Sveuilite u ZagrebuEkonomski fakultetDiplomski sveuilini studij poslovne ekonomije

STRATEKA ANALIZA HRVATSKE DRVNE INDUSTRIJE

Diplomski rad

Alen Mijo

Zagreb, prosinac 2013.Sveuilite u ZagrebuSveuilite u ZagrebuEkonomski fakultetDiplomski sveuilini studij poslovne ekonomije

STRATEKA ANALIZA HRVATSKE DRVNE INDUSTRIJESTRATEGIC ANALYSIS OF CROATIAN WOOD INDUSTRYDiplomski rad

Alen Mijo, 0068023661

Mentor: Doc. dr. sc. Domagoj Hruka

Zagreb, prosinac 2013STRATEKA ANALIZA HRVATSKE DRVNE INDUSTRIJE

SAETAK

U ovom radu analizira se struktura drvne industrije u Republici Hrvatskoj. Nakon uvoda i teorijskog okvira u kojem je opisan strukturalistiki i resorni pristup strategiji poduzea, kao i generike konkurentske strategije, rad analizira strukturu drvne industrije na podruju Hrvatske koritenjem Porterovog modela Pet konkurentskih sila, i SWAT analizom, te usporeuje kljune resurse industrije u Europi u u Hrvatskoj. Na temelju utvrenih analiza u zavrnom djelu rada predlau se strategija daljnjeg razvoja drvne industrije u Hrvatskoj te mogunosti daljnje ekspanzije.U radu su koriteni podaci dostupni iz relevantne, domae i inozemne literature, podaci dostupni na Internetu te baze podataka.

Kljune rijei: drvna industrija u Republici Hrvatskoj, Hrvatske ume d.o.o., strateka analiza, umoposjednici, ume u Hrvatskoj.

ABSTRACTThe purpose of this thesis is to analyze the structure of the timber industry in the Republic of Croatia. After the introduction and the theoretical framework that discusses structural and resource based approach to firms strategy analysis along with the generic competitive strategies, this thesis provides an insight into the structure of timber industry in Croatia using Porters model of five competitive forces and SWOT analysis. Furthermore, it compares the key industry resources both in Europe and Croatia. Taking into consideration the thorough analysis, strategy for further development of the timber industry in Croatia and the possibilities for further expansion are proposed in the final part of this thesis. The data used in this paper are gathered from relevant, domestic and foreign literature, Internet and available databases.

Key words: Timber industry in the Republic of Croatia, Croatian Forests ltd, strategic analysis, forest owners, forests in the Republic of Croatia

SADRAJ

1.UVOD51.1Problemsko podruje rada51.2Ciljevi rada61.3Sadraj i struktura rada62.KONCEPCIJA STRATEGIJE PODUZEA72.1.Strateki menadment i analiza industrije82.2Strukturalistiki i resursni pristup strategiji poduzea92.3Generike konkurentske strategije112.3.1Strategija trokovnog vodstva122.3.2Strategija diferencije132.3.3Strategija fokusiranja143.DRVNA INDUSTRIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ I U EUROPSKOJ UNIJI173.1Povijest umarstva i drvne industrije173.2Osnovni podaci o najveem drvno industrijskom poduzeu u Hrvatskoj193.3Dostupnost sirovina kao temelj poslovanja233.4Potencijal industrije273.5Analiza umarsta i drvne industrije u Europi i u Republici Hrvatskoj324.STRUKTURALISTIKI PRISTUP ANALIZI HRVATSKE DRVNE INDUSTRIJE384.1Prijetnja od pridolica u hrvatskoj drvnoj industriji394.2Pregovaraka mo dobavljaa u hrvatskoj drvnoj industriji414.3Pregovaraka mo kupaca u hrvatskoj drvnoj industriji464.4Intenzitet industrijskog suparnitva u hrvatskoj drvnoj industriji494.5Opasnost od supstituta u hrvatskoj drvnoj industriji514.6SWOT analiza hrvatske drvne industrije525.STRATEKO USMJERENJE HRVATSKIH UMA D.O.O., KAO NAJVEEG DRVNO-INDUSTRISKOG PODUZEA U HRVATSKOJ575.1Uvoenje ISO certifikata575.2Unaprijeenje odnosa Hrvatskih uma i drvno-preraivake industrije585.3tedljiva ekonomska politika605.4Hrvatske ume d.o.o kao strategija Vlade656.ZAKLJUAK67POPIS LITERATURE68POPIS SLIKA70IVOTOPIS72

1. UVOD

Problemsko podruje rada

Tema ovog diplomskog rada je strateka analiza Hrvatske drvne industrije.Drvna industrija Republike Hrvatske, tradicionalno izvozno orijentirana, radno intenzivna i dominantna u ruralnim krajevima zemlje, ima znaajnu ulogu u ukupnom nacionalnom gospodarstvu koja se ogleda u ekonomskom (7%-tni udjel u ukupnoj robnoj razmjeni) i kroz iri drutveni doprinos (1/3 ukupnog broja zaposlenih u preraivakoj industriji, 1,4%-tni udjel u BDP-u), ime se pridonosi harmonizaciji ukupnih razvojnih procesa unutar zemlje.U kontekstu regionalnog i ruralnog razvoja zemlje, drvna industrija ima visoku poziciju jer predstavlja jednu od dominantnih grana industrije u navedenim podrujima te se razvojem iste direktno doprinosi jaem i brem gospodarskom regionalnom razvoju.Ovaj rad nema za cilj obraditi drvno-preraivaku industriju, ve iskljuivo drvnu industriju gdje se kao monopolist pojavljuje dravno poduzee Hrvatske ume d.o.o. koje posjeduju oko 80% ukupnih uma. Ostalih 20% pripadaju vlasnici privatnih uma koji u najveem broju sluajeva pripadaju starijoj populaciji seoskog stanovnitva, pa tako mnogi ne vode brigu o svom umskom posjedu, ili vie nemaju prebivalite u mjestu gdje im je uma. Dravne potpore privatnom umarstvu gotovo da ne postoje, kao ni znanstvena istraivanja, a gospodarenje malim umskim posjedom nepoznanica je za veinu umarskih strunjaka. Mlai umoposjednici nisu zainteresirani za ulaganja i bavljenje umom. Informiranost privatnih umovlasnika i javnosti o umarstvu u RH je vrlo loa, edukacije ne postoje, a komunikacije tijela vlasti i umovlasnika nema.Programi gospodarenja privatnim umama ne obnavljaju se (samo za otprilike 6% povrineprivatnih uma postoje vaei programi), evidentirana sjea se obavlja u okvirima odobrenogopsega nune doznake, bez smjernica gospodarenja i propisanih obveza izvrenjaumskouzgojnih radova. Ovakvo stanje rezultira nezainteresiranou vlasnika za svoj umskiposjed, vodi daljoj devastaciji privatnih uma i umanjenju drvne zalihe. Javlja se principgospodarenja putem jednokratnog uitka vrednije drvne mase uz preputanje preostalepovrine spontanom razvoju.[footnoteRef:1] Hrvatska jo uvijek nema jasnu gospodarsku i razvojnu strategiju, kao ni konzistentnu ekonomsku politiku koja bi omoguila ubrzan razvitak Hrvatske, to znai veu stopu rasta BDP-a od postojee. U proteklim godinama nije ouvana zaposlenost, dolo je do tehnolokog jaza u odnosu na razvijene zemlje, a slabo je implementiran moderni menadment i poduzetnitvo u hrvatsko gospodarstvo to je, sa svoje strane, usporilo ukljuivanje hrvatskog gospodarstva i hrvatskih poduzea u razvojne tokove europskog i svjetskog gospodarstva te meunarodnog trita kapitala. Poloaj Hrvatskih uma uslijed takve situacije u irem gospodarskom kontekstu nije nita bolji od ostatka gospodarstva.[footnoteRef:2] [1: Izvjee o stanju uma i umskog zemljita u Republici Hrvatskoj] [2: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka analiza Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 1]

Interes za problematiku upravo drvne industrije proizlazi iz autorove povezanosti s tom industrijom, odnosno preddiplomskim obrazovanjem na umarskom fakultetu, kao i pristupom velikom broju industrijskih podataka i informacija. Strukturalistiki pristup analizi industrije temeljit e se na Porterovom modelu pet konkurentskih sila i SWOT analizi industrije.

Ciljevi rada

Cilj istraivanja je provesti strateku analizu drvne industrije u Hrvatskoj Porterovim modelom Pet konkurentskih sila, analizirati hrvatsku drvnu industriju SWAT analizom, te provesti strateku analizu poduzea Hrvatske ume kao monopolista na podruju Hrvatske za prodaju i gospodarenje drvnom sirovinom. Takoer je cilj i predvidjeti osnovne budue smjernice razvoja hrvatske drvne industrije kao i Hrvatskih uma d.o.o. u ijem je vlasnitvu 80% ukupne umske povrine.Definirat e se neki od stratekih programa, ciljeva i inicijativa koji e pomoi Hrvatskim umama d.o.o. da ostvare strateku viziju u iduem razdoblju, ime e znaajno utjecati na strateki kontekst hrvatskog drvnog klastera i openito hrvatske drvne industrije.

Sadraj i struktura rada

U prvoj cjelini definiran je problem istraivanja i postavljeni su ciljevi rada. Druga cjelina predstavlja teorijski okvir u kojem je opisan strukturalistiki i resorni pristup startegiji poduzea, te generike konkurentske strategije.

Trea cjelina donosi pregled hrvatske drvne industrije, njezin povijesni razvoj, podatke o najznaajnijem hrvatskom poduzeu na podruju drvne industrije, dostupnosti sirovine, potencijal same industrije, te usporedbu sa drvnom industrijom Europske unije.

U etvrtoj cjelini obraen je strukturalistiki pristup analize drvne industrije, na kojem se zasniva ovaj rad. Prikazanana je analiza industrije Porterovim modelom i SWAT analiza.U petoj cjelini izneene su neke od stratekih smjernice Hrvatskih uma d.o.o kao najznaajnijeg poduzea na podruju hrvatske drvne industrije. Zavrna esta cjelina donosi zakljuna razmatranja provedene industrijske analize.

2. KONCEPCIJA STRATEGIJE PODUZEA

2.1. Strateki menadment i analiza industrije

U poslovnom svijetu, pod utjecajem globalizacije, prisutne su sve bre i nepredvidljivije promjene okoline, pravila trinog natjecanja, zahtijevi trita i tehnologija proizvodnje. Svekolike promjene svjetskog poslovanja stvaraju posve novi kontekst stratekog ponaanja poduzea.[footnoteRef:3] [3: Tipuri D., Markulin G.,: Strateki savezi, Sinergija, Zagreb, 2002., str. 3.]

Kako u takvim uvjetima globalnog trita koje svoj utjecaj, akvizicijama nacionalnih ili regionalnih poduzea, prenosi i na nacionalna trita danas biti konkurentan i uspjean sudionik to je ujedno i preduvjet opstanaka i odranja poslovanja? Bez jasne strategije kojom e se graditi konkurentska prednost poduzea ono je u opasnosti ili da bude akvizirano od velikih multinacionalnih kompanija ili da kroz prihvaanje loije trine pozicije na kraju bude prisiljeno i na izlazak iz industrije. Strateki menadment nastao je kao posljedica injenice da se u drugoj polovini 20. stoljea sve vei utjecaj eksterne okoline u procesu donoenja dugoronih odluka nije mogao ignorirati ve se morao izrazito respektirati. Strateki menadment kao proces podrazumijeva kontinuirani, iterativni proces usmjeren na stvaranje spremnosti poduzea za prilagodbu u promjenjivoj okolini. U tom smislu odnosi se na strateko planiranje, implementaciju planova i strateku kontrolu.[footnoteRef:4] [4: Buble M., Cingula M., Dujani M., Duli ., Gonan Boac M.,Galeti L., Ljubi F., Pfeifer S., Tipuri D., Strateki menadment, Sinergija, Zagreb, 2005., str. 1.]

U procesu stratekog menadmenta donoenje, realizacija i nadgledanje provoenja stratekih odluka poduzeu trebaju osigurati odrivu konkurentsku prednost i osigurati mu nad prosjene profite (u odnosu na industriju kojoj pripada poduzee). Dugorona vea ili manja profitabilnost, kao obiljeje konkurentnosti poduzea, nije iskljuivo rezultat razvoja i implementacije stratekih aktivnosti nego ovisi i o industrijskoj strukturi, tj. konkurentskom prostoru u kojem se poduzea natjeu.[footnoteRef:5] A uspjenu strategiju nemogue je donijeti bez detaljnog poznavanja konkurentskog okruja i okoline u kojoj poduzee djeluje. [5: Tipuri D., Konkurentska sposobnost poduzea, Sinergija, Zagreb, 1999., str. 8.]

Stoga donoenju odluke o strategiji treba prethoditi strateka analiza koja bi trebala razjasniti gdje se nalazi poduzee, kakva mu je okolina i kakva je njihova interakcija. Upravo rezultati industrijske analize predstavljaju osnovni putokaz za razvoj strategije poduzea.[footnoteRef:6] [6: Tipuri D., Porterov model industrijske strukture, Poslovna analiza i upravljanje, oujak-travanj 1996., str. 28.]

Meutim, konceptualizacija strategije nije samo analitiki proces; zahtjeva intuiciju, vjetinu, kreativnost, osjetljivost na trine trendove i svjesnost o tome to neko poduzee moe, a to ne moe postii, kao i sposobnost poduzea i njegovih sastavnih dijelova da ue i prilagoavaju se, eksperimentiraju, procjenjuju ideje i obveu se na predanost naizgled preambicioznim ciljevima. Organizacijska efikasnost zahtjeva od poduzea prepoznavanje potrebe za razliitim vrstama promjena i poduzimanje koraka kako bi njima ispravno upravljala. Uspjena prilagodba poduzea na promjene i zahtjeve okoline tako postaje jedan od glavnih izvora odrive konkurentske sposobnosti.[footnoteRef:7] S obzirom na stanje drvne industrije u Hrvatskoj oito je da trenutnim stanjem ne moe biti konkurentna i ostvarivati prihode, kako na svjetskim, tako ni na tritima Europse unije. Analiza e pokazati da je potrebna promjena u odnosu na dosadanje stanje, to znai primjena strategije restrukturiranja drvne industrije, a samim time i Hrvatskih uma d.o.o., kao poduzea koje posjeduje 80% drvne grae. [7: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka inicijative za unaprijeenje poslovanje Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 1]

Strateka analiza se moe provoditi na razini industrije, meu razini stratekih grupa ili na razini poduzea.

1. 1. 1. Strukturalistiki i resursni pristup strategiji poduzea

Razvoj strategije poduzea mora biti temeljen na rezultatima analize industrijskestrukture. Industrijska analiza, kao vaan dio strateke analize, treba pomoi u predvianjuprosjene razine dugorone profitabilnosti industrije i razumijevanju stratekih razlikaizmeu industrijskih konkurenata. Analiza treba dati odgovor na pitanje o privlanostiindustrije za raznovrsne poslovne pothvate, kao i prosudbu o njihovoj ekonomskojopravdanosti.[footnoteRef:8] [8: Tipuri, D., Porterov model industrijske strukture, Industrijska analiza kao kljuna pretpostavka oblikovanjastrategije poduzea, str. 1.]

Prema strukturalistikoj teoriji bit stratekog ponaanja poduzea je povezivanjepoduzea s najvanijim elementom njegove okoline industrijom, a klju uspjeha ono trebanalaziti u ostvarenju odrive konkurentske prednosti unutar industrije. Imati konkurentskuprednost znai ostvarivati povoljniji industrijski poloaj od svojih industrijskih suparnika idrugih trinih sudionika.[footnoteRef:9] [9: Tipuri D., ur. Konkurentska sposobnost poduzea, Sinergija nakladnito, Zagreb, 1999.]

Strukturalistika teorija strategije najee se tumai kroz S-C-P model industrijskeorganizacije koja se kasnije nadopunjuje i razvija preko Porterovog modela petkonkurentskih sila. Naziv S-C-P modela proizaao je od poetnih slova triju rijei koje su glavne karakteristike na kojem se ovaj model temelji, a to su: Structure-Conduct-Performance. Structure termin u modelu se odnosi na strukturu industrije mjerenu faktorima poput broja konkurenata u industriji, heterogenosti proizvoda, te trokovima ulaska i izlaska iz industrije.Conduct termin se odnosi na neke specifine aktivnosti poduzea unutar industrije, apodrazumijeva diferencijaciju proizvoda, promjenu cjenovne politike i dr.Performance pak ima dvostruko znaenje a to su: performansa individualnogpoduzea i performanasa ekonomije u cijelosti.Pri strukturalistikom pristupu strategiji poduzea, osim analize industrije u kojem senalazi poduzee i koji daje okvir za dalje razmatranje, nain kako poduzee moe ostvaritikonkurentsku prednost svodi se i na izbor jednog od dva naina obavljanja aktivnosti.Smanjivanjem trokova po odabranoj aktivnosti ili diferencijacijom u odnosu na drugapoduzea.Kako S-C-P model prema nekim miljenjima ima odreena ogranienja, te supostojale kritike upuene na taj model analize (nedovoljna orijentacija ka poduzeu ipoveanju konkurentske prednosti), Porter kroz svoj model pet konkurentskih sila na nekinain ispravlja te nedostatke te ih nadopunjuje. On je u svom modelu definirao tih petspecifinih utjecaja kojima odreena industrije moe utjecati na mogunost poduzea uostvarenju ili zadravanju iznad prosjenih profita.Resursna teorija javlja se kao svojevrsna kritika na strukturalistiku (kritika eksterneorijentacije) i svoj primarni naglasak stavlja na resurse poduzea, tvrdei pri tome da suunutarnji resursi znatno vaniji od industrijske strukture kako bi se ostvarila i odralakonkurentska prednost. Resursni pristup govori o zapaanju kljunih resursa poduzea tezadravanju postojeih i stvaranju buduih kljunih kompetencija poduzea uoavanjempostojeih. Resursni pristup negira vezu izmeu industrijske strukture i profitabilnosti, izvorekonkurentske prednosti trai unutar organizacije, u resursima i sposobnostima kojeorganizacija posjeduje. U analizi koja se temelji na resursnoj teoriji, pod pojmom resursanavedena koncepcija ukljuuje financijsku, fiziku, ljudsku, nedodirljivu ili nevidljivu iorganizacijsku aktivu poduzea koja se koristi s ciljem razvijanja, proizvodnje i prodajeproizvoda i usluga krajnjim kupcima i potroaima. Konkurenti se mogu identificirati premaslinosti svojih proizvoda i prema slinosti svojih resursa i sposobnosti.Prema resursnom pristupu strategiji poduzea, konkurentsku prednost osiguravajuetiri glavne karakteristike resursa, a to su:1. Vrijednost sposobnost stvaranja dodane vrijednosti,2. Rijetkost to manji broj resursa konkurentsko poduzee posjeduje, to bolje,3. Nemogunost imitiranja moraju biti to tei za oponaanje,4. Sposobnost koritenja.

Generike konkurentske strategije

Veina naeg razumijevanja kompetitivne strategije se moe povezati sa Porterovim okvirom niskih trokova-diferencijacije-fokusiranja. Njegov rad je primio znaajnu (iako ne jedinstvenu) podrku u literaturi i oznaio je kljuan prijelaz poetkom integriranja faktora specifinih za poduzee u model performansi poduzea kojim je dominirala perspektiva industrijske organizacije. Meutim u posljednje vrijeme pojavila su se dva kljuna faktora koji potiu rekonceptualizaciju Porterove perspektive kompetitivne strategije. Prvi se javlja u literaturi poslovne strategije i predstavlja odmak od tipoloke orijentacije ka veoj ulozi faktora specifinih za organizaciju koji su karakteristini za resursni pristup. No i resursni pristup ne znai nuno da pristup sa tipovima strategija vie nije koristan. Drugi se javlja u poslovnom okruenju i uzrokovan je intenzitetom promjena u globalnom poslovnom svijetu i naroito je naglaen u posljednja dva desetljea. Te promjene predstavljaju izazov za strateki statiki model kako u empirijskom testiranju tako i u primjeni. No ipak ukoliko te promjene mogu biti identificirane deskriptivni strateki model moe biti od znaajne koristi.[footnoteRef:10] [10: Parnell J. A.,Generic strategies after two decades: a reconceptualization of competitive strategy, Management Decision, Vol. 44, No. 8, 2006., str. 1139/1140., dostupno na: http://www.emeraldinsight.com/Insight/viewPDF.jsp?Filename=html/Output/Published/EmeraldFullTextArticle/Pdf/0010440810.pdf ]

Porter razmatrajui osnovne konkurentske prednosti sa irinom konkurentskog podruja , identificira tri generike konkurentske strategije:1) Strategiju trokovnog vodstva koja se svodi na izgradnju konkurentske prednosti najniih trokova u cijeloj industriji2) Strategiju diferencijacije u cijeloj industriji i 3) Strategiju fokusiranja, sa svoje dvije inaice: fokusiranim trokovnim vodstvom i fokusiranom diferencijacijom.[footnoteRef:11] [11: Buble M., Cingula M., Dujani M., Duli ., Gonan B., M., Galeti L., Ljubi F., Pfeifer S., Tipuri D.: Strateki menadment, Sinergija, Zagreb, 2005., str. 144.]

Strategija trokovnog vodstva

Trokovno vodstvo[footnoteRef:12] ima za cilj postizanje i zadravanje niih trokova proizvodnje u odnosu na konkurente to uz zadovoljavajuu kvalitetu proizvoda rezultira poveanjem prodaje po cijenama niim od konkurentskih ali i poveanjem prihoda. U sluaju uspjene primjene ove strategije poduzee je zatienije od utjecaja pregovarakih moi dobavljaa i kupaca kao i prijetnje supstitucijskih proizvoda u odnosu na konkurente koji primjenjuju drugaije strategije. [12: Porter M. E., Competitive Strategy: Techniques for Analyzing Industries and Competitors, The Free Press, New York, 2004. (1. izd. 1980.), str. 35.]

Poduzee se orijentira na stalno smanjivanje trokova u svim segmentima poslovanja. Kako bi to postiglo mora imati (ili teiti imati) vee proizvodne kapacitete i outpute u odnosu na konkurenciju.[footnoteRef:13] U suprotnom postoji opasnost uspjenije primjene navedene strategije od strane konkurenata zahvaljujui ekonomiji obujma. Strategija je stoga pogodna za primjenu trinim liderima ili velikim poduzeima koja rezultatima primijenjene strategije mogu superponirati rezultate postignute prednostima ekonomije obujma a njezino parcijalno provoenje ne moe donijeti eljene rezultate. Sve to podrazumijeva da imamo proizvod koji ima znaajan udio na tritu, a ukoliko to nije sluaj morat e se pristupiti i sniavanju cijena ime e profitabilnost biti ugroena. Takoer se mogu iskoristiti prilike za diferencijaciju ali uz zadravanje niskih trokova. [13: Buble M., Cingula M., Dujani M., Duli ., Gonan B. M., Galeti L., Ljubi F., Pfeifer S., Tipuri D.: Strateki menadment, Sinergija, Zagreb, 2005., str. 144.]

Odabrati niske trokove za izgradnju konkurentske prednosti znai orijentirati se na strategiju trokovnog vodstva i teiti industrijskom liderstvu.[footnoteRef:14] Ukoliko je poduzee u poziciji industrijskog voe moi e postavljati osnovne konkurentske uvjete i upravljati industrijskim cijenama. Izrazito je opasno ukoliko vie subjekata izabere istu strategiju. [14: Buble M., Cingula M., Dujani M., Duli ., Gonan B. M., Galeti L., Ljubi F., Pfeifer S., Tipuri D., Strateki menadment, Sinergija, Zagreb, 2005., str. 146.]

Sve dok se jedno poduzee ne postigne trokovno vodstvo i prisili ostale konkurente na naputanje ove strategije, posljedice za industrijsku profitabilnost mogu biti katastrofalne.[footnoteRef:15] Za provoenje trokovne strategije potrebno je odrediti i analizirati sve poslovne procese, te se potom pristupa smanjivanju trokova i pojednostavljivanju poslovnih procesa. Za uspjenu primjenu strategije niskih trokova esto je potrebno ostvariti ulaganja u novu tehnologiju i raunati sa poetnim gubicima (dok se ne dostigne dovoljna razina prodaje koja ponitava sniavanje cijena), a to djelomino ponitavaju manji izdaci za marketing, istraivanja i neke druge aktivnosti. [15: Porter M.E., Competitive Adventage, Free Press, New York, 1985., str. 97.]

Rizici s kojima se susree poduzee koje primjeni ovu strategiju mogu biti: Tehnoloke promjene koje ponitavaju prola ulaganja ili steeno znanje. Mogunost implementacije strategije od strane poduzea u industriji ili pridolica postupkom imitacije ili ulaganjem u novu tehnologiju. Nemogunost uvianja promjena trita ili zahtijeva za proizvodima uslijed orijentiranosti na trokove. Postupni porast trokova

Strategija diferencije

Diferencijacija[footnoteRef:16] proizvodnog asortimana podrazumijeva posjedovanje proizvoda koji se po nekim svojstvima (znaajnima za kupce) razlikuje od konkurentskih. Zbog posebne vrijednosti proizvoda percipirane od strane kupaca oni su spremni platiti viu cijenu to poduzeu generira poveanje prihoda za koje se podrazumijeva da mora biti vee od ukupnog troka diferencijacije. to je osnova diferencijacije originalnija i due odriva to poduzee due moe na osnovu diferencijacije ostvarivati natprosjene profite. [16: Porter M. E., Competitive Strategy: Techniques for Analyzing Industries and Competitors, The Free Press, New York, 2004. (1. izd. 1980.), str. 37.]

Konkurentska prednost postoji ako je isporuena korist kupcima vea od diferencijacijskih trokova, tj. ako je premijska cijena dovoljna da poduzee stvori veu ukupnu vrijednost od konkurenata.[footnoteRef:17] [17: Buble M., Cingula M., Dujani M., Duli ., Gonan B. M.,Galeti L., Ljubi F., Pfeifer S., Tipuri D.: Strateki menadment, Sinergija, Zagreb, 2005., str. 149.]

Strategija diferencijacije se koncentrira na izdvajanje proizvoda u odnosu na konkurente fizikim osobinama proizvoda, njegovom kvalitetom ili samo percepcijom proizvoda od strane kupaca to je i najei primjer diferencijacije. Kao i u sluaju primjene strategije trokovnog vodstva kada se ne smije zanemariti diferencijacija tako je i u sluaju primjene strategije diferencijacije potrebno drati trokove diferencijacije pod kontrolom. Navedeno je nuno jer postizanje diferencijacije uz visoke trokove koje ne mogu biti pokriveni premijskim cijenama nee imati za posljedicu ostvarivanje natprosjenih profita. Profiti osigurani primjenom strategije diferencijacije su kao i u sluaju strategije trokovnog vodstva ogranieni pregovarakim moima dobavljaa i kupaca, no primjena strategije diferencijacije umanjuje opasnost djelovanja supstituta. Vrlo je teko uz premijske cijene oekivati i vodei trini udio kao u sluaju strategije niskih trokova, no manja razina prodaje kompenzirana je poduzeu ostvarivanjem viih profita. Rizici primjene strategije diferencijacije su:[footnoteRef:18] [18: Porter M. E., Competitive Strategy: Techniques for Analyzing Industries and Competitors, The Free Press, New York, 2004. (1. izd. 1980.), str. 46.]

Razlika visine trokova u odnosu na poduzea koja primjenjuju trokovnu strategiju ne smije biti prevelika jer e u suprotnom kupci zbog mogue visoke utede prijei na jeftinije proizvode Opadanje interesa kupaca za diferenciranim proizvodom Imitacija ograniava postignutu diferencijaciju (est sluaj u zrelim industrijama)

Strategija fokusiranja

Fokusiranje[footnoteRef:19] je trea generika strategija. Poduzee bira segment ili skupinu segmenata u industriji i prilagouje svoju strategiju tako da ekskluzivno usluuje samo odabrano trino podruje. Odnosno za razliku od dvije ve navedene strategije ne primjenjuje se na cjelokupno trite ve na ui trini segment koji se po nekoj osnovi izdvaja iz cjelokupnog trita ili industrije tj. na odreenu skupinu potroaa i zadovoljavanje njihovih specifinih zahtjeva. Ova strategija se temelji na pretpostavci da se poduzea koja su orijentirana na cijelo trite ne mogu detaljno posvetiti svakom segmentu trita i zadovoljiti sve njegove potrebe. To je mogue u sluaju poduzea koje imaju strategiju orijentacija poslovanja na ui segment trita. Uz to odabrani segment takoer mora biti spreman i u mogunosti plaati premijske cijene. Fokusiranje moe biti bazirano na trokovnom vodstvu ili diferencijaciji pojedinog segmenta proizvodnje ili proizvoda. Primjena ovih strategija osigurava vee profite u ciljanim segmentima trita, a pri tome poduzea koja primjenjuju ovu strategiju ne moraju biti ni najjaa ni najvea poduzea u cjelokupnoj industriji. [19: Porter M. E., Competitive Strategy: Techniques for Analyzing Industries and Competitors, The Free Press, New York, 2004. (1. izd. 1980.), str. 38.]

Konkurentska snaga fokusiranja je najvea kad industrija ima brzorastue segmente; kad su segmenti dovoljno veliki za profitabilnost, ali opet dovoljno mali da ne izazivaju preveliku pozornost i interes velikih konkurenata; kad se nitko od rivala nije usmjerio na segment; kad kupci u segmentu zahtijevaju specijalizirani pristup ili posebno oblikovana proizvodna/usluna obiljeja.[footnoteRef:20] [20: Buble M., Cingula M., Dujani M., Duli ., Gonan B., M.,Galeti L., Ljubi F., Pfeifer S., Tipuri D.: Strateki menadment, Sinergija, Zagreb, 2005., str 151-153.]

Rizici pri koritenju ove strategije su: Trokovna diferencijacija izmeu poduzea usmjerenih na cjelo trite i fokusiranih poduzea se poveava te eliminira trokovnu prednost usluivanja uskog degmenta Smanjivanje razlike izmeu proizvoda ili usluge razvijenih za pojedini segment i proizvoda namijenjenih cijelom tritu Konkurenti pronalaze pod segmente u ciljanom segmentu[footnoteRef:21] [21: Porter M. E., Competitive Strategy: Techniques for Analyzing Industries and Competitors, The Free Press, New York, 2004. (1. izd. 1980.), str. 46.]

Ostvarivanje natprosjenih rezultata na dui rok mogue ja samo na osnovu jedinstvene odrive i teko imitirane konkurentske prednosti dok se na krai rok iznad prosjeni rezultati mogu ostvariti strategijom izvlaenja profita.Porter kao dva osnovna izvora konkurentske sposobnosti poduzea istie niske trokove i diferencijaciju. Kako su strategije bazirane na ovim sposobnostima u osnovi razliite nije mogua njihova istovremena primjena ili barem ne na dui rok. Posljedica istovremene primjene ovih dviju strategija je zaglavljivanje izmeu dvije strategije (stuck in the middle) i potpuni gubitak konkurentske prednosti i ostvarivanje ispod prosjenih rezultata sve do trenutka odluke o primjeni samo jedne strategije. Poduzee u takvoj situaciji niti u potpunosti koristi strategiju diferencijacije niti niskih trokova, a niti ni fokusiranja te je loije u svakom segmentu od konkurenta koji primjenjuju samo jednu strategiju. Kratkotrajan uspjeh mogu je na kaotinom tritu gdje ni konkurenti nemaju izgraene strategije ili su zapeli na pola puta. U nekim industrijama, problem zapinjanja u sredini moe znaiti da su manja poduzea (fokusirana ili diferencirana) kao i najvea (trokovno vodea) najprofitabilnija dok poduzea srednje veliine ostvaruju manje profite.[footnoteRef:22] Strategiju je potrebno strpljivo graditi i primjenjivati a u sluaju pokuaja brzog ostvarivanja strategije za poduzee takoer postoji opasnost od zaglavljivanja na pola puta. [22: Porter M. E., Competitive Strategy: Techniques for Analyzing Industries and Competitors, The Free Press, New York, 2004. (1. izd. 1980.), str. 43.]

3. DRVNA INDUSTRIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ I U EUROPSKOJ UNIJI

2. Povijest umarstva i drvne industrijeIako ume postoje oduvijek, a isto tako njima se oduvijek koristi i ovjek, umarstvo, kao organizirana aktivnost oito mora imati svoje povijesno utemeljenje. Budui su razni dijelovi Hrvatske imali bitno razliiti povijesni put oito se i u umarstvu ne moe govoriti o jedinstvenoj povijesti.Razliiti autori razliito e odrediti poetak organizirane umarske djelatnosti, ovdje bi se ipak opredijelili za umski red carice Marije Terezije od 27. srpnja 1769., vaan zakon, ali i prvi pravi naputak o potrajnom gospodarenju umama. Originalni naziv glasi: "Naredba o lugov, gajov i dubrav s uvanja i zadravanja". Zbog tadanje dvojnosti civilne Hrvatske i Vojne krajine, analogni dokumenti, ali provedeni kroz vojne strukture Vojne krajine su umski red za ume petrovaradinske, brodske i gradike pukovnije od 15. rujna 1755. i umski red i Instrukcija od 23. veljae 1765. za podruje karlovakog generalata. Zanimljivo je da je potonji umski red donijet po izvrenoj inventarizaciji uma za ogulinski i dio otoke pukovnije i Velebita (do atorine), koju je proveo inenjerski major pl. Pirker, a autor Instrukcije bio je umarnik J. C. Franzoni.ume na podruju Hrvatske i Slavonije u rukama su brojnih vlasnika, ali bitna su dva oblika. Vojna krajina je posebna tvorevina direktno u nadlenosti cara i ume su ovdje praktiki pod vojnom upravom, dakle dravne, a iskljuiva im je namjena namirenje potreba krajinika. Rasformiranjem Vojne krajine pola uma ostaje dravno a polovica se, otkupom servitutnih prava krajinika, prevodi u posjed imovnihopina. Gotovo istodobno, ume na prostoru banske Hrvatske prolaze slian proces. Ukidanjem kmetstva dolazi do otkupa servitutnih prava kmetova pa se dio uma prenosi zemljinim zajednicama, a dio ostaje vlastelinsko.Tako to bude do 1929. kad drava preuzima upravu umama bez obzira na vlasnitvo.Zakonom o eksproprijaciji 1945. definitivno se sve ume oduzimaju veleposjednicima i crkvi, a 1947. isto se dogaa i umama imovnih opina i zemljinih zajednica.Od 1991. svim dravnim umama gospodari jedinstveno poduzee - Hrvatske ume d.o.o. Znaajno mjesto u povijesti hrvatskog umarstva ima i Hrvatsko umarsko drutvo, koje od 1846. neprekidno okuplja umarsku struku na ovim prostorima.[footnoteRef:23] [23: http://www.forest.hr/o_sumarstvu.html]

Struktura umoposjeda u Hrvatskoj prije II svjetskog rata pokazuje da je samo jedna etvrtina uma bila u dravnorn vlasnitvu. Na privatni umoposjed otpadala je priblino ista povrina (24 %), dok su stali oblici umoposjeda (imovne opine, zemljine zajednice, opinske i seoske ume, crkvene ume itd.) obuhvaali oko polovice ukupnih povrina pod umom. Dananja struktura umoposjedovnih odnosa u kojoj dominiradravno vlasnigtvo nad umom (oko 80 %) posljedica je agrarne reforme provedene poslije II. Svjetskoga rata.Po zakonu o o agrarnoj refonni od 23. 8. 1945. godine u brdskim podrujima odreen je maximum od 15-30 ha ume, odnosno 8-15 ha ume u ostalim podrujima.(Sabadi 1994).[footnoteRef:24] [24: umarski list 1-2, povijesni razvoj i strukture privatnog umoposjeda, Zagreb 2010, str 56]

Hrvatska je zemlja bogate tradicije prerade drva zbog svojih uma, pripadnosti europskim gospodarskim tokovima te razvijenog obrtnitva. Meu prve industrije spadaju pilane i proizvodnja piljene grae. Industrija namjetaja snanije se poela razvijati potkraj pedesetih godina 20. stoljea i blisko je povezana sa sirovinskim izvorima koje su nastavak pilanske proizvodnje. U tom razdoblju nastali su veliki drvnoindustrijski kombinati, programski odreeni, ali trino neprilagodljivi. Hrvatska proizvodi piljenu grau svih vrsta i dimenzija, furnir i furnirske ploe te otpreske, ploe od usitnjenog drva, parkete, podne i zidne obloge, graevne elemente od drva, drvenu ambalau, namjetaj od drva i svih kombinacija s drugim materijalima, druge proizvode od drva, pluta i pletarskih materijala, impregnirano drvo za razne potrebe (eljezniki pragovi, stupovi za elektroradove) te brojne galanterijske proizvode od drva.[footnoteRef:25] [25: HGK, prerada drva, proizvodi od drva I proizvodnja namjetaja, dostupno na; http://www.hgk.hr/zajednice/zajednica-za-lov-i-lovni-turizam/prerada-drva-proizvodi-od-drva-i-proizvodnja-namjestaja-wood-processing-wood-production-and-furniture]

1849. godine koja se smatra poetkom industrijske proizvodnje zbog prve uporabe parnog stroja u preradi drva. Taj razvojni ciklus traje sve do pred drugi svjetski rat. Prerada drva u Hrvatskoj ima vie stoljetnu tradiciju, a ivot stanovnitva je oduvijek bio usko povezan s umom i drvom, izjavio je Marijan Kavran iz HGK. Obrtnika prerada karakteristina je za razdoblje od 15.stoljea pa do polovine 19. kada je u Gorskom kotaru primjenom parnog stroja zapoela nova industrijska era u toj djelatnosti. Potom slijedi izgradnja prve tvornica namjetaja 1884. godine te bujanje prerade drva poetkom dvadesetog stoljea. U ono vrijeme razvila se snana industrijska prerada drva i proizvodnja namjetaja, a Naika tvornica tanina i paropila d.d. sa sjeditem u Zagrebu, imala je jedan od najsnanijih europskih drvopreraivakih kapaciteta s piljenjem 150.000 kubika trupaca, filijalom u Genevi i tvornicama u zemljama regije. O znaaju prerade drva govori i citat iz 1926. godine, autora Josipa Selaka: Naa drvna industrija stoji u svakom pogledu na prvom mjestu gospodarstva u naoj dravi. Vrijednost njenog eksporta, izala iz godine 1924. je oko 2 i pol milijarde dinara, danas neto manje, najvei je porezovnik, a transporti drva i drvene gradje obuhvaaju najmanje 33 posto itavoga eljeznikog prometa. Tradicija u obradi drva ima niz uspjenih primjera. Bave francuskih vinara u prolosti su esto bile izraivane iz slavonske hrastovine a u promidbenim materijalima mnogih crkvi, hotela pa ak i zgrada parlamenata i danas se navodi kako, uz venecijansko murano staklo, imaju i hrastovinu iz Slavonije.[footnoteRef:26] [26: Poslovni dnevnik, Prva izloba o povijesti hrvatske drvne industrije, 15.10.2007]

Osnovni podaci o najveem drvno industrijskom poduzeu u Hrvatskoj

Hrvatske ume, drutvo s organienom odgovornou je pravni sljednik "Hrvatskih uma", javnog poduzea za gospodarenje umama i umskim zemljitima u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb, osnovanog na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o umama (NN 41/90), s poetkom rada 1. sijenja 1991.godine.Hrvatske ume, javno poduzee za gospodarenje umama i umskim zemljitima u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb, bilo je pravni sljednik vie gospodarskih subjekata.Hrvatske ume d.o.o. danas su troslojno organizirano trgovako drutvo u vlasnitvu drave s Direkcijom u Zagrebu, 16 uprava uma-podrunica i 171 umarijom. Na elu drutva je predsjednik uprave, rad kontrolira Nadzorni odbor (oboje imenuje Vlada RH), a temeljene odluke donosi Skuptina drutva. Tvtka zapoljava oko 8.500 radnika od ega 1.250 s visokom strunom spremom.[footnoteRef:27] [27: http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/tvrtka/onama]

Slika 1. Shematski prikaz organizacije Hrvatskih uma d.o.o.

Izvor: Godinje izvjee za 2012 godinu; Hrvatske ume d.o.o, str 43.

Na dan 31. prosinca 2012. u Hrvatskim umama d.o.o. bilo je zaposleno 8.500 radnika. Prosjean broj zaposlenih u 2012. u odnosu na 2011. Godinu smanjen je za 1%. Iz poduzea je u 2012. otilo ukupno 255 radnika uz otpremnine i redovite odlaske u mirovinu.Od zastupljenih strunjaka najvie je diplomiranih inenjera umarstva - 1.313. Udio ena u ukupnoj strukturi zaposlenika iznosi oko 19%.[footnoteRef:28] [28: Hrvatske ume d.o.o, Godinje izvjee za 2012 godinu, str 17.]

Tablica 1. Prikaz broja zaposlenih prema organizacijskim jedinicama u Hrvatskim umama d.o.o.Izvor: Godinje izvjee za 2012 godinu; Hrvatske ume d.o.o,str 17Tablica 2. Prikaz obrazovne strukture zaposlenih u Hrvatskim umama d.o.o.

Izvor: Godinje izvjee za 2012 godinu; Hrvatske ume d.o.o,str 17U 2012. godini Hrvatske ume d.o.o. ostvarile su prodaju od 4.726.032 m3 drvnih sortimenata u vrijednosti od 1.497.604.367 kn, to je u odnosu na plan prodaje ostvarenje od 105,96 %. Bez obzira to je poslovanje obiljeilo smanjenje prihoda i rashoda, Hrvatske ume d.o.o. ostvarile su dobit od 20.800.000 kuna. Strukturu ukupne prodaje drvnih sortimenata u 2012. godini ini: prodaja trupaca u koliini od 2.259.801 m3 i u vrijednosti od 1.108.291.653 kn. prodaja tanke oblovine u koliini od 35.279 m3 i u vrijednosti od 8.590.030 kn. prodaja celuloze u koliini od 1.002.516 m3 i u vrijednosti od 188.711.550 kn. prodaja ogrjeva u koliini od 1.428.436 m3 i u vrijednosti od 192.011.134 kn. Najvie trupaca je prodano po ugovoru, 2.121.581 m3 to ini 93,88% od ukupne prodaje trupaca. Na domaim je licitacijama prodano 9.560 m3 ili 0,42% u odnosu na ukupnu prodaju trupaca,a na meunarodnim licitacijama 80.329 m3 ili 3,55% od ukupne prodaje trupaca.Manji dio trupaca 48.331 m3 ili 2,14% prodan je na blagajni. Provedbu i praenje prodajedrvnih sortimenata na inozemno trite obavlja Povjerenstvo za provedbu Uredbe o drabama odreenih drvnih proizvoda, sastavljena od predstavnika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, Carinske Uprave i predstavnika Hrvatskih uma d.o.o.[footnoteRef:29] [29: Hrvatske ume d.o.o,godinje izvjee za 2012 godinu, str 30]

Tablica 3. Prikaz izvrenja prodaje u Hrvatskim umama d.o.o.

Izvor: Godinje izvjee za 2012 godinu; Hrvatske ume d.o.o,str 30Tablica 4. Prikaz bilance na 31.12.2012. u Hrvatskim umama d.o.o.Izvor: Godinje izvjee za 2012 godinu; Hrvatske ume d.o.o, str 40

Dostupnost sirovina kao temelj poslovanja

Teritorijem Republike Hrvatske prolazi granica izmeu eurosibirsko - sjevernoamerike imediteranske regije, razlikujemo preko 60 umskih zajednica te oko 4.500 biljnih vrsta ipodvrsta. Vano je napomenuti da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja ije umeimaju preteno prirodnu strukturu, na to je znaajan utjecaj imala 150-godinja tradicijaumarske struke i znanosti. U Republici Hrvatskoj ume i umska zemljita pokrivaju 44 % kopnene povrine, a same ume 37%, to iznosi 0,46 ha po stanovniku. Kao to je vidljivo Hrvatska spada u umovitije zemlje u Europi. Za cijelo podruje Republike Hrvatske izraena je umskogospodarska osnova podruja s vaenjem od 1996. do 2005. godine u koju su ugraeni cilj i smjernice gospodarenja.ume su podijeljene na 996 gospodarskih jedinica. Za sve gospodarske jedinice natemelju naela osiguranja odrivosti ekosustava, a uvaavajui ume kao obnovljiv prirodniizvor uz naglaene opekorisne funkcije, izraene su osnove gospodarenja (za jednodobne iraznodobne ume) te programi gospodarenja ( ume na kru, zatitne, s posebnom namjenom,privatne), s ciljem da se obnova uma ubrza, nadopuni i pobolja gdje je to potrebno.Povrine i raspored umskog zemljita:1. umom obrasle povrine 2.078.289 ha2. Neobraslo umsko zemljite 345.952 ha3. Neplodno umsko zemljite 61.370 haUKUPNO 2.485.611 ha.Od ukupne povrine gore prikazane drava je vlasnik 2.024.474 ha (81%) uma i umskih zemljita, a u privatnom je vlasnitvu 461.137 ha (19%). od ega polovica na primorskom kru. Ovim povrinama gospodari blizu 600.000 vlasnika na oko 1.500.000 parcela. Ovako rascjepkani umski posjed prosjene je veliine 0,76 ha. U privatnim umama procijenjena drvna masa iznosi oko 80 m3/ha, s trendom pada zalihe. Tijekom 2004. godine u privatnim umama evidentirana je sjea 107.165,12 m3 drvne mase (samo oko 3% ukupno posjeene drvne mase u RH). Vano je naglasiti da je u ovom trenutku jo oko 10% povrina dravnih uma zagaeno minama to predstavlja veliki problem u gospodarenju umama, a posebice u dijelu zatite uma, jer zbog nepristupanosti nije mogue uz uobiajene uzgojne mjere provesti mjere sanacije i zatite od tetnih biljnih organizama. Ovakova situacija mogla bi imati dugorono negativne efekte na stanje uma i njihov vitalitet.[footnoteRef:30] [30: Izvjee o stanju uma i umskog zemljita u Republici Hrvatskoj]

Glavna je odlika naih uma da su 97% prirodne s vie od 60 umskih biljnih zajednica i 260 autohtonih umskih drvenastih vrsta i predstavljaju riznicu bioloke raznolikosti. Godinji prirast drvne zalihe u RH iznosi 10,5 milijuna m3, od ega je 8 milijuna m3 u umama kojima gospodare Hrvatske ume, 2,1 milijun m3 u umoposjednikim umama. Godinje se u umama kojima gospodare Hrvatske ume iskoristi manje od prirasta, ime se osigurava budunost odrivog gospodarenja.ETAT- sjeiva drvna masa oznaava koliinu drvne mase koju je doputeno iskoritavati u gospodarske svrhe. Svake godine donose se godinji planovi (godinji etat), a isotvremeno se vodi briga o prirastu, koji je posljednjih godina u pravilu vei od etata. To znai da Hrvatske ume prije svega vode rauna o odrivom gospodarenju, kojim se nee naruiti prirodna ravnotea. Godinji etat u umama kojim gospodare Hrvatske ume iznosi u prosjeku 5,8 milijuna m3.[footnoteRef:31] [31: http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/ume/opcenito/sumeuhrv]

Graf 1. Prikaz godinjeg etata u umama kojim gospodare Hrvatske ume d.o.o.

Izvor: http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/ume/opcenito/sumeuhrv

Glede vrsta drvea ume su u Republici Hrvatskoj bjelogorine (84%) i crnogorine(16%). Prema zastupljenosti glavnih vrsta udio bukve je 36%, hrasta 27%, obinog graba 9%,obinog jasena 3%, ostale tvrde bjelogorice 7%, meke bjelogorice 4%, jele i smreke 10%,bora 2% i ostale crnogorice 1%

Graf 2. Prikaz drvne zalihe prema vrstama u Republici Hrvatskoj

Izvor: http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/ume/opcenito/sumeuhrv

Gospodarski je znaajno 60 autohtonih vrsta drvea. Drvna zaliha umskogospodarskog podruja RH iznosi 398 milijuna m3, godinji teajni prirast 10,5 milijuna m3 (2,6% godinje), a etat 6,6 milijuna m3 (1,7% drvne zalihe). umama i razliitim oblicima umske vegetacije obraslo je 89% ukupne povrine umskog zemljita, dok je od ostalih 11% razliitih skupina neobraslog umskog zemljita jo 8% pogodno za podizanje uma i umskih nasada. Na ume visokog uzgojnog oblika (sjemenjae) odnosi se 53% obraslih povrina, na razne degradacijske oblike (panjae, makije, garizi, ibljaci) daljnjih 44% povrina, a umjetno podignute sastojine (kulture i plantae) uzgajaju se na 3% obrasle povrine.

Graf 3. Prikaz obraslih umskih povrina i umskih povrina prema namjeni u Republici HrvatskojIzvor: Godinje izvjee za 2012 godinu; Hrvatske ume d.o.o, str 7

Prema namjeni ume mogu biti gospodarske, zatitne i ume s posebnom namjenom. Prema sadanjoj umskogospodarskoj osnovi podruje 90% uma ima gospodarsku funkciju, 5% ima zatitnu, a preostalih 5% ima posebnu namjenu. Gospodarske ume koriste se prije svega za proizvodnju drva i drugih umskih proizvoda. Zatitne ume slue kao zatita vodenihtokova, naselja i drugih gospodarskih objekata od erozije i ostalih vremenskih nepogoda. ume s posebnom namjenom su umske povrine koje su registrirane kao objekti za proizvodnju umskog sjemena, zatim ume namijenjene znanstvenim istraivanjima, nastavi i potrebama obrane te ume koje se koriste za odmor i rekreaciju.[footnoteRef:32] [32: Hrvatske ume d.o.o , godinje izvjee za 2012 godinu, str 7]

Tablica 5. Prikaz podjele uma u Hrvatskoj prema gospodarskom obliku i nainu gospodarenja:

Gospodarski oblikPovrina (ha)Drvna zaliha(m3)Godinji teajni prirast (m3)

Regularne jednodobne ume1.294.667226.460.5597.307.342

Preborne ume453.67697.795.5782.335.775

Ukupno1.748.343324.256.1379.685.117

Izvor: Izvjee o stanju uma i umskog zemljita u Republici Hrvatskoj

Potencijal industrijeumama se upravlja na dugoronoj osnovi odrivoga gospodarenja, sijee se 80 posto od prirasta, pa se umske zalihe stalno poveavaju. Kroz povijest su se intenzivnije razvijale pilane,a piljena graa s naih prostora esto je zbog svoje kvalitete zavravala na odreditima Europe, June Amerike i Bliskog Istoka. Posebice se razvila proizvodnja hrastovih duica po kojima su slavonske pilane postale nadaleko poznate. Ve se sredinom 19. stoljea pojavljuju znaci poetaka industrijalizacije, a prve tvornice namjetaja na prostoru jugoistothe Europe otvorene su upravo na podruju Hrvatske (1884). U 20. stoljeu proizvodnja se iri i izvan umskih podruja, a nakon Drugog svjetskog rata osnivaju se veliki industrijski kombinati koji su zapoljavali tisue radnika proizvodei namjegtaj za domae trite, kao za izvoz u prekomorske zemlje. Uspostavom neovisne hrvatske drave i uvodenjem trinoga gospodarstva krajem 20. stoljea, dogodile su se znatne promjene u organizacijskom i proizvodnom smislu, a tranzicijsko okruje i globalizacija svjetskih trgovakih tokov utjecali su na konsolidaciju proizvodnih kapaciteta i jaanje konkurentnosti.[footnoteRef:33] [33: Hrvatska gospodarska komora, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i umarstvo, Preradadrva, proizvodi od drva i proizvodnja namjetaja: Vanjskotrgovinska aktivnost. Zagreb, srpanj 2010]

Uslijed pomorske orijentacije, dobrih trgovakih veza i prepoznatljive kvalitete drvnih proizvoda, hrvatska je drvna industrija oduvijek izvozno orijentirana. Proizvodi od slavonskog hrasta i naih drugih vrsta drva, tradicionalno se izvoze na glavna svjetska trita, a posljednjih se godina poveava izvozni suficit.[footnoteRef:34] [34: Hrvatska gospodarska komora, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i umarstvo, Preradadrva, proizvodi od drva i proizvodnja namjetaja: Vanjskotrgovinska aktivnost. Zagreb, srpanj 2010]

Postoje projekcije proizvodnje i trgovine drvnim proizvodima u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2020. Godine. Reztultati projekcije prikazani su u tablici

Tablica 6: Projekcije proizvodnje i neto trgovine drvnim proizvodima u Hrvatskoj za razdoblje 2010.-2020. godine (000 m3)

Izvor: Poslovna izvrsnost Zagreb. God IV (2010) BR 1, Vlahini-Dizdarevi N.,Uri V.: Drvno-preraivaki kompleks u republici Hrvatskoj: Swot matrica i projekcija rasta

Najpovoljniji omjer vlastite proizvodnje i potronje Hrvatska ostvaruje kod piljene grae listaa i ostalih papira i kartona. Zadravanjem takvih trendova i u budunosti, projicirani rezultati pokazuju da samo kod piljene grae listaa i ostalih papira i kartona Hrvatska uspijeva zadovoljiti vlastitu potronju iz domae proizvodnje, dok e se svi ostali proizvodi uvoziti. Najloija je situacija kod ploa vlaknatica koje se uope ne proizvode, nakon ega slijedi novinski papir s ostvarenom 18 puta veom potronjom od proizvodnje u 2006. godini.Proizvodnja, potronja i uvoz piljene grae etinjaa takoer e rasti, to je posve oekivano s obzirom na strukturu drvne zalihe u Hrvatskoj u kojoj dominiraju listae. S obzirom na sadanju razinu domae potronje piljene grae listaa te stupanj daljnje prerade u finalne proizvode, a iz koje su izvedene projekcije, nastavak negativnih trendova ogleda se u porastu izvoza to ne vodi ka unapreenju konkurentnosti proizvodnje vieg stupnja prerade. Kod drvnih ploa, najvei se porast potronje oekuje kod iverastih ploa, to e rezultirati porastom uvoza sa 113 tisua m3 na 173,8 tisua m3. Zbog male proizvodnje drvnih ploa u Hrvatskoj, s porastom potronje neizbjean je porast uvoza, no porast konkurentnosti moe se oekivati u sluaju poveanja kapaciteta postojeih proizvodnih kapaciteta, za to postoji sirovinska osnova (drvni ostatak). Najvei rast uvoza oekuje se kod iverastih ploa (53,8 %), budui da se rast potronje ne moe podmiriti iz domae proizvodnje zbog nedovoljne konkurentnosti i fleksibilnosti proizvodnje iverastih ploa. Najvie e porasti potronja (6,12%) i posebice uvoz papira za pisanje i tiskanje (91,8%) kao posljedica nekonkurentnosti domae proizvodnje koja unato domaoj potranji ne uspijeva poveati proizvodne kapacitete. Nastavak takvih trendova neminovan je ukoliko ne doe do osuvremenjivanja proizvodnih kapaciteta koji bi omoguili porast proizvodnje i poveanje kvalitete proizvoda. Kod papirnih proizvoda porast izvoza oekuje se samo kod ostalih papira i kartona (29,2 posto), to ukazuje na najvei porast konkurentnosti unutar ove kategorije drvnih proizvoda. Sveukupno, dinamika projiciranih stopi rasta izvoza ukazuje na porast konkurentnosti piljene grae listaa i ostalih papira i kartona, to svakako nije pokazatelj sveukupne konkurentnosti drvno-preraivakog kompleksa u Republici Hrvatskoj.Kod svih ostalih proizvoda oekuje se porast uvoza i daljnje smanjenje konkurentnosti na svjetskom tritu drvnih proizvoda.[footnoteRef:35] [35: Vlahini-Dizdarevi N.,Uri V., Drvno-preraivaki kompleks u republici Hrvatskoj: Swot matrica i projekcija rasta, Poslovna izvrsnost Zagreb. God IV (2010) BR 1]

Podaci ukazuju na vrlo nepovoljnu strukturu u kojoj dominira izvoz primarnih drvnih proizvoda, dok u meunarodnoj trgovini namjetajem s visokom dodanom vrijednou kao to je kuhinjski namjetaj, dnevne i spavae sobe Hrvatska ostvaruje veliki deficit. Najvei udio u vrijednost izvoza primarnih i sekundarnih drvnih proizvoda ostvaruje drvo obraeno po duini piljenjem, glodanjem i sl., ak 43%, a takvo drvo obraeno piljenjem predstavlja najmanji stupanj obrade i ostvaruje najmanju dodanu vrijednost. Ipak je udio izvoza neobraenog drva smanjen kao rezultat izvozno-uvozne regulative u prometu neobraenim drvom, ime se Hrvatska opredijelila za politiku koja praktino ne doputa izvoz neobraenog drva, posebice ekonomski najvrjednijih razreda kakvoe i vrsta drva. Iako je ostvareno poveanje vrijednosti izvoza namjetaja od 34 posto u analiziranom razdoblju, uvoz je rastao jo i vie, a deficit se poveao. Najznaajnije izvozno trite za hrvatske primarne i sekundarne drvne proizvode je Italija s preko 40% udjela, slijedi Slovenija s 13%, Austrija (7%) i Njemaka (5%), no najvei porast zabiljeio je izvoz u Srbiju i Crnu Goru, vicarsku i Egipat (132%). U strukturi uvoza dominira Slovenija, zatim slijede Austrija, Bosna i Hercegovina te Njemaka, a najvei porast uvoza zabiljeio je uvoz iz Kine.[footnoteRef:36] [36: Vlahini-Dizdarevi N.,Uri V., Drvno-preraivaki kompleks u republici Hrvatskoj: Swot matrica i projekcija rasta, Poslovna izvrsnost Zagreb. God IV (2010) BR 1, str 68]

Grafiki prikazi sa vrijednostima izvoza pojedinih proizvoda prerade drva pokazuje da najveu vrijednost u izvozu ostvaruje drvo obraeno po duini piljenjem, glodanjem i sl., dok ostali proizvodi ostvaruju znatno manje i podjednake vrijednosti.

Graf 4. Prikaz ukupne vrijednosti izvoza pojedinih drvnih proizvoda za 2007. godinu

Izvor: Izv.prof.dr.sc. Darko Motik, Andreja Pirc, dipl.ing; Pokazatelji stanja na tritu namjetaja i ostalih drvnih proizvoda Republike Hrvatske do 2007. godine

Graf 5. Prikaz ukupne vrijednosti izvoza pojedinih drvnih proizvoda za 2009. godinu

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i umarstvo; Prerada drva, proizvodi od drva i proizvodnja namjetaja, Zagreb, srpanj 2010.

Usporedbom grafikih priakaza izvoza iz 2007 i 2009 godine,uoava se blaga tendencija rasta koja je prisutna i u narednim godinama.S obzirom na konkurenciju, ono to svakako daje prednost hrvatskoj drvnoj industriji nad drugim zemljama je certificirana sirovina, upravo iz razloga jer su najvei dobavlja sirovine upravo Hrvatske ume d.o.o

Analiza umarsta i drvne industrije u Europi i u Republici Hrvatskoj

umarstvo i drvna industrija sudjeluje u kreiranju nove vrijednosti u EU s 8%, odnosno s 9% u kreiranju radnih mjesta.ume prekrivaju oko 3.870 milijuna hektara (29%) Zemljine povrine[footnoteRef:37]. Prema dostupnim podacima, 2005. godine ukupna je povrina uma u Europi (iskljuujui Rusiju) bila 193 milijuna hektara, to predstavlja poveanje od 7% u odnosu na 1990. godinu. Europa se istie kao jedina vea regija koja je imala neto poveanje umskog podruja u periodu od 1990.-2005.[footnoteRef:38] [37: European Comission (2003) Sustainable forestry and the European union. Dostupno na: http://ec.europa.eu/enterprise/forest_based/forestry_brochure_en.pdf ] [38: Food and Agriculture Organization of UN (2007) State of the world's forests. Dostupno na: www.fao.org/docrep/009/a0773e/a0773e00.HTM - 10k ]

Upravo su europske ume primarni proizvoai drva u svijetu. Naime, 23% industrijskih trupaca dolazi iz Europe (iskljuujui Rusiju), a europska umska zemljita ine 5% ukupne svjetske umske povrine.ume i umska zemljita danas se smatraju vanom komponentom europskog prirodnog okruenja. Europska unija (EU) kreirala je posebne strategije i politike vezane upravo uz podruje umarstva i srodnih industrija koje ukljuuju brojne ciljeve na globalnoj, regionalnoj pa ak i lokalnoj razini. Meutim, neke su zemlje bre prihvatile predloene strategije i politike od drugih. Vano je uzeti u obzir i injenicu kako povrina uma uvelike ovisi i o ekolokom okruenju i prirodnim uvjetima zemlje. ume na podruju EU pripadaju razliitim vegetacijskim zonama, od obalnih podruja do Alpa.[footnoteRef:39] [39: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka analiza Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 28]

Graf 6. Prikaz postotka ukupnog teritorija zemlje prekrivenog umom

Izvor: Confdration Europenne des Propritaires Forestiers. Dostupno na: www.cepf-eu.org

Tablica 7. Prikaz poataka o povrini prostora i povrini uma u zemljama EU-27, 2004. godina

Izvor: Food and Agriculture Organization of UN (2007) State of the world's forests. Dostupno na: www.fao.org/docrep/009/a0773e/a0773e00.HTM - 10k

Finska ima najpovoljniji odnos ukupne prostorne povrine i povrine uma te najveu povrinu uma per capita (4,3 ha). Iza nje je vedska s 3,1 ha povrine uma per capita i 66,8% udjelu uma u ukupnoj prostornoj povrini. Nizozemska i Irska imaju najmanji udio uma u ukupnoj povrini prostora, 10,8%, odnosno 9,7 %, a Nizozemska ujedno ima i najmanji udio uma per capita, tonije nema niti jedan hektar uma po stanovniku.

Dalje e se usporediti stupnja eksploatacije, kao temeljne pretpostavke za ostvarivanje ekonomskih uinaka i multiplikacije na stvaranje nove vrijednosti u nacionalnoj ekonomiji i zapoljavanje, ali i zaposleni i visina prihoda Hrvatske drvne industrije u odnosu na Europsku, kao i podaci o proizvodnji, potronji te uvozu i izvozu piljenog drveta i industrijskih trupaca u EU-27 i Hrvatskoj. Tablica 8. Prikaz uma dostupnih za eksploataciju u RH u usporedbi sa zemljama lanicama EU Izvor: Eurostat, Forest statistics, edition 2009

Niska razina eksploatacije uma u RH u usporedbi sa zemljama lanicama EU moe poduprijeti tezu o relativno niskom ekonomskom uinku ovog sektora na nacionalnu ekonomiju, regionalni razvoj i zapoljavanje

Tablica 9. Prikaz broja zaposlenih u umarstvu i drvnoj idustriji u u RH u usporedbi sa zemljama lanicama EU Izvor: Eurostat, HGK, 2010

Tablica 10. Prikaz prihoda u umarstvu i drvnoj idustriji u u RH u usporedbi sa zemljama lanicama EU Izvor: Eurostat, HGK, 2010

Ekonomski pokazatelji umarstva i drvno-preraivake industrije pokazuju vrlo visoku ekonomsku snagu ovog gospodarskog sektora

Tablica 11. Proizvodnja, potronja, uvoz i izvoz piljenog drveta, 2004. godina

Izvor: Food and Agriculture Organization of UN (2007) State of the world's forests. Dostupno na: www.fao.org/docrep/009/a0773e/a0773e00.HTM - 10k

Hrvatska je u 2004. godini proizvela 954 000 m3 piljenog drveta, to je nie od europskog prosjeka koji je bio 1.911 mil. m3. Uvoz piljenog drveta u RH bio je gotovo neznatan (2 000 m3), uz izvoz od 151 000 m3, to je iznad europskog prosjeka za vie od 50 000 m3 piljenog drveta.

Tablica 12. Proizvodnja, potronja, uvoz i izvoz industrijskih trupaca, 2004. godina

Izvor: Food and Agriculture Organization of UN (2007) State of the world's forests. Dostupno na: www.fao.org/docrep/009/a0773e/a0773e00.HTM - 10

Ova industrija ima velik razvojni potencijal, a mudrim gospodarenjem ona moe postati jedan od glavnih hrvatskih izvoznih brandova. Stoga, promjene koje nam predstoje tijekom 2014. godine treba iskoristiti u svjetlu to boljeg ostvarenja vizije Hrvatskih uma d.o.o. kao predstavnika hrvatske drvne industrije. Gospodarenje umama i umskim zemljitem u europskom okruju velik je i ozbiljan zadatak. Dugogodinja tradicija i uspjenost Hrvatskih uma d.o.o. u svom poslovanju jamac je ostvarenja zacrtanih ciljeva.Podizanje stupnja iskoritavanja umskog potencijala zahtijeva promjenu vladinih politika upravljanja umskim potencijalom i usklaivanja s najboljom praksom zemalja-lanica EU4. STRUKTURALISTIKI PRISTUP ANALIZI HRVATSKE DRVNE INDUSTRIJE

Kako bi poduzee bilo u mogunosti oblikovati uspjenu strategiju za nastup na tritu nuno je poznavati i karakteristike industrije u kojoj se natjee. Strukturne karakteristike industrije imaju presudnu ulogu kod odreivanja jaine suparnitva poduzea u industriji, dugorone profitabilnosti industrije te odreivanja natjecateljske strategije koju poduzee odabire. Pored industrijskih snaga, na poduzee djeluju i snage koje se nalaze izvan industrije, poput opih ekonomskih uvjeta, politikih uvjeta, tehnolokog razvoja i sl., ali s obzirom da njihov utjecaj podjednako utjee na sva poduzea u industriji njihovo je djelovanje od manje vanosti u odnosu na industrijske sile. Jedan od modela koji se najvie koristi za analizu industrije, procjenu jaine konkurentske borbe u industriji i odabir natjecateljskih strategija predloio je Michael Porter.U postavkama njegova modela istie se kako jaina konkurentske borbe u pojedinoj industriji nije pitanje sluajnosti ve rezultat ekonomskih karakteristika industrijske strukture. Porter je izdvojio ukupno pet industrijskih sila koje imaju presudnu ulogu u odreivanju jaine konkurentske borbe, a njihovo zajedniko djelovanje odreuje i profitni potencijal industrije[footnoteRef:40] [40: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka inicijative za unaprijeenje poslovanje Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 94]

Slika 2. Prikaz Porterovog modela

Izvor: Porter, M. (1980) Competitive Strategy- Techniques for Analyzing Industries and Competitors, New York; The Free Press, str. 4.3. Prijetnja od pridolica u hrvatskoj drvnoj industriji

Prva konkurentska sila koja ima dugoroni utjecaj na industrijsku profitabilnost vezana je uz prijetnju novih poduzea ulaskom u industriju. Negativni uinci za postojea poduzea od eventualnog ulaska novih ogledaju se u padu cijena gotovih proizvoda i to zbog novih proizvodnih kapaciteta u industriji i elje pridolice za stjecanjem to veeg trinog udjela. Dolaskom u industriju moe se smatrati i diversifikacija odnosno preuzimanje postojeeg poduzea u industriji od strane poduzea izvan industrije. Takvo preuzimanje uglavnom prati tenja nove vlasnike strukture za stjecanjem veeg trinog udjela. Jainu prijetnje ulaska u industriju odreuju barijere ulaska u kombinaciji s potencijalnom reakcijom postojeih poduzea. Neke od osnovnih barijera ulaska objanjene su u nastavku. Ekonomija obujma oznaava situaciju u kojoj jedinini trokovi po proizvodu padaju s rastom koliineproizvodnje. U sluaju postojanja znaajnih ekonomija obujma pridolice su prisiljeni ui u industriju s velikim poetnim kapacitetima kako bi proizvodili s istom efikasnou kao postojea poduzea.[footnoteRef:41] Upravo sluaj ekonomije obujam prisutan je u drvnoj industriji, zbog monopola Hrvatskih uma d.o.o. [41: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka inicijative za unaprijeenje poslovanje Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 95]

Potreba za kapitalom moe predstavljati visoku barijeru ulaska u industriju ukoliko pridolice moraju ostvariti znaajne investicije kako bi se mogli natjecati s postojeim poduzeima. Naroito je ova prepreka visoka ukoliko je rije o rizinim investicijama koje mogu rezultirati niskom spaenom vrijednou opreme u sluaju dezinvestiranja. Samo ulaganje u drvnu industriju ne predstavljaju posebno visoku barijeru ulaska u industriju, ali ogroman rizik predstavlja mogue dezinvestiranje zbog specijaliziranih strojeva koji se teko mogu prodati bez znaajnog diskonta.Isto tako velik rizik predstavlja i dostupnost sirovine koja je sada najveim dijelom u vlasnitvu dravnog poduzea. Te bi dostupnost iste na domaem podruju uvelike uvjetovala strategija prodaje sirovine Hrvatskih uma. d.o.oKada su postojea poduzea razvila dobre odnose sa svojim kupcima pristup kanalima distribucije predstavlja znaajnu barijeru ulaska u industriju. Ponekad, jedini nain ulaska u kanale distribucije moe biti kroz cjenovne ustupke, sudjelovanje u oglaavanju i sl. Postoje i brojne druge potencijalne prednosti postojeih koje mogu oteati ulazak poduzea u industrije. Izmeu ostaloga, tu se istiu:

Povlateni pristupi sirovinskoj osnovi kljunoj za proizvodnju. Postoji realno uporite za tvrdnju kako specifinost sirovinske osnove djeluje u korist postojeim proizvoaima proizvoda od drva i namjetaja. Sirovinska baza u RH je priblino u odnosu od 75:2545 u vlasnitvu dravnog poduzea Hrvatske ume d.o.o. te su kanali nabave velikim dijelom uhodani. Prema izjavama brojnih strunjaka postoje unutar sektorske devijacije koje se odnose ponajvie na pitanje koliine i kvalitete naruenih i dobivenih sirovina, ali generalno gledajui, ovakav raspored djeluje kao znaajna barijera ulaska u industriju. Dosadanja praksa Hrvatskih uma d.o.o. je bila sklapanje godinjih ugovora s preraivaima drva dok je prema zadnjim informacijama omogueno sklapanje i viegodinjih ugovora. Ovakva praksa uvelike je podigla barijere ulaska u industriju, ali i donijela brojne prednosti za drvopreraivaku industriju. Prije svega, to se oituje u manje rizinom zaduivanju prilikominvestiranja u razvoj proizvodnje. Zbog jednogodinjih ugovora o nabavci sirovine od straneHrvatskih uma ovakva je praksa stvarala veliku neodlunost u ostvarivanju investicijskih aktivnosti. Dravni poticaji. Postoji vie razliitih naina na koje drava direktnim poticajima pomae razvoj DI. Prije svega se istiu nepovratna namjenska sredstva kapitalne pomoi za uvoenje novih tehnologija prerade drveta, proizvodnje namjetaja, zatite okolia, energetske uinkovitosti, marketinga i dr. Vrijedi istaknuti podatak kako je u 2007. godini izdvojeno 41,1 mil. kuna za subvencije, a u 2008. planirani iznos je povean na 53 mil. kuna. Meutim, potrebno je istaknuti kako e vrijednosti i kriteriji dodjeljivanja subvencija uvelike biti izmijenjeni pristupom RH EU. Doi e do smanjenja sektorskih subvencija. Takoer, i ova barijera uvelike ide u prilog postojeim poduzeima. Povoljne lokacije. Karakteristika lokacije kao izvora natjecateljske prednosti u velikom se broju industrija doivljava kao jedan od temelja dugorono odrive konkurentske prednosti jer se ne moe lako ni u kratkom roku kopirati. Iako lokacija vie nema primarno znaenje za razvoj DI kakvo je imala u prolosti, ipak se mogu identificirati prednosti koje postojea poduzea imaju glede odabira mjesta proizvodnje.[footnoteRef:42] [42: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka inicijative za unaprijeenje poslovanje Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 95]

Politiki faktori ili dravna regulativa predstavljaju takoer moguu barijeru ulaska u industriju. Zahtjevi regulatornih institucija za pribavljanjem brojnih dozvola i potivanje raznih zdravstvenih i ekolokih standarda u brojne industrije uvelike je otean ili u najmanju ruku usporen ulazak. Potreba za prikupljanjem dozvola moe unaprijed biti signal postojeim poduzeima da se novi konkurent sprema za ulazak u industriju.[footnoteRef:43] A s obzirom da drava propisuje regulativu za ulazak novog poduzea, onda je oito kako bi novom poduzeu bilo uveliko otean ulazak na novo trite, s obzirom da veinu drvnog resursa posjeduje upravo dravna firma. Tako se moe procijeniti da je mogunost prijetnje od pridolica relativno mala. [43: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka inicijative za unaprijeenje poslovanje Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 97]

Pregovaraka mo dobavljaa u hrvatskoj drvnoj industriji

Kao drugu kljunu snagu koja utjee na dugoroni profitni potencijal industrije Porter istie pregovaraku snagu dobavljaa. Ova je snaga nadasve specifina jer je veliki dio sirovine u vlasnitvu RH (tj. H) to znai kako razvoj DI u velikoj mjeri ovisi o nainu i kvaliteti opskrbe od strane H a. Pored ove injenice treba spomenuti da se cijena sirovine DI (tj. outputa H) ne formira na tritu ve postoji svojevrsno administrativno odreivanje cijena. Jasno je kako ova dva imbenika imaju strateki znaaj za razvoj DI.Uobiajeno se jaka snaga dobavljaa manifestira kroz smanjenje ulazne kvalitete i/ili podizanje cijena proizvoda ime se smanjuju profitabilnost industrije.Mogue je izdvojiti nekoliko kljunih karakteristika koje determiniraju pregovaraku snagu dobavljaa. Ako razmatramo koncentraciju u drvnoj industriji teko se moe izdvojiti dominantno ili dominantna poduzea koja bi sudjelovala u znaajnijem obujmu ukupne prodaje kod H a. Uglavnom je rije o industriji s velikim brojem preraivakih poduzea (posebno se istie veliki broj pilana) i nekolicini poznatih proizvoaa namjetaja s dugogodinjom tradicijom. U ovakvoj konstelaciji snaga jasno je kako teko moemo govoriti o paritetu pregovarake moi. Konkretno, moe se ocijeniti da je pregovaraka snaga dobavljaa u ovom sluaju vea. Hrvatske ume imaju znatan utjecaj na smjer razvoja DI industrije u RH.Njihov poloaj u odnosu na DI namee veliku potrebu za transparentnou u poslovanju i konstantnu razmjenu informacija o trinim trendovima kako bi lanac vrijednosti bio usmjeren na stvaranje to vie finalnih proizvoda koji ostavljaju najvii dio dodane vrijednosti u Hrvatskoj i jame najviu razinu zaposlenosti u industriji, to predstavlja javni interes. U ovom se kontekstu pozitivno mogu ocijeniti nastojanja H a za sklapanjem viegodinjih ugovora. Iako e ovakva praksa djelomino utjecati na pad njihove pregovarake moi ipak se ne mogu ne istaknuti pozitivni uinci za poduzea u DI koji e zbog sigurnosti u opskrbi sirovinom uz manje rizike moi pripremati i provoditi investicijske projekte. Vanost kupca (DI) u ukupnoj prodaji H d.o.o. drugi je indikator pregovarake snage dobavljaa. Obzirom da je DI gotovo jedini kupac proizvoda H ovaj je faktor svakako povoljniji od prethodnog, no uz jednu opasku.Obzirom da je DI relativno fragmentirana industrija i nema jedinstva pregovaranja s Hrvatskim umama ovaj pokazatelj se moe znatno popraviti u korist poduzea iz DI ukoliko bi se ona udruila u nastupu prema Hrvatskim umama odnosno ukoliko bi osnovali tzv. Drvni klaster.Meudjelovanje ovih faktora stavlja Hrvatske ume u vrlo specifian poloaj u odnosu nadrvopreraivaku industriju. Generalno se moe zakljuiti kako je pregovaraka snaga dobavljaa vea od pregovarake snage DI, ali s inicijativama koje vode prema smanjenju dispariteta. Zahtjevi za javnim vlasnitvom primarnih resursa proizvodnje i nacionalnog bogatstva (poput uma) su potpuno jasni i zbog toga se namee potreba za to transparentnijim poslovanjem i rigoroznijom javnom kontrolom. Razvoj DI a u Hrvatskoj ovisi o poslovnoj politici Hrvatskih uma ije se inicijative (poput sklapanja viegodinjih ugovora) ocjenjuju pozitivno, a vezano uz razvoj cjelokupne industrije.[footnoteRef:44] [44: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka inicijative za unaprijeenje poslovanje Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 97]

Ono to svakako daje jo izraeniju snagu pregovarake moi Hrvatskim umam je i uredba vijea (EZ-a) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drva u Europsku zajednicu, a kojom se odreuje da sva graa izvezena iz Hrvatske mora imati potvrdu o zakonitoj sjei. Takva odredba onemoguuje kupnju drvene grae od ne registriranih subjekata. Time Hrvatske ume kao dravno poduzee sa 80% ukupnih umskih resursa dobiva na jaanju pregovarake moi.Na temelju sustava izdavanja dozvola, odreene drvne proizvode koji se uvoze u Zajednicu iz partnerske zemlje preko bilo kojeg carinskog prijelaza namijenjenog putanju proizvoda u slobodan promet treba pokrivati dozvola koju izdaje partnerska zemlja, a u kojoj se navodi da su drvni proizvodi proizvedeni od domaeg drva koje je zakonito posjeeno ili od drva koje je zakonito uvezeno u partnersku zemlju sukladno nacionalnim propisima, kao to je utvreno u odgovarajuem sporazumu o partnerstvu. Pridravanje tih pravila predmet je nadzora tree strane. [footnoteRef:45] [45: Ministarstvo Poljoprivrede, Uredba 2173-2005 o uspostavljanju FLEGT sustava izdavanje dozvola za uvoz drva, dostupno na: http://www.mps.hr/default.aspx?id=9141]

Ovom odredbom daje se i poticaj dravama lanicama da oznae nelegalnu sjeu kao kazneno djelo prema Direktivi Europske unije o pranju novca[footnoteRef:46] (trenutno samo mali broj drava tumai nelegalnu sjeu kao pranje novca). [46: EC Directives on money laundering: Direktiva Vijea 2005/60/EZ od 26. listopada 2005. i Direktiva Komisije 2006/70/EZ od 1. kolovoza 2006. godine ]

Iako su Hrvatske ume d.o.o najvei dobavljai drvne sirovine na podruju Hrvatske, sa posjedom od gotovo 80%, te kao takvi imaju znatnu pregovaraku mo, postoje i razliiti privatni posjednici i udruge u ijem je vlasnitvu preostalih oko 23% ukupne umske povrine.ume umoposjednika u Hrvatskoj prostiru se na povrini neto veoj od 600.000 ha, to ini oko 23% ukupne umske povrine. Procjena je da ima isto toliko umoposjednika, to znai da su to preteno mali umoposjednici, uz nekoliko veih umoposjednika koji imaju posjede od 100 pa do 12.000 ha (povrat imovine). Kao posljedica ovakve strukture, ume umoposjednika u znatno su loijem stanju od onih u dravnom vlasnitvu. S ciljem unapreenja gospodarenja tim umama, strune, savjetodavne i edukativne poslove od 2011. godine obavlja Sluba za ume umoposjednika Hrvatskih uma d.o.o.U umama umoposjednika tijekom 2012. godine doznaeno je ukupno 281.042 m3 drvne mase, a proizvedeno 286.229 m3 drvnih proizvoda,od ega 138.919 m3 oblovine i 147.310 m3 ogrjevnog drveta. U 2012. proizvedeno je 222.332 komada boinih drvaca. Prijavljena je 201 umska teta, s procijenjenom vrijednosti u iznosu od 2.420.697 kn. uz to, u umamaumoposjednika bilo je opoareno 2.791 ha umskih povrina, a procijenjena teta od poara iznosila je 3.833.723 kn. Opoarene su povrine na podruju UP Senj, Buzet i Split. U ume umoposjednika posaeno je 475.600 sadnica umskog drvea.[footnoteRef:47] [47: Hrvatske ume d.o.o , Godinje izvjee za 2012, ]

Vlasnici privatnih uma u najveem broju sluajeva pripadaju starijoj populacijiseoskog stanovnitva, mnogi ne vode brigu o svom umskom posjedu, ili vie nemajuprebivalite u mjestu gdje im je uma. Dravne potpore privatnom umarstvu gotovo da nepostoje, kao ni znanstvena istraivanja, a gospodarenje malim umskim posjedomnepoznanica je za veinu umarskih strunjaka. Mlai umoposjednici nisu zainteresirani zaulaganja i bavljenje umom. Informiranost privatnih umovlasnika i javnosti o umarstvu uRH je vrlo loa, edukacije ne postoje, a komunikacije tijela vlasti i umovlasnika nema.Programi gospodarenja privatnim umama ne obnavljaju se (samo za otprilike 6% povrineprivatnih uma postoje vaei programi), evidentirana sjea se obavlja u okvirima odobrenogopsega nune doznake, bez smjernica gospodarenja i propisanih obveza izvrenjaumskouzgojnih radova. Ovakvo stanje rezultira nezainteresiranou vlasnika za svoj umskiposjed, vodi daljoj devastaciji privatnih uma i umanjenju drvne zalihe. Javlja se principgospodarenja putem jednokratnog uitka vrednije drvne mase uz preputanje preostalepovrine spontanom razvoju.[footnoteRef:48] Sve ovo rezultira jo veim jazom izmeu Hrvatskih uma d.o.o i ostalih umoposjednika, svodei na minimum njihovu pregovaraka mo kao dobavljaa. [48: Izvjee o stanju uma i umskog zemljita u Republici Hrvatskoj]

U tablici su navedeni registrirane udruge privatnih umoposjednika i umovlasnika u Republici Hrvatskoj.

Tablica 13. Prikaz registriranih udruga privatnih umoposjednika i umovlasnika u RHBjelovarsko-bilogorska upanijaLiko-senjska upanija

Udruga privatnih umovlasnika "Papuk-Bilogora"Udruga privatnih umoposjednika "Otra"

Udruga privatnih umovlasnika "Garenica"Udruga privatnih umoposjednika "Fortica"

Udruga privatnih umovlasnika "Hrast" Bjelovar

Grad ZagrebZagrebaka upanija

Udruga privatnih umovlasnika "Zagrebaka gora"Udruga privatnih umovlasnika "Zdencina"

Udruga privatnih umovlasnika "Robur"Udruga privatnih umoposjednika "Vrba"

Udruga privatnih umovlasnika "ir Zagreb"Udruga privatnih umoposjednika i umovlasnika "Cerovica"

Udruga privatnih umoposjednika "Vukomerike gorice" Udruga privatnih umovlasnika "Zimzelen" Pokupsko

Udruga privatnih umovlasnika "Medvedgrad"

Udruga privatnih umovlasnika "Cer"Karlovaka upanija

Udruga privatnih umoposjednika "Javor" ZagrebUdruga privatnih umoposjednika "Drenak" Slunj

Koprivniko-krievaka upanijaSplitsko-dalmatinska upanija

Udruga privatnih umovlasnika prigorskih umaUdruga privatnih umovlasnika otoka Hvara "Pinjula"

Stari Grad

Krapinsko-zagorska upanijaVaradinska upanija

Udruga privatnih umoposjednika "Ivanica" ZlatarUdruga privatnih umovlasnika "Husto"

Udruga privatnih umoposjednika "Javor" LoborUdruga privatnih umovlasnika "Kesten" Lepoglava

Udruga privatnih umovlasnika "Lipa" PetrovskoUdruga privatnih umovlasnika "Opeka" Vinica

Udruga privatnih umovlasnika "Javor" PregradaUdruga privatnih umovlasnika "Hrast" Cestica

Udruga privatnih umovlasnika "Jela" JesenjeUdruga privatnih umovlasnika "Graber" Novi Marof

Udruga privatnih umovlasnika "Jela" DesiniUdruga privatnih umovlasnika "Topliki bregi"

Varadinske Toplice

Udruga privatnih umovlasnika "Klen" Klenovnik

Primorsko-goranska upanijaSisako-moslavaka upanija

Udruga privatnih umovlasnika "Gorski Kotar"Udruga privatnih umoposjednika "Josip Kozarac" Kutina

Udruga privatnih umovlasnika "abar"Udruga privatnih umovlasnika "Petraea" Sisak

Meimurska upanija

Udruga privatnih umoposjednika Meimurja "Jegnjed"

Izvor: Hrvatski savez udruga privatnih umovlasnika, dostupno na: http://www.hsups.hr/udruge.html

Pregovaraka mo kupaca u hrvatskoj drvnoj industriji

Pregovaraku mo kupca karakterizira njegova sposobnost i mogunost pregovaranjaza postizanje boljih cijena, uvjeta plaanja, viu kvalitetu proizvoda ili poboljanja kvalitete usluga, odnosno nastojanje dobivanja dodatnih usluga po istoj ili nioj cijeni. Kada analiziramo pregovaraku mo kupca, analiza industrije se provodi iz perspektive prodavaa. to pregovaraka mo kupca raste, raste i njegov utjecaj u industriji, a reflektira se na industriju sniavanjem njezine profitabilnosti.Ako promatramo samo drvnu industriju, onda glavni kupci drvne sirovine su poduzea iz drvno-preraivakog sektora.

Tablica 14. Prikaz est najveih tvrtki proizvodnje namjetaja u 2009. godini

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i umarstvo; Prerada drva, proizvodi od drva i proizvodnja namjetaja, Zagreb, srpanj 2010. Tablica 15. Prikaz najveih tvrtki prerade drveta u 2009. godini

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i umarstvo; Prerada drva, proizvodi od drva i proizvodnja namjetaja, Zagreb, srpanj 2010.

Prema dostupnim podacima, drvno-preraivaki sektor sirovinu kupuje iskljuivo na domaem tritu, i to u najveoj mjeri od Hrvatskih uma d.o.o. iji je nain prodaje definiran lankom 19. cjenika glavnih umskih proizvoda iz prosinca 2012. godine. Prema tom lanku glavni naini prodaje drvnih sortimenata su sljedei;-okvirni ugovori s godinjim ugovorom-godinji ugovor bez okvirnog ugovora-prodaja na blagajni-maloprodaja-nadmetanjeOsnovni nain na koji pilanska industrija nabavlja oblovinu je putem godinjih i petogodinjih ugovora. Na javne drabe otpada samo 10% ukupne oblovine prodane pilanama. Koritenje dobave sirovine putem ugovora znaajno je poraslo od 1996. godine.[footnoteRef:49] [49: Vlada Republike Hrvatske, Nacionalna umarska politika i strategija, Zagreb, 17. srpnja 2003]

Izvadkom iz lanka 11 istog dokumenta eli se predoiti okvirna cijena jedne od najeih upotrebljavanih sirovina.

Tablica 16. Prikaz cjenika glavnih umskih proizvoda, Hrvatske ume d.o.o

Izvor: Cjenik glavnih umskih proizvoda, Hrvatske ume d.o.o., prosinac 2012

Cijene drvnih sortimenata se revidiraju uz prethodnu suglasnost Ministarstva gospodarstva. Cijene su ostale nepromijenjene u zadnjih pet godina i na njih nisu utjecala kretanja na tritu.[footnoteRef:50] [50: Vlada Republike Hrvatske, Nacionalna umarska politika i strategija,Zagreb, 17. srpnja 2003]

U hrvatskoj se proizvodi vie sirovine nego li za nju na domaem tritu ima potrebe pa je tako uvoz piljenog drveta u RH bio je gotovo neznatan (2 000 m3), uz izvoz od 151 000 m3, to je iznad europskog prosjeka za vie od 50 000 m3 piljenog drveta. Prema dostupnim podacima, 2004. Republika Hrvatska je proizvodila 2.887 mil. m3, a troila 2.546 mil. m3, odnosno izvozila 389 000 m3, a uvozila 48 000 m3 to je ini neto izvoznikom.[footnoteRef:51] Na domaem terenu od 1.travnja stupilo je na snagu da se sirovina moze kupovati samo licitacijom ime se ugroava egsistencija manjih proizvoaa. Mogue rjeenje bilo bi Udruivanjem u klastere, ime bi stvorili veu pregovaraku mo. [51: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka analiza Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 63]

Intenzitet industrijskog suparnitva u hrvatskoj drvnoj industriji

Hrvatske ume d.o.o., Zagreb su vodei dobavlja oblovine za drvnu industriju u Republici Hrvatskoj, jer dobavljaju preko 94% iskoritene oblovine. Ta e se situacija nastaviti i dalje zbog opsega, kakvoe i rascjepkanosti opskrbe iz privatnih uma.[footnoteRef:52] [52: Vlada Republike Hrvatske, Nacionalna umarska politika i strategija,Zagreb, 17. srpnja 2003]

Ukidanjem umarske savjetodavne slube, kao specijalizirane javne ustanove za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti i unapreenje gospodarenja umama i umskim zemljitima umoposjednika, svi poslovi iz dijela javnih ovlasti preneseni na poduzee Hrvatske ume d.o.o., koje osim to nastavlja djelatnost regulatora istodobno je i konkurent na tritu gospodarenja umama te pruanja usluga i obavljanja radova u umarstvu. Isto tako, Zakonom o izmjenama Zakona o umama[footnoteRef:53] ukinuta je obveza provoenja javnih natjeaja za izradu programa gospodarenja umama, te usprkos zakonskoj mogunosti da umskogospodarske planove moe izraivati svaka fizika ili pravna osoba koja udovolji uvjetima i dobije licencu Komore inenjera umarstva i drvne tehnologije, na Hrvatskim umama d.o.o. je odluka o tome hoe li ili ne izradu umskogospodarskih planova prepustiti drugima.[footnoteRef:54] [53: Narodne novine, broj 124/10] [54: Agencija za zatitu trinog natjecanja, Miljenje o sukladnosti Zakona o umama i podzakonskih akata sa ZZTN-om, Zagreb, 29. prosinca 2011. ]

Nesrazmjer izmeu najveeg Hrvatskog poduzea za gospodarenje drvnom sirovinom i ostalih, manjih umoposjednika dodatno se poveava i time to se radovi i usluge gospodarenja umama umoposjednika u Republici Hrvatskoj najveim dijelom financiraju iz naknade za opekorisne funkcije uma. A upravo se ta sredstva za OKF prikupljaju na posebnom raunu Hrvatskih uma d.o.o. Bez obzira to postoji obveza Hrvatskih uma d.o.o. na podnoenje izvjea Vladi RH o naplaenim naknadama i njihovom utroku u protekloj godini, injenicu da se navedena sredstva planiraju na temelju odluke Uprave Hrvatskih uma d.o.o. dodatno smanjuje poteno trino natjecanje u hrvatskoj drvnoj industriji.

Miljenje Agencija za zatitu trinog natjecanja je da se ukidanjem umarske savjetodavne slube i davanje javnih ovlasti u nadlenost poduzetnika Hrvatske ume d.o.o., dodatno ograniilo trino natjecanja na ovom tritu u odnosu na prije vaei Zakon o umama. Drugim rijeima, u ovom sluaju, kada je regulator istovremeno i poduzetnik na tritu, Agencija smatra da postojee rjeenje nije u skladu s naelom jednakopravnog trinog natjecanja na mjerodavnom tritu. Naime, izravni konkurent drugim poduzetnicima, kao to su u konkretnom sluaju Hrvatske ume d.o.o., ne bi smio imati one javne ovlasti, koje izravno ili neizravno utjeu na konkurentnost i mogu dovesti do ograniavanja trinog natjecanja na mjerodavnom tritu. Javne ovlasti na tritu upravljanja i gospodarenja umama i umskim zemljitem nuno je povjeriti stvarno neovisnom tijelu i mora se odvijati na naelima koja su trino neutralna.[footnoteRef:55] [55: Agencija za zatitu trinog natjecanja, Miljenje o sukladnosti Zakona o umama i podzakonskih akata sa ZZTN-om, Zagreb, 29. prosinca 2011. ]

S obzirom da Hrvatske ume posjeduju 80 % ukupne umske povrine u Republici Hrvatskoj, i dobavljaju preko 94% potrebne oblovine drvno-preraivakom sektoru, sa razlogom se smatraju monopolistima na podruju Hrvatske, pa je intenzitet industrijskog suparnitva sveden na minimum. Osim Hrvatskih uma d.o.o, u tablici su dana poduzea koja posjeduju ostatak umskog reprodukcijskog materijala

Tablica 17. Popis dobavljaa upisanih u Upisnik dobavljaa umskog reprodukcijskog materijalaPODUZEEUPISNI BROJ

ABIES d.o.oHR-ABI-44411

BAUMAX ZAGREB d.o.o.HR-BMX-70002

SUNANE UME d.o.o.HR-SU-44003

HORTIKULTURA DONJE LADANJEHR-HDL-70004

JOHA d.o.o.HR-JOH-40615

HORTIPLAN d.o.o.HR-HOR-70006

HRVATSKE UME d.o.o.HR-HRS-44437

RASADNIK PIKET d.o.o.HR-RAP-44438

EXPORTDRVO d.d.HR-EXD-70009

FAUNUS SELVA k.d.HR-FAS-440010

Izvor: Ministarstvo Poljoprivrede; Popis dobavljaa upisanih u Upisnik dobavljaa umskog reprodukcijskog materijala; dostupno na: http://www.mps.hr/default.aspx?id=9438,

Opasnost od supstituta u hrvatskoj drvnoj industriji

U razmatranju eventualnih prijetnji od supstituta potrebno je prije svega definirati to je to supstitut. Supstitutom se moe smatrati svaki proizvod koji zadovoljava istu funkciju kao i proizvod druge industrije. Uglavnom je rije o raznim drugim materijalima (plastika, pluto, metali) koji mogu zamijeniti drvo, prije svega u njegovoj krajnjoj upotrebi.Nepostojanje supstituta dobavljaevih proizvoda znaajna je pregovaraka snaga H-a. Prerada drveta iz uvoza postoji kao opcija, poglavito ako se zna da postoje uspjeni primjeri u brojnim europskim zemljama (Italija, Danska), ali za sada nema znaajniji ponder u ukupnim nabavkama DI. Uz injenicu kako su H gotovo jedini dobavlja DI i relativnog nepostojanja supstituta, dodatni imbenik, koji zaokruuje sliku pregovarake moi H u odnosu na DI, govori kako proizvod dobavljaa ima kljunu(strateku) vrijednost za kupca[footnoteRef:56] [56: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka inicijative za unaprijeenje poslovanje Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 97]

Realno gledajui, u segmentu namjetaja slavonski je hrast izuzetno kvalitetno drvo, jako traeno i priznato u svijetu te se moe tvrditi kako je razvijeno svojevrsno raspoznavanje marke Slavonski hrast od strane potroaa, to uvelike smanjuje prijetnje supstituta.Sumirajui prijetnje supstituta jasno je vidljivo da drvo nema ozbiljne alternative, a prije svega slavonski hrast. Opasnost od supstituta mogla bi se jo vie umanjiti i to na nain da se povea stupanj obrade izvoznih proizvoda. Ukupni ekonomski uinci prodaje drva i proizvoda od drva bili bi puno vei ukoliko bi se prenijeli na viu fazu proizvodnje. Koristi bi bile viestruke i to za brojne interesne skupine. Prije svega porastao bi broj zaposlenih u industriji, porasli bi porezni prihodi (kako za lokalnu upravu, tako i u dravni proraun), a moda ponajvie od svega, porastao bi dugoroni profitni potencijal industrije[footnoteRef:57]. Dodatno bi se osnaila i trina pozicija u oima proizvoaa, zbog same kvalitete sirovine, te bi se time finalni proizvod distancirao od manje kvalitetnih i jeftinijih proizvoda. Opasnost od supstituta u hrvatskoj drvnoj industriji svedena na minimum. Eventualna opasnost mogla bi postojati ukoliko bi dolo do promjene trendova, odnosno poveanja orijentacije na proizvodnju namjetaja od drugih materijala osim drva: metala, plastike i stakla, ime bi jedna od hrvatskih glavnih prednosti, kvalitetna drvna graa, izgubila na znaaju. [57: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka inicijative za unaprijeenje poslovanje Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 100]

SWOT analiza hrvatske drvne industrije

Vanjski i unutarnji imbenici koji u najveoj mjeri odreuju budunost industrije ili poduzea nazivaju se stratekim imbenicima. SWOT analizi ih identificira i sumira kroz snage,slabosti, prilike i prijetnje, ime ini temelj za oblikovanje stratekih alternativa koje imaju potencijal povezati aktivnosti poduzea s resursima i specifinim kompetencijama koje poduzee u njihovoj uporabi posjeduje s jedne strane, te omoguiti poduzeu optimalnu prilagodbu na okruenje u kojemu djeluje s druge strane.Utjecaj vanjskog okruenja manifestira se kroz prilike i prijetnje koje ono producira, a koje su izvan poduzea samoga i obino nisu pod izravnim nadzorom menadmenta. Te varijable - prilike i prijetnje, ine kontekst unutar kojega poduzee posluje. U unutarnjem okruenju identificiraju se snage i slabosti koje su inherentne poduzeu samomu - pod izravnom su kratkoronom kontrolom menadmenta.[footnoteRef:58] SWOT analizom nastojimo identificirati poslovnu strategiju kojom e se na najbolji nain iskoristiti snage i minimalizirati slabosti, te kapitalizirati prilike i minimalizirati prijetnje. Iako je hrvatska drvna industrija suoena s mnogim slabostima i prijetnjama, ipak posjeduje odreene snage i mogunosti za daljnji razvoj. U trenutnim nepovoljnih makroekonomskim i poslovnih uvjeta u zemlji i okruenju ini se da je vie ogranienja, no vrijeme krize je i trenutak za strukturne promjene na koje inae domaa poduzea uglavnom nisu spremna. Dno krize zapravo je poetak novog poslovnog ciklusa u kojem se konkurentnost i rast trebaju temeljiti na nekim postojeim snagama, ali i nekim novim mogunostima[footnoteRef:59]. [58: Tipuri D., Hruka D., i sur. Strateka analiza Hrvatskih uma d.o.o., Zagreb, 2009, str 156] [59: Poslovna izvrsnost Zagreb. God IV (2010) BR 1, Vlahini-Dizdarevi N.,Uri V.: Drvno-preraivaki kompleks u republici Hrvatskoj: Swot matrica i projekcija rasta, str 69]

Tablica 18. Prikaz SWOT matrice naglaavajui najznaajnije snage, slabosti, mogunosti i opasnosti za hrvatsku drvnu industriju.SNAGE

Visoko obrazovani struni kadar s iskustvom visoki udjel inenjera i visokoobrazovanih u ukupnoj strukturi zaposlenih u najveem hrvatskom poduzeu za gospodarenje umama

Dostupnost kvalitetne sirovine - dobivena viestoljetnom kvalitetnom brigom o umama na ovim prostorima dobar je preduvjet za proizvodnju vrhunskog proizvoda.

samodovoljnost sirovinske drvne osnove

Kvalitetan proizvod nastao kao posljedica kvalitetne sirovine to u konanici rezultira proizvodom svjetske kvalitete.

Ekoloki prihvatljiv proizvod veina proizvoda napravljena je u skladu s najviim ekolokim standardima

Certifikati proizvoda i sirovine otvaraju vrata i za najzahtjevnija trita, te su kao jedna od strategija razvoja, pojedine proizvoae postavila u bolji poloaj u odnosu na neke inozemne konkurente.

Geografska pozicioniranost tvornica - veina proizvoaa smjetena van velikihgradova to ima dobar utjecaj na domae gospodarstvo u vidu zapoljavanjalokalnog stanovnitva i smanjenje odljeva radne snage iz tih krajeva.

Vlasnitvo poduzea - veina poduzea je u domaem vlasnitvu.

Prepoznatljivost slavonskog hrasta slavonski hrast jo iz davnina simbol je kvalitete i trajnosti koji inozemni kupci prepoznaju u naih proizvodima kao svojevrstan brend i garanciju kvalitete i postojanosti.

Duga tradicija proizvodnje viestoljetna tradicija u umarstvu i drvnoj industriji takoer su jedan od velikih pluseva na inozemnom tritu.

SLABOSTI

Loe stanje drvne industrije u proteklih nekoliko godina gospodarska kriza ostavila je velike tragove u proizvodnji. Zbog pada potranje domaem i svjetskom tritu nekoliko velikih drvo-preraivaa nalo se u velikim problemima, tako da je upitan nastavak poslovanja. Kriza je uzrokovala i velika otputanja zaposlenika.

Mali broj dobavljaa sirovine veina drvne sirovine nalazi se u vlasnitvu Hrvatskih uma (oko 80 %) to dobrim dijelom utjee na nabavu sirovina manjih proizvoaa posebice onih koji nemaju potpisane viegodinje ugovore o isporuci trupaca. Neki proizvoai nabavljaju trupce od privatnika (iz privatnih uma) ili uvozom elemenata gdje se opet stavljaju u nepovoljniji poloaj od drugihproizvoaa radi nemogunosti dobivanja FSC certifikata i veih transportnih trokova.

Visoki trokovi ulaganja u nove tehnologije uz postojee dugove dobavljaima i relativno slabe mogunosti dobivanja povoljnih kredita, trokovi ulaganja u nove tehnologije prilino su visoki, a ipak od presudne vanosti za praenje svjetskih trendova i stvaranje napretka u proizvodnji.

Relativno male dravne potpore usporeujemo li drvnu industriju u cijelosti s drugim gospodarskim granama, moemo rei da je jedna od rijetkih koja se moe pohvaliti suficitom u izvozu robe, te samim time zasluuje vie potpora u vidu kredita i nepovratnih sredstava od drave kako bi jo vie poveala proizvodnju, a sukladno