o Kuci Hektorovic

7/25/2019 o Kuci Hektorovic

1/26


2/26

M.

K o l u m b i e p a n o v i

t a k o e r i s k l j u u j

Petra

kao

podizatelja

ili

vlasnika, d o p u t a j u i m o g u n o s t da je u

pitanju

netko

od njegova roda

5

Potpisani

je o ovom

izuzetnom

hvarskom

spomeniku pisao u l a n k u o starim

hvarskim

k u a m a

a

ovdje

bih

pokuao

upotpuniti

i

isp-

raviti dosadanje podatke novima, iz dosad

nekoritenih

arhivskih vrela.

\

\

Hvar

k u a tzv H e k t o r o v i

razglednica z p o e t k a 20.

st. u

zbirci Centra

za zatitu

kul turne

batine

otoka

Hvara)

Ovaj se palacet ( p a l a a )

samo na

prvi

pogled

i n i

ruevinom, dok

je

na stvari nedovrena pregradnja stari-

je k u e , i sad s a u v a n e u ponutrici. Ta se

starija zbog

posvemanjeg pomanjkanja arhivskih

izvora

ne moe

pouzdano vremenski

odrediti,

no n e e biti starija od prve

polovice 15.,

ili

najdalje

kraja

14.

s t o l j e a

Zazidani

pro-

zori na starome

p r o e l j u

s juga i

onaj

sa sjevera, plonih

neprofiliranih g o t i k i h okvira, govorili bi

u tome

srnislu

7

I slogovno i

vremenski

o tome s v j e d o i zgrada sa sjevera,

gdje

je

s june

strane,

nisko nad

sadanjom

razinom tla,

zazidan

prozor

r o m a n i k o g oblika

koji

pokazuje dvoje:

koliko

je

o d r u j e dananjeg Grada bilo vremenom

nasu-

to, i

drugo,

ovdje vanije:

da pred

ovim

prozorom,

odnos-

no zgradom na kojoj

se

nalazi, nije u doba njegova nas-

tanka

otprilike

konac

13. -

konac

14. s t o l j e a ) moglo

biti

76


3/26

nijedne druge k u e O ovoj mirini sa sjevera bit

e

kas-

nije

jo

govora.

Kasnije

u

15

.

st

.

k u

se o kojoj

govorimo o e l a pre-

g r a i v a t i

kao

trokatnica u

raskonom

c v j e t n o g o t i k o m

slogu

podie

se

novo,

bogato

p r o e l j e

na

gradskom

zidu

s kojim

se

stariji dio povezuje svodom ( voltom ) preko

ulice a

nadogradnju nam pokazuje sljubnica na i s t o n o j

strani koja

se pri

kraju drugoga

kata

gubi

u

ravnomjer-

no podignutim

nizovima

klesanika . i n i se da zam:i:ljena

pregradnja ipak nije bila nikada dovrena. Tako sjeverni

zid,

za razliku od

ostalih triju

nije

bio d o g r e n

do

naumljene visine v e je

zadrao

visinu starije

dvokatnice

a i

ostalim zidovima kako se vidi po

p r o e l j u ,

svakako

manjkaju

dva l tri reda

fasadnog

kamenja do strehe.

Istaknuto

p r o e l j e sa skladnim a s i m e t r i n o postavl-

jenim c v j e t n o g o t i k i m otvorima

i

samo

je

s u d e i po

kamenu zidana u dva maha i

najgornji se

t r e i ) kat s

juga

i n i neznatno novijim

9

Ni slogovna zamisao nije u

pojedinostima

jedinstvena:

ulazna vrata sa

zapada na

vrhu

stubita

10

za

prvi

kat

,

imaju

i s t

i

lijep

renesansni

oblik

kao to

je

renesansan

i

zidni umivaonik nadesno

od

istog

ulaza. Ali ove manje

slogovne razlike

zacijelo ne

ukazuju na raznovremenost gradnje

jer

je preplitanje

stilskih

z n a a j k i bilo u nas u o b i j e n o i u

v e o j

mjeri.

Hvar

k u

tzv H e k t o r o v i

prozor

s dvostrukim

grbom

snimio Ivo V u e t i

77


4/26

Hvar

k u a tzv e k t o r o v i glavni ulaz s grbom snimio Ivo V u e t i

Na

k u i

su

tri

jednaka

grba: dva

su

na

vrhovima

doprozornika

jednog

od

prozora na

prvome

katu s istoka,

uz prometnu ulicu s

koje

su imali

biti vidljivi

prolaznici

ma, a t r e i

je na

glavnom

ulazu sa zapada,

u lisnom vijen

cu posred nadvratnika. Jednaku zamisao dvostruka

grba

na monofori nalazimo i na u i Nikole a r b i a , na pjaceti

ispred crkve Sv. Duha u

Gradu, s a g r a e n o j

1468.

11

odak

le

se moglo pretpostaviti

da

je

i

pregradnja

u e

o

kojoj

se

govori mogla

p o e t i

oko te godine.

Iako

su u pitanju

r z l i i t i klesari onaj k u e B a r b i

je u

pojedinostima

mnogo kvalitetniji),

obje

su

monofore zamiljene

od

vrsna, m o g u e

istoga

projektanta.

V e

je naglaena da po samome

grbu,

odnosno

grbovima na

k u i

nije

m o g u e

odrediti koja ju je t o n o

obitelj dala

podignuti. Moja

pretpostavka o

G r i v i i i m a

otpada,

jer su

ove u cijelosti naslijedili B a r t u e v i i , a

ti

nisu nikada bili

vlasnici

u e ; s tim u vezi otpada i povezi-

vanje putem

G r i v i i a

s jednim majstorom-graditeljem

13

iako se, naravno,

on ne

moe

potpuno

i s k l j u i t i

kao

pro

jektant.

Postojala je neznatna m o g u n o s t da se izravno

p r o n a u izvorni spisi o gradnji te o graditeljima k u e ,

investitoru

i

projektantu

.

Stari

o p i n s k i

arhiv

spalie

v e i m dijelom Turci

1571.,

a preostatak je propadao s

nebrige sve do u

nae

dane, kada je, malone u posljednji

78


5/26

a s bio spaen od zaslunoga N. D u b o k o v i a Stoga se

Jiloralo najprije ustanoviti starije vlasnike

k u e ,

ne bi li

nas to dovelo do

prvotnoga vlasnika-podizatelja.

Utvrdili smo

da

je do oko 1830. godine ova k u a bila

u

vlasnosti

batinika Frane

Rinaldija,

da

bi

nekako

u

to

vrijeme bila o t u e n a Margariti rod. Fio,

eni

majstora

Ivana M a c a n o v i a ' koji je

potjecao

iz poznate trogirske

obitelji graditelja.

Raniji vlasnici

bijahu

dosada

nepoznati.

Ovdje

donosimo novootkrivene

podatke o njima, i d u i

):uonoloki unatrag,

jedno

jer su tim redom dokumenti

bili i otkrivani, a

drugo

jer tako

slijede

induktivnu meto-

du,

i d u i

od poznatoga

prema

nepoznatome.

Kupoprodajni ugovor za ovu k u u i z m e u o n

Ivana

G a z a r o v i a

(Gazzari) p. Jakova kao

prodavatelja

i

Frane Rinaldija kao kupca

sastavio

je 25. oujka 1744.,

na

blagdan Navjetenja, javni biljenik Antun i r k o v i

0

u

d u a n u

gosp.

Karla

Artifonija

na

uglu

Pjace u

Hvaru.

Ovaj

je

d u a n bio u

prizemlju

i s t o n e

k u e sada

vl.

nasljednika

B a b i uz Arsenal

17

,

dakle gotovo

nasuprot

kupoprodane

zgrade

18

,

koja

se onda

isticala

na

gradskome

zidu izrazitije negoli

danas,

jer su

neke

u e pred njom na

Pjaci tada bile

jednokatnice

19

Ugovor

nam je

vaan i stoga

jer sadri p r i l i n o podroban opis-procjenu k u e , to

je

izvrio

vjetak, metar-zidar Luka P a l a v e r s i ,

u

skladu

s

dogovorom i z m e u

stranaka. Ovakve

su procjene

bile

e s t e v e

od

16.

st.,

a u 18.

su

s t o l j e u redovite. Sve

su to

elementi

koji

se

javljaju

kao

o p a

mjesta

pri

kupoproda

ji

hvarskih nekretnina, a navlastito

k u a ,

u

razdoblju

od

16. do 18.

s t o l j e a pa ih

zato ovdje i i s t i e m o .

P o i n j e m o od granica kupoprodane k u e , da

bi

se

uklonile

sumnje u pogledu

identifikacije,

iako su te mede

n a z n a e n e tek pri

kraju ugovora.

Onda naravno nije bilo

katastarskih snimaka (prvi

je

za Hvar

n a i n i l a

austrijska

vlast

oko

1830.),

pa

su

se

nekretnine

o d r e i v a l e

opisivan

jem svojih meda,

a mjerenje im

je

bilo posebno

n a r e e n a

1506. g.,

to je

ulo i u

o p i n s k i Statut

20

Mede

su

nave-

dene

tradicionalnim

redoslijedom:

istok-zapad-jug-sjever.

S i s t o n e strane ove k u e kod

gradskih

vrata bila je

tada

ba kao i sad najprije ulica

kojom

se

prolazi

kroz grads

ka

vrata

1121

,

a iza nje gosp. kupac . Potonje se

odnosi

na

k u u na gradskome zidu

s t o n o

s druge strane gradskih

vrata, koju je Frane

Rinaldi

kupio

od

D o b r o s l a v i a

(Bonini) 1

733.

godine

22

Granica

je

sa

zapada

dijelom

ulica,

a dijelom vlasnost

gosp. Petra

Lupija,

s o b i c i rani-

79


6/26

je

u

vlasnitvu prodavatelja .

Ovi camerini svakako

su

sjeverozapadni

aneks k u e ,

d o g r a e n

za

njezine

pregrad-

nje, a

prodavatelj

ga je o n Ivan, kako vidimo,

bio

o t u i o

jo ranije, bit e

u

n o v a n o j stisci.

Taj

je dio k u e on onda

prodao prvome

susjedu

sa zapada, obitelji Lupi, u

18.

st.

vlasnicima m e a n e k u e J a k i t a k o e r na gradskome

zidu

23

M e a je

s

juga vrt

gosp.

Ilije Raffaellija iza grad-

skog zida, na

kome

su zidovi dvorita

s

prozorima .

Dvorite je, dakako,

m e u p r o s t o r

i z m e u starijeg i novi-

jeg p r o e l j a , a njegovi zidovi s prozorima novo

je

nedovreno

r o e l j e ,

o

e m u

i kasnije. Ilija

je Raffaelli

kao

vlasnik

k u a

sa

zapada

kupio ovaj

vrt

1720. g.

od

Vidalijevih

24

Napokon,

m e a

je

sa

sjeverne

strane

o d r e e n

kao prostor

z a j e d n i k i i z m e u

prodavatelja i

gosp.

Bernarda

Vranjicari-a, ranije diobena u l i i c a

i z m e u

r e e n o g a gosp. G a z a r o v i a i gosp. i n g a l o v i a

kao

batinika

Z e i (Leporini),

u

smislu sporazuma

pod

nad-

nevkom tim

i tim . Mislimo

da smo pronali

ovaj neo-

d r e e n o naveden sporazum u ispravi

od

20. svibnja

1692.

25

, kojom

su

Jakov G a z a r o v i p. Nikole o n Ivanov

otac)

i

Vicko

i n g a n o v i

(kasnije

se

ova

obitelj

pie:

i n g a l o v i

kao

batinik Julija

Leporinija

bili u t a n a i l i da

se kaleta i z m e u k u e prvoga kraj gradskih vrata i

mirine

drugoga

s

june

strane

k u e Stasini

20

ima sma-

trati

z a j e d n i k o m

i z m e u stranaka.

R i j e je o m e u p r o s -

toru koji

je

i sad

i z m e u

ovih

dviju

zgrada

27

,

e s t o m

u

naem starijem stanograditeljstvu,

a u

Hvaru

i

drugovdje

poznatom kao

kaniela

(od

tal. callicella -

u l i i c a ) .

Ujedno doznajemo

da je

k u a m i r i n a

sa

sjevera razma-

trane

doista

bila vlasnitvo Z e i - L e p o r i n i

pa to

otvara

pitanje

u vezi s

grbom. Svojedobno je bilo istaknuto

29

da

u

hvarskom

grbovniku

samo jedna

obitelj

ima grb

sa

prostrijeljenom

ivotinjom

kakav

je ovdje:

to

su

A n e l i

n o v i i - A n g e l i n i ,

to

bi

u naem

s l u a j u p o t v r i v a l i

i

inici-

jali A M na grbovnoj p l o i . Njihov

da je

grb

janje probi-

jeno strijelom. Z e i i - L e p o r i n i pak na grbu

nose

zeca u

t rku iznad kosih

pojasa,

kakav je

i

na

oblinjoj

k u i n e k o

u

njihovu

vlasnitvu

30

Valja m e u t i m opaziti

da

ovo

janje

ima duge ui

i posve s l i i zecu, te da je, s druge

strane, u pitanju naknadno uzidan spolij

31

Ovaj

grb,

po

stilu s u d e i

klesan sredinom 15. s t o l j e a ,

zapravo

je

sred-

ina gornjeg dijela

neke

g o t i k e bifore i ovdje je g r a e n s

nekom

drugog

hvarskog k u i t a , valjda od samih

Leporinijevih,

koji

su

u

dugouhoj

ivotinjici

prepoznavali

80


7/26

Hvar

grb

n e l i n a

Matijeva

Z e i a

u

blizini

k u e tzv H e k t o r o v i

snimio

Ivo V u e t i )

svoj grb. Ali, zato? Nije vjerojatno da bi klesar toliko

pogrijeio da

umjesto

janjeta isklee zeca -

pogotovu ne

klesar ovoga

grba,

koji

se

na njemu pokazao

kao kvalite

tan obrtnik.

Jo

je manje vjerojatno da bi n a r u i t e l j prih

vatio

pogrean grb.

R i j e

je o

n e e m

drugom.

Inicijali

A M

otkrivaju

nam da

je

to

grb

ser

n e l i n a

Matijeva,

koji se

1452.

spominje

kao vlasnik jedne zemlje kraj Dola

3 2

Dvadeset godina

kasnije,

1472.,

spominju

se

njegovi

batinici kao oni pokojnog ser n e l i n a Matijeva

Z e i a

(hlere/des.

q. s/er/ anzelinj matei Zecich)33.

Prema tome

se

stara

raspra

je li to grb

A n e l i n o v i a

l Z e i a moe

z a k l j u i t i

odgovorom

: i jedno i drugo . n e l i n

je zacijelo

praotac

n e l i n o v i a ,

ali

je

odvjetak

roda

Z e i ,

pa

u

grbu

ima

zeca.

I kasniji A n e l i n o v i i imaju u grbu prostrijel

jenog

zeca,

a ne janje,

kako

dokazuje gipsani

odljev

nji

hova

baroknog

grba

u Centru za zatitu kulturne batine

u

Hvaru

34

Jesu li kasnije

Angelinijevi uzeli

u grb janje

umjesto zeca,

p o l a z e i

od

krive etimologije

svog

prezime

na

(tal.

agnello-janje) - ne znamo sigurno, jer je jedini

takav primjer

bio nevjeto

crtan

grb

iz

17

.

st.

u

arhivu

Machiedo u Hvaru, po kojemu je kasnije radio Heyer.

Ostali su Z e i i

kasnije

usvojili d r u g a i j i grb, t a k o e r

sa

zecom, koji

smo

v e opisali. Ovdje je pripomenuti, da se

81


8/26

potjecanjem A n e l i n o v i a iz roda Z e i moe vjerojatno

objasniti

to da u 15. st.

brojni

Z e i i

dobivaju gracije

u

Z a s t r a i u gdje

kasnije nalazimo

veleposjed Angelini.

Poto

smo

zaokruili

kockice

ovoga

sloenog mozaika

u pogledu

m e a

(kojega

je slaganje neizbjeno

pri

identi-

fikaciji

starih

hvarskih

k u a ) ,

nastavimo

s

r a l a m b o m

kupoprodajnog ugovora

iz 1744. Metar Luka je premje-

rio

i t a v u

zgradu,

a

procjena je suhoparna, odmaknuta od

svakog

estetskog ili o s j e a j n o g

suda.

O d r e u j e

se vrijed-

nost

zidova

po e t v o r n o m pau (hvatu) povrine, zatim

vrijednost nekih

funkcionalnih

elemenata (stubite

sa

zapada, svod,

umivaonik),

dok se

nedovreno p r o e l j e s

juga spominje

samo kao

dvorini

zid

sa prozorima

na

gradskom

bedemu ,

dakle potpuno utilitarno.

Prizemlje

se

po

tradicionalnoj

uporabi

navodi

kao

konoba (vinski

podrum).

Od drvenarije

su

tu soleri ,

to

je z n a i l o i

pod-

nicu

i

tavanicu; nutarnje su stube a k o e r drvene

(kako

je

bilo o b i a j e n o zbog drvenih katnih

konstrukcija,

a i

radi

j e f t i n o e ) ,

i

naravno

zapori

vrata i prozora. Kao vredniji

su dijelovi

procijenjeni

jo vijenac s istoka (koji je i na

starijemu p r o e l j u s juga, a ima

oblik

g o t i k i h

i z m j e n i n i h

zubaca)

te

klesani lukovi

na

krajevima

svoda

i

brojne konzole. Iz procjene, kao

i

iz

usporedbe

procjem-

benog

opisa s p o s t o j e i m stanjem, n a m e e se vaan

z a k l j u a k :

izgled je

ovog objekta

bio

1744.

isti takav

kakav

je

i

danas

36

, koncem

20.

s t o l j e a

to bi

p o t v r i v a l a

miljenje

da

nije r i j e

o ruevini,

nego

o k u i

koja

je

osta-

la

nedovrena.

Krov

od

kupa bio je

iznad tri

solera (=dva

kata i tavanica),

kao

i sada, a i

visina

sjevernog zida

odgo-

vara

dananjoj.

Ugovorena je i kupoprodajna cijena od

5500 (pet

i pol

t i s u a )

libara,

iako

je,

to se naglaava, procjena bila via

od

te

svote. Razliku je prodavatelj

oprostio

kupcu

v o d e i

r a u n a o

starosti

zgrade te

nagnjilosti dasaka, greda,

krova i

zapora .

Sve ovo odaje zaputenost (tako

je,

naalost, i

danas),

ali

ona je tada

bila

prvenstveno

uzroko-

vana o d s u t n o u

ekonomskog

interesa.

Grad

je Hvar u

dubokoj

dekadenciji

(koja

je

bila

p o e l a

jo potkraj

16.

s t o l j e a ) i

ima

jedva

t i s u u

itelja, a posjednici

n a j v e m a

borave uza

svoja imanja na

Visu i

sredinjem

dijelu

otoka

Hvara,

dok k u e u gradu propadaju

estoga travnja

1744 .

ova je kupoprodajna pogodba

bila uredno ubiljeena u

o p i n s k o j kancelariji. Odmah je,

m e u t i m

dolo

do

osporavanja s vie strana

38

,

to

nije bilo

82


9/26

n e u o b i a j e n a , a

ovdje e m o istaknuti samo jedno

od

iljih,

ono

hvarskih koludrica benediktinki. Ove

su kupoproda

ju

osporila na

temelju

dviju

oporuka: one Nikole

G a z a r o v i a

iz

1544.

3 9

kojom je

svoja dobra, u

s l u a j u izu

miranja izravne muke grane

obitelji,

ostavio "samostanu

Sv. Antuna koji se p o i n j e

graditi", te

one Nikolina oca

Martina

iz

1501.

g.

40

, kojom

je

ovaj

imanje ostavio

u

fideikomis

. o n

Ivan je

u

lipnju 1745.

na

sudu

izjavio

da

nema spise o stjecanju u e koju

je

nedavno r > d a o ali da

je

i t o kako je

pripadala

njegovu pretku Martinu u smis

lu Martinove

oporuke

4

.

Ne znamo dalji

tok spora, no

koludrice su,

kao

i

ostali,

odustale

od osporavanja

ove

kupoprodaje i

novi

su vlasnici Rinaldijevi neometano pos

jedovali

s t e e n o

dobro i d u i h devedesetak godina.

Rodoslovlje nam je o n Ivana G a z a r o v i a uglavnom

poznato

42

Izravan je potomak Antonija,

vjerojatno unuka

Gazara Prvoeva, r o d o n a e l n i k a ove

obitelji iz

roda

S l a v o g o s t i a Antonijeva je

grana

kasnije nosila nadi

mak

Z a m a r t i n o v i ,

po

imenu

Zan

=

Ivan)

Martin" koje

se

ponovilo

u

par

narataja. o n Ivan, prodavatelj k u e o

kojoj

govorimo, umro

je,

kao zadnji od

ove loze, u Visu

1780.

godine

44

Po izloenom se smije z a k l j u i t i da je

jedna

od

grana

G a z a r o v i a posjedovala ovu u u od o e t k a 16. st., to bi

z n a i l o svega nekoliko d e s e t l j e a od njezine (nedovrene)

pregradnje.

K u a

ipak ne

nosi

njihov

grb,

te

se

n a m e e

pitanje tko ju je

dao

sagraditi.

Dne 25.

v e l j a e

1463. uputio je ser

Nikola i i , sin

pokojnog ser Petra Zaninova, molbu

hvarskom

knezu

Francescu Justu

da

mu se

u

ime O p i n e dopusti

nasloniti

kamenim, "rimskim" lukom-svodom

na

o p i n s k i ,

tj.

grad

ski zid

45

On

se

v e ranije

bio naslonio

na

gradski bedem

jednim lukom,

a

sada

bi

taj

svod

proirio

prema

istoku,

po

svoj

irini svoje k u e

i dvorita .

Svod

bi iao od prvoga

kata njegove k u e i bio visok 9 nogu, to je, i s t i e ser

Nikola,

dovoljno,

pa

i

vie od onih svodova

koje su

dopustili odnosno doputaju Knezovi drugim moliteljima.

Zanimljiv

je

Kneev odgovor. On

usvaja

molbu, e l e i

da "grad bolje izgleda

te

ima svoje

udobnosti",

ali

uz

jedan

uvjet:

ulicu koja je

ispod molitelj

je duan

i s t i t i

odnos

no

isprazniti (evellere, evellare) do visine vrata svoje

k u e

4 6

i u

irini te k u e (quantum

tenet

domus),

i

to

prije

p o e t k a gradnje

O i t o

je

i j e o

ulici-prolazu ispod svoda,

koji

je

prostor ser Nikola bio

uzurpirao,

pa ga u molbi

s


10/26

naziva

svojim dvoritem ,

dok

Knez

inzistira na javnoj

slunosti.

Ova je

gracija o p i n s k a investitura),

kao

i druge u

tome

svesku,

prijepis

iz svretka 15

.

ili

p o e t k a

16. stol

j e a 4 7

i m e

se

dade

objasniti

o i t o nedostajanje

nekih

r i j e i

pa

i

stanovite

n e j a s n o e .

No

gracija

se zastalno

odnosi

na k u u

o kojoj

govorimo:

svod se prua od

zapa

da prema istoku, to z n a i da se naslanja na juni grads

ki zid. Samo

su

tri

u e

sa svodovima

na tom

zidu, a tako

je morala biti, s u d e i prema ulici i

k u a m a

i od 15. stol

j e a :

naime

opisana k u a , ona

njoj sa

zapada J a k i ) te

ona

kraj

vrata prema Katedrali

(Jaka, izvorno

moda

P i r e t i ) . Druga i t r e a

su

m e u t i m imale sasvim druge

vlasnike, susjede i

m e e

a i

njihovi su svodovi znatno vii

od ovoga, kojemu srednja visina (oko 3,17 m) priblino

odgovara

onoj

n a z n a e n o j u

navedenoj graciji

(9

m l e t a k i h nogu = oko 3,06 m).

Nadalje

je luk-svod (u

graciji nazvan

rimskim ,

tj. polukrunim,

renesansnim,

da se razlikuje od

prelomljenih g o t i k i h

- usp. naziv rim

ski za e t v r t a s t e renesansne prozore) doista i n i nadozi

dan

prema

istoku

na prvotnu

irinu od

oko 3,23

m

(=oko

9,5

m l e t a k i h

nogu). Napokon je tu i grb roda P i r e t i a ,

kojemu

o i t o pripadahu i U i i i . Grbovnik u

arhivu

Machiedo

spominjao

je

m e u P i r e t i i m a dodue

U i n i e

(Vzinich)

ili Antiquario (Antiquarj)4, a ne U i i e , no

pouzdano je

r i j e o

zbrci iz kasnijeg

vremena,

kakvih je

greaka u tome

zborniku

bilo dosta

49

. Postojala

je

dodue

i obitelj

U i n i ,

ali

ona je

u

15.

i 16. s t o l j e u bila p u k a

dok

se

U i i i

uvijek spominju

kao

vlastela,

uz

naslove

ser i

dominus

(prezime im

se

pie:

Uxixich, Vxixich,

Usisich, Vsisich, Vxisich itd). Obitelj Antiquario

o i t o

isto to

i U i n i ) primljene

je

u

Veliko

v i j e e odnosno u

hvarska

plemstvo

istom

1659.

godine

5

1

no ona

je

prema

Heyeru

imala posve

r u g a i j i

grb, s lavom

5

i n i se i t i m

da je

a s t a v l j a sada

izgubljenog

grbovnika Machiedo 1

7.

st.) pomijeao stare p l e m i k e

U i i e

i nove

U i n i e

(Antiquario)

te

drugima

pripisao

grb prvih

(moda

su ga

i svojatali zbog

s l i n o s t i

prezimena). U svakom s l u a j u

moemo smatrati

pouzdanim

(jer je

spomenuta

pomutnja

morala imati povijesnog temelja) da

su U i i i

bili

ogranak P i r e t i a te da im pripada grb

kakvi

su i

na

u i

o kojoj piemo.

Tko

je

bio

ser

Nikola,

graditelj ove

k u e ?

Sretna je

okolnost da ga predmetna gracija

navodi i

po prezimenu

i

84


11/26

po o e v u imenu, jer se u drugim izvorima

e e

spominje

samo

po

jednome od

toga dvoga,

pa

ne

bismo

znali

da

je

u

pitanju

ista

osoba. Njegov se otac ser Petar Zaninov

navo-

di

1418. g. kao hvarski

v i j e n i k a

kako je jo 1334. bilo

o d r e e n o

da

nitko

ne

smije

postati

l a n

V i j e a

ako

mu

to

nisu bili i otac i djed

5

4 o i t o je r i j e o staroj vlasteli. Ovaj

je Petar Zaninov posjedovao

1431.

vrt

kraj

i s t o n i h

grad-

skih vrata na

Dolcu

5

.

Njegov

pak

sin Nikola prodao

je 1443. g.

u

ime svoje

ene Dobre

hvarskom a r h i a k o n u

Pavlu

P a l a d i n i u

vino-

grad

na Visu

(poloaj

Garmice)

za

200 malih libara

5 6

,

a

1449.

je

imao jo

jednu

k u u u Gradu Hvaru, negdje u

blizini

k u e

G a z a r o v i

(danas

D e k o v i )

t a k o e r

na

grad-

skome zidu, za

koju je te

godine

izdana gracija

57

God.

1454. on

je zakupnik prihoda bogate

komike

opatije

56

,

to bi

z n a i l o da je

raspolagao v e o m svotom gotova

novca. God

. 1455 . bio

je

n a z o a n kada je u

oujku ista

starodrevna opatija bila predana u ruke r h i a k o n a Pavla

P a l a d i n i a i n a e

njegova

susjeda

u

istoj ulici, kasnije

i

na

istom

gradskom

zidu),

zastupnika

hvarskoga

biskupa

Tome Tomasinija

9

e t i r i

godine

kasnije,

1459

., dobiva u

graciju

o p i n s k o

zemljite

na lokalitetu Kalac blizu .

r ta

S t u p i e na

Visu,

a iste godine ima i zemlju na Brdu u

Luci, pokraj ser Andrije

D o b r o s l a v i a i ser Vitalja

u p a n i a God. 1462.

njegova

nezakonita

polusestra

(soror Naturalis)

Gaja

dobiva zemljite

za gradnju k u e u

Starom Gradu

61

Iste 1463. godine, kada

je dobio dozvolu

za

gradnju

svoda

k u e

uz gradski

zid,

nalazimo

ga

spomenuta vie puta: u listopadu kao svjedoka, a 16. stu-

denoga a k o e r s v j e d o i ser

Nikoli a l a d i n i u

u graciji

za

njegovu

k u u u Kutu.

Taj

isti dan dobiva i on

dvije

graci-

je:

jednu

za k u u ,

dvorite

i druge

comoditates ,

t a k o e r

na

Kutu u

Visu,

s i s t o n e strane crkve

sv.

Ciprijana i

pokraj Nikole S t a j l i a i R a a n j e

iz

Krajine, uz godinje

podavanje od 4 olda p i n i - a

drugu

za

15 motika

zeml-

je

na Visu

God

.

1464. s v j e d o i

svojoj

slukinji Vladni

u

njenoj

graciji za u u pod Sv.

Mikulom

u

Hvaru

63

,

a

te

iste

godine

predloi

kao p i n s k i

defenzor

u V i j e u zajedno sa

sucima

da

se

uveze

3000 stara ita na

Hvar,

jer

e

i n a e

gladni o t o a n i morati napustiti

svoj

kraj

(discedere

lares)64. Dvije godine

zatim, 1466., posjeduje neku zemlju

na poloaju B a r a n na Visu

65

,

1467 .

nalazimo

ga

kao

svjedoka dvaput,

a

1468.

jedanput

6 6

I

god. 1478.

spomin-

je se kao svjedok

7

85


12/26

Njegovi potomci l pak r o a c i navode

se

i

dosta kas

nije. God. 1486.

ima

ser

Petar U i i

posjed

na junome

dijelu

Pjace, kraj

batinika

Ivana Matija D o k t o r i a i

Katarina M i k i a

(de

Nicolinis)

68

; 1494. ima

ser Luka

J a k i

k u i t e

u

Burku

=

Pjaca)

sa

zapadne

strane

pos

jeda

istoga Petra U i i a a 1502.

ser

Luka J a k i p.

Nikole

i

Petar

U i i p .

Ivana dogovaraju

se

da

uspostave

u l i i c u

i z m e u svojih u i t a

na

Pjaci

69

Ovaj

Petar

javlja

se kao svjedok i 1506.

godine

10

, a U i i e nahodimo

upisane

i u najstarijoj

hvarskoj

matici krtenih

od

1518.

do 1547 . godine

11

Z a k l j u i m o : rod U i i a

ogranak je vlastele

P i r e t i a

(Pire, Pireta=Petar,

ime

koje se e s t o ponavljala

u

nji

hovim

obiteljima)

i u Hvaru se spominje od

o e t k a

15 . do

sredine 16. s t o l j e a kada je izumro. Nikola

U i i

sin

Petra

Zaninova, bio

je i m u a n

i ugledan vlastelin

koji je

imao vie

k u a

i

zemalja

na

Hvaru i Visu te obnaao

o p i n s k e a s t i i

dunosti.

On

je

svakako mogao podignu

ti,

l

bolje pokuati

podignuti

raskonu

k u u na grad

skom

zidu,

gdje

su

u

15.

s t o l j e u

zbog ljepote

i

u o l j i v o s t i

poloaja, bile p o s a g r a e n e neke od najreprezentativnijih

hvarskih

nastambi.

Zanimljiv je navod u Nikolinoj molbi da

su

dozvole za

s l i n e

lukove

l svodove, i to nie od

ovoga

,

bile davane

i

drugima. Kako rekosmo, danas postoje

samo tri takva,

svi

u ulici iza junoga gradskog

zida

.

Od

toga

su

dva via od

ovog

naeg, a onaj k u e Jaka ima samo

zidane lukove

na

p o e t k u

i

na

kraju,

dok je i z m e u

njih

drveni pod

na

gredama. U prolosti je, m e u t i m takvih lukova i svodo

va bilo

vie.

God .

1456

. dobio je postolar Antonij

graciju

za

kameni svod

l luk

, kojim se smio nasloniti

na

grads

ki zid te iznad

toga

luka-svoda graditi po svojoj volji;

takvu je

dozvolu bio dobio

i

Lovrinac M i l a i n i

s bratom

Vitkom. Antonijeva k u a

bijae

na

Goljavi, a

dozvola

se

odnosila

na

zapadni gradski zid

1 2

Gradnja sadanjega

p r o e l j a

k u e

o

kojoj

govorimo

p o e l a je,

dakle , oko 1463. i onda nakon

nekog vremena

prestala. Razlog ne znamo: mogla je to biti ser Nikolina

1 3

smrt o

njemu

poslije

1478.

zasad

ne

nalazimo

spomena) i

nezainteresiranost

nasljednika -

no

najvjerojatnije

je bio

u

pitanju

nedostatak sredstava za dovretak gradnje, bilo

ser

Nikole

l njegovih batinika.

Zasad

ostaje nepoznato

i

to

kako

su

kasniji

vlasnici

G a z a r o v i i stekli ovu k u u - da

li

kupnjom l nasljed-

86


13/26

stvom. Neostaje

nam i odgovor na najvanije

pitanje: tko

je bio majstor-graditelj koji je projektirao (a moda ujed

no i izveo)

njemu

gradnju.

Ta

nepoznanica ne i z n e n a u j e ,

jer je starija hvarska arhivska

g r a a

veoma oskudno

s a u v a n a ,

a

ovdanje

su

k u e

(sve

do

19.

st.) redovito

"nepotpisane".

Iako

su nam poznata brojna

imena

majsto

ra-zidara i klesara koji su djelovali u Hvaru u

15. s t o l j e u

(njihov

je najpotpuniji popis donio M.

P e t r i nema ipak

nijedne k u e

koju moemo

pouzdano

povezati s

nekim od

njih.

Da

je ovdje

bio

u pitanju

vrstan

graditelj, s v j e d o i

nam

sama

u a ,

a i

neke druge iz istoga vremena

u

Hvaru

i s t i u

se

v r s n o o m

svoje

graditeljske

zamisli

pa

moda

p o t j u od

"ruke"

istog projektanta

7

. Ista

se nepoznanica

dakako odnosi i

na

z v o a e

gradnje

-

zidare

i

klesare.

K u a je

kroz

19.

s t o l j e a sluila kao skromna nas

tamba70, a

god.

1875.

prodao

ju

je

sin prethodnih

vlasni

ka, pomorac

Lovro

M a c a n o v i (tada u San Franciscu),

b a v a r u imi V l a h o v i u p. Ivana Pavla, za 600

fiorina

.

K u a

se

ponekad

jo

nazivala

po

starijim

vlasnicima

Gazzari

, a

v e do konca 19. st. p o i n j u

vapaji

za

njenom

obnovom ,

neusliani sve

do danas

00

Prethodni su reci

nadahnuti

nadom da e se jedan od

najljepih hrvatskih spomenika stambene arhitekture,

koji je u

sadanjem stanju Hvaru na ruglo

i

sramotu,

napokon zasjati u svoj svojoj

ljepoti

nakon k o n a n e

obnove

i

prikladne namjene.

BILJEKE:

Predavanje

na ovu

temu odrao je potpisani

u organizaciji

gradske

Matice hrvatske u hvarskoj L o i dne 23

.

XII. 1993

.

1

Kadaje11. svibnja 1875. carFraneJosipposjetioHvar , zabiljeenojeda

je

pozornost

Njegova

V e l i a n s t v a

privuklo

i

p r o e l j e

p a l a e

Leporini

u

g o t i k o m

slogu

-

Lesina, Hvar,

Far. (L

. Maschek

:) Manuale del Regno di

Dalmazia, VI.-VII., Zadar 1876,

141

(na fotokopiji zahvaljujem prof.

Mariji

Z a n i n o v i - R u m o r a ) .

-

Ima

anegdota o ovoj

k u i , t a k o e r

u vezi s

nekom okrunjenom glavom.

Pedeset

godina kasnije, u rujnu

1925.,

kralj A leksandar je za posjeta

Hvaru

zastao

pred istom zgradom i upitao

pratnju: "Tko

je zapalio

ovu k u u ?

Benito

a s a n d r i se snaao i odgov

orio:

"Turci ".

2

G.

Novak

:

Hvar, Beograd

MCMXXIV,

89

(sl.

18)

i 92.

3

C. F i s k o v i : G a z a r o v i e v

ljetnikovac

u

Visu, Zagreb

1947, 4,

bilj.

14.

Usp.

isti: Batina starih

hrvatskih pisaca,

Split, 1978, 225 (bilj. 219) i

356

(bilj. 36).

N.

D u b o k o v i

Nadalini: O

sfragistici

i stematologiji otoka Hvara, Arhivist

3-4NI

. ,

Beograd

1956,

65;

isti:

Srednjovjekovni

i noviji spomenici otoka

87


14/26

Hvara, Popis

spomenika otoka

Hvara,

Split, 1958, 61;

isti:

K u a Petra

H e k t o r o v i a

u

gradu

Hvaru, Vijesti muzealaca i konzervatora

Hrvatske

4/XI. , Zagreb 1962,

103

i 106, bilj . 1 i 2; isti: K u a tzv. Leporini u

Hvaru,

P e r i o d i n i izvjetaj Centra za zatitu kulturne

batine

Hvar 13/1969, 9-10.

-

Pok

. dr . D u b o k o v i je, prema vlastitom

kazivanju

,

htio da

se za pojedine

vrednije

s p o m e n i k e

objekte usvoje velika imena (npr. dr . G. Novaka za

zbirku u Sv. Marku), u nadi (uzaludnoj ) da e ih tako bolje u v a t i .

M. K o l u m b i e p a n o v i H e k t o r o v i e v a prebivalita,

Hvarski

zbornik

6/1978 , 256-257.

J. K o v a i :

Iz

hvarske

kulturne batine, Hvar 1987 (apirografirano),

29-

30 i 115

(uz biljeke

na odnosnim

stranama)

.

Ovdje ne ulazim

podrobnije

u slogovno o d r e e n j e

starije

faze gradnje

razmatrane k u e . Ponovio bih samo miljenje

izneseno

u navedenom

radu (/8/, 26-28), naime da se

ploni g o t i k i

otvori u

Hvaru

ne mogu

pouzdano

povezivati

s

13.

-

14.

s t o l j e e m

iz

dva razloga: zato

to

postoje

s a u v a n i

(iako

vrlo

rijetko) i stariji otvori r o m a n i k o g oblika, koji se

mogu

okvirno datirati

u

vrijeme

t r e e m l e t a k e vladavine (1278.-1358 .),

tj

. u doba

nastanka dananjega

Hvara, i

drugo jer

se

ploni otvori

na

iljat luk javljaju i krajem 15.

s t o l j e a

(dominikanski samostan u

Starom Gradu kao datiran primjer - usp . J. K o v a i Nekoliko podataka

o

starogradskim

spomenicima, Prilozi povijesti

umjetnosti

u

Dalmaciji

24, Split 1994, 366 /i bilj. 26/) te vjerojatno predstavljaju skromniju i jef

tiniju i n a i c u raskonijih c v j e t n o g o t i k i h oblika.

8

Usp. bilj .

28.

U novije je vrijeme ovaj

prozor

bio

premazan

bukom i tako

postao

nevidljiv.

Potpisani

ima

njegovu

fotografiju.

Na sugestijama

zahvaljujem

kolegi

prof.

M. P e t r i u te ing. I

tambuku

.

10

Stubite

je, kao i na drugim starim hvarskim k u a m a

izvorno

imalo za

rukohvat starinski

"tan(a)t" - drvenu

ogradu

od uzdune grede

na

neko

liko okomitih, p r i v r e n i h eljeznim sponama. Dananja je

eljezna

ogradica novija i neprimjerena.

"Usp

. M . P o p o v i : Obnova o t i k e

k u e na t rgu

Sv. Duha u Hvaru,

Prilozi

povijesti

umjetnosti u

Dalmaciji 20,

Split

1975, 81-93.

12

J.

K o v a i

n.d. (6).

1

Petrom

P r i p k o v i e m

-

isto, 54,

bilj.

53;

v. i C.

F i s k o v i :

Batina

starih

hrvatskih

pisaca (3),

170

i 207,

bilj

. 17 i 18.

G. Novak:

Hvar

kroz s t o l j e a ,

Zagreb 1972, 106 i 225.

' "Prema najstarijem zemljiniku k .o. Hvar u Arhivu mapa

Istre

Dalmacije u Splitu.

16

Prilog

1. .

17

. zgr . br. 201 k.o . Hvar - v. J. K o v a i , n.d.(6),

40

i

71,

bilj. 212.

18

.

zgr.

br .

74/1

k.o.

Hvar.

18

Jednokatnice

su

onda bile dvije k u e na

dananjoj

zgr. br. 71

te

uglovnica s a g r a e n a u sadanjem glomaznom obliku od Gaugiranovih

1850ih zgr.

br

.

114). Ali

u

doba

gradnje

zgrade

o

kojoj

govorimo

,

pa

i dosta kasnije (otprilike od 15.

do

17.

st

.), pred njom ili

nije

bilo k u a

ili

su

pak tu

stajale

samo prizemnice

i jednokatnice. O ovim i drugim

hvarskim

k u a m a

kanim

opsenije pisati

u monografi j i

koju

pripremam. - U vezi s razmatranom k u o m

moe

se

dodati

da

su

samo

strane izloenije pogledu pomnije

klesarski

o b r a e n e . Tako je i kod

vie

drugih

reprezentativnijih

starih hvarskih k u a a

razlog

je svakako u

tedljivosti,

odnosno o

neskladu elja

s

m o g u n o s t i m a .

20 (S . L j u b i

Statuta et

leges civitatis Buduae, civitatis Scardonae, et civ

itatis et

insulae

Lesinae,

Monumenta

historico-juridica Slavorom

Meridionalium

I., Ili.,

Zagrabiae

1882-3, 252-253.

21

Gradska

vrata uz ovu k u u

i ulica

koja kroz njih

vodi

do

Pjace

nesumn

jivo su

bili

sretna okolnost

koja

je s p r i j e i l a

da

i ovu

zgradu potpuno

88


15/26

zakriju

novije g r a e v i n e pred

njom, kao

to

su

zakrile

pogledu

i druge

na

gradskom

zidu

. Spomenimo samo najnoviji i utoliko r a s t i n i j i

prim

jer:

posvemanje

uklanjanje

iz

vizure

s

Pjace

gracioznog

placeta

G a z a r o v i iz 15. st.

zgr.

br . 11112) izgradnjom rogobatne nove samo

posluge

Razvitka 1987

.

I n a e

se

ova

ulica od

glavnih

gradskih vrata

do

trga

spominje 1671.

kao

smjetena i z m e u

dviju ljekarni

: ..

in

Liesina

in strada

publica

fra

le

due

spitiarie in fazza alle porte

della

Citta - Povijesni arhiv u Zadru,

Arhiv

Hvara, kut

. 10, 9,

51v; tako

i 1673.

(isto, kut

. 11, Instrumenti. ..

Barbaro

1, 68a). Prva od tih dviju picarija

bila

je u dananjoj k u i

J u r i (ex B a r b a r i

zgr. br. 73)

na

Pjaci

, a

spominje se

u vlasnosti

Vidali

do

1711. g. (isto, kut. 16 , Instrvmentor . Qvartvs). Druga ,

nesum

njivo

preko

puta prve,

moda

je bila Rinaldijevih, koja se na Pjaci

spom

inje 1615. (Spiciaria

di

ms

franc.

Rinaldi in Piazza

- isti

arhiv, Fond

Novak,

II.,

5,

24).

22

Arhiv Hvara (21), kut. 18, Instrumentorum III.

zgr. br. 109).

23

. zgr. br.

75,

danas vlasnitvo Hotelskog p o d u z e a S u n a n i Hvar i

p r e d v i e n a za

obnovu

zajedno sa

susjednom

o kojoj je i j e .

Po grbu

i ini

cijalima znamo

daje

bila

podignuta od patricijske obitelji a k i u 15.

st.

(J.

K o v a i n .d./6/, 29 i 52,

bilj

.

39).

U 18.

je

st . pripadala

Lupijevima

:

kada

natpop Nikola

Zudenigo

navodi

granice svoje k u e kupljene 1795 .

( . zgr.

76,

vlasnost Kaptola, ex

Zudenigo, sad u njoj

redovnice

K e r i

Boje Ljubavi), s juga

spominje

k u u batinika Lupi (Povijesni arhiv u

Splitu, NS

CXI.

/biljenik

Petar

Sibischini/,

VII

.

14)

. -

Nije

m e u t i m

jasno na to

se

u ugovoru iz 1744.

misli

pod kanielom od

dobre pola

stope koja da dijeli ova dva dijela

iste zgrade.

Arhiv

Centra

za

zatitu

kulturne batine otoka Hvara

u

Hvaru, Arhiv

B u i

III.

52

( . zem . br.

227

k .o .

Hvar)

.

2

Prilog 2.

2

. zgr

.

br.

78, sada vl. B u d r o v i ,

konoba

Leporini . U 17.

je

t o l j e u

bila

,

kako

vidimo, vl.

Stasini,

jo ranije P e n t u r i (v. bilj . 28), u 18. st.

Vranjican (izvor kao bilj . 23, susjedi

Zudenigo),

a kasnije

njihovih

batinika Botteri i n i Zazidan prozor gotovo r o m a n i k i h

oblika na

njenoj i s t o n o j

strani

govorio

bi

da je u

pitanju jedna

od najstarijih

hvarskih gradskih

u a (usp.

J.

K o v a i

n.d./6/, 26

i

47-48, bilj.

15 i 16).

27

. zgr.

br.

74/2,

oko

1830. ista

vlasnost

kao i razmatrane

u e

(br . 74/1).

2

zgr. br.

77, danas

t a k o e r

vl. B u d r o v i , dvorite-vea u e

sa

sjevera.

Bila

je vlasnitvo

Z e i - L e p o r i n i najkasnije

p o e t k o m

17 . st., kako svje

d o i

popis dobara ostavljenih

u fideikomis od p . Nikole Leporinija, a sas

tavljen

od njegova sina

Vicka

1626. g. : ..Vna Muraglia nella Citta

proindiuisa

con

l'heredi del q.m Sig.r Siluestro

Leporini

appresso le

Porte

della Citta al

Mercato,

tra

Confini

da

Borra

il

Penturich

, e da

Fon.te l'heredi

di Capit:n

Siluestro

Leporini

(Arhiv

benediktinki

u

Hvaru,

X.a, 9).

- Da

su se

upravo

ova gradska

vrata nazivala t r n i n i m a

iznijet

u u

radu o hvarskim gradskim zidinama.

2

N.

D u b o k o v i Nadahni, n.d. (4, O

sfragistici).

30

. zgr. br. 79; v. bilj. 23 i J. K o v a i , n.d. (6),

28-29

i 51, bilj . 31.

31

Usp. i C. F i s k o v i Batina

starih

hrvatskih pisaca (3), 225, bilj . 219.

32

s(er) angelinus

matthei... - Arhiv

Centra

(24),

Libro

Grazie N=

0

sei, 53 .

33

Isto, 157.

34

Usp

. N.

D u b o k o v i

Nadalini: Srednjovjekovni

i

noviji

spomenici

(4),

82

.

Libro

Grazie

(32), 57v,

71

v,

73

i

dr

.

3

Izuzevi kuhinju

p r i g r a e n u

u 19.

st.

(v. bilj .

76)

.

37

C. F i s k o v i Hvarska

katedrala, Split 1976,

102-103 (dok. XLV);

J.

K o v a i n .d. (6), 37.

89


16/26

08

Izvor

kao

prilog 1;

potpuni tekst

izostavljenu

svrhu

k r a t k o e Tako

je

prosvjedovala O p i n a jer joj

je

prodavatelj,

kao

batinik svoga oca,

bio

duan

1372:

2

libre,

i jo

"alla Cassa

pub.a" 800 :1 libara .

Parunu je Nikoli

B r a d a n o v i u dugovao

5

cekina

. Kupoprodaju

su

iz n e n a z n a e n i h

razlo

ga osporili i Diuli-Perastijevi

te

Luxiovi. Suprotstavili

su

se i o n Ivanovi

r o a c i a r b i i

(Barbis),

ali

ih

je

on

namirio ustupanjem

jedne

k u e

(Arhiv Centa

/24/,

Instrumentorum

S:

tus

, 30v-31 v).

39

p o e t a k oporuke

izostavljenu

izvoru-prijepisu) .. .Nel resto

ueram

:

te

de

Beni cosi mobili come Stabili lassa a ms Zan Martin Nepote ex Fratre, e

quello lassa,

et instituisse

herede

de

ditti suoi Beni ,

con q(ues)te condi

tion che non

possi,

ne donar

,

ne

uender,

ne permutar ne p(er) alcun

altro

Modo allienar

ma

che li ditti beni uadino perpetuis futuris temporib(us)

alli

heredi

mascolini ex legittimo

matrimonio da

d:to ms

Zan

Martin

Procreadi,

e cosi uadino

de

Erede, in heredi E se

ditto ms Zan Martin

morisse

senza herede

mascolino

ex legittimo matrimonio

procreato,

uuol,

et

ordina

che li

suoi

Beni uadino all'

/ /

monasterio di S.

Antonio

,

qual

all'

presente, e principiato

p(er)

le mona c

he

Gentildon(n)e di

q(ues)ta Citta . .

Phari

Die: i7:a Nouembris

i544

-

In Porticu Iustiniani

presens Testamentum appertum

fuit .. -

Arhiv benediktinki

(28),

X.a,

7.

40

i50i - Die: 24 - Maij . Ind :

ne

4:ta, Actum Lesine

in

Domo abita.c:nis ser

Martini de

Gazzaris q .m

ser

Catter:i

presente

/ispravljeno od: presen

tibus/

sier Nicolao Piretich

q.m

ser Ioannis, et ser Matt

.o fr(atr)e prefati

ser Martini testib(us) notatis

, uocatis,

et rogatis

.

lbique ser Martinus

p(re)dictus . .

Corpus suu(m)

...sepeliendu(m)

ordinauit

in

Cath(edra)li

Ecc

:a

S:ti Steffani

,

cui

Ecc

:e

reliquit

Ducatos

quinquaginta pro

fabri

canda

Capella,

et

Altare ubi

pla.cuerit

ser Nicolo

Piretich

,

et ser

Mat.o

p(re)f(a):to

...

Itt(em) Reliquit quod Comisarij sui de bonis suis pro

fa.cien

do

uno Crocifixo

expendant ducatos

tres

, ponendo

in

Ecc:a S:ti Cosme, e

Damiani scita =sita/ in Ciuitate ista /napomena: ova je

crkva

u

neposrednoj blizini

razmatrane k u e

.. .Residuu(m)

uero

oni

um / /

bonoru(m) suor(m)

..

reliquit

equaliter

filijs suis

v(idelicet)

ser Nicolo et

Ia.cobo, cu(m)

hoc, quod ipsi,

nec

alteri eor(um), nec

eor(um)

heredes

aliquo tempore possint

uendere

, donare, nec aliqualiter

alienare domus

/ / suas et loca a

casamentis in

ha.c Ciuitate Lesine posita

et

illius

subur

bio,

nec

non

domus

suas

lisse

posite

/ / ...

Comisarios

autem

suos,

et

huius

testam:ti

executores ordinauit, et instituit ser Nicolau(m) Piretich

prefatu(m) , et

ser

Mattheu(m) Fr(atr)es Testatoris pred.i ... (izvor kao

bilj .

39).

9:

Giugno i745-

....

Comandamento al

Reud :o S:r Zuane

Gazzari, di

pre

sentar

in

questo Off.o p(er) tutto oggi,

l'a.cquisto

della Casa da lui allien

ata ,

al

S.r Francesco Rinaldi , et cio ad

instanza

delle R.R.M .M. di

SS

:ti

Gio:

et

Antonio

in questa Citta,

e

p(er)

l'uso delle loro raggioni.. .

...

Adi

: iO: Giugno:

i745-

11 S.r D. Gio:

Gazzari, dichiara non

hauer

l'a.cquisto ri

c

ercato col retro

scritto

Comandamento,

constando chiaramente esser

stata la

Casa del

q .m S.r Martin

Gazzari,

come risulta del suo testamento di

gia

presen

tato

. . - izvor

kao gore

.

"'

Arhiv Centra

(24), Arhiv

u i F,

I. ,

48;

isto, V.,

647;

Arhiv

a s a n d r i

u

Hvaru,

svezak Popis

korisnika

beneficija .

43

Antonijevu oporuku imamo

u Kodeksu

Botteri

I. u Dominikanskom

arhivu

u

Starom Gradu

.

Utemeljio je beneficij Sv

.

Margarite na

Visu

(1420 . g .).

"Arhiv u i F (42), XII.

4

Prilog

3 .

Odnosno do podnoja katnih vata

:

"soiarum"

je

prag

a

"sopida

"

r i j e

nema ni

Du Cange )

valjda

isto to

i "sopede".

Smisao:

do visine

prvoga

90


17/26

kata, ili

do visine v e p o s t o j e e g svoda, preko koga se ulazilo u k u u .

N

. D u b o k o v i Nadalini: Rasprave i l a n c i Split 1988, 268.

Isti,

n.d . (4, O sfragistici), 63.

Ovdje valja dodati

da predmetnog

zborni

ka

-

grobovnika

u arhivu Machiedo

v e od

a

vno

nema

(prema obavijesti

suvlasnika dr . Mladena Machieda),

dok

h

e r a l d i k a zbirka Centra

za

zatitu

kulturne

batine

u

Hvaru

ima

iz

tog

a g

rbovnika samo nekoliko

fotografija,

m e u kojima

i

onu grb

a A n e l i n o v i

- A n g e l i n i .

C.

F i s k o v i

(Batina starih

hrvatskih

pisac

a /3/,

225

, bilj .

219) spominje

isti ili

a n

grbovnik

u

f r a n j e v a k o j

knjinici u Hvaru ,

no tamo

ga

potpisani nije

uspio p r o n a i .

G.

Boglich:

Studi

starici sull'isola di Lesina

(2. izd.),

Split

s :

a

107.

God.

1454. dobi zemljite kraj Sv. Nikole u

Starome

Gradu n eki

k o v a

U i n i (usinich fabro

-

Libra Grazie

/32/ , 55v); god 1467 . spominju se u

Starogradskom

polju

S t a r i j a n i i i U i n i i (Biskupski arhiv u Hvaru ,

Liber

rubeus ,

52v

i 55v);

1559

. Petar H e k t o r o v i u

oporuci navodi

svog

teaka Tomu i n i a (Vzinich)

na zemlji

Zvonici u Starogradskom

polju

(Stari

pisci

hrvatski

knj.

XXXIX.,

Zagreb 1986

,

150)

, a

1610

. Ms Pietro

Vzinich al(ia)s Antiquario dri vinograd starogradskih dominikanaca u

Malim M o a m a

(Dominikanski

arhiv u Starom

Gradu, Libra

.. tutti li

stabili, 5). i n i se da je S t a r i j a n i bilo poslije prevedeno u Antiquario ,

drugo prezime

i n i a .

1

G.

Novak

, n.d . (14), 111.

Wappenbush des Konigreichs Dalmatien,

Nii.rnberg

1873, 25, 85 i tab .

16. Njegova

tvrdnja

da su

Antiquario

star p l e m i k i

rod

otoka Hvara,

koji

se ranije

zvao

U i n i

samo

o t v r u j e

da

je

u

pitanju pomutnja

.

3

Statuta (20), 396. -

Zapravo se navodi

jo 1406. kao sudac u jednom

t e a k o m ugovoru (...Judicibus ..s(er) Petra Zanini

.. - Arhiv B o g l i

B o i

u

Hvaru

, II. Cose

Ecclesiastiche,

43).

Statuta (20), 385.

Libra

Grazie (32),

24v.

J.

S t i p i i - M . a m a l o v i : Isprave u arhivu Jugoslavenske akademije,

Zbornik Historijskog instituta JAZU

br

. 3 , Zagreb 1960., 568.

...

ex

opposito angulj domus s(er) nicolaj petrj Zaninj .. . - Libra

Grazie

(32),

41v

.

Kaptolski

arhiv u

Hvaru

, pergamene,

svezak ill.

,

br

. 20 (M: Z j a i :

Regeste

pergamena

XV vijeka Kaptolskog arhiva

u Hvaru,

Bilten

Historijskog arhiva

komune

hvarske 7-8 , Hvar

1965

,

16

ima krivo:

U t i i ) - Iste 1454. g. bio

je

prema Arhivu

Remigija

u i a u Arhivu cen

tra (24) korisnik neke o p i n s k e

gracije

i spominje se

kao svjedok

(28,

41v).

...presentibus ser Nicolao

Petri

Zanini. .. dicto ser Nicolao

Petri

.. -

Kaptolski

arhiv u

Hvaru,

pergamene

, IV 1 (usp . M. Z j a i , n .d . i roj . u

gornjoj biljeci).

0

Libra

Grazie

(32),

70v

i

74

Isto,

97.

Isto

,

107

.

03

Vladne ancille

s(er)

Nici Vsisich .. - Ali kao

svjedok

o z n a e n je kao:

s(er)

Nicolao .q.

s(er) Petri

zanini (isto,

109v)

.

4

p(er)

s(er)

Nic.m Vxisich

aduoc(atum)

co(mmun)is .. - Arhiv

Machiedo

u Hvaru, Pacco

C

Liber

consiliorum,

5v.

Libra

Grazie

(32), 127.

06

Isto, 129v, 130v i 135.

0

'

Arhiv Remigija B u i a

(58)

,

25j

.

08

Arhiv B u i (24),

IV

., 171.

Arhiv B u i F

(42)

,

X

57 i 59 . - Vjerojatno

je

i j e o poloaju i s t o n o od

Arsenala; na potezu do k u e Luxio ( N o v a k e

r c i .

Zanimljivo je da se

91


18/26

U i i i

i J a k i i navode i

ovdje

kao

susjedi,

kako

su to

bili i na

gradskom

zidu .

70

D. Petrus

Vsisich q(uondam).

D. Joan(n)is

No

. lesine -

Arhiv

H e k t o r o v i

u IC ZPZ HAZU u

Dubrovniku,

svez.

137

(S. P l a n i : Inventar

arhiva

H e k t o r o v i , ill. ,

Stari

Grad

1984,

191

krivo

ga

i t a kao U i i a ,

sina

pok

.

hvarskog

notara",

dok

je

i j e

o

hvarskom

vlastelinu

-

nobilis

Lesinae ).

71

God . 1518. krtena je Margarita, k i

ser

Antonija U i i a (s/eri Anto

usisich)

i

neke

Katue iz Krajine

(matica

krtenih I. u

upnom arhivu

u

Hvaru, 182v), god. 1523. druge Margarita

istog

oca (d.

antonij

usizich)

i

njegove ene Katarine

(isto,

188v)

, 1524. Marija istih

roditelja

(Vzizich

-

isto,

189v), a

1526

.

njihova

k i Dobrica (isto, 45). God . 1536. "domina

caterina

usisichia"

kuma

je

na nekom krtenju (isto,

18), a

1546

. i 1547.

ista

gospa Kata kumuje kao udovica gosp. Antonija i i a (isto, 233v i

51). Ista se

"Dna

catherina r q . D. antonij

vsisich"

navodi i

1551.

g .

(Arhiv

HAZU

u

Zagrebu,

Stj.

53).

Antonij

je

prema

iznesenom imao

samo

ensku djecu (od koje barem jedno nezakonito), te

je

o g i n o

daje

obitelj

izumrla. Ona

se spominje

i u vie drugih

izvora prve

polovice 16. stol-

j e a :

tako

se 1520. navodi njihova k u a u Visu (Arhiv benediktinki /28/,

X.a,

6, 16v), 1545

. zemlje

na vikom poloaju

a r a n (Arhiy

R

u i a

/58/, 6, 3), a

1547.

zemlja de Uzizich u Velom polju na Visu (Arhiv

benediktinki,

X.a, 7, 13).

Prema rodoslovlju

koje se moe

rekonstruirati

iz spisa u Arhivu

o g l i - B o i

u Hvaru (IV.,

114

i V., 53), Petar

i i

je

imao

sina, spomenutog Antuna,

i k e r Katarinu udanu

za

Jakova

Hranka.

Antunova

k i Katarina

udala se

za

Ivana Krstitelja

G o l u b i n i a

(Colombinus), pa se

njihov? sin Antun spominje

1584

. pod

dvojnim

prez-

imenom

"Colombini

al(ia)s

Vsisich"

.

72

(con)cessit m.ro

petro

sutori

recip

.te

no(m)i(n)e mag(ist)ri Ant(onii)

eius

p(at)ris

(quod) possit

fabricare

et (con)stru(er)e Vnu(m) Voltu(m)

siue archu(m) de

muro

et se

cu(m)

Jp(s)o exte(n)dere et

apodiare

ad

muru(m)

co(mmun)is

et sup(er) 111(0)

edificare edificiu(m)

ad placitu(m)

et comodu(m) pro usu

et

comoditate sua

sicut

edificaueru(n)t

laure(n)tius milasinj

et frr suj

/ /

Vit.cus /?/

que

(con)cessio

Intelligat(ur)

e(ss)e

p(ro)pe muru(m) co(mmuni)is apud domu(m) dicti

m(agist)ri

Ant(onii)

sutoris

i(n)

goliaua

i(n)fra

hos

(con)fines

(videlicet)

ab orie(n)te

murus

c(ommun)is

.. - Libro Grazie (32), 125. - Gradnje nad

ovakvim

lukovima

(sugli archi che

congiungono due

diverse

fabriche)

zabrani

austrijska vlast

istom

1836.

(Arhiv Centra /24/,

Arhiv

o p i n e Hvar, XC.,

1241/1836).

73

Moda je

ser

Nikola

U i i p. ser

Petra

Zaninova

istovjetan

sa ser

Nikolom p .

Petra. On

je

1466

.

s v j e d o i o

pri

nekoj ispravi (Kaptolski

arhiv u Hvaru , pergamene , IV., 13), a u oujku je

1468

. u o p i n s k o m

v i j e u

glasovao suzdrane o prijedlogu

da

u Starom Gradu bude poseban

sudac (Statuta /20/,

434

te

Listine

X.

/Monumenta spectantia

historiam

Slavorum

Meridionalium

XXII./,

Zagreb 1891,

407).

God.

1472.

ima

neku

zemlju

na

Visu

, navodi

se kao

o p i n s k i egzaminator,

dobiva graci-

u

za u u na Sv. Mikuli u Hvaru i s v j e d o i u drugoj graciji. God. 1473 .

on i ser Vitalj u p a n i

imali su dva pastira

iz

Krajine, Radoja

i

Radivca,

pa

je ser

Nikola u njihovo

ime

primio

graciju

za zemlju na Visu

(Libro

Grazie

/32/,

160v

,

163, 163v, 166v

i

182).

- Ser

Nikola

de Petris"

( = P i r e t i ? ) koji se spominje kao o p i n s k i sudac 1486. g. (Statuta /20/,

364 i

436)

mogao bi biti

unuk

"naega" ser Nikole. Moda je

istovjetan sa

ser

Nikolom

i r e t i e m

p . Ivana koji u oporuci Martina

G a z a r o v i a iz

1501. g . figurira

kao Martinov

polubrat

po majci

,

svjedok

i izvritelj

(ovdje

, bilj.

40).

U

tom

su

s l u a j u

G a z a r o v i i

mogli dobiti

predmetnu

k u u od P i r e t i a - U i i a putem

rodbinske

veze,

no

za

to

nema dokaza.

92


19/26

74

Obrti,

usluge i

slube na

Hvaru u

15

. s t o l j e u ,

B o i - B u a n i

zbornik

( G r a a i prilozi za povijest Dalmacije 12), Split

1996

, 216-225 .

Jedna

je od tih ona e spomenuta

ser

Nikole

a r b i a zgr

.

br

. 158 k.o.

Hvar - v.

bilj

. 11). Kvalitetom se projekta isticalo i p r o e l j e donje p a l a e

P a l a d i n i na Pjaci zgr . br. 116), na e s r e u jalovo simetrizirano u 19.

st.

(N. D u b o k o v i

Nadalini

:

G o t i k a p a l a a na

trgu u Hvaru,

Bilten

Historijskog

arhiva komune hvarske 2 , Hvar 1960,

30-33). Skladnom se

asimetrijom

svojih p r o e l n i h

otvora odvaja

i k u a

na

Sv. Mikuli zgr .

336) , koja je za obitelj Herak uspjeno obnovljena po

projektu

iz

1983

.

G.

N i k i a

iz Regionalnog zavoda, danas

Dravne uprave

za

zatitu kul

turne i prirodne batine u

Splitu

.

76

God. 1818. zakupljuje

ju susjed

sa

sjevera

Josip A n i z 120 libara

.godinje, 1819. popravlja ovu "Casetta in muracca"

metar

Primi, 1823.

u r e u j e

vrata metar

Jakov V i k a r o v i ,

a

1824

.

k u u

popravlja njen

b u d u i

vlasnik, zidar Ivan

M a c a n o v i .

God. 1823.-1825

. iznajmljena

je

pralji Vici o m a n i - M i i (Arhiv u i /24/, XXIII., 2). God. 1826.

bacao

je stanar k u e Botteri sa sjevera n e i s t u kanielu (Arhiv o p i n e Hvar

/72/, LXX., 168/1826). God. 1832 . tu je opet pralja

D o m a n i i s t i se

"dvorite"

(prostor

i z m e u dvaju

p r o e l j a )

i ulica

pod

svodom zbog pogi

bli od kolere (isto, LXXXIII.,

24/1832),

a

s l j e d e e

godine u ovoj l u

nasuprotnoj

k u i

Rinaldi

kod gradskih vrata

dri neovlateno k r m u

Mate

Novak-Batina

Stjepanov (isto,

606

i 621/1833).

God

. 1841. k u a

slui za r a i

prihvat

vojnika u prolazu (Arhiv Centra /24/, Mali

fondovi

2f), a

1842.

tu stanuje

Jakobina

ud . Gambirassi i

kuha se

rublje u kuhin

ji u j u g o i s t o n o m kutu nad svodom, koja

se

prvi

put

i z r i i t o navodi

(Arhiv o p i n e Hvar, 1842 ., IV., 1333). Iste godine stanar je o v a Vicko

I l i j i i on

je

globljen zbog o n e i e n j a kaniele (isto, Globe 1834.-1854.).

God.

1845

. bi n a r e e n o

vlasnici

Margariti

M a c a n o v i da

ukloni

g r a e v i n s k i materijal s ulice ispod "volta koji vodi do Sv. Kuzme" (isto,

673/1845).

"Povijesni arhiv u Splitu,

NS

XIX. (biljenik Vj. B u i ) , kut . 1, br. 44/1875

(stanar je

tada

bio neki Stjepan V i s k o v i ) - Ovdje ujedno

ispravljam

svoje podatke o vlasnitvu u e u 19. i 20.

st. (J

.

K o v a i , n.d./6/,

53, bilj .

45), koji se zapravo odnose

samo

na

u u sa

zapada

J a k i ) .

God. 1688. k u a je

dakako

u vlasnitvu a z a r o v i a (Jakova): . a Lesina

in

Casa d(e)l

sig

.r Giac.

mo

Gazzari posta app(ress)o le

Porte

della Citta"

(Arhiv

H e k t o r o v i u

Dubrovniku

/70/,

svez.

144). Njihovim je

imenom

naziva

i R.E.

Petermann:

FUhrer durch Dalmatien,

Wien

1899,

406

:

"Neben der

Loggia

.. steht der Palast

des

einstigen

Conte

der Insel

und

vis-a-vis der 1550

/ /

erbaute Palazzo Gazzari, der durch seine gothische

Fa


20/26

Ma perche qualche benestante di

Lesina

nom compera e non rifabrica

questo palazzo? Cosl, fra qualche anno, sara un mucchio di pietre.

Ahime pensai io allora, i

nostri

signori hanno ben altri pensieri pel

capo " (prijepis u Arhivu Centra /24/,

Arhiv K a s a n d r i ,

70, 2).

80

God . 1947 . zamijenjen je

teko

o t e e n i prozor u

gradskom

zidu (M.

P e t r i : G r a a

za

povijest

konzervatorske

slube

na

Hvaru

- konzervator

Vicko

M a r i i , P e r i o d i n i izvjetaj

Centra za

zatitu

kulturne

batine

Hvar

154/1985,

6;

novi je

prozor

skinut

s

k u e N o v a k - K o v a i

na

Goljavi,

izvorno R u s k o v i ,

zgr.br. 40, to je bilo

posve

neprimjereno

jer je a z l i i t o g oblika od izvornoga)

. Oko

1950. bila je pokrenuta inici

jativa od dr. Jerka

Machieda

i

drugih uglednih

Hvarana

da

se zgrada

obnovi i uredi kao knjinica: vlasnik ju je bio voljan pokloniti, ali je akci

ja bila odbijena od

nadlenih ba

zato jer

-

privatna

God.

1952

. ing.

Bosiljka B e z i iz tadanjeg Konzervatorskog zavoda za

Dalmaciju

vri

arhitektonsko snimanje

o s t o j e e g stanja ove u e , a

k u e

i cijele

inzule

Zavod

za

povijest

umjetnosti

i

arhitekture

( T e h n i k i

fakultet

S v e u i l i t a

u

Zagrebu) te U r b a n i s t i k i

biro u Splitu 1960.

godine

.

Oko 1960

.

zgrada

je na inicijativu NO O p i n e imala i ~ i

u r e e n a

u reprezentativne

svrhe,

za

to su JAZU i

Savjet NR

Hrvatske

bili

dodijelili

neka

sredstva

(N.

D u b o k o v i

n.d./4,

K u a

Petra H e k t o r o v i a / ,

106 , bilj . 2),

ali

od svega

toga nita

.

Dr.

N.

D u b o k o v i je 1961/62

. uzaludno na.Stojao, preko

knjievnika Ivana

Raosa,

da k u u otkupi i

adaptira

ondanje Drutvo

knjievnika

Hrvatske (Arhiv

Centra /24/,

Dokumentacija

, 72). U ovo

je

vrijeme arh.

B. Maga

iznio

dvije varijante

obnove

ove zgrade u okviru

cijele

inzule (Prilog

rjeavanju

problematike arhitektonskih

zahvata

unutar

historijskih

cjelina

,

Bulletin

Zavoda

za

likovne umjetnosti

JAZU

3/1964, 44-49), obje neusvojive zbog konzervatorskih

(a i

estetskih)

neprihvatljivih

interpolacija

i mijeanja

staroga

s novim. God .

1970

.

dananje

Hotelsko p o d u z e e S u n a n i Hvar"

kupilo

je od V l a h o v i a ide

alnu

polovicu k u e , to je usloilo v l a s n i k e

odnose

i samo

odmoglo

obnovi zgrade, umjesto da je o m o g u i . Sudionici

su

Dana

hvarskog

kazalita

u svibnju 1978 .

potpisali

apel (bez rezultata) za spaavanje

ovoga spomenika M o g u n o s t i , Split, 6/1978, 680: tu

se

"bona fide" iznosi

da je ova "dvokatnica" bez krova od p o e t k a 20.

st.,

iako je takvom

prikazuju

i

vedute

iz

19

.

st. /npr.

Reinerova

iz 1829

. u

Centru za zatitu

kulurne batine/,

te

da se

sjeverni

zid poruio, no

vidimo

da

je

i u 18.

st.

bio

u

dananjoj visini).

God. 1979.

postavljena je od

strane tadanje

Mjesne

zajednice, a

po nacrtu

ing. Ive tambuka, eljezna reetka na

ulazu pod

svod sa

strane

glavne

ulice,

da

bi se

z a p r i j e i l o z a g a i v a n j e

(M. K o l u m b i u P e r i o d i n o m izvjetaju Centra

111/1979,

8-9). Od 1989.

do 1991. pokualo

se

zgradu

namijeniti

za Glazbenu kolu, temeljem

donacije

hrvatskih iseljenika,

b r a e

prof.

Radovana i dr. Hrvoja

L o r k o v i a ,

a na spomen

njihove pok. majke, sv jetski poznate pijanistice

Melite

o r k o v i .

Ali nedostatak novca i nerijeenost

l a s n i k i h

odnosa

to

su

i

opet

n e m o g u i l i

pa

je

kola bila otvorena

u k u i

I v a n i - B o g l i

(kas

nije

hotel

"Park") na Goljavi.

94

U v e l j a i

1997. i t a v a

je zgrada

postala

vlasnitvo

Stefana

V l a h o v i a ,

otkupom

od

ostalih

suvlasnika (usp.

T. K o l u m b i

Prodana p a l a a

H e k t o r o v i , Slobodna Dalmacija,

Split

1. m

1997.

, 15). Time se o n a n o

otvorila o g u n o s t obnove

ovoga

spomenika.

A.

Tudor: Sjeverozapadni dio

hvarske

Pjace

1690.

godine,

G r a a i

prilozi

za povijest

Dalmacije 13, Split 1997,

100

i 107-108 objavljuje tloris iz

navedene

godine u

m l e t a k o m Archivio

di

stato,

na kom se predmetna

k u a

naziva

"nedovrenom

k u o m

Gazzari"

(Casa

di

Gazzari

imperfeta).


21/26

Pri lozi

1

Povijesni arhiv u Zadru, Arhiv Hvara, kut. 19,

Instrumentorum

Q(uin)tus

1743/44.,

22-24;

Arhiv Centra

za zatitu kulturne batine otoka Hvara u Hvaru,

Arhiv

K a s a n d r i svez. 40; Arhiv benediktinki u Hvaru, X.a, 7)

Adi-6-Ap(ri)le i744

. Fatto in Off:o doue

personalm:te

constituito il S.r

Gabriel Angelini Proc:re instit.o

dalle

Parti quale a nome

del S.r D.

Zuan(n)e

Gazzari

ha

dato,

cesso,

uend.o,

et

lib

eram:te allienato

al S.r Fran:co

Rinaldi

l infras(crit)to

Stabile di lunghezza,

larghezza,

prezzo, e Confiili come

nell infras(crit)to Inst(rument)o

auendo approuato li

con

fini li ss .ri Co: Ferandin Lupi, e Steffano Ettoreo

Essam:ri

del Com(m)un. Pnti li

ss.i

Antonio Raffaelli, e

Pietro

Cingalouich test imon)j

noti

eto)

Segue

l

Rego=

Nel nome di X ris)to

Amen. L an(n)o

della

Sant:ma

Nat ivi)ta, i744 Ind:ne 7:

ma

li

25

Marzo

giorno

ueram:te

di Mercordi, Festiuita

della

Santis:ma Anunciata

fatto

a

Lesina in Botega del

Sig.r Carlo Artifoni situata

al Canton

della

Piazza.

Doue personalm

:te constit:o alla presenza di

me

infras(crit)to

Pub:o Nod:o e de sottos(crit)ti testij; Il

Sigr

o Gioanni Gazzari q:m Sigr Giacomo, il q ua)le

uolontariamte

e

con

ogni altro

miglior

modo, che

eto)

di

sua propria ragione,

per

se heredi, e succesori

suoi ha

dato uenduto, cesso e liberam:te in perpetuo allienato una

sua

Casa

col

suo

contiguo

Cortiuo

posta

entro

la mura di

q(ues)ta Citta

app(ress)o le

Porte della med:ma, cioe

fondi

di Caneua di Long:a da Leuante a Pon:te comprese la

mura brazza, i4,

Largheza

comprese le mura

Brazza

7, e

meza,

fan(n)o

Brazza

cento cinque,

stimato

da

M:o

Luca

Palauersich Muratore

Perito elletto de

uolonta delli

Sig:ri

Contrahenti a L 3, il Brazzo ual L. 3i5=- Ite m) altezza di

muro della

Casa

comprese le

fondamenta

da Mezzodl

braz

za i5, e mezzo di Long:a da Leu:te a Pon:te comprese le

mura brazza, 14, fan(n)o passa, 33, piedi i8 stimato a L 27

il passo, ual L. 900=8- .Ite m) Muro da

Bora della

Casa

d altezza comprese

le Fondamenta brazza

i5, e mezza,

di

Long:a

da Leuante a Pon:te comprese le mura brazza, i4,

fan(n)o

passa, 33,

piedi, 18 stimato a L. 27=il passo ual L

95


22/26

900=8.Ite(m)

Muro da

Pon:te

della Casa altezza

colla

fon

dam:ta brazza, 2i Larg:a tra

le

mura braza

sei,

fan(n)o

passa,

20,

piedi, 4, stimato a L.

34=

l passo

ual

L.

544=6.

Ite(m) Muro

da Leuante

della

Casa

d altezza con

le

fon

dam:ta

brazza,

2i;

Larg:a

tra

le

Mura braza

sei

fan(n)o

passa,

20, piedi

4,

stimato

a L. 34 l passo ual L.

544=6.Ite(m)

muro

da

Mezzodi

del

Cortiuo

di

Long:a

da

Leu:a da Leu:te

a

Pon:te

sopra l

Volta brazza,

i4, altezza

sopra

le

mura

della Citta brazza,

iO e

mezo

fanno passa,

23

piedi i3 stimato a L

34=

l passo

ual

L. 799=i4.Ite(m)

muro da

Pon:te

del

Cortiuo sopra l Volta d alteza braza,

i4, e di Larg:a

brazza,

5, e

mezzo fan(n)o

passa

dodeci

piedi

otto

stimato

a L.

34,

l

passo

ual

L.

4i8=i8.Ite(m)

Muro

da

Leu:te

del

cortiuo sopra l

Volta

d altezza

brazza,

i4, e di

Larg:a,

5 e mezzo

fan(n)o

passa, i2, piedi, 8, sti

mato a L. 34 l passo ual L. 4i8=i8 Ite(m) l

Volta di

Long:a

da Leu:te

a Pon:te brazza i4, e

di

Larg:a

brazza,

4, quarti,

i

fan(n)o

passa

noue,

piedi

tredeci,

stimato a L. 30 l passo

ual L

285=i2.Ite(m)

Cornise

da Leu:e

L. iOO Ite(m) Traui,

e

tauole

nel

p(ri)mo

Soler L

i48= Itt(em)

Moneghin con

le

porte

stimato L. 68 Ite(m) Traui, e

Tauole

del 2ndo Soler

stimati

L.

i37=

- Ite(m)

Modioni

sotto l p(ri)mo Soler L.

i5=-

lte(m)

Modioni sotto i l 2do, e 3zo,

Soler

n:o i8 stimati

L.

27.Ite(m)

Traui sopra i

Modioni

n.o tre, stimati L i2=

Itt(em)

Traui nel 3zo

soler,

e sotto l

Tetto

stimati L i38=

Itt(em) capi

sopra l

Tetto mille settecento,

stimati L 204=

Itt(em)

Grondali sotto l Tetto L 32=-

Itt(em)

Scalla

di

Legno

del

2do

Soler

L 49=-

Item Porte

di

Casa,

e

scuri

de

Balconi con feramenta L 50= Ite(m)

le

Porte

grandi

della

Casa con ferram. ti stimate L. 56= - Ite(m)

Modioni

sotto l

Balcone L.

6=

- Ite(m)

modioni

in

Cortiuo,

e sotto i Balconi

n.o i8, stimati L.

27=

. Item Lauello nel Cortiuo stimato L.

79=

- rtem

Scala

di Pietra con

le

Pianche

una rotta stima

ta L.

333=

- Ite(m) Archi sotto l

Volta

stimati L.

i69=

-

Item Porte della Caneua sotto l

Volta

stimate L. i2= -

Ite(m)

altre porte

pur

della

Caneua

stimate

L.

27=

-

fra

li

Confini da

Leu:te l Sigr Compratore infras(crit)to, medi

ante

la strada Com(m)une del

passaggio per

le

Porte della

Citta; Pon:te in

parte l

Sig.r

Pietro Lupi,

con

li

Camerini,

furono p(ri)ma

del

Sig:r

Venditore,

dal q(ua)le

li

sono stati

cessi

mediante la Callicella

di

buon mezzo

piedi

et in

parte

strada Com(m)un; Mezzodi

l Horto

del Sig:r Ellia Raffaello

mediante

le

mura

della

Citta, sopra q(ua)li sono errette

li

Mura con suoi Balconi

di d:to

Cortiuo; E

da

Borra l Luoco

96


23/26

proindiuiso tra d:o Sig:r uenditore,

et

il

Sigr Bernarda

Vuragnizan, fu per

auanti strada Consortiua tra d:o Sig:r

Gazzari, e

Sig.r

Cingalouich herede

Leporini giusta

la

Scrittura

Conuentionale de di (etc); Saluis (etc); E cio al

Sig:r

Fran(ces)co

Rinaldi

qui

p(rese)nte,

stipulante

, com-

prante, et accettante per se

heredi,

e sucessori suoi (etc) in

perpetuo

li

pred:i Stabili

con

tutte

le loro ragioni, attioni,

habenze, pertinenze, ingressi,

egressi, et ogni altra cosa

spettantegli,

niuna

eccetuata,

per

il

prezio,

e concluso

mercato

tra le Parti Stabilito di Lire cinque

mille

cinque

centa, non ostante che

risalta

maggior summa dell estimo

al

di cui

fauore

e

benefficio

rinoncia

il

Sig:r

Venditore

in

riflesso della uetusta

dell edificio, et alla

fracidita

delle

Tauole, Traui, Tetto, e scuri; con patto positiuo tra

li

Stessi

Sig.ri Contrahenti stabilito,

che

rimasto

libero che

sara a stride tacite, e quiete

giusta

le leggi

il

p(rese)nte

Ins:to

per

l Off:o di

q(ues)ta

Canc:ria senza

contradicione

alc.una all hora

il

Sig:r Rinaldi compra:re s obliga, e

promette

effetiuam:te

esborsargliela

patuita

sum(m)a di

L

5500 in tanta

numerata

pecunia, e nel tempo stesso

il

Sig:r Venditore s obliga, e promette

inuestire

d:o Sig:r

Comp:re nell atual

real

e corporal possesso del Stabile ad

hauer

tener

posseder per se

heredi e

succesori suoi in per-

petuo,

e disponer a suo beneplacito come del

stabile suo

proprio con

tutte

le

sue ra(ggio)ni

attioni

habenze, parti-

nenze

ingressi

egressi,

e

massime nel benef

:

io del luoco

proindiuiso da

borra,

e

con

tutto cio spettante al Stabile

alienato; per il che d:o

Sig:r

Venditore s obliga in

g(e)n(er)ale e solene obligacione (etc), e con sottoposicione

d altri

suoi

beni mobili, e

stabili

p(rese)nti, e

futuri

di man-

tener, et

osseruar la p(rese)nte uendita, e mai a q(ue)lla

contrauenire anzi difender et

escalumniarla

in Giud:o, e

fuori

a

proprie spese

da ogni

molestante

, e

contradicente

persona;

e cosi promisero parte

all altra,

e laltra all altra

di mantener

le

premesse

hauendo

giurato in

forma (etc);

instituendo in loro Procu:re

il

Sig:r Gabriel Angelini per

il

registra, e

stipulat

:e

del p(rese)nte

nel Off:o

della Canc:a

giusta

le

leggi, e

per la

uolont:ria sua decretatione dalla

Giust:a;

et

ita (etc).

P(rese)nti

furono

li

Sig.ri Carlo

Artifoni, e Fran:co Cortiuo Testi(mon)j noti , chiamati, e

pregati

Ant:o Mircouich Zarcouich Nod:o Pub:o ha dalli

proprij

Atti estratto

97


24/26

2.

Povijesni arhiv u Zadru, Arhiv Hvara, kut. 13,

s v e

1692., 93v-94)

Adi

Documents

o Kuci Hektorovic