O ENERGIJI I UGLJENU

8/10/2019 O ENERGIJI I UGLJENU

http://slidepdf.com/reader/full/o-energiji-i-ugljenu 1/10

600Hrnčević, L., Dekanić, I., Karasalihović Sedlar, D., Analiza sigurnosti opskrbe prirodnim plinom …, Energija, god. 57(2008), br. 6., str. 600-609Hrnčević, L., Dekanić, I., Karasalihović Sedlar, D., An Analysis of the Security of Natural Gas Supply …, Energija, vol. 57(2008), No. 6, pp. 600-609

ANALIZA SIGURNOSTIOPSKRBE PRIRODNIM PLINOM

U REPUBLICI HRVATSKOJAN ANALYSIS OF THESECURITY OF NATURAL GAS

SUPPLY IN THE REPUBLIC OFCROATIA

Lidia Hrnčević − Igor Dekanić − Daria Karasalihović Sedlar,Zagreb, Hrvatska

U suvremenom globaliziranom gospodarstvu energija nesumnjivo ima strateški karakter,a u sklopu opskrbe energijom i osiguranja primarnih izvora energije, posebnu ulogu

ima nafta, te od početka XXI. stoljeća, sve više i prirodni plin. Posljednja dva desetljećapotrošnja prirodnog plina značajno raste, a prirodni plin, kao energent, poput nafte

dobiva stratešku ulogu. Iako je nafta još uvijek dominantni energent u ukupnoj svjetskojpotrošnji, što se neće promijeniti ni u sljedećih nekoliko desetljeća, predviđa se da će udioprirodnog plina u svjetskoj potrošnji energije do 2050. godine porasti sa sadašnjih 23 % na

gotovo 45 %.Osiguranje opskrbe naftom i plinom temeljna je zadaća energetske politike svake

zemlje. S obzirom na činjenicu da Hrvatska oko 70 % svojih potreba u primarnoj energijipodmiruje korištenjem tekućih i plinovitih goriva, iznimno je važno raščlanjivanje potreba,

okolnosti i stanja dobave prirodnog plina kao i analiza sveukupne sigurnosti opskrbeprirodnim plinom kao pretpostavkom ukupne energetske sigurnosti Hrvatske.

In the global economy today energy certainly has a strategic importance, whereas interms of energy supply and securing of primary energy sources a special role is playedby crude oil and, to an increasing extent since the start of the new century, natural gas.

In the past two decades the consumption of natural gas has been signicantly rising and

natural gas as energy source is gaining, like crude oil, a strategic importance. While oilis still a dominant energy source in the overall global consumption, which is not goingto change in some decades to come, it is anticipated that the share of natural gas in the

world energy consumption will go up by 2050 from the present 23 % to nearly 45 %.Securing oil and gas supply is hence a primary task of the energy policy of any country.

Considering the fact that 70 % of its primary energy needs Croatia meets by using liquidand gaseous fuels, it is extremely important to review the needs, circumstances and

situations concerning natural gas supply and to analyze the overall security of natural gassupply as a prerequisite for Croatia’s energy security as a whole.

Ključne riječi: energetska sigurnost; proizvodnja prirodnog plina; potrošnjaprirodnog plina; sigurnost opskrbe prirodnim plinom

Keywords: energy security; natural gas production; natural gas consumption;security of natural gas supply





Hrnčević, L., Dekanić, I., Karasalihović Sedlar, D., Analiza sigurnosti opskrbe prirodnim plinom …, Energija, god. 57(2008), br. 6., str. 600-609Hrnčević, L., Dekanić, I., Karasalihović Sedlar, D., An Analysis of the Security of Natural Gas Supply …, Energija, vol. 57(2008), No. 6, pp. 600-609 602

1 INTRODUCTION

At the end of the last and the start of the presentcentury, energy and the geographical distributionof its resources, trade movements, production andconsumption have become increasingly importantas key determinants of global policies and political

power aspirations in a globalized world.

The market of the second in importance and fasterand faster growing energy source, natural gas, fo-llows the general trends of oil consumption, withcertain differences though. Like oil in the last andpresent centuries, natural gas has become a partof intense globalization, especially in the eld ofliqueed natural gas (LNG). Unlike the oil market,the natural gas market has been developing sofar as a sum of national markets, whose degreeof integration could be followed at macro-regio-nal or intercontinental level. In view of the growing

importance of LNG, the natural gas market, too,is increasingly assuming global characteristics,especially in terms of planning the supply routesand pricing.

The global consumption of natural gas has beensteadily rising over the past ten years or so. Thehighest share of natural gas reserves (about

40 %) is situated in the Middle East. Figure 1 showsthe distribution of the global natural gas reservesand Figures 2 and 3 show the global natural gasconsumption and production [2]. The natural gasmarket is signicantly exposed to continental or

regional inuences, and Figure 4 shows the mainroutes of trading in natural gas as well as LNG.Figure 4 clearly illustrates the dependence of theEuropean Union and other European countrieson gas supplies from Russia and the countries ofCentral Asia or Caspian Sea region [2].

1 UVOD

Krajem XX. i početkom XXI. stoljeća energija i glo-balni prostorni raspored njenih resursa, tokova,proizvodnje i korištenja, postaju sve važniji kaoglavne odrednice globalne politike i težnje za poli-tičkom moći u globaliziranom svijetu.

Tržište drugog po važnosti i sve brže rastućeg izvoraenergije, prirodnog plina, slijedi osnovne trendovepotrošnje nafte iako su pritom zamjetne i određenerazlike. Poput nafte u XX. stoljeću, početkom XXI.stoljeća prirodni plin je ušao u proces intenzivneglobalizacije, osobito u svojem ukapljenom obliku.Za razliku od tržišta nafte, tržište prirodnog plinase do sada razvijalo kao skup nacionalnih tržištačiji se stupanj integracije mogao pratiti na makro-regionalnoj, odnosno interkontinentalnoj razini. Sobzirom na sve veću važnost ukapljenog prirodnogplina (UPP) (engl. Liquefed Natural Gas – LNG),

plinsko tržište također sve više poprima globalneznačajke, naročito u pogledu planiranja dobavnihpravaca i određivanja cijena.

Globalna potrošnja prirodnog plina je tijekomproteklih desetak godina stalno rasla. Najveći diopotvrđenih rezervi prirodnog plina nalazi se naSrednjem istoku (oko 40 %). Na slici 1 je prika-zan raspored svjetskih rezervi prirodnog plina, ana slikama 2 i 3 je prikazana svjetska potrošnja iproizvodnja prirodnog plina [2]. Kako je tržište pri-rodnog plina u značajnoj mjeri podložno kontinen-talnim, odnosno regionalnim utjecajima, na slici

4 su prikazani glavni pravci trgovanja prirodnimplinom kao i ukapljenim prirodnim plinom. Iz slike4 jasno se vidi ovisnost Europske unije, kao i osta-lih europskih zemalja, o dobavi prirodnog plina izRuske Federacije i zemalja srednje Azije, odnosnoKaspijske regije [2].

Slika 1 — Raspored svjetskih rezervi prirodnog plina krajem 2005. [2]

Figure 1 — Global distribution of the world’s natural gas reserves at the end of 2005 [2]

Srednja i Južna Amerika /Central & South America

3,90 %

Sjeverna Amerika /North America

4,10 %

Zapadna Europa /Western Europe

3,10 %

Istočna Europa i bivši Sovjetski Savez /Eastern Europe & Former Soviet Union

32,50 %

Azija i Oceanija / Asia & Oceania

8,30 %

Afrika / Africa8,00 %

Bliski istok /Middle East

40,10 %



Hrnčević, L., Dekanić, I., Karasalihović Sedlar, D., Analiza sigurnosti opskrbe prirodnim plinom …, Energija, god. 57(2008), br. 6., str. 600-609Hrnčević, L., Dekanić, I., Karasalihović Sedlar, D., An Analysis of the Security of Natural Gas Supply …, Energija, vol. 57(2008), No. 6, pp. 600-609603

Slika 4 — Glavni pravci trgovanja plinom [2]Figure 4 — Main natural gas trade routes [2]

Slika 3 — Proizvodnja prirodnog plina u svijetu [2]Figure 3 — Global natural gas production by region [2]

Slika 2 — Potrošnja prirodnog plina u svijetu [2]Figure 2 — World natural gas consumption [2]

2 ANALIZA STANJA UHRVATSKOJ S CILJEMUTVRĐIVANJA KRITIČNIHELEMENATA U OPSKRBIPRIRODNIM PLINOM

Sigurnost opskrbe prirodnim plinom u današnjevrijeme predstavlja jedan od temelja, kako ener-getske strategije neke zemlje, tako i strategijegospodarske i nacionalne sigurnosti. To naročito

dolazi do izražaja u suvremenim gospodarskimodnosima u kojima dostatna i kontinuirana op-

2 AN ANALYSIS OF THE SITU-

ATION IN CROATIA AIMED

TO IDENTIFY THE CRITICALPOINTS IN NATURAL GASSUPPLY

Security of natural gas supply is nowadays oneof the cornerstones of both the energy policy of acountry and the economic and national securitystrategy. This is particularly exemplied by today’s

economic relations where sufcient and continu-ous energy supply is the groundwork for normal




skrba energijom predstavlja temelj normalnogfunkcioniranja gospodarstva, naročito u zemlja-ma koje, poput Hrvatske, uvoze značajne količineenergije.

Hrvatska svoje potrebe za fosilnim gorivima samodjelomično podmiruje vlastitom proizvodnjom

nafte i prirodnog plina, dok veći dio uvozi. Vlastitaopskrbljenost ukupnom primarnom energijom je1988. godine iznosila 65 %, 2000. godine 50 %, a2005. godine oko 45 %. Prema predviđanjima, pra-teći dosadašnji trend smanjenja proizvodnje, 2030.godine vlastita opskrbljenost ukupnom primar-nom energijom će iznositi svega 21 % do 23 %. Sobzirom na navedena predviđanja, vidljivo je da ćeHrvatska sve više ovisiti o uvozu energenata [3].

U domaćoj proizvodnji primarne energije najve-ćim udjelom sudjeluju nafta i prirodni plin, čiji ćeudio u razdoblju do 2030. godine biti na razini oko

25 % (slika 5). S obzirom da će nafta i prirodni plin uukupnoj potrošnji energije 2030. godine sudjelovatis oko 60 % do 70 %, dostatne količine navedenihenergenata će se osigurati uvozom [3]. Ovisnost ouvozu energije i energetskih sirovina predstavlja ri-zik u osiguravanju ukupne potrebne energije, kakozbog tržišnih čimbenika (nestabilnosti i visoke cije-ne na svjetskom tržištu), tako i netržišnih čimbe-nika, kao što su promjena globalnih geopolitičkihodnosa, elementarne nepogode, opasnost od rat-nog sukoba ili terorističkih napada i dr.

functioning of the economy, especially in countri-es, like Croatia, dependent on major energy im-ports.

Croatia meets its needs for fossil fuels only parti-ally from domestic oil and natural gas productionand imports them for a greater part. Domestic

coverage of total primary energy needs amountedto 65 % in 1988, 50 % in 2000, 45 % in 2005. Jud-ging by the diminishing production trend to date,it is anticipated that by 2030 the domestic shareof total primary energy supply will be only 21 %to 23 %. In view of such forecasts, Croatia will beincreasingly dependent on the imports of energysources [3].

Oil and natural gas account for the bulk of the do-mestic primary energy production, and until 2030that share will be about 25 % (Figure 5). As theshare of oil and natural gas in total energy con-

sumption will reach 60 to 70 % by 2030, sufcientquantities of these energy sources will have to beimported [3]. Dependence on the imports of ener-gy and energy resources poses a risk in terms ofmeeting total energy needs, due to market factors(instability and high world market prices), as well

as non-market factors, such as changes in globalgeopolitical balance, natural disasters, risks ofwar conicts and terrorist attacks, etc..

Slika 5 — Udjeli u ukupnoj proizvodnji primarne energije u Hrvatskoj [3]Figure 5 — Shares of energy resources in total primary energy production in Croatia [3]

2.1 Potrošnja i proizvodnja prirodnog plina uHrvatskoj

Na početku novoga stoljeća prirodni plin u Hrvat-skoj u ukupnoj potrošnji energije sudjeluje s 25 %.Iako potrošnja prirodnog plina u proteklih dvade-set godina bilježi konstantan porast, s iznimkomratnih 90-ih godina, Hrvatska je po potrošnji pri-rodnog plina još uvijek za otprilike 34 % ispod pro-

sjeka potrošnje u Europskoj uniji [3].

2.1 Natural gas consumption and productionin Croatia

At the start of the new century the share of naturalgas in total energy consumption in Croatia stoodat 25 %. Although natural gas consumption hasbeen constantly increasing over the past twentyyears, with the exception of the wartime nineties,natural gas consumption in Croatia is still by 34 %

below the consumption average in the EuropeanUnion [3].




Prema održivom scenariju neposredne potrošnjeenergije, predviđa se porast potrošnje prirodnogplina u neposrednoj potrošnji po stopi od 4,2 %godišnje do 2020. godine. Projekcija ukupne po-trošnje prirodnog plina u Hrvatskoj dana je u naslici 6 [4] .

According to the sustainable scenario of directenergy consumption presented in the proposal ofnew Croatian energy strategy, direct natural gasconsumption is expected to rise at the annual rateof 4,2 % until 2020. Figure 6 [4] shows the projec-ted natural gas consumption in Croatia.

Slika 6 — Projekcija potrošnje plina u Republici Hrvatskoj [4]Figure 6 — Projected natural gas consumption in Croatia [4]

Slika 7 —Procjena domaće proizvodnje prirodnog plina u razdoblju do 2030. godine [4]Figure 7 — Estimated domestic natural gas production in the period up to 2030 [4]

U Hrvatskoj se prirodni plin proizvodi na 25 plinskihpolja iz 101 plinske bušotine, čime se trenutačnopodmiruje oko 60 % domaćih potreba za prirodnimplinom. Najznačajnija proizvodnja prirodnog plina

je na eksploatacijskim poljima Molve, Kalinovaci Stari Gradac u sklopu kojih su izgrađena i po-strojenja za preradu i pripremu plina za transportCentralne plinske stanice Molve I, II i III, te iz Sje-

vernog Jadrana. S obzirom na preostale rezerve,uz očekivani godišnji prirodni pad proizvodnje od3 % do 7 %, predviđa se da će ekonomična pro-izvodnja prirodnog plina iz bušotina duboke Po-dravine trajati još oko 25 godina. Slika 7 prikazujeprocjenu buduće proizvodnje prirodnog plina uHrvatskoj u razdoblju do 2030. godine [4].

In Croatia natural gas is produced on 25 gas eldsfrom 101 gas wells, which currently covers about60 % of domestic natural gas needs. The most im-portant natural gas production takes place on theexploitation elds Molve, Kalinovac and Stari Gra-dac (exploitation elds in geologically called DeepPodravina region) and exploitation eld in northernAdriatic. On gas eld Molve the Central Gas Sta-

tion Molve I, II and III (gas processing plants) arebuilt and used for processing and transport pre-parations of natural gas. Based on the remainingreserves and the expected production decreaseat the annual rate of 3 % to 7 %, the economicalproduction of natural gas from the wells of DeepPodravina is expected to last for another 25 years.Figure 7 shows the estimated future natural gasoutput in Croatia in the period up to 2030 [4].




Na temelju iznesenih procjena vidljivo je kako ćenakon 2015. godine, a naročito nakon 2020. go-dine, proizvodnja prirodnog plina padati, a uvozintenzivno rasti. Iz sve veće uvozne zavisnostiproizlazi i porast osjetljivosti energetskog sek-tora i time cjelokupnog gospodarstva Hrvatskeo svim zbivanjima, pa i mogućim poremećajima,

na međunarodnim tržištima energije. Posebnaosjetljivost izražena je u odnosu na međunarod-no tržište nafte i potom međunarodno tržište pri-rodnog plina. Izloženost gospodarstva Hrvatskeoscilacijama međunarodnih energetskih tržištas obzirom na uvoz prirodnog plina rast će, jer ćese, prema predviđanjima, uvozom prirodnog plina2015. godine zadovoljavati 50 % domaćih potrebaza prirodnim plinom, a nakon 2020. godine 65 %domaćih potreba (slika 8).

The above estimates indicate that after 2015, es-pecially after 2020, natural gas production is goingto decrease, with imports surging. Increasing de-pendence on natural gas imports implies increa-sing vulnerability of the energy sector and therebythe entire Croatian economy to any developments,including possible disruptions, on international

energy markets. Such vulnerability is particularlyfelt in relation to international oil market, followedby gas markets. Croatia’s exposure to oscillationson international energy markets in respect of na-tural gas imports will grow, because, as predicted,by 2015 natural gas imports will cover 50 % of do-mestic needs, and after 2020 65 % (Figure 8).

Slika 8 — Ovisnost Hrvatske o uvozu energije [3]

Figure 8 — Croatia’s dependence on energy imports [3]

Kao što je vidljivo iz navedenog, a i sa slike 8, pred-viđa se da će potrošnja prirodnog plina u Hrvatskojsve više rasti,a posljedica će biti i povećanje uvozaprirodnog plina.

Kako bi se osigurale dostatne količine prirodnogplina za zadovoljavanje buduće potrošnje, Repu-blika Hrvatska će morati dugoročno osigurati novedobavne pravce prirodnog plina.

3 OSIGURAVANJE NOVIH DO-

BAVNIH PRAVACA

U Hrvatskoj više od dvije trećine prirodnog plinadolazi iz domaće proizvodnje, pri čemu se dio pro-izvodnje izvozi prema ugovoru o podjeli proizvod-nje između INE d.d. i talijanske tvrtke Agip, koja

je sudjelovala investiranjem u razradu i privođenjeproizvodnji plinskih polja u Sjevernom Jadranu.Ostatak potreba se zadovoljava uvozom iz Rusijepreko granične ulazne točke Rogatec u hrvatski

plinski transportni sustav.

It follows from the aforesaid, and as shown in Fi-gure 8, that natural gas consumption in Croatiawill be increasing and the result of it will be anincrease in natural gas imports.

In order to secure sufcient quantities of naturalgas for future consumption, Croatia will have toassure new natural gas supply directions on along-term basis.

3 ASSURANCE OF NEW SUP-

PLY DIRECTIONS

In Croatia more than two thirds of natural gasconsumption is covered by domestic production,of which a part is exported under a long- term pro-duction sharing agreement between INA Co. andAgip, the Italian company which participated byinvesting in the joint venture project of gas explo-ration and production from northern Adriatic. Therest of the needs is covered by natural gas import

from Russia via Rogatec border crossing point intothe Croatian gas transport system.




The growing needs for natural gas in Croatia andthe inclusion in the energy infrastructure of theimmediate and broader European surroundingsrequires new natural gas import directions and thecompletion of the Croatian transport system, viz.:

— construction of LNG-terminal, construction

of transit gas pipe line and its connectionwith PLINACRO transport system,— completion of the 75 bar gas pipeline in ea-

stern Slavonia and towards Dalmatia, andconstruction of a natural gas pipeline systemin all areas where commercially feasible inrelation to LNG supply,

— realization of the Trans Adriatic Pipeline Sy-stem project.

4 NEEDS FOR NEW NATURALGAS STORAGE CAPACITIES

Croatia possesses one underground natural gasstorage (UGS) on Okoli eld. The annual naturalgas injection into UGS range from 250·106 m3 to

450·106 m3, and the annual gas production fromUGS Okoli amounts to 220·106 m3 to 380·106 m3 [6].Considering the future needs and the projectedconsumption, plus major seasonal differences innatural gas consumption, which will be particular-ly felt for the next ten years, it would be necessaryto provide storage capacities at the level of 20 %of annual consumption, which corresponds to

total storage capacities of 0,8·109

m3

in 2010 andabout 1,1·109 m3 in 2020. This would require theconstruction of new storage capacities of near-ly 100·106 m3 by 2010, meaning that by 2020 thepresent natural gas storage capacities would bedoubled [4].

The EU Directives and the Croatian legislation donot provide for any obligatory natural gas reserves(although some Member States do). The securityof natural gas supply will be greatly improved bythe construction of the LNG terminal and its largestorage facilities.

For that reason, it is considered sufcient to havethe obligatory natural gas reserves at the level of7-day needs in an average winter season, worstin terms of weather conditions, amounting toapproximately 5 % of annual consumption. There-fore, in 2020 for the projected level of natural gasconsumption it would be necessary to ensure sto-rability at the level of 30 % of annual consumption,or 790·106 m3, of which seasonal storage accountsfor 660·106 m3 [4].

The increasing consumption of natural gas, its ri-

sing geopolitical role suggesting that natural gaswill have the same kind of political importance in

Razvoj potreba za prirodnim plinom u Hrvatskoj iuključivanje u energetsku infrastrukturu neposred-nog i šireg europskog okruženja nalaže osiguranjenovih pravaca uvoza prirodnog plina i dovršetak iz-gradnje hrvatskog transportnog sustava:

— izgradnja terminala za ukapljeni prirodni plin

(UPP), izgradnja tranzitnog plinovoda i njego-vo uključivanje u transportni sustav PLINA-CRO-a,

— dovršenje izgradnje magistralnog plinovod-nog sustava tlaka 75 bara u istočnoj Slavonijii prema Dalmaciji te izgradnja transportnogsustava na svim područjima gdje je to gospo-darski opravdano u odnosu na opskrbu UNP-om,

— realizacija Jadransko – Jonskog pravca uvozaprirodnog plina.

4 POTREBE ZA IZGRADNJOMSKLADIŠNIH KAPACITETA

Hrvatska raspolaže jednim skladištem prirod-nog plina (PSP) Okoli. Godišnje količine utisnu-tog plina u PSP Okoli kreću se u rasponu od250·106 m3 do 450·106 m3, a godišnja proizvodnja plinasa PSP Okoli iznosi oko 220·106 m3 do 380·106 m3 [6]. S obzirom na sagledavanje budućih potreba i pro-

jekciju potrošnje te vrlo značajne sezonske razlikeu potrošnji plina, koje će osobito doći do izražajatijekom sljedećih desetak godina, bilo bi potrebno

osigurati skladišne kapacitete otprilike na raziniod 20 % godišnje potrošnje, što odgovara ukupnimkapacitetima skladišta od 0,8·109 m3 2010. godinete oko 1,1·109 m3 skladišta u 2020. godini. To binalagalo izgradnju novih skladišnih kapaciteta odblizu 100·106 m3 do 2010. godine, odnosno udvo-stručenje sadašnjeg ukupnog kapaciteta skladištaprirodnog plina do 2020. godine [4].

Direktivama Europske unije i zakonima Hrvatskenisu predviđene obvezne zalihe prirodnog plina(iako ih neke zemlje Europske unije propisuju).

Sigurnost opskrbe prirodnim plinom bitno će se

povećati izgradnjom terminala za UPP i njegovihvelikih skladišnih kapaciteta.

Ocjenjuje se stoga da je dovoljno da obvezne zali-he prirodnog plina budu na razini sedmodnevnihpotreba u prosječnom, meteorološki najnepovolj-nijem zimskom razdoblju, što iznosi oko 5 % go-dišnje potrošnje. Proizlazi da bi u 2020. godini zaprojiciranu razinu potrošnje prirodnog plina bilonužno osigurati mogućnost skladištenja na razini30 % godišnje potrošnje ili 790·106 m3, od čega nasezonsko skladištenje otpada 660·106 m3 [4].

Sve intenzivnija upotreba prirodnog plina, porastgeopolitičke uloge prirodnog plina koji na istovr-




stan način pridonosi politizaciji plina u budućnosti,kao što je danas slučaj s naftom, plinokacija Hr-vatske kao i porast potrošnje plina nameću potre-bu stvaranja strateških zaliha plina u perspektivi.

5 ZAKLJUČAK

Do 2030. godine može se računati s neizvjesno-stima na globalnim energetskim tržištima, po-vremenim nestabilnostima pa i krizama, što ćesvakako imati za posljedicu veću osjetljivost ener-getskih tržišta malih zemalja poput Hrvatske,osobito u odnosu na uvoz nafte i cijene nafte. To jebitna činjenica o kojoj se mora voditi računa i kojapredstavlja kritični element opskrbe prirodnimplinom Hrvatske. Stoga stvaranje osjećaja ener-getske sigurnosti i širenje te spoznaje u okruženjuveć samo po sebi pridonosi jačanju gospodarskestabilnosti te time pridonosi i sveukupnoj razini

nacionalne sigurnosti u Hrvatskoj.

the future as crude oil has today, the expandinggas supply network and rising gas consumption inCroatia, all this imposes a need to create strategicgas reserves in the future.

5 CONCLUSION

What can be reckoned with in the period until 2030are uncertainties on global energy markets, occa-sional instabilities and crises, which is bound toresult in greater vulnerability of the energy mar-kets of small countries like Croatia, especiallywith regard to oil imports and prices. This shouldbe taken into consideration when planning futurenatural gas supply in Croatia. Creating conditionsfor safe energy supply contributes to economicstability and thereby to the overall national secu-rity of Croatia.




LITERATURA / REFERENCES

DEKANIĆ, I., Nafta: blagoslov ili prokletstvo, Golden marketing − Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.[1]http://www.bp.co[2] m, BP Statistical Review of World Energy 2008, (26.6.2008.)Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Energija u Hrvatskoj, Godišnji energetski pregled 2006.,[3]Zagreb, 2007.Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Prilagodba i nadogradnja Strategije energetskog raz-[4]vitka Republike Hrvatske, Nacrt Zelene knjige, Zagreb: 17. srpnja 2008.Plinsko gospodarstvo Hrvatske 2007, HSUP − Hrvatska stručna udruga za plin, Zagreb, 2008.[5]www.ina.h[6] r, (23.10.2008.)

Authors’ Adresses:

Lidia Hrnčević, [email protected],Prof. Igor Dekanić, [email protected],Daria Karasalihović Sedlar, D.Sc.

[email protected] rUniversity of ZagrebFaculty of Mining, Geology and Petroleum EngineeringPierottijeva 610000 ZagrebCroatia

Manuscript received on:2009-01-22

Accepted on:2009-02-05

Adrese autora:

Dr. sc. Lidia Hrnčević[email protected],

Prof. dr. sc. Igor Dekanić[email protected],

Dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar

[email protected] rSveučilište u ZagrebuRudarsko-geološko-naftni fakultet

Pierottijeva 610000 Zagreb

Hrvatska

Uredništvo primilo rukopis:2009-01-22

Prihvaćeno:2009-02-05

Documents

O ENERGIJI I UGLJENU