Obradovic Dedic Barbaric Stereotipno trojstvo

7/24/2019 Obradovic Dedic Barbaric Stereotipno trojstvo

1/29

KULTURA KOMUNICIRANJA

UDK

OT BA-M D

Saetak

Brojna, ve provedena istraivanja o medijskom prikazu ena svjedoeo njihovoj neravnopravnosti u stvarnom ivotu i masovnim glasilima.No, potreba za buduim istraivanjima ostaje sve dok se razina medijskekulture komunikatora i glasila ne povisi toliko da prestane javno diskri-miniranje ena, provedeno pod krinkom slobode govora i ponavljanjemi odravanjem negativnih stereotipa. Ovaj rad obuhvaa istraivanje

suvremenog amerikog i zapadno-europskog trenda zvjezdane politike,prema kojemu se politiari i politiarke prikazuju kao medijske zvijezde,a zabavna funkcija postaje vanija od informativne. Potom slijedi prikazizabranih prethodnih istraivanja o predstavljanju ena u klasinim me-dijima, kao osnova za provedbu istraivanja iste tematike u hrvatskim ibosansko-hercegovakim mrenim portalima. Istraivanje mrenih por-tala provedeno je holistikom metodom analize sadraja i dokazalo je dase diskriminacija ena nastavlja, neovisno to se u svijetu pa i u tranzicij-skim zemljama, sve vie pozornosti posveuje ljudskim pravima.

Kljune rijei: ene, mediji, ravnopravnost, stereotipi, diskriminacija,senzacionalizam, moral, ljudska prava

Odjel za komunikologiju Sveuilita u Dubrovniku


2/29

STEREOTIPNO TROJSTVO

Informativna, obrazovna i kulturna funkcija u suvremenom novinar-stvu padaju u drugi plan u odnosu na zabavnu funkciju. Zabava zauzimasve vie prostora i(li) vremena u glasilima, ali i prodire u druge sadra-

je pa se prikazivanje informativnog sadraja na zabavan nain (info-tainment) nametnulo kao prevladavajui nain izvjetavanja. Politi-ke teme dugo su odolijevale zabavnom predstavljanju, no i kod njih suprogramski sadraji izgubili utrku s pojavnou i populizmom. Simboli,mitovi i rituali u politikoj komunikaciji sve su vaniji i presudniji zanjezin uspjeh (Tomi, 2012, 107-113).

Koncept zvjezdane politike (engl. celebrity politics) prilino jekompleksan, kao i drutvene okolnosti u kojima se razvijao. Ukratko,kako je objasnio Street (Street, 2003, 53), radi se o predodbi da se po-litika nalazi i stvara unutar nepolitikih arena kao to je zabava pa suzato esto granice izmeu onoga to je politika, a to zabava tek na-izgled jasne. Postoji vie varijanti zvjezdane ili zabavne politike, a modasu najoigledniji oblici politiki angaman zvijezda te stvarni ili eljenizvjezdani status samih politiara. Konvencionalna se politika sve vienalazi unutar oblika masovne zabave i granica izmeu to dvoje postajesve poroznija. Politiari se tako sve vie pozivaju na jezik, ikone i stru-nost pop kulture (Street, 2003, 54). Ta se konvergencija smatra svojevr-snim nusproduktom sveope amerikanizacije politike komunika-cije u smjeru marketinkoga modela. Pod amerikanizacijom se mislina meusobno komplementarne imbenike koji su utjecali na usponzvjezdanog stila politiara. Tako je holivudizacija politike zamaglilagranicu privatnog i javnog (politikog), to je, prema kritiarima, trivi-

jaliziralo (politiki) sadraj, jer privatno rijetko predstavlja informaci-ju od javnog interesa. Medijatizacija pak predstavlja naglaenu ulogumasovnih medija, pogotovo televizije, u pomicanju fokusa sa sadrajnihapstrakcija (pa tako i politikih) na osobnost (pa i politiara), o emupodrobnije govori fenomen personalizacije. Konano, sama je politi-ka komunikacija profesionalizirana, a to znai da su u politiku sferuintegrirani i strunjaci za kreiranje imida i odnose s javnou, to je


3/29


ore Obradovi Tina Barbari

svemu dodatno promijenilo smjer od jasnog i ozbiljnog pa zbog togairoj publici nekad i dosadnog, prema zamagljenom, povrnom, ali za-

bavnom pa zbog toga iroj publici naizgled privlanijem.S druge strane, prikaz ena u medijima kretao se od preuivanja

njihove uloge u drutvu, koje je trajalo sve do poetka dvadesetog sto-ljea u razvijenim dravama, a u gospodarski i medijski slabije razvije-nim desetljeima due. Feministiki pokreti, u poetku usko povezani sanarhistikim, poput javnog djelovanja Emme Goldman poetkom dva-desetoga stoljea u Sjedinjenim Amerikim Dravama, prvenstveno za-hvaljujui masovnim glasilima, omoguili su enama da naprave iskorak

iz privatne sfere u javnu (Perovi, 2001, 10-12). Mediji su odigrali po-zitivnu ulogu u opoj i pravnoj emancipaciji ena, posebno u stjecanjuprava glasa, prava na obrazovanje i ravnopravnost u braku. Negativnauloga medija u odnosu na ene ogledala se pretvaranjem ljudske nesreeu bljetave igrake za vrijeme zamaha prostitucije tijekom devetnaestogstoljea (Goldman, 2001, 82), kako bi mediji razotkrivanjem trgovineenama u dvadesetom stoljeu opet odigrali pozitivnu ulogu u emanci-paciji ena. No, suvremena glasila se primjetno okreu prema prikazu

enskih pitanja na zabavan nain, plitko i s novim svoenjem enskihtema na povrnost i vanjski sjaj, s naglaskom na ene kao nositeljicezabave i konzumerizma, prevladavajue ideologije potroakog drutva.Takav prikaz ena prelazi u nove, interaktivne medije, to ujedno pred-stavlja povod za njihovo istraivanje.

Njegujui kulturu zvijezda i stvarajui zvjezdani sustav koji predstav-lja specifian izvor moi, mediji stvaraju zvijezde ili osobe poznate zbognjihove poznatosti. Zapravo su to osobe koje u javnome prostoru ima-

ju puno veu vidljivost te dobivaju viu razinu medijske prezentacije uodnosu na ostale dijelove puanstva. To pak ostvaruju temeljem marke-tinke personalizacije. Drugim rijeima, na barem dva naina zvijezdelegitimiraju ideoloku osnovu kapitalistike zapadne kulture: pristupaim se individualno, a funkcioniraju kao trina roba, pri emu pita-


4/29


nja imida i brendiranja postaju prioritetna. Tako zvijezde bez proble-ma definiraju kriterije uspjeha i slue kao objekti identifikacije (Grbea,

2008). To je sve ono to suvremeni politiar i sam nastoji postii, jer onvie nije vezan za stranku, ideologiju ili program, ve iskljuivo za mo-gunost samoodreenja. On eli biti svoj i time se razlikovati od svihostalih. Spomenutim se faktorima amerikanizacije nastoji populariziratipolitika komunikacija, a pogotovo tome pridonosi fenomen personali-zacije, koja je svojevrsna okosnica zvjezdanog stila politiara.

Kad se kae kako je konvergencija zvjezdane i politike kulture dionovijeg razvoja politike komunikacije, misli se na to da je zavladala glo-

balnom politikom te da je preuzeta iz amerikog modela u kojemu jeodavno poznata i prisutna. Smatra se da je u Europi taj trend zavladaozbog uspona komercijalne televizije u kasnim 1980-ima (Van Zoonen,2000, 6). Prema Streetu, bilo je samo pitanje vremena kad e povezanostzabave i politike poprimiti globalne razmjere jer, kako navodi, popular-na je kultura dio naina meuljudske komunikacije pazato nije neobi-no to se politiari pribliavaju njezinim komunikacijskim metodama(Santen i Zoonen, 2009, 13).

Taj su proces stapanja popularnog i politikog Corner i Van Zoonenobjasnili kroz tri sfere politike aktivnosti. U politiko-institucional-noj politiari utvruju svoj politiki identitet; u popularnoj su javneosobe, to je potpuno posredovano masovnim medijima; dok dijeloviprivatne, u kontekstu zvjezdane politike, sve vie postaju izvori stvara-nja politikog identiteta (Santen i Zoonen, 2009, 21).

Trea, privatna sfera, obiluje materijalom potrebnim za izgradnjuzvjezdanog statusa i to se ostvaruje kroz dva fenomena, koja razlikuje

Van Zoonen (2009, 5). Prvi je popularizacija, a odnosi se na proces ukojemu politika komunikacija posuuje elemente popularne kulture.Ovo je blizu trendu holivudizacije politike koja brie granicu privatnogi javnog te tako trivijalizira politike sadraje. Drugi fenomen kojegaspominje Van Zoonen je personalizacija koja fokus stavlja na osobnostpolitiara umjesto na politike teme (Santen i Van Zoonen, 2009, 14),to kritiari takoer smatraju izvorom banalnosti. Kako sugerira VanZoonen (2005, 69), suvremena se politika komunikacija popularizira u


5/29



svoje sintagmatske strukture, a to su prie iz ivota politiara te se per-sonalizira u paradigmatske strukture, u smislu da sami politiari postaju

likovi ili protagonisti pria, medijskih priloga u kojima se mijeaju i-njenice i poeljne zamiljene situacije.

Personalizacija zapravo obuhvaa tri fokusa. Prvi je onaj na osobinei vjetine politiara, to se naziva individualizacijom, drugi je fokusna privatni ivot politiara privatizacija, a trei na osobna iskustvai emocije politiara emocionalizacija (Santen i Van Zoonen, 2009,15). Zna se, dakako, da glas zvijezde ima veu teinu nego onaj obinihsmrtnika i zato ga se redovito puta u medijski prostor.

Upravo su promjene u medijskome okruenju jedan od drutvenihimbenika koji su pokrenuli trend konvergencije popularne kulture ipolitike. Kao najvaniji izvor politikih informacija, masovni su medijina elu s televizijom nametnuli pravila izvjetavanja u kojima vidljiveosobe imaju prioritet u odnosu na apstraktna i kompleksna pitanja (Gr-bea, 2004, 57). Televizija, dakle, nudi najvidljivije izraze populariziranepolitike, ona je zabavni medij pa ima mnotvo popularnih anrova kojepolitiari masovno koriste. Osim toga, televizija je popularizirala i tra-

dicionalne informativne anrove, poput vijesti i vanjske politike (VanZoonen, 2000, 6). Politika se prilagodila toj medijskoj logici te je u prviplan progurala televizijske kandidate i njihove glasnogovornike. Time jedakako i potreba za osobnim brendiranjem i samopromocijom postala

jo izraenija. S ovime su povezane i promjene u politikome okruenju.Proces modernizacije okarakteriziran je porastom drutvene komplek-snosti i kidanjem tradicionalnih drutvenih veza. Stranaka privrenost

vie se ne vee za klasu nego za osobnu preferenciju, zbog ega su se

stranke okrenule pojedinanome birau i napustile svoje snane ideo-loke pozicije. Stari je stranaki koncept tako zamijenjen marketinkimkoji segmentira birako tijelo, a nade polae u imid pojedinanoga po-litikog kandidata (Grbea, 2004, 56-57). Zato u politikome svijetu, bakao i u sustavu zvijezda, individualnost postaje sve vanija. Van Zoonento objanjava kroz tri povezana politiko-kulturna razvoja (Van Zoonen,2005, 69). Prvi se tie stalne ljudske tendencije za minimalizacijom ko-gnitivnih napora u razumijevanju politike. Tomi individualnost iri na


6/29


pojam personalizacije kao drutvenog fenomena (Tomi, 2012, 131). In-dividualna politika izvedba tako postaje informacijska preica.

Drugo, kako je ve spomenuto, zabavni anrovi pruaju smisleniokvir i politici, a favoriziraju pojedince umjesto procesa, psiholoke mo-tive umjesto struktura moi te osobnu uinkovitost i odlunost umjestoapstraktnog drutvenog razvoja. U taj se okvir, dakako, politiari boljeuklapaju od politike (Van Zoonen, 2005, 69). U skladu s prva dva ra-zvoja je ve spomenuta injenica da birai politiku mo i autoritet ra-dije povezuju s vidljivom osobom s kojom se mogu identificirati negos apstraktnom institucijom ili politikom idejom (Grbea, 2004, 55).

Tu je i teorija o parasocijalnoj interakciji. Konvencionalno, ona je de-finirana kao psiholoka veza izmeu lanova publike i televizijskih liko-

va, a u suvremenom se multimedijskom okruenju mogue povezati sbilo kojim medijski posredovanim pojedincem. U osnovi parasocijalneinterakcije je jednostrana veza u kojoj lanovi publike medijske lino-sti doivljavaju kao radne kolege ili prijatelje. Za politiku arenu to biznailo da e birai vie podravati politiara s kojim dijele iskustva ipoglede na svijet. Suvremeni politiari dakako razumiju da se parasoci-

jalna interakcija radije fokusira na osobno nego na politiko i to debelokoriste (Hendrickson i Wilkins, 2007, 9-10).

Na koncu, trei politiko-kulturni razvoj kojega Van Zoonen spo-minje u kontekstu individualizacije politike je konstantno politiko ba-lansiranje izmeu razliitih zahtjeva politike i zabave. Politiari takonastoje ouvati svoju politiku poziciju, ali i vanost u svakodnevnoj(masovnoj) kulturi (Van Zoonen, 2005, 69).

To moe biti u redu dok je rije o finome balansiranju jer suvreme-

ni politiari ne mogu ignorirati drutvene uvjete koji nameu trendovepolitike komunikacije. Ipak, teko je ne primijetiti da je granica izmeu

javnog interesa i privatne sfere u politici u pojedinim sluajevima go-tovo izbrisana te da je osobnost postala politikom strategijom koja jeotvorila cijelu novu domenu. Ne samo da su politiari postali zvijezde- i njihove supruge, djeca pa ak i kuni ljubimci dobivaju odgovarajuimedijski publicitet (Grbea, 2004, 57), a pritom su ilustrativni primjeripasa iz Bijele kue, Spota i Barneya Busha, Buddya Clintona i drugih.


7/29



Prema miljenju Naomi Klein, svi ovi procesi ukazuju na novu kul-turnu politiku koja izrasta iz personalizirane politike svakodnevice; to

je svijet heterogenih i fluidnih drutvenih pokreta, a ne hijerarhijskihstranaka. Snana politika sila raa se na razmei umjetnosti i politike,potronje i svijesti (Street, 2003, 232). Kako je upozorio Street, ned-

vojbeno e politike stranke ubudue osmiljavati sve profinenije nai-ne iskoritavanja prilika koje nude masovni mediji pa e tako sve eepreuzimati oblije slavnih osoba pop-kulture (Street, 2003, 233). Bit jeu tomu da se to ne mora automatski ocijeniti zaglupljivanjem, nego bise moglo prihvatiti da je takva politika kultura proizvod sloenog sku-

pa interesa, pravila i ustanova koji organiziraju, reproduciraju i nadzirutu politiku (Street, 2003, 233). Drugim rijeima, moda nije potrebnoznati pojedinosti o ljubavnim aferama Billa Clintona ili o obiteljskomivotu Tonyja Blaira, ali te epizode potiu javnu politiku raspravu.

Iako se mijenjaju tradicionalni oblici politike komunikacije, priemu politiari postaju izvoai u cirkusu pop-kulture, to ne znai da

je politika nestala (Street, 2003, 234). Samo je, kako navodi Street, na-stavila svoj put (Street, 2003, 234). Prema Tomievu navodu, pristup

personalizaciji politike stvara spoj moderne politike s pop-kulturom tonuno ini politiara ljudskim biem s individualnim osobinama, a nepredstavnikom odreenih politika ili ideologija (Tomi, 2012, 138).

Stvarni ili eljeni zvjezdani status politiara jedna je od varijantizvjezdane politike koja postaje sastavnica globalne politike komuni-kacije, a iji su temelji, moe se rei, popularizacija i personalizacija.Iako pojedini elementi popularne kulture odavno svoje mjesto nalaze upolitikoj domeni, mnogi strahuju da je cijela stvar zadnjih godina uzela

maha. Vjeruju kako popularni elementi gue suvremenu politiku ko-munikaciju, trivijaliziraju je pa ak i - depolitiziraju. To je svakako istinakad su u pitanju ekstremni primjeri popularizacije politike. Banalno jeoduvijek ljudima bilo zanimljivo i lako razumljivo. Apstrakcija politiketako je u poetku smekavana popularnom kulturom, ali strahuje seda je nekako s vremenom u pojedinim sluajevima cijela stvar prela utrivijalnost. Tako se danas zna dogoditi da se s veom estinom rasprav-lja o odjevnim kombinacijama i frizurama politiara, nego o politikim


8/29


programima koje zastupaju. Prosjeni e suvremeni politiar, kada doevrijeme da izmeu sebe i drugih napravi razliku, iskoristiti briljivo

kreiran imid i pravilno usmjerenu osobnost. Dakle, tko sam postajevanije od to predstavljam.

Dakako, za tu suvremenu praksu nisu krivi iskljuivo politiari nego imediji koji od njih, uz pomo strunjaka za odnose s javnou i marke-ting, stvaraju trine proizvode. Politiki su akteri tako dobrim dijelomgurnuti u sferu zabavnog, to zbog komercijalizacije medija, pogotovotelevizije, to zbog odmaka od stranakog prema marketinkome mode-lu. To je stvorilo preduvjete za procvat zvjezdane politike, za nicanje

politikih zvijezda koje funkcioniraju prema naelima trine ponude ipotranje. To ukazuje da su se prioriteti (i preferencije) svakako promi-

jenili. Forma je postala jednako vana kao i sadraj, a prema mnogimautorima i vanija. Mediji balansiraju izmeu politiki vanih i neva-nih informacija. Mnogi ipak njihovo izvjetavanje nazivaju neuravno-teenim, senzacionalistikim infotainmentom koji u prvi plan guratraeve iz privatnih ivota politikih aktera. Sami pak politiari balansi-raju izmeu bliskosti i distance.

No, kako je dobro primijetio Street, zabavu (i pop kulturu) ne trebauvijek izjednaavati s glupou ili pak nainom bijega od surove (poli-tike) stvarnosti (Street, 2003, 69). Ponekad se jednostavno radi o uin-kovitoj politikoj metodi.

Borei se za jednakost ena, Emma Goldman je u esejuPravo na glas

isticala da se ene ne smije drati u podreenom poloaju, ali ni poi udrugu krajnost pa smatrati da su ene politiarke moralnije od muka-raca i da e, za razliku od mukaraca, vie raditi u opem nego u njihovuosobnom interesu. Goldman je smatrala da e se ene u politici ponaati

jednako kao mukarci te da ne postoji muki i enski pristup politici,kao ni muki ili enski pristup prema drugim podrujima drutvene zbi-lje (Goldman, 2001, 40). Zbog toga pravo glasa za ene nije isticala kaoneto vano, ali ne zbog stava da ene nisu dorasle odluivanju na izbo-


9/29



rima, nego prvenstveno zato to je predstavniki sustav smatrala nepra-vednim i nepotrebnim. S druge strane, ukazivale je enskim udrugama

koje su se borile za pravo glasa ena da i same stvaraju tetne stereotipeisticanjem da su ene moralnije od mukaraca, paljivije u prosudbamai osjetljivije u odnosu na mogue posljedice njihovih odluka (Goldman,2001, 41-42). Svaki stereotip, bilo pozitivan ili negativan, ne omoguavaravnopravnost ena nego im ukida individualnost na raun idealiziranei tipizirane ukupnosti.

Heinz-Gunther Stobbe stereotipe o ljudima naziva socijalnim pre-drasudama i naglaava da su oni uvijek unaprijed stvoreni sud koji se

ne podudara sa stvarnou na koju se odnosi (Stobbe, 1996, 417). Ste-reotipi ne sadre samo (neutralne) informacije nego i iskonstruirane

vrijednosne sudove o drugim ljudima, kao i pravila ponaanja koja seoekuju prema drugima po prihvaanju stereotipa. Sam stereotip, kaoi pravila ponaanja, predstavljaju opravdanje za loe postupke premadrugim ljudima ili skupinama na koje se socijalne predrasude odnose.Stobbe pozitivne socijalne predrasude definira kao iluzije,a negativnenaziva socijalnim predrasudama i istie da je njihova dodatna znaaj-

ka nedostatak diferenciranosti i uopavanje samo nekih (zamiljenih)predodbi izvuenih iz konteksta, koje omoguavaju stvaranje stereoti-pa (Stobbe 1996, 418-419).

Grupa za enska ljudska prava, B.a.B.e., sa sjeditem u Zagrebu, kojase u svome radu obraa i enama i mukarcima (Naziv B.a.B.e. pred-stavlja kraticu kljunih poruka: Budi aktivna. Budi emancipiran.), odosnutka 1994. provodi istraivanja analize sadraja medijskih priloga iodnosa ena prema medijskim porukama, s ciljem promicanja rodne

ravnopravnosti i osiguranja jednakih mogunosti za sve rodove u svimsferama drutvenog ivota. Jedno od tih istraivanja provedeno je usklopu projekta Europske komisije i objavljeno u knjizi Sanje SarnavkePut do vlastitog pogleda, u kojoj se Sarnavka pita: Zato se, recimo,deterdente u spotovima uvijek vezuje uz sliku ene majke kojoj bjelinai istoa rublja nisu vane po sebi, ve zato to je to vano njihovoj dje-ci (uglavnom sinovima) i supruzima, a zasluuje i odobravanje itavogdrutva? Zato muki likovi nikad nisu u tim reklamama oni koji brinu o


10/29


istoi rublja? Zato svi ljudi (bez obzira na spol, dob, brano stanje) nesmiju u reklamama biti sretni zato to mogu nositi istu robu ni zbog

ega drugog doli njezine istoe i mirisa? (Sarnavka, 2006, 89-90). Sar-navka zakljuuje da neprekidno ponavljanje tog stereotipa po kojemu susamo ene zaduene za pranje odjee i uporabu deterdenata izravnodjeluje na mnoge ene da i same prihvate tu predrasudu kao prirodnu ida ne propitkuju zato i mukarci ne bi brinuli o istoi odjee u obitelji(Sarnavka, 2006, 90).

Suzana Kunac i Sanja Sarnavka (2006, 9) u suradnji Udruge B.a.B.e iistraivakih agencija Puls Hrvatska, Puls Bosna i Hercegovina, Pama

i SMMRI, Srbija i Crna Gora, prikazale su opseno istraivanje Akcijaprema jednakoj vidljivosti enaprovedeno na podruju Hrvatske, Srbi-je i Federacije Bosne i Hercegovine 2004. u knjizi Nevinost bez zatite,enska percepcija medijskih sadraja. Kunac i Sarnavka su iz intervjuana uzorku od 500 ena iz te tri drave eljele ispitati jesu li stereotipniizbori tema o enama u hrvatskim, bosansko-hercegovakim i srpskimmedijima, koji sustavno ukljuuju ljepotu, modu, recepte, kako privuiili zadrati mukarca, traevi o slavnima i horoskop zaista teme koje

zanimaju najvei broj ena (Kunac i Sarnavka, 2006, 10). Takoer, e-ljele su utvrditi stanje svijesti o tome da su ene u medijima najeeprikazane kao seksualni objekti, kao portvovne majke i njegovateljiceili rtve, uglavnom u svakom pogledu pasivne i nevane u kontekstukreiranja javnog mnijenja te da li same ispitanice imaju potrebu mijenja-ti medijsku proizvodnju stereotipnih enskih uloga (Kunac i Sarnavka,2006, 11).

Marijana Sivri (2011, 207) se poziva na Zakon o ravnopravnosti

spolova Bosne i Hercegovine prema kojemu je zabranjeno javno prika-zivanje i predstavljanje bilo koje osobe na uvredljiv, omalovaavajui iliponiavajui nain, s obzirom na spol, a medijima se kao dunost nalaerazvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova. Sivri ukazuje i na razlikuizmeu spola u biolokom smislu i roda, kao temeljnog naela na kojempoivaju odnosi mukaraca i ena. Sivri se pita: Ako je rod neto touimo, kako se ponaamo i to radimo, zato onda ne govorimo o (ne)zastupljenosti mukaraca u medijima? te zakljuuje da se odnosi moi


11/29



iz stvarnog ivota prenose i u medije (Sivri, 2011, 208). Rezultati ana-lize dnevnih listova koju je provela Marijana Sivri (2011, 215-216), po-

kazali su da su ene na fotografijama kojima su ilustrirani prilozi, estopredstavljene kao seksualni objekti i objekti uope, s rezultatom totalnedegradacije ene, dok je vrlo malo slika u kojima su mukarci prikazanikao objekti. Uoila je i standardne stereotipe o enama (glupe plavue,otimanje za mukarce, ene potroaice, ene majke i dojilje, ene u ulo-zi udovoljavanja mukarcima kao enskoj vrlini). Sveukupni zaklju-ak analize Marijane Sivri (2011, 220) o poloaju ena u bosansko-her-cegovakom tisku na hrvatskom jeziku izrijekom istie da je definiran

odnosom moi i da predstavlja odraz neravnopravnosti ena u drutvu.Zakonske odrednice o rodnoj ravnopravnosti sline su u navedenoj

Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i u Crnoj Gori. Naalost, slini su i re-zultati istraivanja medija koji pokazuju neravnopravnost ena. JelenaMartinovi analizirala je naslovnice crnogorskog izdanja Cosmopolita-nai takoer uoila da su ene tretirane kao ekstremno seksualizirana,besprijekorna enska tijela kakva se rijetko mogu sresti u stvarnom ivo-tu (Martinovi, 2008, 12). Ona takoer naglaava da drutvena, izrazito

patrijarhalna kultura i kroz medije promie stereotip da je intelektualnomuko, a tjelesno ensko, da je superiorno muko, a inferiorno ensko(Martinovi, 2008, 13). Patrijarhalne kulture ensko tijelo tretiraju kaoobjekt, a ljepotu kao ono to se svia mukarcima, dok mediji suprot-no ljudskim pravima i zakonskim odredbama o rodnoj ravnopravnosti,ine sve da to tako i ostane i da se stereotip o eni kao mukarcima pod-lonom i poeljnom objektu jo vie uvruje i u drutvu (Martinovi,2008, 19-20).

Nataa Nelevi istrauje javni i privatni prostor i dokazuje da u pa-trijarhalnim drutvima mediji pojaavaju stereotip da je javni prostormuki, a privatni enski (Nelevi, 2008, 32). Oba prostora kontrolirajumukarci vodei rauna da ena ostane unutar privatnog kako bi se bri-nula o obitelji i potomstvu (Nelevi, 2008, 32-33).

Ervina Dabiinovi analizirala je izvjeivanje o enama rtvama na-silja i nije nala kritiki odnos prema nasilju kao drutvenom zlu, negosenzacionalistiko prikazivanje rtava i opisa nasilja u kojima se poten-


12/29


cira brutalnost s ciljem boljih komercijalnih efekata za medije (Dabi-inovi, 2008, 46). Time se, prema miljenju autorice, realna slika ena

skriva jer ih se prikazuje jednodimenzionalno, potenciranjem samoneke karakteristike kojom se manipulira kako bi se dobio medijski elje-ni proizvod, a poznati drutveni stereotip ena kao seksualni objekt ilikao rtva iz crne kronike, junakinja priloga natopljenih senzacionaliz-mom (Dabiinovi, 2008, 55).

Dvojbu izmeu medijskih ena-junakinja ili ena kao scenografskogelementa u glazbenoj industriji uoio je Janko Ljumovi (Ljumovi,2008, 58). Glazbena industrija ensko tijelo uglavnom vidi samo u funk-

ciji trita pa je golotinja pjevaica u medijima esto vanija od vrsnoepjevanja. Autor zakljuuje da je ena u glazbenoj industriji vrlo estosvedena na scenografski element, s ostalim dijelovima scenografije po-put bljetave odjee koja vie otkriva nego skriva, svjetlucavog nakita iskupih automobila (Ljumovi, 2008, 62-63).

Jo jedan est stereotip u medijima je samo enama pridruena od-govornost za djecu. Sanja Marjanovi analizirala je medije i u njima pro-nala dokaz da oni svakodnevno pojaavaju pritisak na ene da prihvate

taj stereotip kao prirodan, u narodu ve prihvaen u obliku poslovicemajka ga ostavila za dijete koje napuste roditelji (Marjanovi, 2008,67). Autorica dokazuje kako se odgovornost oeva za brigu o djeci pre-uuje, ali ne samo roditelja nego i drave, obrazovnih institucija i osta-lih, osim majke (Marjanovi, 2008, 68). Zakljuuje da mediji ne bi smjelipodilaziti javnosti oslanjajui se na stereotipe pomou kojih na jedno-stavan i masama prihvatljiv nain objanjavaju zbivanja i pojave u skladus ve oblikovanim predodbama javnosti pripremljene za prihvaanje i

odravanje stereotipa kao loginih i vrstih argumenata, premda se uosnovi radi o predrasudama i manipulaciji. Stereotipi se u medijima po-naaju kao istina koju svi dobro znaju i koju ne treba dalje dokazivati iu tome je njihova najvea opasnost (Marjanovi, 2008, 74).

Stereotip super-ene, koji se u feministikim krugovima popular-no naziva 3 u 1 ili ena koja uspjeno objedinjuje tri najvanije ulo-ge (brine) majke, (poeljne) supruge i (uspjene) poslovne ene kaodiskriminirajuu razotkriva Aleksandra Kovaevi (2008, 77) analizom


13/29



medijske kampanje Biramo Montenegrinu godine crnogorskog listaPobjeda. Autorica dokazuje da medijska kampanju koja se pokuala

prikazati kao rodno ravnopravna i u korist ena, u stvarnosti nameerodne stereotipe i ene dovodi u neravnopravan poloaj. Isticanjem daene mogu uspjeno raditi puno radno vrijeme, obavljati sve kuanskeposlove bez pomoi ukuana, biti dobre majke i seksualno poeljne svo-

jim muevima, uvijek besprijekorno odjevene, naminkane i vedro ras-poloene, hvalei one koje izjavljuju da sve to mogu stii samo ako seodreknu nonog odmora, to im daje dodatne bodove u natjecanju zaenu godine, mediji od tih nad-ena ili super-ena stvaraju rtve (Kova-

evi, 2008, 79). Aleksandra Kovaevi zakljuuje da mediji potpomaurodne diskriminacijske prakse i streotipiziraju ene, ime odravaju pa-trijarhalne vrijednosti i potinjenost ena u mukom svijetu (Kovae-

vi, 2008, 87).Borbu za rodnu ravnopravnost mediji uspjeno neutraliziraju jo jed-

nim stereotipom baukom feminizma. ene koje se aktivno i javnozalau za rodnu ravnopravnost mediji stavljaju u negativan kontekst na-metanjem predrasuda da mukarci u javnom djelovanju koriste razum,

a ene intuiciju, da su mukarci hrabri zato to im je takva priroda, a kadsu ene hrabre da je to zato to nisu promiljene (Petrievi, 2008, 97).Paula Petrievi analizira kontekst u kojemu se govori o feminizmu i fe-ministicama i dolazi do zakljuka da je on preteito negativan u odnosuna ene koje se zalau za rodnu ravnopravnost te da se takve odredni-ce za drutveno aktivne ene ne smatraju poeljnim i opeprihvatljivim(Petrievi, 2008, 98).

Stereotipi se promiu i u jeziku koji ne samo da odraava stvarnost,

nego ga i ovjerava. Sanja Mijukovi zakljuuje kako protivljenje u mno-gim drutvima da se zanimanja i titule izraavaju i enskim rodom nelee u svojstvima i mogunostima jezika, nego u tenji za odravanjemneravnopravnosti ena (Mijukovi, 2008, 108). Odavno u mnogim je-zicima postoje izrazi u enskom rodu za istaice, frizerke, pjevaice,kozmetiarke, ali kad se neka ena bira u visoko znanstveno-nastavnozvanje onda je u mnogim zemljama njezina titula slubeno redovitiprofesor, premda se radi o redovitoj profesorici. Mijukovi istie da


14/29


opravdanja tipa to je u duhu naeg jezika, u stvarnosti znai da je ne-ravnopravnost ena u duhu odreenog drutva, koje se samo odraava i

pojaava jezikom (Mijukovi, 2008, 110).Zdravko Bazdan (2008, 516) u uvodu razmatranja problema rodne

ravnopravnosti kao ljudskog prava i ena i mukaraca, povlai uspored-bu s devetnaestim stoljeem pa prenosi tvrdnju Friedricha Engelsa koji

je napisao u djelu Porijeklo porodice, privatnog vlasnitva i dravedaono to je za enu zloin i to povlai za sobom teke zakonske i dru-tvene posljedice, to se za mukarca smatra asnim ili, u najgorem slua-

ju, malom moralnom mrljom koja se sa zadovoljstvom nosi. Bazdan za-

kljuuje da mnoge predrasude u odnosu na ene koje su postojale u de-vetnaestom stoljeu, postoje i u dvadeset i prvom stoljeu, pa istie da jeglavni razlog uvoenja sintagme rodna ravnopravnost neravnopravanpoloaj ena u suvremenom svijetu. Zakljuuje da je pitanje formalne

jednakosti mukaraca i ena zapravo pitanje neformalne nejednakostiene u odnosu na mukarca (Bazdan, 2008, 516).

Masovna glasila bi morala promicati ljudska prava i imati ih u teme-ljima ureivake koncepcije. To im nalau medijski zakoni, ali ak i ne-

ovisno o zakonskim odredbama, potovanje ljudskih prava reguliranoje i etikim kodeksima novinarskih udruga i moralo bi biti sastavnicaosobnog morala novinara. Novinari bi trebali posebno biti osjetljivi narodnu ravnopravnost upravo zato to masovni mediji odravaju na i-

votu brojne stereotipe, premda bi ih trebali razotkrivati i pomagati da seprevladaju, budui da su to nekritike predrasude koje nisu utemeljeneu istini nego u negaciji istine, dakle na onom to je posve suprotno os-novnim novinarskim naelima o tonom, istinitom, potenom, uravno-teenom i nepristranom izvjeivanju o stvarnosti.

Budui da su prethodna istraivanja, citirana u ovome radu, izvrenarazliitim metodama, kao i zbog toga to su se ona odnosila na klasine,dok je ovo za svoj predmet imalo nove medije, nije bilo mogue preu-zeti metode nekoga od njih. Kako bi se utvrdilo na koji nain novi me-diji potuju rodnu ravnopravnost, za predmet istraivanja uzeta su po


15/29



tri informativno-politika portala nastala kao mrena izdanja klasinihmedija (www.jutarnji.hr, rubrikaivot i stil; www.24sata.hr, rubrikaLi-

festyle; www.dnevni-list.ba, rubrika Stil ivota), tri mrena portala opetematike (www.index.hr, rubrikaLifestyle; www.tportal.hr, rubrikaLife-style; www.bljesak.info/, rubrikaLifestyle), tri portala koja za ciljnu jav-nost prvenstveno imaju ene (www.cosmopolitan.hr, rubrika Ja, samobolja;www.gloria.hr, rubrikaModa & Stil; www.sheportal.net, rubrikaLjepota i zdravlje), tri portala i oglasnika kojima su vozai osnovna cilj-na javnost (www.automobili.hr, rubrikaDjevojke dana; www.auti.hr, ru-brikaDjevojka dana; www.motopuls.com, rubrikaMiss motori).

Svrha istraivanja bila je utvrditi kako se prikazuju ene u navedenimmedijima. Uzorak je odreen na po 100 priloga sa svakoga portala urazdoblju od 1. do 30. travnja 2012., s ciljem donoenja preporuke kakobi trebalo izvjetavati o enama. Osnovna poetna postavka proizila

je iz prethodnih istraivanja i prema njoj se ene u medijima prikazujuuglavnom kao seksualni objekti, kao majke i domaice, kao uspjene po-slovne ene i kao super-ene (u kojima su objedinjene tri prethodnekategorije), to u konanici predstavlja diskriminaciju, jer se na ene ne

gleda kao na bilo koju (muku) osobu s vrlinama i manama, koja je je-dinstvena samo po sebi i koju ne treba uklapati u zamiljene okvire. Izove poetne kategorije proizlaze, upravo prema tim okvirima u koje me-diji svrstavaju ene, etiri navedene kategorije, dok bi peta bila ostalo(ena samo kao politiarka, zaposlenica, sportaica, zabavljaica itd.),

jer nije mogue unaprijed utvrditi da e se ene u novim medijima ukla-pati u zadane okvire prema istraivanjima klasinih medija. Svaka kate-gorija ima dvije varijable tekst i ilustracije (fotografije i crtei itd.), dok

se vizualno oblikovanje ocjenjuje u ukupnosti, s analizom konteksta.Prva pomona postavka glasi da portali, iju ciljnu javnost ine ene, nediskriminiraju ene na rodnoj osnovi i pristupaju im afirmativno. Drugapomona postavka glasi da se svjetski trend zvjezdane politike, premakojemu se politiari i politiarke prikazuju kao medijske zvijezde, iri izAmerike i Zapadne Europe u tranzicijske drave.

Istraivanje je provedeno holistikom metodom analize sadraja(kvantitativnom analizom teksta i ilustracija i kvalitativnom analizom


16/29


njihova intenziteta te kvalitativnom analizom konteksta). Jedinice ana-lize su izraz i fotografija. Izrazi i fotografije koji se odnose na ene u

prilozima koji ine uzorak broje se, ime se dobiva frekvencija (kvantita-tivno), a za svaku jedinicu analize odreuje se intenzitet na osnovi egase izrauna prosjean intenzitet (zbroj intenziteta podijeljen frekvenci-

jom tj. n(i)/f ). Opseg izraza moe biti od jednog znaka do nekoliko rijeiili reenica koje ine smislenu i misaono nedjeljivu cjelinu (Obradovi,2011, 7).

Intenzitet se odreuje prilagoenom Liekertovom skalom od 1 do 7,prema kojoj je 1 bez intenziteta (informativna poruka izrazom ili foto-

grafijom), 2 je vrlo slab intenzitet (blago odstupanja od novinarskih pra-vila), 3 je slab intenzitet (odstupanje od novinarskih pravila koje jo uvi-jek zadrava potovanje prema enama), 4 je umjeren intenzitet (enese stavljaju u poloaj koji na prvi pogled ne predstavlja nepotovanje,ali umjesto individualnih osobina promiu se opeprihvaeni stereotipio enskim i mukim ulogama), 5 je pojaan intenzitet (podrugljivo i(li)omalovaavajue prikazivanje ena), 6 je snaan intenzitet (uvredljivoprikazivanje ena) i 7 je estok intenzitet (otvorena diskriminacija en-

skog roda, kad se predrasude ili karakteristike s pojedine ene prenosena cijeli enski rod).

Svaki izraz i fotografija analiziraju se i kvalitativno u odnosu na kon-tekst (dio ili cijeli medijski prilog, ovisno o opsegu i jedinstvenosti novi-narskog pristupa) intenzitetom na skali takoer od 1 do 7, gdje je 1. vrloafirmativan pristup (istiu se pozitivne osobine tono odreene enezbog kojih dobiva medijsku pozornost i zbog kojih moe sluiti kao uzordrugim lanovima drutva, i enskog i mukog roda), 2. je afirmativan

pristup (istiu se pozitivne osobine tono odreene ene zbog kojih do-biva medijsku pozornost), 3. je informativan (neutralan) pristup (iznosese injenice vane za javnost o osobi o kojoj se izvjeuje, bez komenti-ranja ili iznoenja stavova novinara), 4. je djelomino informativan pri-stup (nedostaje jo neki podatak vaan za razumijevanje ili djelominonejasno navedene injenice pa ih je teko shvatiti bez prouavanja kon-teksta ili dodatnih podataka), 5. je neinformativan pristup (iz kontekstase moe razumjeti da se radi o uvrijeenim stereotipima a ne stvarnim


17/29



osobinama ene o kojoj se izvjeuje), 6. je negativan pristup (uvredljivkontekst) i 7. je vrlo negativan pristup (kontekst diskriminira enski rod,

a ne samo osobu o kojoj se izvjeuje). U analizu konteksta ukljuuju seuz tijelo priloga i oprema, ilustracije, vizualno oblikovanje, umetci, do-datni prilozi i poveznice do slinih sadraja te korisnike objave ako suomoguene (Obradovi, 2011, 12).

Holistika analiza u pravilu ukljuuje i stil izvjetavanja pa su za stilodreene kategorije: 1. za novinarski stil, 2. za administrativni, 3. zarazgovorni, 4. za knjievno-umjetniki i 5. za znanstveni i popularnoznanstveni. Varijable razgovornog stila odreene za ovo istraivanje su

1. dijalektizmi, 2. lokalizmi, 3. vulgarizmi i 4. nepravilna uporaba stan-dardnog jezika (pravopisno i gramatiki).

U holistiku analizu sadraja (teksta) i konteksta medijskih porukaukljuuje se i pristup u odnosu na osnovna naela novinarske struke otonom, istinitom, potenom, uravnoteenom i nepristranom izvjeta-

vanju, s pozivanjem na imenovane izvore pa su za taj dio analize odre-ene uobiajene kategorije po kojima su prilozi: 1. neutralni, 2. djelo-mice su pristrani, 3. tabloidizirani su, 4. spadaju u uto novinarstvo, 5.

predstavljaju infotainment, 6. senzacionalizam i 7. govor mrnje.uto novinarstvo karakterizira izbor tema koje nisu od velike va-

nosti. Pod takve trivijalne teme spadaju opisi i izjave osoba koje nema-ju stvarnu drutvenu vanost, nego mediji od njih stvaraju javne osobezbog skandala u kojima sudjeluju ili ponaanja koje se kosi s drutvenimmoralom. Stil pisanja se ne pridrava pravila novinarske struke pa seesto umjesto stvarnih izvora objavljuju glasine nepoznatog podrijetla,pie se razgovornim jezikom uz upotrebu psovki, ne pazi se na tonost

i istinitost nego se informacije koriste selektivno samo kako bi zabavi-le korisnike medija, neovisno o njihovoj pouzdanosti i korisnosti (pre-

vladava infotainment). Tabloidizaciju karakterizira saimanje prilogasamo na ono to privlai pogled itateljstva i opremaju se u tiskanimglasilima velikim fotografijama, a u novim medijima fotografijama, fo-tografijama u nizu i multimedijalnim prilozima koji prikazuju izgled,odjeu, obnaenost ili neprimjereno ponaanje, tako da informativna

vrijednost pada u drugi plan. U tabloidnim novinama ili stilu pisanja


18/29


nema mjesta za sloene novinarske rodove ni opsenije reportane ianalitiko-komentatorske rodove. Prevladavaju foto-vijesti, foto-ko-

mentari i foto-reportae, u kojima esto nedostaju odgovori na jedno ilivie nunih pitanja: tko, to, gdje, kada, zato i kako (formula 5W+H).Senzacionalizam ili senzacionalistiki nain izvjetavanja podrazumi-

jeva preuveliavanje pojedinih informacija kako bi se privukla pozor-nost publike, iako iza toga ne stoji prava senzacija, ve se ona stvarana umjetan nain, selekcijom podataka, u koju uz preuveliavanje estoide i preuivanje pojedinih podataka koji bi umanjili medijski stvore-nu senzaciju bez pokria u stvarnom ivotu ili zbivanjima (Obradovi,

2010, 14).

Budui da je cilj ovoga istraivanja analiza medijskog prikaza enakao pojave, a ne eventualno rangiranje pojedinih glasila u odnosu naistraivako pitanje, rezultati se donose skupno za etiri skupine glasila:informativno-politika mrena izdanja klasinih glasila, mrene portale

ope tematike, portale namijenjene prvenstveno enskoj publici i porta-le/oglasnike namijenjene vozaima.

.. Informativno-politika mrena izdanja klasinih glasila

Kategorije: 1. ena kao seksualni objekt, 2. ena kao majka i domai-ca, 3. ena kao poslovna ena, 4. ena kao super-ena, 5. Ostalo.

Varijable svake kategorije: 1. Izraz, 2. Ilustracija.

Katego-rija

Varijabla Frekven-

cija

pristup

novinar- -

1 827 5,3 6,1

2 363 6,2 6,3


19/29



2 1 82 3,1 2,3

2 47 2,4 2,5

3 1 18 2,8 1,8

2 5 2,5 1,4

41 521 5,4

2 435 5,1 5,7

5 1 41 2,2 2,5

2 2,4 3,2

Mrena izdanja informativno-politikih klasinih glasila ene treti-raju prvenstveno kao seksualne objekte, o emu svjedoi 827 izraza i363 fotografije koji spadaju u tu kategoriju. Prosjeni intenziteti od 6,1za izraze i 6,3 za fotografije kazuju da je takvo prikazivanje ena uvred-

ljivo, da se u najvie tih priloga koristi razgovorni, a ne novinarski stil.Odnos prema novinarskim naelima pokazuje da mnogi prilozi nisu no-

vinarski profesionalno pripremljeni nego da spadaju u uto novinarstvo(19 priloga), infotainment (76 priloga) i senzacionalizam (24 priloga),to ne bi trebalo oekivati od mrenih izdanja klasinih medija.

Druga kategorija prema zastupljenosti je super-ena (521 izraz i435 fotografija). Veinu politiarki glasila su prikazala kao svestrane iuspjene i na poslu i u osobnom ivotu, s vremenom za praenje mode i

odlaske na tjelovjebu i kozmetike tretmane. U tome se vidi razlika odanaliziranih radova o istraivanjima u razvijenim dravama, a posebnoSAD-u, u kojima se ene politiarke predstavljaju kao zvijezde u politi-kom okruenju i javnom ivotu, dok je ovo istraivanje pokazalo da uHrvatskoj i Bosni i Hercegovini zvjezdane politike nema, bar ne kad sespominju ene. Pristup tzv. super-enamanije informativan, nego pro-mie stereotipe (vanije je to neka politiarka navodno uspjeno kuhanego politiki program za koji se zalae i o kojemu nije mogue previe


20/29


saznati). Fotografije su doraene tako da prikazuju uljepane osobe ka-kve nisu u stvarnom ivotu, a kad se prikazuju zabavljaice (pjevaice,

glumice u popularnim sapunicama i televizijske voditeljice), snimljenesu u donjem rublju (78 fotografija), to ih diskriminira kao ene.

Treu kategoriju prema zastupljenosti predstavlja ena kao majka idomaica (82 priloga i 47 fotografija), s uobiajenim stereotipima patri-

jarhalnog drutva (ena dri tri zida kue, kuni poslovi su enski po-slovi, itd.). Pristup koji zatvara ene u etiri zida takoer je uvredljiv, oemu svjedoi intenzitet analiziranih izraza (5,4) i fotografija (5,7). enekoje su poslovne ene nisu zastupljene u veoj mjeri (samo 18 priloga i

5 fotografija) jer njih, kao i politiarke i zabavljaice, analizirana glasilaprikazuju uglavnom kao super-ene i time nameu komplekse veiniena koje ne bi mogle toliko toga stii kao to one mogu s preuvelianimdostignuima u medijskim prikazima.

.. Mreni portali ope tematike

Katego-rija Varijabla

Frekven-

cija

pristup

novinar- -

1 5,7 6,3

2 1455 6,4 6,5

2 1 67 3,3 2,5

2 78 2,6 2,6 3 1 12

2 2,7 1,8


21/29



4 1 427 5,2 5,5

2 5,2

5 1 45 2,3 3,1

2 76 2,8 4,4

Mreni portali ope tematike u rubrikama o ivotnom stilu nagla-eno prikazuju ene u ulozi seksualnih objekata (923 priloga s 1455

fotografija), potom kao super-ene (427 priloga i 719 fotografija) tekao majke i domaice (67 priloga i 78 fotografija). U odnosu na mrenaizdanja klasinih glasila, portali ope tematike znatno veu pozornostpridaju fotografijama pa njihov broj u svakoj kategoriji veinski nadma-uje broj objavljenih priloga i ukupno je znaajno vii nego u mrenimizdanjima klasinih medija.

Kategorija samo poslovne ene rijetko je zastupljena (12 priloga i 19fotografija) pa da nije bilo prethodnih istraivanja, nije je trebalo po-

sebno obraivati nego uklopiti u ostala, rijetko zastupljena zanimanja iuloge ena.

Pristup prema enama kao seksualnim objektima je uvredljiv i dis-kriminirajui (intenzitet 6, 3), a pie se razgovornim stilom, uz izraeniinfotainment(82) i senzacionalizam (31). Mreni portali ope temati-ke odlikuju se velikim brojem korisnikih objava napisanih razgovornimstilom, meu kojima prevladavaju vulgarizmi, koji predstavljaju izravnudiskriminaciju prikazanih ena i enskog roda. U kategoriji ena kao

seksualni objekt vulgarizama je ak 371, a u kategoriji ena kao super-ena 216.


22/29


.. Portali koji za ciljnu javnost prvenstveno imaju ene

Kategorija VarijablaFrekven-

cija

pristup

novinar- -

1 336 3,2 3,6

2 3,7 4,1

2 1 72 2,5 1,4

2 2,6 1,5 3 1 2,2 1,8

2 74 1,8 4 1 654 4,2 1,7

2 1178 4,7 2,1

5 1 38 2,3 2,4

2 2,5 2,8

Portali koji za ciljnu javnost prvenstveno imaju ene, u kategorizira-

nju ena prate ostale portale pa se moe utvrditi da svjetski trend zvjez-dane politike, nije zahvatio hrvatske i bosansko-hercegovake portalejer se ene politiarke u pravilu prikazuju kao super-ene, a ne kao po-litike zvijezde javnog ivota. Budui da te portale ureuju ili u uredni-tvima predstavljaju veinom ene, moglo bi se oekivati kako ene neebiti medijski predstavljene kao seksualni objekti. No, ta se pretpostavkanije ostvarila jer su ene napadno idealizirane kroz izraze (336) i rau-nalno obraene fotografije (692). Ne moemo zakljuiti da takve ene


23/29



uope ne postoje, ali se svakako veini ena nameu kao dostini krite-riji koji to nisu jer nisu rezultat samo zdravog ivota i kozmetikih tre-

tmana, nego i efekata u obradi fotografija, preuvelianih i pristranih opi-sa karakteristika te izbora odjee, obue i nakita o kojemu najvie enamoe samo sanjati. Nije stvar ukusa, kako se to prikazuje, bi li neka enaiz stvarnog ivota znala izabrati unikatnu odjeu najpoznatijih svjetskihkreatora, nego nemogunost njezine kupnje ili posudbe, jer su i prika-zane ene esto manekenke koje ne nose svoju vlastitu odjeu. Pohvalno

je to portali koji za ciljnu javnost imaju uglavnom ene brinu o stilu pameu stilovima prevladava novinarski, a kad se pie razgovornim stilom

ne rabe se prostote, psovke i ostali vulgarizmi.Pristup je uglavnom afirmativan, ali veina priloga spada u infota-inment, a ima i senzacionalizma i utog novinarstva. Moe se zaklju-iti da je veinu ena mogue staviti u neravnopravan poloaj i kad me-diji o onima o kojima izvjeuju pristupaju afirmativno zato to diktiraju(u stvarnosti teko dostine) stereotipe o poeljnom izgledu, poeljnomnainu odijevanja i poeljnom nainu ivota.

.. Portali i oglasnici kojima su vozai osnovna ciljna javnost

Katego-rija

VarijablaFrekven-

cija

pristup

novinar- -

1 256 6,7 2 7 7

Dva od tri analizirana portala i oglasnika, kojima su vozai osnovnaciljna publika, donose samo fotografije golih ena ili ena s vrlo maloodjee na sebi i u erotiziranim (pa i pornografskim) pozama, dok treiobjavljuje i krae zapise o prikazanim enama pa svi ti prilozi spadaju u

jednu jedinu kategoriju enu kao seksualni objekt. ene na fotogra-fijama nemaju nikakvu vezu sa sadrajem portala i oglasnika (automo-bilima i motorkotaima) i jedino im je namijenjena uloga seksualnogobjekta.


24/29


Tekstualni dio pisan je razgovornim stilom, bez potivanja pravopi-snih i gramatikih pravila, pristup je krajnje diskriminirajui (snaan

intenzitet 6,2 za izraze i 7, estok za fotografije), a osnovna novinarskanaela nisu potovana (na dva portala djevojke nisu ni imenovane negoslue kao roba za prodaju u svjetski dostupnom izlogu), to predstav-lja drastian primjer utog novinarstva, donoenjem sadraja koji ne-maju nikakve veze ni vanosti s tematikom portala na kojima se nalaze.Takav pristup, s golim nepoznatim i veinom neimenovanim enama uulozi seksualnih objekata, duboko je diskriminirajui prema enskomrodu uope pa je, shodno tome, estok intenzitet (7) negativnog usmje-

renja za sve te priloge.

Premda se ljudsko drutvo razvija ne samo u tehnolokom, nego ihumanistikom smislu, naroito na podruju ljudskih prava, rodna ne-ravnopravnost ena postoji i u dananjim medijima, kao to je postojalaproteklih desetljea i stoljea. Pozitivni pomaci biljee se u tome to

ene za razliku od nekadanjeg doba mogu biti novinarke i urednice, anegativni pomaci oituju se u sputanju razine drutvenog morala i pri-kazivanjem ena kao seksualnih objekata bez ikakvih dodirnih toaka sasadrajem portala koji imaju takve rubrike, pod izlikom slobode javnerijei. Naalost, esto se zaboravlja da neija sloboda nije bezgraninai da ona zavrava upravo tamo gdje poinje ugroavati ljudska pravadrugih, a u ovome sluaju enska prava pojedinano i diskriminacijuenskog roda u cjelini.

Istraivanje prikaza ena na mrenim portalima holistikom me-todom analize sadraja pokazalo je da kategorijalni sustav preuzet izprethodnih istraivanja iste tematike u klasinim medijima nije vie od-govarajui, jer je kategorija poslovne ene slabo zastupljena pa se moeubudue ubrajati u kategoriju ostalo. Poslovne ene se u pravilu sve

vie prikazuju kao super-ene (jednako uspjene na poslu, javnom i-votu, u obitelji, a istovremeno posveene zdravom ivotu i njegovanjubesprijekornog izgleda u svakom trenutku).


25/29



Najzastupljenija kategorija su ene kao seksualni objekti, a i daljese zadrava u patrijarhalnim drutvima est prikaz ena iskljuivo kao

majki i domaica, s namijenjenim im svim kunim poslovima i bez su-djelovanja u javnom ivotu. Time je osnovna poetna postavka o kate-goriziranju ena potvrena, s iznimkom to su poslovne ene preteitotretirane kao super-ene. Takoer, potvreno je kako se diskriminacijaena provodi nametanjem i odravanjem opeprihvaenih stereotipa iizrazima i fotografijama.

Prva pomona postavka je djelomino potvrena jer je analiza sa-draja dokazala da mreni portali ija su osnovna ciljna publika ene i

koje uglavnom ureuju ene, prikazu ena u medijima pristupaju afir-mativno, ali ih diskriminiraju kroz isticanje i ponavljanje stereotipa opoeljnom izgledu, nainu odijevanja i ivota. Druga pomona postavkao politiarkama kao javnim zvijezdama, to je ameriki i zapadnoeu-ropski trend, nije potvrena u istraivanim hrvatskim i bosansko-her-cegovakim portalima jer su i politiarke, kao i poslovne ene, najeeprikazane kao super-ene.

Namee se zakljuak kako je slina istraivanja potrebno nastaviti i

ubudue, zato to bez ukazivanja na rodnu neravnopravnost ena nijemogue podii razinu drutvenog morala, osjetljivost i mogunost uo-avanja tetnih, a drutveno prihvaenih stereotipa o enama kao seksu-alnim objektima, majkama i domaicama, te super-enama koje moguobavljati sve kuanske poslove bez pomoi mukaraca i u isto vrijemegraditi uspjene poslovne karijere i usklaivati vlastiti izgled, nain odi-

jevanja i ivota s medijski nametnutim uzorima.

Osnovna preporuka mrenim glasilima, koja proizlazi iz rezultataprovedene holistike analize sadraja njihovih rubrika o ivotnom sti-lu, jest da moraju potovati osnovna etika naela novinarske profesije,prema kojima je zabranjena svaka diskriminacija na rasnoj, nacionalnoj,

vjerskoj, dobnoj, spolnoj i rodnoj osnovi, seksualnoj orijentaciji, tjele-snim ili umnim osobinama i bolestima, branom, imovinskom i obra-


26/29


zovnom statusu, kao i uporabom stereotipa i poniavajueg prikaziva-nja ljudi i skupina.

Dodatna preporuka mrenim glasilima bila bi da korisnike objavetrebaju ureivati kao i novinarske priloge i ne objavljivati one u koji-ma se diskriminiraju osobe i skupine, to se uglavnom radi pod lanimili skrivenim identitetima. Ureivanje korisnikih objava rade poznatasvjetska glasila koja dre do svoga ugleda i neobjavljivanje govora mr-nje i diskriminirajuih poruka se ne moe smatrati cenzurom negozatitom ljudskih prava. Takvi pojedinci skloni irenju govora mrnjei diskriminacije mogu to raditi na svojim blogovima, razliitim forumi-

ma ili drutvenim mreama koje ne ureuju profesionalni novinari, kojimoraju potovati etika naela.

Svako drutvo trebalo bi kroz kuni odgoj, kolski odgojni i obrazov-ni sustav, religijski odgoj, dobre obiaje i drutveni moral te izuavanjeljudskih prava, etike i etike komuniciranja, teiti podizanju razine me-dijske kulture, tako da komunikatori u novim medijima zbog vlastitesvijesti o dobru i zlu, o dobroj i zloj javnoj rijei, prestanu objavljivatidiskriminatorske poruke, u emu bi trebala prednjaiti profesionalno

ureivana mrena izdanja.

BAZDAN, Zdravko: Demokracija i ljudska prava srce meunarodneekonomije i politike, Sveuilite u Dubrovniku, Dubrovnik, .

DABIINOVI, Ervina:Medijski hitac iz javne zasjede, ena u medij-skom ogledalu, NVO Nova, Centar za feministiku kulturu, Podgo-

rica, .GOLDMAN, Emma: Anarhizam i feminizam, (Janjuevi, B. i Bulato-

vi, B., ur.), Autonomni enski centar, Beograd, .

GRBEA, Marijana: Personalization in Croatian Presidential Election in: How Personal Did the Candidates Go and What Did the PressCover?,Politika misao, vol. XLI, no. , pp. , Zagreb, .


27/29



HENDRICKSON, E. i WILKINS, L.: The Political is the Personal: Cele-britizing Politicians in the st Century, .

KOVAEVI, Aleksandra:Lice i nalije super-ene, ena u medijskomogledalu, NVO Nova, Centar za feministiku kulturu, Podgorica,.

KUNAC, Suzana i SARNAVKA, Sanja: Nevinost bez zatite, enskapercepcija medijskih sadraja, B.a.B.e, Zagreb, .

LJUMOVI, Janko:ena junakinja ili scenografski element u muzi-koj industriji, ena u medijskom ogledalu, NVO Nova, Centar za fe-

ministiku kulturu, Podgorica, .MARJANOVI, Sanja:Poar u Palestini, ena u medijskom ogledalu,NVO Nova, Centar za feministiku kulturu, Podgorica, .

MARTINOVI, Jelena: ensko tijelo u medijima, ena u medijskomogledalu, NVO Nova, Centar za feministiku kulturu, Podgorica,.

MIJUKOVI, Sanja: Sakrivene u jeziku, ena u medijskom ogledalu,NVO Nova, Centar za feministiku kulturu, Podgorica, .

NELEVI, Nataa: Veliko B i malo b, ena u medijskom ogledalu, NVONova, Centar za feministiku kulturu, Podgorica, .

PETRIEVI, Paula: Samo da nije feministiki, ena u medijskom ogle-dalu, NVO Nova, Centar za feministiku kulturu, Podgorica, .

SANTEN, R. i VAN ZOONEN, L.:Popularization and Personalizationin Political Communication: A Conceptual Analysis. Rad prezentiranna godinjem sastanku, International Communication Association,

Chicago, IL, . svibnja. ., http://www.allacademic.com/meta/p_index.html (...).

STOBBE, Heinz-Gnther: Predrasude, stereotipi, slike o neprijatelju,Crkva u svijetu, vol. . br. , Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilitau Splitu, Split, .

STREET, John:Masovni mediji, politika i demokracija, Zagreb: Fakultetpolitikih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, .


28/29


PEROVI, Vanda: Ema Goldman kao inspiracija u . godini, EmaGoldman Anarhizam i feminizam (Janjuevi, B. i Bulatovi, B., ur.),

Autonomni enski centar, Beograd, .SARNAVKA, Sanja:Put do vlastitog pogleda, B.a.B.e., Zagreb, .

SIVRI, Marijana:Kako su ene predstavljene u dnevnom tisku na hr-vatskome jeziku Veernji list i dnevni list, Kultura komuniciranja, Fi-lozofski fakultet Sveuilita u Mostaru, Mostar, .

TOMI, Zoran: Osnove politikog komuniciranja, Synopsis i Kairos, Za-greb, .

VAN ZOONEN, L.: Popular Culture as Political Communication. AnIntroduction., The Public, vol. (), -., .

VAN ZOONEN, L.:Entertaining The Citizen: When Politics And Popu-lar Culture Converge (Series - Critical Media Studies), MD: Rowman& Littlefield Publishers, Inc., .

Ostali izvori:

GRBEA, Marijana: Medijski tekstovi i kultura fanova (predavanje),

FPZ, Zagreb, .OBRADOVI, ore: uto novinarstvo, tabloidizacija, senzacionali-

zam i infotainment (predavanje), Sveuilite u Dubrovniku, .

OBRADOVI, ore: Holistika metoda analize sadraja, autorizira-no predavanje iz kolegija Medijska analitika na Filozofskom fakultetuSveuilita u Mostaru, Mostar,


29/29

OT B

A-M D

Numerous researches on womens image in media witness their discrimi-nation in the real life and mass media. However, further researches areand will be necessary until the level of media culture of communicatorsand that of media rises to that extent that public discrimination of wo-men, happening under the disguise of freedom of speech and repeatednegative stereotypes is stopped. is paper includes the research of con-temporary American and Western-European trend of celebrity politics,i.e. the trend in which politicians are presented as celebrities and enter-

tainment becomes more important than information. Furthermore, thereis an illustration of previous researches on womens image in traditionalmedia which served as a basis for the same research on the news por-tals in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Holistic method of contentanalysis was used to prove that womens discrimination is continued, alt-hough at the same time more attention is given to human rights in theworld and even in countries in transition.

Key words: women, media, equality, stereotypes, discrimination, sensa-tionalism, moral, human rights

Documents

Obradovic Dedic Barbaric Stereotipno trojstvo