Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
OB-7.5-05-11-04
ba, 75000 tuzla, armije bih 15
tel/fax: +387 35 252 409, 245 790, 245 791
e-mail: [email protected]
broj: 1190/20
dne: 30.03.2020.
STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ
ZA PROJEKAT IZGRADNJE
OBJEKTA „KOMPLEKSA
KREMATORIJA I
KOMEMORATIVNOG CENTRA“
-netehnički rezime-
direktor:
Saša Džambić, BA ing.sig. i pom.
Institut za zaštitu i projektovanje Tuzla
Objekat: Kompleks krematorija i komemorativnog centra
Lokacija: Gradsko groblje „Vlakovo“ investitor: KJKP „POKOP“ d.o.o. Sarajevo
Studija o utjecaju na okoliš 2
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
NARUČITELJ: KJKP „POKOP“ d.o.o. Sarajevo
Sarajevo, Mula Mustafe Bašeskije 38
IZVRŠILAC: „INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Armije BiH broj 15
75000 Tuzla
e-mail: [email protected]
web: www.inproz.ba
MBS: 1-5811
JIB: 4209193450009
Tel/fax: 035/252-409
NAZIV ELABORATA: Studija o utjecaju na okoliš za projekt izgradnje objekta
„Kompleks krematorija i komemorativnog centra“
BROJ ELABORATA: 1190/20
DATUM IZRADE: mart 2020. godine
KOORDINATOR
ZA IZRAĐIVAČA: Mr.sc. Džambić Nino, dipl.ing.građ.
VODITELJ STUDIJE: Mr.sc. Mirza Topčagić, dipl.ing.tehn
RADNI TIM:
Mr.sc. Džambić Nino, dipl.ing.građ. _______________________
(Opis projekta i Podaci iz dokumenata prostornog uređenja)
Saša Džambić, BA ing.sig. i pom. _______________________
Mr.sc. Mirza Topčagić, dipl.ing.tehn. _______________________
(Utjecaj na okoliš, Mjere zaštite, Program praćenja stanja okoliša,
Opis okoliša koji bi mogao biti ugrožen projektom)
Nedim Kruško, BA ing.maš. _______________________
(Tehnološki postupak)
mailto:[email protected]://www.inproz.ba/
Studija o utjecaju na okoliš 3
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
A. OPŠTA DOKUMENTACIJA
Studija o utjecaju na okoliš 4
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Studija o utjecaju na okoliš 5
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Studija o utjecaju na okoliš 6
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Studija o utjecaju na okoliš 7
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
B. STUDIJA
Studija o utjecaju na okoliš 8
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8. NETEHNIČKI REZIME
8.1 Opis lokacije postrojenja
Objekat Krematorija sa pratećim sadržajem će biti smješten, tj. naslonjen na postojeći
poslovni objekat sa kapelama i drugim administrativnim sadržajem. Parcela na kojoj
se planira graditi Krematorij nalazi se u sastavu gradskog groblja Vlakova i označena
kao k.č. 1137 K.O. Vlakovo (opština Ilidža) i zauzima površinu od 22.673 m2. Parcela
je upisana u zemljišnoknjižni uložak broj: 5220, a kao nosilac prava vlasništva na
parceli upisan je Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo. Na dijelu parcele već postoje
grobna polja, ranije spominjani poslovni objekat sa kapelom, te jedan dio parcele
zauzima otvoreni parking prostor. Pristup gradskom groblju Vlakovo omogućen je
preko autoputa A1 sa izlazom na Mostarsko raskršće koje se spaja na lokalnu
saobraćajnicu Vlakovo. Okolicu groblja čine zelene površine na brdskom reljefu.
Istočno se nalazi proizvodni objekti „RAMA-GLAS“ d.o.o. Sarajevo, „EUROHOLZ“
d.o.o. Sarajevo, „HANO“ d.o.o. Sarajevo. Stambeni i poslovni objekti naselja se nalaze
sjeveroistočno duž lokalne saobraćajnice, te sjeverno i južno od groblja. Kroz centralni
dio groblja usmjerena je rijeka Trnava. Ispod planiranog objekta, na južnoj strani,
lociran je veliki parking, a najbliži stambeni objekat u odnosu lokacije krematorija je
udaljen cca 125 m zračne linije.
Slika 8.1 Satelitski snimak užeg lokaliteta gdje se planira graditi Krematorij
Studija o utjecaju na okoliš 9
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Slika 8.2 Satelitski snimak lokacije planiranog Krematorija
8.2 Opis postrojenja
Kompleks krematorija i komemorativnog centra će se nalaziti na jugoistoku sa ulazne
strane i biti će naslonjen na postojeći objekat kapele Vlakovo (sjeverozapadno). Ulaz
će biti omogućen sa jugoistočne strane, tako da se omogući kolski prilaz kao i
dopremanje na kremiranje. Ulaz u komemorativnu dvoranu je planiran kroz jugoistočnu
fasadu objekta koja će biti otvorena prema novom platou koji će se pružati ispred
objekta. U jugozapadnom dijelu kompleksa nalaziti će se ekonomski blok sa
kancelarijama, upravom i garderobom.
Slika 8.3 Situacija planiranog objekta kompleksa
Studija o utjecaju na okoliš 10
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Slika 8.4 Prostorije sa lijeva na desno: krematorij, komemorativna dvorana, kotlovnica i prostorija
mašinskih instalacija
Objekat će biti podijeljen na tehničko-ekonomski blok, dio za prijem i obradu umrlih
lica, prostorije krematorija i prostore komemorativne dvorane sa pripadajućim
sadržajem. Planiran objekt je planiran kao prizeman, osim manjeg dijela koji će biti na
sprat uslijed potreba arhive.
U sastavu komemorativne dvorane će se nalaziti ulazni portal, prostor za identifikaciju,
prostor za posljednji ispraćaj umrlih, prostor za urne i prijem porodice ožalošćenih.
Dvorana će biti koncipirana kao jedan visoki prostor, kapaciteta oko 100 posjetilaca. U
produžetku objekta biti će prijem i priprema umrlih, te eventualno za izvršenje
obdukcije tijela, prostorija za obdukciju zaraznih bolesti, sala za prijem više umrlih,
sanitarni čvor.
Prostor krematorija će se sastojati od prostora sa platformama i prostora za kremaciju
tijela. Iz prostora sa platformama tijela se unose u peć za kremiranje i odakle se vrši
finalna obrada kremiranjem po posljednjoj želji pokojnika ili porodice. Krematorij se
planira vezati za postojeće kapele unutar kompleksa.
Tehnološko – ekonomski blok kompleksa sastojati će se od prostora za osoblje,
upravu, klesare, vrtlare i grobare. Prostori ekonomskog bloka za prijem stranaka i
kancelarije će biti u jugoistočnom dijelu bloka, dok prostori za klesare i vrtlare će biti
sa sjeverozapadne strane, sa pristupom iz pravca groblja. Predviđena je garderoba za
vrtlare, klesare i grobare sa pripadajućim sanitarijama.
Predviđene instalacije i oprema u objektu su:
• Hidroinstalacije (za dovod sanitarne vode i odvod sanitarno-fekalnih voda i
atmosferskih voda);
• Elektroinstalacije;
• Gromobranska instalacija;
Studija o utjecaju na okoliš 11
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
• Plinske instalacije i spremnik TNP;
• Sistem za grijanje i hlađenje objekta;
• Sistem ventilacije sa filterima.
Mrtvačnica
U nastavku objekta, poslije tehnološkog bloka, predviđen je prostor za mrtvačnicu sa
svim potrebnim sadržajima. Poslije ulaza sa vjetrobranom smješten je glavni hol sa
sanitarijama za stranke te sanitarijama i garderobama za osoblje. Prostorija za
mrtvozornika, te ostava za stvari umrlih, smješteni su uz ovaj hol. Širokim hodnikom
prilazi se ostalim prostorijama mrtvačnice, a ovaj hodnik spojen je i sa hodnikom koji
vodi do kapela, krematorija i ostalih prostora na tom dijelu objekta. Ovi prostori su
direktno povezani sa kapelama pa će se prijem svih umrlih vršiti na jednom mjestu.
Lijevo od službenog ulaza, predviđena je jedna velika prostorija za prijem umrlih za
slučaj velikih nesreća koja ima direktan kolski prilaz. Iza prostorije mrtvozornika nalazi
se i sala za obradu tijela umrlih u slučaju većih nesreća i pripremu za odlaganje u
prostoriju sa frižiderima smještenu iza ove sale. Preko puta ove dvije prostorije nalaze
se muška i ženska gasulhana.
Također planirane su dvije sale za obdukciju sa posebnim sistemom ventilacije i
namjenskom opremom. U obje sale će biti stolovi za obdukciju, soba za ljekara i
sanitarnim čvorom. Između sala je prostor za posmatranje obdukcija. Ove prostorije
su neophodne u trenucima epidemija i pandemija koje se događaju u BiH i šire u svijetu
(HIV/AIDS, SARS, MERS, COVID-19, ebola, antraks, variole, kolera i dr.) radi
obezbjeđivanja prostora za vršenje obdukcija bez ugrožavanja javnog zdravlja, a u
normalnim uslovima omogućuje prijem, obradu, ukop ili kremaciju umrlih lica
Slika 8.5 Prostorije: kancelarija mrtvozornika, sala za slučaj većih nezgoda, frižideri
Studija o utjecaju na okoliš 12
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Slika 8.6 Prostorije: Prostor za obdukciju zaraznih bolesti, posmatranje obdukcije, sala za obdukciju,
ljekarska soba (zatvranje kovčega) i zatvaranje kovčega
Prostorija Krematorija
Krematorij će biti smješten u centralnom dijelu objekta i imati će zasebne sisteme
instalacija. Podnica je predviđena kao armiranobetonska ploča debljine d=20 cm sa
izvedenim kanalima u podu, a moguće su preinake u skladu sa tehnologijom
odabranog proizvođača opreme za krematorij. Zidovi će biti izvedeni od opeke d=20
cm, sa a.b. serklažama. Sa unutrašnje strane cijelom visinom zidova biti će postavljena
zvučna izolacija. Na galeriji biti će smještena prostorija sa ventilatorima, koja će
također biti zvučno izolirana. Ulazna vrata u prostorije krematorija su predviđena kao
protivpožarna. Prostorija za kremiranje je površine 99,80 m2 sa površinom staklenih
otvora većom od 1/8 površine poda koji iznose 12,47 m2 dok se 30% staklenih ploha
može otvarati. Površina pojedinačnih otvora ne prelaze 1,5 m2. Visina prostorije je 7,20
m.
Studija o utjecaju na okoliš 13
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Slika 8.7 Prostorija krematorija i prikaz peći za kremiranje
Tehnički opis prostorije za kremiranje
U prostoriji za kremiranje planiraju se instalirati dvije peći za kremiranje sa komorom
za spaljivanje i gorionicima. Kao gorivo će se koristiti tečni naftni plin (TNP), a također
je moguće koristiti zemni plin. Investitor u prvoj fazi rada planira instalirati jedna peć.
Pored peći u prostoriji će biti: zidani dimnjak, šest (6) ventilatora i plinska instalacija. U
narednoj tabeli (8.1) predstavljene su primjeri tipova peći sa gorionicima (po termičkoj
snazi) Investitora.
Tabela 8.1 Primjeri tipova peći po termičkoj snazi
Oprema Snaga [kWth]
Peć br. 1
Primarni plinski gorionik tip RE-6 (37-369 kW) 369,0
Sekundarni plinski gorionik tip 16XNM (44-205 kW; 2,2-20 Nm3/h) 205,0
Peć br. 2
Primarni plinski gorionik tip RE-6 (37-369 kW) 369,0
Sekundarni plinski gorionik tip 16XNM (44-205 kW; 2,2-20 Nm3/h) 205,0
Ukupno 1.148,0
Studija o utjecaju na okoliš 14
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.3 Opis aktivnosti, korištenih materijala/sirovina i tehnološkog postupka
8.3.1 Opis aktivnosti
Oprema za kremiranje (peći i prateće instalacije) koja će se instalirati mora da
zadovoljava sve zahtjeve po pitanju sigurnosti rada, efikasnosti i zaštite okoliša u
skladu sa načelima Štokholmske konvencije. U prostoriji za kremiranje planira se
ugradnja 2 peći sa odgovarajućom opremom, a u prvoj fazi rada biće ugrađena samo
1 peć. Po peći predviđa se 4 do 5 kremiranja dnevno, ali se očekuje da će biti manji
broj kremiranja.
8.3.2 Opis korištenih materijala
Osnovni energent za rad peći za kremiranje jeste tečni naftni plin (TNP) smješa
propan-butan. Također može se koristiti i zemni plin (metan), koji ne sadrži sumporna
jedinjenja. Snabdijevanje sa TNP će se vršiti iz sistema rezervoara na lokaciji. U
slučaju da se primjeni zemni plin on će se koristiti iz sistema gradske mreže, odnosno
alternativno se može izgraditi rezervoara sa podstanicom.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), prosječna težina ženske osobe u
BiH je 70,6 kg, dok muške iznosi 86,5 kg. Potrebna količina energije da se „spali“ tijelo
tih masa jeste: 218,62 MJ (žene) odnosno 267,87 MJ. Utrošak TNP za kremiranje
ženskog tijela iznosi 4,71 kg odnosno muškog tijela 5,82 kg TNP (bez gubitaka). Ako
se u obzir uzmu gubici do 20% i gorivo potrebno za rad sekudarne komore, potrošnje
se mogu uvećati do 50% su onda: 7,06 kg odnosno 8,73 kg TNPa. U slučaju da se
primjeni zemni plin, potrebno bi bilo utrošiti 8,03 m3 odnosno 9,83 m3 zemnog plina
(bez gubitaka). Ako se u obzir uzmu gubici do 20% i gorivo potrebno za rad sekudarne
komore, potrošnje se mogu uvećati do 50% su onda: 12,04 m3 odnosno 14,74 m3
zemnog plina.
Ljudsko tijelo se sastoji od 75 mas.% vode, dok ostatak odlazi na proteine, mast
(lipide), ugljikohidrate (npr. glikogen i glukoza), hidroksilapatita (mineral kostiju) i dr.
Gledano sa aspekta hemijskih elemenata tijelo se sastoji od 11 neophodnih za živi
organizam: 65 mas.%, kisika, 18,5 mas.%, ugljika, 9,5 mas.% vodika, azota 3,2
mas.%, kalcijuma 1,5 mas.%, kalijuma 0,4 mas.%, sumpora 0,3 mas.%, natrijuma 0,2
mas.%, hlor 0,2 mas.%, magnezijuma 0,2 mas.%, na preostalih 61 elemenata u tijelu
otpada < 1 mas.%.
Odjeća za pokojnika bi trebala biti izrađena od pamuka, jer pamuk se u osnovi sastoji
od celuloze, pa hemijski gledano je najsličniji drvetu. Vuna kao materijala nije prikladna
jer sadrži bjelančevine i azot (azotne spojeve), dok sintetički materijali svojim
spaljivanjem mogu stvoriti poli ciklične aromatske ugljikovodike (PAH).
Studija o utjecaju na okoliš 15
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Od ostalih materijala koristiti će se sanduci drveni (meko drvo i bor) ili kartonski u
kojima će se spaljivati tijelo preminulog. Sastav drvenog sanduka je slijedeća celuloza
(40 - 50%), hemiceluloza (24 - 33%), lignin (20 - 3 5%) i pomoćne materije stale (škrob,
šećer, smola, boje) (3 - 4%). Gledajući sa aspekta sastava hemijskih elemenata,
sastoje se od: ugljik (50%), kisik (43%), vodik (6%) i azot (1%).
8.3.3 Opis primijenjenog tehnološkog procesa
Tehnologija kremiranja:
Prije kremiranja, iz tijela se moraju odstraniti uređaji koji rade na baterije (npr.
pacemaker), proteze, silikonski implantati, radioaktivni izotopi, nakit, naočale i druge
slične materije koje tokom spaljivanja mogu dovesti do nastanka eksplozije ili emisije
štetnih/zagađujućih materija u okoliš.
Peći su izvedene u jednom nivou, sa unosom pokojnika s jedne strane na višem nivou
i pražnjenjem peći sa druge strane u nižem nivou. Tijelo koje se kremira mora biti
unutar drvenog kovčega (sanduka) odnosno zapaljive posude (u nekim slučajevima
posebne kartonski sanduci). Ovi kovčezi (sanduci) ne bi trebali da budu izrađeni
odnosno sadrže: nitro-celulozne lakove, polimerne materije kao što su poliuretane,
melamine, polivinil hlorid, staklo, teški metali, pocinčani elementi i dr.
Primarna komora se zagrijava na početnu temperaturu od cca 590°C i onda se u nju
unosi sanduk sa tijelom. Nakon toga se vrši spaljivanje tijela na temperaturi kremiranja
koja se kreće od 700-1100°C (prosječno 750-950°C). Prva etapa kremiranja dovodi do
isušivanja tijela (prosječni sadržaj vode u tijelu je 65-75 mas.%). Kako isparava voda,
te uslijed djelovanja topline meka tkiva se počinju stezati, goriti i isparavati. Koža
postaje voštana, mijenja boju, nastaju plikovi i raspada se. Mišići se počinju grčiti i
ispravljati udove, te potom isparavati. Kosti u procesu kremiranja posljednje
sagorijevaju, tj. pod utjecajem topline se kalcificiraju, počinju se ljuštiti i drobiti.
Proces kremiranja traje u prosijeku oko 90 minuta za tijelo odrasle osobe, a trajati i do
180 minuta. Nakon kremiranja ostaje između 1,4 do 4,1 kg pepela, ovisno od strukture
kostiju, a ne od mase tijela. Prije iznošenje pepela i mljevenja kostiju, neophodno je
magnetom proći radi eventualno zaostalim metalima.
Plinovi iz primarne komore tokom spaljivanja idu u sekundarnu komoru, gdje radna
temperatura između 850 i 1200°C. Namjena ove komore jeste spaljivanje nastalih
čestica i prašine, organskih jedinjenja (nosioca mirisa) radi smanjenja emisije štetnih
materija u okolicu.
Studija o utjecaju na okoliš 16
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Upravljanje procesom kremiranja, regulacije dovoda zraka u primarnu i sekundarnu
komoru, te emisija plinova je automatizovan i vrši se preko eksterne centralne
upravljačke jedinice sa upravljanjem računarom, uz mogućnost daljinskog upravljanja
sistemom.
Iskorištenje topline dimnih plinova
Nakon sekundarne komore i prije ispusta dimnih plinova nastalih spaljivanjem isti se
vode u izmjenjivač topline, koji će iskoristiti toplotnu energiju dimnih plinova za
zagrijavanje sanitarne vode (prema ICFu moguće je iskoristit cca 250 kW toplotne
energije).
8.4 Opis mogućih značajnih utjecaja i mjere za sprečavanje i ublažavanje
8.4.1 Utjecaj na stanovništvo i mjere zaštite
Faza izgradnje
U fazi izgradnje Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na okolno stanovništvo kao i
na obližnje poslovne objekte:
• Zvuk/buka od vršenja građevinskih radova i kretanja građevinske mehanizacije. Utjecaj
zvuka/buke u toku građevinskih radova je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-A),
jer ova pojava će biti vezana za dnevni period i izvođenje radova.
• Nastanak i širenje prašine u okolicu od izvođenja građevinskih radova. Utjecaj prašine
koja će nastajati u toku građevinskih radova je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-
A), jer ova pojava će biti vezana za dnevni period i izvođenje radova.
• Zaprljanje neposredne okoline, lokalne saobraćajnice blatom i prašinom sa i od
mehanizacije (naročito u sušnom periodu). Utjecaj prašine koja će nastajati u toku
građevinskih radova je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-A), jer ova pojava će biti
vezana za dnevni period i izvođenje radova.
Studija o utjecaju na okoliš 17
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.2 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na stanovništva – faza izgradnje
Utjecaji Predložene mjere
• zvuk/buka od vršenja građevinskih radova i
kretanja građevinske mehanizacije (FH);
• ograničiti brzinu kretanja vozila kroz naselje na 30
km/h;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• sve pripremne i građevinske radove obavljati u
dnevnom periodu;
• eventualno produžiti radno vrijeme na radovima do
18:00, uz obavještavanje okolnog stanovništva;
• obavijestiti okolno stanovništvo ako bude potrebe
za izvođenjem radova kod kojih je nivo zvuka
prekomjeran;
• ograditi građevinsku parcelu i tako postaviti barijeru
za širenje zvuka na obode prema obližnjim
objektima;
• zatražiti od upravnih organa i nadležne inspekcije
dozvolu za prekoračenje nivoa zvuka.
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač radova.
• nastanak i širenje prašine u okolicu od izvođenja
građevinskih radova (FH);
• ograditi građevinsku parcelu i tako postaviti barijeru
za širenje prašine prema obližnjim objektima;
• pokrivati materijale koji se rasipaju;
• redovno kupiti materijale koji se rasipaju;
• obavijestiti okolno stanovništvo ako bude potrebe
za izvođenjem radova kod se očekuje obimniji
nastanak prašine.
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova.
• zaprljanje neposredne okoline, lokalne
saobraćajnice blatom i prašinom sa i od
mehanizacije (naročito u sušnom periodu) (FH).
• ograničiti kretanje vozila kroz naselje na 30 km/h;
• angažiranje službi i provođenje redovnog čišćenja
saobraćajnica na relaciji kretanja vozila;
• Prilikom prijevoza materijala isti mora biti prekriven.
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova.
Studija o utjecaju na okoliš 18
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Faza rada Krematorija
U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na okolno stanovništvo kao i na
obližnje poslovne objekte:
• Emisija dimnih plinova (CO2, CO, NOx, SO2, metali), emisija i depozicija prašine – čađi
u neposrednu okolinu (obližnji vrtovi, objekti, zemljišta). Utjecaj emisije dimnih plinova
je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-A), ipak ova pojava će biti samo u trenutku
rada krematorija.
• Širenje neugodnih mirisa iz krematorija tokom kremiranja tijela. U slučaju pojave
neugodnih mirisa je ocijenjen kao negativan utjecaj (-B), ipak ova pojava će biti samo
u trenutku rada krematorija, a sekundarni gorionik ovaj uticaj svodi na minimum.
• Utjecaj na cijenu nekretnina i zemljišta. Uzimajući u obzir dostupne podatke o cijenama
zemljišta i nekretnina, te dugogodišnjoj postojanosti gradskog groblja „Vlakovo“ utjecaj
izgradnje je ocijenjen kao bez promjene (N).
• Indirektno širenje zaraza i infekcija od mrtvih. Za slučaj pojave i širenja zaraza i infekcija
od osoblja u okolicu i treća lica je ocijenjen kao negativan utjecaj (-B), ipak ova pojava
će biti samo ako se osoblje ne pridržava procedura za zbrinjavanje ovih osoblja.
• Zbrinjavanje tijela preminulih od zaraza i infekcija. Iz ovog razlog postojanost i rad
krematorija je ocijenjen kao pozitivan utjecaj (B) u slučaju pojave potrebe za ispravno
tretiranje inficiranih tijela i materija.
Studija o utjecaju na okoliš 19
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.3 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na stanovništva – faza rada Krematorija
Utjecaji Predložene mjere
• emisija dimnih plinova (CO2, CO, NOx, SO2,
metali), emisija i depozicija prašine – čađi u
neposrednu okolinu (obližnji vrtovi, objekti,
zemljišta) (FH/BE);
• širenje neugodnih mirisa iz krematorija tokom
kremiranja tijela (FH);
• ukloniti PVC i druge materijale koje sadrže štetne
elemente (teški metali, hlor, fluor, sumpor i sl.);
• koristiti TNP ili zemni plin bez ili sa malom
primjesom sumpora i sumpornih spojeva;
• vršiti predgrijavanje primarne komore prije
kremiranja tijela;
• vršiti spaljivanje dimnih plinova u sekundarnoj
komori (smanjivanje polutanata i izgaranje praha;
(prema preporukama ICFa);
• pri radu krematorija obavezno (kontinuirano) pratiti
proces rada peći;
• vršiti periodična mjerenja emisije dimnih plinova iz
krematorija.
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
• indirektno širenje zaraza i infekcija od mrtvih
(BE/SK);
• pridržavati se protokola i procedura za rukovanje sa
tijelima umrlih od infekcija i zaraza;
• izvršiti ličnu dezinfekciju;
• izvršiti dezinfekciju radnih prostorija;
• pomoćne materijale korištene prilikom obrade tijela
obavezno sterilisati, dezinficirati ili na adekvatan
način uništiti (npr. spaliti).
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
• zbrinjavanje tijela preminulih od zaraza i infekcija
(BE).
• obavijestiti okolno stanovništvo i sve zainteresirane
strane od radnjama na spaljivanju.
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
• utjecaj na cijenu nekretnina i zemljišta (SK); • n/a
8.4.2 Utjecaj na zrak i mjere zaštite
Faza izgradnje
U fazi izgradnje Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na zrak:
• Povećanje emisija ispušnih plinova i čvrstih čestica uslijed rada mehanizacije
(građevinske i transportne mašine). Utjecaj emisije ispušnih plinova je ocijenjen kao
blago negativan utjecaj (-A), jer ova pojava će biti vezana za dnevni period i izvođenje
radova.
• Nastanak i širenje prašine od zemlje i materijala (naročito u sušnom periodu). Utjecaj
prašine od radova je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-A), jer ova pojava će biti
vezana za dnevni period i izvođenje radova.
Studija o utjecaju na okoliš 20
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.4 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na zrak – faza izgradnje
Utjecaji Predložene mjere
• povećanje emisija ispušnih plinova i čvrstih čestica
uslijed rada mehanizacije (građevinske i
transportne mašine) (FH);
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• koristiti kvalitetno gorivo;
• ugraditi katalizatore na ispušnim sistemima vozila.
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova.
• nastanak i širenje prašine od zemlje i materijala
(naročito u sušnom periodu) (FH/BE).
• ograditi građevinsku parcelu i tako postaviti barijeru
za širenje prašine prema obližnjim objektima;
• pokrivati materijale koji se rasipaju;
• redovno kupiti materijale koji se rasipaju.
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova.
Faza rada krematorija
U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na zrak:
• Emisija dimnih plinova tokom kremiranja (CO2, NOx, SOx, čvrste čestice – čađ, HF, HCl,
metali) i emisija dimnih plinova tokom zagrijavanja radnih i pomoćnih prostorija;
• Emisija i depozicija prašine iz krematorij u neposrednu okolicu (obližnje objekte, vrtove,
zemljište i dr.) Tokom kremiranja.
Utjecaj emisije dimnih plinova (polutanti i prašina) je ocijenjen kao blago negativan
utjecaj (-A), jer ova pojava će biti vezana samo za periode rada krematorija, a treba u
obzir uzeti da u okolici postoje i drugi poslovni kao i individualni objekti u kojima postoje
ložišta koja naročito u hladnom-zimskom periodu mogu doprinijeti ukupnoj emisiji
dimnih plinova na lokaciji.
Studija o utjecaju na okoliš 21
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.5 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na zrak – faza rada Krematorija
Utjecaji Predložene mjere
• emisija dimnih plinova tokom kremiranja (CO2,
NOx, SOx, čvrste čestice – čađ, HF, HCl, metali) i
emisija dimnih plinova tokom zagrijavanja radnih i
pomoćnih prostorija (FH);
• emisija i depozicija prašine iz krematorij u
neposrednu okolicu (obližnje objekte, vrtove,
zemljište i dr.) tokom kremiranja (FH/BE).
• ukloniti PVC i druge materijale koje sadrže štetne
elemente (teški metali, hlor, fluor, sumpor i sl.);
• koristiti TNP ili zemni plin bez ili sa malom
primjesom sumpora i sumpornih spojeva;
• vršiti predgrijavanje primarne komore prije
kremiranja tijela;
• vršiti spaljivanje dimnih plinova u sekundarnoj
komori (smanjivanje polutanata i izgaranje praha;
(prema preporukama ICFa);
• pri radu krematorija obavezno (kontinuirano) pratiti
proces rada peći;
• vršiti periodična mjerenja emisije dimnih plinova iz
krematorija.
• izvrši obuku radnika koji će učestvovati u procesu
kremiranja;
• osigurati konstantan servis i nadzor 365 dana u
godini (24h).
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
Studija o utjecaju na okoliš 22
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
U tabeli 8.6 dane su i vrijednosti onečišćujućih materija – polutanata iz dimnim
plinovima i emisija na teritoriji u FBiH za 2016. godinu (Izvještaj o emisiji zagađujućih
tvari u zrak na području Federacije Bosne i Hercegovine u 2016. godini, FMOIT) i
količine materija po tijelu (za ukupno 100 tijela) Prema 5.C.1.b.v. Cremation,
(EMEP/EEA, 2019).
Tabela 8.6 Ukupna emisija polutanata za 100 kremiranja [kg/god]
Ukupna emisija
polutanata iz procesa
kremiranja
Emisija
polutanata
[kg/tijelu+TNP]
Emisija
polutanata
[kg/tijelu+zemni
plin]
Emisija
polutanata na
nivou FBiH
[kg/2016. god.]
Procentualni [%]
udio emisija iz
krematorija u
ukupnoj emisiji
Ugljik dioksid – CO2 27.765-28.162 28.408-28.948 1.909.257.000 0,0014 – 0,0015
Azotni oksidi – NOx 83,5 83,5 12.535.000 0,0007
Sumporni oksidi – SOx 11,3 11,3 145.104.000 7,788 x 10-6
Čvrste čestice – prašina 6,94 6,94 2.983.000 0,0002
Ugljik monoksid – CO 14,0 14,0 5.292.423 0,0002
Polihloriranih dibenzo-p-
dioksin (PCDDs) 2,7 x 10-9 2,7 x 10-9 65,0 4,156 x 10-9
Benzo(k)fluoranten 6,44 x 10-7 6,44 x 10-7 276.986 2,325 x 10-10
Benzo(a)fluoranten 7,21 x 10-7 7,21 x 10-7 276.986 2,603 x 10-10
Benzo(a)piren 13,20 x 10-7 13,20 x 10-7 276.986 4,766 x 10-10
Heksahlorobenzen
(HCB) 0,15 x 10-4 0,15 x 10-4 65,0 2,307 x 10-5
Polihloriranih bifenili
(PCBs) 0,41 x 10-4 0,41 x 10-4 65,0 6,308 x 10-5
Kadmij – Cd 5,03 x 10-4 5,03 x 10-4 141,2 0,0003
Bakar – Cu 12,43 x 10-4 12,43 x 10-4 2.319,9 5,358 x 10-5
Hrom – Cr 13,56 x 10-4 13,56 x 10-4 22,9 0,0059
Arsen – As 13,61 x 10-4 13,61 x 10-4 7,05 0,01930
Nikl – Ni 17,33 x 10-4 17,33 x 10-4 52,46 0,0033
Selen – Se 19,78 x 10-4 19,78 x 10-4 n/a n/a
Olovo – Pb 30,03 x 10-4 30,03 x 10-4 1.835,5 0,0002
Cink – Zn 160,12 x 10-4 160,12 x 10-4 5.549,28 0,0003
Živa – Hg 0,149 0,149 4.155 0,0036
Uspoređivanjem vrijednosti emisija za 100 (stotinu) kremiranja i emisija na nivou FBiH,
vidljivo je da emisije iz krematorija imaju udio
Studija o utjecaju na okoliš 23
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Štokholmske konvencije o organskim zagađivačima – Krematorij (2007). Za kremiranje
nisu propisani BAT/BREF dokumenti.
U skladu sa ova tri dokumenta, Investitoru se daju upute za izbor opreme, načina
izvođenja kremiranja, kontrola procesa i u konačnici koju opremu da instalira zajedno
sa opremom za kremiranje, radi smanjenja emisije štetnih materija u zrak, odnosno u
tlo i vodu.
Krematoriji bi trebali projektovani da mogu izdržati najmanju temperaturu u peći od
850°C, da vrijeme izgaranja plinova bude 2 sekunde i da bude dovoljno zraka u suvišku
čime se osigurava izgaranje. Ako oprema ne može zadovoljiti ova tri uslova, onda se
mora dokazati da pri svom radu neće ispuštati velike količine trajnih (kao dugotrajne u
atmosferi) organskih štetnih materija.
Najbolje raspoložive tehnike za rad krematorija uključuju istovremeno primijenjenu
tehnologiju i upravljanje, što uključuje:
• Krematorij mora ispuniti zahtjeve za minimalnu temperaturu, vrijeme zadržavanja i
potrebe za zrakom (kisikom).
• Komora za spaljivanje mora biti hermetički zatvorena i da omogućuje rad pri sniženom
pritisku, čime se smanjuje ispuštanje plinova.
• Treba postojati sistem monitoringa i upravljanja temperaturom (npr. pomoćni gorionici).
• Treba postojati sistem za praćenje koncentracija kisika i ugljik monoksida, čime bi se
osigurala adekvatna kontrola dovoda zraka i obezbijedilo potpunije izgaranje.
• Mehaničko ubacivanje i upravljanje kovčegom u komore, čime se umanjuje izloženost
operatora.
• Prostor za kovčege mora biti pod ključem, spriječen pristup štetočinama i pticama, te
imati sistem za kontrolu mirisa.
• Kovčeg i njega ispuna trebaju biti izrađeni od zapaljivog materijala, bez PVCa, metala
ili materijala na bazi hlora i sl.
• Osigurati efektivnu kontrolu procesa, inspekcije i preventivno održavanje opreme,
naročito onih čiji kvar može da utječe na nastanak štetnih organskih materija i na
njihovo emitovanje u okolicu.
• Svi operatori moraju biti obučeni.
• Vršiti mjerenje emisije štetnih materija u okolicu.
Studija o utjecaju na okoliš 24
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Propisane su primarne i sekundarne mjere
Ove mjere su proizašle iz najboljih raspoloživih tehnika (gore navedenih), a one
uključuju preventivne i kontrolne tehnike za smanjenje emisija štetnih materija iz
krematorija.
Primarne mjere čine preventivne tehnike za smanjenje ili eliminaciju i ispuštanje
postojanih organski štetnih materija. Ove mjere su:
• Dizajn krematorija
Krematorij mora osigurati da se održi temperatura od minimalno 850°C tokom unošenja
kovčega, sagorijevanja i prikupljanje pepela, sa time da plinovi se zadrže najmanje 2
sekunde i da je prisutna dovoljna količina kisika čime se osigurava razaranje bilo kojih
štetnih materije unutar komora. Podrazumijeva se da prikupljanje pepela na zadanoj
temperaturi u malim i nemehanizovanim predstavlja operativni problem.
Sekundarna komora mora biti projektovana (dodatni gorionici ili unos zraka) tako da
osigura da kroz cijeli prostor (volumen) iste održi se minimalna temperatura od 850°C
dimnih plinova koji ulaze iz primarne komore.
• Pred pripremne radnje
Treba izbjegavati prisustvo PVC, metala i drugih onečišćenja, naročito onih koja sadrže
hlor, u materijalima od kovčega. Na taj način se postiže smanjenje nastanka postojanih
organskih onečišćenja tokom nepotpunog sagorijevanja ili de novo sinteze. Iste
materijala treba izbjegavati u slučaju da se sa tijelom spaljuju lični predmeti, također
treba ukloniti sve medicinske implantate.
• Gorivo
Goriva sa primjesama koje mogu stvarati organske onečišćenja ili dobivena iz otpada
se ne smiju koristiti tokom započinjana procesa ili dok su temperature ispod 850°C, te
ako su prisutni neprihvatljivi uslovi za odvijanje procesa. Treba korisiti goriva bez
štetnih primjesa (npr. zemni plin, propan-butan).
• Efektivna kontrola sagorijevanja
Kontrola sagorijevanja se sastoji od tri principa:
▪ Održavati temperaturu na ulazu i izlazu sekundarne komore, minimalno 850°C;
▪ Održavati koncentracije kisika (i time suvišak zraka) unutar druge komore više
od 6%;
▪ Zadržati plinove sagorijevanja unutar sekundarne komore najmanje 2 (dvije)
sekunde, što omogućuje izgaranje nastalih organskih štetnih materija i praha.
Studija o utjecaju na okoliš 25
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
• Efektivna kontrola procesa
Sistemi za kontrolu procesa moraju se tako koristiti da održe stabilnost procesa i da
rade u parametrima koji dovode do smanjenja nastanka organskih štetnosti (npr.
održavanje temperature 850°C). Istovremeno sistem mora automatski da prati
slijedeće parametre: temperatura, vrijeme zadržavanja, koncentracije ugljik
monoksida, isparljivih organskih jedinjenja i druge komponente dimnog plina i na taj
način ustanovi optimalne radne uslove.
• Kompetentnost operatera
Svo osoblje krematorija mora biti upoznato sa svojim zaduženjima i zadacima, naročito
što se tiče operativnog dijela, održavanja, uslova koji moji poremetiti neometan rad
procesa, te sa zakonodavnim dokumentima koji se odnose na zaštitu okoliša. Operateri
moraju proći obuku za svoj dio zadatka na nivou krematorija.
Sekundarne mjere se odnose na tehnike kontrole onečišćenja, one ne uključuju
metode za sprečavanje nastanka onečišćujućih materija, već služe njihovo smanjenje
i sprečavanje emisije.
• Prikupljanje para i plinova
Kontrola emisija u zrak mora biti kroz sve faze procesa, od unošenja kovčega,
spaljivanja do kontrole emisije organskih materija. Ovo se postiže hermetički
zatvaranjem peći čime se sprječava odbjegla emisija curenjem kroz konstrukciju,
potom primjena rekuperacije topline i usmjeravanjem plinova na prečišćavanje.
• Oprema za kontrolu onečišćenja zraka
Za velika postrojenja za kremiranja, prema UNEP smjernicama, preporučuje se
prikupljanje čvrstih čestica putem vrećastih filtera i uklanjanje organskih štetnih
materija, žive i teških metala se postiže korištenjem filtera, npr. aktivni ugljik.
U ovoj SUO radi se o malom postrojenju, gdje se ne očekuje veliki broj kremiranja na
godišnjem nivou. Shodno tome, za kontrolu emisije štetnih materija preporučuje se
spaljivanje u sekundarnoj komori (ujedno i preporuke ICFa).
Studija o utjecaju na okoliš 26
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Preporuke za monitoring sastava dimnih plinova tokom rada peći
Za praćenje sastava dimnih plinova iz peći i kontrolu procesa kremiranja preporučuju
se komercijalno dostupna oprema za mjerene bazirana na standardnim metodama:
• BAS EN 14789 – Određivanje volumnog udjela kisika O2;
• BAS ISO 12039 – Određivanje volumnog udjela kisika O2;
• BAS ISO 12039 – Određivanje volumnog udjela ugljik dioksida CO2;
• BAS ISO 12039 – Mjerenje masene koncentracije ugljik monoksida CO;
• BAS EN 15058 – Mjerenje masene koncentracije ugljik monoksida CO;
• BAS EN 14792 – Mjerenje masene koncentracije azotnih oksida NOX;
• BAS EN 14791 – Masena koncentracija sumpor dioksida SO2 - Referentna metoda.
Referentna metoda za mjerenje temperature ne treba biti primijenjena, već oprema za
mjerenje temperature dimnih plinova i u komorama mora biti kalibrirana od strane
ovlaštene kalibracione laboratorije.
8.4.3 Utjecaj na tlo i mjere zaštite
Faza izgradnje krematorija
U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na tlo:
• Uklanjanje postojećeg tla i krajobraza. Utjecaji uklanjanja gore opisanog tla i izvođenje
radova na površinama dovesti će do uređenja okolice, ove aktivnost su ocijenjene
blago pozitivan utjecaj (+A).
• Pojave nekontrolirano isticanje goriva, maziva i ulja iz mehanizacije (građevinska i
transportnih uređaja) koji obavljaju poslove na izgradnji, kao i prosipanje materijala
(farbe, boje, lakovi). Utjecaji izlijevanja materija u tlo tokom građevinskih radova su
ocijenjeni kao negativan utjecaj (-B), jer ove materije ako se pravovremeno ne prikupe,
u tlu se mogu akumulirati i dospjeti u sistem kruženja materije u prirodi što preko bilja
na životinje ili kroz vodu.
Studija o utjecaju na okoliš 27
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.7 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na tlo – faza izgradnje
Utjecaji Predložene mjere
• uklanjanje postojećeg tla i krajobraza (FH); • uklanjanje vršiti u skladu sa planom granje i u
skladu dobre građevinarske prakse;
• uklonjeni materijal deponirati na predviđenu
poziciju i time spriječiti njegovo rasipanje;
• pogodan materijal iskoristiti kao tampon (kamenje,
zemlja i sl.).
• ne uklanjati ono što nije predviđeno projektom;
• izvršiti rekultivaciju u skladu sa projektom.
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova
• pojave nekontrolirano isticanje goriva, maziva i ulja
iz mehanizacije (građevinska i transportnih uređaja)
koji obavljaju poslove na izgradnji, kao i prosipanje
materijala (farbe, boje, lakovi) (FH/BE);
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• istovremeno pristupiti uklanjanju prostih količina,
iskapanju mjesta gdje je došlo do curenja;
• pravilno skladištiti sve materije (zatvorene posude,
uredno poslagane, odložene u kontejnere i mjesta
gdje pri prosipanju neće doći u dodir sa tlom).
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova.
• otpad od gradnje (FH). • redovno prikupljati nastali otpada prema vrsti i
kategoriji;
• otpad odlagati u namjenske posude;
• pokrivati otpad koji se rasipa;
• istovremeno kupiti rasuti otpad;
• otpad predavati ovlaštenim organizacijama i
licima;
• pogodan otpad iskoristiti kao tampon (kamenje,
zemlja i sl.).
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova.
Faza rada krematorija
U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na tlo:
• Promjena krajobraza nakon izgradnje Krematorija. Utjecaji uklanjanja gore opisanog
tla i izvođenje radova na površinama dovesti će do uređenja okolice, ove aktivnost su
ocijenjene blago pozitivan utjecaj (+A).
• Emisija i depozicija prašine iz krematorij u neposrednu okolicu (obližnje objekte, vrtove,
zemljište, groblje i dr.) Tokom kremiranja.
• Otpad od poslovanja (miješani komunalni, otpad od pripreme tijela, implantati i dr.) Pri
normalnom poslovanju Krematorija nastajati će miješani komunalni otpada koji će se
odlagati u predviđene kante i kontejnere i dalje biti zbrinjavanja od strane ovlaštenog
Studija o utjecaju na okoliš 28
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
kantonalnog komunalnog preduzeća. Utjecaj miješanog komunalnog otpada je
ocijenjen kao bez promjene (N). Otpad od pripreme tijela kao što su amalgami,
biorazgradive plastične vreće i posude za dovoženje umrlih, zavoji, odjeća umrlih,
citostatici, pacemakeri i dr. Se tretiraju kao opasan otpad i moraju se prikupljati u skladu
sa praksom tretiranja medicinskog opasnog otpada u namjenske posude (crvene boje
sa crnom oznakom bio hazard) i dalje predavati ovlaštenim preduzećima na
zbrinjavanje. Eventualne zubne proteze i sl. će se zakapati u predviđene pozicije na
groblju. Utjecaj otpada od pripreme tijela je ocijenjen kao bez promjene (N), jer postoji
sistem tretiranja na nivou preduzeća.
Tabela 8.8 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na tlo – faza rada Krematorija
Utjecaji Predložene mjere
• promjena krajobraza nakon izgradnje Krematorija
(SK);
• održavati rekultivirani i izgrađeni dio parcele.
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
• emisija i depozicija prašine iz krematorij u
neposrednu okolicu (obližnje objekte, vrtove,
zemljište, groblje i dr.) tokom kremiranja (FH/BE);
• ukloniti PVC i druge materijale koje sadrže štetne
elemente (teški metali, hlor, fluor, sumpor i sl.);
• koristiti TNP ili zemni plin bez ili sa malom
primjesom sumpora i sumpornih spojeva;
• vršiti predgrijavanje primarne komore prije
kremiranja tijela;
• vršiti spaljivanje dimnih plinova u sekundarnoj
komori (smanjivanje polutanata i izgaranje praha;
(prema preporukama ICFa);
• pri radu krematorija obavezno (kontinuirano) pratiti
proces rada peći;
• vršiti periodična mjerenja emisije dimnih plinova iz
krematorija;
• izvrši obuku radnika koji će učestvovati u procesu
kremiranja;
• osigurati konstantan servis i nadzor 365 dana u
godini (24h).
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
• otpad od poslovanja (miješani komunalni, otpad
od pripreme tijela, implantati i dr.) (FH).
• redovno prikupljati nastali otpada prema vrsti i
kategoriji;
• otpad odlagati u namjenske posude;
• otpad predavati ovlaštenim organizacijama i licima.
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
Studija o utjecaju na okoliš 29
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.4.4 Utjecaj na vode i mjere zaštite
U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na vode:
• Curenja iz vozila (goriva, ulja, maziva), prosipanje materijal (boje, građevinski materijali
i sl.). Utjecaji izlijevanja materija u tlo tokom građevinskih radova su ocijenjeni kao
negativan utjecaj (-B), jer ako se ove materije pravovremeno ne prikupe, mogu kroz tlo
dospjeti u sistem podzemnih voda.
Tabela 8.9 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na vode – faza izgradnje
Utjecaji Predložene mjere
• curenja iz vozila (goriva, ulja, maziva), prosipanje
materijal (boje, građevinski materijali i sl.) (FH/BE).
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• istovremeno pristupiti uklanjanju prostih količina,
iskapanju mjesta gdje je došlo do curenja;
• pravilno skladištiti sve materije (zatvorene posude,
uredno poslagane, odložene u kontejnere i mjesta
gdje pri prosipanju neće doći u dodir sa tlom).
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova.
Faza rada krematorija
U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na vode:
• Ispuštanje otpadnih voda iz sistema Krematorija (prostorije za pripremu tijela),
potencijalno mikrobiološko zagađenje od patogenih mikroorganizama (priprema tijela).
Utjecaj otpadnih voda nakon prolaska kroz hlornu stanicu i dodatnu dezinfekciju je
ocijenjen kao bez promjene (N).
• Sanitarno-fekalne vode. Utjecaj otpadnih sanitarno-fekalni je ocijenjen kao bez
promjene (N).
• Oborinske vode (čiste i prljave). Ove vode će se prikupljati zasebnim sistemom na
platou i voditi u postojeći separator ulje/voda. Utjecaj oborinskih voda je ocijenjen kao
bez promjene (N).
Studija o utjecaju na okoliš 30
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.10 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na vode – faza rada Krematorija
Utjecaji Predložene mjere
• ispuštanje otpadnih voda iz sistema Krematorija
(prostorije za pripremu tijela), potencijalno
mikrobiološko zagađenje od patogenih
mikroorganizama (priprema tijela) (BE);
• pridržavati se protokola i procedura za rukovanje sa
tijelima (neovisno da li ili ne umrl od infekcija i
zaraza);
• pripremu tijela vršiti sa sredstvima za dezinfekciju;
• vode od pranja tijela i prostorija voditi u sistem za
prihvat i prečišćavanje voda na lokaciji;
• vode ispuštati u postojeći sistem za prihvat
otpadnih voda.
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
• sanitarno-fekalne vode (BE); • održavati sistem za odvod sanitarno-fekalnih voda.
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
• oborinske vode (čiste i prljave) (BE). • održavati sistem za odvod oborinskih voda;
• oborinske vode sa parking prostora voditi prema
separatoru ulje/voda.
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
8.4.5 Utjecaj buke na okoliš i okolicu, mjere zaštite
U fazi izgradnje Krematorija mogući su slijedeći utjecaji:
• Zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila koji se kreću na lokalnoj saobraćajnici i na
prostoru građevinskih radova.
• Zvuk / buka prilikom rada mehanizacije.
• Vibracije od izvođenja građevinskih radova.
• Vibracije od kretanja vozila koji se kreću na lokalnoj saobraćajnici i na prostoru
građevinskih radova.
Utjecaji zvuka/buke i vibracija u toku građevinskih radova su ocijenjeni kao blago
negativan utjecaj (-A), jer ova pojava će biti vezana za dnevni period i izvođenje
radova.
Studija o utjecaju na okoliš 31
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.11 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja buke na okolinu – faza izgradnje
Utjecaji Predložene mjere
• zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila koji se
kreću na lokalnoj saobraćajnici i na prostoru
građevinskih radova (FH);
• zvuk / buka prilikom rada mehanizacije (FH);
• vibracije od izvođenja građevinskih radova (FH);
• vibracije od kretanja vozila koji se kreću na
lokalnoj saobraćajnici i na prostoru građevinskih
radova (FH).
• ograničiti brzinu kretanja vozila kroz naselje na 30
km/h;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• sve pripremne i građevinske radove obavljati u
dnevnom periodu;
• eventualno produžiti radno vrijeme na radovima do
18:00, uz obavještavanje okolnog stanovništva;
• obavijestiti okolno stanovništvo ako bude potrebe
za izvođenjem radova kod kojih je nivo zvuka
prekomjeran;
• ograditi građevinsku parcelu i tako postaviti barijeru
za širenje zvuka na obode prema obližnjim
objektima;
• zatražiti od upravnih organa i nadležne inspekcije
dozvolu za prekoračenje nivoa zvuka.
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova.
U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji:
• Zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila koji dolaze na ispraćaj umrlih. Utjecaji
zvuka/buke od vozila koja dolaze i odlaze sa groblja (sprovodi, ukopi, doprema umrlih
i dr.) Su ocijenjeni kao neutralni (N), jer groblje je više godina prisutno, a u okolici se
nalaze poslovni objekti kojima u toku dana dolaze i odlaze vozila.
• Zvuk / buka i vibracije od rada opreme (ventilatori i sl.). Utjecaji zvuka/buke i vibracija
u toku rada krematorija su ocijenjeni kao neutralni (N), oprema se nalazi unutar objekta
i planirana je izolacija i amortizacija opreme za smanjenje utjecaja.
Tabela 8.12 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja buke na okolinu – faza rada krematorija
Utjecaji Predložene mjere
• zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila koji
dolaze na ispraćaj umrlih (FH);
• ograničiti brzinu kretanja vozila na parking prostoru
na 30 km/h;
• obezbijediti dovoljan broj parking mjesta;
• postaviti ležeće policajce - uspornike.
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
• zvuk / buka i vibracije od rada opreme (ventilatori i
sl.) (FH).
• zvučno izolirati i amortizirati opremu (u skladu sa
projektom);
• rad krematorija (opreme) ne smije biti nakon 22:00
sati;
• pratiti rada opreme za eventualnim oštećenjima;
• utvrditi nivoe zvuka/buke bez rada i pri radu
krematorija, unutar i van objekta.
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
Studija o utjecaju na okoliš 32
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.4.6 Utjecaj na floru i faunu, mjere zaštite
U fazi izgradnje Krematorija mogući su slijedeći utjecaji:
• Zvuk / buka i vibracije koji nastaju od kretanja vozila koji se kreću na lokalnoj
saobraćajnici i na prostoru građevinskih radova i rada mehanizacije. Utjecaji
zvuka/buke i vibracija u toku građevinskih radova su ocijenjeni kao blago negativan
utjecaj (-A), jer ova pojava će biti vezana za dnevni period i izvođenje radova.
• Izlijevanja onečišćujućih tvari (ulja, goriva i sl.) U okolno tlo. Utjecaji izlijevanja materija
u tlo tokom građevinskih radova su ocijenjeni kao negativan utjecaj (-B), jer ove
materije ako se pravovremeno ne prikupe, mogu kroz tlo dospjeti u sistem kuženja
materije u prirodi.
Tabela 8.13 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja floru i faunu – faza izgradnje
Utjecaji Predložene mjere
• zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila koji se
kreću na lokalnoj saobraćajnici i na prostoru
građevinskih radova i rada mehanizacije (BE);
• vibracije od kretanja vozila koji se kreću na
lokalnoj saobraćajnici i na prostoru građevinskih
radova i izvođenja građevinskih radova (BE);
• ograničiti brzinu kretanja vozila kroz naselje na 30
km/h;
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• sve pripremne i građevinske radove obavljati u
dnevnom periodu;
• ograditi građevinsku parcelu i tako postaviti barijeru
za širenje zvuka na obode prema obližnjim
objektima;
• zatražiti od upravnih organa i nadležne inspekcije
dozvolu za prekoračenje nivoa zvuka.
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova
• izlijevanja onečišćujućih tvari (ulja, goriva i sl.) u
okolno tlo (BE).
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• istovremeno pristupiti uklanjanju prostih količina,
iskapanju mjesta gdje je došlo do curenja;
• pravilno skladištiti sve materije (zatvorene posude,
uredno poslagane, odložene u kontejnere i mjesta
gdje pri prosipanju neće doći u dodir sa tlom).
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova
Studija o utjecaju na okoliš 33
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji:
• Onečišćenje vode, tla i biljaka sa čvrstih česticama (prašinom) iz dimnjaka. Utjecaj
emisije dimnih plinova je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-A), ipak ova pojava će
biti samo u trenutku rada krematorija, a u obzir treba uzeti da u okolici postoje
proizvodni pogoni (drvna industrija) i individualni objekti koji se zagrijavaju.
Tabela 8.14 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja floru i faunu – faza rada krematorija
Utjecaji Predložene mjere
• onečišćenje vode, tla i biljaka sa pepelom iz
dimnjaka (BE).
• ukloniti PVC i druge materijale koje sadrže štetne
elemente (teški metali, hlor, fluor, sumpor i sl.);
• koristiti TNP ili zemni plin bez ili sa malom
primjesom sumpora i sumpornih spojeva;
• vršiti predgrijavanje primarne komore prije
kremiranja tijela;
• vršiti spaljivanje dimnih plinova u sekundarnoj
komori (smanjivanje polutanata i izgaranje praha;
(prema preporukama ICFa);
• pri radu krematorija obavezno (kontinuirano) pratiti
proces rada peći;
• vršiti periodična mjerenja emisije dimnih plinova iz
krematorija.
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
8.4.7 Utjecaj na klimatske faktore i mjere zaštite
U fazi izgradnje Krematorija mogući su slijedeći utjecaji:
• emisija stakleničkih plinova iz ispušnih plinova mehanizacije tokom izgradnje (CO2,
NOx, SOx) (FH).
U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji:
• emisija stakleničkih plinova iz dimnih plinova tokom kremiranja (CO2, NOx, SOx) (FH).
Utjecaji emisija ispušnih i dimnih plinova na klimatske faktore su ocijenjeni kao bez
promjene (N), boravak mehanizacije je privremen i radovi će se odvijati u dnevnom
periodu, dok ukupne emisije GHG materija od rada krematorija imaju udio
Studija o utjecaju na okoliš 34
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.15 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja klimatske uslove – faza izgradnje
Utjecaji Predložene mjere
• emisija stakleničkih plinova iz ispušnih plinova
mehanizacije tokom izgradnje (CO2, NOx, SOx)
(FH).
• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom
ispravnošću transportnih vozila;
• koristiti kvalitetno gorivo;
• gasiti vozila da ne rade bez potrebe;
• ugraditi katalizatore na ispušnim sistemima vozila.
Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač
radova.
Tabela 8.16 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja klimatske uslove – faza rada krematorija
Utjecaji Predložene mjere
• emisija stakleničkih plinova iz dimnih plinova
tokom kremiranja (CO2, NOx, SOx) (FH).
• ukloniti PVC i druge materijale koje sadrže štetne
elemente (teški metali, hlor, fluor, sumpor i sl.);
• koristiti TNP ili zemni plin bez ili sa malom
primjesom sumpora i sumpornih spojeva;
• vršiti predgrijavanje primarne komore prije
kremiranja tijela;
• vršiti spaljivanje dimnih plinova u sekundarnoj
komori (smanjivanje polutanata i izgaranje praha;
(prema preporukama ICFa);
• pri radu krematorija obavezno (kontinuirano) pratiti
proces rada peći;
• vršiti periodična mjerenja emisije dimnih plinova iz
krematorija;
• izvrši obuku radnika koji će učestvovati u procesu
kremiranja;
• osigurati konstantan servis i nadzor 365 dana u
godini (24h);
• utvrditi neophodnu potrošnju zemnog plina (ili
alternativnog goriva).
Odgovornost za izvršenje: Investitor.
Studija o utjecaju na okoliš 35
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.4.8 Mjere u slučaju akcidenata i ekoloških nesreća
Nesreće koje su moguće su:
• nastanak požara i eksplozija;
• širenje zaraza i infekcija,
Mjere zaštite od požara i eksplozija su:
• sprovoditi kontrolu instalacija zemnog plina;
• pratiti proces kremiranja;
• redovan pregled opreme Krematorija;
• obezbijediti sistem dojave požara;
• obezbijediti pristup vatrogasnoj tehnici (protu požarni aparati i hidranti) u slučaju
požara;
• osigurati dovoljne količine vode za gašenje požara;
• stalno obučavanja osoblja;
• ukazivanje na opasnosti i mogućnostima nastanka požara i eksplozija na lokaciji
Krematorija i oko njega.
Mjere zaštite od širenja zaraza i infekcija:
• obuka radnika-operatera;
• ulazak na lokaciju i u prostorije je dozvoljen je samo ovlaštenim licima i licima u
pratnji;
• pridržavati se protokola i procedura za rukovanje sa tijelima umrlih od infekcija
i zaraza;
• izvršiti ličnu dezinfekciju;
• izvršiti dezinfekciju radnih prostorija;
• pomoćne materijale korištene prilikom obrade tijela obavezno sterilisati,
dezinficirati ili na adekvatan način uništiti (npr. spaliti).
Dodatna mjera jeste izrada Planova i Internih pravilnika u slučaju neplaniranih nesreća,
npr. poplava, zemljotresa i sl.
Studija o utjecaju na okoliš 36
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.4.9 Mjere nakon prestanka rada
Nakon eventualnog zatvaranja Krematorija, Investitor je dužan izvršiti uklanjanje: peći
za kremiranje i pomoćne opreme, opreme za umanjenje emisije zagađujućih materija
u zrak, očistiti objekat od zaostalih količina otpadnih materijala, pepela i sličnih
materijala. Potom Investitor je dužan svu korištenu ambalažu ukloniti iz objekta, kao i
otpad o zaostalih materije odnosno čišćenja predati ovlaštenom preduzeću za
zbrinjavanje. Također, treba izvršiti deratizaciju, dezinfekciji i dezinsekciju.
Pored radnji na i unutar objekta, sve korištene zelene površine oko objekta koje su
korištene se trebaju ozelenti, odnosno rekultivirati sa odgovarajućim biljnim vrstama.
Glavni zadatak ovog procesa rekultivacije bila bi stabilizacija zemljišta u okolini.
Sve ove mjere, kao i dodatne moraju biti detaljno razrađene u zasebnom elaboratu
kada bude se planiralo prekidanje rada Krematorija i njenog uklanjanja.
8.5 Alternativna rješenja
Kao alternativno rješenje se vidi izgradnja rezervoara sa podstanicom za zemni plin,
odnosno rezervoara za propan-butan. Alternativi bi se pristupalo u slučaju da da
vlasnici susjednih privrednih objekata ili stambenih objekata ne pokažu interes za
priključenje na gradsku plinsku mrežu, odnosno da troškovi izgradnje priključka na
distributivnu mrežu budu veći.
Studija o utjecaju na okoliš 37
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
8.6 Sistem monitoringa
Predloženi sistem monitoringa je predstavljen u tabeli 8.15. U istoj tabeli dana je
predložena učestalost mjerenja i mjesta uzimanja uzoraka/mjerenja. Sva mjerenja
predložena prema monitoring planu trebaju se izvršiti od strane ovlaštenih preduzeća
ili institucija koja posjeduju akreditaciju, tj. akreditovane metode za mjerenje
parametara u skladu sa propisanim Zakonima i Pravilnicima FBiH, odnosno drugih
primjenjivih dokumenata koji se odnose na ovaj projekt.
Tabela 8.17 Monitoring plan
Parametar Mjesto praćenja Učestalost mjerenja
Nivo buke:
• Ekvivalentni nivo
Leq dB(A);
• Vršni nivo buke L1
dB(A)
Obodi parcele Krematorija, u smjeru
prema obližnjim parcelama / objektima
Prvo mjerenje: Utvrditi nivoe buke
prije puštanja krematorija u rad i
tokom rada krematorija
Emisija dimnih plinova:
Parametri:
• CO
• O2
• NOx
• Čvrste čestice
• HF i HCl
• Ukupni ugljik (TC)
• Dimni broj
• Temperatura
• Maseni protok
polutanata.
Dimovodoni kanal krematorija (nakon
izmjenjivača topline)
Kontinuirano: CO, volumni udio
kisika (O2), maseni protok i
temperatura;
Najmanje jedanput godišnje:
hlorovodika, fluorovodika, ukupnog
ugljika (TC), emisiju čvrstih čestica i
azotnih oksida i parametri koji se
kontinuirano prate.
Ukupna lebdeća pra Obodi parcele Krematorija, u smjeru
prema obližnjim parcelama / objektima
Prvo mjerenje: Utvrditi
koncentracije pri radu rada
krematorija
2 puta u periodu važenja okolinske
dozvole
Taložna prahu i metali u
taložnom prahu:
• kadmij Cd,
• olovo Pb,
• nikal Ni,
• bakar Cu,
• hrom Cr,
• cink Zn,
• živa Hg
Obodi parcele Krematorija, u smjeru
prema obližnjim parcelama / objektima
Prvo mjerenje: Utvrditi
koncentracije materija prije
puštanja krematorija u rad i nakon
pola godine rada krematorija
2 puta u periodu važenja okolinske
dozvole
Studija o utjecaju na okoliš 38
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.17 Monitoring plan – nastavak tabele
Parametar Mjesto praćenja Učestalost mjerenja
Kvalitet tla
Metali:
• kadmij Cd,
• olovo Pb,
• nikal Ni,
• bakar Cu,
• hrom Cr,
• cink Zn,
• živa Hg
Ostali parametri;:
• ukupni azot,
• sadržaj vode,
• pH vrijednost tla,
• PAH,
• PBC,
• Sadržaj organske
materije).
Na tlu oko Krematorija
(u smjeru prema obližnjim parcelama /
objektima)
Prvo mjerenje: Utvrditi sadržaje
materija prije puštanja krematorija u
rad i nakon pola godine rada
krematorija
2 puta u periodu važenja okolinske
dozvole
Granične vrijednosti vanjske buke
Područje u kome će biti lociran Krematorij, uslijed prisustva stambenih i poslovnih
objekata se može smjestiti u zonu IV stambeno-poslovna. Dozvoljeni nivoi vanjske
buke prema Zakonu o buci („Službene novine FBiH“, 110/12), u ovoj zoni je 60 dB
(dan) i 50 dB (noć).
Tabela 8.18 Dozvoljeni nivoi vanjske buke
Zona Namjena područja
Najviše dozvoljeni nivoi vanjske buke
(dB)
Ekvivalentni nivoi Vršni nivoi
dan noć L1
I bolničko, lječilišno 45 40 60
II turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65
III
čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i
zdravstvene institucije, javne zelene i
rekreacione površine
55 45 70
IV
trgovačko, poslovno-stambeno i stambeno uz
saobraćajne koridore, skladišta bez teškog
transporta
60 50 75
V poslovno, upravno, trgovačko, zanatsko,
servisno komunalni servis 65 60 80
VI industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno
područje bez stanova 70 70 85
Studija o utjecaju na okoliš 39
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Granične vrijednosti za emisiju dimnih plinova
U FBiH u trenutnu izrade SUO nisu bile definirane granične vrijednosti emisije
pojedinih polutanata iz stacionarnog izvora – dimnjaka prilikom kremiranja tijela.
Republika Hrvatska posjeduje propisane granične vrijednosti za pojedine polutante
definirane u članu 157. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u
zrak iz nepokretnih izvora („Narodne Novine“, br. 87/2017). Sve dok se ne usvoje
granične vrijednosti za emisije iz krematorija, preporuka je da se rezultati mjerenja
uspoređuju sa graničnim vrijednostima navedenim u tabeli 8.17.
Tabela 8.19 Granične vrijednosti emisije onečišćujućih materija u otpadnom plinu krematorija
Onečišćujuća materija
Granična vrijednost
[mg/Nm3]
(suhi otpadni plin temperature 273,15 K i
pritiska 101,3 kPa za zadani volumni udio kisika
17%)
Čvrste čestice – prah 50
Ugljik monoksid (CO) 100
Azotni oksidi kao azot dioksid (NO2) 350
Hlorovodik i Fluorovodik (HCl + HF) ukupno 30
Organske materije izražene kao ukupni ugljik (TC) 15
Dimni broj (po Bacharachu) 1
Granične vrijednosti za prisustvo metala i drugih štetnih materija u zemljištu (tlu)
Kako u okolici postoji zemljište koje se koristi kao poljoprivredu ili povrtlarstvo, biti će
potrebno izvršiti mjerenja materija u tlu. Mjerenje i granične vrijednosti za štetne
materije u tlu su definirani na bazi Pravilnika utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i
opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja (Sl. novine Federacije BiH
br. 72/09).
Tabela 8.20 Granične vrijednosti za štetne materije u zemljištu (tlu)
Teški metali Granične vrijednosti u zavisnosti od teksture tla [mg/kg]
Pjeskovito tlo Praškasto-ilovasto tlo Glinovito tlo
Kadmij (Cd) 0,5 1 1,5
Bakar (Cu) 50 65 80
Nikal (Ni) 30 40 50
Olovo (Pb) 50 80 100
Cink (Zn) 100 150 200
Hrom (Cr) 50 80 100
Živa (Hg) 0,5 1 1,5
Arsen (As) 10 15 20
http://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdf
Studija o utjecaju na okoliš 40
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Tabela 8.20 Granične vrijednosti za štetne materije u zemljištu (tlu) – nastavak
Organske štetne i opasne materije Granične vrijednosti [mg/kg]
Ukupna koncentracija policikličnih aromatskih ugljikovodika (PAH) 2
Ukupna koncentracija polihloriranih bifenila (PCB) 0,2
Granične vrijednosti za ukupne lebdeće čestice
Definisanje kvaliteta vazduha vrši se na bazi Pravilnika o načinu vršenja monitoringa
kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih vrsta zagađujućih materija, graničnih
vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije BiH br. 1/12). Prilog
XV, Pravilnika uređuje prosječne godišnje vrijednosti (PGV) koji su indikatori planiranja
kvalitete vazduha u prostoru.
Tabela 8.21 Granične vrijednosti za ukupne lebdeće čestice
Zagađujuća materija Period uzorkovanja Maksimalna dozvoljena vrijednost [μg/]
Ukupne lebdeće čestice Jedan dan 250
Granične vrijednosti za taložnu prašinu (prah) i metale u taložnom prahu
Definisanje kvaliteta vazduha vrši se na bazi Pravilnika o načinu vršenja monitoringa
kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih vrsta zagađujućih materija, graničnih
vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije BiH br. 1/12). Prilog
XV, Pravilnika uređuje prosječne godišnje vrijednosti (PGV) koji su indikatori planiranja
kvalitete vazduha u prostoru.
Tabela 8.22 Granične vrijednosti za taložnu prašinu (prah) i metale u prašini (prahu)
Zagađujuća
materija
Period
uzorkovanja
Prosječna godišnja
vrijednost [mg/m2dan]
Visoka vrijednost
[mg/m2dan]
Taložna prašina (prah) - ukupno Jedan mjesec 200 350
Pb u taložnom prahu Jedan mjesec 0,1 -
Cd u taložnom prahu Jedan mjesec 0,002 -
Zn u taložnom prahu Jedan mjesec 0,4 -
As u taložnom prahu Jedan mjesec 0,004 -
Ni u taložnom prahu Jedan mjesec 0,015 -
Hg u taložnom prahu Jedan mjesec 0,001 -
9. NAZNAKA POTEŠKOĆA
Prilikom izrade Studije o utjecaju Investitor je na uvid omogućio sve raspoložive i
tražene podatke, te dostavio podatke lično ili putem e-maila.
http://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdf
Studija o utjecaju na okoliš 41
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
10. PRAVNI OKVIR I LITERATURA
10.1 PRAVNI OKVIRI
Zaštita okoliša:
• Zakon o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, br. 33/03);
• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, br. 38/09);
• Zakon o zaštiti prirode („Sl. novine FBiH“, br. 66/13);
• Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju
okolišno dopuštenje („Sl. novine FBiH“, br. 19/04).
Zaštita zraka:
• Zakon o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH“, br. 33/03);
• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH“, br. 4/10);
• Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih
vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka („Sl.
novine FBiH“, br 1/12);
• Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak („Sl. novine
FBiH“, br /05);
• Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak („Sl. novine FBiH“, br. 9/14)
• Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja („Sl. novine FBiH“, br. 12/05);
• Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka („Sl. novine FBiH“, br 12/05);
• Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka („Sl. novine
FBiH“, br 9/16);
• Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o graničnim vrijednostima emisije iz
postrojenja za sagorijevanje („Sl. novine FBiH“, br. 92/17).
• Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o monitoringu emisija u zrak („Sl. novine
FBiH“, br. 97/17);
• Odluka o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo („Službene novine
Kantona Sarajevo br.23/16).
• Pravilnik o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač („Sl.
novine FBiH“, br 39/05);
• Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima („Sl. novine FBiH“, br. 82/07);
• Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih
izvora („Narodne Novine“, br. 87/2017).
Otpad:
• Zakon o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, br. 33/03);
• Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 33/03, 72/09, 92/17);
Studija o utjecaju na okoliš 42
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
• Pravilnik o sadržaju Plana prilagodbe upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za
tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ („Sl. novine
FBiH“, br. 09/05);
• Pravilnik o kategorijama otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, br. 9/05);
• Pravilnik o postupanju s otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj
nepoznat („Sl. novine FBiH“, br. 9/05);
• Pravilnik o građevinskom otpadu („Sl. novine FBiH“, br. 93/2019);
• Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 77/08);
• Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 88/11,
28/19, 8/16, 54/16, 103/16, 84/17);
• Pravilnik o uvjetima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i
prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada („Sl. novine FBiH“, br. 9/05);
• Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada („Sl. novine FBiH“,
br. /06);
• MD 42 – Određivanje težine otpada (Agencija za statistiku BiH, 2015).
Zaštita od buke:
• Zakon o zaštiti od buke („Sl. novine FBiH“, br. 110/12);
• Zakon o zaštiti od buke („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 23/16).
Zaštita voda:
• Zakona o vodama („Sl. novine FBiH“, br. 70/06);
• Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sistem javne kanalizacije („Sl.
novine FBiH“, br. 101/15 i 01/16, Uredba o izmjeni i dopuni 101/18).
• Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlaštene laboratorije, sadržaju i načinu
davanja ovlaštenja („Sl. novine FBiH“, br. 14/40, 14/13 i 26/14).
Korištenje zemljišta:
• Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH („Sl.
novine FBiH“, br. 2/06);
• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta
na razini Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, br. 32/08 i broj 72/07).
Poljoprivreda i zaštita životinja:
• Zakon o poljoprivredi („Sl. novine FBiH“, br. 88/07, 04/10, 07/13);
• Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu
i metode njihovog ispitivanja (Sl. novine Federacije BiH br. 72/09).
http://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdf
Studija o utjecaju na okoliš 43
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
Ostali pravni akti:
• Zakon o zaštiti na radu („Sl. novine FBiH“, br. 22/90);
• Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu („Sl. novine FBiH“, br. 64/09).
10.2 LITERATURA
• Vodič za kremacijsku praksu od Međunarodne federacije za kremiranje - ICF
(2006);
• Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim materijama
(UN Environment, rev.2017);
• UNEP smjernice o najboljim dostupnim tehnikama i privremene upute o
najboljim ekološkim praksama relevantnim za član 5. i Prilog C Štokholmske
konvencije o organskim zagađivačima – Krematorij (2007);
• Kremiranje i odnos prema okolini – Preporuke za upravitelje krematorija
(Eurocrematoria, 2008);
• Vodič o popisu emisija, poglavlje 5.C.1.b.v. Cremation (EMEP/EEA, 2019);
• Izvještaj o emisiji zagađujućih tvari u zrak na području Federacije Bosne i
Hercegovine u 2016. godini (Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2017);
• Upepeljevanje pokojnikov in sežiganje biološkeg materiala (Raziskovalno-
dokumentacijski sektor 2016);
• Klimaktološka analiza 2019 – Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i
Hercegovine (2020);
• Meterološki godišnjak 2018. – Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i
Hercegovine (2019);
• Dube et al. (2005) Contribution of wood based crematoria in Carbon dioxide
emission and their clean alternatives.
Studija o utjecaju na okoliš 44
„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla
11. LISTA PRILOGA
1. Plan upravljanja otpadom („INPROZ“ Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla,
1181/20 od 25.03.2020.);
2. Aktuelni izvod iz sudskog registra od 02.10.2019.;
3. ID broj – KJKP „Pokop“ d.o.o. Sarajevo;
4. PDV broj – KJKP „Pokop“ d.o.o. Sarajevo;
5. Kopija katastarskog plana od 28.01.2019.;
6. ZK izvadak, uložak broj: 5220 od 23.04.2019.;
7. Rješenje o urbanističkoj saglasnosti sa lokacijom objekta, broj: 03-23-1539/19 od
22.4.2019.;
8. Saglasnost na lokaciju objekta KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo, Pogon
Vodovod, broj: 1757-1/19 od 09.05.2019.;
9. Saglasnost BH Telecom d.d. Sarajevo, broj: 08.5-160-43534/19 od 13.5.2019.godine
10. Saglasnost KJKP „Sarajevogas“ d.o.o. Sarajevo, broj: 0201-03-424/DžB od
14.05.2019.;
11. Rješenje o prethodnoj elektroenergetskoj saglasnosti JP Elektroprivreda BiH d.d.,
Podružnica „Elektrodistribucija“ Sarajevo, broj: 03-4-221-28345/19 od 16.05.2019.;
12. Rješenje o sanitarnoj saglasnosti na projektnu dokumentaciju, Kantonalna uprava za
inspekcijeske poslove Kantona Sarajevo, broj: UP-1-14-10/19-37-09292/19 od
17.05.2019.;
13. Saglasnost na lokaciju objekta KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo, Pogon
Kanalizacija, broj: 1757-2/19 od 24.05.2019.;
14. Rješenje o saobraćajnoj saglasnosti, Općina Ilidža, Služba za razvoj, komunalne
poslove i puteve, broj: 04-23-2512/19 od 27.05.2019.;
15. Rješenje o prethodnoj vodnoj saglasnosti, Ministarstvo privrede KS, broj: 07-05-25-
14330/19 od 01.10.2019.;
16. Saglasnost na glavni projekat, KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo, Pogon
Kanalizacija, broj: 3718/19 od 03.10.2019.;
17. Saglasnost na glavni projekat, KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo, Pogon
Vodovod, broj: 3888/19 od 08.11.2019.;
18. Zaključak od „Agencija za vodno područje rijeke Save“ Sarajevo, br. UP-I/25-1-40-103-
2/20 od 13.03.2020.