Obrazac HKO SK ZAHTJEV ZA UPIS STANDARDA …razvoj-i-perspektive.diplomacija.hr/docs_izvjesca/Obrazac_HKO_SK... · Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld

Obrazac HKO_SK ZAHTJEV ZA UPIS STANDARDA KVALIFIKACIJE

A. OPĆI PODATCI Naziv ili ime predlagatelja standarda kvalifikacije

Fizička osoba: Pravna osoba: Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld

Adresa predlagatelja Ulica i kućni broj: Ilica 242 Poštanski broj i grad: 10000 Zagreb Telefon: 01/3700666 E-mail adresa: [email protected]

Matični broj 02515857 OIB 57077881516 Opis glavne djelatnosti poslovnog subjekta

- Izvođenje stručnog studija međunarodnih odnosa i diplomacije

- Izvođenje specijalističkog diplomskog stručnog studija međunarodnih odnosa i diplomacije

Ime i prezime odgovorne osobe ovlaštene za zastupanje predlagatelja

Ivo Šlaus

Kontakt podatci odgovorne osobe ovlaštene za zastupanje predlagatelja

Ulica i kućni broj: Ilica 242 Poštanski broj i grad: 10000 Zagreb Telefon: 01/3700666 E-mail adresa: [email protected]

OIB odgovorne osobe ovlaštene za zastupanje predlagatelja

08877410354

Uloga kvalifikacije za koju se predlaže standard

Potrebe tržišta rada Šifra standarda zanimanja:

Datum podnošenja zahtjeva za upis standarda zanimanja:

Nastavak obrazovanja

Šifra standarda kvalifikacije više razine:

Ostale potrebe pojedinca ili društva: Kontakt:

Mišljenja drugih zainteresiranih osoba u svojstvu potencijalnih izvoditelja programa kojima bi se stjecala kvalifikacija za koju se predlaže standard

Učitavanje pribavljenih mišljenja

Obrazloženje o nemogućnosti dostave mišljenja:

B. OPIS STANDARDA KVALIFIKACIJE Prijedlog naziva standarda kvalifikacije

Stručnjak za međunarodne odnose i diplomaciju

Naziv sektorskog vijeća kojem se upućuje prijedlog

Izbor 1: XIX. Pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi

Drugi izbori: - Prijedlog HKO razine kvalifikacije za koju se predlaže standard

6

Prijedlog minimalnog obujma kvalifikacije iskazan bodovima (ECTS, ECVET i/ili HROO) odnosno godinama istraživanja za razine 8.1 i 8.2 HKO-a

180 ECTS

Klasa kvalifikacije za koju se predlaže standard

Cjelovita: Djelomična:

Popis skupova ishoda učenja – POSTOJEĆI u Registru HKO-a

Obvezni: -

Izborni: -

Popis skupova ishoda učenja – NOVI

Obvezni: 1. Uvod u politiku 2. Osnove međunarodnih odnosa 3. Osnove međunarodne ekonomije 4. Povijest Europe 20. stoljeća 5. Osnove diplomacije 6. Metodologija istraživanja 1 7. Metodologija istraživanja 2 8. Međunarodna politička ekonomija 9. Povijest diplomacije 10. Povijest Hladnog rata 11. Međunarodni odnosi od 2. svjetskog rata do globalnog poretka 12. Osnove međunarodnog javnog prava 13. Međunarodne financije 14. Hrvatska i Jugoslavenska diplomacija 1943.-1991. 15. EU – Ekonomski aspekti 16. Komunikologija 1 17. Komunikologija 2 18. Međunarodna sigurnost 19. Međunarodne organizacije 20. Geopolitika 21. Diplomacija RH 22. Komparativni politički sustavi 23. Hrvatska vanjska politika 24. Diplomatski protokoli i komuniciranje 25. Nacionalna sigurnost 26. Diplomatsko i konzularno pravo 27. Engleski jezik 1 28. Engleski jezik 2 29. Engleski jezik 3 30. Engleski jezik 4 31. Seminarski rad

Izborni: 1. Povijest zapadne civilizacije 2. Politika kroz umjetnosti 3. Europske integracije 4. Diplomatska analitika 5. Javna komunikacija 6. Manjine u međunarodnim odnosima

32. Preddiplomski završni rad 33. Praksa

Uvjeti za pristupanje stjecanju kvalifikacije

Položena razina kvalifikacije 5

Uvjeti za stjecanje kvalifikacije

Položeno 180 ECTS-a u okviru skupova ishoda učenja

Datum do kojeg je predviđeno upisivanje u program za stjecanje kvalifikacije

C. PRIJEDLOG SKUPA ISHODA UČENJA (dio C ispunjava se onoliko puta koliko je skupova ishoda učenja) Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Uvod u politiku

Razina koju skup ishoda učenja ima u HKO-u

6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati i primijeniti temeljne znanstvene i stručne definicije i

opise s područja politologije kao znanosti koja proučava politiku 2. primijeniti definicije i objašnjenja o političkim sustavima, demokraciji,

izborima i političkim strankama 3. primijeniti definicije i objašnjenja o političkoj misli, ideologijama i

ključnim političkim filozofima 4. primijeniti definicije i objašnjenja o državi, naciji, trodiobi vlasti te o

policy-procesu 5. analizirati politiku u sub-nacionalnom, nacionalnom i nad-nacionalom

kontekstu Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja

Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij političkih znanosti s nastavničkim zvanjem

ili znanstvenim zvanjem, kao nositelj kolegija - Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili magistarski

sveučilišni studij političkih znanosti, kao asistent ili suradnik nositelja Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za stjecanje skupa ishoda učenja

Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura su: 1. Axford, R.; Browning, G. K.; Huggins, R.; Rosamond B.; Turner, J.,

Uvod u politologiju, Politička kultura, Zagreb, 2002. 2. Heywood, A., Politics, Basingstoke/New York: Palgrave Macmillan,

2007 Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je redovni student tijekom semestra dužan napisati seminarski rad (8 do 10 kartica teksta) u sklopu seminarske nastave kako bi apsolvirao i proširio znanja o pojedinim temama i područjima. Studenti kolegija Uvod u politiku dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se toleriraju najviše tri opravdana izostanka tijekom semestra. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, ali su obvezni izraditi seminarski rad (8 do 10 kartica teksta).

Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja

Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 5% Seminarski rad ili seminarski podnesci 25% Prezentacije 5%

Parcijalni ispit (kolokvij) 65% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 65%

Ispit se polaže pismenim putem, bilo kao jedinstven i završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija u obliku testova (2 ECTS-boda). Završni test sastoji se od 30 pitanja iz obvezne literature, a svako točno odgovoreno pitanje nosi dva boda (djelomice odgovoreno pitanje jedan bod ili pola boda). Svaki semestralni kolokvij sastoji se od testa s 15 pitanja iz obvezne literature, pri čemu svako točno odgovoreno pitanje nosi dva boda (djelomice odgovoreno pitanje jedan bod ili pola boda). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu pisanja (1 ECTS-bod) te referiranja (1 ECTS-bod) seminarskog rada, dok redovno pohađanje nastave (0,5 ECTS-bodova) i aktivno sudjelovanje na nastavi (0,5 ECTS-bodova) također pridonose završnoj ocjeni.

Naziv prijedloga skupa ishoda učenja

Osnove međunarodnih odnosa


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati temeljne znanstvene i stručne spoznaje s područja

međunarodnih odnosa 2. objasniti osnove teorija međunarodnih odnosa i njihov utjecaj na

razvoj međunarodnih odnosa 3. primijeniti saznanja o suvremenim subjektima međunarodnih odnosa u

samostalnoj analizi 4. primijeniti saznanja o faktorima koji utječu na međunarodne odnose u

samostalnoj analizi 5. primijeniti saznanja o objektima međunarodnih odnosa u samostalnoj

analizi 6. predstaviti i objasniti aktualno stanje u međunarodnim odnosima 7. objasniti, analizirati i koristiti, između ostalog, relevantne političke

odluke, rezolucije, deklaracije i konvencije 8. primijeniti znanja i iskustva iz međunarodnih odnosa i političkih

sustava. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja




Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura su: 1. Andrassy, Juraj; Bakotić, Božidar; Vukas, Budislav, Međunarodno

pravo I, Zagreb, 1998. 2. Vukadinović, Radovan, Međunarodni politički odnosi, Zagreb, 2004.

Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan održati samostalnu prezentaciju na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta ili prema prethodnom dogovoru. Prezentacija traje maksimalno 15 minuta. Studenti mogu izraziti želju da umjesto prezentacije pristupe pisanju eseja

(10 kartica), koji se vrednuje istovjetno kao i prezentacija. Studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu. Oni mogu pristupiti prvom i drugom kolokviju te sukladno s uspjehom mogu biti oslobođeni završnog ispita ili polaganja jednog od kolokvija, pri čemu imaju iste uvjete za pristup završnom ispitu kao i redovni studenti. Usto, imaju obvezu prezentacije ili zamjene prezentacije esejom (10 kartica) ukoliko izraze usmenu ili pismenu želju za istim.


Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 10% Seminarski rad ili seminarski podnesci 15% Prezentacije 15% Parcijalni ispit (kolokvij) 30%+30% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 60%

Studenti koji redovno pohađaju nastavu i koji su aktivni u nastavnom procesu mogu za svoje aktivnosti ostvariti do 1 ECTS-bod. Studentima je omogućeno da tijekom seminara izaberu prezentaciju na neku od zadanih ili dogovorenih tema. Uspjeh prezentacije ocjenjuje se, a njezina realizacija nosi do 1 ECTS-bod. Tijekom nastavnog razdoblja studenti pišu dva kolokvija te odgovaraju usmeno temeljem istog, za što dobivaju ocjene, a svaki pojedinačni kolokvij (pismeni i usmeni) nosi po 1,5 ECTS-bodova. Studenti koji su iz oba kolokvija ocijenjeni pozitivno oslobađaju se pismenog i usmenog završnog ispita, koji nosi ukupno 3 ECTS-boda. Ako je student obranio jedan kolokvij, onda na završnom ispitu polaže isključivo drugi kolokvij. Na završnom ispitu studentu se definira konačna ocjena iz kolegija, imajući u vidu sve prethodno navedene pokazatelje.


Osnove međunarodne ekonomije


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati i primijeniti temeljne znanstvene i stručne spoznaje s

područja međunarodne ekonomije 2. objasniti značenje i ulogu međunarodnih monetarnih odnosa 3. primijeniti metode analize strukture i dinamike vanjske trgovine 4. objasniti razvojne aspekte međunarodnih ekonomskih odnosa 5. objasniti ulogu i položaj Europske unije u međunarodnim

ekonomskim odnosima 6. objasniti tehnološke aspekte međunarodnih ekonomskih odnosa i

ulogu TNK-ova; 7. analizirati ekonomske politike različitih zemalja u sub-nacionalnom,

nacionalnom i nadnacionalnom kontekstu. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja

Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij političkih znanosti ili ekonomije s

nastavničkom zvanjem ili znanstvenom zvanjem, kao nositelj kolegija - Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili magistarski

sveučilišni studij ekonomije, kao asistent ili suradnik nositelja Materijalni i kadrovski uvjeti Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati)

potrebni za stjecanje skupa ishoda učenja

organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura su: 1. Staničić, Mladen, Međunarodni ekonomski odnosi i međunarodna

politička ekonomija (skripta) 2. Brkić, Luka, Međunarodni ekonomski odnosi i geopolitička slika

svijeta, Zagreb, 2009. Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan: (1) napisati najmanje dva kratka seminarska rada (od 5 do 10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta, ili (2) održati samostalnu prezentaciju, također na jednu od zadanih tema. Prezentacija ne bi trebala biti duža od 15 minuta. Kvalitetni radovi i/ili održana prezentacija mogu biti nagrađeni bonusom od maksimalno 10 % na konačnu ocjenu (napomena: moguće je i ne zaslužiti ovaj bonus). Seminarski radovi moraju biti predani najkasnije do posljednjeg tjedna nastave. Studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 % izostanaka. Seminarska nastava sastoji se od proširenja tematike s predavanja, odnosno aktivne diskusije o dotičnoj problematici. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim obvezni su napisati seminarski rad (od 5 do 10 kartica) s osvrtom na pregled tema i održanih predavanja (za izvanredne studente). Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu:

1. redovni studenti a. redovitost na predavanjima i seminarima b. ispunjene sve studentske obveze

2. izvanredni studenti a. ispunjene sve studentske obveze



Za prolaz na kolokvijima potrebno je 15 (od ukupno 20) pozitivnih odgovora. Usmeni ispit ocjenjuje se ovisno o pokazanom znanju.


Povijest Europe 20. stoljeća


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. Analizirati političku povijest 20. stoljeća;

2. Identificirati temeljne spoznaje o uzrocima, povijesnom tijeku i posljedicama Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.);

3. Identificirati temeljne spoznaje o uzrocima, povijesnom tijeku i posljedicama Drugog svjetskog rata (1939. – 1945.);

4. Identificirati i objasniti glavne ideologije 20. st. kao što su fašizam, nacional-socijalizam, boljševizam;

5. Objasniti fazu Hladnog rata i blokovsku podjelu svijeta; 6. Objasniti i interpretirati današnju političku situaciju primjenom

stečenih znanja i vještina. Uvjeti za pristupanje Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom

stjecanju skupa ishoda učenja sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij političkih znanosti ili povijesti s

nastavničkim zvanjem ili znanstvenim zvanjem, kao nositelj kolegija - Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili magistarski

sveučilišni studij politologije ili povijesti, kao asistent ili suradnik nositelja

Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za stjecanje skupa ishoda učenja

Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura su: 1. Kardum, Livia, Europska diplomacija i Prvi svjetski rat, Zagreb,

1997. 2. Renouvin, Pierre, Evropska kriza i Prvi svjetski rat, Zagreb, 1965. 3. Popov, Čedomir, Od Versaja do Danziga, Beograd, 1976. 4. Povijest: Prvi svjetski rat i poslijeratna Europa (1914. – 1936.), tom

16, Jutarnji list, 2008. 5. Taylor, A. J. P., Borba za prevlast u Europi, Sarajevo, 1968. 6. Johnson, Paul, Moderna vremena – povijest svijeta od 1920. do 2000. 7. Povijest: Predvečerje rata i Drugi svjetski rat (1936. – 1945.), tom 17,

Jutarnji list, 2008. Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan napisati seminarski rad u sklopu seminarske nastave kako bi apsolvirao i proširio znanja o pojedinim temama i područjima. Studenti kolegija Povijest Europe 20. stoljeća dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se toleriraju najviše tri opravdana izostanka tijekom semestra. Izvanredni studenti imaju iste obveze kao i redovni studenti. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu:




Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 10% Seminarski rad ili seminarski podnesci 10% Prezentacije 10% Parcijalni ispit (kolokvij) 70% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 70%


Osnove diplomacije


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati i objasniti temeljne znanstvene i stručne spoznaje o

diplomaciji kao organiziranoj političkoj aktivnosti; 2. objasniti funkcioniranje i strukturu ministarstva vanjskih poslova i

diplomatske službe; 3. razjasniti nužnost globalnog diplomatskog sustava; 4. analizirati ulogu i aktivnosti diplomacije u globalnim odnosima,

procesima i zbivanjima; 5. artikulirati vlastite stavove o diplomaciji;

6. kategorizirati diplomatske aktivnosti s obzirom na različita područja na regionalnom i globalnom planu;

7. procijeniti uspješnost diplomacije kao instrumenta međunarodnih odnosa

Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja



sveučilišni studij politologije, kao asistent ili suradnik nositelja Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za stjecanje skupa ishoda učenja

Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: Berridge, Geoff R., Diplomacija, teorija i praksa (drugo hrvatsko izdanje), Biblioteka politička misao, Zagreb, 2007.


Svi studenti obvezni su tijekom semestra izraditi seminarski rad (od 10 do 15 kartica) na neku od zadanih i dogovorenih tema ili održati samostalnu prezentaciju, također na jednu od zadanih i dogovorenih tema u trajanju od 15 do 20 minuta. Od polaznika se zahtijeva: 1. redovitost u pohađanju predavanja i seminarske nastave, i to u

minimalnom iznosu od 70 posto; 2. pravovremeno čitanje navedene literature za pojedinačne susrete i

priprema za diskusije na seminaru kojima se polaznicima omogućuje stjecanje dodatnih bodova za postizanje bolje završne ocjene;

3. izlazak na kolokvije ili pismeni ispit. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim obvezni su napisati seminarski rad od 10 do 15 kartica ili održati samostalnu prezentaciju u trajanju od 15 do 20 minuta na jednu od zadanih tema, čime mogu ostvariti dodatne bodove za postizanje bolje završne ocijene. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu:


2. izvanredni studenti a. ispunjene svih studentskih obveza



Završni ispit polaže se u pismenom obliku, bilo kao jedinstveni završni test na redovnim ispitnim rokovima, bilo kao dva semestralna, parcijalna ispita (kolokvija). Pismeni ispit nosi 70 posto ukupne ocjene (4 ECTS-boda). Svaki semestralni, parcijalni ispit (kolokvij) sastoji se od pismenog testa s 20 pitanja iz obvezne literature prezentirane na predavanjima i seminarskoj nastavi, i to tematske cjeline od 1. do 7. tjednog susreta za prvi kolokvij te tematske cjeline od 9. do 14. tjednog susreta za drugi kolokvij. Svaki točan odgovor donosi jedan bod, dok djelomično točni odgovori donose pola boda. Bodovi sa semestralnih, parcijalnih ispita (kolokvija) zbrajaju se i čine ukupan broj bodova pismenog ispita. Studenti

su obvezni pristupiti i položiti oba kolokvija. Završni pismeni ispit sastoji se od 20 pitanja iz obvezne i seminarske literature. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Uz uspješno položen pismeni dio ispita, završnu ocjenu čini i izrada seminarskog rada (eseja, 10-15 kartica) ili prezentacije na seminarskoj nastavi u trajanju od 15 do 20 minuta (0,5 ECTS-bodova). Redovitost u pohađanju predavanja i seminarske nastave, i to u minimalnom iznosu od 70 posto ukupnog broja sati, i aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama pridonose završnoj ocjeni (0,5 ECTS-bodova).


Međunarodna politička ekonomija


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati i analitički primijeniti temeljne teorijske, znanstvene i

stručne spoznaje s područja međunarodne političke ekonomije i političke znanosti općenito;

2. identificirati i objasniti funkcioniranje različitih ekonomskih modela; 3. objasniti međuovisnosti između ekonomije i politike u međunarodnom

okviru; 4. objasniti utjecaj suvremenih globalizacijskih procesa na različite

aspekte nacionalnih država, npr. razvojni potencijal zemalja, vanjsku politiku itd.;

5. analizirati međunarodne političko-ekonomske procese i različite ekonomske politike u sub-nacionalnom, nacionalnom i nadnacionalnom kontekstu.




sveučilišni studij političkih znanosti ili ekonomije, kao asistent ili suradnik nositelja


Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Staničić, Mladen, Međunarodni ekonomski odnosi i međunarodna

politička ekonomija (skripta) 2. Brkić, Luka, Međunarodni ekonomski odnosi i geopolitička slika

svijeta, Zagreb, 2009. 3. Institut za međunarodne odnose: Hrvatska i EU, prednosti i izazovi

članstva, Zagreb, IMO, 2012 Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: 1. redovni studenti

a. redovitost na predavanjima i seminarima b. ispunjene sve studentske obveze


Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog

Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Parcijalni ispit (kolokvij) 50%+50%

skupa ishoda učenja Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 100% Ispiti će biti podijeljeni na pismeni i usmeni dio. Pismeni dio ispita održavat će se kroz dva kolokvija – jedan na polovini, a drugi na kraju semestra. Prolazak na pismenom ispitu/kolokviju (75 posto pozitivnih odgovora) uvjet je za pristupanje usmenom ispitu.


Povijest diplomacije


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati temeljne znanstvene i stručne spoznaje o nastanku i

povijesnom razvoju diplomacije kao organizirane političke aktivnosti; 2. pokazati razvoj analize međunarodnih odnosa i diplomacije u

različitim povijesnim epohama; 3. analizirati diplomatske dokumente i povijesnu ostavštinu; 4. objasniti vanjskopolitička zbivanja i odrediti domete diplomacije kao

političke aktivnosti; 5. analizirati diplomaciju kroz povijesna razdoblja; 6. debatirati (artikulirati vlastite stavove) o diplomaciji kao organiziranoj

aktivnosti. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja




Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Berridge, Geoff R. i dr., Diplomatska teorija od Machiavellija do

Kissingera, Biblioteka politička misao, Zagreb, 2005. 2 2. Berković, Svjetlan, Diplomacija Dubrovačke Republike, Urban Media,

Dubrovnik, 2009. 3 3. Krizman, Bogdan, Postanak moderne diplomacije, IBI, Zagreb, 1957.


Svaki je student tijekom semestra obvezan izraditi seminarski rad (od 10 do 15 kartica) na neku od zadanih i dogovorenih tema ili održati samostalnu prezentaciju, također na jednu od zadanih ili dogovorenih tema u trajanju od 15 do 20 minuta. Od polaznika se zahtijeva 1. redovitost u pohađanju predavanja i seminarske nastave, i to u

minimalnom iznosu od 70 posto; 2. pravovremeno čitanje navedene literature za pojedinačne susrete i

priprema za diskusije na seminaru kojima se polaznicima omogućuje stjecanje dodatnih bodova za postizanje bolje završne ocjene; i

3. izlazak na dva parcijalna ispita (kolokvija) ili jedinstveni pismeni ispit. Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja

Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 10% Seminarski rad ili seminarski podnesci 20% Prezentacije 20%

Parcijalni ispit (kolokvij) 70% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 70%

Studente se ocjenjuje i vrednuje na temelju svih aspekata rada i znanja, i to: dvaju položenih parcijalnih ispita (kolokvija) ili završnog pismenog ispita, redovitosti u pohađanju predavanja i seminarske nastave te izrade seminarskog rada ili prezentacije. Završni ispit polaže se u pismenom obliku, bilo kao jedinstveni završni test na redovnim ispitnim rokovima, bilo kao dva semestralna parcijalna ispita (kolokvija). Pismeni ispit iznosi 70 posto ukupne ocjene (4 ECTS-boda). Svaki semestralni parcijalni ispit (kolokvij) sastoji se od pismenog testa s 20 pitanja iz obvezne literature prezentirane na predavanjima i seminarskoj nastavi, i to tematske cjeline od 1. do 7. tjednog susreta za prvi kolokvij te tematske cjeline od 9. do 14. tjednog susreta za drugi kolokvij. Svaki točan odgovor donosi jedan bod, dok djelomično točni odgovori donose pola boda. Bodovi sa semestralnih parcijalnih ispita (kolokvija) zbrajaju se i čine ukupan broj bodova pismenog ispita. Studenti su obvezni pristupiti i položiti oba kolokvija. Završni pismeni ispit sastoji se od 20 pitanja iz obvezne i seminarske literature. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Uz uspješno položen pismeni dio ispita, završnu ocjenu čini i izrada seminarskog rada/eseja (10 do 15 kartica) ili prezentacije na seminarskoj nastavi u trajanju od 15 do 20 minuta (0,5 ECTS-bodova). Redovitost u pohađanju predavanja i seminarske nastave, i to u minimalnom iznosu od 70 posto dolazaka, i aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama pridonose završnoj ocjeni (0,5 ECTS-bodova).


Povijest Hladnog rata


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati najvažnije procese i događanja u svjetskim odnosima

nakon 1945. te objasniti političke i vojne odnose, ulogu glavnih ličnosti te razvoj društva i kulture u tom razdoblju;

2. primijeniti pristup škole „New Cold War History“, koja uključuje povratak arhivima i sukobljavanje različitih pogleda na temelju različite arhivske građe, na različite interpretacije povijesti;

3. objasniti i interpretirati glavne događaje i procese u svjetskim odnosima nakon 1945.;

4. primijeniti dio metodologije istraživanja u historijskim znanostima na razumijevanje i analizu globalnih odnosa i strukture dugog trajanja u globalnim odnosima.


Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij političkih znanosti ili povijesti s


sveučilišni studij političkih znanosti ili povijesti, kao asistent ili suradnik nositelja


Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura:

1. Painter, David S., Hladni rat, Povijest međunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb, 2002.

2. Calvocoressi, Peter, Svjetska politika nakon 1945., Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2003.


Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: - redovni studenti: minimalno pohađanje nastave (60 posto) i

sudjelovanje na seminaru (maksimalni broj izostanaka: 4) - izvanredni studenti: uvjeti se dogovaraju s nastavnikom; u

načelu bi svaki student trebao prisustvovati na najmanje 60 posto predavanja


Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 10% Seminarski rad ili seminarski podnesci 20% Parcijalni ispit (kolokvij) 40% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 30%


Međunarodni odnosi od 2. svjetskog rata do globalnog poretka


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. povezati suvremena zbivanjima u međunarodnim odnosima s

povijesnim kontekstom koji je relevantan za njihovo razumijevanje; 2. povezati suvremena zbivanja u međunarodnim odnosima s

teorijskim perspektivama za objašnjavanje uzroka i posljedica zbivanja u sustavu međunarodnih odnosa;

3. objasniti uzroke izbijanja i okončanja Hladnoga rata; 4. objasniti relevantne aspekte globalizacije i globalnih međunarodnih

institucija i režima; 5. analizirati suverena zbivanja u međunarodnim odnosima iz

različitih teorijskih perspektiva, npr. realizma, liberalizma, konstruktivizma, feminizma, marksizma, međunarodne političke ekonomije i povijesne sociologije;

6. povezati relevantne činjenice iz međunarodnih odnosa u okvire smislene cjeline;

7. primijeniti stečena znanja u usmenoj i pismenoj komunikaciji o problematici međunarodnih odnosa





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: Jović, Dejan (ur.), Teorije međunarodnih odnosa: realizam, Politička kultura, Zagreb, 2013.


Svaki će student održati prezentaciju temeljem unaprijed dogovorene literature ili, u slučaju da nema dovoljno termina za prezentacije, napisati seminarski rad. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu:

a) redovni studenti: prisutnost na najmanje 70 posto nastave te izvršene seminarske obveze; u slučaju nepohađanja nastave i neizvršavanja seminarskih obveza u zadanim rokovima, kao uvjet za pristupanje ispitu određuju se i dodatni eseji koje studenti trebaju obrazložiti i obraniti na ispitu b) izvanredni studenti: predan esej temeljem (najmanje) jedne knjige


Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 30% Seminarski rad ili seminarski podnesci 20% Prezentacije 20% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 30%


Osnove međunarodnog javnog prava


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. objasniti nastanak i primjenu sustava i pojedinih međunarodnopravnih

normi koje su na snazi; 2. objasniti strukture međunarodne zajednice u kojoj se primjenjuje

međunarodno javno pravo; 3. objasniti proces nastanka hrvatske države i njezina

međunarodnopravnog priznanja; 4. navesti i objasniti djelatnosti Ujedinjenih naroda, položaj država u

Općoj skupštini UN-a, povlašteni položaj stalnih članica Vijeća sigurnosti (korijeni takva statusa, pravo veta, opravdanost privilegija velikih sila u suvremenome svijetu);

5. objasniti međunarodnopravne zaštite čovjeka i manjina (najvažnije konvencije);

6. analizirati specifičnosti sankcija u međunarodnome pravu, načine mirnog rješavanja međunarodnih sporova, presude Međunarodnog suda pravde;

7. analizirati norme o zabrani upotrebe sile i prijetnje silom, humanitarno pravo, posebice norme koje uređuju odnose između sudionika oružanih sukoba i status neutralnih država


Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij prava s nastavničkim zvanjem ili

znanstvenim zvanjem, kao nositelj kolegija - Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili magistarski

sveučilišni studij prava ili političkih znanosti, kao asistent ili suradnik nositelja


Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Andrassy, Juraj; Bakotić, Božidar; Vukas, Budislav, Međunarodno

pravo I, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 348 2. Povelja Ujedinjenih naroda i Statut Međunarodnoga suda pravde,

Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 15/1993., str. 305; ispravak u br. 7/1994., str. 331

Materijalni i kadrovski uvjeti Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu:

potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

a) redovni studenti - redovno pohađanje nastave (predavanja i seminari) - ispunjavanje studentskih obveza

b) izvanredni studenti - polaganje propisanih ispita



Ispit je pismeni. Polaže se kao jedinstveni pismeni završni test u vrijeme utvrđenih ispitnih rokova, ili u dva dijela kao parcijalni ispit (kolokvij).


Međunarodne financije


6


međunarodnih financija i međunarodne ekonomije općenito; 2. opisati i objasniti pojmove deviznog tečaja i deviznog tržišta, tečajnih

režima; 3. analizirati međuovisnost tečaja, novca i kamata; 4. navesti glavne elemente platne bilance i mjera za njezino

uravnoteženje; 5. objasniti ulogu i temeljne funkcije Međunarodnog monetarnog sustava

(MMF); 6. opisati i objasniti ulogu i temeljne funkcije Europskog monetarnog

sustava i primijeniti teoriju optimalnih valutnih područja u analizi istog;

7. objasniti i analizirati neke od temeljnih problema međunarodnog financijskog sustava, kao što su međunarodne financijske krize, inozemni dug i zaduženost itd.;

8. analizirati pojave iz domene međunarodnih financija u nacionalnom i nadnacionalnom kontekstu.


Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij ekonomije s nastavničkim zvanjem ili


sveučilišni studij ekonomije, kao asistent ili suradnik nositelja Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za stjecanje skupa ishoda učenja

Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Grgić, Mato; Bilas, Vlatka, Međunarodna ekonomija, Lares plus,

2008. 2. Krugman, Paul; Obstfeld, Maurice, Međunarodna ekonomija: Teorija i

ekonomska politika (7. izdanje), Pearson Education/Mate d.o.o., 2009 Materijalni i kadrovski uvjeti Svaki je student tijekom semestra dužan:

potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

1. napisati jedan seminarski rad (od 12 do 16 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta; i

2. održati samostalnu prezentaciju svog seminarskog rada. Prezentacija ne bi trebala biti duža od 15 minuta. Seminarski radovi mogu se predati putem e-maila, najkasnije tjedan dana prije kraja semestra. Studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka (redovni studenti). Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim obvezni su napisati najmanje jedan seminarski rad (od 12 do 16 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Izvanredni studenti također mogu dobiti bonus na konačnu ocjenu pod istim uvjetima kao i redovni studenti.



Ispit se polaže pismenim putem, bilo kao jedinstven i završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija. Pismeni ispit nosi 60 posto ukupne ocjene (5 ECTS-bodova). Svaki kolokvij sastoji se od testa s 30 kraćih pitanja iz obvezne literature, a svaki točan odgovor nosi jedan bod (nema negativnih bodova u slučaju pogrešnog odgovora). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. Studenti trebaju položiti oba kolokvija. Završni test sastoji se od 50 pitanja iz obvezne literature i seminarske literature svih seminarskih susreta. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Kako bi studenti položili ispit, uz položeni test moraju izvršiti i obvezu pisanja jednog seminarskog rada, što uključuje i samostalnu prezentaciju rada. Izrade li tijekom semestra uspješan seminarski rad (12-16 kartica) i prezentiraju ga na seminarskoj nastavi, studenti se oslobađaju obveze polaganja usmenog ispita. Redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi također pridonose završnoj ocjeni.


Hrvatska i Jugoslavenska diplomacija 1943.-1991.


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. objasniti i interpretirati dio diplomatske i političke povijesti Hrvatske i

Jugoslavije od 1943. do 1991., s posebnim naglaskom na razdoblje Hladnog rata;

2. objasniti sofisticiranost odnosa u svijetu u vrijeme Hladnog rata; 3. primijeniti usvojeni dio metodologije istraživanja u historijskim

znanostima na analizu međunarodnih odnosa u vrijeme Hladnog rata i danas;

4. diskutirati o raznim pitanjima vezanim uz diplomatsku i političku povijest Hrvatske i Jugoslavije, osobito u razdoblju od 1943. do 1991.





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: Jakovina, Tvrtko, Treća strana Hladnog rata, Fraktura, Zagreb, 2011.


Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti: minimalno pohađanje nastave (60 posto) i

sudjelovanje na seminaru (maksimalni broj izostanaka: 4) b) izvanredni studenti: uvjeti se dogovaraju s nastavnikom; u načelu

svaki bi student trebao biti na najmanje 60 posto predavanja Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja

Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 10% Seminarski rad ili seminarski podnesci 20% Parcijalni ispit (kolokvij) 40% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 30%


Europska Unija –Ekonomski aspekti


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati temeljne znanstvene spoznaje o političkoj ekonomiji EU-

a; 2. navesti i objasniti temeljne odrednice ekonomskog razvoja EU-a; 3. navesti i objasniti osnovne značajke procesa odlučivanja u Uniji te ih

povezati s ekonomijom EU-a; 4. objasniti vezu između interesa država članica EU-a i institucija EU-a –

posebice ekonomskih; 5. analizirati ekonomske odnose EU-a na globalnoj razini.




sveučilišni studij ekonomije, kao asistent ili suradnik nositelja Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za stjecanje skupa ishoda učenja

Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Mintas Hodak, Ljerka (ur.), Europska Unija, MATE, Zagreb, 2011.

(odabrana poglavlja) 2. McCormick, John, Razumjeti EU, MATE, Zagreb, 2010. (poglavlje 7)


Svaki je student tijekom semestra dužan održati samostalnu prezentaciju na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Prezentacija ne bi trebala biti duža od 15 minuta. Studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim mogu sudjelovati u prezentacijama i seminarima kao i redovni studenti, a obvezni su pristupiti završnom ispitu, pri čemu imaju iste uvjete za pristup

završnom ispitu kao i redovni studenti. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti

- redovitost na predavanjima i seminarima - ispunjene sve studentske obveze

b) izvanredni studenti - ispunjene sve studentske obveze



Angažiranje svakog studenta na nastavi (predavanja i seminari) nosi do 1 ECTS-bod. Kolokviji su u pismenom obliku (ispunjavanje testa). Ukupno se pišu dva kolokvija – u sredini nastavnog ciklusa i neposredno po njegovom završetku. Studenti koji polože oba kolokvija ispunili su svoje obveze na predmetu. Ukoliko student ne položi jedan kolokvij ili ne pristupi istom, piše pismeni ispit iz cijeloga gradiva. Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom iz kolokvija/ispita, ima pravo odgovarati usmeno za višu ocjenu. Usmeno odgovaranje javnog je karaktera (mogu mu prisustvovati svi zainteresirani studenti koji još nisu položili ispit iz navedenoga kolegija) i polaže se iz cjelokupnoga gradiva. Student nezadovoljan ocjenom izrečenom na usmenom ispitu može izraziti zahtjev za njezinu korekciju, pri čemu mu se omogućuje dodatno ispitivanje.


Međunarodna sigurnost


6


područja međunarodne sigurnosti; 2. identificirati i objasniti značaj suvremenih oblika prijetnji u

međunarodnim odnosima; 3. objasniti instrumentarij koji države i međunarodna zajednica razvijaju

s ciljem otklanjanja prijetnji; 4. primijeniti načela istraživanja međunarodne sigurnosne problematike; 5. demonstrirati vještinu izlaganja ciljane sigurnosne problematike u

međunarodnim odnosima. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja




Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Ogorec, Marinko, Izazovi kriznog upravljanja, Veleučilište Velika

Gorica, 2010. 2. Tatalović, Siniša; Bilandžić, Mirko, Osnove nacionalne sigurnosti,

Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Zagreb, 2005. Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan održati samostalnu prezentaciju na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim mogu sudjelovati u prezentacijama i seminarima kao i redovni studenti, a obvezni su pristupiti završnom ispitu, pri čemu imaju iste uvjete za pristup završnom ispitu kao i redovni studenti. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti

- redovnost na predavanjima i seminarima - ispunjene sve studentske obveze



Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 10% Prezentacije 30% Parcijalni ispit (kolokvij) 60% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 60%

Studenti koji redovno pohađaju nastavu i aktivni su u nastavnom procesu mogu za svoje aktivnosti ostvariti do 1 ECTS-bod. Studentima je omogućeno da tijekom seminara izaberu prezentaciju na neku od zadanih tema. Prezentacija se ocjenjuje i studenti koji uspješno realiziraju svoju prezentaciju mogu biti oslobođeni usmenog dijela ispita, a njezina realizacija nosi do 1 ECTS-bod. Tijekom nastavnog razdoblja studenti pišu dva kolokvija koji se ocjenjuju i ukupno nose do 1 ECTS-bod. Studenti koji su pozitivno ocijenjeni iz oba kolokvija oslobađaju se pismenog dijela ispita koji nosi do 1 ECTS-bod. Usmenom dijelu ispita mogu pristupiti studenti koji su uspješno položili pismeni ispit ili oba kolokvija. Usmeni dio ispita realizira se kroz razgovor studenta i predavača te nosi do 1 ECTS-bod. Na usmenom dijelu ispita studentu se zaokružuje konačna ocjena iz cjelokupnoga kolegija, imajući u vidu sve prethodno navedene pokazatelje.


Međunarodne organizacije


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati i objasniti temeljne znanstvene i stručne spoznaje o

nastanku i povijesnom razvoju međunarodnih organizacija, njihovim vrstama i aktivnostima;

2. objasniti funkcioniranje i strukturu međunarodnih organizacija; 3. objasniti model donošenja odluka u međunarodnim organizacijama; 4. razjasniti nužnost međunarodne suradnje; 5. analizirati ulogu i aktivnosti međunarodnih organizacija u globalnim

odnosima, procesima i zbivanjima; 6. artikulirati vlastite stavove o djelovanju međunarodnih organizacija; 7. kategorizirati međunarodne organizacije s obzirom na njihove

aktivnosti na različitim područjima na regionalnom i globalnom planu;

8. procijeniti uspješnost međunarodnih organizacija kao aktera međunarodnih odnosa.





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Bennett, A. LeRoy; Oliver, James K., Međunarodne organizacije –

Načela i problemi, Politička kultura, Zagreb, 2004. 2. Rittberger, Volker; Bernard Zangl, Matthias Staisch, International

Organizations – Polity, Politics and Policies, London: Palgrave, 2006. Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra obvezan izraditi seminarski rad (10 do 15 kartica) na neku od zadanih i dogovorenih tema ili održati samostalnu prezentaciju, također na jednu od zadanih i dogovorenih tema u trajanju od 15 do 20 minuta. Od polaznika se zahtijeva:

1. redovitost u pohađanju predavanja i seminarske nastave, i to u minimalnom iznosu od 70 posto;

2. pravovremeno čitanje navedene literature za pojedinačne susrete i priprema za diskusije na seminaru, čime se polaznicima omogućuje stjecanje dodatnih bodova za postizanje bolje završne ocjene; i

3. izlazak na kolokvije ili pismeni ispit. Postupak i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja unutar predloženog skupa ishoda učenja


Studente se ocjenjuje i vrednuje na temelju svih aspekata rada i znanja, i to: dvaju položenih kolokvija ili završnog pismenog ispita, redovitosti u pohađanju predavanja i seminara, izrade seminarskog rada ili prezentacije. Završni ispit polaže se u pismenom obliku, bilo kao jedinstveni završni test na redovnim ispitnim rokovima, bilo kao dva semestralna parcijalna ispita (kolokvija). Pismeni ispit nosi 70 posto ukupne ocjene (4 ECTS-boda). Svaki semestralni parcijalni ispit (kolokvij) sastoji se od pismenog testa s 20 pitanja iz obvezne literature prezentirane na predavanjima i seminarskoj nastavi, i to iz tematske cjeline od 1. do 7. tjednog za prvi kolokvij te tematske cjeline od 9. do 14. tjednog za drugi kolokvij. Svaki točan odgovor donosi jedan bod, dok djelomično točni odgovori donose pola boda. Bodovi sa semestralnih parcijalnih ispita (kolokvija) zbrajaju se i čine ukupan broj bodova pismenog ispita. Studenti su obvezni pristupiti i položiti oba kolokvija. Završni pismeni ispit sastoji se od 20 pitanja iz obvezne i seminarske literature. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Uz uspješno položen pismeni dio ispita, završnu

ocjenu čini i izrada seminarskog rada (esej od 10 do 15 kartica) ili prezentacije na seminarskoj nastavi u trajanju od 15 do 20 minuta (0,5 ECTS-bodova). Redovitost u pohađanju predavanja i seminarske nastave, i to u minimalnom iznosu od 70 posto dolazaka, i aktivno sudjelovanje u seminarskim raspravama pridonose završnoj ocjeni (0,5 ECTS-bodova).


Geopolitika


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati temeljne znanstvene, metodološke i stručne spoznaje o

geopolitici i geostrategiji; 2. primijeniti stečene kognitivne, praktične i istraživačke sposobnosti na

analizu fenomena s područja geopolitike; 3. analizirati dinamiku međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa iz

perspektive geopolitike i geostrategije. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja




Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Ó Tuathail, G.; Dalby, S.; Routledge, P. (ur.), Uvod u geopolitiku,

Politička kultura, Zagreb, 2007. 2. Kurečić, Petar, Geopolitika i geoekonomija suvremenog NATO-a,

Stajer Graf, Zagreb, 2011. Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan napisati seminarski rad u sklopu seminarske nastave kako bi apsolvirao i proširio znanja o pojedinim temama i područjima. Studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se toleriraju najviše tri opravdana izostanka tijekom semestra. U slučaju broja izostanaka većeg od dopuštenog, student piše dodatni esej na dogovorenu temu. Također, postoji mogućnost da studenti napišu esej na dogovorenu temu od minimalno 20 kartica teksta koji na ispitu zamjenjuje obveznu ispitnu literaturu i postaje izvor za provjeru znanja. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti

- redovitost na predavanjima i seminarima - ispunjenje svih studentskih obveza

b) izvanredni studenti - ispunjenje svih studentskih obveza




Diplomacija RH


6


diplomatske i upravne teorije potrebne za razumijevanje teme; 2. objasniti razliku između diplomacije kao djelatnosti i diplomacije

kao službe; 3. objasniti razvojne faze suvremenih službi, osobito hrvatske službe

vanjskih poslova; 4. objasniti organizaciju, funkcioniranje i upravljanje hrvatskom

službom vanjskih poslova; 5. objasniti personalnu dimenziju službe, a osobito karijerni sustav

hrvatske diplomatske službe; 6. objasniti temeljna obilježja i tendencije suvremenih službi vanjskih

poslova; 7. objasniti nacionalne i europske zadaće suvremene hrvatske službe

vanjskih poslova; 8. analizirati položaj hrvatske službe vanjskih poslova u

međunarodnom i nacionalnom kontekstu; 9. analizirati i interpretirati sadržaj i načine obavljanja temeljnih

diplomatskih i konzularnih poslova u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, diplomatskim misijama i konzularnim uredima.





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: Pičuljan, Zoran, Diplomacija kao državna služba, Društveno veleučilište u Zagrebu, Zagreb, 2007. Pičuljan, Zoran, Diplomacija i služba vanjskih poslova, VŠMOD DH, interno izdanje, Zagreb, 2013.


Svaki je student tijekom semestra dužan održati samostalnu prezentaciju (15-ak minuta) ili napisati jedan kratki seminarski rad (5 do 10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Redovni studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti obvezni su napisati jedan kratki seminarski rad (5 do 10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta ili održati samostalnu prezentaciju, također na jednu od zadanih tema. Izvanredni studenti dužni su redovno pohađati predavanja, pri čemu se tolerira do 50 posto izostanaka. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti


b) izvanredni studenti

- redovitost na predavanjima - ispunjene sve studentske obveze



Ispit se polaže pismenim putem, bilo kao jedinstven i završni test u vrijeme ispitnih rokova ili putem dva semestralna kolokvija. Pismeni ispit nosi 60 posto ukupne ocjene. Svaki kolokvij sastoji se od 5 do 7 ispitnih pitanja iz obvezne literature. U većini pitanja zahtijeva se i polaznikov komentar. Svaki točan odgovor i kvalitetan komentar nose dva boda (djelomično točni odgovori nose od pola do jedan i pol bod). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. Studenti trebaju položiti oba kolokvija. Završni test sastoji se od 10 do 12 pitanja iz obvezne literature. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu održavanja jedne samostalne prezentacije na seminarima ili pisanja jednog seminarskog rada. Redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi, kvalitetne seminarske prezentacije i seminarski radovi također pridonose završnoj ocjeni.


Komparativni politički sustavi


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. objasniti osnovne teorijske koncepte komparativne politike;

2. identificirati temeljne elemente političkih sustava najvažnijih država EU-a;

3. objasniti funkcioniranje političkih sustava najutjecajnijih zemalja svijeta i europske integracije, dakle faktora koji dominiraju međunarodnom i posebno europskom politikom;

4. povezati stečena znanja u analizi političkih procesa u cjelini, a posebno međunarodne politike i europske politike;

5. analizirati političke procese iz rakursa suvremene globalne politike, a ne suženog pristupa limitiranog lokalnim iskustvom i teorijskim konceptima koji nisu međunarodno valorizirani.





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Caramani, Daniele, Komparativna politika, FPZ, Zagreb, 2013.,

str. 84-117, 121-214, 217-257 274-289, 390-406, 429-448, 451-466 2. Hague, Rod; Martin Harrop, Komparativna vladavina i politika,

Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2009., str. 15-82, 157-340

3. Hartman, Jürgen, Politički sustavi Velike Britanije, SAD-a i Francuske: Parlamentarni, predsjednički i polupredsjednički sustav vlasti, Politička kultura, Zagreb, 2006.

4. Hancock, M. Donald, Politics in Europe: An Introduction to the Politics of the United Kingdom, France, Germany, Russia, Poland, Italy, Sweden, and the European Union, Washington, Co Press, 2007. (izbor dviju država)

5. Merkel, Wolfgang, Transformacija političkih sustava: Uvod u teoriju i empirijsko istraživanje transformacije, Fakultet političkih znanosti, Biblioteka Politička misao, Zagreb, 2011., str. 154-245, 307-418


Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti : alternativno: pohađanje nastave, esej/referati b) izvanredni studenti: alternativno: pohađanje nastave, esej




Hrvatska vanjska politika


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. interpretirati odnose, procese i zbivanja na području vanjske politike;

2. povezati znanja o policy-procesu i kreiranju javnih politika na kreiranje vanjske politike;

3. objasniti nastanak i razvoj vanjske politike Republike Hrvatske; 4. objasniti kontekst promjena vanjske politike Republike Hrvatske; 5. analizirati vanjsku politiku Republike Hrvatske.





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Goldstein, Ivo, Povijest Hrvatske 1945.-2011., EPH Media, Zagreb,

2011., treći svezak, 1991.-2011. 2. Granić, Mate, Vanjski poslovi, iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb,

2005. Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan napisati seminarski rad u sklopu seminarske nastave kako bi apsolvirao i proširio znanja o pojedinim temama i područjima. Studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se toleriraju najviše tri opravdana izostanka tijekom semestra. U slučaju broja izostanaka većeg od dopuštenog, student piše dodatni esej na dogovorenu temu. Također

postoji mogućnost da studenti napišu esej na dogovorenu temu od minimalno 20 kartica teksta koji na ispitu zamjenjuje obveznu ispitnu literaturu i postaje izvor za provjeru znanja. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti: redovitost na predavanjima i seminarima i ispunjenje svih studentskih obveza b) izvanredni studenti: ispunjenje svih studentskih obveza



Ispit se prvo polaže pismenim putem, bilo kao jedinstveni završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija u obliku testova. Završni test sastoji se od 10 pitanja iz obvezne literature, a svako točno odgovoreno pitanje nosi dva boda (djelomice odgovoreno pitanje jedan bod ili pola boda). Svaki semestralni kolokvij sastoji se od testa s 5 pitanja iz obvezne literature, pri čemu svako točno odgovoreno pitanje nosi dva boda (djelomice odgovoreno pitanje jedan bod ili pola boda). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. U oba slučaja prag prolaznosti iznosi 70 posto. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu pisanja te referiranja seminarskog rada, dok redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi također pridonose završnoj ocjeni.


Nacionalni sigurnost


6


područja nacionalne sigurnosti; 2. identificirati i objasniti značaj suvremenih oblika prijetnji nacionalnoj

sigurnosti; 3. objasniti instrumentarij koji države i međunarodna zajednica razvijaju

s ciljem otklanjanja prijetnji; 4. primijeniti načela istraživanja nacionalne i međunarodne sigurnosne

problematike; 5. demonstrirati vještinu izlaganja ciljane sigurnosne problematike u

međunarodnim odnosima. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja




Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Ogorec, Marinko, Vojno-diplomatska praksa, Golden Marketing –

Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. 2. Vukadinović, Radovan, Međunarodni politički odnosi, Politička

kultura, Zagreb, 2004. Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan održati samostalnu prezentaciju na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti




Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 10% Prezentacije 30% Parcijalni ispit (kolokvij) 60% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 60%

Studenti koji redovno pohađaju nastavu i aktivni su u nastavnom procesu mogu za svoje aktivnosti ostvariti do 1 ECTS-bod. Studentima je omogućeno da tijekom seminara izaberu prezentaciju na neku od zadanih tema. Prezentacija se ocjenjuje i studenti koji uspješno realiziraju svoju prezentaciju mogu biti oslobođeni usmenog dijela ispita, a njezina realizacija nosi do 1 ECTS-bod. Tijekom nastavnog razdoblja studenti pišu dva kolokvija koji se ocjenjuju i ukupno nose do 1 ECTS-bod. Studenti koji su pozitivno ocijenjeni iz oba kolokvija oslobađaju se pismenog dijela ispita koji nosi do 1 ECTS-bod. Usmenom dijelu ispita mogu pristupiti studenti koji su uspješno položili pismeni ispit ili oba kolokvija. Usmeni dio ispita realizira se kroz razgovor studenta i predavača te nosi do 1 ECTS-bod. Na usmenom dijelu ispita studentu se zaokružuje konačna ocjena iz cjelokupnoga kolegija, imajući u vidu sve prethodno navedene pokazatelje.


Diplomatsko i konzularno pravo


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati i objasniti temeljne odrednice diplomatskog i

konzularnog prava kao dijela međunarodnog prava; 2. objasniti značaj i ulogu diplomatskog i konzularnog prava u

suvremenim međunarodnim odnosima; 3. objasniti ulogu tijela vanjskog zastupanja u predstavljanju i zastupanju

države u drugim državama i međunarodnim organizacijama; 4. diskutirati o pravnom položaju diplomatskih zastupstava i konzularnih

ureda; 5. diskutirati o pravima, obvezama i odgovornostima diplomatskih

zastupnika i konzularnih dužnosnika; 6. diskutirati o diplomatskim i konzularnim funkcijama diplomatskih

zastupstava i konzularnih ureda. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja

Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik:

- Sveučilišni doktorski studij političkih znanosti s nastavničkim zvanjem ili znanstvenim zvanjem, kao nositelj kolegija

- Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili magistarski sveučilišni studij političkih znanosti, kao asistent ili suradnik nositelja


Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Berković, Svjetlan, Diplomacija i diplomatska profesija, Urban –

Media, Dubrovnik, 2006. 2. Andrassy, Juraj, Međunarodno pravo, Školska knjiga, Zagreb, 1984.


Svaki je student tijekom semestra dužan napisati jedan kratki seminarski rad (5 do 10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Iznimno, odabrane teme mogu se obraditi i kroz samostalnu prezentaciju (15-ak minuta). Redovni studenti dužni su redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti obvezni su napisati jedan seminarski rad (5 do 10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Izvanredni studenti dužni su redovito pohađati predavanja, pri čemu se tolerira do 50 posto izostanaka. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti


b) izvanredni studenti - redovitost na predavanjima - ispunjene sve studentske obveze



Ispit se polaže pismenim putem, bilo kao jedinstven završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija (u slučaju ispunjenja uvjeta prisutnosti, seminarskog rada ili prezentacije). Pisani ispit nosi 60 posto ukupne ocjene. Svaki kolokvij sastoji se od testa s 5 pitanja iz obvezne literature. Svaki točan odgovor nosi dva boda (djelomično točni odgovori nose od pola do jedan i pol bod). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. Studenti trebaju položiti oba kolokvija. Završni test sastoji se od 10 pitanja iz obvezne literature. Prag prolaznosti u oba slučaja iznosi 50 posto ukupnih bodova. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu pisanja jednog seminarskog rada (prezentacije). Redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi te kvalitetni seminarski radovi (prezentacije) također pridonose završnoj ocjeni.


Povijest zapadne civilizacije


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati temeljne spoznaje o uzrocima, povijesnom tijeku i

posljedicama razvoja zapadne civilizacije; 2. primijeniti stečena znanja na analizu suvremenih društvenih,

političkih, kulturnih, gospodarskih i socijalnih procesa. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja

Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij političkih znanosti ili povijesti s


sveučilišni studij političkih znanosti ili povijesti, kao asistent ili suradnik nositelja


Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Zackaria, F., Svijet poslije Amerike, Fraktura, Zagreb, 2009. 2. Roberts, J. M., Povijest Europe, AGM, Zagreb, 2002.


Studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti pohađaju nastavu u skladu sa svojim mogućnostima. Nisu obvezni prezentirati napisane seminarske radove, nego ih samo predati u pismenom obliku i o njima individualno raspravljati s nositeljem kolegija. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti





Ispit se polaže po izboru pismenim ili usmenim putem, bilo kao jedinstveni završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna parcijalna ispita (kolokvija). Pismeni ispit nosi 60 posto ukupne ocjene. Svaki kolokvij sastoji se od testa s 40 kraćih pitanja iz obvezne literature, a svaki točan odgovor nosi jedan bod (djelomično točni odgovori nose pola boda). Studenti trebaju položiti oba kolokvija. Za završni test vrijedi isti postupak, s tim da se oba kolokvija spajaju u jedinstvenu cjelinu. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu pisanja i prezentacije jednog seminarskog rada. Redovno pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi također utječu na konačnu ocjenu.


Politika kroz umjetnosti


6

Prijedlog obujma 5 ECTS

Popis ishoda učenja 1. analizirati i interpretirati ukupnost umjetničke baštine Hrvatske i njezine reference u europskoj baštini kako bi u svom kasnijem radu na najbolji način upotrijebili i prezentirali jedan od krucijalnih aspekata nacionalnog identiteta i prepoznatljivosti u međunarodnoj komunikaciji;

2. analizirati politiku kroz film, tj. filmove kao umjetnička djela, poglavito hrvatske kinematografije, koji na osobito upečatljiv način komuniciraju s najširom publikom i koji su zasigurno najčešće korišteni u političkoj komunikaciji;

3. analizirati i interpretirati umjetnost (likovnu, filmsku) u nacionalnom i međunarodnom političkom kontekstu.


Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij političkih znanosti ili komunikologije s


sveučilišni studij političkih znanosti ili komunikologije, kao asistent ili suradnik nositelja


Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: Mikić, K., Film u nastavi medijske kulture, Educa, Zagreb, 2001., str. 10-207


Svaki je student tijekom semestra dužan napisati seminarski rad u sklopu seminarske nastave kako bi apsolvirao i proširio znanja o pojedinim temama i područjima. Studenti kolegija Politika kroz umjetnost dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se toleriraju najviše tri opravdana izostanka tijekom semestra. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, ali su obvezni izraditi seminarski rad (8 do 10 kartica teksta).



Ispit se polaže pismenim putem, bilo kao jedinstven i završni test u vrijeme ispitnih rokova, bilo putem dva semestralna kolokvija u obliku testova (2 ECTS-boda). Završni test sastoji se od 30 pitanja iz obvezne literature, a svako točno odgovoreno pitanje nosi dva boda (djelomice odgovoreno pitanje jedan bod ili pola boda). Svaki se semestralni kolokvij sastoji od testa s 15 pitanja iz obvezne literature, pri čemu svako točno odgovoreno pitanje nosi dva boda (djelomice odgovoreno pitanje jedan bod ili pola boda). Bodovi sa semestralnih kolokvija zbrajaju se i daju ukupan broj bodova na testu. Kako bi studenti položili ispit, moraju uz položeni test izvršiti i obvezu pisanja (1 ECTS-bod) te referiranja (1 ECTS-bod) seminarskog rada, dok redovno pohađanje nastave (0,5 ECTS-bodova) i aktivno sudjelovanje na nastavi (0,5 ECTS-bodova) također pridonose završnoj ocjeni.


Europske integracije


6

Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. identificirati i usvojiti temeljne znanstvene i stručne spoznaje o odnosu

Republike Hrvatske i EU-a; 2. objasniti osnovne politike Europske unije; 3. obrazložiti prava, mogućnosti i izazove što ih donosi članstvo u

Europskoj uniji; 4. identificirati i objasniti osnovne značajke procesa odlučivanja u

Europskoj uniji. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja




Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Mintas Hodak, Ljerka (ur.), Europska Unija, MATE, Zagreb, 2011.

(odabrana poglavlja) 2. Tišma, Sanja; Samardžija, Višnja; Jurlin, Krešimir, Hrvatska i EU:

prednosti i izazovi članstva, IMO, Zagreb, 2012. Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za vrednovanje skupa ishoda učenja

Svaki je student tijekom semestra dužan održati samostalnu prezentaciju na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta. Prezentacija ne bi trebala biti duža od 15 minuta. Studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim mogu sudjelovati u prezentacijama i seminarima kao i redovni studenti, a obvezni su pristupiti završnom ispitu, pri čemu imaju iste uvjete za pristup završnom ispitu kao i redovni studenti.



Angažiranje svakog studenta na nastavi (predavanja i seminari) nosi do 1 ECTS-bod. Kolokviji su u pismenom obliku (ispunjavanje testa). Ukupno se pišu dva kolokvija – u sredini nastavnog ciklusa i neposredno po njegovom završetku. Studenti koji polože oba kolokvija ispunili su svoje obveze na predmetu. Ukoliko student ne položi jedan kolokvij ili ne pristupi istom, piše pismeni ispit iz cijeloga gradiva. Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom iz kolokvija/ispita, ima pravo odgovarati usmeno za višu ocjenu. Usmeno odgovaranje javnog je karaktera (mogu mu prisustvovati svi zainteresirani studenti VŠMOD-a DH koji još nisu položili ispit iz navedenoga kolegija) i polaže se iz cjelokupnoga gradiva. Student nezadovoljan ocjenom izrečenom na usmenom ispitu može izraziti zahtjev za njezinu korekciju, pri čemu mu se omogućuje dodatno ispitivanje.


Diplomatska analitika


6


područja diplomatske analitike; 2. identificirati temeljne elemente analitičkog procesa; 3. identificirati i primijeniti korisna načela i metodologiju analitičkog

procesa; 4. primijeniti saznanja o suvremenim oblicima analitičkog procesa; 5. primijeniti saznanja o instrumentariju koji države i međunarodna

zajednica razvijaju s ciljem rješavanja problema pomoću analitičkih alata;

6. pripremiti i izraditi analize. Uvjeti za pristupanje stjecanju skupa ishoda učenja




Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: Nakić, Mladen, Sjedinjene Američke Države i globalno okruženje, Politička kultura, Zagreb, 2009.


Svaki je student tijekom semestra dužan: (1) napisati seminarski rad (10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta, i (2) održati samostalnu prezentaciju na temu seminarskog rada. Prezentacija ne bi trebala biti duža od 15 minuta. Seminarski radovi moraju biti predani najkasnije tri dana prije termina prezentacije rada. Studenti kolegija dužni su redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu, međutim obvezni su napisati seminarski rad (od 10 kartica) na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta i održati samostalnu prezentaciju. Izvanredni studenti također mogu dobiti bonus na konačnu ocjenu, kao i redovni studenti. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti






Javna komunikacija

Razina koju skup ishoda 6

učenja ima u HKO-u Prijedlog obujma 5 ECTS Popis ishoda učenja 1. definirati i opisati ključne elemente te vrste komunikacije;

2. objasniti važnost svrsishodne komunikacije na svim razinama – interpersonalnoj, javnoj i medijskoj;

3. analizirati i interpretirati kodove verbalne i neverbalne komunikacije; 4. analizirati uspješnost komunikacije na konkretnim primjerima; 5. prepoznati persuazivne komunikacijske tehnike; 6. analizirati medijske sadržaje; 7. demonstrirati uspješno korištenje komunikacijskim tehnikama.


Ustanova pružatelj stručnog preddiplomskog obrazovanja u obrazovnom sektoru Međunarodnih odnosa i diplomacije te odgovarajući nastavnik: - Sveučilišni doktorski studij komunikologije s nastavničkim zvanjem ili


sveučilišni studij komunikologije, kao asistent ili suradnik nositelja Materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za stjecanje skupa ishoda učenja

Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: Reardon, K., Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zagreb, 1998.


Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti

- uvjete za pristup pismenom ispitu čine redovitost na nastavi od najmanje 70 posto te predane i ocijenjene prezentacije; studenti koji su položili prvi kolokvij na kraju semestra izlaze na drugi kolokvij; studenti koji nisu izašli na kolokvij ili ga nisu položili izlaze na ispit; za prolaz na svakom od kolokvija ili na ispitu potrebno je skupiti više od 60 posto bodova; nadoknada prezentacija nije moguća

b) izvanredni studenti - uvjet za pristup pismenom ispitu čini redovitost na nastavi od najmanje 50 posto


Način ocjenjivanja: Predmet ocjenjivanja Iznos (%) Pohađanje nastave, aktivnosti i kreativnost na nastavi 20% Prezentacije 20% Parcijalni ispit (kolokvij) 30%+30% Završni ispit (kao alternativa kolokvijima) 60%


Manjine u međunarodnim odnosima


6


manjina u međunarodnim odnosima; 2. objasniti i interpretirati suvremene izazove manjinskih politika; 3. primijeniti saznanja o nacionalnim, etničkim, vjerskim i jezičnim

manjinama; 4. navesti glavne elemente i objasniti aktualno stanje zaštite manjina u

međunarodnim odnosima; 5. primijeniti znanja i iskustva iz kolegija Manjine u međunarodnim

odnosima; 6. objasniti, analizirati i koristiti, između ostalog, relevantne političke

odluke, rezolucije i deklaracije i konvencije koje se bave pitanjem zaštite i promocije manjina.





Nastavu na kolegiju čine predavanja (30 sati) i seminari (30 sati) organizirani tijekom 15 tjedana za redovne studente te u 5 blokova za izvanredne studente. Obavezna literatura: 1. Andrassy, Juraj; Bakotić, Božidar; Vukas, Budislav, Međunarodno

pravo I, Zagreb, 1998. 2. Vukadinović, Radovan, Međunarodni politički odnosi, Zagreb, 2004.


Svaki je student tijekom semestra dužan održati samostalnu prezentaciju na jednu od zadanih tema iz izvedbenog programa predmeta ili prema prethodnom dogovoru. Prezentacija traje maksimalno 15 minuta. Studenti su dužni redovno pohađati predavanja i seminarsku nastavu, pri čemu se tolerira do 30 posto izostanaka. Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu. Oni mogu pristupiti prvom i drugom kolokviju te sukladno s ostvarenim uspjehom mogu biti oslobođeni završnog ispita ili polaganja jednog od kolokvija, pri čemu imaju iste uvjete za pristup završnom ispitu kao i redovni studenti. Usto, imaju obvezu prezentacije ili zamjene prezentacije esejom (10 kartica) ukoliko izraze usmenu ili pismenu želju za istim. Uvjeti za potpis i pristup završnom ispitu: a) redovni studenti


b)izvanredni studenti - ispunjene sve studentske obveze



Studenti koji redovno pohađaju nastavu i aktivni su u nastavnom procesu mogu za svoje aktivnosti ostvariti do 1 ECTS-bod. Studentima je omogućeno da tijekom seminara izaberu prezentaciju na neku od zadanih ili dogovorenih tema. Uspjeh prezentacije ocjenjuje se, a njezina realizacija nosi do 1 ECTS-bod. Tijekom nastavnog razdoblja studenti pišu dva kolokvija te odgovaraju usmeno temeljem istog, za što dobivaju ocjene, a svaki pojedinačni kolokvij (pismeni i usmeni) nosi po 1,5 ECTS-bodova. Studenti koji su ocijenjeni pozitivno na oba kolokvija oslobađaju se pismenog i usmenog završnog ispita, koji nosi ukupno 3 ECTS-boda. Ako je student obranio jedan kolokvij, onda na završnom ispitu polaže isključivo drugi kolokvij. Na završnom ispitu studentu se definira konačna ocjena iz kolegija, imajući u vidu sve prethodno

navedene pokazatelje.

Documents

Obrazac HKO SK ZAHTJEV ZA UPIS STANDARDA …razvoj-i-perspektive.diplomacija.hr/docs_izvjesca/Obrazac_HKO_SK... · Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld