Hrvatska EKOLOKI I EKONOMSKI ISPLATIVO Konano otkriven
poljoprivredni biznis koji donosi zaraduNajbolja mlada
poljoprivrednica Martina Petrovi na svojoj farmi Izvor: Pixsell ,
Autor:Davor Javorovic/PIXSELL Autor: Kruno Kartus 6.2.2014 9:48:36
5.2.2014 7:00:00Na nedavnom sajmu Viroexpo u Virovitici Vladimir
Margeta, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, na primjeru
uzgoja crne slavonske svinje najbolje je objasnio to znai odrivi
razvoj sela. Ta pasmina svinje u svim uzgojnim pogledima, od
klimatolokih do kulturnih i tradicijskih, prilagoena je slavonskom
podneblju jo od druge polovice 19. stoljea kada ju je na pustari
Orlovnjak kod Osijeka selekcionirao grof Pfeifer, po kojem je
prozvana 'fajferica' Vezane teme svinjogojstvo Agronomski fakultet
vladimir margeta crna slavonska svinja fajferica retrovizor -
vijesti Pametni poljoprivrednik elio je osnovati novu svinjsku
pasminu za proizvodnju i mesa i masti, ali da istovremeno bude
ranozrelija, plodnija i otpornija na grube vremenske prilike u
Slavoniji, u kojoj se zimi temperature zraka sputaju i do 15 ili 20
stupnjeva, kao nekoliko dana ba ove godine, a ljeti pre na 30 i vie
Celzijusa. Da moe slobodno ivjeti i spavati na otvorenom, hraniti
se na panjaku, uz malo kukuruza i ira, a otporna na egu, led i,
zbog crne boje koe, na jake suneve zrake. Tako je Pfeifer kriao
deset nazimica lasaste mangulice s uvezenim nerastovima pasmine
berkir pa je od 1870. najbolje ensko potomstvo svakih deset godina
pario s nerastima amerike pasmine poland kina i tako ustalio eljena
svojstva, da bi ve za tri godine bila priznata kao pasmina u
Beu.
Prof. dr. sc. Margeta kae da je, zahvaljujui kvaliteti mesa,
zapravo omjeru masti i mesa, ukusu i sposobnosti vezanja vode, crna
slavonska najbolja svinja na svijetu za proizvodnju suhomesnatih
proizvoda kao to su kulen, kobasica, slanina i unka. Okupljeni
poljoprivrednici u dvorani zato su se interesirali za to koliko
zemljita i ulaganja treba osigurati za pet ili deset svinja, koliko
profesor Margeta preporuuje za poetak, dok poljoprivrednik ne vidi
razliku izmeu ove i takozvanih bijelih vrsta, koje se mahom moraju
drati u zatvorenim svinjcima na koncentriranoj hrani.
'Slavonija nema dobre uvjete za intenzivnu svinjogojsku
proizvodnju. Ljeta znaju biti prevrua, a zime dostii ekstremno
hladne temperature. Idealno je primjerice u Danskoj ili
Nizozemskoj, gdje se temperature zimi kreu oko dva ili tri stupnja
Celzijeva, a ljeti najvie do 23 stupnja pa je takav uzgoj jeftiniji
nego kod nas za 15 posto. Unato tome, u naim operativnim programima
farme s manje od 150 svinja proglaene su 'nerentabilnima', bez
obzira na prednosti ekstenzivnog uzgoja svinja, koji je zdraviji za
ivotinje, u okoliu ne stvara izvore zagaenja fekalijama, potie
zapoljavanje na selu i preraivanje gotovih proizvoda, a ujedno je i
trend u cijeloj Europi', rekao je profesor Margeta.
Jedno mjesto za fajfericu na gospodarstvu kota 2.000 kuna, za
bijele pasmine 70 tisua kuna. Krmae bijelih pasmina prase se po tri
ili etiri puta, pa idu na klanje, a crne slavonske bez problema po
15 puta. Hrana za bijele koncentrirana je i skuplja, za crne
jeftinija, na ispai uz dohranu kukuruzom u klipu. Radna snaga na
farmama od dvije, tri ili pet stotina bijelih svinja mora biti
visokostruna za taj tehnoloki proces, a na farmama crnih seljak moe
sve samostalno odraditi. 'Fajfericu bolje da ostavite na miru, da
se sama snae, tako joj je najbolje', objasnio je profesor
Margeta.
Njegove savjete posluala je obitelj Petrovi koja u Vukojevcima
uzgaja pedesetak crnih svinja na svom imanju od 26 hektara panjaka
i oranica, na kojima samostalno uzgaja svu potrebnu hranu za
ivotinje, pored svinja jo ovce i koze. 'Mi smo se odluili ujediniti
s drugim malim gospodarstvima u udrugu, radi promocije i ouvanja
pasmine, a u zadrugu radi zajednike prerade i prodaje proizvoda',
kae nam Martina Petrovi, koja se nakon zavrenog Ekonomskog
fakulteta u Osijeku vratila u Vukojevce kako bi zajedno s
roditeljima i braom pokrenula farmu kako po naelima odrivog razvoja
sela savjetuje profesor Margeta, inae predsjednik udruga Uzgajivaa
crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema
'Fajferica' sa sjeditem u Vukojevcima.
Da ilustrira to bi Hrvatska mogla s fajfericom, profesor Margeta
naveo je primjer iberijske crne svinje, iji je prut 'pata negra'
toliko slavan po ukusu i kvaliteti da kilogram stoji 200 eura.
Dobio je ime po crnom papku te svinje koji se ostavlja uz meso kao
dokaz da je prut originalan od upravo te pasmine, koja jedina ima
crne papke. 'Kad su panjolci 1984. uli u Europsku uniju, imali su
samo 200 komada. Sada prut 'pata negra' kota i do 200 eura iako
nije kvalitetniji od pruta slavonske crne svinje', tumai Margeta.
Dodao je i primjer iz Maarske, gdje je zatiena mangulica, a Maari
je promoviraju kao svinju s 'najboljom mau na svijetu'. U Njemakoj
postoje pokrajine sa svega dvije tisue krmaa u kojoj su meso i
mesne preraevine od svinja postale toliko poznate domainima i
turistima da godinji promet u trgovinama, samo vezan za svinje,
raunajui suvenire, iznosi 10 milijardi eura.
ta da se radi? Onaj tko eli uzgajati fajferice najbolje da
kontaktira udrugu Fajferica koja se bavi ouvanjem i ujednaivanjem
pasmine i moe osigurati genetski iste svinje. Treba imati
hektar-dva panjaka za poetnih pet svinja s prascima, ograen obor s
nadstrenicom i malo slame te dovoljno kukuruza za dohranu. Profesor
Margeta predlae ujedinjavanje u zadruge koje e uzgajivaima olakati
proizvodnju gotovih, suhomesnatih, proizvoda. Dobro organizirani
zadrugari lake mogu napraviti zajednike proizvodne uvjete, klaonice
i mesopreradu, zajednike recepture i kriterije kvalitete, panjake
zajednice, radnu snagu i, konano, zajedniki pronai trite.
'Jo treba znati da je najprofitabilniji proizvod nicla na
tanjuru koja ima viestruko veu cijenu od bilo kojeg suhomesnatog
jela, ali za to treba napraviti agroturistike projekte', ustvrdio
je Margeta.
Ivan Ivi meu rijetkima je koji uzgajaju crnu slavonsku svinju
(foto: Lidija Gali)
| gospodarstvo i turizam | vijesti i teme
UZGOJ FAJFERICEMeso crne svinje savrenog je okusa i mirisa,
idealno za kulen i kobasice
Lidija Gali - 05.02.2014. @ 16:28 - 9035 pregl.
GOLO BRDO Crna slavonska svinja fajferica sve je traenija na
hrvatskom tritu. Meutim, tek rijetki se bave njezinim uzgojem.
Prednosti uzgoja ove pasmine Ivan Ivi, iz Golog Brda pored Kaptola,
prepoznao je jo prije 15 godina. Bio je tada meu prvim uzgajivaima
u Hrvatskoj.
- Teko sam tad obolio. Imao sam tumor kosti. uo sam da je meso
crne svinje vrlo zdravo pa sam se odluio sam uzgajati. Uz to ivim u
kraju gdje se oduvijek njegovala tradicija, a crna svinja dio je
povijesti naeg sela prepriava Ivi.
Danas ima 50-ak svinja, no zna ih biti i puno vie.
- Kada bi ljudi barem znali koliko je to meso zdravo. Te svinje
ive na otvorenom, prase se i na minus 20, a ni jedno prase ne
ugine, ne treba ih grijati ni dohranjivati. Dovoljno im je
osigurati natkriveni prostor s malo slame da se imaju gdje skloniti
za runoga vremena. Jedu suho sijeno, travu, kukuruz, kupus i sve to
ima date. To dok ovjek sam ne vidi teko moe povjerovati kae
Ivi.
Ulaganja su minimalna, a rentabilnost 100-postotna. Nije ih
potrebno cijepiti, a bilo kakvi lijekovi, kae Ivi, ne dolaze u
obzir.
I dok cijena mesa crne svinje nije vea od ostalih pasmina
potranja je daleko vea. Osim hrvatskog, sve vie je za meso crne
svinje zainteresirano strano trite. Ivan Ivi trenutano ima kupce iz
Slovenije dok u oujku kree i prva isporuka za francusko trite.
- Meso crne svinje je savreno. Nema u sebi vode kao drugo meso
koje kupujemo, tamno crvene je boje, izuzetno je mekano i idealno
za kobasice i kulen. Slanina i mast su neusporedivo bolji. Mast kao
da se kristalizira, ima fantastian i miris i okus pojanjava.
Ulaskom u EU nameu se i nova pravila u uzgoju. Poeko-slavonska
upanija stoga e financirati genetiku crne svinje bez koje nee biti
mogue ove proizvode plasirati na europsko trite.
- upanija nam stvarno maksimalno pomae. Volio bih da nas
uzgajivaa bude to vie. Samo da nam drava ne oteava. Nameti su dosta
veliki i imam dojam da je jo uvijek cilj poljoprivrednicima oteati
umjesto olakati posao poalio se Ivi.
Obitelj Ivi trenutano obrauje gotovo 90 hektara zemlje. Na
dvadesetak hektara ograen je prostor za svinje.
- Zna se dogoditi da ih ne obiem i po nekoliko dana i kad doem
opet je sve u savrenom redu. Bude sluajeva da pokoje prase usfali,
ali veih problema, hvala Bogu, nema kae na kraju.
Planovi za budunost su mu proiriti uzgoj. Iako se pomalo
pribojava nereda na tritu zbog toga to tek rijetki imaju istu
pasminu, Ivi vjeruje da e isplativost ovog uzgoja prepoznati i
drugi. Osim zdravstvenih razloga zbog kvalitete mesa tu su
zasigurno i oni financijske prirode jer potranja je jo uvijek
daleko vea od ponude.
Dranje svinja na otvorenomStranice u tiskanom izdanju: 62 - 63
Osim autohtonih pasmina, u nekim zemljama s umjerenom klimom u
sustavu dranja na otvorenom nalazimo i plemenite pasmine svinja, i
to najee rasplodne kategorije. Tako se, na primjer, u Velikoj
Britaniji danas vie od 30 % od ukupnog broja krmaa nalazi u sustavu
dranja svinja na otvorenom. Zajedno s krmaama na otvorenom se
uzgaja i sisajua prasad, a vrlo rijetko se ovaj sustav dranja
primjenjuje za tov svinja plemenitih pasmina.Dranje svinja na
otvorenom dobiva sve vie na vanosti posljednjih desetljea, a kao
najvaniji razlozi popularnosti ovog sustava dranja navode se:
znatno manji trokovi smjetaja, manja potronja energije, ouvanje
okolia, te takoer zahtjevi javnosti za manje intenzivnim sustavima
u stoarskoj proizvodnji. U odnosu na konvencionalni sustav
proizvodnje svinja u zatvorenim objektima, dranje svinja na
otvorenom zahtjeva vei utroak ljudskog rada, osobito za dostavu
hrane i vode, osiguranje stelje, ureivanje povrina, nadzor stanja
ograda i elektrinih pastira. U pogledu proizvodnih pokazatelja u
sustavima dranja svinja na otvorenom, postiu se neto slabiji
prirasti, te vei utroak hrane u odnosu na proizvodnju u zatvorenim
objektima s optimalnim mikroklimatskim uvjetima. Navedeno je vezano
i uz injenicu da se na otvorenom dre uglavnom manje proizvodni
genotipovi svinja koji su namijenjeni za preradu pri veim zavrnim
tjelesnim masama. Preduvjeti dranja svinja na otvorenom Za dranje
svinja na otvorenom nuan preduvjet je posjedovanje dovoljno velikih
zemljinih povrina. Osim za dranje razliitih kategorija svinja,
dodatne povrine treba osigurati kako bi se povremeno povrine mogle
obnoviti, ali takoer i da bi se osigurao odmor povrina nakon
odreenog razdoblja koritenja u cilju prekidanja ivotnog ciklusa
parazita. Ovisno o broju ivotinja na odreenoj povrini, ista e se
prije ili kasnije potroiti s obzirom na razinu vegetacije, te bi je
neko vrijeme trebalo ostaviti da se obnovi i da se sprijei daljnja
erozija terena. to se tie naseljenosti povrine ona bi u sluaju
dranja krmaa s prasadi trebala iznositi do 25 krmaa s prasadi po
hektaru. Nadalje, nisu sve vrste tala pogodne za dranje svinja na
otvorenom. Uglavnom se preporuuje dranje svinja na laganim
propusnim tlima, dok su najgora teka nepropusna tla, osobito ona s
visokim podzemnim vodama. U takvim uvjetima teko je osigurati
boravak svinjama u ugodnom i istom okoliu, osobito u mjesecima s
mnogo oborina, ime se smanjuje i dobrobit ivotinja ukoliko svinje
borave u blatu. Pri postavljanju sustava dranja svinja na
otvorenom, iznimno je bitno odrediti pravilan razmjetaj parcela na
ukupnoj povrini za dranje svinja. Poeljno je ukupnu povrinu
podijeliti na vie povrina pravokutnog oblika koje e sluiti za
dranje odreene kategorije svinja, i koje e biti smisleno prostorno
povezane kod prijelaza ivotinja iz jedne faze u drugu, odnosno iz
jednog fiziolokog stanja u drugi. Osim toga, pravilan raspored
parcela utjee i na smanjenje trokova u manipulaciji hranom,
ivotinjama i opremom. Povrinama za dranje treba posveivati nunu
panju vezano za ureivanje i odravanje panjaka, te za prinos krme
koja djelomino slui i za podmirenje hranidbenih potreba ivotinja.
Veliki dio vremena kojeg provedu na otvorenom svinje koriste za
istraivanje terena i rovanje po tlu. Radi sprjeavanja rovanja tla i
odravanja vegetacije na povrini, svinjama se stavljaju nosni
prsteni. Navedena tehnika je dosta pod povealom udruga za dobrobit
ivotinja koje smatraju da se problem odravanja vegetacije na
povrinama na kojima se dre svinje moe rijeiti eom izmjenom povrina
i povremenim ostavljanjem povrina bez ivotinja radi obnove biljnog
pokrova. Slobodno kretanje za dobrobit ivotinja Upravo dovoljno
velike povrine za dranje svinja na otvorenom, predstavljaju i
kljunu razliku u odnosu na intenzivni sustav proizvodnje u kojem
najee svinje drimo u ogranienom prostoru. Slobodno kretanje na
panjaku sigurno predstavlja veliki doprinos dobrobiti ivotinja, ali
i u takvim uvjetima dranja treba koristiti odreena sklonita za
zatitu od pretjeranog sunevog zraenja ljeti, odnosno za zatitu od
hladnoe u zimskim mjesecima. Osobitu pozornost treba posvetiti
uzgoju prasadi koja je dosta osjetljiva na nie temperature, te u
izrazito hladnim zimama moe doi do veih uginua, to izravno utjee i
na ukupnu uinkovitost proizvodnje na farmi. Farma svinja dranih na
otvorenom mora se ograditi. Ovisno o podruju na kojem se dre svinje
koriste se razliiti materijali za ograde. U krajevima bogatim umama
koriste se drvene ograde, same ili u kombinaciji sa icom, a tamo
gdje nema prirodnog materijala mogue je povrinu za dranje svinja
ograditi u cijelosti ianom ogradom uz primjenu metalnih stupova
koji se ukopaju u zemlju. Izbor materijala, odnosno dimenzija
ograde ovisi takoer i o potencijalnoj opasnosti od predatora, te o
mogunosti kontakta s divljim svinjama na terenu u svrhu sprjeavanja
irenja zaraznih bolesti (bruceloza, klasina svinjska kuga). to se
tie ostalih bolesti svinja koje se javljaju u sustavu dranja na
otvorenom, puno je manje problema sa crijevnim i respiratornim
bolestima koje se uglavnom javljaju u objektima s velikim brojem
ivotinja. S druge strane, u svinja koje se dre na otvorenom puno se
ee javljaju parazitarne bolesti, te je u cilju sprjeavanja istih
nuno provoditi stalan nadzor i odreenu preventivu. U tu svrhu,
pored vrste ograde koja fiziki onemoguava kontakt domaih i divljih
svinj,a esto se koriste elektrini pastiri koji se postavljaju s
unutarnje strane vrste ograde i time ine takozvanu dvostruku
ogradu. Nadalje, elektrini pastir se vrlo esto koristi za
razdvajanje razliitih kategorija svinja unutar proizvodne jedinice.
Prednost primjene elektrinog pastira je da se nakon primjene na
odreenom podruju, ista moe premjestiti na sljedeu povrinu za dranje
ivotinja. Najee se za odrasle svinje koristi elektrini pastir s
dvije do tri ice, dok se za prasad koristi u donjem dijelu gua mrea
radi sprjeavanja provlaenja ispod donje ice, pogotovo na terenu s
mekim tlom. Oprema kod otvorenog sustava dranja svinja Sustav
dranja svinja na otvorenom zahtjeva primjenu specifine opreme.
Najvaniji elementi opreme su svakako objekti za smjetaj razliitih
kategorija, te oprema za hranidbu i napajanje svinja. Iako se
ovisno o podruju za izgradnju objekata za smjetaj i zatitu koriste
razliiti prirodni i umjetni materijali, u posljednje vrijeme,
osobito u zemljama koje dre svinje na otvorenom u intenzivnim
sustavima proizvodnje, koriste se kuice izraene od pocinanog lima.
Takve kuice koje imaju dulji vijek trajanja, te mogunost
preseljenja s jedne povrine na drugu. Ovisno o kategoriji svinja,
odnosno fiziolokom stanju krmaa izrauju se kuice za svaku
kategoriju. Hranilice i pojilice koje se koriste u sustavu dranja
svinja na otvorenom, razlikuju se od opreme koju susreemo u
zatvorenim objektima. Oprema za hranidbu i napajanje svinja na
otvorenom mora zadovoljavati standarde koji e omoguavati njezinu
dugotrajnu primjenu u uvjetima na otvorenom. Tako se hranilice i
pojilice izrauju od materijala otpornog na hru, moraju biti
odgovarajueg kapaciteta, ime se olakava manipulacija hranom, te
moraju tehnoloki imati rjeenja za osiguranje odranja istoe hrane i
vode, te zatitu od tetoinja koje susreemo u prirodi. Hranidba
svinja na otvorenom najvie ovisi o podruju i tehnologiji. Na
primjer u tovu svinja lokalnih pasmina jedan dio hranjivih tvari
osigurava se i specifinim krmivima koja nalazimo na povrini za
dranje svinja (ir, kesten, paa) uz dodatak koncentriranih krmiva
(kukuruz, jeam). Specifinost izvora hranjivih tvari na pojedinom
podruju uvjetuje i specifina svojstva kakvoe svinjskog mesa. U tovu
komercijalnih genotipova za preradu, esto se koriste i gotove krmne
smjese primjerene genotipu i cilju proizvodnje. Sustav dranja
svinja na otvorenom smatra se prirodnijim nainom dranja svinja i
uglavnom se koristi u ekolokoj proizvodnji svinja. U naim uvjetima
za sada ovaj nain dranja svinja koristimo za autohtone pasmine
svinja (crna slavonska i turopoljska svinja), te za svinje
namijenjene za preradu u suhomesnate proizvode, najee krianci izmeu
landrasa, velikog jorkira i duroka. No, i za sve druge pasmine
vrijede pravila ovakvih sustava dranja, i poeljno je da ih se
pridrava. O daljnjoj primjeni navedenog sustava dranja veliku ulogu
imat e i potroai iji se stav o kakvoi proizvoda, svinjskog mesa,
izravno vee i uz nain dranja svinja.
Pigs The following issues are most relevant to pig
production:
General Livestock production has to be land-based (i.e.
livestock forms an integral part of the crop rotation system on the
farm; landless livestock production is not acceptable. Conventional
pigs have to be reared under organic standards for six months
before they are considered organic (i.e. the first litter after the
conversion period can be sold as organic). Simultaneous conversion
of land and livestock is possible as long as most of the feed for
the animals comes from the converting farm. The choice of breeds or
strains should favor pigs that are well adapted to the local
conditions and to the husbandry system intended. Vitality and
disease resistance are particularly mentioned, and preference
should be given to indigenous species.
Origin of animals and conversion When an organic herd is
constituted for the first time, conventionally reared piglets can
be bought at weaning (at less than 25 kg) and reared as organic. An
established breeding herd can bring in gilts from non-organic
holdings to allow for natural growth in the herd to a maximum of
20% of the herd, if organically reared animals are not available.
This number of bought-in breeding animals can be increased under
special circumstances (major expansion, change of breed, new
specialization developed). Boars can be brought in from non-organic
holdings. Livestock brought in from non-organic holdings for
breeding purposes cannot be sold as organic either for slaughter or
for breeding.
Feeding Pigs must be fed to ensure quality rather than maximum
growth rates. Pigs must be fed on organically produced feed (60% of
home-grown feed can be in-conversion feed). Roughage, fresh or
dried fodder (grazing) or silage must be added to the daily ration.
Certain feed materials of animal origin (milk or milk products and
fish or fish by-products) and minerals and vitamins (including
synthetic vitamins for pigs) can be used. Antibiotics,
coccidiostats, medicinal substances, growth promoters and any
substances intended to stimulate growth or production must not be
used in pig feed; Piglets must be suckled at least for 40 days
Separate feeding for pigs
Udo 1985
Disease prevention and veterinary treatment Disease prevention
must be based on breed selection, husbandry, high quality feed,
free range conditions allowing regular exercise and appropriate
stocking densities; Sickness and injury must be treated immediately
; Herbal medicine, homeopathy and trace elements and vitamins
should be used in preference to chemically synthesized allopathic
veterinary medicinal products, but only if they are likely to be
effective. Otherwise, allopathic treatments must be used to avoid
suffering, under the supervision of a veterinarian. Similarly,
statutory disease control measures must be carried out ; Preventive
use of allopathic medicine and antibiotics, growth promoters and
hormonal products to synchronize or induce oestrus are prohibited;
All treatment with allopathic medicine must be recorded, including
diagnosis, duration and statutory withdrawal period and a
withdrawal period of twice the statutory withdrawal period must be
observed (if no statutory withdrawal period is given, a 48-hour
withdrawal must be observed) ; If a sow or a boar is treated with
more than two courses of allopathic treatments in a year (or a
piglet in a lifetime) it loses its organic status and must be
reconverted or slaughtered as non-organic (vaccinations, treatments
for parasites and statutory disease control measures are not taken
into account).
Husbandry Tail-docking, teeth-clipping and tethering are
prohibited; Artificial insemination and castration are allowed.
Housing and free-range conditions Pigs must have access to
pasture or an open-air exercise area or an open-air run. The final
fattening stage (maximum 1/5 of total lifetime) can take place
indoors; Minimum surface area for housed pigs, plus open-air area,
is 7.5m2 plus 2.5m2/sow and piglets and 0.8-1.3 plus 0.6-1m2
fattening pig, depending on size; 50% of the floor area can be
slatted; Maximum stocking densities in outdoor areas must be low
enough to prevent poaching of soil and overgrazing of vegetation;
Sows must be kept in groups, except in the last stages of gestation
and during suckling. Exercise areas must permit dunging and rooting
(soil not necessary if other suitable material provided). Piglets
must not be kept on flat decks or in cages.
Pen for piglets
Muyus 2004
Small scale pig keeping
Holnes 1991
Housing
Muyus 2004
Crna slavonska svinja ubraja se u srednje plodne pasmine svinja.
U prosjeku, krmae prase 7 8 prasadi u leglu, a u kontroliranim i
poboljanim uvjetima dranja nerijetko prase i 10 i vie prasadi.
Prosjena porodna teina prasadi kree se izmeu 1,1 i 1,2 kg. Krmae se
odlikuju dobrom mlijenou i dobrim materinskim svojstvima. Odbijanje
prasadi provodi se najee s osam tjedana kad je prasad teka priblino
12 kg. Posebno treba naglasiti da se ova pasmina odlikuje
dugovjenou (proizvodni vijek nerijetko iznosi i vie od 10 godina),
a krmae imaju vrlo izraen materinski instinkt, te blagu narav.U
intenzivnom tovu tovljenici dostiu tjelesnu masu od 100 kg u dobi
od 7 do 8 mjeseci. Vano je napomenuti da se pod intenzivnim tovom
crnih slavonskih svinja podrazumijeva zatvaranje u ograene obore i
dohranjivanje kukuruzom, kojega tovljenici do 100 kg u prosjeku
utroe 4,5 do 5 kg za kilogram prirasta.Fajferica se ubraja u
pasmine svinja s kombiniranim svojstvima u pogledu proizvodnje mesa
i masti. U ovisnosti o nainu dranja i hranidbe koji se primjenjuje
u tovu, razliiti su i udjeli i sadraj miinog i masnog tkiva u
tijelu svinja. U tzv. ranom tovu koji se provodi do prosjene teine
od 100 kg i do 8 mjeseci starosti, postotni udjel mesa u polovicama
kree se oko 40%.
Ukoliko se svinje dre na pai, iru i drugoj hrani koja im je u
prirodi dostupna, uz dohranu kukuruzom, mogue je da tovljenici
dostignu tjelesnu teinu od 150 i vie kg i to u dobi od 10 do 20
mjeseci starosti. Udjel mesa u polovicama tako dohranjenih svinja
moe iznositi i vie od 40%, a meso je zadovoljavajue, pa ak i vrlo
dobre kakvoe. Meso se odlikuje svjetloruiastom bojom i vrlo je
ukusno. Svojstvo po kojemu se meso crne slavonske svinje razlikuje
u znatnoj mjeri od mesa veine plemenitih pasmina svinje jest sadraj
unutarmiine (intramuskularne) masti koja svojom koliinom i sastavom
u znatnoj mjeri odreuje ukusnost i tehnoloka svojstva mesa.
Zastupljenost intramuskularne masti u mesu crnih slavonskih svinja
kree se od 4 do 8%, to ovisi o nainu hranidbe i dranja. U odnosu na
plemenite pasmine svinja, ova pasmina ima znatno povoljniji i
sadraj masnih kiselina u intramuskularnoj masti. Takoer, meso ove
pasmine ima vrlo dobru sposobnost vezanja vode. Ovo svojstvo,
zajedno s drugim svojstvima kakvoe mesa, ini da je meso ove pasmine
svinja vrlo pogodno za preradu i proizvodnju trajnih suhomesnatih
proizvoda koji su tradicionalni upravo za podruje istone Hrvatske
(kulen, kobasica, unka, slanina).Postojee stanje populacijeU
Hrvatskoj je 31. 12. 2012. godine bilo pod kontrolom priblino 1000
krmaa i 150 nerastova (HPA, 2012). Najbrojnija populacija crnih
slavonskih svinja nalazi se u Osjeko-baranjskoj i
Vukovarsko-srijemskoj upaniji. Posljednjih 10 godina evidentno je
znaajno poveanje broja ivotinja ove pasmine, kao i uzgajivaa.
Meutim, ova pasmina jo uvijek se ubraja u tzv. skupinu ugroeno za
opstanak. Razlog poveanja broja ivotinja su i mjere u okviru dravne
agrarne politike koje su sustavom novanih poticaja i zatite
omoguile opstanak ove pasmine. Program ouvanja crne slavonske
pasmine zapoeo je 1996. godine kada je ustanovljeno da je preostalo
jo samo 46 krmaa i 5 nerasta. Veliina efektivne populacije bila je
manja od 20 i tada se pasmina nalazila u fazi kritinoj za opstanak.
Danas je situacija puno bolja, meutim, jo uvijek nije
zadovoljavajua. Novim operativnim programom razvoja svinjogojske
proizvodnje u razdoblju od 2014. do 2020. godine, u okviru mjera za
poticanje ruralnog razvoja, predvia se poveanje broja rasplodnih
krmaa i nerastova crne slavonske svinje do broja od 10.000
rasplodnih grla, to bi rezultiralo proizvodnjom 50.000 tovljenika
na godinjoj razini. Za ostvarivanje ovog programa na raspolaganju
su znaajna sredstva iz strukturnih fondova EU, to predstavlja
veliku ansu za manje proizvoae i obiteljska poljoprivredna
gospodarstva koja se nisu u stanju nositi sa zahtjevnim
tehnologijama intenzivnog svinjogojstva.Genetski potencijal crne
slavonske svinjeKako je ve ranije navedeno, crna slavonska svinja
je plemenita pasmina koja se ubraja u skupinu masno-mesnih ili
mesno-masnih tipova svinja. Koji e proizvodni tip prevladati, ovisi
iskljuivo o nainu dranja i hranidbi. Operativnim programom
predvieno je, osim poveanja broja svinja, i poveanje plodnosti (1-2
praseta vie u leglu) te poveanje miinog tkiva u trupu svinja
(5-10%), ali uz uvjet da se ne narue pozitivna svojstva svojstva
koja odlikuju ovu pasminu u pogledu otpornosti i kakvoe miinog i
masnog tkiva. U ekstenzivnim uvjetima dranja, na pai, crne
slavonske svinje mogu ostvariti prosjeni dnevni prirast od priblino
500 g, dok se isti u poboljanim uvjetima dranja i hranidbe
(zatvoreni obori, intenzivni tov kukuruzom) mogu kretati do 640 pa
ak i preko 700 g.
Na osnovu lana 18.stav 4, Zakona o dobrobiti ivotinja, ministar
poljoprivrede, trgovine, umarstva i vodoprivrede Republike Srbije
donosi Pravilnik o uslovima za dobrobit ivotinja u pogledu prostora
za ivotinje, prostorija i opreme u objektima u kojima se dre,
uzgajaju i stavljaju u promet ivotinje u proizvodne svrhe, nainu
dranja, uzgajanja i prometa pojedinih vrsta i kategorija ivotinja,
kao i sadrini i nainu voenja evidencije o ivotinjama. (Pravilnik
objavljen u Slubenom glasniku RS broj 6/10).lanom 14.ovog
pravilnika je definisano kakvi treba da budu podovi boksova u
kojima se dre svinje, kakva treba da prostor i pregrade. lanom 17.
je definisano da svakom zaluenom prasetu ili tovljeniku mora da se
obezbedi najmanja povrina poda u odnosu na telesnu masu i to: 0,15
m za ivotinju koja ima manje od 10 kg ive vage; 0,20 m za ivotinju
od 10kg do 20 kg ive vage; 0,30 m za ivotinju od 20 kg do 30 kg ive
vage; 0,40 m za ivotinju od 30kg do 50 kg ive vage; 0,55 m za
ivotinju od 50 kg do 85 kg ive vage; 0,65 m za ivotinju od 85 kg do
110 kg ive vage; 1,00 m za ivotinju koja ima vie od 110 kg ive
vage;Najmanja povrina poda koja mora da se obezbedi za svaku
suprasnu nazimicu iznosi 1,64 m, a za svaku krmau 2,25 m.
