NR PLRćENR U GOTOVOM. Jt. ß

NARODNA STRAŽA U W « SVAKfi SUBOTE. - ^ ^ ^ t , ! ^ ^ 0 0 ^ ^ 1 5 I ) I N - 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO - OGLASI PO

CIJENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

POJEDINI BROJ Din. 1 5 0 .

PW 25. Š I B E N I K , 26. LIPNJA 1926. GODINA VI.

Dvije korupcije. Z*pwnra naslov pogrješau, jer je

torupcija jedna »amo, što se ispoljava podraznimoblicima i na raznim polji-la. No, bilo kako, mi se ovdje želimo

•atko pozabaviti sa dvije vrsti ko-upcije: sa političkom i materijalno-

ivaoiu korupcijom. Borba, koja se danas vodi pro-

^ korupcije, ima u Vidu samo onu ;orupciju, koju ćemo nazivati upra­vom, to jest zloporabe svakovrsne

svrhu obogaćenja pojedinaca i o-lećenja dttfcuvae kane, onu pljačku larodnoga dobra i novca, koja je lovela samu držat/u u težak položaj radi koje i narod stradava.

Bez dvojbe plemenita borba. No Midi nam dozvoljeno, da izrazimo

uvjerenje, da ta borba ne će mati uspjeha, ako se najprije ne

je glavna korupcija, to jest po­litička, čija je posljedica ona upravna orupcya, proti kojoj se, čini nam

jednostrano vodi borba. Ne samo učeni ljudi, nego i pro­šetati i radnici svi se u čudu

Raju* kako je to moguće, da se ajački državnog i narodnog novca e može doći kraju! Govori se o avauju i primanju mita, o zlopo~

manipulacijama i oštećenjima ržavnog erara na milijune i drugo, to sustavno za dugi niz godina, jak nije nikomu pata ni vlas s glave, vatko zna, da imamo opći kazneni akon, koji progoni i kažnjava svako lo djelo: krađu, prevaru, pronevje-em>, zloporabu uredovne vlasti, pri-aamjc mita, davanje mila u sluibe-lmi pestima i t. d. Svatko zna, da lostoje i kazneni sudovi, i suci istra-ale ji i državni tužioci. Pa onda kako

to, da se svim tim postojećim sredstvima i ustanovama ne može

izbija i kazni takvu korupciju ? str postojeći zakoni i ustanove

»statui, da suzbiju i kazne svako lio djelo u velikoj masi naroda, pa A morali da budu dostatni i kad se

ntdi o pljački države, a to u još ve­ćoj mjeri.

Proti općem uvjerenju, da su f o-zakoni dostatni, imade umnih

kojima sa valjda, čini, da njjesu, jer smatraju, da je potrebit neki posebnf zakon za suzbijanje korupcije. No taj novi zakon ne može da stvori nove, bitne oblike kažnjivih djela, kojih dosad ne bi bila. 0« ne može da stvori nove načinć istraživanja, sto ne bi bili predviđeni u kaznenim zakoni-tta, kojk e da se istina pronađe, dozvoljavaju ispitivanje svega uopće,

ttafcma Javljenja do izvora onoga, Ite Čovjek posjeduje. Onda nastaje pitanje: Tko će suditi po novom za­konu1/ Redovni sudovi ne, jer bi se dosad bili prikazali tobože nedo-

ia*. Eventualni ianamni tadovi pak bili bi pod utjecajem vladaju-ćih stranaka, pa se od njih ne bi Wfiglo mnogo da očekuje. Jednom r^ači, opravdana je bojazan, da novi aafcou o- suzbijanju korupcije ne bi postiguo svoju svrhu, dapače bi mo­gao postati izvor nove korupcije, par­tijske svađe i ucjene.

Asanacija državne uprave od ove rak-rane je ipak potrebna. To pri­znaju svi bez iznimke. Što da se onda radi? Odgovor je sasvim jed­nostavan: treba da ljudi dobre vo­lje svih stranaka upru svim silama, da najprye suzbiju i onemoguće glavnu, to jest politićku korupciju, koja je majka upravne korupcije. Cim prve nestane, nestat će i druge. Sudovi će mirno i nesmetano vršiti svoju dužnost. Zgodnim zakonom će se utvrditi nezavisnost i nepokretnost i za državne tužioce. Bojazni ne će biti, da koja upravna zloporaba, ako je zbilja počinjena, ostane nekažnje­na. Pojačana pravna sigurnost po­dići će ugled i prestiž vlasti i njezi­nih organa, a u narodu podignut će kod svakoga pojedinca svijest odgo­vornosti i dužnosti, da vlasti i nje­zine organe podupre.

U političku korupciju spada u prvom redu ono partizanstvo, koje se postavlja nad ustav, nad zakon, nad pravdu, poštenje i čovječnost. Javni namještenici ne smiju da živu u strahu, da i kod savršenoga vršenja dužnosti, a samo zato, što pripadaju kojoj« protivnoj stranci, budu bačeni kao lopte sa svojim obiteljima iz jednoga u drugi kraj, da budu ot­pušteni iz službe, penzionirani i za­postavljeni pred mlađima i nespo; sobnima. Privatna lica, koja tjerajvi koji obrt, zvanje, radnju, ne smiju da živu u strahu, da bez ikakve kriv­

nje, nego samo iz stranačkih uzroka budu ošte eni i šikanirani. Ovo ve­li Uo zlo treba ukloniti, jer je izvor one opće demoralizacije, koja ra­stače narodni unutrašnji život, apo-nizuje nas prema vani. 0 tomu bi bilo suvišno dalje razlagati.

U političku korupciju ubrajamo i one izborne metode, kojima je svrha, «ia se volja naroda izopači. Izkrivljuju se izborni spiskovi, pre-sipavnju se kuglice, izdavaju se bi­raču po dvije i više kuglica, sprečava se pristup na biralište, tjeraju se po­uzdanici stranaka iz biračkih odbora,

' i tko bi sve zloporabe nabrojio. Nije čudo, što neke stranke vape za ko­mesarijatima na općinama, uvjerene, da će im pomoći, da dođu do ves­elite sumo* uporabom gor&jih meto­da. No o svemu tomu dosta.

Što je najprirodnije, nego da se u ambijentima, gdje se tjera politi­čka korupcija, stvara sklonost i za onu drugu korupciju, za pljačku naro­da i države? Ako je politička korupcija dopuštena i nekažnjena, to je pod-streka za nesavjesne elemente, kojih ima svugdje, da tjeraju sebi unosne zloporabe. I tim elementima ne će se stati na kraj, nego ako se ener­gično i svim silama onemogući i suzbije politička korupcija. Sa onom drugom korupcijom ne će tada niti trebatf da se obračuna, jer će po sebi |>asu. Uklonimo dakle uzrok^ pa ćemo time ukloniti i posljedice. Obratno nikako ne ide.

Deseta Briandova vlada. 23. t. mj. uspjelo je Briandu, da

sastavi ovu novu francusku vladu: Predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova B r i a n d, potpredsjednik vla­de i ministar financija C a i l l a u x , pravosuđa L a v a 11 e, unutrašnjih po­slova D u r a n d (radikal), vojni mi­nistar general G u i l l a u m a n t , mor-nariee George V a i g n i s (Ijeviearski r e p ubhkanac), prosvjete N o g a r o (radikal), trgovine G h a p i a l (radi­kal), javnih radnja Daniel V i n c e n t , poljoprivrede B u n n e t (radikal), penzija Y o u r d a i n (Ijevičarski ra­dikal), kolonija B e r r i e t (radikal), rada D u r a f o u r (radikal).

Deseta Briandova vlada po stra­načkom opredjeljenju ovako je sa­stavljena: 4 člana demokratsko-re-publikunske ljevice u senatu, 5 so-cijulisličuih radikale, 2 socijalistična republikanca, 4 člana radikalne lje­

vice, 4 Ijevičarska republikanca, 1 ne pripada nikakvoj grupi i 1 general. Prema tome ova Briandova vlada je odlučno ljevičarska.

Gaillaux je ponovno preuzeo mi­nistarstvo financija jedino pod uvje­tom, da sam suodlučuje pri sastavu kabineta. Zahtijevao je , da ministar­stvo vojno, unutrašnjih poslova, pra­vosuđa, trgovine i javnih radnja do­biju sami njegovi pouzdanici. Na ta će se naime ministarstva morati o-sloniti pri ostvarenju svoga finan­cijskoga programa. Nova vlada će u utorak izaći pred parlamenat sa svo­jim financijskim osnovama.

Financijska kriza u Francuskoj je dosegla svoj vrhunac. Čini se, da ća se Caillaux ponovno morati uteći očajnom sredstvu tiskanja novih nov­čanica. Sve novine pripravljaju jav­nost na teška iznenađenja.

Protiv nettunskih konvencija. Naša država već odavna vodi

pregovore i sklapa ugovore s Itali­jom. To je i nužno, jer je Italija naša susjedna država, s kojom nas vežu zajedničke granice, i što je još glavnije spaja nas zajedničko jadransko mo­re. Nijedna se država ne može odi­jeliti od druge kinezkim zidom, a pogotovo susjedne države. Trgovina saobraćaj, pravni položaj državljana jedne države prema drugoj i t. d. sve su to važne stvari, koje treba

ugovorom i pogodbama urediti iz­među jedne i druge države. To zahtijeva stvarni život, interesi i mir­ni razvitak svake pojedine države. No kako kod svakoga ugovora tako i ovdje jedna stranka izvuče tanji kraj. Jači, lukaviji i okretniji ugo­varač nametne svoju volju slabijemu, i nesposobnome i okrnji, ga u nje­govu pravu i slobodi. U tomu slučaju bolje je po slabijega, da nema ni­kakva ugovora, nego da primi takav

ugovor, koji ga zarobljuje i čini ovisnim od jačega ugovarača. U po­ložaju jačega ugovorača nalazi se kraljevina Italija, a naša je država slabiji, nemoćniji i nesposobniji ugo­varač. Prema tomu je jasno, da smo mi ugovorom i pogodbama s Itali­jom morali štetovati, jer „tko s đav­lom tikve sadi, o glavu mu pucaju". To se znalo već unaprijed i naše je novinstvo na to više puta upozora­valo. Ovih dana došlo je sve u jav­nost, što je odavno naša nesposobna diplomacija kuhala u tajnosti s Ita­lijom. Trgovački ugovor s Italijom potpisan je od obostranih delegata prije 2 godine. Taj je ugovor do­punjen raznim kasnijim pogodbama, što je sve poznato pod imenom beo­gradskih i nettunskih konvencija. Ta­lijanski parlamenat je primio ugovor i sve konvencije, jer je time osigu­rano prodiranje Italije na istok i go­spodarenje istočnom obalom Jadra­na na račun naše države kao i su­sjedne Albanije. Talijanskim radni­cima i trgovcima osigurano je slo­bodno kretanje, rad, trgovanje i na-seljivanje osobito po našim hrvat­skim primorskim krajevima. Time će naše radništvo i trgovci biti po­tiskivani i ekonomski uništavani od nasrtljivih Talijana, koje će njihova država obilno potpomagati. Talija­nima je dozvoljena plovidba ne sa­mo po obalama Jadrana, nego i po našim rijekama. Talijansko trg. bro­dovlje može da dođe sve do Metko­vića i zaviri nam, što se kaže, u naš lonac. Pošto je talijanska trgo­vačka mornarica veća i jača od na­še, to će onu moći da veže i prije­či, da se nasu mornarica ne mogne razvijati. Naše drvo i drugi vrijedni artikli otići ce u bescjenje u Italiju, a Italija će svojim lošim proizvodi­ma da poplavi našu zemlju i tuče naša privredu i industriju. Italija do­duše ugovorom čini i nama iste ustupke, ali to za nas, koji smo i brojčano i ekonomski slabiji, nema nikakva praktičnoga značenja. Radi toga je razumljivo, da je Italija či­nila pritisak uu našu državu da u-zakoni onaj ugovor.

Osim loših ekonomskih posljedica još su gore političke posljedice ovo-pa ugovora. Talijani su pušteni u našu kuću, da se podrazuim titulima slobodno kreću, špioniraju i splet­kare unutar i van naše države na našu štetu. Kako Talijani naplaćuju svoje savezništvo i prijateljstvo u zgodnom času, najbolji je dokaz nji­hovo prijateljstvo s bivšom Austri­jom. Pri svemu tomu, naravno, naj­više će stradati naši hrvatski krajevi.

Nitko se nije mogao nadati, da će takav ugovor primiti naša država i usuditi se iznijeti ga pred Nar. Skupštinu. Još se manje mo­gao tko nadati, da će se naći hrvat­skih poslanika koji će glasovati za ovakav ugovor i pogodbe. No eto dogodilo se i jedno i drugo. Vlada je iznijela ugovor pred skupštinu i „predstavnici" i zastupnici hrvatsko­ga naroda gg. radićevci spremni su da glasuju za ovaj ugovor i zlokobne konvencije. Zašto? Zato, jer po-

što poto hoće"da budu u vladiiier Pašić i Pašićevi radikali to hoće. Zašto pak to oni hoće, to oni opet dobro znaju. Sigurno ne iz ljubavi prema hrvatskom narodu.

Lako je razumljivo, da radi ovih ztogfrisnih konvencija i radi ovakvog izdjstva hrvatskih i državnih inte­resa vlada naiveće ogorčenje kod sve naše rcdoliubne javnosti, oso­bito kod svih Hrvata i Slovenaca, napose u Dalmaciji i Primorju, bu-duć će ovi nasi krajevi njima biti najosjetljivije pogođeni te teško u-proženi. Prošlih dana građanstvo Dubrovnika, Zagreba, Ljubljane, Spli­ta dalo je tom svom ogorčenju i vidna oduška prirediv&i impozantne demonstracije, Sve neovisno naše novinstvo btz razlike stranaka u svojim uvodnicima i člancima zau-zimlje najoštriji stav protiv ovih konvencija. Općinsko zastupstvo u Za­grebu i Splitu te sve naše privredne organizacije jednoglasno su odglasali prosvjedne rezolucije i uputili oštre brzojavne prosvjede mjerodavnim faktorima u Beogradu.

1 u Šibeniku su predstavnici svih stranaka 24. t mj. održali sastanak, sa koga su predsjedništvu Vlade, predsjedništvu skupštine i svim klu­bovima u skupštini upravili ovaj brzojavni prosvjed:

„Cjelokupno građanstvo Šibenika bez razlike stranaka, sakupljeno na današnjem sastanku jednako protestuje proti onim odredbama konvencija sa kraljevinom Italijom, kojima se žrtvuju životni interesi primorskoga stanovništva Dalma­cije, a pogotovo pak ovih naših krajeva. U pitanju su veliki eko­nomski i nacionalni interesi cije­le države, a ne samo našega kraja, komu su dobro poznate imperija­lističke metode Italijana. Prihva­tom konvencija bila bi zapečaćena) ekonomska i nacionalna propast ' našega primorja, Onemogućena državna obrana najvažnijega di­jela našega teritorija. U ime pu­čanstva ovoga kraja pozivljemo kraljevsku vladu, predstavnike na­šega naroda i tražimo, da se konvencije s kraljevinom Italijom ne prihvate.4*

1 Udruženje trgovaca, industrija-1: ca i obrtnika za sjevernu Dalma­ciju na izvanrednoj odborskoj sjed­nici, održanoj 19. o. mj., raspravlja­jući o trgovačkim ugovorima naše države su Italijom i o nettunskim konvencijama jednoglasno je zaklju­čilo, da se odašalje ovaj brzojav na slijedeća ministarstva: ministarstvo

inostranih djela, ministarstvo trgovine i industrije te predsjedništvu Nar. Skupštine:

„Sav narod i svi bez razlike pri­vredni krugovi silno su uznemireni konvencijama sa Italijom, osobito odredbe o pravu nastanjivanja talijanskih zanatlija, radnika, po­duzetnika, odredbe o brodarenju i ribolovu onemogućuju egzisten­ciju siromašnoga naroda. Skoro sva veća industrijska poduzeća ovdje su u rukama Talijana. Tali­janski živalj popiavit će ovu ze­mlju, oduzet će zadnji zalogaj hljeba narodu. Ml, koji poznajemo i Talijane i njihove metode u do­ba okupacije, strepimo pred oči­tom našom propasti, ako ne Hunske konvencije budu prihvaćene. Moli­mo, zaklinjemo, izvolite uskratiti odobrenje konvencija 1 ukloniti najveću nesreću naroda.

Predsjednik Vladimir Kulić.

Na jedan primjerak katoličkih novina dolazi nekoliko stotina bez-vjerskih. £ar ne će, potraje li tako, bezvjerska štampa zasuti i zatrti sve, što je katoličko u hrvatskom narodu ?

Zlonamjerno izvješćivanje „Države".

Radi javnosti informirali smo se kod kompetentnih, što je u stvari sa nekim nemoralnim djelom, koje bi bio u jednoj obitelji počinio neki profesor mjesne gimnazije, te da li je istina, da su njegove nadležne starješine, i ako znale, prelazile preko toga mu­kom, kako hoće da izvješćuje ano­nimni dopisničar splitske „Države'' u broju od 19. t. nij. Doznati smo, da direktor škole, po svojoj savjesti, nije ništa propustio, već je, svijestan dužnosti i odgovoruosti, uostupao potpuno u skladu sa zakonom. >

Mi inače o slučaju nijesiiio znali ništa konkretna ni pouzdana, nego smo bm upućeni na glasine, koje je i „Dižava u donijela. Kasnije smo doznali, da je stvar „sub junice" te je nemoguće o njoj raspravljati. Ako su istinite ove glasine, što kolaju gradom, bez ikakve ograde mi naj-odrešitije osuđujemo tako nevrijed­noga nastavnika. No oni, što se kupe oko radikalske „Države", imali bi kod svojih tražiti krivnju, ako je takav profesor u Šibeniku. Kadikali su već prije dati odlično mjesto tom profesoru, povjerivši mu upravu ško­le u Kninu, tom centrumu radikala u našoj oblasti, odakle su ga kasni­je premjestiti u Šibenik. Doveli su ga

u Dalmaciju, jer su tim htjeli da nagrade njegov prelaz sa katoličke vjere na pravoslavlje.

Tendenciozno izvješćivanje „Dr­žave" ima jednu grubu pozadinu, ko­ju smo na prvi mah prozreli. Neki­ma, koji su blizu ili se nalaze u ra-dikalskim redovima u Šibeniku, za-zorno je, što danas na čelu našega školstva u ovoj oblasti stoji čestiti Hrvat i katolik i šio našom gimna­zijom upra\lja vrijedna osoba, koju u radu ne vodi partizanstvo, nego objektivnost i svijest dužnosti, pak se služe svakom nedičnom rabotom i intrigiranjem, da sruše i uklone te odlične nastavnike. „Država" ne vo­di ulogu, dostojnu njene stranke, kad služi za takve denuncije.

Tko ne pomaže katol ičku štampu, odmaže joj te tako dopušta, da pro-tukatolička štampa truje dušu hrvat­s k o g a naroda.

Novi hvarski biskup. Novim hvarskim biskupom Sv.

Stolica je imenovala dosadašnjega župnika Supetra Msgra Mihov i l a P u š i ć a . Jer novoga biskupa pozna­jemo kao uzornoga i vrio učenoga svećenika, od srca se veselimo ovom sretnom izboru i imenovanju, moleći ga, da ovom prigodom primi i naše najsrdačnije čestitke.

Hrvatski će narod ostati s a m o toliko katol ičkim narodom, kol iku bude imao katol ičku štampu.

0KL0VSK1 VJESNIK. Nove prostorije H O S . i S H O . Hrvatski

Orlovski Savez preselio se 15. lipnja na Pejaćevićev trg 15/1. u zgradu katoličkog djetičkog društva. Na novi uaslov neka se Šalju svi dopisi. — Sveza Hrvatskih Orlića imade svoje prostorije u staroj zgradi ka­toličkog djetičisog društva. Dopisi neka se Šalju na naslov SHO. Pejaćevićev trg 15/1.

Požeški slet i franjevačka godina. Predsjedništvo Hrvatskog Orlovskog Saveza prihvatilo je prijedlog odličnih bosanskih franjevaca, saradnika u našem orlovskom pokreta, da se požeški slet Orlova posveti proslavi 700 godišnjice sv. Franje Asiškoga. Hrvatsko oriovstvo želi, da na taj način sudjeluje u velebnoj franjevačkoj proslavi, kod koje sudjeluje cio katolički svijet.

Odobrena polovična vozna cijena za slet u Požegi. Hrvatski Orlovski Savez primio je slijedeće rešeuje ministarstva sa­obraćaja, koje je poslano željezničkim di­rekcijama u Zagrebu, Sarajevu, Subotici i Beogradu: „Na molbu Hrvatskog Orlovskog Saveza iz Zagreba gospodin ministar sa­obraćaja odlukom svojom M. s. br. 12.715 od 5. maja o. g. odobrio je povlasticu od

50 % od redovnih cena člauoviraa orlovskih društava, koji Zete učestvovati na orlov skom sletu ove godine u slavonskoj Pokal* - Sletski odbor u Požegi izradit će u*. zntoe za polovičnu voznu chenu koje ć odaslati onima, koji se prijave za učestvo! vanje kod sleta.

Drugi broj Organizacijskoga Vjernik. štampan Je radi nesporazumka sa tiskarom u prevelikom broju, pa se mole dobiti DO sebnokod D r u š t v e n e N a b a v n e Za d r u g e uz cijenu od din. 2 po komadu Preporučamo pojedinim društvima, da ti nabave.

Tečaj i konferencija orlovskih radni-ka i duhovnih voda orlovskih đroitav* održat će se u Požegi 5. i 6. kolovoz u oči samoga sleta. Posebni pozivi i progra-mi razaslat će se naskoro.

Odorica za pomladak. Predsjedništvo HOS. propisalo je na prijedlog naraštaj-skog odbora i preinjačkoga zbora odorlcu za pomladak, koja se razlikuje od udorlce naraštaja jedino u boji košuljice. KoSuljic« je istoga kroja kao i uaraštajska, ali bijelu sa crvenim obrubima. Naručuje se kod D r u š t v e n e N a b a v n e Z a d r u g e .

Djaikl vjesnik. Jug. Kat. Đačna Liga učlaujc

P a x R o m a n a * , iuter. katol. stu< žeuju. Međutim BPax Romana' javi promijenila naslov u BPax HOL. Confoederatio Studeutium universi terrarum catholica* (Katolički Savez stu­denata čitavoga svijeta). sPax Romaaa" izdaje svake godine na francuskom jeziku statistiku i kratak pregled razvoja svih studentskih pokreta na svijetu. Liga je do­sad uvijek u statistici zastupana, a dobila je i ove godine poziv, da pošalje pregled svoga rada.

Ir: fri ori*

UOSl'Ol). rUEUKEil. Zagrebačka burza od 25. t mj. noti­

rala je : Din 801 — za 100 austr.-šilinga, Dlu 10-905 za 1 švic franak, Din 204 78 za 100 ud. lira, Diu 275 60 za 1 engi. fuiitu u čeku, Din ob 51 za 1 dolar u čeku, Din 10770 za 100 čeških kruna, Diu 1349 za 1 njem. marku, Diu 165*5 za 100 frauc. fra­naka, Din 3i0*50 za uom Din 1000*— ratne štete. — Dinar u Zdricku bilježi 9.1325.

Šesti Zagrebački Zbor. Pripravni "ra­dovi za ovu priredbu već su započeli Do­sad je uprava Zbora, kako je poznato, svoj glavni opći sajam držala svakoga proljeća, ali ga je od ove godine preložila pod je­sen. Tako će se isti održati od 15.-22. VUL, upravo za vrijeme tradicionalnoga „kra­ljevskog" sajma, koji se preko hiljadu go­dina već u Zagrebu drži. Na sajmu će biti zastupane sve grane privrede, te će se di­jelili u 15 skupina. Skupine su slijedeće:

VINSKI KAMEN (Birsu) kupujem svaku količinu uz najviše cijene. Uzorke od čiste, zdrave i su­

he robe izvolite priposlati na tt. Jakov VVolmatii, Zagreb,

Vlaška ulica 19.

Sastanak Kat. Djaštva u Dubrovniku.

(22-25. srpnja 1926J Dosadanjc pripreme za ovaj važni sa­

stanak uspjele su vrlo lijepo. Prijavilo se za učertovaoje već oko 250 učesnika, i to 130 sredn ješko laća, oko 60 akademičara i bogoslova, a ostalo seniori, osobito sveće­nici. Vidi se, da je interes za taj sastanak vanredau. Broj prijava će sigurno još zna­tno narasti. Trebalo bi samo da se svi, koji to još kane, prijave što prije, kako bi mo­gao pripravni odbor u Dubrovniku podu­zeti sve, što je potrebno za stanove i pre­hranu. Zato je i bio određen rok za pri­javljivanje do 15. lipnja. Dakako da će se prijave i nadalje primati. Sve prijave idu na o. f r a B o n i f a c i j a P e r o v i c a , D u b r o v n i k , S a m o s t a n Male B r a ć e . Isto tako i sve eventualne želje glede stana, hrane itd. (osobito sa strane gg. seniora). Protektorat presvij. g. Marčelića, biskupa

dubrovačkoga. Prosvijetli g. dr J. MarČelić, biskup du­

brovački, poručio nam je, da je na našu

molbu preuzeo protektorat nad sastankom. Ujedno je odlučio, da ostane u Dubrovni­ku i da lično prisustvuje sastanku, i ako je po svom ranijem plauu imao baš te da­ne otići iz Dubrovnika po svojim poslovi­ma. Ove su nas vijesti naročito vanredno obrado vale.

Vožnja i zajednički polazak. U zadnja dva broja „Luči" donijeli smo

opširno vozni red na glavnim željezničkim i parobrodarskim prugama do Dubrovnika kao i vozne cijeue. Kako je to već pozna­to, isposlovali srao 50% popusta za vožnju na svim drž. željeznicama te na parobro­dima dubrovačke i jadranske plovidbe. Za popust na željeznicama važno je to, da svaki učesnik mora na polaznoj stanici izvaditi cijelu kartu, koja će onda vrijediti i za polazak kući. Dubrovačka plovidba postavila je uvjet, da se putuje u grupama. To ne će ništa smetati, jer Od njezinih pa­robroda dolazi i onako u obzir uglavnom parobrod, što polazi iz Splita u srijedu 21. srpnja, kad će se i onako ići u grupi, a isto tako i kod povratka iz Dubrovnika u ponedjeljak 26. srpnja. Parobrodima Ja­dranske plovidbe moći će putovati i po­

jedinci, jer ona nije postavila nikakvih u-vjeta. Osim toga ona je dala popust u svim razredima.

Za zajednički polazak uzeli smo u ob­zir slijedeće vlakove i parobrode:

Na pruzi Zagreb-Brod n/S. — Sarajevo-Dubrovnik : polazak iz Zsgreba u utorak 20. srpnja u 7.40 sati, polazak iz Broda n/S isti dan u 17 20 sati, polazak Iz Sara­jeva u srijedu 21. srpnja u 7 sati, polazak iz Mostara isti dan u 15.10 sati, dolazak u Dubrovnik isti dan u 2150 sati.

Na pruzi Zagreb-Split Dubrovnik po­lazak iz Zagreba u utorak 20. srpnja u 11.05 sali, polazak iz Splita u srijedu 21. srpnja u 9.30 sati parobrodom Dubrovačke plovidbe, dolazak u Dubrovnik isti dan u 18 30 sati. Prema tome neka svi učesnici iz različitih mjesta nastoje, da se pravo­dobno priključe grupama za zajednički po­lazak. Naročito za drugove đake bit će pu­tovanje mnogo ugodnije u grupama.

Navodimo ovdje još neke glavne vozne cijene za III. razred : Zagreb-Gruž Din. 279.50 (brzi vi. Din 449.50), Brod n/S.-Gruž Din 189.50, Sarajevo-Gruž Din 110, Mostar-Gruž Din 55.50, Zagreb-Split Diu 152 (brzi vi.

Din 304), parobrod Split-Gruž Din 91, tiruž-Kotor Din 50, Sušak-Dubrovnik Din 151-(II. r. dvostruko).

Pripravni odbor u Dubrovniku nastoji, kako bi što bolje udesio nastanjivanje uče­snika. Poskrbit će i za dobru hranu. Cije­ne za stan i hranu, koje će biti, kako smo već javili, vrlo umjerene, objavit ćemo delluitivno za par dana.

Međutim pozivamo ponovno naše aV štvo, kao i ostale naše prijatelje, da se u još većem broju zavremena prljave za taj sastanak. Tim vise, što će tom prilikom mnogi imati i rijetku zgodu, da upoznaju našu lijepu Dalmaciju.

J. K. Đ. Lig«.

Hodočasnicima za Rim.

Hodočašće polazi Iz Splita 12. VHL t. g. u 16. 30 s. Hodočasnici će putov velike skupine, do Asiza zajedno, : napose. Prva skupina prolazi mjesta; na Loret-Ancona-Asiz- Padova - Ven

NARODNA STRAŽA"

Koža, proizvodi iz kože. KoSaraštvo, užar« ;0ot fietkarstvo. Drvo, pokućstvo. Tekstil

jeca, narodno vezivo. Strojevi, metalna trija, liraarstvo. Elektrotehuika. Gra-

obrt. Kemička industrija. Higijena, Staklo, porculan. Papir, grafika. Ži-

namirnice. Kola, automobili. Glazba-interija i draguljarstvo. — Sajam je

10 međunarodnoga značenja, te će na pored domaćih izlagača sudjelovati

poduzeća. Pristojbe za mjesto sni-za 50-60% od lanjske godine tako^

i manji producenti moći, da se saj-okoriste. Direkcija državnih željezni-je odobrila pogodovnu vožnju za putnike za ovaj sajam, a sudeći po

su, koji vlada u dotičnim krugovima, sajam će polučiti potpuni uspjeh.

LEGITIMACIJE za trgovačke putnike. Preporuča se zainteresovanim trgovcima,

svoje trgovačke putnike opskrbe pro-legitimacijamn, za postignuće kojih

itti informacije kod sreskih pogla-To je osobito važno za one trgo-

e putnike koji imadu posla u podru­čju Trgovečko-Industrijske Koiuore u Sko-plju (Južna Srbija), gdje su razna sumnji­va lica inkasirala novac na račun poruče­ne, a ne uTerovane robe. Trgovački putui-et bez propisne legitimacije mogli bi da iinadu neprilika, pak je za to potrebito; da putuju sa propisnim ispravama.

IZ (MADA 1 OKOLICE. Proslava 700. godišnjice smrti

gv. Frane. U crkvi Sv. Frane Fra-ojevaca Konventualaca najsvečanijim načinom proslavit će se 700. godi­šnjica smrti av. Oca Frane, uteme­ljitelja franjevačkoga reda. Svečanosti lapočinju u četvrtak 1. srpnja i traju do uključivo nedjelje 4. srpnja. Čet­vrtak, petak i subotu bit će, tro­dnevnica sa propovjeđu, litanijama i blagoslovom u 730 poslije podne. U nedjelju pontitikalna sv. Misa u 10 sati, koju će otpjevati presvij. g.

Jerolim Mileta biskup, član istoga reda. U nedjelju poslije podne bit će zaključak proslave sa propovjeđu, litanijama, „Tebe Boga hvalimo1* i blagoslovom u 6 sati. Sva četiri da­na pjevaju članice i članovi „Ceci-lijanskoga Zbora".

Hrvatski Sokol u Šibeniku uz su­djelovanje Hrv. Sokola iz Zagreba i drugib brv. sokolova 27. i 28. L mj. slavi 27. godišnjicu svoga osnutka. Raspored svečanosti je ovaj: Ne­d j e l j a 27. t. mj. : Budilica. U 8 sati na kolodvoru doček gostiju iz Za­greba. Ophod. Služba Božja, iza koje zavjera Hrv. Sokola u Šibeniku na sletištu. U 5 sati p. p. javna vježba na sletištu (Poljana Kralja Petra 1.). Uvečer pučka svečanost na sletištu i u gradskom parku uz sudjelovanje glazbe, fanfara i Hrv. pjev. društva #Kolo u . Banket za uzvanike. P o n e-d je l jak 28. t. mj.: U 6 sati skupni izlet u Skradin i na vodopade Krke.

Povratak u 12 sati. U 3 sata p. p. skupni izlet na „ Jadriju". Uvečer u 9 sati „Venecijanska večer" na obali. U u t o r a k 29. t. mj. gosti uz pratnju šibenskog Hrv. Sokola putuju za Split.

Izletnici. 21. juna doputovali su u naš grad đaci učiteljske škole u Kastvu vođeni od direktora dr Gr-denića i pref. Mučala. — Đaci viših razreda sarajevske gimnazije sa di­rektorom g. Vackovićem posjetili su naš grad 23. o. mj. — Jučer su s parobrodom „Karađorđe" stigli iz Sušaka izletnici „Jadranske Straže". Praćeni od nekoliko odličnih gra­đana pregledali su grad i proslijedili putovanje.

Promet u luci. Talijanski paro­brod „Pascoli" došao je 22. o. mj., da ukrca 200 tona karbida za Lon­don. 24 o. mj. odveo je parobrod. „Sava" 180 m s građevnoga drva i 150 tona celuloze zft Los Palmas. 25. o. mj. ukrcao je engleski paro­brod „Mallana" 350 m 3 građevnoga drva za Maltu.

Zlatnike su našli u sapunu „Gazela": Kristina Lašić, Zagreb, Vrhovec Stev. 1. (Gavor i Habazin, Zagreb), Ana Kulešić. Rezovac pri Suhopolju (M Francetić, Vi­rovitica), Ana Uršič, Brezice (Frane Lipej, Brezice), Marijana Pivk, Petkovec St. 13, pri Logatcu (Anastazija Gvetko, Rovte nad Logatcem), Elka Veber,Maribor (Josip Ko­sir, Maribor), Apolonija KunStek, Brezno (Ed. Suppanz, Pristava), Juro Majdak, Za­greb (Stjepan Broz, Zagreb), Marija Smole, Zibika (Ed. Suppanz, Pristava), Karla Hoj-nikar, Konjice, G. Setinc, Jarše. Imena u zagradi označuju trgovce, kod kojih je sa pun bio kupljen.

Ispiti kancelista obavili su se prošlih dana pred ispitnim povjere­ništvom okružnoga suda. Obojica kandidata gđica Marija Brnetić i g. Bruno Belamarić položili su ispit za sudbene kanceliste s vrlo dobrim uspjehom.

Izložba Šegrtske škole. Šegrtska škola priređuje 28. i 29. o. mj. u prostorijama osnovne škole u gradu izložbu ručnih radova i crtarija. Iz­ložba će biti otvorena od 9 do 10 i od 17 do 19 sati.

Izložba slika akad. slikara g. Ljubomira Bašića otvara se 27. o. mj. u prostorijama Sokolskog dru­štva, a trajat će do 15. srpnja.

Ministar vojni general Trifuno-vić na prolasku kroz Šibenik 22. o. mj. bio je dočekan od sreskog po­glavara g. Mandića i komandanta mjesta g. Rado vica.

t Marko Donadlni. 23. t. mj. u cvijetu mladosti od same 22. godine

kroz vrijeme od 7 dana; druga skupina: Ancona - Loret - Ancona - Asiz - Rim - Fireuze" Bologna-Padova-Veuezia-Split: u 12 dana'

Pošto se ogroma većina hodočasnika izjavila za potpunu opskrbu ne samo u Asizu, nego i u drugim mjestima, kud pro­lazi hodočaSće, to smo bili prisiljeni, da nefito' preinačimo visinu putnih troSkova. Prva skupina onih, koji žele opskrbu samo n Asizu (2 dana hranu i spavanje kao i hodočasnici iz Hrvatske) plaća na glavu za III. razr. Din. 600, II. razr. Din. 980, I. razr. Din. 1350; oni, koji žele potpunu opskrbu (5 dana hranu i spavanje), plaćaju na glavu sa III. razr. Din. 735, II. razr. Din. 1150, I. razr. Din. 1520. Druga skupina, koji žele potpunu opskrbu od 7 dana (2 dana u Asi­zu, 5 dana u Rimu), plaćaju ua glavu za III. razr. Din. 1160, II. razr. Din. 1750, I. razr. Din. 2400; koji žele potpunu opskrbu od 10 dana, plaćaju na glavu za III. razr. Din. 1280, 1L razr. 1860, I. razr. Din. 2600.

Nafti će hodočasnici putovati napose. 8 onima iz Hrvatske sastat će se samo u Asizu i Rimu.

Svaki treba da do 31. t. mj. tačno na­znači, da li će u Asiz i u Rim ili samo u Asiz (prvu ili drugu skupinu), da li želi djelomičnu ili potpunu opskrbu i u kome razredu misli putovati. Čitavu svotu svatko ima da isplati najdalje do 15. VII. t. g čekom „Nove Revije". Ako bi tko uplatio a ne doSao na hodočašće, novac će mu se povratiti uz odbitak 5 % « a poslovne tro­škove. — Do Splita će svi imati popust na parobrodu i željeznicama.

Pasoši će biti zajednički po kotarima, posebni za one, što idu i u Rim, a posebni za ostale. Vođe pojedinih grupa imat će na svom pasošu imena onih, koji iz kotara s njima dolaze.

U Rimu ćemo imati audijenciju sv. O. Pape. Predvode nas neki naši biskupi s apost. nuncijem u Beogradu Msgrom Pelle-grinetti na čelu. — lz Dalmacije se dosad prijavilo preko 100 hodočasnika.

Odbor za Hodočašće Asiz-Rim. Makarska.

Tko oglasuje. toj napreduje i

života umro je u Vodicama cand. ing. chem. Marko Donadini, sin na­šeg odličnog prijatelja g. Frana Žen­ka Donadini. Pred sami svršetak svojih studija voljom Svevišnjega i-strgnut je tako iz zagrljaja svojih milih, da zamijeni Ovaj život boljim u vječnosti. Od mladih'dana bio je članom katoličkog đačkog po­kreta, a kao akademičar „Domagoja" te se spremao, kad svrši studije, da svu svoju sposobnost, inteligencu i energiju posveti ostvarenju svojih ideala. Odlikovao se rijetkom ple-menitošću srca i ljubežljivošću pre­ma svakome, tako da ga je svatko zavolio, tko je ma i jednom s njim došao u doticaj. 25. t. mj. priređen mu je vrlo lijep sprovod, kojemu su uz brojne pokojnikove i očeve mu znance i prijatelje sudjelovale malne čitave Vodice. Na sprovod su pohrlili i neki prijatelji iz Šibenika te dele­gacija Hrv. Kat. Orla. Sprovod su vodila četiri svećenika. Na grobu su se vrlo dirljivim govorima s njim oprostili domaći župnik dr Ante Zo-rić te g. Kreše Fržop u ime svoje prijatelja i Orlova. Dok pokojniku želimo vječni pokoj, ucviljenom ocu i rodbini izrazujemo svoje iskreno saučešće!

Promocija. 16. t. mj. promoviran je u Beču na čast doktora filozofije o. fra Ante Matijević, franjevac du­brovačke provincije, rodom iz Za-blaća. Mladom doktoru naše iskrene čestitke 1

Ispiti zrelosti pri reformnoj real­noj gimnazije održani su bili od 14. do 23. juna o. g. pod predsje­danjem ministarskog izaslanika g. dra Vinka Lozovine, obi. prosv. in­spektora. Od 14 prijavljenih kandi­data jedan je odbijen na godinu dana radi neuspjeha na pismenom ispitu. Proglašeni su zrelima i spre­mnima za fakultet Univerziteta: Ben-ković Frano, Brkić Milan, Grimani Slavomir, Jakšić Ante, Jerinić Ma­rija, Lukas Živko, Karković Ante, Marftngunić Natko, Protega Miljenko Škarpa Vicko i Čabov Dinko. Mladim abiturijentima sredačno čestitamo l Dva su pripravnika odbijena na tri mjeseca. — Za prijamni ispit za I. razred, koji se drži danas, prijavljeno je 97 učenika. — Ispiti zrelosti pri velikoj gimnaziji još traju, a re­zultat ćemo donijeti u narednom broju.

f Kata Vrcan. Gvardijanu viso-vačkog samostana mngpšt. o. Ćirilu Vrcanu, bivšem duh. vođi mjesnog „Orla", prošlih dana u Velom Brdu (kraj Makarske) umrla je dobra starica majka. Vječni joj pokoj l 0 . Ćirilu i svoj rodbini naše iskreno žalovanje.

Darovi „Uboškom Domu". Da počasti uspomenu Virginia Businello: Dr Drago Kulušić din. 10. Da počaste uspomenu N. Labura: Obitelj Karković din. 20; Perica ud. Jović rođ. Barbača i Niko Lalica po din. 10. Da počasti uspomenu Josipa Ran-čiča: Dr Joso Lalić din. 20. Da počasti uspomenu Ive Vukov Viculin: Obitelj Ter-zauović din. 30. Da počaste uspomenu Blaža Vitale: Uznički nadziratelji sudbenih tamnica din. 100 ; Jakov Jelić i obitelj din. 25; Obitelj pk. Dume Škarica din. 15 ; Bo­žica ud. Berović din. 10. Da počasti uspo­menu Margarite Wolf: Tiskara Vitaliani i Sin din. 50. Da počaste uspomenu Jelene Nikolić: Blaž Bolauča din. 20 ; Činovnici i namještenici „Šipada" din. 215. Da počaste uspomenu Tone Perković rođ. Makale: Vi­li m Beroš din. 50; Ivo Maroević din. '20. Da počaste uspomenu Federica Motka: Pio Terzanović din. 100. Frane Crljen u ime dara din. 30. — Svima darovateljima Upra­va najharnije zahvaljuje.

U fond našeg lista don Ante Radić doprinio je diu. 20, da počasti uspomenu pk. Kate Vrcan i pk. Marka Donadini. — Uprava najljepše blagodari.

N e r a z d r u ž i v i su J e l e n i S c h i e b f .

makovi pravoga Schichfovoga sapun*. Oni su POJAM i jamstvo čistoće. Čuvaju rublje i ruke. Neprijatelji su muke i naprezanja.

Patite, da V'ra ne podmetnu drugi »apun „do kar kao Schkl:. i O s t a n i t e kod onoga, fto si

Naši pokojnici. Prošle sedmice umrli su u privatnom stanu: Pulić Marijo Ivanov (10 mj.), Škugor Mar­ta ud. pk. Jakova (89 g.)3 Šupuk Lu­ča ud. pk. Vladimira (52 g.) Trufal-dini Ante Markijolov (l g.) i Dunkić Luca pk. Stipe (19 g.); u bolnici: Ležajić Zvjezdana Đukina (1 mj. i 8 dana), Deronja Josip Tomičin (3 mj. i 8 dana), Milardović Marija iz I-motskoga (26 g.), Srdarev Joso pk. Mate iz Vodica (72 g.), Gojčeta An­te Ivanov iz Čitluka (3 g.) i Manjoko Ivanića žena Duje iz Splita (56 g.). — P. n m.l

Upozorenje radnicima, koji idu u Grčku. Naš Generalni Konsulat u Solunu izvijestio je ministarstvo socijalne poiitike u Beo­gradu, da po novom grčkom zakonskom dekretu, koji je stupio na snagu 1. maja t. g. radnici koji dolaze u Grčku radi traženja zarade, moraju imati sumu od najmanje 4500 — drahmi, a oni koji tranzitiraju Grčku, putni trošak do najbliže granice. — Radni­čka Komora — Split.

Na znanje radnicima, koji putuju u Francusku. Požto je u posljednje vrijeme nagrnulo u Francusku mnogo naš'h radnika, pogotovo poljoprivrednih, koji onamo ne mogu da nađu rada te bez sredstava lutaju od nemila do nedraga, to je ministarstvo socijalne politike, a na intervenciju fran­cuske vlade izdalo naređenje, da se našim podanicima ne izdaju pasoši za Francusku, ako prethodno ne pokažu pismeni angaž­man ili bilo kakav akt, iz koga bi se mo­glo razabrati, da će dotični radnik odmah po dolasku u Francusku biti zaposlen. — Radnička Komora — Split.

Darovi Hrv. Kat. Orlu. Da počasti u-spomenu pk. Anke Colombo: Dr Vjeko Vu­čić din 20. Da počaste uspomenu pk. Mar­ka Donadini: Dr Vjeko Vučtć, Msgr Ivan kan. Bjažić, don Niko Markov i Grgo Ra­dić po din. 20 - Odbor harno zahvaljuje.

Jesam ii platio pretplatu?

U A u s t r a l i j u z a tlra Sterišnga 28.-

U Južnu Ameriku z o Liro Sterlingo 19.-

otprema Agencija JOSIP JADRONJA - ŠIBENIK

T r a ž i t e u p u t e !

„NABOMA STRAŽA"

JAVNA ZAHVALA. Zahvaljujem Bogu svemogućemu

nn milosti, braći i sestrama na vru­ćim molitvama, koje su upravljali Bogu zn me, da me oslobodi od smrti, koja mi je svaki čas prijetili-, te veleučenoj i vrijednoj doktorici Heleni Jelki Terehov u Novigradu, koja me pomoću Božjom spasila, te se dan danas mogu brojiti ozdravljen. Ista nije žalila njege ni truda do Zadra 2—4 on ta zu nabavu potrebi­tih lijekovi), Dragi Bog neka joj obi-Ir.to plati, a haran do smrti ostajem joj! Novigrad pud Velebitom, 13. juna 1926

Don Ive Basdarich Župnik Polače.

No. II 15/26/1

Dražbeni Oglas. U stečajnom p stupku prezadu­

žene stranke Soda Fani žena Ni­kole iz $ibenika daje se na znanje, da će se dana 6. jula 1925. u 9 sati prije podne i slijed, u dućuiiu i kući prezaduženice držuli javna dražba razne obućarske i manufakturne robe, te pokućstva, a to uslijed zaključka 22/6 1926. ovoga suda, gornji po­slovni broj. Pozvat će se na nuđe­nje tek pola sata iza gore odrađeno­ga roka: predmeti će se moći pre­gledati kroz to vrijeme.

Šibenik, dne 22. juna 1926. Kr. Kotarski Sud Odio II.

Tužnim srcem javljamo svoj rodbini, prijateljima 1 znancima, da naš dragi, ljubljeni i nezaboravni

MARKO DONADINI canđ. ing. chetn.

danas n podne u cvijetu mlaoosti, u 22. god. života blago usnuo u Oospodina. I Sprovod milog pokojnika bit će dne 25. ov. mj. u 7 sati ujutro i* I

kuće žalosti na groblje sv. Križa u Vodicama. VODICE, 23. lipnja 1926.

RAŽALOSĆENI: Frano Ženko Donadini, otac, Anka Donadini, teta, Pavla Donadini rođ. BaJ-želj, tata, Mladen, Ivo, Franko, braća, Nevenka, sestra, Lucija ud. Ćorić, babi Vidović Marija rođ. Corić, teta, Edgard Vidović, tetak za sebe i za bratućt

Niku, Rina, Luciju, Antu, Rikarda i Irenu.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik : Ante Erga. Tisak Pućke Tiskare u Ši­beniku (predstavnici: Jerolim i Vjeko-sb'v Mataćlć).

Na prodaju jedna d e c i m a l n a v a g a od tvr­doga drva Sasvim nova. Može mje­riti 500 kg. Obratiti se kod

TRGOVINE MARIJA ERGA ŠIBENIK (Ulica Kralja Tomislava). '

Vinske bačve nove, hrastove i s a p o c i n ć a n i m o b r u č i m a u z ugodite u v j e t e

p l a ć a n j a n u d i

Zagrebačka tvornica bacava d. d. Zagreb. pošt. pret. 162.

Svaka domaćica zna, da je najsuvrše-niji i najtrajniji originalni WECK-ov

uređaj za ukubavauje voća, povrća i mesa.

Najbolje je najjeftinije! Tvornička zaliha: Fructus — Lju­

bljana. Krajevni zastupnici se traže.

S. 111. /426

Oglas prodaje!, U stečajnom postupku nad imovi­

nom prezaduženika Milana 1. JSkočić, trgovca u Šibeniku, prodat će se naj­boljem nudiocu „ukupni čitavi in­ventar" njegovoga dućana i maga­zina u Šibeniku, sastojeći iz raznih

životnih namirnica, delikatesa i li­kera.

Bok pismenim ponudama nepotpi­sanoga, koji će gg. reflektantiuia dati i sve potrebite informacije, ističe sa danom 50. lipnja 192b.

Šibenik, 8. lipnja 1920. Odvjetnik Dr Vučić

Upravitelj stečajne mase.

Rimska ul. 3. (kod Peristila). Telefon

Najveći Dalmatinski zavod na zadružnom temelju.

Prima uloške na knjižice i u tekućem

računu te ih najpovoljnije ukamaćuje.

Obavlja sve bankovne poslove najkulantnije.

Kupuje devize i valute uz najpovoljniji dnevni tečaj.

N O V E K N J I G E : Anderlić Dr V. Hoćemo li zazivali duhovef Propovijed. . . Diu 2.— Brusić Fr. VI. Olok Rab. Geografski, historijski i uuijetuićki

pregled sa ilustracijama i geografskom kartom Kvarne­ra i Gorujeg Primorja „ 30:—

Ivasović Don Fr. Pripmva na prvu sv. pričest, i. izđ. . . „ tt.— Lang Dr Jos. Biskup. Život sv. Alojzija (po Cepariu). Izda*

nje prigodom 200godisiijice proglašenja svecem. Vezano. , 2U.— Oberški Dr J. Život sv. Stanislava Kostke. . . . . . . . „ 16 —

» n n Vezano 22.— Što sve danm moie jedan župnik. S/o je učinio jedan župnik. „ 10.— Zbornik Kralja Tomislava. Izdala Jugoslavenska Akademiju. „ 200.— Andena F. Brevi vangeli per tutte le domeniche del' anno

e le sacre missioni predicate dal parroco „ 45.— S. Francesco d'Assisi, / Fioretti. Rustr. izd. 221 str. S a m o „ 6.— Michcletti A. M. Epitome theologiae pastoralis. Vol. I. De per­

sona Pastoris eiusquè relaUonibus, locis, rebus ac tem­poribus sacris 35,_

Papini Giov. Storia di Cristo. 5. ilustrirano izdanje. . . . „ 56.— Ubalai S. Ore d'adorazine predicate . „ 17.— Alessandrini A. M. fratello di tutti. (U 12 poglavlja razma­

tra se Asiški Svetac u svojoj karakteristici i svetosti). „ 27.50 Naručbe prima i obavlja točno i brzo:

H R V A T S K A K N J I Ž A R A . S P L I T

1 Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani VLASTITA ZGRADA - -

1 . KRALJA TOMISLAVA 108 Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV OOSPOBANKA TELEFON BR. 16. NOéNIW.

Podružnice: CELJE, DJAK0V0, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, S0MBOR, SPLIT.

Ispostava: BLED.

Dionička glavnica i pričuva preKo bin. 16.oaa.ooo» Ulošci nad Din. '250 000 000 Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE. OPREMA SV^EH3AJ?K^ 1 BRZO. ^