Obaveze industrije - troškovi i dobit EU integracija

Obaveze industrije - troškovi i dobit EU integracija

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE – IZAZOV ZA SRBIJU I REGION

Dr. Viktor Simončič - VIKOS – Sisak1. mart 2013. Hotel Hyatt, Beograd

Zelena ekonomija Beograd 2013 1

IV GODIŠNJU REGIONALNU KONFERENCIJUZELENA EKONOMIJA

TROŠKOVI EU INTEGRACIJA?

• VELIKI

• GOLEMI

• STVARNO GOLEMI!

• ZAŠTO i MORAJU LI BITI TAKVI?


Viši standard veći trošak

• Uvođenje viših standarda su neizbježna činjenica “zbog nas samih”, ali i zbog “pritiska” uključivanja u međunarodnu zajednicu

• Uvođenje novih standarda uvijek je povezano s troškovima – dodatnim izdvajanjem odn. odricanjem dobiti na račun narušavanja životne sredine, zdravlja građana, zaštite potrošača, …..

3Zelena ekonomija Beograd 2013

Odnos stanovništvo/GDP


% GDP za životnu sredinu u EU (negdje oko 2007 - 2008)


Norveška 2 % (1.040)

BiH 0,5% % (39)

Hrvatska 1 % (180)

Slovenija 2 % (560)

Njemačka 2 % (728)

GDP pc (US$) 2010 (MMF)

Ula

ganj

a u

zašt

itu o

kolin

e U

S$

pc

BiH:39 $ pc4 mil. stanovnikaIzdvajanja150 mil US $ =mjesečni fondpenzija BiH

GDP i sposobnost ulaganja u zaštitu okoline

Prof. A.KneževićSarajevo

Ekonomska ograničenja

• Za ispunjavanje standarda EU u području zaštite životne sredine uobičajeno se u razvijenim državama izdvaja 2% - 3% BND

500 pa i više od 1 000 € godišnje

• Uz jednaki % izdvajanja, a taj je danas u svim država Regije znatno niži, ispada da bi trebali ispuniti iste standarde s desetak puta manje sredstava!

• Da li je to moguće? 7Zelena ekonomija Beograd 2013

DOBITI EU INTEGRACIJA?

• Dugoročno na 50 godina – dobit je vrlo vjerojatna – gotovo (99%) sigurna!

• Kratkoročno slijedećih 5 – 10 godina – vrlo upitna – može biti ali ne mora - šansa

1 : 10 : 100?ZAŠTO i KAKO POVEĆATI ŠANSE?


Zašto 1 : 10 : 100?

• Odgovor svih odgovora je u pitanju:

• Imamo li znanja?

• Imamo li kompetencije?

• Da li smo spremni?


SUMNJE SU OPRAVDANE

• Jer obećavamo da ćemo sve napraviti preko noći, a najčešće ne znamo niti što to treba napraviti.

• Jesam li previše slobodan? Nisam, barem u jednom dijelu je to vrijedilo (i vrijedi) kod integracije Slovenije i posebno Hrvatske!


Zna li se kao izgleda legislativa EU za životnu sredinu?


PROVEDBENI ZADACI(srpanj 2006)

Horizontalno

Zrak Vode Otpad Radijacija Kemikalije i GMO

Buka Priroda

Planiranje 32 35 36 53 26 9 7 11Izdavanje dozvola 40 - 10 12 9 13 - 8Inspekcija 20 - 2 20 9 3 - 7Nadzor 2 27 18 10 13 - 3 4Komunikacija 23 22 12 7 7 4 6 6Izvješćivanje 28 40 21 38 16 10 8 25


KADROVI i ZNANJE• Kod kuće se usudim postaviti pitanje

znamo li svi zajedno barem pobrojati obaveze?

• U većini država Regiona problem je kadrova – ne samo vezano za kompetencije, već i jednostavno po broju.

• Na jednog uposlenog dolaze po 2 – 3 ali i više „direktiva”, a trebalo bi na „svaku direktivu” doći nekoliko stručnjaka


TREBA ZNATI KAKO DJELUJE EU?• Osnovni princip djelovanja unutar EU je

jedinstvena obveza članica u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU (acquis communautaire)

• ALI TO NE MORAJU URADITI NITI PREKO NOĆI NITI SVE RADE NA ISTI NAČIN!


NAIME ...

EU „Direktive” kažu

KOJE CILJEVE treba postići,

ali ne kažU KAKO ih postići!

Zbog niza BARIJERA u zemljama EU implementirani su različiti sistemi, sa

različitim troškovima implementacije15Zelena ekonomija Beograd 2013

Postignuto u EU na reciklaži – negdje prije 3-4 godine

Reciklaža i iskorištavanje 50 – ES, UK i Port.94 - Danska

Samo reciklaža 36 – Portugal70 - Belgija

Staklo 34 – UK93 - Belgija

Papir 35 – Irska88 - Njemačka

Metal 10 – Grčka86 - Belgija

Plastika 3 – Grčka49 - Njemačka


% koji se odlaže u EU 95/07


Bilanca dušika – veza poljoprivredaNational gross nitrogen balances in 1990 and 2000


Themes Land use Land use Agriculture

http://www.eea.europa.eu/themes/landuse



http://www.eea.europa.eu/themes/agriculture

http://www.eea.europa.eu/themes/agriculture

http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/figures/national-gross-nitrogen-balances-in-1990-and-2000/fig_5-2.eps/image_original

Zašto su razlike moguće?• Države izrađuju strategije za ispunjavanje

obaveza - za svaku aktivnost se rade operativni programi – izradi ih država uz suradnju s PRIVREDOM i javnim sektorom u skladu s nacionalnim mogućnostima!

• Traže se odgovori na pitanja: Koliko košta i tko plaća, koliko će ljudi izgubiti ili dobiti posao, koliki je udio nacionalne ekonomije u pojedinoj mjeri, koliko para ostaje kod kuće, koje kadrove imamo, koliko vremena imamo?!


Radi se POLAKO, po malo,…..

• Prvi EAP usvojen 1973

• Šesti EAP usvojen 200

• „Puno - to je svaki dan po malo. Mi bi htjeli sve i odjednom i onda ne napravimo ništa.“

(Duško Radović, “Beograde dobro jutro”)


PRIMJERI - VRIJEME ISPUNJAVANJA

Pakiranje Otpadne vode IPPC Odlagališta

(stara direktiva)

CZ 2005 2010 2012

HUN 2005 2015

SLO 2007/2012 2015 2011

POL 2007 2015 2010 2012

EST 2010 2009

HRVATSKA odmah 2018/23 2013/18 201821Zelena ekonomija Beograd 2013

STANJE NIJE CRNO a još manje bezizgledno, naprotiv …

• EU integracija je velika šansa, ali pri tome:

• Treba znati

• Treba mudro koristiti pomoći i iskustva


Zelena ekonomija Beograd 2013

STOP OLAKO DANIM OBEĆANJIMA VAŽAN PREDUVJET– vrijedi za SLO i CRO

• Izgleda da se odluke kod nas donose po principu „olako danih obećanja“,

• Početkom pregovora sa EU, brzina donošenja dokumenata se povećava, a obećanja postaju sve upitnija i opasnija.

• EU „obećanja“ se moraju ispuniti i to ne na „naš – lako ćemo način“ –- već na „njihov – provjera je bolja od povjerenja“, za neispunjavanje slijedi NOVČANA KAZNA!

23

ZA ULAZAK U EU TREBA IMATI LJESTVE

• U Evropi su postavili visoke standarde. Oni su se RADEĆI GODINAMA – na visoki nivo PENJALI LJESTVAMA.

• Čini se kao da su „NAMA” MAKLI LJESTVE i govore: morate skočiti DO NAS. Mi ćemo vas glasno bodriti, ali morate skočiti ovako visoko.

• No, ne može se preskočiti što se ne može preskočiti.

• Potrebne su ljestve Zelena ekonomija Beograd 2013 24

LJESTVE BIRATE SAMI!• LJESTVE se biraju u pregovaranju s EU

vezno za ispunjavanje uvjeta.

• Treba se izboriti za ljestvama po kojima se može popeti.

• Svaka država treba svojim građanima, privredi, ekonomiji, stepenu razvoja,... prilagođene ljestve!

• Ništa bez ljestvi! Upozorenje pregovaračima da to imaju na umu.


Kako izabrati ljestve ....

RJEŠENJE PRIHVATLJIVO

“ZA SVE”/ 19

SektorSektor

Interesne grupe:

Privreda, NGO,..

Komisije,

Vlade

i

Parlamenti

DOGOVORI, PREGOVORI,

TRAŽENJE KOMPROMISA

Zelena ekonomija Beograd 2013 26Preuzeo i prilagodio od Drgana Asanovića - Podgorica

Primjer: INDUSTRIJA - IPPC

• Integrirana kontrola emisija da bi se postigao visok nivo zaštite okoliša.

• Uvodi potrebu za dozvolom ili autorizacijom da se određeni industrijski procesi zasnivaju na BAT (najboljim raspoloživim tehnikama - NRT).

• Zahtijeva inventuru/bilancu ispuštanja.• Podrazumijeva razmjenu informacija o BAT.• Podrazumijeva javne konzultacije i uključuje i

prekogranično zagađenje.

Viktor Simončič, Sisak27

Što je to BAT!• Opisano u BREF, koji ne daje jednoznačne

vrijednosti emisija/ispusta/standarda

• Nema ‘jedinstvenog’ BAT-a za određene industrijske aktivnosti - BAT ne znači najbolji od najboljih

• Uvijek se navode granice unutra kojih se mora nalaziti postrojenje, što ovisi o realnim mogućnostima, o lokaciji,... Proizlazi, da dozvola za dva ista postrojenja nisu nužno iste

• Znači BREF otvara mogućnost inovativnosti, pregovaranja i dogovaranje


BAT - Klaonice i SPŽP – 250 tehnika

5.1 BAT for slaughterhouses and animal by-products

installations

5.3 ADDITIONAL BAT for animal by-products

installations

5.3.4ADDITIONAL

BATfor blood

processing

5.3.9ADDITIONAL

BATfor composting

5.3.7ADDITIONAL

BATfor incineration

5.3.6ADDITIONAL

BATfor gelatine

manufacture

5.3.8ADDITIONAL

BATfor biogasproduction

5.3.1ADDITIONAL

BATfor fat melting

5.3.2ADDITIONAL

BATfor rendering

5.3.5ADDITIONAL

BATfor bone

processing

5.3.3ADDITIONAL

BATfor fish-mealand fish-oilproduction

5.2.1 ADDITIONAL BAT for the slaughter of large animals

5.2.2 ADDITIONAL BAT for the slaughter

of poultry

5.2 ADDITIONAL BAT for slaughterhouses

5.1.1 Generalprocesses

andoperations

5.1.2 Integrationof same site

activities

5.1.3 Collaborationwith upstream and

downstreamactivities

5.1.4 Installationand equipment

cleaning

5.1.5 Treatmentof waste water

5.1.1.1 BAT forenvironmentalmanagement

Tier 2

Tier 3

Tier 1

Industrija obrade otpada – 940 tehnika

Viktor Simončič, Sisak 30

Vrsta obrade odpada

Broj upotrebljenih tehnikUKUPNOprerada odpadaka,

spreprečavanje i upravljanje z otpacima

emisijeuv zrak odpadna voda tvrdi ostaci

Opće tehnike 296 26 16 31 369

Biološka prerada 41 58 3 4 106

Fizikalno-kemijska prerada 133 17 4 6 160

Prerada materiala 44 44 19 7 114

Priprema goriva iz odpada 39 16 0 0 55

Postupci za smanjivanje emisija u zrak 57 57

Pročišćavanje odpadne vode 52 52

Postupanje s ostakom 27 27

UKUPNO 553 218 94 75 940

Balansiranje IPPC

Tehnički Održive Tehnike

Lokalna

Pitanja okoliša

Globalna

Regionalna

Željeni rezultat za okoliš

NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE

Komercijal.pritisci

Dodatnitroškovikontrolezagađenja

Ekonomski održiv rezultat

Financijskistatus

Trenutna ekonomska održivost

Uzeti u obzir troškove i prednosti


Preuzeo od prof. Kneževića - Sarajevo

TEHNIČKA POMOĆ u odabiru ljestvi

• Tehničku pomoć EU treba znati iskoristiti!

• Prije svega VI MORATE ZNATI ŠTO VAM TREBA

• Strani eksperti – uvijek je pitanje i njihove kompetencije – su dobri samo koliko ste VI DOBRI – koliko znate što trebate!

• Oni u pravilu nude sliku – stanje koje je kod njih i koje VI TREBATE DOSTIĆI, a u pravilu ne nude ljestve!


NAJVAŽNIJE• TRAŽITE STRANE EKSPERTE LJESTVE-

NEKA VAM POKAŽU KAKO SU SE ONI, KADA SU BILI TU GDJE STE SADA VI POPELI TAMO KUDA BI SE VI TREBALI POPETI!

• Kada pogledate broj „neiskorištenih studija i projekata” predlažem – ANGAŽIRAJTE INTERNO NEKOGA TKO STVARNO ZNA - tko će vam pomagati da se tehnička pomoć iskoristi za odabiranje LJESTVI

• Takvih je jako, jako malo – nađete li pravoga, trošak integracije biti će relativno podnošljiv!


Integracija je i poslovni izazov!

• Trebat će izgraditi stotine uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, stotine odlagališta, reciklažnih centara,….

• Ocijenite koja tehnologija će dati najveći povrat društvenoj ekonomiji - koliko će novca od građana otići na kupovanje opreme koju su proizveli ti isti građani?

• Sve aktivnosti treba prilagoditi nacionalnim prilikama!


Zelena ekonomija Beograd 2013

Umjesto zaključka

• Integracija industrije u EU je velika prilika, ali i opasnost da se veliki broj industrije zatvori!

• Morate odabrati prave LJESTVE – za to trebate pomoć iskusnih, kako bi tehničku pomoć EU pravilno iskoristili.

• Kopiranje „razvijenih” ne mora biti najbolji put – pogledajte promašaje u regionalnim konceptima postupanja s otpadom u Regiji

• Sa pozicije REGIJE, šteta je da se u Hrvatskoj ne govori KINESKI! Zašto?

• Više bi se razmišljalo, a manje prepisivalo!35

Preuzeo od prof. Kneževića - Sarajevo

TE

HN

IČK

I /

TE

CH

NIC

AL

EK

ON

OM

SK

I /

EC

ON

OM

Y

TR

ŽIŠ

NI

/ M

AR

KE

T

DR

UŠ

TV

EN

I /

SO

CIE

TA

L

POTENCIJALI POTENTIALS

BARIJEREBARRIERS


• ZA PROMJENE JE POTREBNO VRIJEME – i drugi su ga trebali

No, vrijeme radi samo za one koji rade!

• Popeti se može samo s ljestvama! Imate li ih? Ako ne, potražite ih odmah! Sada! Danas!


Ljestve su različite …..


Nije važno gdje si ako znaš kuda ideš!

Ovo su ljestve koje trebamo

DRUŠTVO

MOGUĆNOSTI

NEREALNE ŽELJE

OPREZ!

BEZ PRAVIH LJESTVI SVAŠTA SE DEŠAVA …..


HVALA NA PAŽNJI!

Documents

Obaveze industrije - troškovi i dobit EU integracija