je poznato da je suša na većini područja imala nepovo-ljan uticaj na kukuruz i da se očekuje znatno manji prinos u od-nosu na proteklu godinu, što će svakako uticati na cijenu kuku-ruza u narednom periodu.

Sojina sačma nije imala značajnija pomjeranja cijene i kreta-la se od 0,67 do 0,75 KM/kg + PDV, dok je suncokretova sačma nuđena po cijenama od 0,41 do 0,45 KM/kg + PDV. S obzirom na to da je krenula i nova prerada suncokreta u uljarama, nuđe-na cijena suncokretove sačme iz uvoza se kreće od 142,00 do 170,00 eura/t, zavisno od proteinske vrijednosti, pa se može oče-kivati pad cijene i na domaćem tržištu.

BERZA INFORMACIJA >>> InfoCentar

Žetva pšenice i zobi odavno je završena, dok je berba kukuruza tek počela. Ponuda žitarica sa svih tržišta u okruženju je pojačana, a cijene su prilično stabilne. U odnosu na protekle godine kvalitet srbijanske pšenice je znatno poboljšan. Visokokvalitetne sorte pšenice se i dalje uglavnom uvoze sa tržišta Mađarske.

Niže cijene novog kukuruza


Izvozna cijena brašna u prvoj polovini proteklog mjeseca pala je za oko 25,00 eura/t, a početkom septembra još za oko 28,00 eura/t, što bilježi ukupan pad od 26 %. Izvozna cijena brašna iz Srbije T-500 se kretala od 255,00 do 320,00 eura/t, T-400 od 250,00 do 342,00 eura/t, T-850 od 200,00 do 280,00 eura/t. Do-maći mlinovi su izašli sa novim nižim prodajnim cijenama u prosjeku za oko 20 %. Brašno T-500 se trgovalo od 0,581 do 0,776 KM/kg + PDV, a T-400 od 0,666 do 0,828 KM/kg + PDV.

Ponuda alžirskog šećera je sve manje prisutna na domaćem tržištu zbog nekonkurentne nabavne cijene u Alžiru, ali zato su uvoznici umjesto alžirskog počeli da uvoze tajlandski, egipatski i indijski i cijena se kretala od 1,51 do 1,57 KM/kg + PDV. Od početka prošlog mjeseca pa do danas konstantno smo bilježili oscilacije u cijeni domaćeg šećera i trenutno se cijena zadržala na 1,53 KM/kg + PDV, što iznosi porast od 13 % u odnosu na jul. Veletrgovci najavljuju da je ovo samo trenutna cijena i da će se ove oscilacije šećera nastaviti i u narednom periodu.

Dok jedni podižu, drugi snižavaju cijene ulja

Cijena suncokretovog Floriol ulja na domaćem tržištu je pala za oko 1,9 % i prodavalo se od 2,264 do 2,427 KM/l + PDV. Prinosi suncokretovog zrna su zadovoljavajući pa se očekuje pad cijene u narednom periodu u Floriolu. Izvozna ponuda ulja iz Srbije se kreće u prosjeku oko 1,15 eura/l, a iz Mađarske od 1,03 do 1,125 eura/l. Kod Bimalovih ulja cijena je za sada nepromijenjena i kreće se od 2,30 do 2,22 KM/l + PDV, dok je Zvijezda podigla svoje cijene za 0,11 KM/l.


Tajlandski šećerkonkurišedomaćem

Cijene osnovnih životnih namirnica u proteklom periodu stalno su varirale. Primjetan je konstantan pad cijene brašna iz uvoza iz sedmice u sedmicu. Ponuda alžirskog šećera je sve manje prisutna na domaćem tržištu zbog nekonkurentne nabavne cijene u Alžiru, ali zato su uvoznici umjesto alžirskog počeli da uvoze tajlandski, egipatski i indijski.

Kretanje cijena od 1. 8. do 9. 9. 2011.



Armaturna mreža i betonsko gvožđe u toku ljetnih mjeseci su imali nepromijenjene vrijednosti, ali je početak septembra do-nio nove promjene u cijeni ovih artikala. Tona armaturne mre-že kod domaćih proizvođača i veletrgovaca se za sada nudi po cijeni od 1.174,00 KM/t + PDV, dok se rebrasto željezo u šipci i dalje kreće od 1.057-1.087 do 1028,00 KM/t + PDV.

Kretanje cijena od 1. 8. do 9. 9. 2011.

U najvećem jeku sezone i domaći proizvođači cementa iza-šli su sa novim cijenama svojih proizvoda. Kakanjska cementa-ra je početkom avgusta je snizila cijene za 10 KM/t, tako da nova ponuda za kvalitet PC 450 iznosi 161,00 KM/t + PDV.

rabat za blokove i opeku

Cijene opekarskih proizvoda su se uglavnom zadržale na istim vrijednostima kao i u prethodnom periodu. Domaći proizvo-đači su zbog lošije potražnje odobravali trgovačke rabate i nu-dili akcijske ponude bloka i opeke. Takođe, veliki broj trgovaca orijentisao se na uvoz blokovske robe sa tržišta Srbije i Hrvat-ske te je i to znatno uticalo na lošiji plasman domaćih proizvo-da. Najpovoljnija ponuda giter bloka 25x19x19 iznosi 0,49 KM/kom + PDV.

Porast proizvodnje kao i izvoza zabilježen je jedino u drvo-preradi. Na tržištu EU zabilježen je porast potražnje za namje-štajem i poluproizvodima od punog drveta, tako da su proiz-vođači iz BiH pronašli svoje mjesto na tom tržištu, prvenstve-no dobrim kvalitetom kao i konkurentnim cijenama svojih pro-izvoda.

Pad građevinskih aktivnosti u prošloj sezoni bitno je uticao i na ovogodišnje rezultate u građevinarstvu. Glavni problem koji muči većinu građevinara je nedostatak investicija, izostanak podrške domaćim firmama na tenderima koje raspisuju državni organi kao i loša situacija u oblasti stanogradnje. Ovogodišnja građevinska sezona se pokazala kao vrlo nepovoljna za izvođače kao i za veletrgovce. Smanjenje potražnje je neminovno dovelo do smanjenja trgovine građevinskim robama.

Loše stanje u građevinarstvu


Tokom sedmodnevnog studijskog boravka u organizaciji Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine gosti iz Poljske sklopili su

veći broj ugovora i aranžmana koji će doprinijeti značajnom povećanju broja turista iz te prijateljske zemlje, koja do Nove godine predsjedava Evropskom unijom.

TEMA >>> Nastavak uspješne saradnje STK BiH i Turističke komore Poljske

Grupa vodećih poljskih turističkih operatora i novinara prestižnih časopisa iz oblasti turizma, predvođena pred-stavnikom Turističke komore Poljske, posjetila je krajem avgusta najpoznatije turističke destinacije u Bosni i Herce-govini i upoznala se sa prednostima ljetnje i zimske turističke ponude naše zemlje, kao i sa kvalitetnom ponudom u oblastima vjerskog, avanturističkog, banjskog i vinskog turizma Bosne i Hercegovine.

Poljski turistički operatori inovinari posjetili BiH

Ispunjen program posjete

Boravak u Bosni i Hercegovini poljski turistički operatori za-počeli su posjetom Sarajevu i Bjelašnici i Jahorini, gdje su obi-šli smještajne kapacitete i uvjerili se u svakim danom sve bo-gatiju ljetnu i zimsku turističku ponudu naših olimpijskih pla-nina. Gosti iz Poljske potom su boravili u Konjicu, posjetili park prirode Blidinje i motel Hajdučke vrleti te obišli Mostar i okolinu. Poljaci nisu propustili priliku da obiđu Svetište Kra-ljice mira u Međugorju i Čitluk, gdje su boravili u vinskom po-drumu Andrija. Treći dan posjete iskorišten je i za obilazak parka prirode Hutovo blato, hotela Mogorjelo u Čapljini kao i za odmor u hotelu Neum u Neumu.

piše: smiljka žuža


>>>

Program posjete, u čijoj su realizaciji učestvovali i članovi našeg Udruženja za turizam i ugostiteljstvo, goste iz Poljske vo-dio je i u Trebinje, gdje su obišli vinariju Vukoje i vinski po-drum manastira Tvrdoš te hotele Leotar i Platani u centru gra-da. U Bihaću je domaćin bila Turistička zajednica Unsko-san-skog kantona, a za goste iz Poljske, osim posjete turističkim i kulturno-istorijskim znamenitostima grada Bihaća, bio je or-ganizovan i raft ing na Uni.

Izuzetan prijem poljski gosti imali su i u Banjaluci, gdje su im domaćini iz Turističke organizacije upriličili obilazak grada, posjetu Banjalučkoj pivari, samostanu Marije Zvijezde i selu Piskavica, gdje su Poljacima predstavljeni slavski običaji iz Kra-jine. Gosti iz Poljske bili su i na raft ingu u kanjonu rijeke Vr-bas, a tom rijekom vozili su se i poznatim vrbaskim čamcem dajakom.

prijem kod gradonačelnika banjaluke

Kruna boravka poljskih turističkih operatora i novinara u Ba-njaluci bio je prijem koji je za goste u administrativnoj službi najvećeg grada RS priredio gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović. Naglašavajući da je turizam jedna od najznačajnijih privrednih grana Banjaluke, Davidović se gostima iz Poljske zahvalio na posjeti.

“Poljska je danas jedna od najznačajnijih zemalja Evropske unije, a turisti iz te zemlje na putu ka Jadranu često posjećuju Banjaluku. Zato je ova posjeta svakako dobra prilika da se ope-ratori upoznaju sa turističkim potencijalima Banjaluke, kao i cijele Bosne i Hercegovine, jer na turizam ne možemo gledati kao na izdvojeno ostrvo, već isključivo kroz saradnju turisti-čkih radnika u našoj zemlji i cijelom regionu“ – poručio je Da-vidović.

Andžej Šafruga, predstavnik Turističke komore Poljske, po-sjetu turističkih operatora i novinara ocijenio je veoma uspje-šnom, naglasivši da svake godine sve veći broj Poljaka pokazu-je interes za boravak u Bosni i Hercegovini.

“Poljaci najčešće dolaze u Međugorje, ali su se naši turisti-čki operatori tokom ove posjete uvjerili da ova prelijepa zemlja i te kako ima šta da pokaže i ponudi gostima u svim oblastima turizma. Uvjeren sam da je cilj ove posjete u potpunosti ispu-njen i da će naši turistički operatori proširiti ponudu na sve turističke destinacije koje smo u Bosni i Hercegovini posjetili“ – rekao je Šafruga, koji se domaćinima iz Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine zahvalio na, kako je naveo, srda-čnom prijemu i profesionalnom odnosu tokom boravka polj-skih turističkih operatora i novinara u našoj zemlji.

Ova posjeta, inače, predstavlja nastavak saradnje Spoljno-trgovinske komore Bosne i Hercegovine i Turističke komore Poljske te realizaciju dogovora koji su u junu u Varšavi, tokom uspješne prezentacije bh. turizma, gastronomije i vina, postigli potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovi-ne Bruno Bojić i generalni sekretar Turističke komore Poljske Jozef Ratajski. Ova saradnja, koja je rezultat napora ambasade naše zemlje u Poljskoj i gospođe Koviljke Špirić, ambasadorke naše zemlje u Varšavi, biće nastavljena i u oktobru ove godine, kada će na čuvenom sajmu u poljskom gradu Poznanju pono-vo biti predstavljena turistička ponuda Bosne i Hercegovine, na štandu za koji je Turistička komora Poljske obezbijedila bes-platan prostor. Na sajmu u Poznanju, kako je predviđeno, biće potpisan i Sporazum o saradnju dvije komore u oblasti turizma.

svečana večera u banji vrućici

Poljski turistički operatori i novinari u sklopu studijskog boravka u Bosni i Hercegovini posjetili su i banju Vrućicu kod Teslića, gdje im se pridružila i gospođa Elžbijeta Bjenkovska, ministarka za regionalni razvoj u Vladi Poljske. Za ministarku Bjenkovsku i goste iz Poljske u banji Vrućici priređena je i svečana večera, kojoj su prisustvovali i ministarka za trgovinu i turizam u Vladi RS gospođa Gorana Zlatković, ambasadorka Bosne i Hercegovine u Poljskoj gospođa Koviljka Špirić, predsjednik i potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine gospoda Veselin Poljašević i Bruno Bojić te predstavnici turističkih organizacija, kao i lokalnih vlasti u opštini Teslić. U srdačnoj i ugodnoj atmosferi razgovaralo se o mogućnostima unapređenja saradnje Bosne i Hercegovine i Poljske u oblasti turizma, kao i o iskustvima Poljske kao članice Evropske unije u turizmu kao grani privrede koja može da pokrene regionalni razvoj.

poljaci treći po broju posjeta

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, poljski turisti u junu ove godine bili su treći po broju posjeta i noćenja u našoj zemlji. Prema tim podacima najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (13,2 %), Srbije (12,2 %), dok su Poljaci treći sa 9,7 % ostvarenih noćenja. Ovi podaci potvrđuju da se broj poljskih turista u Bosni i Hercegovini u odnosu na prošlu godinu povećao za više od dva procenta, čemu je svakako doprinijela i uspostavljena saradnja Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Turističke komore Poljske.


Godinama je oglašavanje dominiralo ukupnom marke-tinškom komunikacijom, dok su se ostali oblici mar-ketinškog komuniciranja, unapređenje prodaje, vanj-

sko oglašavanje, sponzorstva, odnosi sa javnostima, odnosi sa medijma i slično manje koristili. I za tu svrhu su bile angažira-ne posebne agencije ili defi nirana posebna odjeljenja, a najčeš-će imenovani samo pojedinci unutar organizacija koji se parci-jalno bave određenim segmentima promocije. To znači da su pojedini oblici marketinške komunikacije u većini organizacija bili strogo odvojeni te kao takvi nisu imali zajedničkih dodir-nih tačaka. I dok su se svi ovi oblici u praksi primjenjivali po-sebno, u teorijskom pristupu su se najčešće izučavali kao dije-lovi marketing miksa.

Najčešći razlozi neprihvaćanja modela zajedničkog imple-mentiranja marketinških komunikacija nastali su iz straha od kompleksnosti i nepoznavanja svih oblika matoda komunicira-nja, ali i straha od povećanja budžeta. S druge strane, i oglaši-vačke agencije također su odbijale preuzimanje odgovornosti za ostale oblike komunikacija izvan tradicionalnog oglašavanja za koji su bile zadužene. Stoga, brojni problemi sa kojima se

TEMA >>> Integrirano marketinško komuniciranje

Savremeni koncept marketinškog komuniciranja insistira na koordina-ciji svih marketinških komunikacijskih procesa, izgradnji i implementaciji trajnog i kontinuiranog programa komuniciranja s ciljem da se utiče ili direktno izazove ponašanje izabranog auditorija na bazi očekivanja određenih usluga i ostvarenja benefi ta u korist organizacije. Kao rezul-tat tih promjena posljednjih godina u komunikacijskoj znanosti javlja se termin integrirana marketinška komunikacija, koju je poznati američki komunikolog D. E. Shultz defi nirao kao proces razvoja i primjene različitih oblika persuazivne komunikacije sa potrošačima i potencijalnim kupcima u određenom vremenu.

suočavaju organizacije u procesu marketinškog komuniciranja su upravo komunikacijskog karaktera, što je lako dokazivo.

savremeni konceptmarketinškog komuniciranja

Savremeni koncept marketinškog komuniciranja insistira na koordinaciji svih marketinških komunikacijskih procesa, iz-gradnji i implementaciji trajnog i kontinuiranog programa ko-municiranja s ciljem da se utiče ili direktno izazove ponašanje izabranog auditorija na bazi očekivanja određenih usluga i os-tvarenja benefi ta u korist organizacije. Kao rezultat tih promje-na posljednjih godina u komunikacijskoj znanosti javlja se ter-min “integrirana marketinška komunikacija“ (IMC), koju je poznati američki komunikolog D. E. Shultz defi nirao kao pro-ces razvoja i primjene različitih oblika persuazivne komunika-cije sa potrošačima i potencijalnim kupcima u određenom vre-menu. Ovakav pristup omogućio je uspostavljanje brojnih re-lacija psihološkog, sociološkog i ekonomskog karaktera izme-đu organizacija i javnosti. Učinkovito komuniciranje je rezultat

piše: Nazif Hasanbegović

Kako učinkovito komunicirati?

>>>


dobrog pozicioniranja i kreativnosti. U tom kontekstu je mar-ketinško komuniciranje nastavak procesa i njegova vidljiva im-plementacija je vrh ledenog brijega. Cilj integriranog marke-tinškog komuniciranja je utjecati ili izravno usmjeriti ponaša-nje odabrane publike. Defi nicija ukazuje na pet temeljnih obi-lježja IMC-a u izradi i implementaciji taktičkih planova:

1. Utjecati na ponašanje;2. Početi od slušaoca ili potencijalnog sponzora;3. Koristiti jedan ili sve oblike komunikacije;4. Postići sinergijske učinke;5. Izgraditi dugoročni odnos s korisnicima naših usluga.

Navedeni elementi treba da budu sadržani u ponudi prema cjelokupnoj javnosti, s posebnim akcentom na specifi čne i klju-čne javnosti. Prema tome, da bi se mogao ostvaritiprogram aktivnosti integriranih marketinških komunikacija, najvažnije je tačno određivanje onoga što se zove komunikacijska fi lozo-fi ja, koja je sadržana u strateškom dokumentu koji se treba uraditi na osnovu poslovnih ciljeva i vizija i sadržava u sebi od-rednice integriranih marketinških alata.

Ako ovo prevedemo u konkretne planove rada bilo koje organizacije, to znači da za komuniciranje postoje dva osnovna

razloga – obavještavanje i uvjeravanje ciljnog auditorija. Stoga je potrebno posebno obratiti pažnju na sljedeće etape:

1. informacija (evo šta mi mislimo);2. angažiranost (evo šta možemo uraditi);3. uvjeravanje (u ovo želimo da vi vjerujete ili da činite).

Poštujući ove principe razvoja IMC bi trebao biti lako pri-hvatljiv građanima, izrazito zapamćen i aplikativan, a u svojoj bi se komunikaciji temeljio na jasnoći poruke, vizualnoj atrak-tivnosti i pozitivnoj emociji, koja je, naravno, nužna u građenju slike o organizaciji kao uspješnom brendu.

Izrada plana i programa aktivnosti IMc-a

Integrirano marketinško komuniciranje (Integrated Marketing Communications – IMC) koncept je planiranja marketinške komunikacije koja prepoznaje dodatnu vrijednost sveobuhva-tnog plana koji evaluira razvojni proces, koji u svojoj sveobu-hvatnosti apsorbuje rezultate analiza, istraživanja te na osnovu planiranja i programiranja određuje strategijske i taktičke ulo-ge različitih komunikacijskih disciplina – npr. opće reklamira-nje, direktne odgovore, prodajne promocije i PR – te kombini-ra ove discipline da osigura jasnoću, konzistentnost i maksi-mum komunikacijskog uticaja.

Cilj je da se na osnovama prepoznatljivog identiteta i defi -niranja trenutne pozicije gradi nova slika koja treba da ima rje-šenje, ne samo vizuelno svježe i pozitivne konotacije, nego i da predvidi i kompletan razvoj komunikacijskih procesa i omogu-ći bolji imidž koji će rezultirati boljim materijalnim rezultatima.

U prodajnoj praksi je kapital znanja činjenica koja obra-zovanje pojedine osobe povezuje ulaganjem u vlastitu banku razumijevanja. Što je količina znanja veća, šire

su mogućnosti za uspješno stvaranje. Svako ulaganje u znanje je zato doprinos koji čini dodanu vrijednost i stvara smjernice za povećanje vlastite vrijednosti. Moglo bi se tvrditi da je obra-zovanje osnova koja nadograđuje i razvija količinu našeg razu-mijevanja, sila koja ljudima omogućuje da dobiju što žele. Pro-duktivne osobe se ne obrazuju samo zato da bi dobile diplomu.

MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Obrazuju se da bi povećale opseg svog razumijevanja. Širina tog razumijevanja otvara vrata velikom broju stručnih i ostalih informacija, ideja, potencijalnih mogućnosti, koje spajanjem kao krajnji produkt pokazuju svoj kvalitet.

Iskreno odgovorite. Za koju biste se osobu u okviru zapo-šljavanja odlučili? Osobu koja neprekidno ulaže u svoj razvoj i u praksi pokazuje konkretne rezultate ili osobu koja se rado skriva iza svoje stručne spreme i prosječnih radnih rezultata? Svakako to ovisi od pojedine situacije, odnosno zahtjeva poje-dinog radnog mjesta. Ali kada govorimo o prodaji, vjerujem da biste se odlučili za prvi prijedlog. Posebno zato jer svako ko ulaže u svoj kadar želi da se ulaganje vraća u okviru što veće produktivnosti. Takvim ponavljanjem se stvara bolja prepo-znatljivost i kao prodajni rezultat veći profi t. Taj profi t mogu činiti samo prodavači koji neprekidno ulažu u razvoj i kupci koji se neprekidno vraćaju.

Prodajni procesi su kapital koji samo dobri prodavači znaju primjerno uključiti u radne struje. Vrijednost tog kapitala je skup uspješnih poteza čija se količina mjeri na veličini njihovog razumijevanja.

piše: evgen gec

Samo posao koji se ponavlja donosi profi t


>>>

prodajne prilike

Kad god se nalazimo u situaciji da razmišljamo kako bismo pravilno razmotrili i učinkovito postupili da povećamo prodaj-ne prilike, ne izražavamo to riječima. To činimo u slikama i njihovim sjenama koje nas vode do lakšeg i uspješnog razmi-šljanja. Neproduktivni prodavači najčešće takve slike oblikuju u negativnom smislu. Njihovo izražavanje je svakako tome primjereno i možemo ga primijetiti u narednim rečenicama: „Sa X kupcem ne mogu razgovarati jer sam to pokušao neko-liko puta, ali bezuspješno.“ „Tržište je prepuno sličnih proizvo-da zato se i naši teško prodaju.“ „Zašto naručujete proizvode ako je unaprijed jasno da se neće prodati?“ „Kupci proizvode slabo plaćaju, zato je bolje da prekinemo saradnju.“ „Konkurencija ima puno bolje uslove od nas, zato bolju proda-ju s naše strane ne očekujte.“

Vjerujem da ste primijetili kako su navedene rečenice us-mjerene u sadašnjost i manje u budućnost. Govore o trenuta-čnoj situaciji kojom se pokazuje kako je nešto nemoguće, te-ško, kako se ne isplati... Slike koje su takvi prodavači stvorili, njima su jasne i provodive isključivo u traženju neproduktiv-nih izgovora.

„Moja greška je da se sa X kupcem nisam uspio dogovoriti, zato ću spremiti nove prijedloge kojima želim predstaviti uvje-te za dobru saradnju.“ „Tržište nudi mogućnosti najboljima, zato moram naći bolji i napredniji način za pristup kupcima.“ „Proizvodi se uvijek prodaju ukoliko se znaju razumjeti razlo-zi za kupovinu.“ „Rješenje vidim u boljem informiranju kupa-ca, zato moram spremiti prijedloge kojima moramo biti pri-stupačniji, razumljiviji i privlačniji.“ „Dogovor o naplaćivanju nismo primjerno dogovorili, zato prije prekida saradnje poku-šajmo s novim prijedlozima.“ „Konkurencija može biti jaka, ali još uvijek nije koristila sve mogućnosti koje ima na raspola-ganju.“

Mogućnost dobre prodaje ovisna je samo od stanja razumi-jevanja. Koliko se u realnosti može prodati, zavisi isključivo od mišljenja koliko smo uvjereni da to možemo. Zato pogled u buduće dobro stvaranje imaju samo osobe sa jasnom pozitiv-nom vizijom. Svaka od situacija u njima stvara izazov kako na-ći pravo rješenje za svaku od situacija. Takvo djelovanje je je-dnostavno, posebno zato što, kada se sa razumijevanjem u ne-što vjeruje, time se otkrivaju nove struje za usavršavanje po-slova. Uvjerenost u to oslobodi moć za stvaranjem, međutim, nevjera to zatvara.

sposobnost odražava količina vašeg razmišljanja

Koliko možemo nečeg učiniti, ovisi od količine razumijevanja koliko smatramo da smo to sposobni. Sami sebi postavljamo granice razmišljanja i uvjerenja o vlastitoj sposobnosti. Studij je, recimo, odraz usavršavanja za koji se dobije diploma na os-novu ulaganja u znanje i provjere tog znanja od strane stručnih osoba. Time se potvrđuje investicija u vlastito znanje koje bi-smo teško dobili ukoliko bismo bili uvjereni da za to nismo

( )Dobri poslovi su odraz količine znanja, a ne rezultat uspješnih pojedinih poslova.

sposobni. Ali kako je s onima koji nemaju diplome i koji ne-prekidno ulažu u nova znanja i izazove? Gdje su njihove grani-ce razmišljanja? Način mišljenja uvijek određuje način djelo-vanja. Tamo gdje su zahtjevi po usmjerenom znanju dokazivi isključivo diplomom, pravila su jasna. Stručnost je jedina os-nova koja moža biti potrebna za usavršavanje vlastitog statusa (doktori, pravnici).

U prodaji se to može opredijeliti nekako drugačije. Kupci-ma stručni status osobe od koje proizvode kupuje znači malo, odnosno ništa. Oni proizvod plaćaju i zato od njega traže do-bit u koju su uložili. Stručno znanje u tom kontekstu može biti prodavcu dodana vrijednost kojom stvara bolje uvjete za pro-daju. Svaka osoba je proizvod svoje okoline. Što više sa razumi-jevanjem uloži, više može dobiti. Iskustva, dodatno usavršava-nje, živjeti sa radom i dobrom pratnjom tržišta su inicijative naprednih. Oni ne žele biti drugorazredni i prosječni. Skromni su i uvijek spremni za pomoć drugima. To njih čini važnim i prvorazrednim. Osobe koje se osjećaju nesposobnim, uvijek traže načine kako bi to prenosili na druge. Otrov koji stvaraju u mislima ulazi u struje razumijevanja i to prenose na druge, a da toga nisu ni svjesni. Uložite što više u svoju banku razumi-jevanja. To je kapital neprocjenjivih vrijednosti i zato se nepre-kidno usavršavajte. To je jedini put koji neprekidno otvara nove mogućnosti.

Škola poslovnog engleskog jezikapočinje širom BiH

Nakon uspješno organiziranih ciklusa Škole poslovnog engleskog jezika u Sarajevu, Institut za edukaciju – ECOS Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine počinje organiziranje besplatnih kurseva poslovnog engleskog jezika u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli.

Cilj ovog projekta je da osposobi polaznike za uspješno učešće na poslovnim sastancima vođenim na engleskom jeziku uz ko-rištenje terminologije savremenog poslovanja kao i za vođenje savremene poslovne korespondencije. Kurs je baziran na TPC metodi (Teach-Practice-Communicate), što polaznicima omo-gućava da brzo usvoje i primijene stečeno znanje. Namijenjen je menadžerima srednjeg i višeg nivoa, uposlenicima privatnih i javnih preduzeća (članova Vanjskotrgovinske komore BiH) čiji svakodnevni zadaci podrazumijevaju poslovnu komunika-ciju na engleskom jeziku, ali i svima koji žele naučiti engleski jezik iz poslovnog svijeta. Polaznici ovog kursa moraju imati predznanje engleskog jezika (najmanje A2 stepen), a organizo-van je u tri nivoa (prema CEFR kategorizaciji Vijeća Evrope): High Elementary (B1), Intermediate (B2) i Upper Intermediate (C1).

Nastava će biti organizirana u prostorijama ureda Vanjsko-trgovinske komore BiH u Banjoj Luci (Ivana Frane Jukića 7A – Jevrejska, Lamela L3), Tuzli (Trg slobode b.b.) i Mostaru (Kralja Petra Krešimira IV bb). Održavat će se dva puta sedmi-čno u poslijepodnevnim satima (18:00h do 20:30h), a trajat će ukupno 60 školskih časova (predavanja, vježbe i testiranje). Kandidati će nakon položenog završnog ispita dobiti certifi kat Vanjskotrgovinske komore BiH. Svi kandidati će biti pretho-

dno testirani radi utvrđivanja nivoa poznavanja engleskog je-zika i shodno rezultatima bit će raspoređeni na odgovorajući nivo.

advanced za napredne korisnike

U isto vrijeme, u Sarajevu će biti nastavljena Škola engleskog jezika uz nekoliko novina. U narednim ciklusima zainteresira-ni će plaćati kotizaciju, a postojećim nivoima poslovnog engle-skog dodan je i četvrti nivo – Advanced (C2). Novost za zain-teresirane u Sarajevu je da će pored kurseva poslovnog engle-skog jezika od sada moći pohađati i kurseve općeg engleskog jezika. Cilj ovog kursa je da polaznicima pruži praktično po-znavanje gramatike i razvije jezičke vještine (pisanje, čitanje, slušanje i izgovor) za svakodnevnu upotrebu te da osposobi polaznika za usmenu i pismenu komunikaciju na engleskom jeziku na različite teme iz svakodnevnog života. Namijenjen je polaznicima od apsolutnih početnika do onih koji žele usavr-šiti svoj engleski, a organizirat će se u četiri nivoa (prema CEFR kategorizaciji): Elementary (A1), Pre-Intermediate (A2), Inter-mediate (B1) i Upper-intermediate (B2). Upis polaznika novog ciklusa u Sarajevu je već završen i u toku su pripreme za poče-tak nastave.

Više informacija o kursevima i programu rada svakog pojedinačnog nivoa zainteresirani mogu naći naweb stranicama Vanjskotrgovinske komore BiH (www.komorabih.ba) i ECOS Instituta za edukaciju (www.ecos.ba),

a dodatne informacije mogu se dobiti svakim radnim danomu periodu od 08.00 do 16.00 sati na telefon 033 566 202 (Tarik Kovač, voditelj škole).

Documents

Novi Zakon o carinskoj politici poreskim obveznicima trebao bi