5
HISTORIJSKI RAZVOJ PLESNE UMJETNOSTI Ples je ritmično pokretanje tijela prema zvucima glazbe, pojedinačno, u parovima ili skupinama. U svojim počecima, ples je bio motorička reakcija na određene emocije, na pojačano veselje, strah, žalost, ljubav ili mržnju. Praoblici (arhetipovi) plesa: motiv religije i magije (ritualni grupni ples oblik kola, zatvorenog kruga oko božanstva), erotski motiv (frontalno u parovima muškarac i žena - ideja zavođenja), motiv borbe (ratnički ples, uzbuđenje i podizanje raspoloženja), motivi živo tinja (maskiranje u lik životinje, pojedinačno i grupno slobodne formacije) motivi rada (kolektivni, jednolično ponavljajući pokreti) Današnja ritmička gimnastika razvila se iz švedskog sustava slobodnog vježbanja, koncepta koji je razvio Petar Heinrich Ling (1776 - 1839), promovirajući estetsko vježbanje s ciljem ekspresije osjećaja i emocija pokretom. Prvi začeci modernog plesa javljaju se u Francuskoj u 19. vijeku, u idejama Fransoa Delsarta koji je više od dvadeset godina istraživao odnos između tjelesnog pokreta i emotivnog doživljaja. Riječ gimnastika: Gimnos = go, nag, neobučen Gymnazium - mjesto gdje se vježba Gymnazei = vježbati i Gymnastike=gimnastika Korijenje suvremene ritmičke gimnastike, odnosno, prve početne oblike ritmike, treba tražiti u antičkoj Grčkoj.

o Ritmičkoj Gimnastici

Embed Size (px)

DESCRIPTION

g

Citation preview

HISTORIJSKI RAZVOJ PLESNE UMJETNOSTI

Ples je ritmino pokretanje tijela prema zvucima glazbe, pojedinano, u parovima ili skupinama. U svojim poecima, ples je bio motorika reakcija na odreene emocije, na pojaano veselje, strah, alost, ljubav ili mrnju.Praoblici (arhetipovi) plesa: motiv religije i magije (ritualni grupni ples oblik kola, zatvorenog kruga oko boanstva), erotski motiv (frontalno u parovima mukarac i ena - ideja zavoenja), motiv borbe (ratniki ples, uzbuenje i podizanje raspoloenja), motivi ivo tinja (maskiranje u lik ivotinje, pojedinano i grupno slobodne formacije) motivi rada (kolektivni, jednolino ponavljajui pokreti)Dananja ritmika gimnastika razvila se iz vedskog sustava slobodnog vjebanja, koncepta koji je razvio Petar Heinrich Ling (1776 - 1839), promovirajui estetsko vjebanje s ciljem ekspresije osjeaja i emocija pokretom.Prvi zaeci modernog plesa javljaju se u Francuskoj u 19. vijeku, u idejama Fransoa Delsarta koji je vie od dvadeset godina istraivao odnos izmeu tjelesnog pokreta i emotivnog doivljaja.Rije gimnastika:Gimnos = go, nag, neobuenGymnazium - mjesto gdje se vjebaGymnazei = vjebati iGymnastike=gimnastika

Korijenje suvremene ritmike gimnastike, odnosno, prve poetne oblike ritmike, treba traiti u antikoj Grkoj.1970 godine se pojavljuje moderna gimnastika,a termin moderna ritmicka gimnastika 1972 godine za vrijeme 22 OI u Minhenu.1975 godine u Bernu je osnovana Ritmicko sportska gimnastika, a promjenjen je 2000 godine u Sidenju za vrijeme OI u Ritmicku gimnastiku.Na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980.godine, odran je revijalni prikaz ritmike gimnastike. Ritmika gimnastika 1981. godine postaje olimpijska disciplina, a 1984.godrne na Olimpijskim igrama u Los Angelesu pod imenom ritmiko- sportska gimnastika, prvi put je na zvaninom programu.Ritmicka gimnastika je konvencionalni sport koji sadrzi estetski oblikovane i koreografske postavljene aciklicne strukture kretanja,definirane pravilnikom za ocjenjivanje..Balet se pojavljuje kao vrhunski oblik umjetnikog plesa. Definie se kao scenska predstava koju sainjavaju iskljuivo ples, pokret i muzika. Prema tehnici plesanja, stilu, kostimima, sceni pa i muzikoj pratnji, balet je klasian ili moderan.Klasian ples vodi porijeklo iz dvorskih drutvenih plesova u srednjem vijeku. U Parizu, 1662. godine, trinaest najuvenijih majstora plesa, baleta i kompozitora je osnovalo Akademiju plesa".Moderni balet je tvorevina naeg vijeka i za razliku od klasinog baleta izvodi se na poluprstima. Njegovi zaetci se nalaze u djelima Isidore Dancan, odnosno u njenom naporu da ples vrati pravom ivotu, njegovom prvobitnom ekstatinom i prirodnom izraavanju, koje je osloboeno od mehanizovane tradicionalne kole klasinog baleta.Klasini baletski plesovi sastoje se iz niza strogo utvrenih koraka, okreta i skokova, odnosno poza povezanih u cjeline, koje su prilagoene pojedinim muzikim frazama.

Elementarne kretne strukture:1.skokovi2.ravnotea3.piruete4.pokretljivost

Discipline ritmike gimnastike:1.vijaa(50% skokovi)2.obru(sve 4 kretne strukture jednako)3.lopta(pokretljivost)4.unjevi(ravnotea)5.traka(piruete)1:15-1:30 trajanje svake vjebe13x13 m dimenzije 4 rekvizita u takmienju(Olimpijski redosljed,svake 4 godine se izostavlja jedna disciplina)Elementu u parteru: kolutanja, premeti i zvijezde, upori-prolazi kroz upore, kotrljanja, leei, kleei poloaji, ravnotee, okreti, klizanja, talasii skokovi. Vjezbe bez rekvizita su : jednostavne vjezbe,valovita gibanja i zamazi,ravnoteza,okreti i piruete,skokovi i poskoci.Vjezbe sa rekvizitima dijelimo na: cvrste (lopta obruc cunjevi) i meke (vijaca i traka).

lako svaki rekvizit ima specifine osnovne tehnike vjebanja koje uvjetuju dimenzije, oblik i vrstoa, generalno, manipuliranje svim rekvizitima moemo podijeliti na: Statine tehnike - karakteriziraju razliite vrste dranja na koje se nadovezuje raznovrsna tehnika tijelom (primjerice balansiranje loptom),Dinamine tehnike - za sve rekvizite moemo podijeliti na izbacivanja, hvatanja, rotiranja, karakteristine figure i vezne elemente.

Hvatovi rekvizita mogu biti rukom(glavni ili tipicni) i drugim dijelovima tijela (sporedni ili atipicni). Hvat rukom:odozgo(nadhvatom),odozdo(podhvatom),sa strane,sa rukom izvrnutom za 360 stepeni,ukrstenim rukama.Postoji i kombiniranje svih ovih hvatova.Vrste rotacija s rekvizitima: ravna(od takmicarke),povratna(ka takmicarki) i bocna. Faze izbacivanja rakvizita:pripremna faza,faza otpustanja rekvizita,zavrsna faza ili ponovni kontakt s rekvizitom.Kod skokova razlikuju se tri faze : pripremna(priprema i odraz),glavnaa faza(faza leta),zavrsna faza(doskok). Vrste skokova: skok sunoznim odrazom i doskoko,skok jednonozim odrazom i doskokom na istu nogu i skok jednonoznim odrazom i doskokom na suprotnu nogu.Vijaca-duzina vijace se odreduje individualno,stane se sunozno na otvorenu vijacu i krajevi trebaju dosegnuti visinu ramena,a zatim se na krajevima naprave cvorovi i tad doseze duzina vijace ispod pazuha. Moze biti izradjena od konopa ili sintetickih materijala. Drzanje:ispruzena ili smotana na polovine,trecine ili cetvrtine,moze se drzati jednom ili objema rukama. Tehnicke grupe pri baratanju vijacom: okretanje otvorene vijace naprijed nazad ili bocno skokovima i poskocima kroz vijacu,izbacajii hvatanja,zamasi kruzenja i osmice.Obruc-od 1936 se korisi na OI kad je i demonstracija nastupila. Unutrasnjos obcuca varira izmedju 80-90cm i tezine 300 gr. Osnovni tehnicke grupe pri baratanju su: kotrljanje(tijelu i tlu),vrtnje ili rotacije oko sake,izbacaji i hvatanja,prolasci kroz ili iznad obruca i specificna baratanja zmaasi kruzenja i osmice.Lopta- u RG je ukljucena na prvom svj prvenstvu 1963g. Moze biti gumena sinteticka ili plasticna,od 18-20cm dijametra i tezine najmanje 400gr. Osnovno drzanje lopte:jednorucno,dvorucno,pravo,ukrsteno,obrnuto odozgo odozdo ili nekim drugim dijelovima dijela.osnovne tehnicke grupe:izbacaji i hvatanja,aktivna odbijanja,kotrljanja po tijelu ili tlu,specificna baratanja zamasi kruzenja,osmice odbijanja.Cunjevi-u RG pojavili su se 1973 na SP. Norme:drveni ili sinteticki,duzina 40-50cm i svaki tezine 150gr.Najmasivniji dio se naziva tijelo,najtanji dio vrat a kuglasti dio glava. Drze se lagano prstima na osnovni ili ne uobicajeni nacin:za glavu vrat ili tijelo. Osnovne tehnicke grupe:mali krugovi,mlinovi,izbacaji,udarci i specificni su odbijanja,zamasi kruzenja osmice.Traka-dio plesne tradicije iz Kine,a na SP se koristi od 1971g. Norme: dva dijela stap i traka koji su spojeni prstenastim lancem duzine 7cm. Stap moze bit drven ili sinteticki s dijametrom 1cm,moze biti cilindrican ili cunjastog oblika i dug 50-60 cm. Traka je od satena ili slicnog materijala a max tezina bez stapa 35gr i sirine 4-6cm,duzina 6m. Kraj trake uz stap moze biti poduplan max 1m. Stap se drzi cvrsto,kaziprstom i srednjim prstom. Osnovne tehnicke grupe:zmije,spirale,visoki i veliki izbacaji,hvatanja,prijelaz preko ili iznad trake,a specificna su zmaasi kruzenja i osmice.Koreografija oznaava stvaranje i postavljanje vjebe spravom ili bez nje. Vano je da pokreti, rad sa spravama budu usklaeni s glazbom. Kretanje tijekom koreografije moe biti pravolinijsko ili u raznim krivuljama.