O retoričkoj kulturi u Dubrovniku Petrićeva vremena · FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA 432 119 God. 30 (2010) Sv. 3 (431–449) R. Seferović, O retoričkoj kulturi u Dubrov-niku Petrićeva

IzvorničlanakUDK808.5(497.5Dubrovnik)"15"(091)Primljeno13.9.2009.

Relja SeferovićZavodzapovijesneznanostiHAZUuDubrovniku,Lapadskaobala6,HR–20000Dubrovnik

[email protected]

O retoričkoj kulturi u Dubrovniku Petrićeva vremena

SažetakNa temelju crkvenih propovijedi, historiografskih djela, pohvalnih govora u čast dubro-vačkih nadbiskupa i teorijskih rasprava o retorici razmatra se položaj retoričke kulture u Dubrovniku Petrićeva vremena i dokazuje snažan utjecaj vlasti Republike koje su izravno nadzirale aktivnosti u svakom opisanom području. Različiti pogledi i sklonosti stranaca koji su stajali na čelu javne škole omogućuju da se ovaj predmet dublje sagleda, jer su svi dijelili interes za latinsku retoriku. U to su se uklopili pojedini domaći autori, koji su i vlastitim radom opravdali Petrićevo uvažavanje Dubrovnika. Dubrovačka diplomacija najbolje je dokazala praktične koristi od retorike, što je Petrić osobito cijenio.

Ključne riječiDubrovnik,renesansa,retorika,propovijedi,škola,FrancescoSerdonati,NascimbeneNas-cimbeni

»Dokgovorim,jasampoputrazuzdanakonjakojise,ko-likogodkonjanikpritezaouzdu,nimaloneusporava,svedokneudariglavomozidilioštodrugoineslomivrat.Imoramsesilnopožalitinapriroduštomitakožestokepori-vedadetemeprotivmojevoljenoseonamogdjevrijeđamsebeidruge.«

FranePetrić,Deset dijaloga o retorici,VII,40a-b.1

PoslovičnatežnjazaskladomuDubrovačkojRepublici,uzveličanabrojnimknjiževnimnaporimaidomaćihistranihpisacaoduzletarenesansedosutonaGrada,2osobitojedošladoizražajakrozgovorništvokaojednoodslobodnih

1

Frane Petrić, Deset dijaloga o retorici. Ur.VladimirFilipović, prev.MateMaras.Pula:Čakavski sabor i Istarska naklada; Rijeka:OtokarKeršovani,Liburnija,Edit,1983.

2

U poglavlju pod naslovom »SvjedočanstvapisacaovećrazvijenomDubrovniku«povjes-ničar Serafin Marija Crijević 1744. u djeluProlegomena in Sacram metropolim Ragusi-namdajeizborizdjelaautorahumanističkeibarokne provenijencije oDubrovniku, nipo-štonezanemarujućikulturniživotgrada,od

JacopaFilippijaizBergamaiPalladijaFuscaiz Padove, preko dračkog nadbiskupa PavlaAnđela i Ilije Crijevića do Marc’AntonijaSabellica,FrancescaSansovina,StijepaGra-dića,LuceDeLindaiMicheleaBombardija.Seraphinus Maria Cerva, Prolegomena in Sacram metropolim Ragusinam. Editio prin-ceps.PriredioReljaSeferović.Zagreb–Du-brovnik:ZavodzapovijesneznanostiHAZU,2008:327–338.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA119God.30(2010)Sv.3(431–449)

R.Seferović,OretoričkojkulturiuDubrov-nikuPetrićevavremena432

umijeća.3OdanklasičnimuzorimakojimasuujednozastupaliitradicionalnoporijeklogradaodstarihRimljana,4vladajućislojbiojeipaksvjestančinjeni-cedajeneophodnoodreditigranicedokojihseslobodnamisaomožeproširi-ti.Trebaloje,poputcitiranePetrićevemisli,ukrotitidivljuprirodukojamožeodnijetineznanokudidonijetišteturušećisklad.Srazracionalnogipoetičnogvodiojetrijumfuracionalnog,logos jepodvrgaomythos.Mitskojeposluži-lotekkaouporištepseudo-historiografskihpokušajaopravdavanjatobožnjedubrovačkeoduvijekprisutneslobode,koju,ponjima,ništanijezatrlojošodosnutkaGrada.Odatleislobodagovorakaojedanodinstrumenata,5prividanistrogonadziranjednakokaoisamasloboda.Razuzdanogpetrićevskogkonjakrilatog,brzorekoggovorništvakrotiloseuDubrovnikutrojako,pomoćucrkvene,školskeipolitičkestege.Svetriuzdenalazilesusečvrstourukamadržavnevlasti,kojavećoddrugepolovice15.stoljećatemeljisvojusamostalnostinaovomnačelu.Financiranjeradaško-le,6novčanapotporaCrkviuzistovremenoprisvajanjeslobodedajeizravnonadziruizborompropovjednika,7tenapokonobjavaretoričkihraspravadubro-vačkihpodanikanaApeninskompoluotokuo troškuvlastiRepublikekon-kretnisuprimjerikakosezauzdavaouzletslobodnemisli.Stoga,ukolikojeopravdanogovoritiomentalitetukarakterističnomzaovajgrad-državu,opettostanjekrozvlastitepogledenaretorikulijepoopisujemislilacporijeklomsotokaCresa,tumačećiretorikukaoinstrumentprisilekojimjakidržeupo-kornostislabe.ZaFranuPetrićaupitanjusujednostavno»dugi lanciriječikojimasupravdisputalirukeinoge«.8Akojejednoodobilježjagovorničkogumijećaprikrivanje istine, tadaDubrovčanimapripadazasluženopriznanješto su to umijeće razvili u tolikojmjeri da su stoljećima uspješno pariraliosmanskimnasrtajima zahvaljujući i tome, a ne samo redovitim isplatamaharača i povremenim diplomatskim uslugama.9 Dubrovački diplomati kaopoklisaripriVisokojPortinisuslučajnoulatinskimizvorimačestonavođenikaooratores,10ajednuodfresakalapadskogljetnikovcaPetraSorkočevićaiz1526.idanaskrasinatpisuheksametruPocula dira bibunt et mordent fraena superbi,štobisespravommoglosmatratigeslomdiplomacijeRepublikesv.Vlaha,simbolizirajućistrpljivost iponiznost,spremnostdaseispijubrojnegorke čaše, a da bi se grizle uzdeOholog (sultana) i time postigli željeniustupci.11

No,sagledamoliproblematikuuširemkontekstu,dodamoliovojdiplomat-skojjošidimenzijunesamosvakodnevice,otium,negoiškolovanjaiznan-stvenogradakojijebiouvijekohrabrivanipoticanodstranevlasti,postatćejasnodanjezinautilitarističkakomponentablijedipredveličinomstoljetnekulturekojomseosobitoželiopravdatipretpostavljenoromanskoporijeklo.Timemožemoobjasnitibogatstvoproznihradovauvrijemepuneemancipa-cijedubrovačkesamostalnostiu16.stoljeću,radovakojinadasvepripadajudvjemagranama,retorici ihistoriografiji,disciplinamameđukojimačvrstegranicetadanestaju.12Nijeslučajnodatadadolazidonaglograzvitkakulturepisaneriječi.13Ipak,upotrazizapravimteorijskimuporištemnijedovoljnosamoronitidubinama tadašnjihdubrovačkihknjižnica i zbrajatiklasikenanjihovimpolicama14negoproučitiiporukekojeupućujuizvlastitihradova.ŠtozapravopredstavljagovorništvozadubrovačkuintelektualnusredinuizPetrićevavremena?Kakomusepristupalo?Kakoodreditiodnosmeđuvrsta-magovora,paimeđusamimknjiževnimvrstama,pjesništvomiprozom?ZapjesnikaidržavnikaDinkaRanjinutojesuvišnopitanje:

»…hoteć govorit o jednoj satvari, koja je očita svim ljudem od svita, ne bi drugo bilo, neg jedno htjet se trudit suncu svjetlos davat, u dubravu drva nosit a u more vodu lijevat.«15



Misao o govorničkomumijeću kao nečemu suvišnombila je posve stranadubrovačkompraktičnomduhu.PolitičkiigospodarskizenitGradapoklopiosetakosusponomFranePetrićakojijenegiraoteorijskezasadegovorništvaizagovaraopraktične.Međutim,uDubrovnikusuuovomrazdobljuzastuplje-niijedniidrugi.

3

Gramatici i retorici dodane su poezija, mo-ralnafilozofijainadasvepovijestkaoobiljež-je didaktičnog interesahumanista.U svjetluhistoriografskogradabenediktincaLudovikaCrijevićaTuberonasprijelaza15.u16.sto-ljećetoraščlanjujeVladoRezar,»Dubrovač-kihumanističkihistoriografLudovikCrijevićTuberon«.Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku37(1999):48.

4

ZdenkaJanekovićRömer,Okvir slobode. Du-brovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma. Zagreb – Dubrovnik: ZavodzapovijesneznanostiHAZUuDubrovniku,1999:91–92.

5

Ovamisaoprovlačisekrozdubrovačkuhisto-riografiju svedopadaRepublike, adaljećeserazmatratinesadržajno,negoformalno,sobzirom nameđusobno preplitanje historio-grafijesgovorništvom.

6

Upravo sredinom stoljeća, 1557., Senat jeusvojiovažanzakonoškoli,kojimjesvedodolaska isusovaca početkom 17. stoljećareguliran rad te ustanove. Ivo Perić, »Dvareformna zahvata u školovanju dubrovačkeomladineiz15.i16.stoljeća«. Pedagoški rad5–6(1967):219.

7

Nizzakonskihnaporaokopodvrgavanjacrk-veneslobodenadzoruvlastiprovodiseupr-vojpoloviciisredinom16.stoljeća.Zamišlje-na»crkvenareforma«nadahnutajeislužbenoopravdanapotrebomdaseočuvadubrovačkaslobodaodutjecajastranaca,potadašnjimza-pisimaVijećaumoljenih.Formalnijepočetaks reformom benediktinskog reda na dubro-vačkompodručjukojusu16.studenog1514.iznijeli vlastelini Danijel Restić, DamjanMenčetić i DinkoNikolin Ranjina. DržavniarhivuDubrovniku(dalje:DAD),Acta Con-silii Rogatorum (dalje:Cons. Rog.),sv.33,f.100r–101v.

8

F.Petrić,Deset dijaloga,I,7b.

9

Špijuniranjeukontekstu16. stoljeća razma-traloseinameđunarodnojkonferencijiMa-rin Držić i naše dobaodržanojuDubrovnikuiSieniod2. do7. rujna2008.O tomevišeuzborniku Tajna diplomacija u Dubrovniku u XVI. stoljeću. Secret diplomacy in the 16th century Dubrovnik.Ur.MirjanaPolićBobići

SlobodanProsperovNovak.Dubrovnik:DomMarinaDržića;Zagreb:SveučilišteuZagre-bu,2008.

10

ReljaSeferović,»Straniučitelj idomaćipo-vjesničar:NascimbeneNascimbeni iSerafinCervaoretorici«.Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku45(2007):48.

11

CvitoFisković,Kultura dubrovačkog ladanja (Sorkočevićev ljetnikovac na Lapadu).Split:Historijski institut JAZU u Dubrovniku,1966:21.UpozorivšinaranijiprijevodVeljkaGortana »Silnici piju žestoko piće i postajupopustljiviji«,autoripaksamonagađakojejepravoznačenjeizreke(65).Zatopredlažemoovotumačenje.

12

Budućidauteorijskimraspravamaogovor-ništvu koje pišu rani humanisti poput JurjaTrapezuntskogsKretehistoriografijatakođerpredstavlja nedjeljiv dio teme, neosporno jedasu idubrovačkiprozaicislijediliklasičnetendencije.

13

Ubiografiji JurjaKružića, redovnika cister-citskog reda i biskupa trebinjsko-mrkanjskebiskupije s prijelaza15. na16. stoljeće,Se-rafinMarijaCrijevićosobitojeizdvojionje-govuoporučnuodredbuiz1512.,kadjesvojuknjižnicuod300svezakajednakimomjerompodijeliodominikanskomifranjevačkomsa-mostanu u Dubrovniku. Seraphinus MariaCerva,Bibliotheca Ragusina in qua Ragusini scriptores eorumque gesta et scripta recen-sentur. Dubrovačka biblioteka u kojoj se pri-kazuju dubrovački pisci, njihova djela i spi-si,sv.II.Ur.StjepanKrasić.Zagreb:JAZU,1977:104–106.

14

Oovojsveprisutnojtemiporedklasičnogra-daKonstantinaJirečeka»Beiträgezurragusa-nischenLiteraturgeschichte«.Archiv für Sla-vische Philologie21(1899)korisnojeupozo-riti i na suvremene napore Bariše Krekića,»Miscellanea from the cultural life of Re-naissance Dubrovnik«, n. IX u Dubrovnik: a Mediterranean Urban Society, 1300–1600,VariorumCollectedStudiesSeries1997(pre-neseno iz Byzantinische Forschungen 20,Amsterdam,1994): 139–151.

15

Dinko Ranjina, »Mihu Menčetiću, vlasteli-nudubrovačkomu«,u:Zbornik proze XVI. i



Crkveno govorništvo

Spremnostdasesaslušaipotrebadasegovoriosjećalaseprvenstvenoucrk-venojsredini,uvjetovanojspecifičnimrazvitkomidiobamauprvojpolovici16. stoljeća, pa stoga zaslužuje pozornost na prvommjestu.No, poruke spropovjedaonicestječucjelovitismisaotekusvjetluopćihprilikavezanihuzpoložajgovorništvaucjelini.Kakojevećzabilježeno,

»…sveučilišniprofesoritadasuobičnopredavalikrajemuskrsnihpraznikasvedodošašća,dabiihnastaviliodmahnakonbožićnihpraznikasvedopočetkakorizme,kakobiseimalimoguć-nostiuključitiuvelikeciklusegodišnjihpropovijedi.«16

Izloženapropovjedničkomvaluuprvojpolovici16.stoljeća,doksuZapadnuCrkvupotresalirazdoriprodoromprotestantizma,DubrovačkaRepublikavećje tadanjegovalapraksuredovitogpozivanjastranihpropovjednikaukate-draluprilikomadventaikorizme.ZahvaljujućibrizivlastikojesuuMalomvijeću regulirale to pitanje,17 praksa se očuvala do samog padaRepublikepočetkom19.stoljeća.18OvajsuobičajzapaziliipohvaliliistrancikojisupisalioDubrovniku,nepropuštajućipritomistaknutidasupropovijediteklenatalijanskomjeziku.Takojeuprvojčetvrtini17.stoljećaobjavljenodaDu-brovčani»svakegodinepozivajuponekogčuvenogirječitogpropovjednikaizItalijekojipropovijedasamomuškarcima,jerganemogurazumjetiženekojeneznajutalijanski«.19

Profesionalnost propovjednikabila jepopraćenaodgovarajućomnagradompoodlucidubrovačkihvlasti,kroznovčaneisplateidodjeludarova.20Međutimstrancimakatkadbisezatekliidomaćisinovi,odkojihsunekinapravililijepukarijeruizvanrodnoggrada.ZatorazumijemoponosdominikancaKle-mentaRanjinekojijeupredgovorudjeluQuodlibet declamatoriumnaglasiodajeduljeodtridesetgodinapropovijedaodiljemItalijeiDalmacije,dabisadodlučioprenijetisvojaiskustvamladimpropovjednicima.SvojučiteljskižarobrazlažecitirajućiiSeneku:

»ZatoželimpoputSenekeprenijetidrugomesveštoznamiradujemedaneštonaučimtimeštopodučavam.«21

Prenositidrugima,podučavatidruge,posveuskladusgeslomRedapropo-vjednika:Promišljatiidrugimapredavatipromišljeno.22SljedbenikmišljenjadaalegorijskotumačenjeStarogzavjetanajavljujesadržajNovogzavjeta,Ra-njinajeuprikupljenojzbircisvojihpropovijedipristupaoovojproblematiciprvenstvenokaoteolog.23SvojapraktičnapromišljanjaimaojeprilikeizložitidubrovačkimvlastimaikaonjihovslužbenisavjetnikuprilikamavezanimauzodnosedržaveiCrkveuRepublicisv.Vlaha,podnaslovomdržavnogte-ologa.24

No, za razliku od tih praktičnih pitanja, ovdje kao propovjednik postavljatežištesamonateorijskompristuputeologiji,gdjebrojniodlomciSv.pismauzdižukršćaninadokontemplacijeposljednjihsvrha.Dakle,KlementRanji-naovdjejetumačsmisla.Razmatraznačenjeriječi,svjestanjedaSv.pismodajekršćaninupoukeimoralnesavjetezasadašnjiživot,potropološkomtu-mačenju,pričemunekiodlomciilinekeriječiposjedujusvačetiriznačenja:historijsko,alegorijsko,anagogijsko,tropološko.25KaoštojeSerafinBunić,generalni vikarDubrovačkekongregacijeRedapropovjednika, potvrđujućipravovjernostRanjininadjelauskladusnaukomRimskecrkveusvojojpo-slanicidatiranoj2.kolovoza1540.usamostanusv.DominikanaglasiodajeBog,poapostolu,jednimadaoopćeznanjejezika,adrugimavještinutumače-njapropovijedi,uistomokvirusmjestiloseiRanjininodjelo.Sastavivšisku-



pinusvojihizabranihpropovijedi,dubrovačkidominikanacslijediojepraksusubraćesdrugeobaleJadrana,poputSerafinaRazzijakojiječetrdesetakgo-dinakasnijebiovikaromDubrovačkeprovincijeRedapropovjednika.26

XVII. stoljeća.Pet stoljeća hrvatske književ-nosti, sv. 11.Priredio JakšaRavlić. Zagreb:Zora,Maticahrvatska,1972:70.

16

StjepanKrasić–SerafinoRazzi,Povijest Du-brovačke metropolije i dubrovačkih nadbisku-pa (X.–XVI. stoljeća).Dubrovnik:Biskupskiordinarijat;Split:Crkvausvijetu,1999: 76.

17

Početkom svake godine prva služba koja sebirauMalomvijećusudvavijećnika danađupropovjednikazaidućugodinu,uzuobičajeniizraz deputati fuerunt ad faciendum provisio-nem predicatoris pro anno proxime futuro.Takoseredovitonavodiuknjigamazapisnikasa sjednicaMalog vijeća pohranjenih uDr-žavnomarhivuuDubrovniku.

18

ReljaSeferović,»Adventskiikorizmenipro-povjedniciudubrovačkojkatedraliu18.sto-ljeću«. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku46(2008):81–124.

19

»Respublica Ragusina quae olim Epidauria«,u: Archontologia cosmica sive imperiorum, regnorum, principatuum rerumque publica-rum omnium per totum Terrarum Orbem etc. Jo. Ludovici Gotofredi. FrancofurtiadMoe-num: sumptibus Lucae Jennisi, 1628: 625.Uz detalj o jeziku navedimo misao KostaVojnovića:»Narod,ostavšikaoisadanijemigluhtalijanskomjeziku,vrviojedaslušausvojem jeziku riječ božiju k fratrima bijeli-jem icrnijem,svojimduhovnijemocimaodpamtivijeka,aufranovačkojcrkvičitalobisehrvatskievangjeljeublagdane,štose isadačini.«KostoVojnović,»Crkvaidržavaudu-brovačkojrepublici«,prvidio.RadJAZU119(1894):68.

20

Navedimo svega nekoliko slučajeva, krono-loškimredoslijedom. PropovjednikufraTomideCucitaplaćase14.travnja1561.iznosod60dukatazapropovijedi,putiosobnogpra-titelja (DAD, Acta Consilii Minoris (dalje:Cons. Min.),sv.46,f.92r); svećenicimaispo-vjednicimaukatedralitijekomkorizmeplaćasedesetperpera19.travnja1563.poobičaju(Cons. Min.,sv.47,f.9r);propovjednikufraAntunudarujuse21.travnja1563.uzuobiča-jenunaknaduidvasaga(Cons. Min.,sv.47,f. 10v); naknada se istim povodom isplaću-jepropovjednikučije imenijenavedeno10.travnja 1564. (Cons. Min., sv. 47, f. 98v);istotakoizaidućukorizmu25.travnja1565.(Cons. Min., sv. 47, f. 199r); propovjednikuisusovcu 1. travnja 1598. plaćaju 25 zlatnih

škuda, a dobio je i darove u vrijednosti 25škudai25groša(Cons.Min.,sv.64,f.177r).21Propterea cupio cum Seneca omnia quae scio in alium transfundere et in hoc gaudeo aliquid discere ut doceam.IzvornaSenekinamisaoglasi:Ego uero omnia in te cupio trans-fundere, et in hoc aliquid gaudeo discere, ut doceam; nec me ulla res delectabit, licet sit eximia et salutaris, quam mihi uni sciturus sum.Seneca,Epistulae morales ad Lucilium,I,VI,4.

22Contemplari et contemplata aliis tradere,kakonavodiTomaAkvinski,Summa Theolo-giae,IIa–IIae,q.188,art.6.23NjegovkomentarnaLiber sententiarumPe-tra Lombardskog, nezaobilazni priručnik izvremena skolastike za tumačenje Biblije istudijteologije,nijeobjavljensamozbogta-dašnjegpadapopularnostiovogkomentatora,kojegajeuskoroistisnuotomizamkaosuvre-meniji i obuhvatniji.Marijan Biškup, »Kle-mentRanjina, duhovni pisac i propovjednik(1482–1559)«,u:FranjoŠanjek,Dominikanci i Hrvati. Osam stoljeća zajedništva (13.–21. stoljeće).Zagreb:KršćanskasadašnjostiDo-minikanskanakladaIstina,2008:191.

24

Biograf Serafin Marija Crijević žali što jedo njegova vremena već gotovo posve pro-paoRanjininLiber consiliorum,u izvornomrukopisupohranjenudominikanskomsamo-stanusv.KrižauGružu,smnoštvomsavjetaklericimaidubrovačkimsenatorimaomoral-nim, dogmatskim, kanonskim i građanskimpitanjima (Seraphinus Maria Cerva, Biblio-theca Ragusina in qua Ragusini scriptores eorumque gesta et scripta recensentur. Du-brovačka biblioteka u kojoj se prikazuju du-brovački pisci, njihova djela i spisi,sv.I.Ur.Stjepan Krasić. Zagreb: JAZU, 1975: 227). KaokonkretanprimjerCrijević ipak spomi-njeRanjininonegativnomišljenjeozahtjevunadbiskupa Ludovica Beccadellija 1555. damusedopustiuvozitivinosPelješca(Serap-hinusMariaCerva, Sacra Metropolis Ragu-sina:2394–2396,KnjižnicasamostanaMalebraćeuDubrovniku,rukopisbr.215).

25Pierre Chaunu, Vrijeme reformi. Religijska historija i civilizacijski sistem. Kriza kršćan-stva. Rascjep (1250–1550).Zagreb:Antibar-barus,2002:97.

26

Razzijevo djelo pod naslovom Sermoni del Reverendo P. F. Serafino Razzi dell’Ordine de



Pri svemu tome jednako se ističe njegova pedagoška vrijednost.ČinjenicajedaRanjinakarakterizirasvojedjelokaoudžbenik.27Navodisesamoposkraćenomnaslovu,Quodlibet declamatorium,bezodređenjaoblikailižanra.Nesamodatumisaoozbircigovorakaoudžbenikuzamanjevještevišeputaističeupredgovoru,pisanompočetkomkolovoza1540.,većjeprihvaćajuiuglednicikojimuodgovaraju.Djeloje,doduše,napisanoad Dei gloriam,aliprvenstvenokaopodukamladimpropovjednicima.28Upozoriojenarazlikuizmeđumudrijih29ipriprostijih,takodaknjigamožebitikorisnaijednimaidrugima.BogatotridesetogodišnjeiskustvopropovijedanjapoItalijiiDalma-cijipodijeliojenaovajnačinsbudućimnaraštajimamladihpropovjednika.Pritom,dakako,nijezaboraviozahvalitidubrovačkimvlastimakojesufinan-cijskimprilogomomogućileobjavudjela,30dočega je i došlo14. siječnja1541.uVenecijikodizdavačaNikoleBascarinija.PismodubrovačkomnadbiskupuFilippuTrivulzijuizMilana,napisano15.srpnja1540.usamostanusv.Dominika,govorivišeocenzorskompostupkuiprovjeramakrozkojejetekstmoraoproćizbogtematikekojomsebavi.31Ističedapozavršetkuradanijeodlagaodagaizložidužnomispitivanju,od-nosnocenzuri,štojeuvedenonaLateranskomkonciluuvrijemepapeLavaX.(1513.–1521.).PredaojeizpokornostidjelogeneralnomvikaruDubrovač-kekongregacijeRedapropovjednika,ocuSerafinuBuniću,sacrae theologiae doctrinae praedito,dagapregledajuoniučeniljudikojeodredi.MeđunjimajeosobitpoložajzauzimaoAmbrozRanjina,Klementovsubrat iz istogsa-mostana,čijejepismoocufraBernarduGetaldićuod20.kolovozaiste1540.tiskanouknjizipredpočetakdrugogdijela,aprethodiomujepozdravniepi-gramKotoraninaLudovikaPaskalićauelegijskimdistisima,upočastautorukoji je»znamenitpopradjedovimakoje jeslavauzdigladoOlimpa,a istotakoipoplemenitostisvogazavičaja«.32PozabavivšisekraćimkronološkimpregledomuglednihdubrovačkihdominikanacaodIvanaStojkovićadoKle-mentaRanjine,Ambrozjeizlaganjezaokružiomišljudadobarglasčovjekapotječeodčastinjegovaoca.UpozorivšidajeKlementovodjelokorisnopo-četnicimapropovjednicima,AmbrozjeupozorionaKlementoveujake,nje-govaučiteljaivikaraKongregacijeLukudeMartinisaiLukinabrataAnđela,kojiseosobitoistaknuokaoučiteljusamostanu.33

Poštojedjeloprihvaćenokaokatoličkoiodlučenodasetiskazaopćukoristvjernika, ne samo po potvrdi kapitulaDubrovačke kongregacije nego i naprovincijalnomkapituluDalmacijeodržanomistegodinepodvikaromocemfraVickomBućomizKotora,profesoromsveteteologijenazadarskomGene-ralnomučilištuDominikanskogreda,34Ranjinajeipaksmatraodanijenimalozadovoljandokganeizložisududubrovačkognadbiskupa.Odgovoriobojiceprelata,TrivulzijaiBuće,tiskaniuknjizi,nemalopomažuocjenigovorničkogdaraautora.Retoričkevrlinedolazedoizražajaurazumijevanjustručnjakakojislužbenoocjenjujudjelo.Pošto jepohvalioRanjinus teološkestrane,kaodarovitogpropovjednika koji je više puta propovijedao vrhunskim naukom i pobož-nošću, po čemu je poznato da su spašene brojne duše, nadbiskup FilippoTrivulzihvalipotomisvjetovneodlikedjela:učenost,istančanostuobliko-vanju,lijepiredoslijeduizlaganjuSv.pismaobazavjeta.35Sovimsepodu-daraimisaoizPaskalićevaepigramaočistojjednostavnosti,nezamagljenojnikakvombojom,kojajeuklonilasvezastorestajnihmjesta.36IzučavajućisadržajpropovijediKlementaRanjinena temeljuautografa,SerafinMarijaCrijevićupozoriojekasnijedajeRanjinanajjasnijimriječimatumačioEvan-đelje,nagradezavrline,kaznezaprijestupe,srećuubudućemživotuidanije



propuštaoništačimebiopomenuopobožne ipoštene, što jevisokomumubiloivrlodjelotvorno.Zatojebioizvrsnoprihvaćeniudomovini,»štoserijetkodogađa«.37SamRanjinazagovaraojejednostavnostupropovijedanju,slijedećipritomkaouzormislisv.Pavla,kojije

»…usvojimposlanicamapodučiosvetepropovjednikedaseusvojimpropovijedimanebavebajkamanizanimljivostimaniispraznimilažnimproroštvima,nirodoslovljimanibeskorisnimpitanjima,(…)većdakodnjih teče jasangovorBožji.Naime,kadnavodidaseriječBožjanaviještaljudima,tonijekrozriječinagovoraljudskemudrosti,negosedjelonavješćivanjavršiuDuhuiistini.«38

NaskromnostkaoposebnuvrlinuprigovorničkimkonstrukcijamaupozorilojepakpismofraVickaBuće,službenopotpisanogkaoprofesorteologijeige-neralnivikarDalmatinskeprovincijeRedapropovjednika,KlementuRanjini,napisanoutrogirskomsamostanu31.svibnja1540.RanjinasepoBući»nije

Frati Predicatori tiskanoje1574.uFirenci,aidućesegodinevećpojaviloidrugoizdanje,također uFirenci. S.Krasić –S.Razzi,Po-vijest Dubrovačke metropolije i dubrovačkih nadbiskupa:77.Ipak,talijanskogdominikancajetijekomboravkauovimkrajevimavišepri-vlačilapovijestnegoteologijailigovorništvo,što je dokazao raspravama o Dubrovniku iKotoruuzživotopissv.Ozanekotorske.

27

StanoviteprigovoreuputiomujeSerafinMa-rija Crijević, upozoravajući na nedostatkei hvaleći kasnije izdanje iz 1586. u BresciipodnaslovomSacri sermones.S. M.Cerva,Bibliotheca Ragusina,sv.I:228.

28

Accipe igitur, pie lector ac novelle verbi dei declamator, qua tibi offertur, hoc exiguum munus, quoniam sapientioribus sapientiora, in aliis clarissimis doctoribus relinquo.

29

Sapientioribus, želećinaglasitismisaoučeni-jih, obrazovanijih, da se razlikuje od sagax,‘uman’.

30

Vijećeumoljenihjenasjedniciodržanoj29.travnja 1540. odlučilo pomoći ocuKlemen-tuRanjiniiznosomod30dukataradiobjavenjegova novog djela (DAD,Cons. Rog., sv.44,f.320v).

31

SvegadvijegodineranijeRanjinajekaodi-plomatski izaslanikpredpapomPavlom III.braniointereseDubrovačkeRepublikeprotivistognadbiskupaTrivulzijaipostigaodamuse uskrati pravo upravljanja dubrovačkomnadbiskupijomposrednoprekovikara,pasestogaprelatmoraoosobnovratiti izRimauDubrovnik(S.M.Cerva,Bibliotheca Ragusi-na,sv.I:226–227).

32

PrepjevaoVedranGligou:Hrvatski latinisti. Pet stoljeća hrvatske književnosti,sv.I,knjiga

druga.Ur.VeljkoGortaniVladimirVratović.Zagreb:Maticahrvatska,Zora,1969:592.

33

Quodlibet declamatorium, 95v–96r.Naoso-bituvrijednostovogpismaupozoriojeidvastoljećamlađibiografipovjesničarRedapro-povjednika,S.M.Crijević,ističućidamnogodugujenjegovojmarljivosti,iakojezaključiodaAmbrozRanjinanijesamostalnohtiona-pisati povijest dubrovačkih dominikanaca,većjeslaopodatkeGetaldićunanjegovupit(S. M. Cerva, Bibliotheca Ragusina, sv. I:62–63).Crijevićpotomtvrdida je toGetal-dićevodjelopodnaslovomHistoria virorum illustrium congregationis Ragusinae nestalojošprijenjegovavremena(S.M.Cerva,Bi-bliotheca Ragusina,sv.I:185).

34

Stjepan Krasić, Generalno učilište Domini-kanskog reda u Zadru ili UniversitasJaderti-na.Zadar:Filozofskifakultet,1996:599–601.

35

... doctrinam, elegantiam in pronuntiando, or-dinem pulchrum in exponendis dictae sacrae paginae utriusque testamenti.

36

Puraque simplicitas nullo fucata colore,/De-tegit archanis tegmina cuncta locis.(Quodli-bet declamatorium: 84.)

37

S. M. Cerva, Bibliotheca Ragusina, sv. I:217.

38

Epistola fratris Clementis Aranei ad fratres Congregationis Ragusinae Ordinis praedica-torum novellos verbi Dei concionatores, u:Quodlibet declamatorium, treća knjiga: 6v.Usporediti s Prvom poslanicom Timoteju,1,1: »... da zapovijediš nekima neka ne na-učavaju drugih nauka i neka se ne zanosebeskrajnimbajkamairodoslovljima,kojavi-še pogoduju raspravama, negoli rasporedbiBožjojpovjeri.«



služioriječimaljudskemudrosti,niticiceronovskimuvjeravanjima,koje jeBogupropastio,nego jenastavioponiznimstilom«.Ako jeBuća touočio,pozdravljajućiautorasa:»Zdravo,dikodomovine!«,možemozaključitidajeRanjinapostigaocilj,pišućitakodanesamoučeninegoionimanjevještidođunasvoje,pričemujevrlovažanirasporedizlaganja.Natomeseza-ustavioipohvalniepigramučastdjela,kojijeuelegijskomdistihuu14stiho-vanapisaoCesarePietroBeneventanoposlijeRanjininapredgovoračitaocu.Strogajeocjenadvastoljećamlađegkomentatora,SerafinaMarijeCrijevića,dautomepigramunemaništaodpjesničkeprofinjenosti,alizatonudikratkuidubokopromišljenupodjeludjela.39Prikrajuposvetedubrovačkimvlasti-maRanjinajeopravdanozatražionekasenitkonečudištojejednostavnostprisutnaunjegovimpropovijedima,jerjedužannesamomudracimanegoionimamanjemudrima.UtomsvjetlurazumijemoiuvodnuBućinumisaodajeprikladangovor,kojinastajeizpodložnogpredmeta,najbolji,40štosemožeshvatitikao jednostavnoretoričkopravilo.Drugimga riječima ističe i samRanjina citirajućiAristotelovumisao da se govormora prilagoditi samompredmetu.Kolikojepoganskogutjecajaunjegovojretorici?Pomišljenjudobrogpoznavateljapropovjedničkevještine,Ranjininasubrataiz18.stoljeća,SerafinaMarijeCrijevića,vrlomali.Evokakokarakteriziranjegovstil,poštojeraspravioučenostiteološkupotkovanost:

»Unjegovim riječimanije se javljalanikakva sklonostnakićenoj rječitosti, stranojučenosti,izvještačenostigovora,niti sečinilodabrineoglasovima ibrojevima.Nijebioželjansvojeslave,negotuđegaspasa.MoliojeBogagolemimduhom,vrelimlicem,ozbiljnimglasom.Zatoje pljesak slušačaprationjegovupropovijed. [Pljesak] nije bioglup i neprikladan, kakav seizlijevasamoupohvalupropovjednika,većonakavkakvimse,uzuzdaheijecaje,prezirecijelinačindotadvođenogživota.«41

Ovakvapsihološkakarakterizacijadjelovanjagovorauskladujestemeljnimpremisamaretorikekaodisciplinekojojjeuvjeravanje,persuasio,naprvommjestu,makolikodajesâmRanjinaodbacujeusvojemranijespomenutompismumladimpropovjednicimaizDubrovačkekongregacijekaonedostojnupropovijedi,tražećida»njihovavjeranebudeumudrostiljudi,negouvrliniBožjoj«.42Natusuvrijednostuvjeravanjaupozoravaliredomiantičkiučite-lji.SvojeznanjeotomrazdobljuCrijevićnijetemeljiosamonapročitanimRa-njininimpropovijedimanegoinapoznavanjudrugihsuvremenihpropovjed-nika, budući daugaleriji dominikanacakoju je obradioupravo16. stolje-će imanajviše pripadnika.43Ranjina se prihvatio propovjedničkogposla uskladu s poslanjem svogaReda, ali nepobitno je pritom iskazao i ostvariourođenesklonostikakulturijavneriječi.DiskretnojeprovukaoSenekukrozsvojeretkekaodokazpoznavanjaklasičneretorike,nonjegovpraviautoritetje,prirodno,sv.TomaAkvinski.SerafinBunić,nekadašnjiučiteljprivisokojškolikraljaMatijeKorvina,44dopustiomujedaobjavidjelojerjebilovažnodaRanjinindarkojimu jeBogdaoneostaneskriven,45citirajućipritominavodnumisaosv.Bernardakojijerekaodajeznanje

»…posjedplemenitaduha,kojenedolikuješkrtomvlasniku.Akoseneobjavi,propada,aakosedijeli,uvelikeseuvećava.«46

AutorjezaslužiotakvupohvalupoštojeBunićnakapituluKongregacijedo-znaodajedjelokatoličkoidaćebitiosobitokorisnouCrkvi,»punosočno-ganauka,ukrašenofigurativnimidoslovnimpotvrdamaizSv.pismaiprak-som«.47Osimegzegetskevrijednostivažnaje,dakle,iretorička;samRanjina



citiraojeAristotela,aBućaspomenuoCicerona.Aristotelovautoritetpriro-danjeuzimesv.Tome,alismještenuzCiceronaovdjeneizostavnoupućujenaklasičnopromišljanjeretorike.JasnojedaodanostAristotelunijeuskladusretoričkimgledištimaFranePetrića,premdajeRanjinaupredgovorunaveodasugauzsubraćudominikanceifranjevcitakođerpotaknulidaobjavisvojedjelo,kojesuisamičitaliipoznavali.PropovijediitumačenjaSv.pismadajusamograđu,dokjetehnikaklasičnaimožepripadatipoganskojstarini.SamnadbiskupTrivulzihtiojevišeputadaRanjinapropovijedaprednjim,unatočranijimdiplomatskimsukobima.48ZatomujeRanjinasvišepovjerenjapre-daosvojraddagapopraviidotjera,osjećajućiipokornostpremavrhovnompastirudubrovačkenadbiskupije.Doprinos poganskog se svakako zrcali i u vrlo nadahnutom i učenomod-govorukojisudubrovačkevlastiuputileautorunanjegovuposvetu,peromkancelaraRepublikekojisenijepotpisao,10.lipnja1540.49Nesamodaimjenjegovaknjigadonijelaveliku radostveć suunjojprepoznali i dubokuduhovnuvrijednost.Vučeseparalela,metaforom,premaznačenjunjegovaprezimenaigrčkojetimologiji(pauk), jer tkaplatnoKristovautjelovljenja.Pozivase»onoga tkoseželiopitidazađeuRanjininvinskipodrum,gdjeće se tolikoveselitiu ljubaviprema Isusu«.Pita se i što je slađeodmedaSv.pisma,kojimseRanjinakoristiucijelomdjelu,aštojeljuće odlavaizJudinaplemena,kojegaRanjinineknjigežešćepropovijedaju.50Spominjanjemedailavanedolazitakođerslučajno,aluzijajenaSamsonaiStarizavjetuz

39

S. M. Cerva, Bibliotheca Ragusina, sv. I:238.

40

Oportunus enim sermo, qui ex subiecta capi-tur materia, optimus est.

41

S. M. Cerva, Bibliotheca Ragusina, sv. I:217–218.

42

... ut fides vestra non sit in sapientia homi-num, sed in virtute Dei (Quodlibet declama-torium,trećaknjiga:6v).

43

Pored prije spomenutog Ambroza Ranjine,S.M.Crijević ističe ibiografskiradsubrataAmbrozaGučetićaizistogvremena,naslov-ljenCatalogum illustrium virorum in litteris Ordinis Praedicatorum,premakojemuseod-nosivrlokritički,zamjerajućinedorađenstilinetočnepodatke(S.M.Cerva, Bibliotheca Ragusina,sv.I:67).

44

V.Rezar,»Dubrovačkihumanističkihistorio-grafLudovikCrijevićTuberon«:50.

45

NatojeupozorioiBuća,sjećajućisekakojeRanjinananjegaostaviosnažandojamsvo-jimnastupomnacrkvenomkonciluuRimu,pa od njegova djelovanja tako koristi ima icijelaDalmacija:cum parte sui regni et omnis Dalmatia fructum accepit.

46

Scientia est nobili animi possessio, quae ava-rum dedignat possessorem: nisi enim publice-tur, elabitur, et distributa suscipit incremen-tum.DokjeBunićovdjepripisujesv.Bernar-du, tamisao pripisuje se Boetiju u raspravi nepoznatogautora De venerabili sacramento altaris,c.XIV.Dostupnonawww.corpustho-misticum.org/xsa.html (pristup izvršen 17.kolovoza2009.).

47

... plenum sapida doctrina figurativisque et lit-teralibus ex sacra scriptura attestationibus ac practicis ornatum.

48

Klement Ranjina uspješno je propovijedaoudubrovačkojkatedralizaadventikorizmu1515. i 1534., kako navodi Stjepan Krasić,Congregatio Ragusina Ordinis Praedicato-rum (1487–1550).Romae: InstitutumHisto-ricumFratrumPraedicatorumadS.Sabinae,1972:188.Budućida jeTrivulzibiodubro-vačkinadbiskup1521.–1543.,Ranjinajeprednjimpropovijedaosamoovomdrugomprigo-dom.

49

MoždajeupitanjunotarikancelarFrancescoParisi,kojijetridesetljećaplodneslužbeipo-vjerenjadubrovačkihvlastidokončao smrću1564.Onjemuvišeu:R.Seferović,»Straniučiteljidomaćipovjesničar«:61,66.

50

...in toto opere uteris... quem tui libri ferven-tius predicant.



zagonetkuFilistejcima,51aRanjinajenaglasiodaseizStarogzavjetaučilooproroštvimaiopropovijedimaproroka,odčegajeipoteklamudrost.52

Ovokoketiranjespovijesti,shistoriografijom,privuklojepozornostinad-biskupaTrivulzijaupismupohvaleRanjini.Potičućigadaidaljeslažeovak-vadjela,nakoristsvihkršćana,nadbiskupseotvorenopita:

»Akosebesmrtnezahvaledugujupiscimakojizavječnispomenpišusvjetovnepovijesti,kojekoriste samo tijelu, koliko se višemoradugovati tvojemočinstvu, jer si napisaoovo što seodnosinaspasdušavjernika.Tebesmrtnezahvale,kojemisaminemožemoodrediti,nekatidostojneocijenisamBog,zaštogamiponiznozaklinjemoimolimo.«

AkojevrhovnipastirDubrovačkecrkveprepoznaoljepotusvjetovneriječiipodukekoju jenudilahistoriografija iotvoreno jeusporedio s crkvenomriječi, treba li veće potvrde za njezino značenje u riznici retoričke kultureDubrovnikauovomrazdoblju?Jošnasvišeutouvjeravajukonkretnidopri-nosidomaćihautora,koji su istovremenoslijedili suvremene tendencije saZapada.

Humanistička historiografija kao obrazac govorništva

Upraviteljidubrovačkejavneškoleizučavalisugovorništvodabigaprenosiliučenicima,aliidabiveličalisvojeposlodavce,dubrovačkevlasti.PritomsepoznavanjepovijestiGradaprirodnonametalokaoizboripolazišteusadržaj-nomsmislu.Nekolicinastranacakojimajebilapovjerenabriganaddubro-vačkomškolskomomladinomoddrugepolovice16.dopočetka17.stoljeća,NascimbeneNascimbeni,FrancescoSerdonati,CamilloCamilli,uzredovitedužnosti u nastavimorali supriređivati i pohvalnegovoreu čast državnihuglednika.Poocjenikasnijehistoriografije,riječjeotipičnomobliku:

»UDubrovniku jepostojaopradavniobičaj,kojiseodržaosvedovelikogpotresa1667.,dasevlastelaispraćajuvrloraskošnimpogrebom,kojibipratioisamknez.Potomjepripadalojavnomučiteljudapohvalipokojnikaodržavšigovornalatinskom,pričemujemoraohvalitinesamonjegovadjela,negoinjegovrodipoocuipomajciisverođakeisrodnike,barembliske.«53

Kolikoješkolovanimretoričarimailatinistimabilozazornoprihvatitisetak-veteme?Ovopitanjeprirodnosemožerazmatratinadvijerazine,praktičnojiteorij-skoj.Ako jebiloneprimjerenoprihvatiti sepohvalenekogakogaseuopćenijepoznavalo,ovakviobziribrzosunestajalipredizgledimanadobrudo-datnuzaradu.Dobrojepoznato,štoviše,dasustraniučiteljiprivlačeniuGradponudamaizslužbenihkrugovaopovišicinaobećanuskromnuplatupoštobidržalisvečanegovoreuraznimprigodama.TajnikDubrovačkeRepublikeGiovanniBattistaAmalteouslužbenompozivuNascimbeneuNascimbenijuizFerraredapreuzmeslužbuupraviteljadubrovačkejavnegimnazije26.li-stopada1560.naglasioje:

»Istinajedaizvanrednazaradakojudonosidnevnicamožebitivelikaisredovitomseplatompopetidotristotineškuda,amoždaiviše,jerjegradskiobičajdase,kadumreplemićilipu-čanin,najčešćeodučiteljazatražiposmrtnigovor,zakojimusedajebaremdukatinekolikosvijeća,tekatkadčetiri,petilidesetškuda,katkadiviše,ovisnoopoložajuiimutkuljudi.Nespominjemprivatnedarove,povlasticeijavnenagradekojitakođervrijede,biloodvasilioddrugih,takodaćeonajtkoprihvatiovomjestozapravodobitivišenegoštosamjaobećao.«54

No,izgledalojejošmanjeopravdanosteorijskestrane:pohvalnigovor,genus demonstrativumpoCiceronovojterminologijikojomjeprenioAristotelovge-



nos epideiktikon,uklasičnomjerazdobljubioslabocijenjen.SamCicerongajeodbaciokaovrstu,dajućiapsolutnuprednostsudskomipolitičkomgovoru,anapadagaiFranePetrić,ističućidajeCiceronuraspravamaDe OratoreiOratorodbaciopohvalnigovortvrdećidamunatrgunijemjesto,55paječakiAristotelrekaozapohvalni(apodiktički)govordamujesvojstvoisvrhadabudečitan.56Petrićjestimuvezizaključiodasusudskiipolitičkijedinedvi-jepriznatevrstegovora,kakosusmatraliiAristoteliCiceronkaodvanajvećaučitelja govorništva, a da pohvalni to nije.Međutim,FirentinacFrancescoSerdonati,upraviteljdubrovačkejavneškoleudrugojpolovici16.stoljeća,usvomgovoruzanadbiskupaVincenzaPorticavećnasamompočetkuhvalituvrstu,slutećioptužbe.NjemusuprimjerbašstariRimljani,kojisuuglednepokojnikeobičavalihvalitinapokopimatenisuzanemarivaliništačimebiihmogliuzveličati.57

Ovakavpristupnaokoupućujenakonformizam,napukuželjudaseudovoljivlastima,aliprotivtogzaključkagovoriSerdonatijevpoložajuDubrovniku:od 1569. do 1582. on je na čelu dubrovačke javne škole i osnovnamu jebrigadanjegoviučenicipostignuštoboljiuspjeh.58Zatoposvudaunjego-vimspisimanalazimoodjekepedagoškeaktivnosti.Većnasamompočetkupredgovora,obraćajućisedubrovačkojvlasteli,ustvrdiojedaje»onajPita-goraSamljanin,kojijeprviizumionazivfilozofija«,isticaopoštivanjeistineiprenošenjedobročinstvanadrugekaonajvećedobrokojejeBogdaoljudima.Imalivećegdobročinstvaodškolskepoduke?Takoje,itridesetljećaprijeSerdonatija,KlementRanjina slično navodio rimskog filozofaSenekukaoprimjerdajevrlinaprenositiznanjenadruge.Međutim,zarazlikuodugled-nogprethodnika,Serdonatinijebiblijskiegzeget,nebaviseteologijom,negoposežezariznicomklasičnestarinedanekritičkiuljepšapočetkeDubrovni-ka.Pohvalnigovoriupravilusadržavajuhistoriografskeelemente.IstaknuvšiuobičajenomišljenjeodubrovačkimzakonimakojisunaslijeđeniodstarogRimaidasurimskikoloniizobližnjegEpidauraosnivačiGrada,SerdonatisevraćadosvakodneviceuosmanskomokruženjuihvalivrlinuDubrovča-nadapomažusvakomdošljakukojemujepomoćdoistapotrebna.Dakako,

51

Suci14,14;14,15.

52

Quodlibet declamatorium,trećaknjiga:6v.

53

S. M. Cerva, Bibliotheca Ragusina, sv. II:463.Kadsekasnijeponovodotakaooveteme,Crijevićnijekrioprezir,smatrajućidaje»tajgovor, tako kao odrođen od vrline predaka,biopoputnekogprijekoraumjestopohvale«iotvorenosepitaoštojeneprikladnijeodtoga(S.M.Cerva,Prolegomena:527).

54

Pismo je Crijević dvaput naveo, prvo uBi-bliotheca Ragusina in qua Ragusini scrip-tores eorumque gesta et scripta recensentur. Dubrovačka biblioteka u kojoj se prikazuju dubrovački pisci, njihova djela i spisi, ur.StjepanKrasić,sv.IV.Zagreb:JAZU,1980:69–71, a potomuSacra metropolis Ragusi-na,sv. III:2405–2411,čijijeprijepisdanasuknjižnicisamostanaMalebraćeuDubrovni-ku,rukopisbr.215.

55

Cicero,Orator,c.XIII.

56

F.Petrić,Deset dijaloga,II,9b.Petrićpritommisli na treću knjiguAristoteloveRetorike,12.poglavlje.

57

Orationes duae habitae Rhacusii. Camerini:apud haeredesA.Gioiosi etH. Stringariumsoc., 1578.Ad Illustrissimum Senatum Rha-cusinum Francisci Serdonati in suas oratio-nes praefatio,1v.

58

Serdonatijeukolovozu1569.postaoupravi-telj dubrovačke škole umjestoNascimbeneaNascimbenija iz Ferrare koji je bio na tompoložajuod1560.NenadVekarić,Nevidljive pukotine. Dubrovački vlasteoski klanovi.Za-greb–Dubrovnik:Zavodzapovijesneznano-stiuDubrovniku,2009:18.



smatranakrajudaćesamnjegovgovorpostativeliktekzahvaljujućiveličiniimena dubrovačke vlastele, kojemu je posvećen. S te strane nije neobičnodasunjegovarazmišljanjautjecalanaklasičnedubrovačkepovjesničare iztogvremena,poputMavraOrbinijaiJakovaLukarevića,odanesvommeceniMarinuBobaljeviću.59Usvakomslučaju,možesesuditidasuslijedili istihistoriografski,aliiretoričkiuzor,pokojembi»povjesničarprijesvegamo-raobrinutidačitačshvatipravi,jasan,iskrensmisaonjegovihriječi,štonikadnećepostićiakostvarneopisujejasnoiprozirno,izbjegavadvosmislenostiikoristiseriječimaiizrazimaprikladnimazaopis«.60

Na primjeru Serdonatijeva govora povodom dolaska novog dubrovačkognadbiskupaVincenzaPortica,tiskanoguItaliji1578.,jasnoserazabireulogahistoriografijeu retorici,čaku tolikojmjerida tajgovormožemosmatratikratkompoviješćuDubrovnika.TojetimvažnijejerjeSerdonatipoznavaoi citirao raniju domaću historiografiju,61 osobito djelo Ludovika CrijevićaTuberona,čijijeizvadaksâmprirediozatisak.OpetjeneumorniistraživačdubrovačkeknjiževnebaštineSerafinMarijaCrijevićzapaziovezuizmeđuovogpriređivanjazatisakidjelatnostibenediktincaEuzebijaKaboge,kojijesvomsuvremenikuSerdonatijutolikoolakšaoraddagajeovajspomenuosazahvalnošćuuvlastitompismudubrovačkomSenatu.62Serdonatijevusklo-nostpovijestividimo ikroz raspravuDe’ fatti d’arme de’ Romani, tiskanuuVeneciji1572.,gdjeuzposvetudonJuanud’Austria, sinucaraKarlaV.,veličasnaguoružjakaojedinosredstvokojimsepostižetrajnimir,odnosnokao»najdostojnijuinajboljuodsvihvještinakojeimajusmrtnici,jernjimestižemir«.63

SerdonatihvalidubrovačkogplemićaikanonikaMarkaRanjinu,»ukrassvihonihkrajeva«,kaodagajeionpotaknuouradu.64Značajnojeobrazloženjezaštopišenatalijanskomjeziku,umjestonauobičajenomlatinskom,ističu-ćiskromnonaposljetkudajespremanprireditiinovoizdanjenalatinskom,budeliovopostigloželjenupopularnost.Napočetkujekaniopisatilatinski,noodustaojezatodabidjelobilorazumljivoimanjeučenima,apostojalisu i drugi razlozikojenijeprecizirao.Činjenica jeda jeknjigaobjavljenadok jebioupraviteljem javnegimnazijeuDubrovniku, iakonije istaknutodasudubrovačkevlastinovčanopomogle.Ipak,odlukomVijećaumoljenih16.prosinca1572.posuđenomuje300škuda,uzjamstvovlastelinaŠimunaMihovaZlatarića,apredviđenojedaćevraćatidugodsredstavasvojeplate,po50škudagodišnje,65štojedokazdajeuspiozadobitipovjerenjeivlastiiprivatnihkrugova.PrijeSerdonatijasevještimkombiniranjemgovorništvaihistoriografijeod-likovaoupravoautorčijejedjeloFirentinacdijelomprirediozatisak–Lu-dovikCrijevićTuberon.Ostalojezabilježenopohvalnomišljenjeikasnijihizdavačanjegovih»Komentaraosvojemvremenu«.DubrovačkitiskarCarloAntonioOcchi1784.osobitogajehvalio,tvrdeći:

»Vidisedakakoponasladiriječi,istančanostistila,ozbiljnostii,datakokažem,pouzvišenostirimskogagovoradajedjelonapisanouzlatnodoba.«66

Uzvišenost »rimskog govora«,Romani eloquii maiestas, bila je prava po-hvalaovompovjesničarukojegasukasnijistručnjaciprozvali»dubrovačkimSalustijem«.67No,ovajnaslovmožemusepripisatiizsličnograzlogakaoipropovjednikuKlementuRanjini–zahvaljujućipsihološkomkarakteriziranjuiuvrštavanjugovora.GovoriraznihlikovakojejeTuberonutkaousvojedje-lojasnosvjedočeonjegovojzaokupljenostitimproblemom,govorništvoopetističeuvjeravanjekaoključnielement.



dokTuberon piše oDubrovniku kao domaći čovjek i poznavatelj prilika,zanimljivijejekakojetuproblematikurazmatraostranacpoputSerdonatija:nekritički, slijedeći vlastite interese, ali i u skladu s vremenomkada piše,tragajući zaunutarnjimuporištimadubrovačkedržave.Primjer jepohvalnigovorzanadbiskupaPortica,kadističesimbiozuCrkveidržaveiodređujenjihovmeđusobniodnos:

»Budućida[senatori]znajukakoseukrasvjereiuporištekršćanskedržavenalaziusvećenič-komstaležuidasusvanjihovapravazaštićenanesamoljudskomposadom,negoibožanskimpravom,ništanisupropuštaličimebiih[kler]ukrasili.«68

Otojbrizigovorikonkretnonjihovonastojanjedaprikupeštovišerelikvija,atojeputkadrevnojpovijestiiveličinikojimselegitimirajuujednosadašnjapripadnostinekadašnjeporijeklo.Pružasemostpremarimskimstarinama.Serdonatisepita:kaoštojeEnejaizzapaljeneTrojenaputupremabudućojrimskojveličininosiokućneduhove,pamujezatosveišlodobro,kolikosuzaslužnijiDubrovčanikojisuspašavalikršćanskerelikvijepredosmanskomnajezdom?69

Svjestanprilikeukojojizlaže,Serdonatimolizaoprostštoposežeizapogan-skimantičkimprimjerima,alitojenužniustupaktemikojomsebavi–po-hvalnomgovorništvu.UnjezinojslužbijeiosobniopisPortica,njegovalicaigovora,anesamokaraktera,kaoštojeranijeopisivaoinadbiskupaKrizosto-maCalvinakojegajeisprationavječnipočinakuzpohvalnigovor.HvaliojeiPorticovzavičajidomovinu,anapokonisamogpapuGrguraXIII.jerimjeposlaotakodobrogprelatadabudevrhovnipastirCrkveuDubrovniku.Bu-dućidajeSerdonatidokazaodasigurnovladagovorničkimumijećem,prepli-

59

N.Vekarić,Nevidljive pukotine:18–20.

60

S.M.Cerva,Bibliotheca Ragusina,sv.I:68.

61

OvoobilježjezapažaseiuranijimistupimačuvenogpjesnikaIlijeLampridijevaCrijevi-ćaiupohvaliDubrovnikukojujedaodrač-kinadbiskupPavaoAnđeo,acitiraoSerafinMarijaCrijević(S.M.Cerva,Prolegomena:328–330).

62

S.M.Cerva, Bibliotheca Ragusina,sv.I:298.Uposvetijepriređivačdjelazahvalioidubro-vačkom vlastelinuMatiji Buniću. V. Rezar,»DubrovačkihumanističkihistoriografLudo-vikCrijevićTuberon«:72.

63

OvojeSerdonatijevakompilacija,nastalanatemeljunekolicineklasičnihautora,stručnja-ka za povijest ratovanja, poputTitaLivija iPlutarha. Stranice predgovora imaju folija-ciju.JedanprimjerakčuvaseuknjižniciDr-žavnog arhiva u Dubrovniku pod oznakomR-401,f.*2r.

64

Oltre a ciò l’esortationi del signor Marco Ragnina gentilhuomo e canonico Raugeo, or-nato di tutte quelle parti, che a suo pari con-

vengono, hanno potuto assai a farmi pigliar questa resolutione,naf.**4r.

65

Cons. Rog.,sv.61,f.171v.

66

V.Rezar,»Dubrovačkihumanističkihistorio-grafLudovikCrijevićTuberon«:78.

67

F. M. Appendini, Notizie storiche: 9. Višeprimjera oTuberonovoj upotrebi govora i ovještombaratanjuklasičnomlektiromnudiV.Rezar,»DubrovačkihumanističkihistoriografLudovikCrijevićTuberon«:90–92.

68

Oratio in adventu Vincentii Portici:20.

69

Oratio in adventu Vincentii Portici:21.Ser-donati ovu sliku razmatra i u djeluDe fatti d’arme, što je jasanutjecajVergilijeveEne-ide.

70

Erudit iz 18. stoljeća, isusovac Ivan Mari-ja Matijašević u zbirci Zibaldone (danas uknjižnicisamostanaMalebraće)preniojeizdubrovačkogArhiva elementarne podatke oSerdonatijevimprimanjimaionjegovimsu-radnicima.Zibaldone,sv.II:347–350.Knjiž-nicasamostanaMalebraće,rukopisbr.434.



ćućipoputtipičnihhumanistapovijesno,stvarno,sgovorničkim,fiktivnim,šteta jedaonjegovu raduudubrovačkoj školinijeostalovišepodataka.70Nijejošdovoljnopoznatoštojepodučavaoučenike,kojisuklasičniautoribili predmetnjegova interesa tijekompetnaestakgodinaprovedenihuDu-brovniku.Intereszahistoriografijulakojedokazatidjelimakojajeobjavioitoostajeputzaizučavanjenjegoveodanostigovorništvu.71

DrukčijipristupzastupaojeučiteljCamilloCamilli,popovjesničarima19.stoljećanajboljepoznatpopetpjevanjadodanihTassovuepuOslobođeni Je-ruzalem.StigaojeuDubrovnikkrajem16.stoljeća,pamujeSenatuznakpriznanja zadobarnastavnički raddaodubrovačkograđanstvo.Umro jeuDubrovniku1615.ipokopanjeucrkviSv.Rozarija.72Prikazujućinjegovudjelatnost, SerafinMarija Crijević osvrnuo se na riječi franjevca konven-tualcaVincenzaCoronella izdjelaBibliotheca Universalis,koji jenadasveistaknuoCamillijevenavodnezaslugezadubrovačkopoznavanjetalijanskogjezika.Crijevićjetoodbaciokaopretjeranoineutemeljeno,čakiakobisesamohtjelorećidajeCamilliunaprijedioidotjeraopoznavanjetalijanskoguDubrovniku,tvrdećidajeiprijenjegabilovišedokazaodobrompoznavanjutalijanskog,painapisanihradova.73Ipak,ovojedokazosvevećemrazumi-jevanjuvažnostigovorništvananarodnimjezicima,štojeuDubrovnikusim-boliziraoDinkoRanjina,auItalijiBartolomeoCavalcantidjelomLa retorica iz1555.74UnatočoptužbidajepukiplagijatorjerjeupoznatompredgovorupredPjesni razlike MihuMenčetićuunajvećojmjeri samopreniopogledeBernardaTassaizdjelaRagionamento della poesia,vrijedizabilježitimišlje-njedaDinkoRanjinaipakimazaslugeivrijednost,osobitozbog»uvođenjastanovitihmisaonihstrukturaujezičnimedijhrvatskognarodnogjezika«.75Činjenicajedasenjegovradpojavio1563.,pridonosećitakokulturinarod-nogjezikaisteorijskestraneistavljajućiganaisturavanslatinskimuvrije-medokjelatinskaretorikajošdominiralaudubrovačkojškoli.ZarazlikuodkasnijegučiteljaCamillija,kojijenemalopridonioširenjukul-ture talijanskog jezika,Serdonatijevopusostao jeuravnotežen izmeđuobapola,dokjeuradubioponajvišezaokupljenpraktičnimciljevima.Međutim,bilojenjegovihkolegakojinisuzaziraliodiznošenjateorijskihpogledanaposaokojimsebave,čimeznatnopopunjavajubitnuprazninuunašempozna-vanjuradadubrovačkeškole.

Teorijske rasprave

Konkretnaprimjenaretoričkihznanjazasnivalasenaraduškole.Bilodasetuškolovaobudućipravnik,trgovac,diplomat,svećenikilidržavnik,svatkojeučioodprvakarimskoggovorništva,Cicerona.AkojeQuodlibet declama-toriumKlementaRanjineocijenjenokaoudžbenikgovorništvazamladepro-povjednike,potrebazasličnimdjelomnesumnjivojepostojalaimeđulaici-ma.AkojetadaCiprianoSuarezpisaoraspraveogovorništvunalatinskomjeziku,76aranijespomenutiBartolomeoCavalcantinatalijanskom,prirodnojedasutiautoriutjecalinamnogemanje,daisamirazriješestručnedvojbeiolakšajuraduškoliisebiisvojimučenicima.TojebioglavnimotivkojijeslijedioSerdonatijevprethodnikuDubrovniku,NascimbeneNascimbeni,upraviteljdubrovačkejavneškoleod1560.do1569.Priredivšikritičkoiz-danjeCiceronoveraspraveDe inventionenedugopodolaskuuDubrovnik,77težiojeprijesvegaolakšatisvojrad,aneimpresioniratiposlodavceučenošću.UpredgovorujeupozoriodaseprihvatiotumačenjaCiceronanaželjusvojihučenikakojisuhtjeliovladatiretorikom,nopoštooninisudovoljnoshvaćali



misliprvakarimskoggovorništva,moraogajepojasniti.StranipoštivateljidubrovačkevlastipisalisudoistadamnogimladiDubrovčanivoleprionutiuzlijepuknjiževnost,učemuihpotičeiSenatdovodećiugradnastavnikastrojicomiličetvoricomzamjenika,uzobilnuivelikuplatu.78Međutim,polo-žajupraviteljaškoleimaojetrostrukuodgovornost:zbogjavnedjelatnostiiodnosapremavlastima,zbognastavneaktivnostiiodnosapremaučenicima79izbogodnosapremasamompredmeturada,prvenstvenoretorici.BudućidajošnemakonkretnihpodatakaogovorimakojejeNascimbenedržaouGradu,valjamupristupitikrozintereszateorijskiradnaretorici.KakodefiniratiNascimbenijev rad?Klasično jemišljenjedapripada tipič-nimhumanističkimudžbenicimajerobjavljujegovorantičkogautorakojijevrijedanoponašanja i samgapojašnjava.S tesestranedoista razlikujeodPetrićevapristupagovorništvujermislilacizCresanijeprihvaćaotakvepo-stupke,80panammožestogadjelovatipomaloizastarjelo.No,čakuzocjenudajeNascimbenijevaraspravapukahumanističkaglosa,81ipaknamportreti-račovjekaširokekulturekojijeujednotežioiznošenjuvlastitogargumenti-ranogstajališta,apritomjedošaosasveučilištanakojemjekasnijedjelovaoPetrić.82TojesvedovoljnodagaprihvatimokaoautorakojijeunaprijediopogledenaretorikuuDubrovniku.

71

PoredizdavanjaizvatkaizstarijeTuberonoveknjigepovezanoguz turskupovijest,preveojeslatinskognatalijanski»PovijestGenove«i »Povijest istočnih Indija«, a u vlastoručnonapisanomdodatkuuzknjiguGiovannijaBoc-cacciapodnaslovomTiranni mal capitatidaoje legendu o dubrovačkom knezu DamjanuJudispočetka13. stoljeća.N.Vekarić,Nevid-ljive pukotine:18.

72

Tvrdi se i da je bio »dragRagninama, Zla-tarićima,DidakuPiruidrugimdubrovačkimknjiževnicima«.FrancescoMariaAppendini,Notizie istorico-critiche sulla Letteratura dei Ragusei, sv. II. Dubrovnik: pressoAntonioMartecchini, 1803: 319. Na Appendinijevutragupisao je iVickoAdamović, Gragja za istoriju dubrovačke pedagogije,sv.1.Zagreb:NakladaHrvatskogpedagogijskogknjiževno-gasbora,1885:29.

73

S. M. Cerva, Bibliotheca Ragusina, sv. I:209–210.

74

www.answers.com/topic/rhetoric (pristup iz-vršen18.kolovoza2009.).

75

ZlatkoPosavac,Estetika u Hrvata. Istraživa-nja i studije.Zagreb:NakladnizavodMaticehrvatske,1986:93.

76

De arte rhetorica libri tres, Venecija 1569.Sadržaj dostupan na »Silva Rhetoricae«,http://rhetoric.byu.edu/ (pristup izvršen 18.kolovoza2009.).

77

Djelo je tiskao Bolognino Zalterio 1564. uVeneciji,sa128numeriranihlistova.Pobližiopis vidjeti uR. Seferović, »Strani učitelj idomaćipovjesničar«:82.

78

Respublica Ragusina quae olim Epidauria:624–625.

79

Učiteljjeimaovelikuodgovornostizbogču-vanjastegetijekomizvođenjanastave.Oškolikaopoprištunasilnihsukobameđuučenicimaviše u: Slavica Stojan, Slast tartare. Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovni-ka.Zagreb–Dubrovnik:ZavodzapovijesneznanostiHAZU,2007:116–118.

80

OsimformalnerazlikeizmeđuPetrićevapri-stupa i klasičnih udžbenika iz retorike kojidajuzbirkučuvenihgovora,mislilacizCresatvrdidaoponašanjenijesavršenputnipisanjanigovorenjajerjeumnogočemunedostatno(F.Petrić,Deset dijaloga,IX,57a).

81

Marii Victorini Explanationes in Ciceronis Rhetoricam.CuraetstudioA.Ippolito.Cor-pus Christianorum. Series Latina CXXXII.Turnhout:BrepolsPublishers,2006:XXIII.

82

NascimbenijevaaktivnostuFerrarikolebalajedokraja1550-ih,kadsezatekaouReggioEmilijiodaklejedošaouDubrovnik.KasnijesepokušaoaktiviratinaPadovanskomsveuči-lištu,alinijeuspiozbognedaćasmletačkomInkvizicijom.Sdrugestrane,PetrićjeproveogodineuFerraridoknijedospiouRim.Nemapodatakaonjihovomsusretu,alizateklisusepodutjecajemistesredine.



VećnapočetkusvojihtumačenjaNascimbenitvrdidamudrostvaljapovezatisrječitošću,jersamamudrostmalokoristidržavi,asamarječitostnekoristipaknikad.Tekonolikokolikojerječitostbilaprimiješanauzmudrost,činilosedakoristi.83Ovemisli nisu izvorne; težnjuo srodnosti politike i retori-kenalazimotakođerkodCavalcantija(kojegaNascimbenivišeputahvaliusvomtekstu,divećisenjegovojučenosti),kaoikodkasnijihautora,Serdo-natijaiNascimbenijevaučenikaNikoleVitovaGučetića,kojizaključujeda»govorničkoumijećekaosredstvopolitičkogadjelovanjausvojimlogičkimiznanjempotkrijepljenimsredstvimapočinjeizavršavaupodručjurazumnostiirazbora,pasenajstrožerazlikujeodzloporabekojamožeštetiti«.84Drugielementjepitanjesamogjezičnogmedija:istaknutomjestopredvidiojesamozalatinskuretoriku,aliostaviojeprostoraizadrugejezike,štojezanima-loinjegovesuvremenike.PremdaseraspravaDinkaRanjineopovezanostipjesništvasgovorništvompojavilagotovoistovremenokadiNascimbenijevrad, stručnjak izFerrarenije ju spomenuo,zbognepoznavanja jezika, ali izbograzličitogteorijskogpristupa.SamojeNascimbenimeđuupraviteljimadubrovačkejavneškoleu16.stoljećupisaoteorijskeraspraverasvjetljavajućitapitanjaiuspoređujućivlastitasgledištimadrugihautora,nadrugimjezi-cima.TakocitiradjeloBartolomeaCavalcantijaoretorici,kojeje»napisanododušeetrusca lingua,alivrloučenoifino«.85Problemjezičnepripadnostizaokupljatadaistranceidomaćeljude.SamDinkoRanjinapišedadolaziiz»ovihstranahlatinskih«,dokNikolaVitovGučetićpišeilatinskiitalijanski,astranciupozoravajuda

»…svimladiuDubrovniku, ilibaremnjihovavećina,znagovoriti talijanski,kojipogrešnonazivajufranačkim;pučkipakmeđusobnonekoristesedrugimjezikomdolidalmatskimilislavenskim«.86

HumanistizFerrarepriizborujezikanijenapustioklasičneokvire.Takojei sa sadržajem: budući da je odlikaNascimbenijeva teksta braniti klasičnatumačenjaipristup,pohvalnomgovorudaojeposrednomjesto,zasjenivšigasudskimipolitičkim.Ipak,itunudikonkretansavjet:važnojebitiobjektivanigovoritionekomeonolikokolikojetajdostojan.87Ovosestajalištesvaka-kopodudarasrazmišljanjemSerafinaMarijeCrijevića,kojijedvastoljećakasnijenesmiljenonapadaotadašnjegovornikenaposljednjimispraćajima,zamjerajući im što se nisupridržavali tog jednostavnogpravila.88Ali, nijesezapravopridržavaoniSerdonati:hvalećidubrovačkenadbiskupe,nijesemogaopohvalitikritičnošću.Nascimbenipaknebježiodiznošenjakritičkihzapažanjaoautorimaradovakojecitira,pačakiosvojimuzorima,osobitoAristotelu.Filozofje,ponašemautoru,biojedinstven»poizvrsnomsudu« ipoučenostiiNascimbenineznamoželiseitkousporeditisnjim.Međutim,koliko seon samodlikovaovećommudrošću iduhom(ingenio), toliko setrebajuluđima(insipientiores)smatrationikojisevišepouzdajuuAristote-lovuglednegouvjerojatnirazum(razboritost).89Dakle,Aristotelnipoštonepredstavljaapsolutni,neosporiviautoritetituNascimbeninijedalekoodPe-trića,kojijeodbacioAristotelakaomanjesavršenogoddrugihautora,čemusePetrićevisugovorniciuovomdjelučudejertomorajupriznati.90Ocjenju-jućipakCiceronovgenij,Nascimbenićegaprikazatipunoskromnije,nagla-šavajućidaseovdjeipakradiomladenačkomdjeluprvakarimskegovornič-kepozornice,iakojedodaodasetomocjenomnipoštoneželipodsmjehivativelikomgovornikuiučiteljuhumanizma.91

Aristotelje,poNascimbeniju,pokazaouPoeticištorazlikujepovjesničaraipjesnika:povjesničarprikazujeonoštosezbilo,apjesnikionoštosemoglo



zbiti.92Idealnamimesis otvaraputusporedbisranijomraspravomDinkaRa-njineirazmišljanjimaooponašanjujerjeveličaoulogupjesništvaugovor-ništvu.Ranjinaupozoravaspravomdaretorikadobivapraviukrastekspjes-ništvom,štosuusvojiliIsokrat,TrasimahiGorgija.93VrlovažanautoritetzanjegajepritomiCiceronjeruznamenitomgovoruzapjesnikaArhijuuzdižebašpjesništvokaovrstu.DokNascimbenipovezujeCiceronasAristotelomuteorijskimpogledimanarazvitakiprošlostretorike,DinkoRanjinaističePlatonakaoautoritet i zapjesništvo i zagovorništvo.VlastitimprimjeromtopotvrđujeMihoMenčetić,kojemujeRanjinaposvetiosvojpredgovor,jeron»knjižnogaPlatona…nigdaizrukenepuštaje«.94PlatonjeRanjinivažaniuškolstvu.PoznajenjegovuraspravuFedar,nesamosvezomizmeđudi-jalektikeiretorikenegoiupućujućinapravilanškolskiputrazvitkamladihuobrazovanju.95SamPetrićuvlastitoj raspravio retorici ističevrijednostiPlatonovaFedradokrazmatradijalektikuiretoriku.96

OverazlikepremaNascimbenijevupristupunoseformalnoobilježje:unjego-vimpogledimanagovorništvokrozanalizuCiceronovaspisaDe inventionePlatonu nemamjesta, odan je aristotelovskoj tradiciji.Međutim, humanistizFerrarepritomnijeostaozarobljen teorijskimrazmatranjima,sačuvao ječvrstuvezusasvijetomokosebe.UzveličaojesvojegsuvremenikaPaolaMa-nuzzijakao»veleučenogčovjeka,najdotjeranijegusvakojvrstigovorenja«.97Nadalje,navodećitajnesudskoggovoraistražujeislučajpovredevlasti,kadtužiteljprilagođavapredmetposvojojkoristi.98FranePetrićsepitaokojijezapravopredmetgovora.TakvopitanjebilojeizlišnoštoseDubrovnikatičejerjediplomacijauvijeknudilanepresušnovrelo.

83

Nascimbaeni Nascimbaenii Ferrariensis in M. Tullii Ciceronis De Inventione Libros Co-mmentarius:2b.

84

Ljerka Schiffler, Nikola Vitov Gučetić. Za-greb:HrvatskistudijiSveučilištauZagrebu,22007:94.

85

Nascimbaeni:16b.

86

Respublica Ragusina quae olim Epidauria:625.DinkoRanjinahvalibaštajjezik,»kogatolikdioveličakodsvitagovori«(D.Ranji-na,»MihuMenčetiću,vlastelinudubrovačko-mu«:71).

87

... ut quaeque persona digna est, ita de ea narres. Nam si praeter decorum personarum, non erit credibilis narratio (Nascimbaeni:16b).

88

S.M.Cerva,Prolegomena in Sacram metro-polim Ragusinam:527.

89

... qui Aristotelis auctoritatem magis quam probabili ratione nituntur(Nascimbaeni:21b).

90

F.Petrić,Deset dijaloga,IV,27a.

91

Nascimbaeni:45a.

92

Nascimbenii:21a.

93

D.Ranjina,»MihuMenčetiću,vlastelinudu-brovačkomu«:67.

94

D.Ranjina,»MihuMenčetiću,vlastelinudu-brovačkomu«:69.Ovajdetaljspominjeibio-grafS.M.CrijevićpišućioMihuMenčetićuiističućikakomujeDinkoRanjina,kaouče-nomčovjekuipokroviteljudrugihučenjaka,posvetioobjavljenupjesmuiunjojistaknuokakojeMenčetićosobitoprivrženPlatonu(S.M.Cerva,Bibliotheca Ragusina,sv.II:471).

95

D.Ranjina,»MihuMenčetiću,vlastelinudu-brovačkomu«:69.

96

F.Petrić, Deset dijaloga,X,61a.

97

Nascimbaeni:55a.

98

Nascimbaeni:88a.



Trojaka podjela govorništva: isto u trovrsnom

Crkveno govorništvo i historiografija posebni su plodovi retoričke kultureDubrovnikauPetrićevovrijeme,čemususvojdoprinosdalaiteorijskapro-mišljanjaučiteljapoputNascimbenijaiCamillija.IdealpropovijediuslučajuKlementaRanjinebilajejednostavnost;idealhistoriografijebilojebogatstvomisli isadržaja,očemunamjedovoljnorekaoFrancescoSerdonati.Prak-tičneraspravepak,razvijeneizovihteorijskihpolazišta,bilesujednostavneizrazom,abogatečinjenicama.Historiografskipravacslijedimoukronološ-komlancu,čijesuvažnekarikeLudovikCrijevićTuberon,AmbrozRanji-na,FrancescoSerdonati.NeovisnouznjihdjelujeplatonistDinkoRanjina,formalnoblizakPetrićevimgledištimajednakokaoiNikolaVitovGučetić.PromišljajućipoložajiuloguDubrovnika,PetrićgadoživljavakaorepublikupisanogpravasaspecifičnimpoložajemnaSredozemlju,opisavšimletačkimiridubrovačkidanakizrazom»ljubavniuzlovizaTurke«.99Približivšiseovomgraduikaourednikprvogizdanjarasprave»Otrgoviniisavršenomtr-govcu«BenediktaKotruljevića,činisedagajePetrićidealiziraokaoutočištepragmatičnog.Kolikojetakvogledištedoistaopravdano?Bacajulirazmotre-nečinjenicedrukčijesvjetlo?PetrićevapohvalaKotruljevićačistojeutilitarna:ističedadubrovačkiautorneželisamo»opisatitrgovinu,većiizgraditivrsnatrgovca,urešenabrojnimvrlinama i častima«.100Objavivši njegovo djelo 1573., Petrić je po nekimtumačenjimapokušaonametnutivlastite interese,prilazeći trgovini samo smoralnogaspekta ipretvorivši cijelodjelou traktatoupravljanjukućom iobitelji.101ToječvrstdokazoPetrićevojprisutnostiuDubrovniku,osnazinjegovautjecaja,okulturnojimisaonojpovezanosti.No,opravdanojepoćikorakdalje,potražitivezeuretoričkimgledištima.IakojepraksauDubrov-nikubiladominantna,činjenicajedajebiloiteorijskihnapora.ZahvaljujućisvojojpolitičkojsamostalnostiDubrovnikjemogaoneometanorazvijatisloboduizraza.102No,odnosprakseiteorijebiojeupravoproporcio-nalan:bezteorijskepripremeiznačajnogulaganjauradškolenijesemoglonadatinidobrimpraktičnimrezultatimaodkojihjeisamaškolaovisila.Akoješkolabilaishodištesvihretoričkihnapora,zajedničkatočkaizkojesuizvi-raliicrkvenoipravnoipolitičkogovorništvo,tadajetočkanjihovasusreta,ukojojsusesvispajali,bilaobilježenadvjemadatostimaDubrovačkeRe-publikeu16.stoljeću,odnosomizmeđupax ilibertas.Svejeobilježavalaisebiujednopodredilapobožnostpremadomovini,pietas in patriam.103



Relja Seferović

On Rhetorical Culture in Dubrovnik in the Age of Frane Petrić

AbstractOn the basis of ecclesiastical sermons, historiographical works, eulogies in honour of Ragusan archbishops and theoretical treatises on rhetoric we analyse the status of rhetorical culture in Dubrovnik in the age of Frane Petrić and we prove the strong influence of the Government of the Republic, putting the activities in any mentioned area under their direct surveillance. Different approaches and inclinations of foreign masters of the Ragusan public school enabled us to take a deeper insight into this subject, because all of them shared the interest for the Latin rhetoric. Some among the native authors also contributed to the topic and thus they justified Petrić’s respect for Dubrovnik. The Ragusan diplomacy in the best way showed the practical use of rhetoric, what was highly praised by Petrić.

Key wordsDubrovnik,Renaissance,rhetoric,sermons,school,FrancescoSerdonati,NascimbeneNascimbeni

99

Dubrovnik1–3(1997):187–190.

100

ZdenkaJanekovićRömer,»BenediktKotrulju potrazi za savršenim trgovcem«, u:Bene-diktKotrulj,Libro del arte dela mercatura. Knjiga o vještini trgovanja. Prir.iprev.Zden-ka Janeković Römer. Zagreb – Dubrovnik:Zavod za povijesne znanosti HAZU u Du-brovnikuiHrvatskiračunovođa,2009:87.

101

Z.JanekovićRömer,»BenediktKotruljupo-trazizasavršenimtrgovcem«:25.

102

Dokovdjerazmatramopretežnolatinskogo-vorništvo, neosporno se u isto vrijeme raz-vijala i kultura izražavanja na osmanskomturskom. Interesedubrovačkihvlastina tom

poljudovoljnoilustrirajuradosmanskihuči-teljausamomgradu,asdrugestranestipen-diranja »mladića jezika« koji su redovito otroškuvlastipohađaliodgovarajuće tečajeveuvelikimgradovimaOsmanskogCarstvasvedo pada Republike. Međutim, obilježja nji-hova rada zaslužuju posve drukčiji pristup.Njihovu karijeru po završetku školovanjakad su postajali dragomani, odnosno prevo-ditelji i savjetnici dubrovačkih poklisara priVisokoj Porti, istraživala je Vesna Miović,Dubrovačka diplomacija u Istambulu.Zagreb– Dubrovnik: Zavod za povijesne znanostiHAZU,2003.

103

C. Fisković, Kultura dubrovačkog ladanja:21.Natpissfreskečitljivjeidanas.

Documents

O retoričkoj kulturi u Dubrovniku Petrićeva vremena · FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA 432 119 God. 30 (2010) Sv. 3 (431–449) R. Seferović, O retoričkoj kulturi u Dubrov-niku Petrićeva