OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA - Općina Muć · Općina Muć zauzima značajan geoprometni položaj te graniči sa općinama Klis, Dicmo, Lećevica, Hrvace te gradovima Sinjom i

Izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Muć

PRILOG 1.

OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

1


SADRŽAJ: PRILOZI I. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

UVODNE NAPOMENE.........................................................................................................3 1. POLAZIŠTA..........................................................................................................................5 1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja općine Muć u odnosu na prostor i sustave

županije i Države ..................................................................................................................6 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru .......................................................................................6 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ...............................................................................8 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova .................................................................................31 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje..................................................................42 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ...........................................................43 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja..................................................................43 2.1.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava................................43 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora................................................................................44 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša...................................................44 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja ....................................................................45 2.2.1. Demografski razvoj.............................................................................................................45 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture ...................................................................................45 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture.......................................46 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina ........46 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine ....................................................47 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora..............................................................................47 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina .................................................................................................................................49

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura .................................................50 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA...................................................................................51 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i gospodarsku

strukturu Županije...............................................................................................................51 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina .........................................51 3.2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina.............................................................57 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti.......................................................................57 3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora........................................................................65 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava ..........................................................................................74 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav ...........................................................................................74 3.5.2. Energetski sustav ...............................................................................................................76 3.5.3. Planirani razvitak telekomunikacija.....................................................................................78 3.5.4. Vodnogospodarski sustav ..................................................................................................78 3.6. Postupanje s otpadom........................................................................................................89 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš........................................................................90

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

2


UVODNE NAPOMENE Zakonske pretpostavke Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Muć donose se za administrativni obuhvat Općine Muć. Potreba izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Muć (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) utvrđena je “Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Muć”. Postupak i način donošenja dokumenta prostornog uređenja propisan je slijedećim propisima:

- Zakona o prostornom uređenju i gradnji («Narodne novine», broj 76/07) i - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima

i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, br. 106/98., 39/04., 45/04. – ispravak i 163/04.)

Metoda rada Izrada Prostornog plana odvija se u slijedećim fazama: I PRETHODNI RADOVI II NACRT PRIJEDLOGA PROSTORNOG PLANA (prethodna rasprava) III PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA (javna rasprava) IV NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA (pribavljanje mišljenja) V KONAČNI PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA (pribavljanje suglasnosti) VI DONOŠENJE PROSTORNOG PLANA (Općinsko vijeće Općine Muć) Prethodni radovi odnose se na zajednički posao općinskog upravnog odjela i Izrađivača na prikupljanju postojeće dokumentacije i osiguranju raspoloživih kartografskih podloga za izradu Prostornog plana. Nacrt prijedloga prostornog plana razrađuje plansko rješenje po svim elementima i usklađuje sa važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima, planovima šireg područja te se, u cilju utvrđivanja što kvalitetnijeg prijedloga prostornog plana, organiziraju prethodne rasprave po pojedinim problemskim cjelinama. Prijedlog prostornog plana utvrđuje Općinsko vijeće i upućuje ga u postupak javne rasprave. Nacrt konačnog prijedloga izrađuje nositelj izrade. Konačni prijedlog prostornog plana utvrđuje Poglavarstvo na temelju mišljenja i očitovanja pravnih osoba prema posebnim propisima i Izvješća s javne rasprave. Donošenje Prostornog plana na općinskom vijeću po prethodno pribavljenim potrebnim mišljenjima i suglasnostima. Kartografski prilozi izrađeni su u digitalnom obliku, na skeniranim i geokodiranim kartama u mj. 1:25000, dok je prikaz granica građevinskog područja prikazan na digitalnim katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000 Vrijeme planiranja tj. sve prostorno planerske prognoze i projekcije dimenzionirane su na plansko razdoblje do 2025. godine.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

3


________________________________________________________________________ URBOS doo Split

4


1. POLAZIŠTA Polazišta za izradu Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine Muć (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) čine: skupina propisa koji reguliraju oblast prostornog planiranja i uređenja prostora, ustroj jedinica lokalne samouprave1, odrednice prostornih planova širih područja (Prostorni plan Županije, Strategija prostornog uređenja RH i Program prostornog uređenja RH), specifičnost i osobitost prostora, uključujući gospodarske i demografske odlike, prirodnu osnovu i dr. Osnovni dokumenti na razini Države s kojima je usklađen prostorni plan su Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske2, Program prostornog uređenja3 i Prostorni plan županije Splitsko–dalmatinske4. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su polazišta, ciljevi prostornog uređenja, osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvoja, prostorno razvojna i planska usmjerenja dugoročnog razvoja cjelokupnog hrvatskog državnog teritorija s posebnim osvrtom na usklađenje prostornog razvitka između njegovih pojedinih dijelova. Programom prostornog uređenja pobliže su određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. Programom su određene i osnove za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture na osnovi projekcije do 2015. godine s prioritetima do 2005. godine te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša. Strategija i program čine jedinstveni dokument prostornog uređenja i polazište za izradu županijskih planova. Prostornim planom županije razrađuju se ciljevi, smjernice i mjere prostornog razvoja iz strategije i Programa prostornog, te istim treba odrediti veće cjeline zajedničkih obilježja, uvjete za planiranje užih jedinica, te prostorne elemente, smjernice i kriterije za:

• smještaj djelatnosti s gledišta značajki pojedinačne djelatnosti i specifičnosti prostora u odnosu na tehnološke procese, veličinu i kapacitete, položaj u naselju ili izvan naselja, prirodne i razvojne karakteristike prostora, odnosno naselja,

• racionalno korištenje prostora te oblikovanje i dimenzioniranje naselja (građevinskih

područja) u odnosu na razvojna obilježja, demografsku situaciju (porast – pad broja stanovnika), funkcije i tip naselja, prirodna razvojna obilježja prostora i druge relevantne aspekte uređenja i izgradnje naselja,

• utvrđivanje prirodne i funkcionalne cjelovitosti gospodarskih, infrastrukturnih i prirodnih

sustava te prostora i sustava od interesa za obranu,

• donošenje planova niže razine na temelju stvarnih potreba i specifičnih problema te za one aspekte i sastavnice koje se ne mogu odrediti dovoljno jasno u prostornim planovima županija.

Prostornim se planom općine usklađuju i osiguravaju interesi koji proizlaze iz ustroja lokalne samouprave i uprave, među kojima su najznačajniji:

1 Zakon o područjima županija, gradova i općina (Narodne novine, br.10/97) 2 Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 27.06.1997.g. 3 Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 07.05.1999.g. (Narodne novine, br:50/99) 4 Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije br. 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, i 13/07.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

5


• ravnomjerni gospodarski i društveni razvitak • usklađivanje interesa i stajališta općina i gradova s interesima Županije i Države • uvjeti za uređenje i zaštitu prostora • sustav središnjih naselja • mreža objekata društvenih djelatnosti • određivanje uvjeta i osiguravanje prostora za prometnu i drugu infrastrukturu i dr.

Prostorni plan polazi od temeljnih postavki:

• racionalnog korištenja prostora • poštivanje prirodnih i antropogenih karakteristika prostora • zaštite prostora i okoliša • podizanje kvalitete življenja na prostoru županije • interdisciplinarnog sagledavanja i rješavanja problema

1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja općine Muć u odnosu na prostor i sustave

županije i Države Općina Muć zauzima značajno mjesto u Županiji splitsko-dalmatinskoj po svom položaju, koncentraciji stanovništva, gospodarskim djelatnostima i prirodnim vrijednostima. Splitsko dalmatinska županija, a u sklopu nje i Općina Muć pripada prostornoj cjelini županija jadranske Hrvatske. Prostor općine Muć predstavlja kontaktno područje metropolitanskog prostora Splita, te u globalu pripada njegovoj regionalnoj gravitaciji. Položena je na važnoj transverzalnoj okosnici razvoja koja spaja unutrašnjost s morem (Split - Muć- unutrašnjost Republike Hrvatske), što uvjetuje otvorenost i povezanost područja. Prostor općine Muć zahvaljujući svom geografskom položaju na strateški značajnom području ističe se neprekinutim kontinuitetom življenja od prapovijesti i antike do danas. Bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim u različitim vremenskim periodima i pod različitim kulturnim utjecajima. Posebnim vrijednostima hrvatskog prostora, na način kako je utvrđeno Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske smatraju se zaštićena područja prirode, spomenici graditeljske baštine i zaštićene povijesne cjeline i značajni prirodni resursi. Prostor općine Muć svojim prirodnim raznolikostima, bogatom krajobraznom osnovom, te istaknutim vrijednostima graditeljske baštine, može se svrstati u vrijedan prostor RH uz primjenu daljnjih mjera zaštite i unapređivanje temeljnih vrijednosti. 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Područje Općine Muć je određeno Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH i obuhvaća sedamnaest naselja:

- Bračević - Crivac - Donji Muć - Donje Ogorje - Donje Postinje - Gizdavac

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

6


- Gornji Muć - Gornje Ogorje - Gornje Postinje - Milešina Mala - Milešina Vela - Neorić - Pribude - Radunić - Ramljane - Sutina - Zelovo

Općina Muć je dio Dalmatinske zagore. Smještena je na kopnenom dijelu Splitsko-dalmatinske županije u zaleđu Splita kao prvog grada po veličini unutar županije. Općina Muć zauzima značajan geoprometni položaj te graniči sa općinama Klis, Dicmo, Lećevica, Hrvace te gradovima Sinjom i Vrlikomu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te općinama Unešić i Ružić te gradom Drnišom u Šibensko-kninskoj županiji. Prostor općine zauzima 223,02 km², što je čini jednom od najvećih općina Županije. Pored vrijednih poljoprivrednih površina, posebno Mučko - Crivačkog polja ističe se plato Prisike idealan za smještaj radno - servisnih sadržaja. Slika 1. Položaj Općine Muć

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

7


Tablica 1. Podaci o površini, stanovnicima, stanovima i domaćinstvima, te gustoća naseljenosti

STANOVNICI Popis Popis Površina 1991. 2001.

OPĆINA MUĆ

km2

udio u površin

i Općine

%

udio u površin

i županij

e %

broj Gustoća

naseljenosti stan/km2

broj Gustoća

naseljenosti stan/km2

Bračević 19,17 8,60 0,42 267 13,93 205 10,69 Crivac 15,29 6,86 0,34 472 30,87 411 26,88

Donji Muć 27,65 6,34 0,61 154 25,93 570 20,62 Donje Ogorje 14,13 3,40 0,31 96 10,90 114 8,07

Donje Postinje 7,58 12,40 0,17 717 12,66 104 13,72 Gizdavac 11,37 5,10 0,25 109 9,59 101 8,88

Gornji Muć 18,23 11,67 0,40 251 30,83 522 28,63 Gornje Ogorje 26,03 3,31 0,58 139 9,64 218 8,38

Gornje Postinje 7,39 8,17 0,16 562 18,81 138 18,67

Mala Milešina 2,54 1,14 0,06 19 7,48 26 10,24

Vela Milešina 5,68 8,47 0,13 893 6,16 34 5,99 Neorić 18,88 4,73 0,42 193 47,30 871 46,13 Pribude 10,54 2,94 0,23 112 18,31 126 11,96

Radunić 6,56 7,30 0,15 274 17,07 85 12,96

Ramljane 16,97 4,92 0,36 356 16,84 223 13,14

Sutina 10,98 2,55 0,24 35 32,42 313 28,51

Zelovo 4,73 2,12 0,10 27 5,71 13 2,75

Ukupno 222,30 100 4,93 4676 20,97 4074 18,27 Izvor: www.dzs.hr Na području općine Muć prema popisu iz 2001. godine živi 4074 stanovnika, što čini 4,93% stanovništva Županije. Gustoća naseljenosti je 18,27 st/km². 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

Klimatska i hidrološka obilježja Glavno obilježje klime nekog područja predstavljaju temperatura i oborine. Na klimatske prilike u zagorskom prostoru (kojemu pripada i područje općine Muć) veliki utjecaj imaju reljefne osobitosti. Poznato je da je zagorski prostor sa sjevera omeđen izrazitom orografskom međom Svilajom koja ima smjer pružanja istok-zapad. Istog smjera pružanja je i Moseć koji zahvaća središnji dio zagorskog prostora i čini južnu prirodnu barijeru općine Muć. Navedene orografske cjeline značajno modificiraju kontinentalne odnosno maritimne klimatske utjecaje na zagorski prostor. Zbog veće reljefne otvorenosti maritimni utjecaji u zagorski prostor u većoj mjeri dolaze iz pravca Šibenika. Veliki utjecaj na klimatske prilike ima nadmorska visina te ogoljelost krškog reljefa.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

8

http://www.dzs.hr/


Zbog približno iste nadmorske visine, zaklonjenosti od mora i drugih klimatskih modifikatora područje Zagore u pogledu klimatskih obilježja ima više sličnosti sa Sinjom nego primorjem sa čijih mjernih stanica navodimo podatke (jer na području Muća ne postoje mjerne stanice). Glavno obilježje klime nekog područja predstavljaju temperatura i oborine. Tablica 2. Prosječne mjesečne temperature Mjesto I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Sinj 3,9 4,5 7,3 11,

5 16,9

19,6

22,4

22,0 18,0

12,9

8,0 5,8 12,7

Izvor: Meteorološka postaja Sinj Najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom temperaturom zraka od 22,4°C, dok je najhladniji mjesec u godini na tom području siječanj sa srednjom temperaturom zraka od 3,9°C. Srednja godišnja amplituda (kolebanje) zraka iznosi 18,5°C, a temperatura zraka je 12,7°C. Srednja godišnja amplituda (kolebanje) zraka iznosi 18,5°C, a temperatura zraka u vegetacijskom razdoblju (IV-IX) mjesec iznosi 18,3°C. Razdoblje u kojem je vrijednost srednje temperature zraka veća od 10°C nastupa 5. travnja i traje do 3. studenog (ukupno 213 dana). Temperaturna suma za ovo razdoblje iznosi 3723°C, dok suma temperatura za razdoblje srpanj-rujan iznosi 1895°C. Tablica 3. Srednje maksimalne (tx i srednje minimalne (tn) temperature zraka, te srednja kolebanja (tx - tn ) ekstremnih vrijednosti Sinj I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God

. tx 7,9 9,2 12,

5 16,8

21,8

25,6

28,7

29,3 24,8

19,4

13,5

9,8 18,3

tn -0,2

-0,3

1,9 5,7 9,3 12,1

15,4

13,4 10,8

7,0 3,9 1,7 6,6

tx-tn 8,1 9,5 10,6

11,1

12,5

13,5

14,3

15,9 14,0

12,4

9,6 8,1 11,7

Najviša srednja vrijednost maksimalne temperature izmjerena je u kolovozu (29,3°C), a najniža u siječnju (-0,2°C), odnosno u veljači (-0,3°C). Tablica 5. Apsolutne maksimalne (Tx) i apsolutne minimalne (Tn) temperature zraka, te apsolutna mjesečna i godišnja kolebanja (Tx-Tn) Sinj I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God

. Tx 16,2 21,6 23,

6 26,4

32,4

36,1

38,4

37,8 35,1

28,7

21,1

16,4 38,4

Tn -16,4

-24,2

-8,6

-3,7

-2,6

3,6 7,3 6,2 2,3 -3,6

-9,2

-10,5

-24,2

Tx-Tn

32,6 45,8 32,0

30,1

35,0

32,5

31,1

31,6 32,8

32,3

30,3

26,9 62,6

Najviša maksimalna temperatura zraka izmjerena je u mjesecu srpnju (38,4°C), dok je najniža vrijednost apsolutne minimalne temperature zraka od -24,2°C zabilježena u veljači. Apsolutno godišnje kolebanje ekstremnih apsolutnih temperatura zraka iznosi 62,6°C.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

9


Ledenih dana, kada je vrijednost apsolutne minimalne temperature zraka manja od -10°C na tom području ima godišnje 1,1 a najčešći su u siječnju i veljači. Studenih dana, kada je apsolutna maksimalna temperatura zraka manja od 0,0°C ima također malo. Studenih dana ima također 1,1 godišnje i to u prva tri mjeseca. Srednji broj hladnih dana kada je vrijednost apsolutne minimalne temperature zraka manja od 0,0°C na tom području godišnje iznosi 64 dana. Najviše takvih dana ima u veljači i to 19,7 i u siječnju 15,9. Hladnih (mraznih) dana ima sve do mjeseca svibnja (učestalost 0,2), te u posljednja tri mjeseca u godini. U listopadu takvih dana ima 2,2 a u prosincu 12,1 dan. Iz toga je vidljivo da bezmrazno razdoblje traje četiri mjeseca. Najraniji datum pojave prvog jesenskog mraza u Sinju je 1. listopada, dok je posljednji proljetni mraz zabilježen 5. svibnja. Bezmrazno razdoblje traje godišnje 148 dana. Tablica 6. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina (H) i najveće dnevne količine (Hx) u mm Sinj I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God

. H 105 90 64 81 97 94 56 48 108 127 154 179 120

3 Hx 62 34 37 58 54 50 101 127 104 62 63 98 127 Vidljivo je da najveće količine oborina padnu u posljednja četiri mjeseca u godini, a najviše u prosincu. Maksimalna dnevna količina oborina izmjerena je u kolovozu (127 mm), a najmanja dnevna količina u veljači (34 mm). U vegetacijskom razdoblju (IV-IX) padne 484 mm oborina što iznosi 40% u odnosu na godišnje količine oborina. Najveće dnevne količine oborina u mjesecima vegetacijskog razdoblja kreću se od 50-127 mm. Jesen i zima su najobilniji oborinama, dok je ljeto s najmanje oborina. Tablica 7. Raspored oborina po godišnjim dobima Mjesto Proljeće

mm % Ljeto mm %

Jesen mm %

Zima mm %

Sinj 242 20 198 17 389 32 374 31 Ukupan broj oborinskih dana u Sinju iznosi 123. Prosječni broj dana s tučom iznosi godišnje 3,7 dana. Najveća učestalost tuče na području sinja je u siječnju (0,5), te veljači, svibnju i lipnju (0,4). U Sinju je pojava tuče zabilježena u svih dvanaest mjeseci u godini. Srednji broj dana sa snijegom na tlu iznosi godišnje 7,8, a najveća frekvencija je u prva tri mjeseca tj. u veljači (5 dana). Vrijednost hidrotehničkog koeficijenta (HTK) za područje Sinja iznosi 1,7 što pokazuje da su uvjeti navlaživanja u vegetacijskom periodu povoljni. Razdoblje rujan-listopad je prevlažno. Relativna vlažnost zraka je najniža u lipnju, srpnju i kolovozu i kreće se u granicama 59-65%, dok je najviša u posljednja tri mjeseca u godini i kreće se od 74-77%. Prosječna godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka iznosi 68%.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

10


Na području Sinja prevladavaju vjetrovi sjevernog (N) i sjeveroistočnog (NE) smjera (157%o, odnosno 129%o). Na vjetrove južnog (S) i jugoistočnog (SE) smjera otpada 102%o, odnosno 101%o. Na ostale smjerove vjetrova otpada 31-70%o. Na tišinu otpada gotovo trećina godišnje razdiobe, tako da je tišina (C) zastupljena sa 301%. Najveći broj sati sijanja sunca je u mjesecima srpnju i kolovozu, a najmanji u prosincu. U srpnju sunce sija prosječno 327 sati ili 10,5 sati dnevno, dok je broj sati sijanja sunca u prosincu samo 72, što znači da dnevno sija samo 2,3 sata. Godišnji broj sati sijanja sunca iznosi 2268, a dnevni je prosjek 6,2 sata. Broj sati sijanja sunca u vegetacijskom razdoblju iznosi 1544.

Reljefna i geološka obilježja Glavne morfološke jedinice zagorskog prostora pružaju se od sjeverozapada prema jugoistoku. Na sjeveroistoku je planina Svilaja, na nju se nadovezuje Mućko polje i polja u dolini Tijesne Vrbe, zatim planina Moseć, te druga uzvišenja, udoline i zaravani. Sama planina Svilaja čini posebnu morfološku cjelinu, ona je izdužena sedlasta oblika sa strmijim sjevernim i blažim južnim stranama. Između Svilaje na sjeveru i Moseća na jugu prostire se Mućko polje te polja u dolini Tijesne Vrbe (Ramljansko i Crivačko polje). Moseć predstavlja južno planinsko uzvišenje općine Muć, a sjeverne padine Moseća su strmije od južnih. Područje općine Muć je tipičan krški vapnenački kraj, pretežno dinarskog smjera pružanja (SZ-JI), ali i s nekim elementima tzv. hvarskog pružanja (Z-I), gdje se izmjenjuju vapnenački grebeni, zaravni, škrape, jame i drugi krški oblici s uskim i suhim udolinama, uvalama, ponikvama i malim plodnim poljima u kršu (crvenica, skeletno tlo). Jedino na potezu Crivac-Ramljane-Postinje-Muć-Zelovo prostiru se nepropusne trijasne naslage (vapneni škriljevci) uz koje se vežu niz poljskih proširenja (Mućko, Postinjsko, Ramljansko, Crivačko) s plodnim tlom i površinskim otjecanjem voda, pa je zbog toga i veće agrarne vrijednosti. U zamosečkom prostoru, posebno u dijelu oko Muća otkriveni su najstariji sedimenti zagorskog prostora. Između južnih padina Svilaje te ceste od Muća do Vrbe pronađeni su najstariji donjotrijasni sedimenti. Oni se sastoje od silita, crvenih pješčenjaka i sivkastih karbonata. Sedimenti srednjeg trijasa odnosno bazalne breče pronađeni su sjevernije od Muća, među njima se posebno ističu Otarnik naslage na potezu od Otarnika do Vrbe. Na Otarnik-naslagama sjeverno od Muća leže anizičke naslage, na njih se nadovezuju lijaske naslage vapnenca i dolomita te dogreske naslage s tankim proslojcima dolomita i vapnenih breča. Neuslojeni dolomiti s pojavom vapnenaca nepravilna oblika pronađeni su sjeverno od Vrbe. Na južnim padinama Svilaje oko Vrbe i Ogorja pronađeni su neuslojni dolomiti te ružićasti i bjelkasti vapnenci. Vrlo su rasprostranjene naslage donje kreda, a poznate su i promina naslage konglomerata, breča, vapnenca, laporovih vapnenaca, i lapora iz srednjeg oecena koje izgrađuju sinklinalne dijelove bora. Osnovne inžinjersko-geološke karakteristike terena su stabilnost i nosivost stijena. Daleko najveći dio terena je izgrađen od karbonatnih naslaga što predstavlja dobru sredinu za građevinske radove, odnosno teren je stabilan i nosiv za najveće objekte. Izuzetak mogu biti dijelovi padina jako izlomljeni rasjednom tektonikom ili prisustvo krških fenomena (npr. jama) ali je već u neposrednoj blizini teren stabilan i nosiv. Na tim terenima praktički nema klizišta, erozije tla, a površinsko trošenje stijena je zanemarivo.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

11


Tektonske osobine prostora

Tektonika terena, njegova građa te klimatske prilike značajne su odrednice razvoja oblika odnosno dominirajućeg krša i manjih poljskih proširenja. Na prostoru općine Muć mogu se izdvojiti dvije tektonske jedinice. Sjevernim dijelom prostora proteže se tektonska jedinica Svilaja, čiji je današnji sklop prema najnovijim istraživanjima prvenstveno odraz procesa inverzije tektonskih režima prilikom prinjeske orogene faze. Druga tektonska jedinica proteže se smjerom Promina-Moseć-Muć. Temeljne osobine ove tektonske jedinice su bore dinarskog smjera pružanja (sjeveroistok-jugoistok). Jezgre antiklinala pretežno su vapnenci i dolomiti gornje krede, a u krilima dolaze paleogenski vapnenci te oecenske naslage breča i konglomerata. U ovu tektonsku jedinicu uključene su i poljske depresije sjeverno od Moseća. Mućko polje kao agrarno najznačajniji dio zagorskog prostora izolirana je i uravnjena površina u kršu vezana uz nepropusne verfenaske naslage. Jaki uzdužni rasjed koji se može slijediti od sela Jabuke kod Sinja, preko Muća i dalje prema zapadu i sjeverozapadu čini granicu polja prema susjednoj tektonskoj cjelini Svilaji. Verfenske naslage u izvorišnom području Tijesne Vrbe bile su od velikog značenja za nastanak manjih holocenskih ravni u Vrbi. Za nastanak manjih aluvijalnih ravni, odnosno rastresitog materijala i plodnog tla u Zelovu, Ogorju Donjem, Ogorju Gornjem, te Ramljanskom i Crivačkom polju veće značenje su imale dolomitske naslage. Ostale vapnačke površine zamosečkih sela pod utjecajem vanjskih procesa (temperature i padaline) odlikuju se raznolikim krškim oblicima kao što su jame, škrape, pećine i sl. Najkvalitetnije obradive površine vezane su uz ponikve i doce koji su ispunjeni netopivim ostatkom vapnenca, crljenicom, drobljenim dolomitom-pljeskuljom i drugim rastresitim materijalom (skeletna tla).

Hidrogeološki odnosi

Geološka građa Zagorskog prostora determinira i hidrogeolške osobine prostora. Općina Muć ima vodenih tokova povremenog toka (bujice Suvaja) koja se javlja u polju u Donjem Muću. Kako je kazano ovaj pretežito kraški prostor izgrađuju sedimenti trijasa, jure, krede, tercijara i kvartara. Tamo gdje su više zastupljeni vapnenci, pješčenjaci i dolomiti, dio oborinske vode infiltrira se plitko u podzemlje, pa na kontaktu s nepropusnim stijenama donjeg trijasa ima povremenih ili stalnih izvora malene izdašnosti. Na kontaktu trijasnih naslaga i propusnih stijena oko Muća nalaze se izvori vode (Sutina, Zmijavac, Suvava i Vrba). Kroz Mućko te Ramljansko i Crivačko polje protječu i manji povremeni površinski tokovi. Za područje Muća značajne su i manje pojave naslaga nepropusnog fliša. Oko Mućkog polja istaložene su vapnenačke breče i konglomerati. Naslage su tu dobro uslojene i gromadaste s mjestimično zatupljenim pločastim vapnencima. Uočljiva neotektonska aktivnost rezultirala je dobrom propustljivosti ovih stijena. Najizrazitija struktura je sjeverno krilo antiklinale kod Muća s nepropusnim donjotrijaskim stijenama u podini koje sežu dovoljno u podzemlje da čine hidrogelošku barijeru i dijele sliv izvora Jadro i Žrnovnice od sliva Cetine i Vrbe. Istraženo područje pripada vanjskim Dinaridima, čija je osnovna karakteristika prevlast karbonatnih stijena i visok stupanj tektonske poremećenosti. Rasjedi i druge pukotine nastale u toku orogenskih pokreta omogućile su okršavanje karbonatnih stijena, osobito u razdoblju od sredine oligocena do danas. Međutim okršavanje je

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

12


poprimilo najveći zamah tek u najmlađem geološkom razdoblju, u kvartaru, to se je na površini terena odrazilo nestankom mreže tokova (tako da su i povremeni površinski tokovi unutar karbonatnih stijena rijetka pojava. Još su relativno svježi ostaci mreže površinskih tokova a to su današnje “suhe doline”. Danas praktično sva oborinska voda koja pada na površinu propusnih stijena ubrzo ponire u podzemlje. U propusne stijene poniru i svi gravitirajući povremeni površinski tokovi s nepropusnih stijena (ponori u Mućkom polju i sl.). Zbog toga u području više ili manje propusnih karbonatnih stijena nema izdašnijih vodenih objekata. Bez obzira što nema vodenih tokova, područje općine smješteno je u slivu rijeke Jadro tako da se jugoistočni dio općine (istočni dio Donjeg Muća, južni dio Gornjeg Muća, zapadni dijelovi Neorića i Sutine) nalazi u II.a zoni sanitarne zaštite izvorišta, dok dijelovi općine južnije pripadaju II.b zoni.

Zemljište i biljni pokrov

Područje općine Muć obuhvaća ukupnu površinu od oko 22211 ha. Osnovno obilježje područja su velike površine pašnjaka i šumskog zemljišta (oko 63% zemljišta). Kriteriji po kojima su definirane te površine nisu pouzdani, pa su i stvarni odnosi drugačiji. Pašnjaci na mućkom području koji zauzimaju cca 8700 ha nisu posebno izdašni i po kvaliteti znatno zaostaju za pašnjacima ostalih dijelova Hrvatske, odatle i razlog se Zagorski prostor bez obzira na veličinu pašnjaka u pogledu stočarstva ne može uspoređivati s ostalim područjima. Značajne površine su pokrivene šumama (oko 24% područja), u kategoriju šuma ubrajaju se i mnoge šikare. Šume Zagorskog prostora pripadaju manje kvalitetnim klasama. Manje površine pokrivene su umjetno zasađenim šumama kao šume crnog bora Borovača-Otarnik, šume crnog bora u Zelovu, u predjelu "Prisike" između Gizdavca i Neorića, te uz cestu Muć - Drniš kod Donjeg Postinja. U skaldu s klimatskim, reljefno-petrografskim i pedološkim uvjetima na većini mućkog prostora zastupljena je submediteranska listopadna vegetacija (bijeli grab, crni jasen, hrast medunac, cer, primorska bukva, te u posljednjih dvadesteak godina sve se više širi zimzeleni "smrič". U cjelini prostor se ne ističe posebno bujnom vegetacijom radi neravnomjernosti padalina, ljetnih suša, plitkoće tla, bezvodnosti i negativnog utjecaja bure. Neracionalno iskorištavanje šuma u dosadašnjem razdoblju uvjetovalo je nastajanje degradacijskih oblika vegetacije koji danas dominira. Neplodnog tla na području općine Muć ima gotovo 1/3, to su neobrasli prostori na većim visinama i kamenjare. Obradivog zemljišta u strukturi ukupne površine općine ima cca 9% što čini jako siromašnu osnovu ratarske proizvodnje i veliku agrarnu prenaseljenost. Najvrjednije obradivo zemljište predstavljaju Mućko – Ramljansko - Crivačko polje. U pogledu površina pod kulturama i klasama, vrtne površine nisu uopće zabilježene, vočnjaka imamo u Muću Donjem (31 ha), Muću Gornjem (12 ha), Ogorju Donjem (11 ha) i Postinju Gornjem (5 ha). Površine pod vinogradima zauzimaju svega 0,63% površina, nešto više u Bračeviću, Gornjem Muću i Sutini u odnosu na ostala naselja.

Mineralne sirovine

Cijeli zagorski prostor izrazito je siromašan mineralnim sirovinama. Najznačajnije "rudno" bogatstvo predstavljaju neizmjerne količine raznih karbonatnih stijena među kojima se nalaze i ležišta građevinskog i ukrasnog kamena, podesnog za proizvodnju betona ali i za unutrašnja oblaganja. Za unutrašnja i vanjska oblaganja ističu se naslage vapnenca iz lijasa i dogera, a osobito lithiotis-vapnenci u okolici Muća. Na padinama Svilaje kod Milešine, ali i na drugim lokalitetima postoji mogućnost eksploatacije pločastog vapnenca. Na sjevernim padinama Moseća iznad Postinja Donjih i Ramljana kao i na padinama Svilaje poviše Ogorja utvrđena su manja nalazišta boksita koja su i djelomično eksploatirana.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

13


Na području Zelova kod zaseoka Jeličići potencijalno je nalazište kvarcnih sirovina. U cjelini gledano Mućki kao i čitavi Zagorski prostor se može smatrati izrazito siromašnim mineralnim sirovinama, što je uz druge prirodno-geografske i društveno-geografske razloge utjecalo na zaostajanje u gospodarskom razvoju.

Kulturna i prirodna baština Prostor općine Muć zahvaljujući svom geografskom položaju na strateški značajnom području ističe se neprekinutim kontinuitetom življenja od prapovijesti i antike do danas. Bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim u različitim vremenskim periodima i pod različitim kulturnim utjecajima Zbog svoje fizičke strukture graditeljsko nasljeđe tog područja osjetljivo je i sklono propadanju pod trajnim utjecajima i pritiscima aktivnog života. Toponim Zmina prvi put se spominje u ispravi kralja Zvonimira od 16.travnja 1078. godine. Tom se prigodom navodi kao utvrda. Prema pisanju bizantinskog cara Konstantina VII Porfirogeneta stara se hrvatska država sastojala od jedanaest županija čija su središta bila stare gradinske utvrde. Neke prostranije županije su imale više takvih uporišta a jedno od njih bila je i Zmina. Postojanje Zmine kao zasebne cjeline moglo bi se pretpostaviti i dvjesto godina ranije, u doba Branimira, ako uzmemo kao znakovito podizanje crkve sv. Petra 888. godine u današnjem Muću Gornjem. Pučanstvo starohrvatskih županja sačinjavali su najvećim dijelom potomci slavena, dok su plemeniti ljudi potjecali od dvanaest priznatih hrvatskih plemena. Dolazak Turaka na ovo područje prekinuo je dotadašnji razvoj. Nakon pada utvrde Neorić 1538. godine Zmina je ostala pod Turcima sljedećih 150 godina. Nova turska vlast ubrzo je poduzela korake kako bi naselila polupustu Zminu. Vjerojatno je manji dio starosjedilaca ostao ali pridošlice su ipak prevagnule. Oni su donijeli i novo ime Muć. Prigodom popisivanja Bosanskog sandžaka 1528. godine prvi put u pisanim ispravama nailazimo na to ime. Početkom 18. stoljeća stanovništvo prestaje koristiti naziv Zmina, a ostaje Muć5. Prema registru nepokretnih spomenika kulture u Konzervatorskom zavodu Uprave za zaštitu spomenika kulture u Splitu, registrirani su slijedeći spomenici kulture (po naseljima);

1. SUTINA - Kasnosrednjovjekovna nekropola-Šolića brig; 2. MUĆ GORNJI - Arheološki lokalitet oko crkve sv.Petra; Andetrium Evidentirani su sljedeći spomenici kulture: 3. DONJE POSTINJE - Crkva gospe od snijega; 4. DONJE POSTINJE - Gradnina-crkvina (ilirska gradina), 5. GORNJE POSTINJE - Crkva ime Isusovo; 6. GORNJE POSTINJE - Rimsko paljevinsko groblje; 7. GORNJE POSTINJE - Izvor stuba(nalaz opeke); 8. DONJI MUĆ - Križina (Prapovjesna gradina); 9. DONJI MUĆ - Kmeti (ilirska gradina); 10. DONJI MUĆ - Gradina (ilirska gradina); 11. DONJI MUĆ - Crkva sv. Mihovila (gotička crkva) 12. DONJI MUĆ - Barokna palaća Cambi; 13. DONJI MUĆ - Arheološki lokaliteti (prapovjesni i rimski nalazi); 14. DONJI MUĆ - Šuma Borovaća (ostaci rimske arhitekture); 15. DONJI MUĆ - Crkva mala Gospe (Sv.Ante) 16. DONJI MUĆ - Arheološki lokalitet (nalaz koji ukazuje na rimko naselje); 17. DONJI MUĆ - Rimska nekropola; 18. DONJI MUĆ - Burića grdaina (prapovjesna gradina);

5 Izvor www.Muc.hr

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

14

http://www.muc.hr/


19. DONJI MUĆ - Crkva Sv.Ivana - Tokići; 20. GORNJI MUĆ - Istočno od vododerine kod župne kuće (prapovijesni nalazi); 21. GORNJI MUĆ - Crkva sv. Petra; 22. GORNJI MUĆ - Ćukova gradina (Ilirska gradina); 23. ZELOVO - Crkva sv.Ante; 24. SUTINA - Bunar u litici; 25. SUTINA - Pučka kuća; 26. SUTINA - Dobreč-grudine (najizdašniji nalaz rimske arhitekture); 27. SUTINA - Crkva sv. Ilije, 28. SUTINA - Područje oko crkve sv. Ilije; 29. NEORIĆ - Crkva svih Svetih; 30. NEORIĆ - Župna crkva svih Svetih; 31. NEORIĆ - Gradina (istočna glavica-prapovjesno utvrđenje); 32. NEORIĆ - Gradina (zapadna glavica-prapovjesno utvrđenje); 33. NEORIĆ - Kulina (temlj srednjevjekovnog utvrđenja); 34. GIZDAVAC - Prapovjesna gomila; 35. GIZDAVAC - Crkva sv. Luke; 36. ZELOVO - Crkva sv. Ilije-Kokani; 37. GORNJE OGORJE - Crkva sv.Jure; 38. GORNJE OGORJE - Nekropola; 39. GORNJE OGORJE - Stari gaj (nalazište pet solidusa); 40. GORNJE OGORJE - Smrduša (otvorena lokva); 41. DONJE OGORJE - Arheološki lokalitet-Zlopolje; 42. RADUNIĆ - Crkva sv.Ante; 43. VELIKA MILEŠINA - Crkva sv. Svetih; 44. BRAČEVIĆ - Utvrda Brečevo; 45. CRIVAC - Crkva sv. Marka; 46. CRIVAC - Mali gaj (prapovijesni lokalitet), 47. RAMLJANE - Crkva sv.Ivana; 48. RAMLJANE - Prapovijesna gradina; 49. RAMLJANE - Jelačića gradina; 50. RAMLJANE - Sajmište (površinski nalaz uništenih rimskih tegula). Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti temelji se na odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05). Pored ovog zakona, određena pitanja u oblasti zaštite očuvanja i unaprjeđenja prirodnih vrijednosti i posebnosti, uređena su posebnim zakonima, kao i drugim dokumentima. Na području općine Muć u kategoriji zaštićenog krajolika PPSDŽ zaštićeno je područje Kanjona Sutine i donjeg toka Sutine6. Dijelovi područja Općine obuhvaćeni su prijedlogom Nacionalne ekološke mreže7. Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune ovog područja, prema dostupnim podacima iz Crvenih knjiga i postojećih stručnih studija, na području Općine Muć stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta od kojih se prvenstveno izdvajaju sisavci (vuk, vrtni puh, europski zec, dugokrili pašnjak, riđi šišmiš, sivi puh, Blazijev potkovnjak, južni potkovnjak, veliki potkovnjak, mali potkovnjak, vjeverica), ptice (crnoprugasti trstenjak, mala prutka, primorska trepteljka, suri orao, ćukavica, zmijar, eja livadarka, afrička kukavica, planinski djetlić, crna žuna,

6 Odluka o donošenju prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, čl. 7. 7 „Podaci o vrstama, staništima i područjima preliminarne Nacionalne ekološke mreže s prijedlogom mjera zaštite“, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, svibanj 2007.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

15


vrtna strandica, mali sokol, sivi sokol, prugasti orao, voljić maslinar, čapljica voljak, sivi svračak, ševa krunica, mala šljuka, troprsti zlatar), vodozemci i gmazovi (kopnena kornjača, mali vodenjak, gatalinka, crvenkapica, ribarica), ribe (oštrulja, dalmatinska gaovica, primorska pastrva, glavatica, potočna pastrva, ilirski klen, turski klen). Tablica 2. Strogo zaštićene i zaštićene vrste sisavaca na širem području Općine Muć znanstveno ime vrste

hrvatsko ime vrste Regionalna kategorija ugroženosti

Dodatak II Direktive o staništima

Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05)

Canis lupus vuk NT V * SZ Eliomys quercinus vrtni puh NT

Z

Lepus europaeus europski zec NT Z

Miniopterus schreibersi

dugokrili pršnjak EN V SZ

Myotis emarginatus

riđi šišmiš NT V SZ

Myoxus glis sivi puh LC Z

Rhinolophus blasii Blazijev potkovnjak VU V SZ

Rhinolophus euryale

južni potkovnjak VU SZ

Rhinolophus ferrumecjuinum

veliki potkovnjak NT V SZ

Rhinolophus hipposideros

mah potkovnjak NT V SZ

Sciurus vulgaris vjeverica NT Z

* prioritetna vrsta Tablica 3. Strogo zaštićene vrste ptica na širem području općine Muć znanstveno ime vrste




Acrocephalus melon opogon *

crnoprugasti trstenjak LC/ZP SZ V

Actitis hypoleucos mala prutka VU/GP SZ Anthus campestris

primorska trepteljka LC/GP SZ V

Aquila chrysaetos suri orao EN/GP SZ V Burhinus oedicnemus****

ćukavica DD/GP SZ V

Circaetus gallicus zmijar VU/GP SZ V Circus pygargus eja livadarka EN/GP SZ V Clamator glandarius**

afrička kukavica EN/GP SZ

Dendrocopos (Picoides) leucotos

planinski djetlić NT/GP V

Dryocopus martius

crna žuna SZ V

Emberiza hortulana

vrtna strnadica NT/GP SZ V

Falco mali sokol EN/ZP SZ V

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

16


columbarius* Falco peregrinus sivi sokol VU/GP SZ V Hieraeetus fasciatus**, ****

prugasti orao CR/GP V

Hippolais olivetorum

voljić maslinar DD/GP SZ V

Ixobrychus minutus

čapljica voljak NT/GP SZ V

Lanius minor sivi svraČak LC/GP SZ V Lullula arborea ševa krunica LC/GP SZ V Lymnocryptes minima***

mala šljuka DD/NGP SZ

Pluvialis apricaria* troprsti zlatar SZ V (SZ - strogo zaštićene, CR - kritično ugrožene, EN - ugrožene, VU - osjetljive, NT - niskorizične, LC - najmanje zabrinjavajuće, DD -nedovoljno poznate, ZZP - Zakon o zaštiti prirode NN 70/05; GP - gnijezdeća populacija, NGP -negnijezdeća populacija, ZP - zimujuća populacija) *zimovalica, ** vjerojatno područje gniježđenja, *** vjerojatno područje rasprostranjenja za zimovanja i selidbe, ****područje rasprostranjenja preklapa se sa rubnim dijelovima Općine Tablica 3. Strogo zaštićene vrste vodozemaca i gmazova na području Općine Muć znanstveno ime vrste




Testudo hermanni kopnena kornjača NT SZ V Triturus vulgaris mali vodenjak DD SZ Hyla arborea gatalinka NT SZ Elaphe situla crvenkrpica DD SZ V Natrix tessellata ribarica DD SZ SZ – strogo zaštićene, NT – niskorizične, D.D. – nedovoljno poznate; ZZP – Zakon o zaštit prirode NN 70/05) Tablica 4. Strogo zaštićene i zaštićene vrste riba na području Općine Muć znanstveno ime vrste hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti Zaštita po ZZP


Aulopyge huegelii oštrulja EN SZ Phoxinellus dalmaticus dalmatinska gaovica VU SZ V Salmo farioides primorska pastrva EN SZ Salmo marmoratus glavatica CR SZ V Salmo trutta potočna pastrva VU Z Squalius (Leuciscus) illyricus ilirski klen VU SZ Squalius (Leuciscus, Telestes) turskyi

turski klen CR SZ

SZ - strogo zaštićena svojta, Z - zaštićena svojta; CR - kritično ugrožena, EN - ugrožena, VU- rizična Tablica 5. Zaštićene vrste leptira na području općine Muć znanstveno ime vrste hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti Zaštita po ZZP

Maculinea rebeli Gorski plavac VU SZ Parnassius mnemosyne Crni apolon NT SZ Proterebia afra dalmata Dalmatinski okaš D.D. SZ Zerynthia polyxena Uskršnji leptir NT SZ

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

17


Na području općine Muć utvrđena su ugrožena i rijetka staništa. Prema karti Republike Hrvatske na području Općine Muć nalazi se 14 tipova staništa. Sedam tipova staništa ugroženo je na europskoj razini i zaštićeno Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova. Tu nalazimo Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene, Dalmatinske vapnenačke stijene, Ilirsko Jadranska, primorska točila, Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, Primorske termofilne šume i šikare medunca, šume običnog i crnog bora na dolomitima, stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike. Ekološka mreža je sustav funkcionalno povezanih područja važnih za ugrožene vrste i staništa. Funkcionalnost ekološke mreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za ptice te područja važna za divlje svojte osim ptica i stanišne tipove. U Hrvatskoj je Nacionalna ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode a obuhvaća tzv. Ekološki važna područja od međunarodne i nacionalne važnosti koja su međusobno povezana koridorima. Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti za prirodu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom određene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti. Tablica 6. Tipovi staništa zastupljenih na području Općine Muć

NKS kod NKS staništa Površina (ha)

% od ukupne površine Općine

B Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine B13* Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene 21,06 0,09 B142*/b22 Dalmatinske vapnenačke stijene/Ilirsko-jadranska,

primorska točila

C Travnjaci, cretovi i visoke zeleni C35* Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci 2076,77 9,33 C35/D31 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Dračici 5044,94 22,66 C35*/E35* Submediteranski i epimediteranski suhi

travnjaci/Primorske, termofilne šume i šikare medunca 855,83 3,84

D Šikare D31 Dračici 69,40 0,31

E Šume E35* Primorske, termofilne šume i šikare medunca 8633,73 38,78 E74* Šume običnog i crnog bora na dolomitima 58,25 0,26 E82* Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija

crnike 741,35 3,33

E92 Nasadi četinjača 54,27 0,24 I Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i

ruderalnom vegetacijom

I21 Mozaici kultiviranih površina 4281,67 19,23 I21/J117I81 Mozaici kultiviranih površina(Aktivna seoska

područja/javne neproizvodne kultivirane zelene površine 105,26 0,47

J Izgrađena i industrijska staništa J11 Aktivna seoska područja 233,55 1,05 J11/J13 Aktivna seoska područja/Urbanizirana seoska područja 85,95 0,39 UKUPNO 22262,04 100,00 * ugrožena i rijetka staništa po ZZP-u i EU Direktivi o staništima

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

18


U prijedlog preliminarne nacionalne ekološke mreže (NEM) u blizini, kao i na području Općine Muć uključena su područja važna za divlje svojte osim ptica i stanišne tipove (područja Svilaje te točkasti lokaliteti Zubanove jame, Velike špilje kod Neorića, Lokvine špilja i Dragića špilje) te područje važno za ptice EU, tzv. SPA područje (područje Cetine).

- Važno područje za divlje svojte i stanišne tipove: Šifra i naziv područja: HR2000922 Svilaja Ciljevi očuvanja: Ugroženi i rijetki stanišni tipovi

Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra Stanišni tip E.4.6.3. 91K0 Primorska bukova šuma s jesenskom šašikom Šifra i naziv područja: HR 2000205 Zubanova jama Ciljevi očuvanja: Ugrožene divlje svojte i staništa

Divlje svojte Endemične svojte

Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra Stanišni tip H.1. 8310 Kraške špilje i jame Šifra i naziv područja: HR 2000182 Velika špilja kod Neorića Ciljevi očuvanja: Ugrožene divlje svojte i staništa


Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra Stanišni tip H.1. 8310 Kraške špilje i jame Šifra i naziv područja: HR 2000075 Lokvina špilja Ciljevi očuvanja: Ugrožene divlje svojte i staništa


Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra Stanišni tip H.1. 8310 Kraške špilje i jame Šifra i naziv područja: HR 2000022 Dragića špilja Ciljevi očuvanja: Ugrožene divlje svojte i staništa

Divlje svojte Endemične svojte Monolistra hercegovinensis atypica Cetinska špiljska vodebabura Sphaeromides virei

Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra Stanišni tip H.1. 8310 Kraške špilje i jame

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

19


- Međunarodno važno područje za ptice: Šifra i naziv područja HR1000029 Cetina Ciljevi očuvanja: Ugrožene divlje svojte

Divlje svojte crnoprugasti trstenjak Acrochepalus melanopogon eja livadarka Circus pygargus kosac Crex crex veliki ronac Mergus merganser crvenonoga prutka Tringa totanus

Stanovništvo Temeljna odrednica općega društvenog i gospodarskog razvoja nekog područja jest njegovo stanovništvo. Stanovništvo je nositelj gospodarskog razvoja, jer ono predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru. Stoga je cjelovito razumijevanje dosadašnjih razvojnih procesa, ali i predviđanje razvojnih perspektiva određenog područja nemoguće bez razmatranja i vrednovanja njihovih demografskih aspekata. Tablica 10. Kretanje stanovnika Općine Muć 1971-2001.

Godina popisa Naselje 1971. 1981. 1991. 2001.

Bračević 588 400 267 205 Crivac 643 609 472 411

Donje Ogorje 817 737 717 570 Donje Postinje 323 240 154 114

Donji Muć 217 187 96 104 Gizdavac 353 143 109 101

Gornje Ogorje 856 697 562 522 Gornje Postinje 603 420 251 218

Gornji Muć 203 172 139 138 Mala Milešina 86 64 19 26

Neorić 118 77 35 34 Pribude 1096 1034 893 871 Radunić 346 284 193 126 Ramljane 212 160 112 85

Sutina 508 324 274 223 Velika Milešina 478 295 356 313

Zelovo 60 44 27 13 Ukupno 7507 5887 4675 4074

Izvor: www.dzs.hr

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

20

http://www.dzs.hr/


Slika 4. Kretanje stanovnika Općine Muć po naseljima

0

200

400

600

800

1000

1200

Brače

vić

Criv

ac

Don

je O

gorje

Don

je P

ostin

je

Don

ji M

uć

Giz

dava

c

Gor

nje

Ogo

rje

Gor

nje

Pos

tinje

Gor

nji M

uć

Mal

a M

ileši

na

Neo

rić

Prib

ude

Rad

unić

Ram

ljane

Sut

ina

Vel

ika

Mile

šina

Zelo

vo S

utin

sko

Naselje

Broj

sta

novn

ika

1971.1981.1991.2001.

Promatrajući kretanje broja stanovnika prema službenim popisima u posljednjem tridesetogodišnjem razdoblju, na ukupnom prostoru Općine Muć, može se uočiti konstantno opadanje broja stanovnika i to po svim naseljima Općine.. Od 1971. do 2001. broj stanovnika se na promatranom prostoru Općine smanjio za 3433 stanovnika, odnosno za 45,7% . U odnosu na 1991. godinu broj stanovnika se smanjio za 602 stanovnika, odnosno za cca 13%. Procesom emigracije obuhvaćeno je uglavnom mlađe, radno aktivno stanovništvo, što pak nadalje znatno utječe na razinu nataliteta i fertiliteta. Slika 3. Kretanje stanovnika Općine Muć 1971-2001

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

1971. 1981. 1991. 2001.

Godina popisa

Broj

sta

novn

ika

Nagli pad broja stanovnika uvelike je posljedica ratnih prilika i iseljavanja uvjetovanih ratom i socijalnom nesigurnošću te nastavkom procesa starenja stanovništva.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

21


Na području općine Muć prema popisu iz 2001. godine živi 4074 stanovnika, što čini 4,93% stanovništva Županije. Gustoća naseljenosti je 18,27 st/km² te predstavlja jedno od slabije naseljenih područja, daleko ispod županijskog (prosjek 102,1 st/km²) tako i državnog prosjeka (prosjek 78 st/ km²). Jedna od najznačajnijih pokazatelja strukture stanovništva je dobna struktura stanovništva; Dobna struktura stanovništva Jedna od najvažnijih struktura stanovništva je dobna struktura budući da utječe na društveno-gospodarski razvoj određene populacije. Predstavlja odraz razvoja stanovništva tijekom duljeg vremenskog perioda. Postoji nekoliko klasifikacija stanovništva po dobi, a jedna od njih je i podjela na mlado (0-19 godina starosti), zrelo (20-59) i staro (>60 godina). Shodno tome, razlikuju se i tri tipa stanovništva ovisno o udjelu starog stanovništva u ukupnom, a to su: mlado (udio starog stanovništva je manji od 4%), zrelo (udio starog stanovništva se kreće između 4% i 7%) i staro (udio osoba starijih od 60 godina je iznad 7%). Možemo zaključiti kako se u slučaju Općine Muć radi o starom stanovništvu jer udio osoba iznad 60 godina života iznosi visokih 27,3%. Tablica 3. Postotni udio stanovništva po velikim dobnim skupinama, popis 2001. Godina/dobna skupina

Mlado 0-19

Zrelo 20-59

Staro 60 i više

ukupno

2001. 930 2003 1112 4074 Izvor: www.dzs.hr*Nepoznato: 29 Slika 4. Udio stanovništva po velikim dobnim skupinama, popis 2001.

Mlado 0-19Zrelo 20-59Staro 60 i više

Indeks starosti pokazuje broj starih 60 i više godina prema broju mladih stanovnika manje od 20 godina; P (60+) Xs = ————— x 100 P (0-20)

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

22

http://www.dzs.hr/


Kritična vrijednost indexa starenja je 40, za općinu Muć taj indeks iznosi 120, dakle može se ustvrditi da je promatrano područje demografski poprilično staro. Obrazovna struktura stanovništva Tablica 4. Obrazovna struktura stanovništva Ukupno Bez škole i

nezavršena osnovna škola

Osnovna škola

Srednja škola

Viša škola

Fakultet Magisterij Doktorat

Broj 3411 1393 822 1136 27 21 - - Postotak 100 40,8 24 33,3 0,8 0,6 Izvor www.dzs.hr* nepoznato 12 Najveći udio u obrazovnoj strukturi zauzima kategorija bez škole i nezavršena osnovna škola sa udjelom od 40,8%, dok kategorija završene srednje škole zauzima 24%, što je daleko ispod županijskog (prosjek 54,26%) i državnog (prosjek 48,72%) prosjeka. Kategorije stanovništva koje su završile više i visoko školsko obrazovanje zauzimaju udio od 0,8% i 0,6%, što je također daleko ispod županijskog (5,23 % za više i 8,33% za visoke škole i fakultete) i državnog prosjeka. Kvaliteta ljudskih resursa koja se odražava kroz obrazovnu strukturu stanovništva i njezino kretanje osigurava značajan deficit u razvojnim potencijalima Općine, a s obzirom na sve brži tehnički napredak javlja se potreba da se što većem dijelu stanovništva omogući što kvalitetnije formalno obrazovanje, te organizira i potiče cjeloživotno obrazovanje. Slika 5. Obrazovna struktura stanovništva

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

Bez škole inezavršena

osnovnaškola

Osnovnaškola

Srednjaškola

Viša škola Fakultet Magisterij Doktorat

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

23

http://www.dzs.hr/


Tablica 5. Stanovništvo prema izvorima sredstava za život Primanja

uk. br. stanovnika

prihodi od rada

prihodi od rada i ostali

samo mirovina

mirovina i ostali prihodi

socijalna naknada

prihod od imovine

povremena potpora drugih

ostali prihodi

bez prihoda

nepoznato

Broj 4074 906 39 1083 22 138 9 171 116 1.324 266 Postotak 100 22,24 0,95 26,58 0,54 3,39 0,22 4,2 2,85 32,5 6,53

Uzete su tri najviše zastupljene kategorije glavnih izvora sredstava za život: prihodi od rada, samo mirovina i bez prihoda. U Općini Muć prihode od rada ostvaruje približno 22,24% stanovnika, što je značajno niže od županijskog (40,9%), i državnog (33,7%) prosjeka. S druge strane, udio stanovništva koji je bez prihoda iznosi 32,5% i niži je od županijskog (40,3%), i hrvatskog prosjeka (35,7%). Udio stanovništva samo s mirovinom od 26,58%, viši je od županijskog (21,2%) i hrvatskog prosjeka (20.1%).

Tablica 6. Stanovništvo prema aktivnosti ukupno

stanovništvo aktivno stanovništvo

obavlja zanimanje

osobe s osobnim prihodom

uzdržavano stanovništvo

Broj 4074 1379 930 1603 1074 Prema aktivnosti stanovništva općine Muć, udio uzdržavanog stanovništva iznosi 24,6%, i niži je od županijskog prosjeka (32,7%) i niži je od udjela osoba koje ostvaruju osobni prihod koji iznosi 39,5% što je više od županijskog prosjeka (25,5%). Udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu općine Muć iznosi 34,29% i niži je od županijskog (41,9%) i hrvatskog prosjeka (44%). Od 1379 aktivnih stanovnika njih 930 (ili 68%) obavlja zanimanje. Projekcija ukupnog broja stanovnika za područje općine Muć uvažava slijedeće pretpostavke: • skoro obnavljanje i unapređenje gospodarske aktivnosti (provedba poticajnih mjera razvoja) • prosječna godišnja relativna promjena broja stanovnika između dva popisa ili geometrijska

stopa promjene poslužila je kao temelj za procjenu broja stanovnika područja općine Muć Zaključke o budućem kretanju s obzirom na broj stoga je najuputnije ili jedino moguće izvoditi iz prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika i trenda kretanja apsolutnog broja stanovnika po popisnim godinama. Na granice pouzdanosti zaključivanja o budućem kretanju isključivo na temelju povijesnih podataka ukazuje analiza trenda. Tablica 7. Kretanje stanovništva općine Muć na bazi 30-ogodišnjeg trenda.

GODINA 1961. 1991. 2001. 2015. BROJ STANOVNIKA 8062 4676 4074 3000

Premda je trendove kretanja stanovništva smišljenim akcijama vrlo teško zaustaviti ili im promijeniti smjer, nije realno očekivati, kako linija trenda ponekad sugerira, da bi u relativno skoroj budućnosti došlo do velike pa i potpune depopulacije kraja jer se ne može očekivati ni da će susjedni krajevi pokazati toliku gospodarsku apsorpcijsku moć pa će silazna putanja krivulje

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

24


biti bez sumnje zaustavljena barem u interakciji sa drugim sličnim trendovima u okruženju promatrane općine. Barem stoga se, ako se i apstrahiraju utjecaji eventualnog gospodarskog preporoda, nastavljanje trenda ne može prognozirati na dugi rok, tj. on će barem iz navedenog razloga biti prekinut. O vremenu nastupanja zaustavljanja prijašnjeg kretanja ili promjene smjera, npr. prekida trenda gubitka stanovništva odlučuju, međutim, makroekonomski ciklusi, teško mjerljiva i predvidiva kretanja. Slično važi i za kretanje drugačijeg predznaka koje se eventualno može očekivati na mućkom području i koje će isto tako naići na limit, granicu rasta, determiniranu istim faktorima. Odgovorne procjene, radi prethodno iznesenih i drugih ograničenja i okolnosti, mogu se zato dati samo u terminima ili granicama pesimističke i optimističke odnosno donje i gornje granice mogućeg kretanja te, kao i svaka prognoza, uz određene pretpostavke. Ovdje su to: • nužna intervencija države u cilju demografske obnove depopulacijskih područja; • skoro obnavljanje tj. revitalizacija gospodarskih aktivnosti; • povećanje stambeno-komunalnog i društvenog standarda življenja u ovom kraju i time

stvaranje uvjeta zadržavanja i povratka stanovništva; • smanjene atraktivnosti življenja u već zagušenim gradskim centrima uz nemogućnost

zaposlenja utjecati će na smanjene odlaska iz prigradskih područja u gradska središta. Uvažavajući navedene pretpostavke, ali i dosadašnje posljedice demografskih kretanja za očekivati je da će se do 2015. godine stanovništvo u naseljima uz tzv. razvojnu okosnicu mućke općine tj. uz plodna polja i glavne prometnice (Crivac, Donji Muć, Donje Postinje, Gizdavac, Gornji Muć, Gornje Postinje, Neorić, Ramljane i Sutina) kretati po prosječnoj godišnjoj stopi od + 1%, dok naselja izvan naznačene okosnice (Bračević, Donje Ogorje, Gornje Ogorje, Milešina Velika i Mala, Pribude, Radunić i Zelovo) po prosječnoj godišnjoj stopi od +0,5%, što bi rezultiralo da bi područje mućke općine u 2015. godini brojilo cca. 5800 stanovnika. Zaključci;

- nepovoljna starosna struktura stanovništva koja će zasigurno imati negativne implikacije na daljnji demografski i gospodarski razvoj. U demografskom pogledu, proces starenja stanovništva negativno utječe kako na ukupno kretanje, tako i na strukture stanovništva. U gospodarskom smislu, starenje stanovništva utječe na porast i smanjenje broja stanovnika u radnoj dobi te na stupanj aktivnosti ukupnog stanovništva.

- nepovoljna obrazovna struktura, izrazito nizak udio stanovnika s višom i visokom stručnom spremom predstavlja ograničavajući utjecaj na mogućnost pokretanja vlastitih razvojnih inicijativa. Aktivirati i zadržati mlade sposobne i obrazovane stručnjake preduvjet je osiguranja dugoročnog razvoja općine što treba ostvariti kroz adekvatnu stimulaciju zapošljavanja i osiguranja stanovanja;

- nerazvijeno cjeloživotno obrazovanje u svim djelatnostima; sve brži tehnički progres zahtijeva da se većem dijelu stanovništva omogući što kvalitetnije formalno obrazovanje, te organizira i potiče cjeloživotno obrazovanje

- veliki udio stanovnika koji ne ostvaruje nikakve prihode Problematika demografskog propadanja generirana iseljavanjem pod ekonomskom prinudom i devitalizacijom stanovništva s tendencijom rasta udjela starijeg i manje obrazovanog stanovništva od kojega se ne mogu očekivati poduzetničke inicijative i inovacije bi u skoroj budućnosti, ako se trenutni trendovi ne zaustave, mogla dovesti do potpune depopulacije nekoliko sela u općini. U sadašnjim uvjetima nije realno da bi općina Muć planirala populacionu politiku na principu poticanja naseljavanja do nekog optimalnog broja stanovnika tj. “broja socijalno poželjnih osoba8 8 E. F. Penrose: “Population Theories and Their Application...” (Food Research Institute, Stanford, California, 1934., str. 90).

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

25


s obzirom na neku definiranu funkciju cilja koja bi se izrazila u postizanju izvjesnog općinskog dohotka per capita ili sl. Realniji pristup bilo bi djelovanje na popravljanju (obrazovne, kvalifikacijske) kvalitete stanovništva čiji se povratak realno može očekivati. Pomoći će i poticanje obiteljskog poduzetništva, izgradnja malih i srednjih industrijskih pogona i prometne i socijalne infrastrukture: mreže trgovina, samoposluga, postojanje ambulante i ljekarne, popravljanje opskrbe energijom, telefonskih veza i RTV signala. Budući da su promjene koje su u poticanju demografske konsolidacije potrebne strukturnog karaktera, one ne mogu biti brze, ali su za svaku razvojnu strategiju primarne.

Gospodarstvo Općina Muć svojim geografskim položajem, veličinom, konfiguracijom terena i ostalim prirodnim datostima posjeduje gospodarske i društvene mogućnosti za uključivanje u gospodarske tokove šireg okruženja. Međutim, današnji nivo i struktura općinskog gospodarstva ukazuje na veoma skromnu i nerazvijenu osnovu, što je pored ostalih faktora, u velikoj mjeri i posljedica ratnih zbivanja. Posljedica ovakvog stanja je također dugotrajnije osiromašenje radnog potencijala stanovništva i njegove reprodukcijske snage, spor razvoj pogona čiste industrije i prehrambenih i prerađivačkih kapaciteta vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju, obrta i uslužnog zanatstva, te zaostajanje poljoprivrede kao jedne od temeljnih djelatnosti ovog područja. Posebno valja naglasiti da je djelatnost turizma na ovom području u dosadašnjem razdoblju bila potpuno zanemarena i nerazvijena. U koncipiranju gospodarskog razvitka ovog područja treba poći, iz razloga stanja i mogućnosti vlastitih faktora razvoja i faktora geografske determinacije, od regionalne koncepcije razvoja. U zaobalnom prostoru usporedne prednosti izražene su kroz razvoj poljoprivrede i prehrambenih i prerađivačkih kapaciteta koji ne zagađuju okoliš (posebno tlo, vode i izvorišta). Posebno važni faktori gospodarskog razvoja su stanovništvo, prostori osigurani za smještaj gospodarskih aktivnosti, sirovine i poljoprivredni resursi te prometna povezanost (obzirom na veoma povoljan geoprometni položaj tj. značenje prometnog i energetskog koridora koji prolaze ovim područjem). Osnovni ciljevi razvoja gospodarstva bi bili:

- oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge područja u širim regionalnim okvirima u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja pogodnosti općinskih resursa,

- razvijanje onih gospodarskih sadržaja koji čine cjelinu ponude sačuvanog i ekološki vrijednog gospodarskog područja,

- dostizanje i održavanje stabilne stope rasta prihoda i zaposlenosti kapaciteta, - podizanje nivoa angažiranosti i društvenog standarda stanovništva.

Osnovne postavke razvitka gospodarstva su:

- Poljodjelstvo (posebno stočarstvo), prehrambeni i prerađivački kapaciteti, bit će osnovne gospodarske grane,

- Posebni vidovi turizma, športa i rekreacije (izletnički, planinski i sl.), - Proizvodne i uslužne djelatnosti komplementarne razvoju poljoprivredne proizvodnje

(prehrambena industrija, prerađivački i skladišni kapaciteti), korištenje mineralnih sirovina, te djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz, trgovina, usluge, graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.).

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

26


Svaki program treba biti interesno utemeljena i uravnotežena gospodarsko-programska valorizacija cjelovitog općinskog resursa.

Društvene djelatnosti Razvojem društvenih djelatnosti potrebno je u potpunosti zadovoljiti potrebe stanovništva u oblasti predškolskog odgoja, osnovnog obrazovanja, zdravstvene zaštite i fizičke kulture. Današnja oprema općinskih naselja objektima društvenog standarda nije zadovoljavajuća. Objekata predškolskog odgoja na području općine nema niti u jednom naselju. Na području općinskog središta - Muća djeluje osmogodišnja škola u Donjem Muću. Mreža osnovnih škola ubuduće će se popunjavati u skladu s demografskim potencijalom školskog uzrasta. Zdravstvena zaštita na ovom području organizirana je kroz djelovanje zdravstvene stanice u Muću u sklopu koje je i depo lijekova. Obzirom na znatan broj starijih osoba na ovom području treba planirati službu za skrb o starim i nemoćnim osobama. Uglavnom sva naselja imaju trgovinu osnovnim prehrambenim proizvodima. Tablica 8. Opremljenost naselja općine Muć Naselja Škola Zdravstvena

zaštita Pošta Trgovina Ugost.

objekti BRAČEVIĆ ♦ CRIVAC ♦ ♦ ♦ DONJE OGORJE ♦ ♦ ♦ DONJE POSTINJE ♦ DONJI MUĆ ♦ ♦ ♦ ♦ ♦ GIZDAVAC ♦ GORNJE OGORJE ♦ GORNJE POSTINJE ♦ GORNJI MUĆ ♦ ♦ MALA MILEŠINA NEORIĆ ♦ ♦ ♦ ♦ PRIBUDE ♦ RADUNIĆ ♦ RAMLJANE ♦ SUTINA ♦ ♦ VELIKA MILEŠINA ♦ ZELOVO ♦

Objekti infrastrukture Prometni sustav Izgrađena cestovna mreža na području Općine Muć razvrstana je prema funkcionalnom značenju i očekivanom prometnom opterećenju na slijedeće kategorije: - državne ceste - županijske ceste - lokalne ceste - nekategorizirane ceste

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

27


- planinski protupožarni i gospodarski putevi. Cestovna mreža je udaljena od autoputa Zagreb-Split 10 km (Dugopolje), te je povezana državnom cestom D511 sa Splitom (udaljenost 25 km), gdje je smještena luka, željeznička pruga, te u smjeru Kaštel Štafilića i zračna luka Resnik (25 km). Područjem prolaze državna cesta D56 Drniš – Sinj, te državna cesta D511 Split-Klis-Muć-Drniš. Cesta iz Prugova preko Gizdavca prolazi preko mućkog polja te uz sjevernu stranu mućkog polja preko Postinja, Ramljana (tisne Vrbe) i Crivca prema Drnišu. Županijska cesta (Ž6099) povezuje D-56 Crivac u dužini 2,3 km. Mrežu lokalnih cesta, koje imaju funkciju povezivanja naselja međusobno i omogućavaju pristup na prometnice višeg reda čine; - L 67007 Crivac - L 67008 duljine 3,0 km - L 67008 Pribude – Zlopolje duljine 3,7 km - L 67009 Donje Ogorje – Zlopolje – Bračević – D56 duljine 9,7 km - L 67010 Zlopolje – Gornje Ogorje duljine 4,9 km - L 67014 Hrvace – Zelovo – Jeličići – Tokići duljine 14,5 km - L 67025 koja ide od Gizdavca do Maleša i dalje prema Lečevici u dužini 2 km - L 67026 Gornje Postinje – Radunić – L 67009 duljine 8,3 km - L 67027 D56 – Ramljane – D56 duljine 3,0 km - L 67028 D56 – Donje Postinje duljine 0,6 km - L 67030 Kokani – Sutina duljine 6,6 km - L 67031 D56 – Neorić duljine 3,1 km - L 67032 Neorić – L 67031 duljine 1,2 km U proteklom periodu ishođeni su vodopravni uvjeti za izradu tehničke dokumentacije, za izgradnju prometnice unutar radne zone „Prisike 1“. Elektroenergetska mreža Područje Općine se počelo elektrificirati 1960-te godine. Postojeća elektroopskrba vrši se iz pravca Sinja; - Domaćinstva i ostala široka potrošnja naselja s ukupno 1,0 MW snabdijevaju se iz TS 35/10

kV Muć - Opskrba TS 35/10 Muć vrši se iz TS 35/10 kV „Sinj 1“ putem posebnog DV 35 kV dužine 15

km. Postojeći sustav elektroopskrbe sastoji se od: - 1 DV 35 kV dužine 15 m - Dalekovodi 10 kV za napajanje TS 10/0,4 kV efektivne dužine 24,8 km - 36 TS 1070,4 kV specificiranih po tipovima kako slijedi:

- 2 tipa „Gradske“ zbirne snage 1.260 k VA - 15 tipa „Tornjić“ snage 2.276 kVA - 19 tipa „Stupna“ snage 2.114 kVA

Ukupno: 5.560 kVA

Postojeći elektroenergetski sustav je star više od 30 godina i građen s tehnologijom i nazivnim naponima koji se danas smatraju neprimjerenima za funkcioniranje i daljnji razvitak elektroenergetskog sustava. Rekonstrukcija je potrebna u svim naseljima Općine. U proteklom razdoblju izvršena je rekonstrukcija elektroenergetskog raspleta, sa kabliranjem, na dionici TS 35/10 kV Gornji Muć do radne zone Prisike . Preko prostora općine Muć od TS Konjsko do TD Brinje preko Gizdavca, Donjeg Muća, Postinja, Ramljana i Crivaca prema općini Drniš nalazi se trasa dalekovoda 220 kV oznake D270.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

28


Vodovod Vodoopskrba naselja općine Muć osigurana je, odnosno predviđena iz dva grupna vodoopskrbna sustava: sustava "Ruda" odnosno podsustav Sinj-Dicmo-zagorski dio bivših općina Solin i Kaštela te sustav sa zahvatom vode na izvorištu Čikola. Sustav Ruda Za potrebe podsustava Sinj - Dicmo - Zagorski dio bivših općina Solin i Kaštela osigurana je količina od 125 l/s u vodospremi Sinj (dovod vode iz vodozahvata na izvorištu Male Rude kod HE "Orlovac" na istočnom rubu Sinjskog polja). Vodosprema "Sinj" služi i kao usisni bazen crpne stanice "Sinj" koja prepumpava potrebne količine za navedeni podsustav područja Zagore u splitskom zaleđu. Tlačnim cjevovodom voda se prepumpava u vodospremu "Žuro" (V=2999 m3, na koti 435 m.n.m.) koja je centralna vodosprema odakle se transport vode vrši u tri pravca ovog podsustava, i to: Za vodoopskrbu naselja na području općine Sinj i Vojnić, Gardun, Dicmo, Krušvar, Bisko; Za vodoopskrbu naselja Dugopolje, Koprivno, Konjsko i Prugovo u zaleđu općine Solin; Za vodoopskrbu naselja u općini Muć i općini Kaštelanska zagora preko crpne stanice "Sičane" kapaciteta 56,0 l/s locirane na cjevovodu 300 mm na koti 404,5 m.n.m. iznad sela Sičane (Dicmo). Osnovna shema ovog vodoopskrbnog sustava na području općine Muć izgleda: − Tlačnim cjevovodom 300 mm iz crpne stanice Sičani voda se tlači u vodospremu "Krivi dolac" (V=2x500 m3 na koti 535 m.n.m.) polazne vodospreme vodoopskrbnog sustava Neorić - Muć - Gizdavac - Lečevica. Magistralni cjevovod uzduž Mućkog polja promjera 300 mm - 250 mm - 200 mm - 150 mm postavljen je na potezu Krivi dol - Neorić - Gornji Muć - Donji Muć - Gornje Postinje - Donje Postinje. Sva naselja uzduž trase ovog magistralnog cjevovoda, a kojima visinski položaj to dozvoljava spojena su na ovaj vodoopskrbni sustav. − Opskrba vodom naselja Sutina osigurana je preko crpne stanice Milina kapaciteta 10 l/s na koti 505 m.n.m. i vodospreme "Stričevići" (V=200 m3 na koti 601 m.n.m.). Kroz naselje je postavljen cjevovod ∅ 100 mm. Za opskrbu vodom viših dijelova naselja predviđa se izgradnja crpne stanice Šolići (na koti 575 m.n.m.) sa vodospremom "Leke" (kota dna 665 m.n.m.). − Preko crpne stanice "Bidniči" kapaciteta 8,0 l/s na koti 480,0 m.n.m. i istoimene vodospreme (V=2x150 m3) na koti 596,0 m.n.m. ostvaruje se vodoopskrba viših dijelova Gornjeg Postinja preko cjevovoda ∅ 150 mm. Predviđa se širenje ove vodovodne mreže na Radniče, Ivančeviće i Smolčiće. − Za vodoopskrbu viših predjela naselja Ramljane predviđa se zahvat vode na kraju ovog magistralnog cjevovoda u Donjem Postinju preko crpne stanice "Ramljane" kapaciteta 8,0 l/s na koti 460 m.n.m. i istoimene vodospreme na koti 535 m.n.m. Tlačni i opskrbni cjevovod je predviđen ∅ 100 mm. Dovod vode u niže predjele Ramljana moguć je i iz vodoopskrbnog sustava sa zahvatom na izvoru Čikole. − Naselje Vrba će biti opskrbljeno preko istoimene vodospreme na koti 420 m.n.m. a koja će biti povezana sa oba vodoopskrbna sustava. − Kroz Gizdavac prolazi ogranak ovog sustava za Bročanac i Lečevicu. Profil cjevovoda je ∅ 200 mm, a iznad Gizdavca je locirana vodosprema Gizdavac na koti 500 m.n.m. (V=500 m3) koji osiguravaju opskrbu vodom kako za potrebe stanovanja tako i industrijsko zanatsko-skladišne zone na prostoru Neorić - Gizdavac. Za manji dio naselja Gizdavac voda će se osigurati spojem na drugi krak zagorskog vodovoda kod Prugova (∅ 150 mm).

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

29


− Za dio Zelova koji se nalazi u Općini Muć opskrbu vodom će biti moguće osigurati iz vodoopskrbne mreže centra Zelova. Sustav Čikola Vodoopskrba naselja Crivac, Pribude, Milešina, Ogorje i Raduni predviđena je iz vodoopskrbnog sustava sa vodozahvatom na izvoru Čikole. Vodoopskrbni sustav Čikola-Drniš sastoji se od sljedećih izgrađenih osnovnih objekata: - crpne stanice "Čikola" na izvorištu Čikole Q=150 l/sec; - vodospreme "Čikola" V=2000 m3 , KD=360 m.n.m.; - cjevovod VS "Čikola"- Drniš ∅ 230 mm. Prema izrađenom idejnom rješenju priključkom na ovaj magistralni cjevovod rješavati će se vodoopskrba dijela naselja općine Ružić i Muć. Ključne objekte predstavlja crpna stanica "Kljaci 1" i vodosprema "Sinobor" (V=200 m3,KD 425 m.n.m.) i Čavoglave (V=200 m3; KD=473 m.n.m.) koji su locirani na području općine Ružić. Osnovna shema ovog vodoopskrbnog sustava na području općine Muć izgleda: − Iz vodospreme "Sinobor" voda će se putem dva cjevovoda položena sjevernom i južnom stranom polja Tisna Vrba dovesti do mjesta Crivac, Vrba i Ramljane. Vodosprema Vrba predviđena je kao kontrarezervoar na koti 420 m.n.m. (V=500 m3) a na koju će biti moguće dovesti vodu iz vodovodne mreže Muća i Postinja (vodovod iz izvorišta Ruda). Ovaj vodovodni sustav imati će oko 2800 m cjevovoda D=200 mm, 4700 m D=150 mm i oko 7000 m D=100 mm. − Putem crpne stanice Čavoglave (I faza Q=5,0 l/sec., II faza Q=30 l/sec.) lociranoj na opskrbnom cjevovodu D=200 mm voda će se tlačiti u vodospremu "Seline" (V=200 m3, KD=600 m.n.m.) cjevovodom D=200 mm dužine 930 m za potrebe gornjih dijelova naselja Crivac, Pribuda, Milešina i Ogorja. Obzirom na visoke kote na kojima se nalaze pojedina sela i zaseoci potrebno je izgraditi više crpnih stanica i vodosprema kako bi se osigurala vodoopskrba ovih dijelova Mućke općine. Do CS "Pribude" i vodospreme "Bračević" predviđa se izgradnja 3800 m cjevovoda D=200 m, 1800 m D=150 mm i 1200 m D=100 mm. − Vodoopskrba naselja Bračević osigurava se putem vodospreme (V=200 m3, KD=560 m.n.m.) te s 400 m cjevovoda D=150 mm i 2700 m D=100 mm. − Ostali objekti vodoopskrbnog sustava Vodosprema Pribude-Milešina-DonjeOgorje- Radunić-Gornje Ogorje su: - Crpna stanica (CS) "Pribude" Q= 20 l/sec., - Vodosprema (V) "Pribude" (V=500 m3, KD=670 m.n.m.), - Cjevovod V "Pribude" - Bračević ∅ 200 mm dužine 2600 m, - Cjevovod za Milešinu ∅ 100 mm dužine 2200 m, - Cjevovod za Šundove ∅ 100 mm dužine 2500 m, - Cjevovod za Donje Ogorje ∅ 150 mm dužine 2800 m, - Cjevovod za Šimiće ∅ 100 mm dužine 800 m, - Cjevovod za Bočine, Kerume i Ninčeviće ∅ 100 mm dužine 2500 m, - Cjevovod za CS "Ogorje" ∅ 100 mm dužine 1000 m, - Crpna stanica Ogorje Gornje Q=20 l/s., - Vodosprema Ogorje Gornje (V=200 m3, KD=700 m.n.m.) i - Tlačni cjevovod i mreža Ogorja Gornjeg ∅ 100 mm dužine 2700 m.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

30


U proteklom razdoblju ishođena je lokacijska dozvola za izgradnju vodoopskrbnog sustava Zelovsko – Ogorskog platoa. Na području je predviđena izgradnja sustava vodoopskrbnih objekata i to: glavnog cjevovoda, crpnih stanica i vodosprema. Odvodnja Na području Općine Muć nije izgrađen sustav javne odvodnje otpadnih voda. Izgradnja kanalizacijskih sustava sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda nužna je kao i omogućavanja skladnog razvoja i zaštite okoliša, prvenstveno podzemnih voda. Telekomunikacije Područje Općine u cijelosti je pokriveno telekomunikacijskom mrežom. 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova Strategija prostornog uređenja i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske Strategija i Program prostornog uređenja RH nemaju elemente izravne primjene, već imaju usmjeravajuću i kriterijalnu ulogu. Stoga se u daljnjem promišljanju prostornog razvoja Općine Muć treba polaziti od smjernica naznačenih u Strategiji. U nastavku se naznačuju pojedine smjernice iz Strategije RH: • Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su problemska područja u

koja, između ostalih, spadaju ratom zahvaćena područja (fizička, funkcionalna i ekološka obnova), područja uz državnu granicu (integracija u cjelokupan prostor Republike Hrvatske), obalna područja (propisi o uređenju i zaštiti obalnih područja mora) te područja otoka (razvoj i prometno povezivanje).

• Posebnim ciljevima prostornog razvoja naglašava se zaštita prostora i okoliša, i to primjenom suvremenih svjetskih načela zaštite i unapređenja okoliša.

• Temelj za ostvarivanje ciljeva razvoja je stroga zaštita posebno vrijednih resursa: poljoprivredno zemljište, more i obala, nezagađeno tlo, rezerve pitke vode i prirodne šume.

• Intervencije na krškom području bogatom, rezervama pitke vode zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite okoliša i krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju.

• U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina i vrijednih resursa.

• Prioritetne zahvate u prostoru usmjeravati po načelima korištenja rezervi postojećih struktura za djelatnost i stanovanje, te usmjeravati izgradnju u zone s dovoljnim kapacitetima postojeće infrastrukture.

• Posebnu pažnju posvetiti područjima povećanog interesa za ulaganje (turistička i rekreativna područja).

• U uređenju i razvoju naselja koristiti rezerve postojećih struktura (interpolacije). • Usmjeravati novu izgradnju u dijelove naselja opremljene komunalnom infrastrukturom ili na

prostore najpovoljnije za izgradnju nove infrastrukture.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

31


• Radi zaštite negrađevinskog, u pravilu poljodjelskog i šumskog zemljišta utvrditi smjernice i kriterije za gradnju izvan građevinskih područja.

• Veliki učinak na poboljšanju uvjeta života i rada može se postići malim zahvatima i pomacima, mjerama bolje organiziranosti subjekata unutar svojih nadležnosti i unutar lokalnih zajednica. Veliki prostorni zahvati koji bitno mijenjaju značajke temeljne prostorne strukture, a poglavito odnos površina po osnovnom tipu korištenja, moraju biti sagledavani i obrađeni na način koji osigurava cjelovit i integralan plansko-razvojni pristup i kontrolu svih učinaka.

• Strategijska je odluka sustavno ne mijenjati odnos osnovnih kategorija korištenja prostora (poljodjelske, šumske, vodne, građevinske površine).

• Prioriteti razvoja u prostoru su: zaustavljanje negativnih procesa (depopulacija, zapuštanje resursa) i poticanje razvoja ruralnih prostora u cjelini i smanjivanje pritiska na gradove naročito jadranskog područja; stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva u postojećim strukturama naselja, a posebno korištenjem domicilnih resursa.

• Prioriteti zaštite okoliša su: zaštita fizičke cjelovitosti resursa, zaustavljanje daljnjeg širenja naselja (građevinskih područja) i stroga kontrola (usmjeravanje) izgradnje izvan građevinskih područja, te racionalno korištenje postojećih struktura (poglavito za djelatnosti i stanovanje); promjena načina korištenja resursa s većom pažnjom na biološku osjetljivost i raznolikost, kvaliteta voda i tla te prirodne značajke krajobraznih struktura; sanacija kritičnih mjesta zagađenja okoliša (prioritetno odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada) i uklanjanje zastarjelih, neprofitabilnih i zagađujućih tehnologija.

• Krajnje racionalno korištenje i stroga zaštita strateških resursa: biološka cjelovitost, vegetacija, čista i nezagađena tla, prirodne šume, i dr.

• Korištenjem i zaštitom resursa osobito voditi računa o zaštiti vodnih resursa kao temelja uređenja i zaštite okoliša, te o orijentaciji na prirodne cikluse proizvodnje zdrave hrane, zaštitu tla, ograničavanje daljnjeg intenziviranja klasične proizvodnje, obnovu tradicionalnih i malih gospodarstava.

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije • Planom su razgraničene prostorne cjeline kojima pripada općina Muć (zagora splitske

konurbacije) Funkcionalne cjeline Administrativne cjeline Regija Mikroregije Prostorne

cjeline Općine i Gradovi

Splitsko-dalmatinska županija

Zaobalna Zagora splitske konurbacije

Općine; Klis, Lečevica, Muć, Prgomet, Primorski Dolac

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

32


Slika 5. Funkcionalne cjeline; obalna, otočna, zaobalna

KOMIŽA

VIS

HVAR

ŠOLTA

JELSA

OMIŠ

MUĆ

TRILJ

OKRUG

SINJ

SPLIT

KLIS

VRLIKA

SUĆURAJ

MARINA

VRGORACSELCA

HRVACE

BOL

MILNA

OTOK

PUČIŠĆA

GRADAC

ZAGVOZD

PODGORA

LOVREĆ

SEGET

DICMO

KAŠTELA

NEREŽIŠĆA

LEĆEVICA

STARI GRAD

SUTIVAN

CISTA PROVO

POSTIRA

PRGOMET

SUPETAR

MAKARSKA

IMOTSKI

ŠESTANOVAC

TUČEPI

BRELARUNOVIĆI

SOLIN

DUGI RAT

DUGOPOLJE

TROGIR

PODBABLJE

BAŠKAVODA

PROLOŽACLOKVIČIĆIPODSTRANA

ZADVARJE

PRIMORSKI DOLAC

ZMIJAVCI

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJAZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE

TUMAČ ZNAKOVA:

Županijska granica

Državna granica

PROSTORNI PLAN ŽUPANIJEPRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA

Općinska granica

Granica naselja

MIKROREGIJES

Obalno područje

Otočno područje

Zaobalno područje

• Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije za područje općine Muć planirano je do

- na planirana površina naselja i turističkih zona 820ha, a.

U procjeni demografskog razvoja općine Muć, uvažavajući ekonomske i demografske

Prostornim planom Splitsko - dalmatinske županije se određuju gospodarski sadržaji

i stočarstvo;

rađevine i postrojenja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i

Temeljem utvrđenih načela, uvjeta i mjera PPSDŽ i ove Odluke Prostornim planom uređenja

Prostornim planom uređenja Općine površine razgraničene za gospodarske djelatnosti,

- e industrije, kemijske industrije, proizvodne-

- komunalne, slobodne zone i druge usluge, koji nemaju izražen nepovoljni utjecaj na okoliš.

2015.g: ukup

- planirana površina gospodarske namjene – proizvodne 164h •

kriterije redistribucije u regionalnim kriterijima, te ekonomske potencijale i na njima izgrađene prognoze razvoja, procijenjeno je da će na području općine Muć 2015. godine živjeti 5400 ljudi, te da će biti 2500 povremenih stanovnika i planira se 300 ležaja u turizmu. Planirana gustoća stanovnika i broja ležaja u turizmu je 10 st/ha.

•sljedećih djelatnosti:

- šumarstvo; - poljoprivreda - ribarstvo i marikultura; - turizam; - rudarske g- ostale gospodarske djelatnosti

Općine i Grada detaljnije se utvrđuju određivanja namjene i uvjeta smještaja pojedinih gospodarskih sadržaja u prostoru. •

treba razgraničiti u dvije osnovne namjene: Proizvodne: industrijski kompleksi bazičnprerađivačke industrije i sve gospodarske djelatnosti koje imaju nepovoljni utjecaj na okoliš i Poslovne: manji pogoni proizvodnje obrade i prerade, obrtništvo, skladišta, servisi,

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

33


Prostornim planom užeg područja potrebno je ograničiti mogućnost zadržavanja u prostoru• proizvodno industrijskih objekata koji imaju negativan utjecaj na okoliš, izmjenom namjene

• planom užeg područja razgraničenje površina športskih sadržaja planirati unutar

granica naselja. Na ovim površinama planira se izgradnja pojedinačnih športskih objekata u

• e površine za rekreaciju. Ove površine ne

određuju se kao građevinska područja.

• društvenih funkcija određuje se broj i kriteriji za izgradnju objekata društvenih djelatnosti: prosvjete, zdravstva, kulture i socijalne skrbi.

eđuje

• štaj ustanova zdravstvene zaštite prema pojedinim

grupama zdravstvene djelatnosti. Prostornim planom Općine detaljnije se određuje broj i

• nje građevinskog područja i korištenje izgrađenog i

neizgrađenog dijela građevinskog područja.

• građevinskog područja.

elektrana. Ovi objekti grade se izvan granica građevinskog područja.

• ničkih krajobraznih obilježja, s naznakom pogodnosti, osjetljivosti ili ugroženosti. Ona daje preporuke i mjere režima korištenja,

Krajobrazna osnova je neophodan dokument u prostorno-planskom procesu kako na razini

Države tako i Županije te Gradova i Općina. Radi zaštite krajolika, odnosno očuvanja (i/ili

• a i seoskog prostora treba usmjeriti očuvanju seoskog krajolika kao

specifičnom vidu kombinacije kultiviranog i izgrađenog krajolika. U tom smislu je potrebno

• ena prema svim kriterijima konzervatorske struke te da njihov značaj ničim ne bude ugrožen.

• - Smjernice za prostorno uređenje poluurbanih i ruralnih cjelina nacionalne i županijske

površine gospodarske namjene, do vremena amortizacije osnovne proizvodno-tehnološke opreme.

Prostornim

funkciji obavljanja športskih, društvenih i javnih djelatnosti za pojedinačne športske ili polivalentne namjene sa pratećim sadržajima.

Prostornim planom užeg područja određuju s

Određivanjem osnovne mreže javnih i

Broj pojedinih građevina društvenih djelatnosti određen Planom, predstavlja minimum zadovoljenja tih potreba, dok se konačan broj, raspored i kapacitet tih sadržaja odrProstornim planom uređenja Općine.

Planom je određen prostorni razmje

smještaj ustanova zdravstvene zaštite.

Planom su određeni uvjeti za određiva

Planom su određeni kriteriji za građenje izvan

• PPU užeg područja potrebno je odrediti površine za izgradnju vjetro

Krajobrazna osnova određuje područja zajed

odnosno postavlja krajobrazne uvjete – smjernice u smislu očuvanja svojstvenosti – identiteta prostora.

uvećanja) postojećih vrijednosti, potrebno je promišljeno i odmjereno unositi nove strukture isadržaje u krajolik.

Planiranje razvitka sel

planskim postavkama omogućiti usklađen socio-gospodarski i kulturno-prostorni razvoj.

Prostornim planovima užih područja treba omogućiti da kulturna dobra budu zaštić

Planom su date:

razine značaja - Smjernice za prostorno uređenje fortifikacija nacionalne i županijske razine značaja

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

34


- Smjernice za prostorno uređenje pojedinačnih sakralnih i civilnih kompleksa nacionalne i županijske razine značaja Smjernice za prostorno uređenje arhe- oloških i hidro-arheoloških zona nacionalne i

- ozona nacionalne i županijske razine značaja jske

Postupanje s otpadom na području Županije temelji se na Programu postupanja s otpadom

• Planom je utvrđena skup aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje okoliša u naslijeđenom stanju,

riteriji zaštite okoliša, koji su određeni obuhvaćaju zaštitu, i to: tala, zraka, voda, zaštitu od

• Kroz mjere provedbe plana, planom su posebno naznačene posebne razvojne i druge mjere

- Poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske strukture radi

- citeta i drugih sadržaja u prostoru

- avaju razvoj graničnog područja Županije i

- ke autoceste.

• S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru

- Posebno anti-depopulacijsko značenje imale bi područne osnovne škole (tzv. male

- te smjestiti u središta gradova i općina;

dne

- arstva i turizma; i

sustav

županijske razine značaja Smjernice za prostorno uređenje etn

- Smjernice za prostorno uređenje kultiviranih agrarnih krajolika nacionalne i županirazine značaj

•Splitsko – dalmatinske županije koji je donijela Županijska skupština na 29. sjednici održanoj 28. lipnja 2.000. Ovaj je Program objavljen u "Službenom glasniku Županije splitsko - dalmatinske" br. 7/2000.

te predstavlja mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

Kbuke, kao i posebnu zaštitu.

koje osobito treba poticati za Zaobalno područje su:

ublažavanja negativnog demografskog procesa; Planom predviđeni raspored proizvodnih kapaprovesti uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja i razvojem prometnih sustava; Poticati razvoj veznih pravaca koji osigurintegriraju zaobalno područje sa susjednim Županijama i Republikom Bosnom i Hercegovinom; i Izgradnja Jadrans

u odnosu na planirane potrebe, određuju se sljedeće mjere razvoja:

planinske škole i škole u udaljenim naseljima), kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje pograničnog i zaobalnog područja; Razvijati mrežu srednjih škola;

ašti- Objekte primarne zdravstvene z- Povećati broj lokacija objekata sekundarne zdravstvene zaštite;

uvati izrazito vrije- Radne zone planirati disperzirano, a posebno odrediti i sačprostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost; Poticati poduzetništvo;

nosti i razvitak seoskog gospod- Poticati poljoprivredne djelat- Ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i to prioritetno na područjima gdje je

neispravan i gdje je rad sustava nesiguran zbog nedovoljnih količina ili kvalitete vode. Kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće i vodotoka, prve i druge zone sanitarne zaštite.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

35


• Ovom Odlukom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primijeniti po područjima

- prioritetno planirati gradnju građevina od županijskog značenja u dijelu Županije gdje

- im dugotrajnim iseljavanjem predvidjeti prodaju uređenog

- in da se potiče privođenje zemljišta

- m mjera za unapređenje stanja u prostoru uvođenjem komunalnog

- tora,

- osti kao što su

rostorni plan uređenja općine Muć (Sl.Gl. općine Muć 2/99)

rostorni plan općine Muć je usklađen sa Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske9

rostorni plan polazi od temeljnih postavki:

• racionalnog korištenja prostora ih karakteristika prostora

ja na prostoru županije lema

rostornim planom su sagledani problemi, teškoće i ograničenja u razvitku općine Muć te

Prostornom planu utvrđene su mjere za planiranje i razvoj te zaštitu i unapređenje prostora

organizacija prostora i sustav centralnih naselja

štenja i zaštite prostora sa mjerama za zaštitu, sanaciju i

- a i ostala infrastruktura (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, elektroprijenos i elektrodistribucija, pošta i telekomunikacije)

ili građevinama odnosno pojedinim zahvatima, a koje su primjerene prostoru i postavljenim ciljevima:

se želi potaknuti razvoj, u područjima pogođengrađevinskog zemljišta po povoljnoj cijeni uz ispunjenje određenih uvjeta kao što su mlađe dobne skupine, prijava prebivališta i sl., odrediti visinu komunalne naknade na načplaniranoj namjeni, predvidjeti programodoprinosa za financiranje građenja građevina i uređaja komunalne infrastrukture, predvidjeti osiguranje sredstava za zaštitu i upravljanje zaštićenim dijelovima pros

- predvidjeti mogućnost osiguranja sredstava za financiranje projekata za potrebe općine i grada, kao što su izgradnja građevina društvenih djelatnosti za javne funkcije, prometnica i sličnog putem izdavanja lokalnih obveznica, i predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatndodjele kredita s povoljnijim uvjetima (manja kamata, duži rok otplate i sl.), novčane poticaje za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti, propisivanje nižih stopa poreza na potrošnju i poreza na dohodak.

P Pte sa Zakonom o prostornom uređenju iz 1994. i 1998. godine („NN“ br. 30/94, 68/98), ali je izrađen prije Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („NN“ br. 106/98), Programa prostornog uređenja10 kao i Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (''Službeni glasnik Županije splitsko-dalmatinske'' br. 1/03.). P

• poštivanje prirodnih i antropogen• zaštite prostora i okoliša • podizanje kvalitete življen• interdisciplinarnog sagledavanja i rješavanja prob

Pplanskim instrumentarijem osigurane pretpostavke prema daljnjoj izgradnji i razvitku. Uopćine Muć;

- - namjena površina - režimi uređenja, kori

unapređenje osobito vrijednih, te zaštićenih i ugroženih dijelova čovjekove okoline prometn

9 Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 27.06.1997.g. 10 Odluka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora 07.05.1999.g. (Narodne novine, br:50/99)

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

36


- granice građevinskih područja

Određena

čja): - naselja

ne

ne ivo zemljište (Mućko, Postinjsko i Crivačko polje)

zemljište (oranica, vrt, livada, voćnjak, vinograd)

sk - zaštitne šume (zaštita zemljišta, vodenih tokova, erozijskih područja, naselja)

sebnom namjenom

, šikare i kamenjare)

e - državne ceste

ceste

- groblja

za eksploatacije

ne površina:

je osnovna namjena površina;

Površine za gradnju (ili građevinska podru - zone mješovite namjene - radne zo Poljoprivredne površi - obrad - ostalo obradivo - pašnjaci Šum e površine - šume s po

- rekreacijske - ostalo šumsko zemljište (makija

Prom tni koridori - županijske - lokalne ceste Ostale površine - deponij - područja Utvrđena je slijedeća bilanca namje

(ha) Naselje

Naselje Mješovita Radne zone Ukupno

Bračević 110,20 110,20 Crivac 91,72 91,72 Donji Muć 206,34 39,70 246,04 Donje Ogorje 75,44 75,44 Donje Postinje 56,20 56,2 Gizdavac 65,71 51,46 117,17 Gornji Muć 118,00 7,72 31,61 157,33 Gornje Ogorje 128,82 128,82 Gornje Postinje 41,67 41,67 Milešina Mala 10,42 10,42 Milešina Vela 30,60 30,6 Neorić 132,90 3,00 135,9 Pribude 40,82 40,82 Radunić 50,60 50,6 Ramljane 97,14 97,14 Sutina 73,58 7,50 54,86 135,94 Zelovo 35,47 35,47 Ukupno 1 365,63 140,93 1561,48

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

37


Infrastruktura

et

je utvrđeno da će cestovni promet imati primarno značenje u cjelokupnom rometnom sustavu s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova prometa.

panijske este sa priključcima, i to:

stranom Mućkog polja);

- iš);

Plan boljšanje elemenata ceste na postojećoj državnoj i upanijskoj cesti.

dno razdoblje uređena je cesta D 511 Progon – Vlaka u dužini od 1 km te se lanira uređenja cesta Sutina – Sinj. Ostale nerazvrstane ceste na području općine rješavaju se

odvodnja otpadnih voda

Planom se predlaže da je biološkim dovima na erozijom ugroženom slivu bujica Mućkog gorja te regulacijskim radovima u koritima

đena iz dva grupna odoopskrbna sustava: sustava "Ruda" odnosno podsustav Sinj - Dicmo - zagorski dio bivših

og sustava i to: - Za vodoopskrbu viših predjela naselja Ramljane predviđa se zahvat vode na kraju ovog

mljane"

- .

∅ 150 mm).

Vodoop Milešina, Ogorje, Bračević i Radunić predviđena je iz odoopskrbnog sustava Čikole. Vodoopskrbni sustav Čikola-Drniš sastoji se od sljedećih

3

Prem gistralni cjevovod rješavati će se vodo ps

Cestovni prom Prostornim planomp Kao okosnica buduće cestovne mreže na području Muća određene su državne i žuc

- planirana državna cesta Split-Klis-Muć-Drniš-Knin (proteže se sjevernim padinama Moseća i s južnom

- spojevi planirane DC na postojeću DC u Donjem Mući i u predjelu "Prisike"; postojeća državna cesta D 511 (Klis-Muć-Drn

- postojeća DC 56 Donji Muć-Sinj.

om se predviđa rekonstrukcija i pož U odnosu na prethopputem nasipanja i asfaltiranja. Vodoprivreda, vodoopskrba i Radi zaštite od štetnog djelovanja bujičnih tokova i poplava rabujica potrebno smiriti, a potom u potpunosti otkloniti erozione procese na slivu, zaustaviti pokrenuti bujični nanos unutar retencijskih prostora, te osigurati što ravnomjerniju i mirniju protoku bujičnih voda prema ponornim zonama. Vodoopskrba naselja općine Muć osigurana je, odnosno predvivopćina Solin i Kaštela te sustav sa zahvatom vode na izvorištu Čikola. Za dovršetak vodoopskrbe Planom se predviđa dogradnja vodoopskrbn

magistralnog cjevovoda u Donjem Postinju izgradnjom crpne stanice "Rakapaciteta 8,0 l/s na koti 460 m.n.m., istoimene vodospreme na koti 535 m.n.m. i potrebnih cjevovoda. Izgradnja vodospreme "Vrba" na koti 420 m.n.m. na koji mogu biti povezana sa oba vodoopskrbna sustava

- Za manji dio naselja Gizdavac voda će se osigurati spojem na drugi krak zagorskog vodovoda kod Prugova (

- Izgradnja cjevovoda D=100 mm za vodoopskrbu dijela Zelova (Mućko) iz vodoopskrbne mreže centra Zelova (Sinjsko).

skrba naselja Crivac, Pribude, vizgrađenih osnovnih objekata:

- crpne stanice "Čikola" na izvorištu Čikole Q=150 l/sec; - vodospreme "Čikola" V=2000 m , KD=360 m.n.m.; - cjevovod VS "Čikola"- Drniš ∅ 230 mm. a izrađenom idejnom rješenju priključkom na ovaj mao krba dijela naselja općine Ružić i Muć.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

38


Na području Mućke općine za vodoopskrbu Planom se predviđa izgradnja sljedećih vodoopskrbnih objekata:

- Dva paralena cjevovoda (2800 m cjevovoda D=200 mm, 6100 m, D=150 mm i oko 5700 m D=100 mm) od vodospreme "Sinobor" položena sjevernom i južnom stranom polja

-

3 0 m.n.m.), dužine 2600 m,

m,

žine 2500m, 00 m,

m.),

m D=100 mm. žine 2700 m.

Od

nje otpadnih voda Planom su predviđena dva kanalizacijska sustava, i to:

ji, Sutina, eorić, Muć Donji, Postinje Gornje i Donje te Ramljane..

industrijsko-servisne zonu na predjelu risike“ i naselje Gizdavac,

nje otpadnih voda i upojnu građevinu predviđa se locirati: ) za kanalizacijski sustav sjeverno zapadnog dijela na terenu koji pripada III zoni zaštite

rđivanje

la na terenu koji pripada II zoni.. Takav teren nalazi jeverno od naselja Gizdavac. Za konačno utvrđivanje lokacije uređaja i mjesta upuštanja

tpadne vode bi se po pročišćavanju na tipskom uređaju za biološko pročišćavanje ispuštale u odotok Vrba.

vode naselja moraju biti prethodno pročišćene prije upuštanja u teren na ajpogodnijoj lokaciji utvrđenoj hidrogeološkim mikrozoniranjem u području III zone.

Tisna Vrba za mjesta Crivac, Vrba i Ramljane. Cjevovod 3800 m D=200 m, 1800 m D=150 mm i 1200 D=100 mm do CS "Pribude" i vodospreme "Bračević".

- Crpna stanica (CS) "Pribude" Q= 20 l/sec., Vodosprema (V) "Pribude- " (V=500 m , KD=67

- Cjevovod V "Pribude" - Bračević ∅ 200 mm - Cjevovod za Milešinu ∅ 100 mm dužine 2200 m, - Cjevovod za Šundove ∅ 100 mm dužine 2500 m, - Cjevovod za Donje Ogorje ∅ 150 mm dužine 2800- Cjevovod za Šimiće ∅ 100 mm dužine 800 m, - Cjevovod za Bočine, Kerume i Ninčeviće ∅ 100 mm du- Cjevovod za CS "Ogorje" ∅ 100 mm dužine 10- Crpna stanica Ogorje Gornje Q=20 l/s., - Vodosprema Ogorje Gornje (V=200 m3, KD=700 m.n.- Vodosprema Bračevići (V=200 m3, KD 5= 60 m.n.m.) - Cjevovod za Bračeviće 400 m cjevovoda D=150 mm i 2700- Tlačni cjevovod i mreža Ogorja Gornjeg ∅ 100 mm du

vodnja

Za sakuplja a)Kanalizacijski sustav zapadnog dijela Mućkog polja obuhvaćao bi naseljaMuć GornN b)Kanalizacijski sustav jugoistočnog dijela Općine Muć „P Uređaj za biološko pročišćavaaizvorišta. Takav povoljan teren nalazi sjeverno dolinu rječice Vrbe. Za konačno utvlokacije uređaja i mjesta upuštanja pročišćenih otpadnih voda u podzemlje neophodno je izvršiti dodatne hidrogeološke istražne radove, odnosno "mikrozoniranjem" potvrditi mogućnost lociranja ovog sanitarno osjetljivog objekta. b) za kanalizacijski sustav jugoistočnog dijespročišćenih otpadnih voda u podzemlje neophodno je izvršiti dodatne hidrogeološke istražne radove, odnosno "mikrozoniranjem" potvrditi mogućnost lociranja ovog sanitarno osjetljivog objekta. Ov Sve otpadne n

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

39


Tehnološke otpadne vode opasne za kakvoću podzemnih voda na području obuhvata ovog prostornog plana nisu dopuštene. Planirani proizvodni pogoni mogu imati otpadne vode sa karakteristikama kućanskih otpadnih voda.

Za odvodnju fekalnih otpadnih voda koja je riješena za cijelo područje obuhvata plana putem jedinstvenog sustava sa zajedničkim uređajem za biološko pročišćavanje predvidjeti i higijenizaeiju prije upuštanja u tlo putem upojnog objekta uz zadovoljavanje propisanih parametara ispuštanja u podzemne vode II. ili III. zone sanitarne zaštite.

Kao privremeno rješenje (od izgradnje cjelokupnog sustava odvodnje fekalnih otpadnih voda sa uređajem za pročišćavanje i upoj) za veće objekte predviđa (zahtjeva) se izgradnja vlastitih uređaja za biološko pročišćavanje uz higijenizaeiju fekalnih otpadnih voda i dispozicijom istih putem upojnih bunara uz zadovoljenje propisanih parametara ispuštanja.

Korištenje nepropusnih sabirnih jama sa odvoženjem prikupljenih fekalnih otpadnih voda, kao privremeno rješenje do izgradnje zajedničkog sustava odvodnje sa objektima pročišćavanja ili trajno rješenje odvodnje fekalnih otpadnih voda i zaštite podzemnih voda na lokacijama koje ovaj sustav ne obuhvaća, može se primijeniti samo za objekte do 10 ES (deset ekvivalentnih stanovnika).

a ostala manja sela i zaseoke ne predviđa se izgradnja kanalizacijskih sustava već će se

kućanske otpadne vode prikupiti u kolektivnim ili pojedinačnim nepropusnim septičkim jamama.

riterije propisane stupanjem zaštite podzemnih voda na konkretnoj lokaciji a otpadne vode

bzirom na kvalitetu oborinskih voda predviđaju se dvije vrste sustava. Oborinske vode koje se

prikupljaju sa prometnica i ostalih manipulativnih površina onečišćavaju se prikupljenim

čitavog područja rješavati će se putem više desetaka amostalnih sustava ovisno o uvjetima konfiguracije terena kao i mogućnostima upuštanja u

ložene mogućem nečišćenju mogu se direktno upuštati u teren. Rješenje prihvata i upuštanja u teren potrebno je

e osigurati njihovo kumuliranje i kasnije korištenje u poljoprivredne svrhe.

Z

Industrijski i zanatski pogoni koji se predviđaju na lokacijama radnih zona moraju zadovoljavatikmoraju zadovoljavati kriterije kućanskih otpadnih voda. Sa predviđenih radnih zona treba se osigurati prikupljanje pročišćavanje i dispozicija otpadnih voda u skladu s propisanim uvjetima zaštite.

O

nečistoćama na ovim površinama, a moguća su onečišćenja zbog nesreća i drugih incidenata kao i prolivenim gorivom i uljima, te kao takve moraju biti tretirane u adekvatnim separatorima i taložnicama prije upuštanja u teren. Odvodnja ovih oborinskih voda sasteren (kapacitet infiltracije), odnosno mogućnosti retenciranja prije infiltracije. Oborinske vode sa krovnih površina i drugih “čistih” površina koje nisu izoriješiti na svakoj individualnoj (većoj ili manjoj) parceli ako je to ikako moguće kako bi se izbjegla izgradnja većih kolektora za ove vode, odnosno sa njima opterećivali kolektori onečišćenih oborinskih voda (povećanje profila kolektora, opterećenje upojnih bunara). Prikupljanje ovih voda u većim količinama je poželjno ako je moguća

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

40


Elektroopskrba

dnice dugoročne koncepcije budućeg elektroenergetskog razvitka općine Muć avode se:

-a s glavnom opskrbnom TS 35(110)/10(20) kV lociranom u centru područja i u

- ava kao rezultat primjene dva temeljna

kriterija i to:

- alitete isporučene električne energije, odnosno dozvoljenih padova napona nje graničnog međusobnog razmaka TS 20(10)/0,4

- u navedenom kontekstu predstavljaju postojeća nadzemna

mreža 35, 10 i 0,4 kV koja se bez većih poteškoća može prenamijeniti za novi sustav

- ominalni napon umjesto 10 kV novi veći 20/0, 42/0,242 kV

- ovi) montirani

-

pocinčanim stupovima za mrežu nadzemnog napona 20 kV i SKS vodova

-

Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

aćaju zaštitu tla, zraka, vode te zaštitu od uke i posebnu zaštitu radi sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš s ciljem očuvanja okoliša

Kao temeljne odren

- Postupna realizacija vlastitog sustava elektroopskrbe kao dijela jedinstvenog sustava HEPblizini sjedišta općine čiju temeljnu strukturu predstavljaju postojeća električna mreža 35, 10 i 0,22/0,38 kV prenamijenjena za novi sustav distribucijskih napona 110, 20 i 0,23/0,4 kV.

Izgradnja potrebnog broja novih elemenata sust

- teritorijalne raspodjele konzuma propisane kvkoji se praktički svode na određivakV koji u naseljima gradskog karaktera iznosi u pravilu oko 500 m, a u seoskim naseljima i do 1000 m.

Kao povoljnu okolnost

distribucijskih napona 110, 20 i 0,4 kV izuzev TS 10/0,4 kV zbog potrebe prenamjene energetskih transformatora. Najveći će problem predstavljati transformatori 10/0,4 kV kojima će trebati postupno zamijeniti namotaje za novi nšto u prosjeku iznosi i do 6.000 DM po jednom transformatoru 10/0,4 kV. Na području naselja seoskog tipa i buduća mreža biti će nadzemna kod čega posebno mjesne NN mreže trebaju se temeljiti na izoliranim vodovima NN (SKS vodna betonskim stupovima. Svi vodovi srednjeg napona (20 kV) i niskog napona trebaju biti koncipirani tako da se sastoje od:

- glavnih vodova presjeka 3x95(120) mm2 Al na željezno-rešetkastim

(izolirani) tipskog presjeka 3x70+71,5+2x16 mm2Al na betonskim stupovima za mjesne mreže niskog napona (0,4 kV), priključnih vodova presjeka 3x25 i 3x50 mm2 AL za vodove 20 kV i 2(4)x16 mm2 Al SKS u mrežama niskog napona.

Planom su određeni kriteriji zaštite okoliša koji obuhvbu naslijeđenom, odnosno prvotnom ili neznatno promijenjenom stanju.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

41


1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Glavne zapreke i ograničenja budućeg razvoja sastoje se u slijedećem:

- demografska osnova tj. diferenciranost dosadašnjeg kretanja broja i struktura stanovništva, predstavljat će ograničenje budućeg razvitka naselja i djelatnosti na prostorima ostalih naselja. Naime, navedena područja, unatoč prirodno i ekološki vrlo atraktivnom prostoru te geografskom smještaju uz važne prometne međudržavne pravce nalaze se u opasnosti da izgube kritičnu masu stanovnika koji su sposobni održati sve vitalne funkcije na razini koja je podnošljiva za većinu stanovnika i koja osigurava poželjnu kvalitetu života, te dovodi u pitanje isplativost investicija. Negativna demografska kretanja ovih područja dovela su ne samo do depopulacije područja, već i do pojave retardacije stanovništva s poremećenom strukturom, što je posljedica iseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva u fertilnim godinama života. Uzroci iseljavanja su mnogostruki; od nemogućnosti zadovoljenja različitih potreba stanovnika do izostanka interesa u ulaganja za održavanje i unaprjeđivanje života.

- neprimjeren odnos prema okolišu u cjelini; ekstenzivno korištenje prostora, velik broj «divljih» deponija, niska razina opremljenosti infrastrukturom, posebno odvodnjom otpadnih voda i nepostojanjem uređaja za pročišćavanje

- infrastrukturna opremljenost; javlja se kao ograničavajući faktor, ali i temeljni preduvjet daljnjeg razvoja naselja i gospodarskih djelatnosti (nedovršenost vodoopskrbnog sustava, sustava odvodnje, sustavnog zbrinjavanja otpada).

- prostorno gospodarska struktura (domaćinstva, okućnice, građevine, tradicija, zemljište) ocjenjuju se kao neiskorišteni kapaciteti za zapošljavanje i stanovanje.

Razvojne mogućnosti: Današnji trenutak promišljanja budućeg razvitka ovog područja treba temeljiti na novom pristupu tj. “održivom razvoju”. Postavljanjem novog, bitno drugačijeg koncepta razvoja, potrebno je sagledati sljedeće:

- razvoj pogona “malih razmjera” vezanih za obiteljsko gospodarstvo, obnovu tradicijskog načina življenja u skladu s prirodom i okolišem.

- pogodnosti razvitka poljoprivrede vezane za obranu od poplava i mogućnosti navodnjavanja.

- pogodnosti područja za razvoj turizma vezano uz specifične prirodne vrijednosti područja i specifičan prirodni i eko-sustav (izletnički, znanstveni, kulturno-povijesni turizam)

- valorizacija geoprometnog i geostrateškog položaja Općine Muć, razvijenost prometne i ostale infrastrukture vezana je za stanje gospodarstva koje je nužno prestrukturirati i dislocirati ga u posebnim zonama, te na taj način potaknuti razvitak tih područja.

- biološka raznolikost, visokovrijedni kultivirani krajobrazi, spomenička baština (bogatstvo posebno zaštićenih područja)

- pejzažna i fizionomska raznolikost područja, od riječne ravnice do krških platoa i malih ruralnih cjelina na kršu. Sve su to jedinstveni prirodni potencijali koji u ukupnosti i sa širim prostorom čine izuzetni okvir jednog prepoznatljivog kulturnog i socijalnog miljea.

Budući razvoj ovog područja potrebno je vrednovati kao dio šireg regionalnog prostora. Takav razvoj temelji se na zajedničkom rješavanju velikih infrastrukturnih sustava, zajedničkom rješavanju nagomilanih problema u oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline. Prioritet u usmjeravanju budućeg razvitka ovog područja predstavlja postepeno oživljavanje gospodarstva i forsiranje djelatnosti koje koriste konkurentne prednosti područja (čisti industrijski pogoni, skladišta i servisi, poljoprivreda, specifičan vid rekreacijskog, izletničkog i športskog turizma i sl.), te usklađivanje širenja i razvoja naselja s realnim demografskim potencijalom.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

42


2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja U svrhu utvrđivanja ciljeva i zadataka uređenja prostora Županije vrednovan je povijesno-geoprometno-politički ustroj ovog prostora, izvršena je analiza prostorno-planske dokumentacije kojom se usmjeravao dosadašnji prostorni razvoj, a sve u cilju utvrđivanja resursa i konflikata u prostoru Županije, te potrebe njihovog pretvaranja u razvojne elemente prostora i otklanjanja ograničavajućih elemenata u budućoj prostornoj organizaciji Županije. 2.1.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske određuje sustav središnjih naselja, odnosno izdvaja naselja u skupine koje su bitne za prepoznavanje skupa «manjih i srednjih« gradova kao nositelja razvoja u prostoru Splitsko-dalmatinske županije. U cilju optimalnog razvoja naselja neophodno je odrediti optimalni stupanj urbanizacije (urbane i razvojne transformacije naselja i prostora) primjeren gospodarskoj i društvenoj razvijenosti Županije, te novi sustav središnjih naselja, razvojnih žarišta koji mora biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije (gradovi i općine). U tu svrhu treba koristiti sve prirodne i radom stvorene vrijednosti i ljudske potencijale u funkciji ravnomjernijeg regionalnog razvitka kao uvjet za optimalni ukupni razvoj i prostornu organizaciju županije. To opredjeljenje pretpostavlja policentričan razvoj, koji se ostvaruje takvom alokacijom investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte koji pridonose razvitku manjih urbanih i razvojnih središta u žarištu razvoja. Demografski se moraju obnavljati ruralna naselja u svim dijelovima Županije, gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, podrazumijevajući pod tim osiguranje zaposlenja za rad sposobnom stanovništvu, skrb prema starom stanovništvu, te stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva. Područja za razvoj naselja, tj. prostore u kojima se razvija najznačajniji dio rezidencijalnih , javnih (zdravstvenih, kulturnih, upravnih, financijskih, obrazovnih i dnevno rekreativnih) i prometnih funkcija naselja, potrebno je mjerama prostorno-planske politike razvijanja sustava prometne, komunalne i društvene infrastrukture racionalno razvijati i povećavati stupanj kakvoće života i rada u istima, te posebnim mjerama težiti smanjenju svih životnih rizika stanovnika, ali i urbanog/ruralnog ekosustava u cjelini. Ciljevi županijskog značaja se tako mogu sažeti: - policentrični razvoj naselja i urbanih funkcija radi usklađivanja rasporeda stanovništva i

aktivnosti u prostoru Županije, kako bi se osiguralo približno iste uvjete i standard življenja stanovništva u svim dijelovima Županije. Time se u prvom redu podrazumijeva takav sustav Županije i šireg gravitacijskog područja te će se uklopiti u državni sustav središnjih naselja. Potrebno je aktivnim mjerama populacijske, porezne, zemljišne i komunalne politike, opremanjem naselja poticati rast malih i srednjih gradova.

- formiranje sustava malih i srednjih gradova kao nositelja razvoja u prostoru, zbog uočenog nedostatka naselja koja bi mogla postati žarišta razvoja, na način da se osiguraju uvjeti za pozitivne učinke širenja procesa urbanizacije u svim dijelovima

- demografska obnova stanovništva što se odnosi na ublažavanje i ispravljanje negativnih demografskih tendencija (prirodnog prirasta, migracija i sl.), stalno poboljšavanje strukturnih i ostalih obilježja stanovništva i osiguranje ravnomjernog razmještaja stanovništva na prostoru Županije.

U oblasti razvoja infrastrukturnih sustava ističu se ciljevi: - Potpunije korištenje geoprometnog položaja te stvaranje kompaktnog prometnog sustava

Županije; - u oblasti cestovnog prometa glavni cilj razvitka je dostići razinu razvijenosti na kojoj su zemlje Zapadne Europe. Na ovaj način moguće je uključiti cestovnu mrežu Županije preko prometnog sustava Države u prometni sustav Europe, što čini preduvjete

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

43


bržeg gospodarskog razvitka; izgraditi mrežu autocesta i brzih cesta, te rekonstruirati mrežu državnih cesta.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Sa Županijskog gledišta osnovni cilj razvoja u prostoru ovog područja svakako predstavlja: - potpunije korištenje prirodnih resursa, - očuvanje biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže, - površine za razvoj poljodjelstva i stočarstva treba aktivirati sukladno klimatskim i drugim

pogodnostima područja, - zahvate eksploatacije mineralnih sirovina prilagoditi standardima i normativima u zaštiti

okoliša, vodne potencijale iskoristiti za podizanje standarda življenja stanovništva, osigurati kvalitetu opskrbe vodom i odvodnju sa svih područja,

- bolje korištenje postojećih gospodarskih i proizvodnih potencijala, kao i aktiviranje budućih, - predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne

prednosti pojedinih prostornih cjelina, - zaustaviti procese koji nisu u suglasju sa izrazito vrijednim resursima ovog područja, - poticati razvoj malih privrednih pogona. 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Kao osnovni ciljevi se mogu istaknuti: - očuvanje prostornog identiteta Županije, - bolje korištenje postojećih gospodarskih i proizvodnih potencijala, kao i aktiviranje budućih, - predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne

prednosti pojedinih prostornih cjelina, - zaustaviti procese koji nisu u suglasju sa izrazito vrijednim resursima ovog područja, - poticati razvoj malih privrednih pogona, - provođenje mjera zaštite okoliša uz podizanje svijesti o potrebi zaštite prostora za buduće

naraštaje na način da se utvrde načela i principi zaštite okoliša u cjelini. - usmjereno djelovati u područjima koja su ključna za zaštitu okoliša: energetika i industrija – uvođenjem suvremenih tehnologija, alternativni izvori energije,

infrastruktura i komunalne djelatnosti – modernizacija mreža, rješavanje prometnih problema, gradnja obilaznice, pročišćavanje otpadnih voda i izvedba sustava odvodnje, sustavno zbrinjavanje otpada, smanjenje upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi, proizvodnja zdrave hrane,

vodnogospodarstvo – zaštita i korištenje voda, zaštita od voda.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

44


2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj Osnovni ciljevi u oblasti demografskog razvoja su:

- intenziviranje gospodarskih aktivnosti, posebno čiste industrije, poljodjelstva, stočarstva te bolje prometne povezanosti i jače integracije u širi regionalni prostor kao preduvjet za postupan povratak odseljenog stanovništva i doseljavanje neautohtonog stanovništva.

- jačanje općinskog središta, razvojnih težišta te afirmacija podcentara kao težišta razvoja gravitirajućih područja, opremanjem urbanim funkcijama i time poboljšavanjem društvenog i komunalnog standarda stanovanja i življenja.

Očekivane buduće demografske promjene: Dugoročnost demografskih procesa i posljedica (demografska inercija) utjecat će na daljnja kretanja stanovništva općine Muć, te može usporiti stabiliziranje populacijskog razvoja. Pošto je na ovom području demografsko osiromašivanje snažno utjecalo na poremećaje u starosnoj i spolnoj strukturi, sigurno je da proces obnove stanovništva (bez obzira na mjere društvene i ekonomske politike) zahtijeva duži vremenski period. Neizvjesnost razvojnih mogućnosti stanovništva odnosi se na pitanja plodnosti i migracija kao i na procjene mogućih efekata društvene i populacijske politike. Neizvjesnost predviđanja vezana je za složenu prirodu i utjecaj demografskih, ekonomskih i drugih činilaca. Kako je već naglašeno, budući razvoj Općine ne može se zasnivati na autohtonom stanovništvu (zatvorenoj populaciji), već će nužno biti vezan za imigraciju na područje Općine. Projekcije o kretanju broja stanovnika uz mogućnost prikupljanja, obrade i kvalitetne interpretacije podataka uvjetuju i promjenjive mogućnosti sagledavanja, obuhvata i definiranja svih čimbenika utjecaja, napose gospodarskog razvoja. Zaključke o budućem kretanju, s obzirom na broj stanovnika, najuputnije je, ili jedino moguće, izvoditi iz prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika i trenda kretanja apsolutnog broja stanovnika po popisnim godinama. U procjeni demografskog razvoja općine Muć, uvažavajući ekonomske i demografske kriterije redistribucije u regionalnim kriterijima, te ekonomske potencijale i na njima izgrađene prognoze razvoja, procijenjeno je da će na području općine Muć 2015. godine živjeti 3000 ljudi. 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture Postojeće stanje sustava naselja na području općine Muć određeno je dosadašnjim razvojem i procesima okupljanja stanovništva na okopoljskom prostoru. Najvažniji čimbenik u razvoju naselja do kraja II. svjetskog rata bila je poljoprivreda te je naseljavanje slijedilo logiku plodnih polja. Tako je naslijeđen sustav kojeg karakteriziraju mala i raspršena naselja. Prostor općine Muć predstavlja kontaktno područje metropolitanskog prostora Splita. Položen je na važnoj transverzalnoj okosnici razvoja koja spaja unutrašnjost s morem. Organizacija prostora u nešto izmijenjenom obliku zadržati će zakonitost koju joj nameću geografske prilike, tj. korištenje onih prostora koji pružaju mogućnost racionalne organizacije i kvalitetnijih uvjeta za život. Rezidencijalni prostori uglavnom će započeti proces okupljanja pučanstva oko prometnica i oko polja. Radne zone pratit će logiku naseljenosti prostora, ali će biti smještene van najkvalitetnijih poljoprivrednih površina, te na lokacijama pogodnijim u odnosu na zaštitu voda i izvorišta.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

45


Planirani sustav naselja temelji se na: - novom administrativnom-teritorijalnom ustroju - očekivanom gospodarskom razvitku područja i njegovom mjestu i ulozi u širem,

županijskom prostoru - globalnoj organizaciji prostora i njegovoj podjeli na okopoljsko, pribrdsko i

planinsko područje, te u odnosu na navedeno, smještaj pojedinih naselja. - centralitetu naselja Donji Muć – općinskog središta - razvoju prometnih veza unutar općinskog područja te boljoj dostupnosti pojedinih

dijelova područja. 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture Na temelju uspostavljene nove političko-teritorijalne podjele u Republici Hrvatskoj utvrđen je sustav naselja kojeg u odnosu na razinu opremljenosti objektima i uslugama društvenog standarda i veličinu gravitacijskog područja, obzirom na relativno velik broj zaselaka, u osnovi čine dvije grupe naselja: - osnovne gravitacijske jedinice, tj. naselja koja imaju utjecaj na pripadajuće zaseoke - manja lokalna središta tj. centri zajednice naselja koja imaju utjecaj na područje do 1000

stanovnika - nadlokalno središte tj. naselje koje ima utjecaj na područje do 1000 stanovnika Uže urbano područje Donjeg Muća jest centralno područje (nadlokalni centar) pripadajućeg gravitacijskog kompleksa. Daljnji razvoj urbanog središta trebao bi se temeljiti na popunjavanju centralnih funkcija. Položaj ovog naselja u širem prostoru, kao i ostvarena razina opremljenosti, potvrđuje njegovu potencijalnu centralnu ulogu u okvirima šireg gravitacijskog područja. Naselja koja bi trebala vršiti funkciju manjeg lokalnog centra (ili centra zajednice naselja) objedinjavaju uslužne i druge funkcije te omogućavaju pučanstvu njihove neposredne gravitacije da u granicama racionalne dostupnosti zadovolje svoje potrebe. Ostala manja naselja Općine bi u planiranom razdoblju trebala razviti funkciju osnovnih gravitacijskih jedinica za brojne pripadajuće zaseoke te bi se u njima koncentrirala naseljska oprema osiguravajući svakodnevne potrebe gravitirajućeg pučanstva. Za svaku vrstu prethodno navedenih centara utvrđeni su potrebni sadržaji društvenog standarda, opskrbe proizvodima i uslugama, te nužno opremanje komunalnom i ostalom infrastrukturom. Budući razvoj naselja usmjeravat će se na temelju sljedećih principa: - funkciju stanovanja razvijati korištenjem postojećih struktura naselja uz obnovu postojećeg

stambenog fonda - revitalizacija pribrdskih i planinskih naselja - očuvanje autentičnosti ruralnih sklopova - prioritetno opremanje izgrađenih struktura 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih

cjelina Javljaju se ciljevi: - racionalno korištenje prirodnih potencijala, - evidentiranje i valorizacija čitavog prostora Općine u svrhu zaštite osobito vrijednih i

specifičnih prirodnih obilježja,

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

46


- u planiranoj organizaciji i korištenju prostora uvažavati prirodne kapacitete, tj. omogućiti održavanje ekološke ravnoteže tla, zraka i voda, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti opterećenosti tla (posebno polja) pesticidima i drugim štetnim preparatima koji se koriste u poljoprivredi i njegovoj ugroženosti industrijskim i naseljskim otpadnim vodama.

Povijesna naselja i njihovi dijelovi, graditeljski sklopovi, povijesne građevine s okolišem, prirodni i kultivirani krajolici, povijesno memorijalni spomenici i arheološki lokaliteti moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak općine i županije. Očuvanje kulturno povijesnih obilježja prostora podrazumijeva prije svega: - zaštitu i očuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora - očuvanje i unapređenje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih površina uz

zadržavanje tradicijskog načina korištenja i parcelacije - očuvanje povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih puteva, pješačkih staza često

obilježenih kapelicama-pokloncima) - očuvanje tradicionalnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka, osamljenih gospodarstava) u

njihovu izvornom okruženju, zajedno s povijesnom građevnom strukturom i pripadajućom parcelacijom)

- oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti

- očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, naročito kamenih tradicijskih kuća i gospodarskih građevina, kao nositelja povijesnog identiteta prostora

- očuvanje povijesne slike prostora koju čine volumen naselja, njegovi obrisi i završna obrada građevina te vrijednosti krajolika kojim je okruženo

- očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog (ekološkog) načina obrade zemlje

- očuvanje i zadržavanje karakterističnih toponima, naziva sela, zaselaka, brda gomila kojih neka imaju simbolička i povijesna značenja

- očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz povijesne građevine i sklopove, kao što su šume, kultivirani krajolik, budući da pripadaju integralnoj (prirodnoj i kulturnoj) baštini.

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora Javljaju se ciljevi: - stvoriti preduvjete za ravnomjerni razvoj područja, što podrazumijeva da se programima

revitalizacije (porodičnih gospodarstava, poljoprivredne proizvodnje, proizvodnih kapaciteta) obuhvate sva naselja od kojih su poneka demografski ispražnjena

- uvjete za kvalitetnije stanovanje, obnovu i razvitak gospodarstva potrebno je stvoriti u postojećim naseljskim strukturama korištenjem domicilnih resursa (individualne jedinice, porodična gospodarstva u funkciji poljoprivrede i stočarstva, proizvodnih i uslužnih djelatnosti i sl.)

- zaustavljanje negativnih procesa (zapuštanje resursa područja) i poticanje razvoja posebno u funkciji stočarstva i specifičnih vidova turizma, športa i rekreacije.

- budući razvoj općine Muć vrednovati kao dio šireg regionalnog prostora. Takav razvoj temelji se na zajedničkom rješavanju velikih infrastrukturnih sustava (promet, elektroopskrba i sl.), zajedničkom rješavanju nagomilanih problema u oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline (deponij).

- stimulirati prestrukturaciju gospodarstva i razvoj djelatnosti koje prvenstveno koriste komparativne prednosti područja (poljoprivreda, specifičan vid rekreacijskog, izletničkog i sportskog turizma; konjički sport, i sl.), usklađivanje demografskog rasta s mogućnostima ukupnog razvoja itd.

- podsticati racionalniju organizaciju prostora u skladu s mogućnostima i ograničenjima koja proizlaze iz prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

47


- afirmirati kulturno povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora na način da te vrijednosti u prostoru postanu osnovni orijentiri u prostornoj morfologiji

- zaustavljanje daljnjeg širenja građevinskog područja naselja i stroga kontrola i usmjeravanje gradnje izvan granica građevinskih područja te racionalno korištenje postojećih struktura

- u odnosu na ekstenzivnu stambenu i ostalu izgradnju utvrditi različite standarde uređenja građevinskog zemljišta i nivo urbane opreme u zavisnosti od vrijednosti područja, stupnja koncentracije stanovništva i aktivnosti.

- afirmacijom mjera i instrumenata odgovarajuće zemljišne politike osigurati racionalno korištenje i reprodukciju građevinskog, poljoprivrednog, šumskog i ostalog zemljišta.

- sistemom kontinuiranog planiranja pratiti odnose i probleme u korištenju prostora, te predlagati mjere za unapređenje oblasti.

U oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline: - u planiranoj organizaciji i korištenju prostora uvažavati prirodne kapacitete i zaštitu slivnih

područja, tj. omogućiti održavanje ekološke ravnoteže tla, zraka i voda, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti opterećenosti tla (posebno polja) pesticidima i njegovoj ugroženosti naseljskim otpadnim vodama.

- afirmirati i osnažiti pravni aspekt zaštite i unapređenja čovjekove okoline - uspostaviti monitoring i katastar zagađivača kao trajnu djelatnost - svi radni pogoni, eksploatacije i drugi zagađivači okoline moraju poduzeti potrebne tehničke

mjere za zaštitu prostora, te je potrebno utvrditi minimalne zone zaštite oko potencijalnih zagađivača prostora

- podsticati zaštitu prirodne sredine i očuvanje i proširenje zelenih površina i ekoloških pojaseva (posebno oko postojećih pojaseva).

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

48


2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Građevinsko područje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji naseljskih sadržaja (stanovanje, gospodarski sadržaji i sl. sadržaji). Razmještaj i veličina građevinskih područja određen je temeljem slijedećih kriterija: - postojeća izgrađenost i odnos prema neizgrađenim (poljoprivrednim) površinama - očekivanom demografskom kretanju po pojedinim razvojnim područjima - potrebe za zemljištem radnih i pratećih uslužnih sadržaja u skladu s funkcijom svakog

pojedinog naselja - mogućnosti komunalnog opremanja i prometnog povezivanja - prirodni i stvoreni faktori ograničenja prostora za smještaj pojedinih sadržaja Tablica 14. Usporedni prikaz građevinskih područja općine Muć

Usporedba građevinskih područja naselja bez gospodarskih zona

PPU OPĆINE MUĆ iz 1999.godine

KONAČNi PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA PPOU MUĆ 2008. godina

NASELJE

Naselja Ukupno građevinsko područje iz 1996.

Izgrađeni dio građevinskog

područja naselja

Neizgrađeni dio građ. područja naselja

Ukupno izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog

područja

BRAČEVIĆ 110,20 110,20 87,08 20,05 107,13CRIVAC 91,72 91,72 67,50 29 96,50DONJI MUĆ 206,34 246,04 60,42 86,00 146,42DONJE OGORJE 75,44 75,44 27,36 59,10 86,46DONJE POSTINJE 56,20 56,20 18,80 20,26 39,06GIZDAVAC 65,71 65,71 18,80 70,90 89,70GORNJI MUĆ 118,00 125,72 44,12 88,75 132,87GORNJE OGORJE 128,82 128,82 77,54 54,47 132,01GORNJE POSTINJE 41,67 41,67 13,78 27,49 41,27MILEŠINA MALA 10,42 10,42 10,50 0 10,50MILEŠINA VELA 30,60 30,60 19,84 0 19,84NEORIĆ 132,90 132,90 79,41 54,00 133,41PRIBUDE 40,82 40,82 44,58 15,22 59,80RADUNIĆ 50,60 50,60 41,62 16,27 57,89RAMLJANE 97,14 97,14 46,07 22,22 68,29SUTINA 73,58 81,08 56,86 86,42 143,28ZELOVO 35,47 35,47 41,22 0 41,22Ukupno 1365,63 1420,55 755,50 650,15 1405,65

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

49


2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura - izgradnju i uređivanje prostora planirati integralno na načelima održivog razvitka i

primjenjujući principe zaštite, postupnog rasta i komunalnog opremanja prostora - osigurati prostor i lokacije za objekte i sadržaje državnog i županijskog značaja, definirati i

preispitati ulogu državnih i županijskih cesta koje prolaze područjem općine Muć. - osigurati funkcionalne i prostorne uvjete za postizanje primjerenog stupnja urbaniteta za

područje općine Muć. - planskim mjerama osigurati zaštitu vrijednih područja, vodotoka i vodenih površina, šumskih

i rekreacijskih površina te zaštićenih spomeničkih i arheoloških cjelina i lokaliteta. - formulirati mjere aktivne zaštite i gospodarenja vrijednim i zaštićenim prostorima u cilju

njihova održavanja i uređivanja U oblasti infrastrukturnih sustava posebno se ističu ciljevi: - Koncept razvoja mreže i objekata infrastrukture uskladiti s planiranim razvojem

gospodarstva i koncentracijom stanovništva radi osnaživanja prostorne integracije i prevladavanja razlika u uvjetima života i rada pojedinih prostornih cjelina.

- Definirati međuopćinske infrastrukturne sisteme iz oblasti prometa, vodoopskrbe, elektroopskrbe i sl.

- Odrediti uvjete korištenja infrastrukturnih sistema kojima se eliminiraju štetni utjecaji na okolinu.

- Odvodnja otpadnih voda riješiti će se sa više samostalnih sustava ovisno o konfiguraciji terena i mogućnostima upuštanja u teren (kapacitet infiltracije) odnosno mogućnosti retencije prije infiltracije. Zbog zagađivanja podzemnih voda veća naselja (područje Donji Muć - Postinje, Donji Muć - Neorić - Sutina) obuhvatiti kanalizacijskim sustavom s adekvatnim uređajem za pročišćavanje (kapaciteta primjerenih veličini naselja).

- Podsticati zajedničko rješenje tretmana i deponiranja krutog komunalnog i industrijskog otpada.

- Mrežu magistralnih i regionalnih (županijskih, lokalnih) prometnica potrebno je zadržati u okviru postojećih koridora, te je moguća njihova rekonstrukcija radi povećanja propusne moći.

- Gradnjom gospodarskih prometnica osigurati potpunije korištenje prirodnih resursa za poljodjelstvo i stočarstvo te specifične oblike turizma. Ujedno povećati preventivu zaštite prostora od šumskih požara.

- Osigurati regulaciju melioracijom najvrjednijih poljoprivrednih površina (Mućko - Crivačko polje).

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

50


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu Županije Područje općine Muć pripada zagori splitske konurbacije, prostornoj cjelini u sjeverozapadnom dijelu kontinentalnog područja Županije a nalazi se dijelom u zaobalnoj mikroregiji Splitsko dalmatinske županije. Općina Muć zauzima značajno mjesto u Županiji splitsko-dalmatinskoj po svom položaju, gospodarskim djelatnostima i prirodnim vrijednostima. Za zaobalno područje određene su i posebne mjere razvoja: - poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske strukture radi

ublažavanja negativnog demografskog procesa - planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru provesti uz

disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja i razvojem prometnih sustava

- poticati razvoj veznih pravaca koji osiguravaju razvoj graničnog područja Županije i integriraju zaobalno područje sa susjednim županijama i Republikom Bosnom i Hercegovinom, i

- izgradnja Jadranske autoceste Očekivani procesi (demografske prognoze, urbanizacija, prometna mreža, ekonomičnija mreža središnjih funkcija i sl.) utječu na koncipiranje sustava središnjih naselja koji će najviše odgovarati potrebama stanovništva i drugim korisnicima na području općine Muć i njezinom okruženju. Time će se na najbolji način uklopiti u cjelokupnu koncepciju prostornog razvitka i uređenja općina i gradova Splitsko dalmatinske županije. I nadalje će se nastaviti širenje procesa urbanizacije u prostoru općine Muć i Splitsko dalmatinske županije, prvenstveno temeljem utjecaja turizma na obali te industrije, trgovine, prometa i drugih tercijarnih djelatnosti u kopnenim dijelovima županije. 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Prirodne i stvorene vrijednosti prostora općine Muć određuju namjenu prostora te njihovi elementi postaju konstitutivni skelet organizacije i funkcioniranja cjelokupnog općinskog prostora. Prirodna osnova određuje namjenu prostora prvenstveno u odnosu na prirodne sustave, šumske i poljoprivredne površine. Šumske površine određene su klimatskim i pedološkim osobitostima prostora, te ih je kao zaštitna, gospodarska i rekreacijska područja potrebno održavati i čuvati, te je manje kvalitetno i degradirano šumsko zemljište potrebno pošumljavati. Zemljište je osnova svake poljoprivredne proizvodnje pa odgovarajući agrotehnički stupanj uređenosti zemljišta čini osnovnu pretpostavku za njegovo korištenje u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Obnova i oblikovanje cjelokupnog prostora općine Muć ovisi o zatečenom stanju u prostoru, vrijednostima i stupnju ugroženosti prostora, ograničenjima glede zaštite prostore, te o cjelokupnoj prostornoj organizaciji. Prostorni model organizacije prostora općine Muć postavlja žarišta razvoja i to: jedinstveno područje Gornje Postinje - Donji Muć - Gornji Muć sa općinskim središtem Donji Muć kao razvojnim žarištem općine područja, Neorić kao razvojno žarište istočnog dijela općine i Crivac kao samostalno razvojno žarište. Ova žarišta leže u razvojnoj okosnici općine Muć koja se

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

51


proteže prometnim koridorom od Crivca do Gornjeg Muća, jednim krakom do Sutine a drugim do Gizdavca. Donje Ogorje javlja se kao razvojno žarište brdsko planinskog područja općine. Prostori u zahvatu razvojne okosnice predstavljaju prioritetna područja za širenje naselja i razvoj gospodarskih aktivnosti. U prostornom modelu pored područja za razvoj naselja i gospodarskih aktivnosti, jasno se ističu područja za razvoj intenzivne poljoprivrede (Mućko, Ramljansko i Crivačko polje), područja za razvoj stočarstva (sjeverni dijelovi općine i sjeverne padine Moseća). Osnovna organizacija prostor, sustav naselja i funkcija određuju strukturu namjene površina za razvoj naselja, gospodarskih aktivnosti, poljoprivrede, prometa te očuvanje i zaštite prostora. Prostornim planom utvrđena je slijedeća osnovna namjena površina: • Površine za gradnju (ili građevinska područja):

- naselja (mješovita namjene) - gospodarske zone - zone športa i rekreacije

• Poljoprivredne površine - obradivo zemljište (Mućko, Postinjsko i Crivačko polje), - ostalo obradivo zemljište (oranica, vrt, livada, voćnjak, vinograd), - pašnjaci.

• Šumske površine - zaštitne šume (zaštita zemljišta, vodenih tokova, erozijskih područja), - šume s posebnom namjenom, - ostalo šumsko zemljište (šikare i kamenjare).

• Prometni koridori - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste. - ostale (nerazvrstane) ceste - planinski protupožarni i gospodarski putovi • Ostale površine - groblja. - površine infrastrukturnih sustava

Građevinska područja Prijedlogom organizacije građevinskih područja osigurano je dovoljno površina za daljnji razvoj i širenje naselja, radnih zona i turističko - rekreacijskih zona. Predložena veličina građevinskih područja osigurava skladan prostorni razvitak respektirajući očuvanje ambijentalnih i prirodnih vrijednosti područja te zaštite svih medija čovjekova okoliša (posebno voda, izvorišta i poljoprivrednog zemljišta). Razmještaj i veličina građevinskih područja određen je temeljem slijedećih kriterija: - postojeća izgrađenost i odnos prema neizgrađenim (poljoprivrednim) površinama - očekivanom demografskom kretanju po pojedinim razvojnim područjima - potrebe za zemljištem radnih i pratećih uslužnih sadržaja u skladu s funkcijom svakog

pojedinog naselja - mogućnosti komunalnog opremanja i prometnog povezivanja - prirodni i stvoreni faktori ograničenja prostora za smještaj pojedinih sadržaja

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

52


Građevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja Tablica 15. Prikaz građevinskih područja općine Muć

Naselje

Izgrađeni dio

građevinskog

područja naselja

Neizgrađeni dio građ. područja naselja

Ukupno izgrađeni i

neizgrađeni dio

građevinskog

područja

Eko područja

(staje)izgrađeno

Gospodarske zone

I1/2 Ekspolataci

ja

Športsko-rekreacijska namjena R1-šport

Ukupno građevinsko područje

Općine

Bračević 87,08 20,05 107,13 2,36 109,49 Crivac 67,50 29 96,50 15,36 111,86 Donji Muć 60,42 86,00 146,42 2,12 148,54 Donje Ogorje 27,36 59,10 86,46 13,23 99,69 Donje Postinje 18,80 20,26 39,06 4,82 43,88 Gizdavac 18,80 70,90 89,70 71,46 161,16 Gornji Muć 44,12 88,75 132,87 37,90 170,77 Gornje Ogorje 77,54 54,47 132,01 2,54 134,55 Gornje Postinje 13,78 27,49 41,27 41,27 Milešina Mala 10,50 10,50 10,50 Milešina Vela 19,84 19,84 2,73 22,57 Neorić 79,41 54,00 133,41 7,04 5,47 145,92 Pribude 44,58 15,22 59,80 2,63 62,43 Radunić 41,62 16,27 57,89 27,86 85,75 Ramljane 46,07 22,22 68,29 1,00 69,29 Sutina 56,86 86,42 143,28 0,17 20,64 164,09 Zelovo 41,22 41,22 1,28 1,12 43,62 Ukupno 755,50 650,15 1405,65 39,92 145,36 5,47 28,98 1625,38 Udio % 86,48 2,46 8,94 0,34 1,78 100,00

Građevinska područja namijenjena razvoju i širenju naselja zauzimaju 87,16% ukupno predviđenih građevinskih područja. Sa stanovišta ukupnog prostora ovaj oblik namjene prostora ne zauzima velike površine, ali naselja svojom situiranošću u okviru konkretnog prostora i tendencijom stalnog i ekstenzivnog širenja (posebno uz glavne prometne pravce i u okopoljskom području), bitno utječu na racionalnost korištenja prostora i troškove njegovog komunalnog opremanja. Stoga je u mjeri, u kojoj je to bilo moguće (respektirajući izdane lokacijske i građevinske dozvole prema važećem PPO) revidirano građevinsko područje svih naselja. Po svojoj fizionomiji razlikuju se naselja uz polje i glavne prometne pravce koja su uglavnom izdužena te je neprepoznatljivo njihovo središte i stara jezgra, te pribrdska i planinska naselja (staje) koja su zadržala čvrstu strukturu tj. izgrađeni - unutrašnji i gospodarski - vanjski prostor. Određivanje građevinskih područja za razvoj i širenje naselja temelji se na slijedećim kriterijima: - konfiguraciji terena i fizionomiji naselja - procjeni prostornih rezervi u okviru postojećih naseljskih struktura - naslijeđenoj morfologiji naselja i odnosu prema komunikacijskim

pravcima - racionalnosti komunalnog i infrastrukturnog opremanja naselja Područja namijenjena razvoju i širenju naselja predstavljaju područja u kojima se već nalazi ili se planira stambena gradnja, objekti i sadržaji koji prate stanovanje, tj. organizaciju života u stambenom naselju kao što su objekti društvenog standarda (predškolske i školske ustanove, zdravstveni sadržaji i sl.), objekti fizičke kulture, uslužnog, proizvodnog zanatstva, ugostiteljski

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

53


objekti, prodavaonice i sl., turistički objekti, komunalni objekti i objekti infrastrukture, mreža pješačkih putova, lokalnih kolnih prometnica, parkirališta, javnih prostora, zelenih površina i dr. Prostornim planom se u okviru građevinskih područja naselja omogućuje gradnja skladišta, komunalnih servisa, raznih radionica i pogona, od obrtničkih do industrijskih (tzv. naseljska industrija), uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju buku veću od normi utvrđenih za stambeno naselje, ne privlače pretjerani promet teretnih vozila i/ili ne zahtijevaju velike površine zemljišta. Predviđeno građevinsko područje omogućit će nesmetan razvoji širenje svakog općinskog naselja, sa svim pripadajućim zaseocima, do 2015. godine. Građevinska područja radnih zona Prostornim planom utvrđene su radne zone tj. zone za razvoj industrijsko-proizvodno-prerađivačkih kapaciteta, zanatstva i servisa, stacionarno-transportnih i skladišnih djelatnosti te ostalih radnih djelatnosti koje ne zagađuju okoliš, komunalnih objekata, objekata infrastrukture i sl. ukupne površine 145,36 ha. U okviru radnih zona omogućuje se i gradnja trgovačko-uslužnih i ugostiteljskih centara, te drugih sličnih maloprodajnih i veleprodajnih sadržaja koji zahtijevaju veće građevinske parcele. Tablica 16. Izdvojene radne zone (ha) Naselja Radne zone

(ha) Crivac 15,36 Gizdavac 71,46 Gornji Muć 37,90 Sutina 20,64 Ukupno 145,36

Na ovim područjima ne dopušta se gradnja objekata čija je namjena isključivo stambena. Dopušta se mogućnost da se u okviru poslovnih objekata izgrade nužni stambeni prostori, a sve u funkciji osnovne namjene. Potrebe gospodarskog razvitka uvjetuju da se priđe organizaciji uređenog prostora koji može prihvatiti nove gospodarske sadržaje i osigurati prostor za razvitak radnih funkcija i komunalnih i drugih službi. Veliki potrošači zemljišta (skladišta, tržni centri, proizvodni pogoni i sl.) traže tzv. “mekše” lokacije gdje je ponuda zemljišta veća i gdje, uz uvažavanje određenih lokacijskih čimbenika, mogu postići pozitivne efekte uz smanjivanje troškova po jedinici proizvodnje i prometa. Područja za turizam, šport i rekreaciju Područja namijenjena razvoju specifičnih vidova turizma i rekreacije određena su respektirajući cjelokupnu fizionomsku i gospodarsku sliku i koncept razvitka ovog područja, te za njih nije utvrđeno posebno građevinsko područje. Već je cijeli zbog svoji prirodnih datosti, bez većeg antropogenog utjecaja, neizgrađenosti i sl. u funkciji turizma i rekreacije. Konkretno za korištenje prostora u funkciji turizma nije ograničen poseban prostor jer se radi o specifičnim vidovima

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

54


rekreacijskog, športskog, seoskog (eko), lovnog, izletničkog i zdravstvenog turizma u svrhu kojeg je na raspolaganju cijelo područje općine Muć. Prirodne ljepote brdskih i planinskih proplanaka omogućavaju korištenje gotovo cijelog područja u turističke, posebno izletniče svrhe. Područja predviđena športu i rekreaciji na području općine Muć zauzimaju ukupno 28,98 ha na području Radunića i Zelova. Razvoj turizma ovog područja temelji se na unapređivanju urbanih i ambijentalnih jezgri, kulturne baštine i spomeničkog blaga, te na očuvanju i oplemenjivanju prirodnih ambijenata. Valorizacijom osnovnih vrijednosti kojima raspolaže općina Muć forsira se razvoj specifičnih oblika športskog, rekreacijskog, lovnog i izletničkog turizma na području Moseća, Svilaje, Borovače, Otarnika, Radunjskog gaja, Ogorskog platoa i dr. Područja namijenjena lovnom, seoskom i planinskom turizmu predviđena su na području Svilaje i Moseća. Gradnja za potrebe turizma moguća je unutar građevinskih područja naselja, eko-sela, te u izvangrađevinskom području u funkciji seoskog turizma. Poljoprivredne površine Prostornim planom je na temelju pedoloških i ekoloških karakteristika utvrđeno:

- vrijedno obradivo tlo (Mućko, Postinjsko i Crivačko polje), tj. visokokvalitetne poljoprivredne površine ili meliorirana polja ukupne površine 976,80 ha

- ostala obradiva tla (oranica, vrt, livada, voćnjak, vinograd), tj. veći poljoprivredni kompleksi te manje površine u kršu izuzetne vrijednosti za poljoprivredu, ukupne površine1034,80 ha

Razvoj poljoprivredne proizvodnje na području općine Muć treba očekivati kod većine gospodarstava, a pogotovo tržišno orijentiranih, specijaliziranih gospodarstava. U bližoj budućnosti ne bi trebalo očekivati bitnije promjene u strukturi vlasništva zemljišta, prvo jer je posjed relativno mali, te je vezanost za zemljište jednaka, i drugo, jer domaćinstva imaju uspostavljenu strukturu proizvodnje, koja nije namijenjena prvenstveno tržištu. U daljem razvoju poljoprivredne proizvodnje općine Muć potrebno je uvažavati postojeću strukturu proizvodnje jer je ona rezultata specifičnih prirodnih, gospodarskih i drugih uvjeta. Razvoj treba očekivati u specijaliziranosti proizvodnje i veće primjene tehničko-tehnoloških znanja. Stočarska proizvodnja bit će glavna proizvodna grana poljoprivrede te je državnim mjerama potrebno podsticati razvoj stočarstva kod većine gospodarstava kako kod onih koja drže manji broj tako i tip farmi; govedarskih, ovčarskih, kozarskih, peradarskih i u manjem broju svinjogojskih. Ratarska proizvodnja zauzimala bi najveći dio oranica, a žitarice bi uz krmno bilje bile glavne kulture. Ta proizvodnja bila bi podređena razvoju stočarstva. Povrtlarska proizvodnja bila bi sezonska imala bi naturalno obilježje potrošnje. Voćarsku i vinogradarsku proizvodnju moguće je razvijati na pripoljskom uzvišenom dijelu i platoima, a po veličini proizvodnje je naturalnog i lokalnog značenja.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

55


U koncepciji razvoja stočarske proizvodnje ovo područje se dijeli na; - priplaninsko - pripoljsko Kod priplaninskih obradivih površina radi se o plitkim tlima koja su bez navodnjavanja pogodna za proizvodnju ratarskih i krmnih kultura namijenjenih za hranidbu stoke, te o priplaninskim i planinskim pašnjacima pogodnim za napasivanje ovaca, koza i goveda. Za ovo područje u budućem sagledavanju razvoja stočarske proizvodnje prioritet ima stočarstvo i kozarstvo te govedarstvo. U pripoljskim predjelima treba razvijati tržišnu proizvodnju u govedarstvu i kozarstvu tj. proizvodnji mlijeka u prvom redu. U ovim naseljima će se organizirati proizvodnja jaja, pilenki i peradarskog mesa, kao i svinjogojska proizvodnja (tov i reprodukcija). Osnovne postavke ovog koncepta su značajne oranične površine pogodne za proizvodnju hranjiva, mogućnost, navodnjavanja dijela površina i povećanja prinosa, blizina glavnih saobraćajnica te interes tržišta regije. Šumske površine Prostornim planom utvrđena su područja pod šumskim zemljištem i to:

- zaštitne šume - šume s posebnom namjenom

Zaštitne šume služe prvenstveno kao zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata i druge imovine. Šume s posebnom namjenom jesu:

- šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena; - šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili

povijesnog značenja (nacionalni parkovi, rezervati ili sl.); - šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama obrane Republike

Hrvatske, te potrebama utvrđenim posebnim propisima; - šume namijenjene za odmor i rekreaciju.

Šume na ovom području trebaju zadovoljiti slijedećim zadacima: - da stabiliziraju tlo protiv erozivnih faktora prirode (bujične vododerine i nagnuti tereni) - da doprinesu poboljšanju proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu - da doprinesu poboljšanju vodnog režima i reguliranju normalnog protoka vode u korist

hidroelektrana - da podignu estetsku vrijednost krajolika u prilog razvitku turizma i rekreacije Erozijska područja i područja oko bujica potrebno je pošumljavati u cilju zaštite tla od klizanja.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

56


3.2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Tablica 18. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Red. broj.

Općina Muć Oznaka

Ukupno ha

% od površine općine

stan/ ha ha/stan

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja ukupno GP 1405,65 6,32

izgrađeni dio GP ukupno 755,50 3,40

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno 0,00

I 145,36 0,65 E 5,47 0,02 K 0,00 T 0,00 R 28,98 0,13 D 0,00 1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 2011,6 9,05 - obradive P1 0 0,00 P2 976,80 4,39 P3 1034,80 4,65 1.4 Šumske površine ukupno Š 8147,6 36,65 - gospodarske Š1 0 0,00 - zaštitne Š2 8004,00 36,01 - posebne namjene Š3 143,60 0,65

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 10438,58 46,96

1.6. Vodene površine ukupno V 0,00 1.7. Ostale površine ukupno 0,00 eko sela 39,92 0,18 IS 0,00 G 6,84 0,03 Općina ukupno 22230,00 100 100

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti Razvoj gospodarstva i društvenih djelatnosti razvijati će se ovisno o broju, strukturi i rasporedu stanovnika, razvoju sustava naselja i središnjih funkcija, razvoja društvenih potreba, mogućnošću zadovoljavanja zajedničkih potreba, prometnim položajem i povezanošću, te prirodno geografskim osobinama područja. Organizacijom i namjenom površina određuju se područja u kojima se mogu razvijati pojedine djelatnosti. Ovisno o karakteristikama pojedinih djelatnosti (kvalitativne i kvantitativne osobine) potrebni sadržaji za obavljanje djelatnosti mogu se smještati u predviđenim zonama koje mogu biti: isključiva, prevladavajuća ili mješovita. Isključiva namjena se određuje za veće gospodarske zone, zone komunalnih sadržaja, i športsko rekreacijsku namjenu. Prevladavajuća namjena se određuje za zone koje se koriste za

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

57


više djelatnosti, od kojih je jedna, iz razloga pogodnosti prostora, dominira. Mješovita namjena je najfleksibilniji oblik kojim se definira više djelatnosti kao potencijalne, ravnopravne korisnike prostora. Gospodarske djelatnosti Općina Muć svojim geografskim položajem, veličinom, konfiguracijom terena i ostalim prirodnim datostima posjeduje gospodarske i društvene mogućnosti za uključivanje u gospodarske tokove šireg okruženja. Međutim, današnji nivo i struktura gospodarstva ukazuje na veoma skromnu i nerazvijenu osnovu, što je pored ostalih faktora, u velikoj mjeri i posljedica ratnih zbivanja. Posljedica ovakvog stanja je, pored ratnih prilika, dugotrajnije osiromašenje radnog potencijala stanovništva i njegove reprodukcijske snage, spor razvoj pogona čiste industrije i prehrambenih i prerađivačkih kapaciteta vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju, obrta i uslužnog zanatstva, te zaostajanje poljoprivrede kao jedne od temeljnih djelatnosti ovog područja. Posebno valja naglasiti da je djelatnost turizma na ovom području u dosadašnjem razdoblju bila potpuno zanemarena i nerazvijena. Novim administrativno-teritorijalnim ustrojem, stvoreni su preduvjeti za postupno aktiviranje gospodarstva i njegovo uključivanje u širi regionalni sustav. U koncipiranju gospodarskog razvitka ovog područja treba poći, iz razloga stanja i mogućnosti vlastitih faktora razvoja i faktora geografske determinacije, od regionalne koncepcije razvoja. U zaobalnom prostoru usporedne prednosti izražene su kroz razvoj poljoprivrede i prehrambenih i prerađivačkih kapaciteta koji ne zagađuju okoliš (posebno tlo, vode i izvorišta). Posebno važni faktori gospodarskog razvoja su stanovništvo, prostori osigurani za smještaj gospodarskih aktivnosti (radne zone) vodeni resursi, energija, sirovine i poljoprivredni resursi te prometna povezanost (obzirom na veoma povoljan geoprometni položaj tj. značenje prometnog i energetskog koridora koji prolaze ovim područjem). Osnovni ciljevi razvoja gospodarstva bi bili: - oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge područja u širim regionalnim

okvirima u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja pogodnosti resursa - razvijanje onih gospodarskih sadržaja koji čine cjelinu ponude sačuvanog i ekološki

vrijednog gospodarskog područja - dostizanje i održavanje stabilne stope rasta prihoda i zaposlenosti kapaciteta - podizanje nivoa angažiranosti i društvenog standarda stanovništva Osnovne postavke razvitka gospodarstva su: - Poljodjelstvo (posebno stočarstvo), prehrambeni i prerađivački kapaciteti, bit će osnovne

gospodarske grane - Posebni vidovi turizma, športa i rekreacije (izletnički, planinski i sl.) - Proizvodne i uslužne djelatnosti komplementarne razvoju poljoprivredne proizvodnje

(prehrambena industrija, prerađivački i skladišni kapaciteti), korištenje mineralnih sirovina, te djelatnosti koje su u službi osnovnih usmjerenja (prijevoz, trgovina, usluge, graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.)

Svaki program treba biti interesno utemeljena i uravnotežena gospodarsko-programska valorizacija cjelovitog resursa ovog područja. U cilju stimuliranja razvitka gospodarskih djelatnosti, ovaj dokument prostornog uređenja ima zadatak da u skladu s koncepcijskim opredjeljenjima osigura prostorne okvire i utvrdi mjere

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

58


kojima se osiguravaju pretpostavke za mogući gospodarski razvoj te ostvaruje zaštita i očuvanje prostora kao temeljnog resursa razvoja djelatnosti. Unutar građevinskog područja mogu se smjestiti slijedeći gospodarski sadržaji; - manji poslovni sadržaji (uslužni, trgovački, komunalno-servisni i slični sadržaji) - proizvodni sadržaji - sadržaji za preradu poljoprivrednih i stočarskih proizvoda - mini-farme Uvjeti izgradnje gospodarskih građevina u građevnim područjima utvrđeni su Odredbama za provedbu Plana. U okviru razmještaja gospodarskih sadržaja, utvrđuju se temeljna usmjerenja za uređenje i gradnju: - gospodarske zone - površine za razvoj poljoprivrede i stočarstva - građevinarstva - prometa - trgovine - ugostiteljstva i turizma - financijske poslovne i ostale usluge Građevinska područja za gospodarske namjene Obuhvaćaju područja za smještaj gospodarskih sadržaja, ekološki prihvatljivih industrijskih pogona, servisa i uslužnih sadržaja, komunalnih sadržaja, skladišta, veletrgovina, pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda i sl. Gospodarski sadržaji u područjima naselja U okviru građevinskih područja naselja mogu se graditi sadržaji gospodarske namjene: - proizvodne, industrijske i pretežito zanatske građevine koje neće ugrožavati kvalitetu okoliša

ni funkcioniranje ostalih, susjednih namjena (stanovanja) - poslovne građevine (pretežno uslužne, pretežno trgovačke i komunalno servisne)

U područjima naselja (građevinska područja naselja) i na pojedinačnim građevnim česticama mogu se graditi gospodarske građevine koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadržaja bez štetnog utjecaja na okoliš i normalnog funkcioniranja naselja. Najmanja veličina građevne čestice za izgradnju novih gospodarskih građevina je 800 m2 osim za komunalne građevine. Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,3 najveći koeficijent iskorištenosti (kis) je 3. Gospodarske zone u izdvojenim građevinskim područjima naselja određene su za: - proizvodnu namjenu (I2) u kojoj se mogu graditi manje industrijske i zanatske građevine; Prostornim planom utvrđene su radne zone na područjima naselja Crivac (15,36 ha), Gizdavac (70,00 ha), Gizdavac (1,46) Gornji Muć (37,90 ha) i Sutina (20,64 ha). Za realizaciju gospodarskih zona obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja. U okviru navedenih gospodarskih zona planirani su slijedeći sadržaji: - proizvodni pogoni bez nepovoljnih utjecaja na okoliš

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

59


- prerađivački-proizvodni pogoni - zanatski sadržaji - servisi i usluge - komunalni sadržaji, garaže i sl. koji zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti

smješteni unutar građevinskog područja naselja. Građevine iz prethodnog stavka trebaju se graditi prema uvjetima: - djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš, veličina građevne čestice ne

može biti manja od 800 m2; koeficijent Izgrađenosti građevne čestice iznosi najviše 0,4, najmanje 40% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno a uz rub obuhvata zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zelenila minimalne širine 5,0 m; do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda obvezna je izgradnja vlastite kanalizacijske mreže s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda;

Razvitak poljoprivrede Demografske promjene na području općine Muć i općenito u Dalmaciji, znatno su se brže odvijale nego u ostalim područjima Hrvatske. Naročito se to odražava u padu poljoprivrednog stanovništva. Ekonomska atraktivnost i drugi čimbenici utjecali su na povlačenje radne snage iz poljoprivrede, te je nastao ubrzani proces deagrarizacije. Ti procesi ostavljaju znatne posljedice na gospodarstvu. Sve je više gospodarstava na kojima je sve manje poljoprivrednika, a poljoprivredne radove najčešće obavljaju zaposleni u poduzećima, umirovljenici i ostali članovi prema potrebi i moći. Dakle, na gospodarstvu je uobličen obiteljski oblik rada. Poljoprivreda, od glavne djelatnosti, s aspekta rada postaje komplementarna za domaćinstvo. Iako je poljoprivreda značajna djelatnost njena uloga slabi. Ona je utoliko značajna jer pretežan broj domaćinstava ima poljoprivredno gospodarstvo, iako je taj broj u opadanju. Razvoj poljoprivredne proizvodnje na području općine Muć treba očekivati kod većine gospodarstava, a pogotovo tržišno orijentiranih. U daljnjem tijeku, ali ne i u bližoj budućnosti, ne bi se mogle očekivati bitnije promjene u strukturi vlasništva zemljišta, jer je vezanost za zemljište velika. Isto tako ne bi bilo dobro da se zemljište ne koristi. Korištenje prostora predstavlja jedan i suviše delikatan akt da bi mogao biti prepušten samovolji pojedinaca bez obzira na vlasništvo zemljišta. Ono nužno treba da bude kontrolirano i usmjeravano od države. U daljnjem razvoju poljoprivrede na području općine Muć potrebno je uvažiti postojeću strukturu proizvodnje, jer je ona rezultat specifičnih prirodnih, ekonomskih, gospodarskih i drugih uvjeta, uključujući i običaje, navike i tradicije. Suštinu razvoja čini primjena tehničkih i tehnoloških spoznaja, uvažavajući pri tome tržišne zakonitosti. Koncept razvoja poljoprivrede općine Muć treba sagledati u nekoliko proizvodnih grana i linija. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene dijeli se na: • vrijedno obradivo tlo što obuhvaća manje komplekse vinograda, vrtova i voćnjaka u blizini

naselja; • ostala obradiva tla čine neobrađene livade i oranice udaljenija od naselja i lošije kakvoće tla.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

60


Tablica 19. Struktura poljoprivrednih površina

Vrsta tla Površina ha

Udio u ukupnoj površini

Udio u poljoprivrednom tlu

vrijedno obradivo tlo – P2 976,80 4,4 48,56 ostala obradiva tla – P3 1034,80 4,7 51,44 Ukupno 2011,6 9,02 100

Slika 3. Struktura poljoprivrednih površina općine Muć

vrijedno obradivo tlo – P2

49%ostala obradiva tla – P3

51%

- Stočarska proizvodnja; Nužno je odmah obnoviti manji broj stoke na većini gospodarstava više radi proizvodnje za osobne potrebe i dijelom viškove za lokalne potrebe stanovništva. Razvijati tip farma - govedarskih, ovčarskih, kozarskih i peradarskih, s primjenom suvremenih tehničko-tehnoloških rješenja. Broj pojedinih vrsta stoke kod usmjerenih gospodarstava zavisan je od raspoloživih površina za proizvodnju hrane, smještajnih kapaciteta, raspoloživoj radnoj snazi, sustavu držanja i sl. Kod specijaliziranih gospodarstava se preporuča: - u govedarstvu; 8-10 muznih krava te tov junadi do 300 kg ž.m. - u ovčarstvu 100-120 rasplodnih ovaca - u kozarstvu kod plemenitih pasmina 60-80 grla, a kod križanaca 100-150 grla - kod pčelarstva, više od 80 pčelinjih zajednica U pripoljskim dijelovima naselja usmjerava se organizacija i razvoj tržišne proizvodnje u govedarstvu i kozarstvu u prvom redu u proizvodnji kravljeg i kozjeg mlijeka, jaja, pilenki i peradarskog mesa, svinjogojska proizvodnja (tov i reprodukcija). - Ratarska proizvodnja; Žitarice bi uz krmno bilje bile osnovne kulture na oranicama, čiju proizvodnju treba podrediti razvoju stočarstva, kao i prostrane livade, pašnjake i šume. - Povrtlarska proizvodnja; Sezonska proizvodnja povrća imala bi naturalno i lokalno obilježje potrošnje. na užim lokacijama uz vodotoke moguća je proizvodnja različitih vrsta povrća za šire tržište.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

61


- Vinogradarska i voćarska proizvodnja; Na uzvišenim rubovima polja i zaravnjenim platoima mogući je razvoj vinogradarstva i kontinentalnog voća, a po veličini proizvodnje je naturalnog i lokalnog značenja. - Pčelarska proizvodnja; ima tradiciju i uvjete za razvoj zbog obilja kvalitetnog medonosnog bilja. Pčelinje zajednice se mogu držati na području čitave općine. Pored razvoja poljoprivrede, čitavi ruralni prostor gdje obiteljska gospodarstva žive, treba planirati razvoj sveobuhvatno. Iako taj prostor nikada neće biti isti kao urbani, ali treba imati isti cilj - veći stupanj općeg blagostanja, kulturnog nivoa, i dr. Nužno je razvijati prateće djelatnosti poljoprivredi, industrijskog i servisnog sadržaja. Buduća proizvodna orijentacija u poljoprivredi Razvoj poljoprivredne proizvodnje polaziti će od sljedećih pretpostavki: - Povrat stanovništva, privremeno nastanjenog u inozemstvu, pogotovo aktivnog kontingenta, kojem treba omogućiti stalno zaposlenje. Dio stanovništva može se baviti samo poljoprivrednom proizvodnjom. Osnovni radni resursi u poljoprivredi nadalje bi bili zaposleni, umirovljenici i ostali članovi domaćinstva. - Obnova gospodarskih objekata, mehanizacije i motorizacije na gospodarstvu. Obnovu bi trebalo prilagoditi interesima gospodarstva, a osnovna podjela je dali će biti naturalni ili robni proizvođač, te veličina korištenog zemljišta i radne snage. Obnovu gospodarskih objekata treba sagledati s aspekta da zadovoljavaju smještajne i zoohigijenske uvjete stoke i uvjete zaštite čovjekove okoline. Suvremeni razvoj poljoprivrede treba zasnivati na visokom stupnju mehaniziranosti. - Razvijati uslužne i preradbene kapacitete usklađene potrebama gospodarstva i sirovinskoj osnovi. - Udruživanje istovjetnih poljoprivrednih gospodarstava (udruga ili zadruga) radi rješavanja zajedničkih interesa. - Državna politika prema agraru trebala bi biti dijelom selektivna i usmjeravati razvoj nerazvijenog i porušenog područja s povoljnim uvjetima kreditiranja. - Stručna poljoprivredna služba treba biti u funkciji proizvođača, ažurna, suvremena i dostupna, a veterinarsku službu što prije organizirati. - Primijeniti Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji ukazuje da se zemljište treba koristiti. Razvijati zakup zemljišta. - Stručno izraditi realne programe razvoja i društveno ih pratiti. - Urediti (hidromeliorirati) zemljište i regulirati izvorske i bujične ili oborinske tokove. Proizvodna orijentacija će se i dalje zasnivati na tradicionalnom i farmerskom stočarstvu, jer se na taj način mogu najbolje koristiti prirodni potencijali (oranice, livade, pašnjaci, šume). Stočarska proizvodnja bila bi naturalna i visoko tržišna. Stočarska proizvodnja je glavna proizvodna grana poljoprivrede. Razvitak ostalih djelatnosti (šumarstvo, industrija, iskorištavanje mineralnih sirovina, turizam, trgovina i ugostiteljstvo) Šumarstvo Pored zaštite šumskih površina, korištenje drvne mase odvijat će se u tri smjera: - korištenje drva iz melioriranih niskih površina čišćenjem u vlastitoj režiji kombinirano s radom

zainteresiranih korisnika - organiziranja vlastite režije za sječu u borovim kulturama (proredi i oplodna sječa) Čišćenje melioriranih niskih šuma ima u naravi karakter “proreda”. Ovim zahvatom potrebno je zadržati kvalitetnija stabla i vrjednije vrste a uklanjati lošija i suvišna, u cilju povećanja prirasta sastojine, posebno debljinski.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

62


Potencijali šumsko gospodarske osnove se u budućnosti trebaju koristiti u cilju obogaćivanja gospodarske strukture područja. Šume isključivo osnovne namjene obuhvaćaju zaštitne šume i šume posebne namjene. Zaštitne šume uključuju i zaštitno zelenilo i pejzažne površine uz naselja općine Muć. Imaju funkciju zaštite tla od erozije, zaštite naselja i drugih gospodarskih zona, športsko rekreacijskih i drugih zona. Pridonese prirodnim vrijednostima područja, poboljšanju mikroklimatskih i ekoloških uvjeta. Planirana područja zaštitnih šuma treba pošumljavati autohtonim biljnim vrstama te osigurati mjere zaštite od požara (prosjeci, hidranti, osmatračnice i druge mjere). Industrija, servisi, zanatske usluge, specifični oblici turizma i rekreacije djelatnosti su koje je u budućem razvitku gospodarstva ovog područja potrebno podsticati i razvijati (usklađeno sa zahtjevom zaštite i očuvanja čovjekova okoliša). U dosadašnjem periodu ovaj segment gospodarstva je na ovom području bio potpuno nerazvijen, ali orijentaciju područja isključivo ka razvitku poljoprivrede i industrijskih djelatnosti (pretežito zagađivača) potrebno je dopuniti i obogatiti komplementarnim djelatnostima vezanim uz preradbene kapacitete (prerađivačka industrija, mljekare, pršutane, proizvodnja sireva i sl.). U budućoj prestrukturaciji i razvoju gospodarstva potrebno je postupno aktivirati potencijale za razvoj turizma koji će unutar sebe definirati prateću industriju. Zacrtani program razvoja na zdravim i prirodno podarenim osnovama uz sve državne mjere zahtijevat će provođenje održivog razvitka. U cilju utvrđivanja smjernica razvitka turizma ovog područja nužno je sagledati cjelokupan turistički potencijal ovog kraja. Razvojem turizma izravno bi se doprinijelo razvoju ugostiteljstva, prometa i trgovine, a indirektno preko ugostiteljskih usluga i razvoju poljoprivredno-prehrambene industrije. Potencijali za turističku valorizaciju su: - prirodne ljepote, bogata i bujna vegetacija te specifična poluplaninska klima (zdravstveno-

rekreacijski i izletnički turizam;) - športski turizam (konjički športovi) - kulturno povijesna baština - seoski i eko turizam u lokalnim eko pansionima U dosadašnjem razvoju područja u predratnom periodu očita je povezanost između koncentracije stanovništva i razvitka uslužnih sadržaja. Osim toga, obnova uslužne mreže, prije svega trgovačke kao i raznih zanatskih radnji, smatra se jednom od pretpostavki obnove življenja na ovom području. Uglavnom se radi o interesu privatnog kapitala da uz relativno mala ulaganja osigura snabdijevanje stanovništva osnovnim prehrambenim artiklima i drugom robom za svakodnevnu uporabu. Razvoj trgovačke djelatnosti temelji se na namjeri da općinsko središte bude i trgovačko središte cijelog kraja u kojem će biti moguća nabavka onih vrsta poljoprivrednih i industrijskih proizvoda koji su nužni za funkcioniranje suvremenih poljoprivrednih gospodarstava.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

63


Značajniji povratak stanovništva, njegovo zapošljavanje razvojem vlastitih gospodarstava, odnosno u prehrambeno-prerađivačkoj industriji, veće dnevne migracije kao i očekivani razvoj turizma (seoskog, zdravstvenog, izletničkog) povoljno će utjecati na razvoj ugostiteljske infrastrukture, posebno na atraktivnim izletničkim mjestima, odnosno u većim naseljima te u porodičnim domaćinstvima. Obnova i razvoj poljoprivrednih gospodarstava, prerađivačke industrije na bazi poljoprivredne proizvodnje (manji pogoni za klaonice, prerade mlijeka, pčelarskih proizvoda, pakiranje povrća, prerade voća i sl.) utjecat će na razvoj nekih zanatskih grana koje su nužne za normalno poslovanje i trebaju biti locirane uz proizvodnju. Ovo se posebno odnosi na usluge servisa na poljoprivrednoj mehanizaciji, zatim opremi na specijaliziranim poljoprivrednim gospodarstvima i prerađivačkim pogonima. Pretpostavlja se da će općinsko središte (kao sjedište lokalne uprave te kulturno-obrazovni centar) razviti potrebe zanatskih usluga primjerenih koncentraciji stanovništva. Iskorištavanje mineralnih sirovina Nalazišta arhitektonskog kamena, kvarca i gline predstavljaju dobru osnovu za uspostavu industrije građevinskog materijala. Razvoj ove industrije treba sagledavati na široj razini i kroz ostvarivanje suradnje s već razvijenom građevinskom operativom obližnjeg regionalnog središta. Na području Neorića ovim Planom se na temelju rudarske koncesije zadržava postojeće polje za eksploataciju mineralnih sirovima „Bujakovac“ i to za eksploataciju tehničko građevinskog kamena koje zauzima površinu 5,47 ha. U funkciji prerade kamena na području Gizdavca omogućava se proizvodna zona površine 1,46 ha prema izdanoj lokacijskoj dozvoli. Društvene djelatnosti Društvene djelatnosti, tj. uslužne djelatnosti podižu obrazovnu i kulturnu razinu stanovništva, zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnog stanovništva, ostvaruju kvalitetnije ustrojstvo opskrbe, servisa i drugih usluga, te osiguravaju rekreaciju i odmor stanovništva. U cilju racionalne i funkcionalne organizacije života u naselju potrebno je osigurati racionalniji i funkcionalniji razvitak, razmještaj i strukturu središnjih uslužnih funkcija. Sve funkcije u središnjim naseljima potrebno je razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom Županije i to u odnosu na gravitacijsko područje, kako bi se stanovništvu i drugim korisnicima na racionalan način približile središnje i druge funkcije, a osobito one koje su im potrebne češće ili svakodnevno, pružajući im približno jednake uvjete života. U Prostornom planu su osigurani prostori i uvjeti za smještaj i razvitak sustava društvenih djelatnosti: - predškolske ustanove - osnovne škole - građevine kulture i sporta - zdravstvene i socijalne ustanove - vjerske građevine - ostale građevine javnog interesa Društvene djelatnosti obuhvaćaju sadržaje koji se uređuju u sklopu građevina druge namjene ili grade kao samostalne građevine namijenjene upravi, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, predškolske i obrazovne (školske), kulturne, vjerske, administrativne, i dr.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

64


Građevine društvene djelatnosti obuhvaćaju i sportsko-rekreacijske građevine koje se javljaju uz određene sadržaje (prvenstveno škole). Športske građevine, osim u posebnim zonama športa i rekreacije mogu se graditi i kao sastavni dio mreže objekata društvenih djelatnosti (prvenstveno škola), ukoliko unutar građevinskog prostora nema dovoljno prostora za osiguranje potrebitog (propisanog) standarda. Razvojem društvenih djelatnosti potrebno je u potpunosti zadovoljiti potrebe stanovništva u oblasti predškolskog odgoja, osnovnog obrazovanja, zdravstvene zaštite i fizičke kulture. Mrežu osnovnih škola ubuduće će se popunjavati u skladu s demografskim potencijalima školskog uzrasta. Obzirom na znatan broj starijih osoba na ovom području treba planirati službu za skrb o starim i nemoćnim osobama. Da bi se na ispravan način sagledala nerazvijenost mreže objekata i usluga društvenog standarda potrebno je vrednovati prostorno funkcionalne odnose novih općina u sastavu bivše općine Split te u Županiji. U razvoju područja općine Muć razlikuju se dva osnovna razdoblja. U razdoblju koje je trajalo do kraja II. svjetskog rata ovo se područje razvijalo na temelju poljoprivrede. Poljoprivreda kao osnovica razvoja uvjetovala je i tip naseljavanja oko polja za ratarska naselja i u pobrđima za stočarska naselja, te tip naselja koja su uglavnom nekompaktna i sastavljena od više zaselaka. Poslije II. svjetskog rata razvoj se temeljio na industriji, ali su se industrijski pogoni locirali uglavnom na priobalnom području i to pretežito na užem području Splita i njegovim predgrađima, što je imalo za posljedicu jake migracije stanovništva ka obali. Takav tip urbanizacije uvjetovao je funkcionalne i strukturalne konflikte. Posljedica je toga da je cijeli prostor općine Muć funkcionalno ovisan o Splitu, budući da stanovništvo na tom području može zadovoljiti svega 1/4 svojih potreba. Međutim i unutar prostora općine Muć razvoj je bio polariziran tj. koncentriran na okopoljskim prostorima. Stoga je intencija nove administrativno-teritorijalne podjele upravo postizavanje više razine opremljenosti područja središnjim funkcijama. 3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora Jedan od temeljnih pristupa u korištenju prostora je očuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora, jer sva kulturna dobra zajedno sa okolinom čine prostornu baštinu. Obzirom da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji je element nedjeljiv, nameće se potreba integralnog pristupa analizi, vrednovanju i zaštiti prostora koja se temelji na činjenici da kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, te ju je potrebno zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije temeljnih vrijednosti. Osim pojedinačnih građevina kulturnu baštinu čini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode. Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne pejzažne prostore znači osiromašenje i gubitak za cijelu zajednicu. Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim i etnološkim i povijesnim karakteristikama, uključeni u budući razvoj.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

65


Prostornim planom su utvrđene mjere zaštite prostora, odnosno zaštite; - krajobraznih vrijednosti - prirodnih vrijednosti i - kulturno povijesnih cjelina Povijesne naseobinske i graditeljske cjeline, prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja s pripadajućim parcelama, te fizičkim vizualno istaknutim okolišem, moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak Općine i Županije. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće:

- Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; - Poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenog poljoprivrednog zemljišta,

zadržavajući njihov tradicijski i prirodni ustroj (osobito terasastih površina); - Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, poljskih putova i

šumskih prosjeka); - Očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu

izvornom okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom; - Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i

ambijentalne vrijednosti; - Očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća), ali i svih

drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;

- Očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura);

- Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja;

- Očuvanje prirodnih značajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.

Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih i naseljskih cjelina Prirodna baština Osnovna intencija zaštite prirode jest maksimalno očuvanje sklada među prirodnim i ljudskim radom stvorenim vrijednostima, obzirom da su interesi za korištenje prostora često vrlo konfliktni (turizam, stambena izgradnja, poljoprivreda, infrastruktura i dr.) te dovode u pitanje dalju egzistenciju posebno vrijednih prirodnih predjela. Na području općine Muć se ne nalazi niti jedna prirodna vrijednost zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05.) koja je upisana u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, već su dijelovi područja obuhvaćeni prijedlogom Nacionalne ekološke mreže. Prostornim planom uređenja općine Muć propisuje se očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštita prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili. - U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine,

šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo uklanjanje; osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka, travnjaka i pašnjaka.

- Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

66


- U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza, istaknuti posebnosti krajobraza, planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito treba od izgradnje štititi panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina.

- Treba zabraniti sve radnje kojima se na prirodnim vrijednostima predloženim za zaštitu umanjuje prirodna vrijednost odnosno narušavaju svojstva zbog kojih se predlaže zaštita.

- Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

- Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi.

- Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

- Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost / prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.

- Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 70/05).

- Zabranjeno je oštećivati, uništavati i iznositi sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne arheološke i druge nalaze te mijenjati stanišne uvjete u objektu, njegovu nadzemlju i neposrednoj blizini.

- Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Općine treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova.

Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune ovog područja, prema dostupnim podacima iz Crvenih knjiga i postojećih stručnih studija, na području Općine Muć stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta od kojih se prvenstveno izdvajaju sisavci (vuk, vrtni puh, europski zec, dugokrili pašnjak, riđi šišmiš, sivi puh, Blazijev potkovnjak, južni potkovnjak, veliki potkovnjak, mali potkovnjak, vjeverica), ptice (crnoprugasti trstenjak, mala prutka, primorska trepteljka, suri orao, ćukavica, zmijar, eja livadarka, afrička kukavica, planinski djetlić, crna žuna, vrtna strandica, mali sokol, sivi sokol, prugasti orao, voljić maslinar, čapljica voljak, sivi svračak, ševa krunica, mala šljuka, troprsti zlatar), vodozemci i gmazovi (kopnena kornjača, mali vodenjak, gatalinka, crvenkapica, ribarica), ribe (oštrulja, dalmatinska gaovica, primorska pastrva, glavatica, potočna pastrva, ilirski klen, turski klen). Za spomenute vrste propisuju se slijedeće mjere zaštite: - U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te

skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije.

Za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja zatvorena za javnost, a u špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom postavljanja vrata na ulazu u špilju, ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet špilje. U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine Muć.

- U cilju zaštite velikih zvijeri, nužno je prije izgradnje novih prometnica ili preinake postojećih, što bi moglo dovesti do presijecanja migratornih puteva, izraditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu kojom će se, između ostalog, sagledati i utjecaj fragmentacije staništa na

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

67


opstanak vrsta na ovom prostoru. Kako bi se sačuvala cjelovitost staništa velikih zvijeri potrebno im je omogućiti siguran prijelaz preko brzih prometnica (izgradnjom tunela, vijadukata, zelenih mostova), uz istovremeno onemogućavanje direktnog prijelaza (izgradnjom odgovarajućih ograda) kako bi se smanjila opasnost od stradavanja.

Sva dosadašnja neuređena odlagališta i divlje deponije potrebno je sanirati, te ih zajedno s legalnima, urediti na način da im velike zvijeri ne mogu prići i hraniti se na smeću. Najučinkovitiji način je ograđivanje deponija električnom ogradom.

- U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova). U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata. U cilju zaštite vrsta ptica koja se gnijezde na liticama stijena i otočićima, potrebno je spriječiti svako planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti stanište ovih vrsta ptica.

- U cilju zaštite vodozemaca i gmazova potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa.

- U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom regulacija vodotoka. - U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima

voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodnogospodarskim zahvatima. Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanje šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa; te sakupljačke aktivnosti kolekcionara.

Na području Općine Muć utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene, Dalmatinske vapnenačke stijene, Ilirsko-jadranska, primorska točila, Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, Primorske termofilne šume i šikare medunca, šume običnog i crnog bora na dolomitima, stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike) za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja: - treba očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje

svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja (monitoring).

- spriječiti nestajanje travnjaka i pašnjaka (putem ispaše, poticati ekstenzivan način stočarstva),

- pošumljavanje treba obavljati autohtonim vrstama drveća, a uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik.

- u gospodarenju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove, produljiti sječivu zrelost gdje je to moguće, prilikom dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela, stara i suha stabala, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu.

- Područje Svilaje te točkasti lokaliteti Zubanove jame, Velike špilje kod Neorića, Lokvina špilja i Dragića špilja uključeni su u prijedlog preliminarne nacionalne ekološke mreže (NEM).

Krajobraz Cjelovita prostorna, biofizička i antropogena struktura koja se kreće od potpuno prirodne do pretežne ili potpuno antropogene sredine čini krajobraz jednog područja. Novim pristupom razvoja u prostoru pored neizbježnog i nužnog razvoja nameće se stalna i nužna potreba zaštite i očuvanja ukupne prostorne baštine kao prirodnog i kultiviranog krajobraza, s posebnim naglaskom na karakteristična naselja, područja uz naselja, područja s

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

68


naglašenim značenjem kulturnih krajolika (tradicionalni oblici poljodjelstva, ratarstvo, voćnjaci, vinogradi i sl.) Prostornim planom se naglašavaju područja i dijelovi koja imaju krajobraznu vrijednost i kojim se utvrđuju stanovita manja ili veća ograničenja u korištenju vodeći računa o slijedećim činjenicama i uvjetima korištenja: - kultivirani krajobrazi – osobito vrijedno obradivo tlo – kao svjedoci su ljudske prisutnosti i

njihova načina života na određenom području - očuvanje tradicionalnih oblika korištenja zemljišta povećava biološku raznolikost - očuvanje tradicionalnog izgleda seoskih naselja na način da se očuvaju morfološke i

strukturne značajke graditeljske baštine, osobito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski obiteljski vrt. Novu izgradnju usmjeriti tako da bude na tragu tradicijske izgradnje sa svim suvremenim komforom, ali primjerenom seoskom domaćinstvu.

- tradicionalna poljoprivredna djelatnost determinira identitet submediteranskog krajolika - tradicionalno uređenje ostalih poljoprivrednih površina - prostori s više očuvane prirodne vegetacije i očuvanog tla su značajniji za opću ekološku

stabilnost krajobraznog prostora. Prirodnim krajobrazom smatra se područje šuma (zaštitne šume i šume posebne namjene) Radi očuvanja vrijednosti i autentičnosti krajobraza, planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajobraz kako bi se očuvale lokalne posebnosti, što se posebno odnosi na eventualni prolaz infrastrukturnih koridora područjem kultiviranog krajobraza. Kod izgradnje objekata u funkciji poljoprivrede također je potrebno voditi računa o očuvanju krajobraza. U cilju zaštite i očuvanja prirodnog krajobraza potrebno je : • poticati regeneraciju šuma i obogaćivanjem krajolika podizanjem novih šuma uz naselja, na

kraškom i planinskom području, očuvati postojeće šume i zaštititi ih od prenamjena i krčenja • pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i slivnog područja bujica i vodotoka

(biološki radovi u slivu) • mjerama prevencije sprečavati šumske požare, gradnjom požarnih putova i presjeka • očuvati speleološke objekte (spilje, jame) i druge oblike krša, očuvati prirodne vodne

krajolike U cilju očuvanja kultiviranog krajobraza potrebno je: • poštivati utvrđeno građevinsko područje kao maksimalno izgrađeni prostor a gradnju izvan

građevinskog područja prilagoditi slici krajobraza. • očuvati fizionomiju starih ruralnih cjelina, na način da se očuvaju autentične cjeline zaseoka

bez povezivanja s drugim zaseocima. • pažljivim smještajem novih građevina te poštivanje lokalne tradicijske arhitekture,

prvenstveno u volumenima i oblicima • zahvate u prostoru kao: interpolacije, rekonstrukcije i dogradnje stambenih građevina i

izgradnja pomoćnih i gospodarskih građevina u naseljima u središtu i njihovom neposrednom okolišu provoditi na način da se uklope u krajobraz.

Poljoprivredno zemljište Prostornim planom je određeno vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište i obradivo poljoprivredno zemljište. Poljoprivredno zemljište cijeni se kao osobito ograničena vrijednost i zbog toga se štiti od promjene namjene. Nadležna državna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zaštite poljodjelskog zemljišta:

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

69


• popisati parcele i bonitet obradivoga tla na području obuhvata ovog Prostornog plana • voditi popisnik neiskorištenog poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu • skrbiti o davanju u zakup neiskorištenoga poljodjelskog zemljišta u privatnom i državnom

vlasništvu • provoditi politiku svrhovitog iskorištavanja poljodjelskog zemljišta u skladu sa zakonom

Poljoprivredne površine štite se od svake gradnje koja bi mogla ugroziti njihovu osnovnu poljoprivrednu namjenu, osim one predviđene ovim odredbama (stambeni i gospodarski objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje). Predviđena je izrada cjelovite gospodarske osnove razvoja poljoprivrede. Pri tome se ne is-ključuje mogućnost izrade i drugih programa uređenja i korištenja poljoprivrednog zemljišta za pojedine veće poljoprivredne komplekse. Šumsko zemljište Način zaštite, uređenja i korištenja šuma unutar granica značajnih krajolika i drugih šuma odvija se temeljem šumsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima i standardima. Postojeće šume, većim dijelom u privatnom vlasništvu, ne mogu se prenamijeniti za druge namjene. U cilju zaštite šumskog zemljišta važne su mjere: • izraditi šumsko-gospodarske osnove za privatne šume • makiju i šume penjače, koje prevladavaju u privatnim šumama uzgojem prevesti u viši

uzgojni oblik • pošumljivati šikare, paljevine, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za

poljodjelstvo • izgrađivati šumske putove, vatroobrambene prosjeke, uređivati i čistiti šumsko zemljište u

skladu sa šumsko-gospodarskim osnovama. Režimi zaštite šuma utvrđeni su u skladu s njihovom namjenom. Korištenje i uređenje zaštitnih šuma (naselja, erozijskih područja) mora biti podređeno njihovoj ekološkoj (zaštitnoj) funkciji, te se osnovni princip gospodarenja sastoji u održavanju i pomlađivanju s ograničenim iskorištavanjem. Unošenje rekreacijskih i drugih funkcija u šumska područja mora biti podređeno osnovnoj prirodnoj funkciji što znači da treba preferirati skromne objekte, a prvenstveno urediti i rekreacijske površine te ih održavati u prirodnom stanju (livade, proplanci i sl.). Kod pošumljavanja treba saditi autohtone šumske vrste. U tom smislu na šumskim površinama dozvoljava se i gradnja objekata koji su u funkciji zaštite tog prostora, a to su objekti od interesa za gospodarenje šumama i lovištima. Graditeljska baština Dosadašnja istraživanja i saznanja o ovom prostoru nedvojbeno svjedoče o kontinuitetu naseljenosti od prapovijesnih vremena do naših dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stoljeća ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih građevina i groblja, starokršćanskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih građevina. Prostor općine Muć je, zahvaljujući svom geografskom položaju bogat kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim u različitim vremenskim periodima i pod različitim kulturnim utjecajima Zbog

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

70


svoje fizičke strukture graditeljsko nasljeđe tog područja osjetljivo je i sklono propadanju pod trajnim utjecajima i pritiscima aktivnog života. Spoznaja da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim prostorom postala je jedno od glavnih načela na kojem se zasniva suvremena teorija zaštite kulturne baštine. Na tim je principima definiran i novi segment zaštite kulturne baštine, a to je pojam krajolika i prostorne baštine. Uz tradicionalne pojmove zaštite spomenika kulture i prirode, sada se ravnopravno pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti. Smatrajući da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja cjelinu čiji su elementi nedjeljivi, nameće se potreba integralnog pristupa analizi i vrednovanju prostora. Jedna od osnovnih zadaća zaštite kulturne baštine, osim zaštite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, je težnja da se spriječi devastacija neposrednog prostora, kako bi očuvao svoje autentično okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i značenje. Sva inventarizirana nepokretna kulturna dobra na području općine Muć imaju svojstva kulturnog dobra i shodno tome podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na trenutni pravni status njihove zaštite. Pravni status zaštite obuhvaćen je sljedećim kategorijama: - kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara - preventivno zaštićeno kulturno dobro - evidentirano kulturno dobro - zaštita prostornim planom Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su prema vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je sljedeća: • povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja, • povijesne građevine i sklopovi, • elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine s uređajima, • područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe • arheološka nalazišta i lokaliteti, • krajolik ili njegov dio • etnozone Prapovijesne gradine i gomile pa i srednjovjekovna groblja s tragovima onovremenih crkava, nalaze se danas udaljena od naselja pa im prijeti oštećenje i rušenje. Gradnju treba usmjeravati van tih područja na kojima je potrebno provoditi arheološka istraživanja. Kao što je ranije navedeno, ruralne cjeline su temelj kulturnog identiteta mućkog kraja, te sa svojim općinskim središtem čine jedinstvenu cjelinu. Prilikom obnove sela potrebno je očuvati njihovu povijesnu matricu i tradicijski položaj bez širenja građevinskog područja prema plodnim poljima, uz zadržavanje zelenih cezura između pojedinih zaselaka. Kod eventualnog širenja građevinskih zona potrebno je očuvati odnos izgrađenog dijela povijesnih zaselaka s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama (vrtovima) unutar naselja. Povijesna specifičnost mnogih prostora su i mnogobrojni stočarski stanovi koji se razlikuju veličinom, strukturom, organizacijom prostora, arhitektonskim oblicima i sadržajima, te njihove karakteristike uz očuvanu prirodnu sredinu, daju posebnu vrijednost tim područjima. Stoga bi pronalaženje adekvatne uloge u prostoru, danas potpuno zapuštenim dijelovima, omogućilo njihovo oživljavanje a samim tim povećalo atraktivnost cjelovitog prostora. Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okolišem (vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem, pristupom i sl.): Raznim mjerama na razini lokalne zajednice poticati obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih kuća; Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spomenička svojstva mogu putem nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnoga proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i vrsnu obnovu povijesno vrijednih zgrada.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

71


Sakralni i civilni kompleksi uređuju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i projekata, a metodom i sadržajem utvrđenim ovim planom. Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra. Ukoliko se sakralni i civilni kompleksi nalaze unutar područja urbanih, poluurbanih i ruralnih cjelina režime zaštite navedenih kulturnih dobara potrebno je uskladiti na razini detaljnog plana izrađenog metodom i sadržajem utvrđenim ovim planom. Također se određuje da arhitektonski projekti ili projekti uređenja koji se na bilo koji način odnose naspram pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra (registriranog, preventivno zaštićenog ili evidentiranog) trebaju imati posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, odnosno konzervatorsku suglasnost istog. Projektima uređenja ili arhitektonskim projektima pojedinačnih kulturnih dobara najvišeg (međunarodnog i nacionalnog značaja) trebaju prethoditi konzervatorske studije kao primarni ulazni podatak. Vrijedne ambijentalne cjeline groblja, okružene kamenim zidovima, s očuvanim starim nadgrobnim spomenicima klesanim u kamenu te zelenilom treba održavati i čuvati u okviru prostorne organizacije i kamene plastike nadgrobnih ploča. Potrebe za širenjem groblja rješavati u zoni manje ekspozicije groblja, uz očuvanje intaktnosti postojećeg. Sve zahvate koji se odnose na obnovu i rekonstrukciju postojeće strukture groblja, moguće je rješavati uz posebne uvjete, odnosno prethodnu dozvolu Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu. Preporuča se da se stara likovno kvalitetna spomenička obilježja u slučaju preuređenja grobnica i zamjene novima, pohrane u zasebnom dijelu groblja koji se može urediti kao mali lapidarij. Arheološki lokaliteti koji su istraženi ili potencijalni, predstavljaju važan element kulturne baštine, značajan za povijesni i kulturni identitet prostora. Označeni su približnom lokacijom na karti, a samo ih je vrlo malen broj istražen, dokumentiran i prezentiran. Upravo zbog stupnja neistraženosti svrstavaju se u grupu ugroženih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara. Većina lokaliteta indicirana je na temelju slučajnih nalaza, no veći broj čini skupina potencijalnih nalazišta, pretpostavljenih na temelju indikativnih toponima, geomorfološkog položaja, povijesnih podataka, kontinuiteta naseljavanja, te brojna područja uz materijalne ostatke povijesnih građevina. Etnozone se uređuju stvaranjem mreže naselja u kojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije. Kako je očuvanje etnoloških vrijednosti neposredno vezano uz očuvanje vitaliteta naselja, potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fondacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralaštvu stanovnika etnozona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za radne običaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljačkim domaćinstvima). Unutar prostora etnozona potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora građenja van građevinskih područja ili zona izgradnje u agrarnim područjima, te usmjeravati izgradnju objekata unutar područja tradicionalne izgradnje ruralnih naselja. Također se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine koji se štite kao pojedinačna nepokretna kulturna dobra. Spomenici kulture čine funkcionalno jedinstvo sa prostorom koji ih okružuju te se time nastoji provesti mogućnost i čuvanje spomenika kulture kako bi oni postali sastavni dio življenja, a po tome da se stvore mogućnosti njihovog neposrednog popravka i daljnjeg čuvanja. Spomenike kulture nikako se ne smije shvatiti kao ograničavajuće čimbenike razvoja, tj. Kao izolirani prostor koji se prepušta sudbini i čeka bolja vremena. Spomenici kulture se moraju uklopiti u razvoj kao logičan dio cjeline življenja na ovom prostoru. Spomenik kulture pri planiranju i uređivanju prostora treba smatrati povijesnim i prostornim logičnim ishodištem svakog urbanističkog

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

72


poteza, a prostornu i razvojnu politiku treba usmjeriti prema oživljavanju i obnovi spomenika kulture. Spomenici kulture područja općine Muć svrstavaju se u slijedeće cjeline: - Prapovijesni spomenici kulture – gradine, gomile, spilje - Antički spomenici kulture – naselja, gospodarske kuće, utvrde, grobovi - Srednjovjekovni spomenici kulture – ostacio crkava, groblja, stećci - Srednjovjekovne utvrde - Urbane i ruralne cjeline – kuće i sklopovi kuća - Stočarski stanovi - Novovjekovne crkve i groblja - Vodenice - Mostovi - Čatrnje i bunari Svi lokaliteti i objekti označeni kao prethistorijski, antički, starokršćanski, srednjovjekovni i novovjekovni spomenici tretiraju se kao arheološke zone, te ne njima nije dozvoljena izgradnja, niti izvođenje zemljanih radova. Ukoliko se radi o izgrađenom prostoru, svim zadacima treba prethoditi traženje suglasnosti od strane nadležnog zavoda, te potom arheološko istraživanje i nadzor. Ukoliko se prilikom iskopa temelja, ili drugih radova na uređenju terena naiđe na arheološke nalaze potrebno je obustaviti radove i obavijestiti nadležnu instituciju. Prema registru nepokretnih spomenika kulture u Konzervatorskom zavodu Uprave za zaštitu spomenika kulture u Splitu, registrirani su slijedeći spomenici kulture (po naseljima);

1. SUTNA - Kasnosrednjovjekovna nekropola-Šolića brig; 2. MUĆ GORNJI - Arheološki lokalitet oko crkve sv.Petra (Andetrium); Evidentirani su sljedeći spomenici kulture: 3. DONJE POSTINJE - Crkva gospe od snijega; 4. DONJE POSTINJE - Gradnina-crkvina (ilirska gradina), 5. GORNJE POSTINJE - Crkva ime Isusovo; 6. GORNJE POSTINJE - Rimsko paljevinsko groblje; 7. GORNJE POSTINJE - Izvor stuba(nalaz opeke); 8. DONJI MUĆ - Križina (Prapovjesna gradina); 9. DONJI MUĆ - Kmeti (ilirska gradina); 10. DONJI MUĆ - Gradina (ilirska gradina); 11. DONJI MUĆ - Crkva sv. Mihovila (gotička crkva) 12. DONJI MUĆ - Barokna palaća Cambi; 13. DONJI MUĆ - Arheološki lokaliteti (prapovjesni i rimski nalazi); 14. DONJI MUĆ - Šuma Borovaća (ostaci rimske arhitekture); 15. DONJI MUĆ - Crkva mala Gospe (Sv.Ante) 16. DONJI MUĆ - Arheološki lokalitet (nalaz koji ukazuje na rimko naselje); 17. DONJI MUĆ - Rimska nekropola; 18. DONJI MUĆ - Burića grdaina (prapovjesna gradina); 19. DONJI MUĆ - Crkva Sv.Ivana - Tokići; 20. GORNJI MUĆ - Istočno od vododerine kod župne kuće (prapovijesni nalazi); 21. GORNJI MUĆ - Crkva sv. Petra; 22. GORNJI MUĆ - Ćukova gradina (Ilirska gradina); 23. ZELOVO - Crkva sv.Ante; 24. SUTINA - Bunar u litici; 25. SUTINA - Pučka kuća;

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

73


26. SUTINA - Dobreč-grudine (najizdašniji nalaz rimske arhitekture); 27. SUTINA - Crkva sv. Ilije, 28. SUTINA - Područje oko crkve sv. Ilije; 29. NEORIĆ - Crkva svih Svetih; 30. NEORIĆ - Župna crkva svih Svetih; 31. NEORIĆ - Gradina (istočna glavica-prapovjesno utvrđenje); 32. NEORIĆ - Gradina (zapadna glavica-prapovjesno utvrđenje); 33. NEORIĆ - Kulina (temlj srednjevjekovnog utvrđenja); 34. GIZDAVAC - Prapovjesna gomila; 35. GIZDAVAC - Crkva sv. Luke; 36. ZELOVO - Crkva sv. Ilije; 37. GORNJE OGORJE - Crkva sv.Jure; 38. GORNJE OGORJE - Nekropola; 39. GORNJE OGORJE - Stari gaj (nalazište pet solidusa); 40. GORNJE OGORJE - Smrduša (otvorena lokva); 41. DONJE OGORJE - Arheološki lokalitet-Zlopolje; 42. RADUNIĆ - Crkva sv.Ante; 43. VELIKA MILEŠINA - Crkva sv. Svetih; 44. BRAČEVIĆ - Utvrda Brečevo; 45. CRIVAC - Crkva sv. Marka; 46. CRIVAC - Mali gaj (prapovijesni lokalitet), 47. RAMLJANE - Crkva sv.Ivana; 48. RAMLJANE - Prapovijesna gradina; 49. RAMLJANE - Jelačića gradina; 50. RAMLJANE - Sajmište (površinski nalaz uništenih rimskih tegula). 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava Prostornim planom se određuje da trase i površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava čine: − građevine cestovnog prometa − građevine sustava veza − građevine vodoopskrbe i odvodnje, te uređenja bujica − građevine u sustavu energetike

Planom se posebno naglašava potreba vođenja infrastrukture koristeći postojeće koridore i formiranje zajedničkih za više vodova, kako bi se izbjegle šume, vrijedno poljodjelsko zemljište te vrijedne prirodne i stvorene strukture, uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirode, krajolika i cjelokupnog okoliša. Cjeloviti prometni sustav čine međusobno povezani prometni podsustavi spregnuti u jedinstvenu funkciju pružanja prometnih usluga. Prometni podsustavi cestovnog, željezničkog, zračnog i telekomunikacijskog prometa oslanjaju se na logističku podršku koju omogućavaju terminali za putnički i teretni promet (često kombinirano za dva i više prometna podsustava) a organizacijski na javna poduzeća, prijevoznike, špeditere i agencije. Prijedlozi prioriteta nastoje osigurati za svaku granu prometa odgovarajući potrebni prostor ili koridor, vodeći računa o zaštiti okoliša. 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav Rješenje sustava cestovnog prometa u velikoj mjeri se oslanja na cjelovit i ranije provjereni model, koji je preinačen u skladu s ciljevima prostornog uređenja područja i, u međuvremenu, nastalim promjenama u korištenju prostora.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

74


Planirana mreža javnih cesta je razvrstana sukladno današnjem stanju i očekivanoj funkciji određenih cesta u budućem sustavu. Kako je razvrstavanje javnih cesta u nadležnosti Ministarstva, moguće su izmjene u skladu s dinamikom realizacije cestovnog sustava i trenutne uloge pojedinih cesta u sustavu. Prostornim planom je predviđena gradnja novih dionica javnih razvrstanih cesta, nerazvrstanih cesta i ulica u naselju te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu sa planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. Prostornim planom je utvrđeno da će cestovni promet imati primarno značenje u cjelokupnom prometnom sustavu s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova prometa. Planirana i izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značaju i očekivanom prometnom opterećenju na slijedeće kategorije: - državne ceste - županijske ceste - lokalne ceste i ostali nekategorizirani planinski protupožarni i gospodarski putevi Područjem obuhvata Prostornog plana uređenja općine Muć prolaze dvije državne ceste i to; D-56 Islam Latinski (D8) – Smilčić – Benkovac – Skradin – Drniš – Sinj (D1) D-15 Muć (D 56) – Klis (D1) U Programu građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine (N.N. br. 3/2005) predviđena je obnova – rekonstrukcija dionica državne ceste D 56 Sutina – Lučane, dužine 3,825 km i to u programu, III Ostali programi zahvata na državnim cestama, točka 26. – Projekti obnove neasfaltiranih državnih cesta. Kao koridor planirane ceste u istraživanju predviđen je koridor novo planirane državne ceste Klis – Muć – Drniš. Na postojećoj cestovnoj mreži državnog, županijskog i lokalnog značaja predviđeni su slijedeći zahvati: - korekcija nepovoljnih građevinskih elemenata trasa, prvenstveno na mjestima gdje su

prometne nezgode najčešće (proširenje profila cesta, povećanje horizontalnih i vertikalnih radijusa i sl.);

- modernizacija (asfaltiranje) preostalih važnijih lokalnih cesta sa tucaničkim kolnikom. Rekonstrukcijom postojećih državnih i drugih razvrstanih cesta potrebno je obuhvatiti cjelovito rješenje trase sa svom infrastrukturom, javno rasvjetom, uređenjem pješačkih nogostupa i dr. u naselju. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih obvezno je očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi Prostornim planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva uz postojeće cestovne prometnice, i uz one za koje su utvrđeni uvjeti uređenja prostora i to:

- za državne ceste 25 m širine od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste; - za županijske ceste 15 m širine od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste - za lokalne ceste 10 m širine od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.

Sva križanja se trebaju izvesti tako da vozilima omoguće sigurno uključivanje i isključivanje s ceste.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

75


S državnih cestovnih prometnica nije dozvoljen neposredni kolni priključak na parcelu. S županijskih i lokalnih cestovnih prometnica dozvoljen je direktan kolni pristup parceli ali na način da se priključci koji su u neposrednoj blizini priključuju na javnu cestu zajednički. Uz državne, županijske i lokalne prometnice (na područjima na kojima su ispunjeni posebni uvjeti u skladu sa zakonskim odrednicama) moguća je gradnja pratećih cestovnih objekata tj. benzinskih postaja sa ugostiteljskim objektima, servisima i praonicama automobila, motelom i sl. Uz ugostiteljske objekte, benzinske i servisne stanice i druge objekte pokraj cestovnih prometnica, radi čije djelatnosti dolazi do zadržavanja vozila, potrebno je osigurati posebne površine za parkiranje i zaustavljanje vozila izvan kolnika, a u skladu s važećim normativima. Promet u mirovanju se rješava javnim ili privatnim parkirališnim/garažnim prostorom. Postojeći deficiti parkirališnog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom javnih parkirališta/garaža, uglavnom u središnjim dijelovima naselja. 3.5.2. Energetski sustav Kao temeljne odrednice dugoročne koncepcije budućeg elektroenergetskog razvitka općine Muć navode se ove: − Postupna realizacija vlastitog sustava elektroopskrbe kao dijela jedinstvenog sustava HEP-

a s glavnom opskrbnom TS 35(110)/10(20) kV lociranom u centru područja i u blizini sjedišta općine čiju temeljnu strukturu predstavljaju postojeća električna mreža 35, 10 i 0,22/0,38 kV prenamijenjena za novi sustav distribucijskih napona 110, 20 i 0,23/0,4 kV.

− Izgradnja potrebnog broja novih elemenata sustava kao rezultat primjene dva temeljna kriterija i to: - teritorijalne raspodjele konzuma - propisane kvalitete isporučene električne energije, odnosno dozvoljenih padova napona

koji se praktički svode na određivanje graničnog međusobnog razmaka TS 20(10)/0,4 kV koji u naseljima gradskog karaktera iznosi u pravilu oko 500 m, a u seoskim naseljima i do 1000 m.

− Kao povoljnu okolnost u navedenom kontekstu predstavljaju postojeća nadzemna mreža 35, 10 i 0,4 kV koja se bez većih poteškoća može prenamijeniti za novi sustav distribucijskih napona 110, 20 i 0,4 kV izuzev TS 10/0,4 kV zbog potrebe prenamjene energetskih transformatora.

− Najveći će problem predstavljati transformatori 10/0,4 kV kojima će trebati postupno zamijeniti namotaje za novi nominalni napon umjesto 10 kV novi veći 20/0, 42/0,242 kV što u prosjeku iznosi i do 6.000 DM po jednom transformatoru 10/0,4 kV.

− Na području naselja seoskog tipa i buduća mreža biti će nadzemna kod čega posebno mjesne NN mreže trebaju se temeljiti na izoliranim vodovima NN (SKS vodovi) montirani na betonskim stupovima.

− Svi vodovi srednjeg napona (20 kV) i niskog napona trebaju biti koncipirani tako da se sastoje od: - glavnih vodova presjeka 3x95(120) mm2 Al na željezno-rešetkastim pocinčanim

stupovima za mrežu nadzemnog napona 20 kV i SKS vodova (izolirani) tipskog presjeka 3x70+71,5+2x16 mm2Al na betonskim stupovima za mjesne mreže niskog napona (0,4 kV),

- priključne vodove presjeka 3x25 i 3x50 mm2 AL za vodove 20 kV i 2(4)x16 mm2 Al SKS u mrežama niskog napona.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

76


Idejno tehničko rješenje sustava elektroopskrbe za planirani koncept izgradnje prostora Idejno rješenje budućeg sustava elektroopskrbe temelji se uz glavna načela planiranja razdjelnih sustava iz prethodne točke još i na ova dva polazna tehnička kriterija i to: - kriterij opterećenja i - kriterij dozvoljenog pada napona u mjesnim mrežama niskog napona koji se praktički svodi na

granične međusobne udaljenosti pojedinih TS 10(20)/0,4 kV koji iznosi oko 1.000 m (iz čega slijedi granična dužina glavnih vodova NN oko 500 m).

Obzirom na planirani koncept izgradnje prostora planirani sustav elektroopskrbe se sastoji od ove 2 temeljne skupine elektroprivrednih objekata i to: - Srednjenaponske mreže 35(110) i 10(20) kV - Mjesnih mreža 0,4 kV

Srednjenaponska i niskonaponska distribucijska mreža ovisno o varijanti izgradnje prostora sastoji se od: a) Za varijantu izgradnje unutar postojećih naselja:

- 1 DV 35 kV koji će se prenamijeniti za napon 110 kV - 1 TS 35/10/0,4 kV Muć koja će se prenamijeniti - 1 nove TS 35(110)/10(20) kV (rs 20 kV) - 6 izvoda 10(20) kV od kojih jedan djelomično kabelski namijenjen za opskrbu električnom

energijom sjedišta općine - potreban broj TS 10(20)/0,42/0,242 kV naveden u tabeli 5 iz koje je vidljivo kako je za

ovu varijantu izgradnje potrebno ukupno 136 TS 10(20)/0, 42/0,242 kV od kojih 36 postojećih i još 100 planiranih uvjetovanih uglavnom potrebom zadovoljenja navedenih naponskih prilika i elektrifikacijom više neelektrificiranih zaseoka

- 136 mreža 0,4 kV grupiranih u 17 naselja kao što je to grafički prikazano na situacijskom nacrtu u mjerilu 1:25.000 na slici 6 u prilogu.

b) Za varijantu potencijalno moguće izgradnje koja izlazi iz uobičajenih i vremenskih okvira planiranja elektroenergetskih sustava, ukoliko se pojave razmatrati će se posebno, jer njihova realizacija gledano s današnjih pozicija ne predstavlja realnu mogućnost. Smjernice i mjere za provedbu Danas na području općine Muć ima preko 2.900 elektroprivredna objekta čiju temeljnu strukturu tvore:

- 1 dalekovod 35 kV (DV 35 kV pod naponom 10 kV) - 1 dalekovod 10 kV (DV 10 kV) - 36 trafostanica 10/0,4 kV (TS 10/0,4 kV) uglavnom stupne (oko 58%) i tip "tornjić" (oko

36%) - 17 mjesnih mreža niskog napona (MM NN) s ukupno oko 100 nadzemnih vodova NN - preko 2.700 kućnih priključnih vodova.

Obzirom na planiranu izgradnju ovaj broj elektroprivrednih objekata bi se u budućnosti trebao višestruko povećavati. Iz navedenog proizlazi kako je elektroprivreda uz stanogradnju jedan od najvećih korisnika prostora s najvećim brojem objekata koncentriranih i lociranih posebno na područjima 17 stambenih naselja.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

77


Dodatni problem u konkretnoj situaciji proizlazi iz činjenice da u postojećoj elektroenergetskoj mreži, prema vrsti naselja, dominira nadzemna mreža koja je obzirom na kriterij korištenja prostora i općenito negativne ekološke posljedice na okoliš i najnepovoljnija. Iz navedenih razloga pri realizaciji planiranog sustava elektroopskrbe preporuča se držati ovih smjernica i mjera grupiranih u ove dvije temeljne skupine: - Tehnički elektroprivredni uvjeti, smjernice i mjere za provedbu Plana - Ekološki aspekti sustava elektroopskrbe. Sukladno PPDNŽ utvrđuju se smjernice za određivanje lokacija vjetroelektrana: - izvan zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode, - izvan planiranih građevinskih područja, infrastrukturnih koridora, visokih šuma i

poljoprivrednog zemljišta, - izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika, te s mora i glavnih prometnica, - udaljiti zonu vjetroelektrana od naselja i drugih objekata najmanje 500m, odnosno razina

buke za najbliže objekte ne smije prelaziti 40 dB(A), - uskladiti smještaj vjetroelektrana u odnosu na telekomunikacijske uređaje (radio i TV -

odašiljači, navigacijski uređaji) radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji, - voditi računa u odabiru veličine i boje lopatica i stupa o mogućoj vizualnoj degradaciji

prostora, - izraditi za karakteristične lokacije kompjutorsku vizualizaciju radi ocjene utjecaja

vjetroelektrana na fizionomiju krajobraza.

Konačne lokacije vjetroelektrana odrediti će se na temelju prethodnih istraživanja, studija podobnosti i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš. 3.5.3. Planirani razvitak telekomunikacija Brzi napredak telekomunikacija uvjetovao je promjenu koncepta u zavisnosti o razvoju komunikacijske tehnologije i primjeni novih tehničkih dostignuća na ovom području. Telekomunikacije općine Muć zasnivat će se na dvorazinskoj strukturi telekomunikacijskih mreža. Za izbor sustava komunikacija u komunikacijskim čvorištima daje se rješenje sa izdvojenim digitalnim stupnjevima (RSS) i njima prema potrebi pripadajućim digitalnim pretplatničkim modulima (RSM). Prostornim planom predviđena je gradnja novih i proširenje postojećih telekomunikacijskih sustava, što se odnosi kako na mjesne mreže tako i na spojne putove. Zbog velike mogućnosti zamjene i proširenja kapaciteta telekomunikacijski sustav će permanentno moći pratiti zahtjeve razvoja, tj. stvaranje mogućnosti za optički sustav povezivanja. Potrebno je proširiti i osuvremeniti mrežu poštanskih ureda na području općine. 3.5.4. Vodnogospodarski sustav Uređenje voda

Prirodno stanje površinskih voda Najveći dio područja općine Muć građen je od vapnenačkog stijenja gornje krede u kojima se pojavljuju zone krednih dolomita, a na potezu Crivac-Postinje-Muć-Neorić prostire se niska zona trijaskih nepropusnih naslaga.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

78


Na području su zastupljeni svi krški fenomeni i danas praktično sve oborinske vode koje padnu na površine sliva ubrzo poniru u podzemlje. Također u propusne stijene poniru i svi gravitirajući povremeni površinski tokovi s nepropusnih stijena (ponori u Mućkom polju, Zlopolju, koritu vodotoka Vrbe). Padavine se javljaju kroz čitavu godinu, ali su ipak nepovoljno raspoređene. Od ukupne godišnje količine oko 2/3 padavina pripada vlažnoj zismkoj polovici godine. Prema podacima sa orometarske stanice Muć srednja godišnja oborina iznosi oko 1600 mm (male godišnje padavine kreću se oko 1000 mm, a velike oko 2000 mmm). Vjerovatnost pojave uzastopnih sušnih mjececi je velika, a time i suše u vegetacijskom periodu. Bujični vodotok Vrba teće u donjem toku doline tijesne Vrbe i Crivačkog polja prije ulaska u Petrovo polje gdje se uljeva u rijeku Čikolu. Stijenska građa ove doline predstavlja djelomično nepotpunu (viseću) barijeru koja omogućava otjecanje dijela voda sliva izvora Čikole (i dijela voda vodotoka Vrbe preko povremeno aktivnog ponora u kanjonu Vrbe kod Crivca) u slivu priobalnog bočatog izvora Pantan. Polje Tisne Vrbe je površine cca 130 ha, a Crivačko polje cca 70 ha. Ove površine ugrožene su velikim vodama vodotoka Vrbe kao i vlastitim vodama. Cjeloviti melioracijski radovi na ovim poljima do sada su izostali. Mućko polje predstavlja zatvorenu krašku dolinu položenu između Donjeg Postinja i Neorića u smjeru sjeverozapad - jugoistok. Polje se nalazi na nadmorskoj visini između kote 415 m.n.m. (Donje Postinje) i kote 504 m.n.m. (križanje ceste Muć - Sinj sa cestom Split - Neorić). Dugo je oko 12,0 km, široko između 200 i 1000 m, a prekriva oko 650 ha geografske površine od koje oko 400 ha čine brutto poljoprivredne površine. Mućko polje je sačinjeno od četiri karakteristične morfološke i geološke cjeline: • Sutinsko - Neorićkog polja s vodotokom Sutina u koji se ulijeva čitav niz manjih i većih sjevernih bujičnih tokova (Bukovac, Javorak, Kačari, Mijaća potok) • Gornjeg Mućkog polja kroz koje prolazi bujica Zmijavac i donji tok Sutine koji sa sjevera prihvaća vode bujice Romića potok i Stobreč, a sa juga vode što se slivaju s padina brda Pod Glavicom. • Donjeg Mućkog polja u čiju se kotlinu slivaju sa sjevera vode bujice Radača i devet manjih vododerina. • Postinjskog polja (Gonje i Donje Postinje) kojima prolazi donji tok bujice Suvave. Odvodnjavanje Mućkog polja se isključivo vrši preko serije ponora smještenih uz južni rub polja. Ponori su uglavnom zapušteni, neuređeni i zatrpani, pa se zbog njihove znatno smanjene propusne moći poplave u polju često javljaju. Kako u Mućkom polju nema vodokaza poplavna površina se može samo približno ograničiti. Od ukupnih 650 ha površine procijenjeno je da je poplavama izloženo oko 80 ha i to oko 40 ha u Gornjem Mućkom polju i oko 40 ha u Donjem Mućkom polju. Poplave se javljaju i do više puta godišnje u trajanju od 3-10 dana i to pretežno u zimskom dijelu godine u razdoblju od studenog do konca ožujka, premda su ponekad prisutne i ljeti. U Sutinsko - Neorićkom polju voda se gubi kroz okolne vapnence koji okružuju ovo polje, dok u Gornjem Mućkom polju voda uglavnom ponire kroz veliki ponor Pećina u podnožju brda Pod Glavicom, te 11 manjih ponora zapadno od ceste Split - Muć, većinom zamuljenih. Slično je stanje u Donjem Mućkom polju gdje 14 zamuljenih ponora kod Krilova sporo savladava dotok. Iz Postinjskog polja voda također odlazi ponorima od kojih su 3 smještena zapadno od Donjeg Postinja, a jedan kod zaseoka Gudići gdje je prije prokopa dotjecala Suvava.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

79


Mućko polje predstavlja jedno od nekoliko područja u prostornom dalmatinskom kršu kredine formacije na kojem su prilikom posljednjih boranja zemljine kore donje naslage trijasa izbile na površinu iznad mlađe krede. Trijas zastupaju vrlo nepropusne naslage škriljaca, dolomita i nešto vapnenca vrlo podložne razaranju vodom. Ovakav geološki sastav tla uz nepovoljan pluvijalni režim područja sa čestim i obilnim pljuskovima pogoduje formiranju bujičnog nanosa i bujica koje nanose velike štete na stambeno-gospodarskim objektima uz cestu Drniš - Split, te poljoprivrednim površinama u polju gdje bujični nanos prekriva i zapruđuje sve veće površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. Osim najveće bujice Suvave koja poslije ulaza u Postinjsko polje teće prema njegovom zapadnom rubu gdje se ocjeđuje putem nekoliko ponora, sve ostale bujice i jaruge završavaju u centralnom dijelu polja gdje nanosni materijal ostaje, a voda ocjeđuje također ponorima. Orografski sliv Mućkog polja ukupne površine oko 59 km2 koji je definiran na osnovi morfoloških karakteristika terena pripada u hidrogeološkom smislu dijelom slivu Jadra i Žrnovnice, a dijelom slivu Pantana. Njegova se granica, odnosno vododjelnica, na istoku podudara sa hidrogeološkom razvodnicom koja slivno područje Jadra i Žrnovnice odvaja od slivnog područja Cetine, a na sjeveru slivno područje Pantana od slivova Vrbe i Čikole.

Bujice i erozije tla Brojni izvori i velike oborine uz specifičan petrografski sastav tla na slivnom području Mućkog polja pogoduju stvaranju vrlo razgranate mreže bujica i njihovih pritoka i to pretežno na južnim padinama Mućkog brda, jer su sjeverne strane Moseća daleko više otporne na eroziju i jaruženje. Prikupišta voda su tu većinom lepezasta, a sami bujični tokovi dosta strmi i kratki s duboko usječenim koritom. Na južnim padinama Mućkog brda na potezu duljine od 12-13 km postoji ukupno oko 49 manjih ili većih bujica i vododerina od kojih se formira oko 13 većih bujičnih vodotoka koji direktno ulaze u Mućko polje. Bujični nanos zatrpava propuste bujičnih tokova ispod ceste Drniš - Muć i zapunjava korita gotovo svih bujica na potezu od ceste do uliva u glavne recipijente (Sutina i Mućka jaruga) odnosno u ponore, pa je mjestimično dno korita čak izjednačeno s razinom okolnog terena. S obzirom da ni jedna bujica nije potpuno uređena (regulacioni radovi provođeni su povremeno i djelomično) u polju su često prisutne bujične provale koje donose velike količine nanosa što se taloži na obradivim površinama uništavajući poljoprivredne kulture i raznoseći zemlju. Osim toga, nanos zatrapava i ponore smanjujući njihovu propusnu moć. Bujice Mućkog polja se mogu svrstati i podijeliti prema tome u koji se dio Mućkog polja slijevaju. Tako se razlikuju: a) Bujice Sutinsko - Neorićkog polja Najveća bujica koja protječe Sutinsko - Neorićkim poljem jeste Sutina čiji su izvori na jugozapadnim padinama Bukove. Sa sjevera Sutina prima sedam bujica (Bukovac, Javorak, Kačari, Mijića draga, Jarčine potok, Barice - Dražica potok i Kukoljeva draga), a s juga oborinske vode s padina oko Neorića, Krivoga Doca, Gornje Male i Mirte, koje osim Sutine, teku i jugoistočno od ceste Neorić - Split padom terena prema Krivom Dolcu gdje voda stagnira više dana ocjeđujući se sporo kroz vapnenačku podlogu. b) Bujice Gornjeg Mućkog polja Ovim poljem protjeće bujica Zmijavac s pritocima i donji tok bujice Sutine također s pritocima (Starčevića potok, Ciganski potok, Romić, Stobreč, Ćukov potok, Progon - Radan potok, Kokan Šegović, Mijića potok, Krolin potok i Kokanov potok). Bujične vode iz ovog polja ocjeđuju se preko ponora Pećina smještenog podno brda Pod Glavicom, te 11 ponora smještenih u samom polju zapadno od ceste Split - Muć.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

80


c) Bujice Donjeg Mućkog polja U bujice Donjeg Mućkog polja spada čitav niz manjih bujica s južnih padina Otarnika i dalje zapadno s južnih padina do pred Suvavu. To su bujice: Dubočica, Ćirina dražica, Trojanova dražica, Plavšina draga, Benčina draga, Vasiljeva draga, Rosića draga, Mijačeva draga i Purišća draga. Sve ove bujice završavaju u ponorima smještenim na području Krilove. d) Bujice Postinjskog polja Najveća bujica koja sa sjevera dotiče u Mućko polje jeste Suvava. Ona protiče Postinjskim poljem u koje ulazi ispod mosta na cesti Drniš - Muć u Kmetima i teće prema ponorima u Donjem Postinju. Do 1935. godine kada je prokopan glavni odvodni kanal koji je usmjerio vode Suvave prema ponorima u Donjem Postinju, ova je bujica plavila Donje Mućko polje ne mogavši prevaliti hrbat koji to polje odvaja od Postinjskog polja. Samo kod najvećih dotoka koritom Suvave, koje postojeći ponori u Donjem Postinju ne mogu prihvatiti, voda se iz Donjeg Postinja preliva na zapad prema ponorima i vrtačama smještenim na kotama ispod 400 m.n.m. Glavni odvodni kanal kroz Pustinjsko polje kao nastavak Suvave više je puta uređivan i čišćen, ali njegovo se korito i dalje zatrpava nanosom koji stalno pristiže s ogoljelog dijela sliva, a kojeg donose brojne neuređene pritoke Suvave. Pod III kategorijom bujičnosti nalazi se 58% površine sliva bujica Mućkog polja, a 42% pod IV kategorijom erozije. Prema proračunima iz idejnog rješenja za vodoprivredno uređenje doline Muća ("Hidroprojet" - Zagreb, 1964.g.) bujični nanos koji godišnje dospijeva u područje Mućkog polja (nizvodno od ceste Split - Drniš) iznosi oko 14.000 m3. Stalnim pošumljavanjem slivnog područja Mućkog polja znatno su poboljšane eroziono - hidrološke prilike na slivu bujica, premda stanje još uvijek nije sasvim zadovoljavajuće. Problem stvaranja, nastajanja i pronošenja nanosa ovdje je stalno prisutan iako se neprekidno poduzimaju određeni građevinski, šumarski i agrotehnički radovi i razne zaštitne mjere. Ovi radovi započeti pred sedamdesetak godina doveli su do značajne konsolidacije erozionih procesa i tećenja velikih voda. Najznačajniji radovi izvođeni su na bujičnom toku Duboka draga u Ogorju, Radača, Sutina i Zmijavac u Muću te na Mućkim vododerinama. Do sada je na ovom bujičnom području podignuto preko četrdeset što većih, što manjih pregrada za zadržavnje nanosa te uređeno (očišćeno i stabilizirano) više kilometara bujičnog korita na različitim lokacijama.

Radi zaštite od štetnog djelovanja bujičnih tokova Planom se ističe: Potrebno je dalje poduzimanje građevinskih radova u koritima bujica, te na napadnutim

(oštećenim) objektima, i radova biološke zaštite (podizanjem šumskog pokrivača) na čitavom slivnom području (naročito na opožarenim površinama) u cilju daljnjeg smirivanja erozionih procesa, smanjivanja pronošenja nanosa prema Mućkom polju te donekle kontroliranju protoke bujičnim koritom. Građevinski objekti i radovi (popravci postojećih oštećenih objekata, izgradnja tipskih

pregradnih objekata stepenica i pregrada, kineta i stupišta te čišenje nanosa iz korita, propusta i mostovskih otvora) za trajnu sanaciju bujičnih tokova i erozijom ugroženih površina na području Mućke općine zahtjevaju planski i sistematski pristup višegodišnjoj realizaciji.

Zaštita od poplava Uslijed zapuštenosti brojnih bujičnih tokova čija su korita uglavnom zatrpana nanosom, voda se pri svakom većom dotoku redovito razlijeva po okolnom terenu plaveći obradive površine. Poplavama su najviše i najduže izloženi dijelovi polja u depresijama ponorskih zona kao i oni dijelovi iz kojih se voda zbog raznih zapreka ne može slobodno odlijevati. Poplave se javljaju više puta godišnje u trajanju od 3-10 dana i to pretežno u zimskom periodu kada plavi i do 80 ha plodnog obradivog zemljišta.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

81


Zaštitu poljoprivrednih površina Mućkog polja i infrastrukturnih objekata koji prolaze ovim područjem mora se promatrati prvenstveno sa stanovišta njegove financijske ostvarivosti. Rješenje je moguće tražiti u osiguranju potpune i sigurne odvodnje čitavog Mućkog polja ili u poboljšanju postojećeg stupnja zaštite (smanjenje poplavne površine, odnosno skraćenje vremena trajanja poplave). Određeni radovi na ovom planu su poduzeti posljednih godina (uređenje pojedinih dionica vodotoka Sutine, Zmijavca i Suvave). Ozbiljnije čišćenje ponorskih zona je izostalo. Radi zaštite poljoprivednih površina i objekata od plavljenja, Planom se preporučuje: Radi poboljšanja odvodnje Mućkog polja, odnosno poboljšanja njegove zaštite od

poplava neophodno je izvođenje radova na uređenju bujica takvog obima koji će sprijećiti daljnji pronos bujičnog nanosa u samo polje. Također je neophodno realizacijom niza obodnih kanala sjevernom stranom mućkog

polja smanjiti broj bujica koje kroz polje teku prema glavnom odvodnom kanalu, odnosno ponornim zonama (pojedini obodni kanali presjecali bi po nekoliko manjih bujičnih tokova i njihove vode odvodili zajedničkim koritom do glavnog recipijenta). Za brzu i sigurnu odvodnju najnižih dijelova Mućkog polja, izloženih dužem zadržavanju

poplavnih bujičnih voda koje se preko postojećih ponora i ponorskih zona ograničenog kapaciteta sporo ocjeđuju iz polja, moguće je postići jedino izgradnjom odvodnog kanala s odvodnim tunelom usmjerenim putem korita Vrbe. Ovo rješenje osim izgradnje odvodnog kanala uzduž Mućkog polja (od kraja bujice Sutine do ponora u donjem Postinju) u dužini od cca 9,5 km (širine dna od 1,0 do 4,0 m) te odvodnog tunela dužine oko 600 m (površine poprečnog presjeka oko 9,0 m2) zahtjeva i značajne regulacijske radove na više desetaka kilometara nizvodnog korita vodotoka Vrbe i rijeke Čikole kako bi iste mogle propustiti dostatnu količinu vode iz Mućkog polja (45-63 m3/s prema provedenom proračunu) bez ugrožavanja obalnog zemljišta ovih vodotoka. Ovako veliki obim radova, a radi osiguranja 80 ha najnižih poljoprivednih površina od poplava, potrebno je ekonomski valorizirati. Kako bi se smanjile površine, odnosno skratilo vrijeme plavljenja neophodni su radovi na

reguliranju korita vodotoka (osiguranje potrebnog protjecajnog profila i njegovo redovno održavanje - čišćenje nanosa) koji dovode poplavne vode do ponornih zona te čišćenje samih ponora kako bi se omogućilo otjecanje sa maksimalnim mogućim kapacitetima (odstranjivanje nakupljenog otpada i nanosa uz redovito pražnjenje i čišćenje nakon svakog poplavnog perioda). Korištenje voda

Opskrba pitkom vodom Potrebne količine vode uzimaju se na temelju projekcije razvoja pojedinih sektora i specifične potrošnje po pojedinim potrošaćima:- stanovništvo 250 l/st/dan, - krupna stoka 50 l/kom/dan, - sitna stoka 5 l/kom/dan, - servisi, indudstrija, usluge i sl.-80 l/djel/dan. Vodoopskrba naselja općine Muć osigurana je, odnosno predviđena iz dva grupna vodoopskrbna sustava: sustava "Ruda" odnosno podsustav Sinj-Dicmo-zagorski dio bivših općina Solin i Kaštela te sustav sa zahvatom vode na izvorištu Čikola. →Sustav Ruda Za potrebe podsustava Sinj - Dicmo - Zagorski dio bivših općina Solin i Kaštela osigurana je količina od 125 l/s u vodospremi Sinj (dovod vode iz vodozahvata na izvorištu Male Rude kod

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

82


HE "Orlovac" na istočnom rubu Sinjskog polja). Vodosprema "Sinj" služi i kao usisni bazen crpne stanice "Sinj" koja prepumpava potrebne količine za navedeni podsustav područja Zagore u splitskom zaleđu. Tlačnim cjevovodom voda se prepumpava u vodospremu "Žuro" (V=2999 m3, na koti 435 m.n.m.) koja je centralna vodosprema odakle se transport vode vrši u tri pravca ovog podsustava, i to: Za vodoopskrbu naselja na području općine Sinj i Vojnić, Gardun, Dicmo, Krušvar, Bisko; Za vodoopskrbu naselja Dugopolje, Koprivno, Konjsko i Prugovo u zaleđu općine Solin; Za vodoopskrbu naselja u općini Muć i općini Kaštelanska zagora preko crpne stanice "Sičane" kapaciteta 56,0 l/s locirane na cjevovodu 300 mm na koti 404,5 m.n.m. iznad sela Sičane (Dicmo). Osnovna shema ovog vodoopskrbnog sustava na području općine Muć izgleda: − Tlačnim cjevovodom 300 mm iz crpne stanice Sičani voda se tlači u vodospremu "Krivi dolac" (V=2x500 m3 na koti 535 m.n.m.) polazne vodospreme vodoopskrbnog sustava Neorić - Muć - Gizdavac - Lečevica. Magistralni cjevovod uzduž Mućkog polja promjera 300 mm - 250 mm - 200 mm - 150 mm postavljen je na potezu Krivi dol - Neorić - Gornji Muć - Donji Muć - Gornje Postinje - Donje Postinje. Sva naselja uzduž trase ovog magistralnog cjevovoda, a kojima visinski položaj to dozvoljava spojena su na ovaj vodoopskrbni sustav. − Opskrba vodom naselja Sutina osigurana je preko crpne stanice Milina kapaciteta 10 l/s na koti 505 m.n.m. i vodospreme "Stričevići" (V=200 m3 na koti 601 m.n.m.). Kroz naselje je postavljen cjevovod ∅ 100 mm. Za opskrbu vodom viših dijelova naselja predviđa se izgradnja crpne stanice Šolići (na koti 575 m.n.m.) sa vodospremom "Leke" (kota dna 665 m.n.m.). − Preko crpne stanice "Bidniči" kapaciteta 8,0 l/s na koti 480,0 m.n.m. i istoimene vodospreme (V=2x150 m3) na koti 596,0 m.n.m. ostvaruje se vodoopskrba viših dijelova Gornjeg Postinja preko cjevovoda ∅ 150 mm. Predviđa se širenje ove vodovodne mreže na Radniče, Ivančeviće i Smolčiće. − Za vodoopskrbu viših predjela naselja Ramljane predviđa se zahvat vode na kraju ovog magistralnog cjevovoda u Donjem Postinju preko crpne stanice "Ramljane" kapaciteta 8,0 l/s na koti 460 m.n.m. i istoimene vodospreme na koti 535 m.n.m. Tlačni i opskrbni cjevovod je predviđen ∅ 100 mm. Dovod vode u niže predjele Ramljana moguć je i iz vodoopskrbnog sustava sa zahvatom na izvoru Čikole. − Naselje Vrba će biti opskrbljeno preko istoimene vodospreme na koti 420 m.n.m. a koja će biti povezana sa oba vodoopskrbna sustava. − Kroz Gizdavac prolazi ogranak ovog sustava za Bročanac i Lečevicu. Profil cjevovoda je ∅ 200 mm, a iznad Gizdavca je locirana vodosprema Gizdavac na koti 500 m.n.m. (V=500 m3) koji osiguravaju opskrbu vodom kako za potrebe stanovanja tako i industrijsko zanatsko-skladišne zone na prostoru Neorić - Gizdavac. Za manji dio naselja Gizdavac voda će se osigurati spojem na drugi krak zagorskog vodovoda kod Prugova (∅ 150 mm). − Za dio Zelova koji se nalazi u Općini Muć opskrbu vodom će biti moguće osigurati iz vodoopskrbne mreže centra Zelova.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

83


→Sustav Čikola Vodoopskrba naselja Crivac, Pribude, Milešina, Ogorje i Raduni predviđena je iz vodoopskrbnog sustava sa vodozahvatom na izvoru Čikole. Vodoopskrbni sustav Čikola-Drniš sastoji se od sljedećih izgrađenih osnovnih objekata: - crpne stanice "Čikola" na izvorištu Čikole Q=150 l/sec; - vodospreme "Čikola" V=2000 m3 , KD=360 m.n.m.; - cjevovod VS "Čikola"- Drniš ∅ 230 mm. Prema izrađenom idejnom rješenju priključkom na ovaj magistralni cjevovod rješavati će se vodoopskrba dijela naselja općine Ružić i Muć. Ključne objekte predstavlja crpna stanica "Kljaci 1" i vodosprema "Sinobor" (V=200 m3,KD 425 m.n.m.) i Čavoglave (V=200 m3; KD=473 m.n.m.) koji su locirani na području općine Ružić. Osnovna shema ovog vodoopskrbnog sustava na području općine Muć izgleda: − Iz vodospreme "Sinobor" voda će se putem dva cjevovoda položena sjevernom i južnom stranom polja Tisna Vrba dovesti do mjesta Crivac, Vrba i Ramljane. Vodosprema Vrba predviđena je kao kontrarezervoar na koti 420 m.n.m. (V=500 m3) a na koju će biti moguće dovesti vodu iz vodovodne mreže Muća i Postinja (vodovod iz izvorišta Ruda). Ovaj vodovodni sustav imati će oko 2800 m cjevovoda D=200 mm, 4700 m D=150 mm i oko 7000 m D=100 mm. − Putem crpne stanice Čavoglave (I faza Q=5,0 l/sec., II faza Q=30 l/sec.) lociranoj na opskrbnom cjevovodu D=200 mm voda će se tlačiti u vodospremu "Seline" (V=200 m3, KD=600 m.n.m.) cjevovodom D=200 mm dužine 930 m za potrebe gornjih dijelova naselja Crivac, Pribuda, Milešina i Ogorja. Obzirom na visoke kote na kojima se nalaze pojedina sela i zaseoci potrebno je izgraditi više crpnih stanica i vodosprema kako bi se osigurala vodoopskrba ovih dijelova Mućke općine. Do CS "Pribude" i vodospreme "Bračević" predviđa se izgradnja 3800 m cjevovoda D=200 m, 1800 m D=150 mm i 1200 m D=100 mm. − Vodoopskrba naselja Bračević osigurava se putem vodospreme (V=200 m3, KD=560 m.n.m.) te s 400 m cjevovoda D=150 mm i 2700 m D=100 mm. − Ostali objekti vodoopskrbnog sustava Vodosprema Pribude-Milešina-DonjeOgorje- Radunić-Gornje Ogorje su: - Crpna stanica (CS) "Pribude" Q= 20 l/sec., - Vodosprema (V) "Pribude" (V=500 m3, KD=670 m.n.m.), - Cjevovod V "Pribude" - Bračević ∅ 200 mm dužine 2600 m, - Cjevovod za Milešinu ∅ 100 mm dužine 2200 m, - Cjevovod za Šundove ∅ 100 mm dužine 2500 m, - Cjevovod za Donje Ogorje ∅ 150 mm dužine 2800 m, - Cjevovod za Šimiće ∅ 100 mm dužine 800 m, - Cjevovod za Bočine, Kerume i Ninčeviće ∅ 100 mm dužine 2500 m, - Cjevovod za CS "Ogorje" ∅ 100 mm dužine 1000 m, - Crpna stanica Ogorje Gornje Q=20 l/s., - Vodosprema Ogorje Gornje (V=200 m3, KD=700 m.n.m.) i - Tlačni cjevovod i mreža Ogorja Gornjeg ∅ 100 mm dužine 2700 m. → Vodoopskrba Zelovako – Ogorskog platoa Vodoopskrba Zelovsko – Ogorskog platoa planira se iz CS „Zelovo“ cjevovodom ∅ 100 mm do vodospreme „Busovaća“ (V=200 m3) , odatle cjevovodom ∅ 100 i 125 mm do CS „Ogorje2“ i vodospreme „Ogornje Gornje“ (V= 200 m3), zatim do CS „Ogornje“ gdje se spaja na vodoopskrbni sustav Čikola.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

84


Od vodospreme „Busovaća“ (V=200 m3) planiran je južno krak do CS „Mijići“ gdje se spaja na sustav Ruda.

Navodnjavanje zemljišta Pored izloženosti djelovanja poplavnih bujičnih voda i bujičnog nanosa, područje Mućkog polja je ljeti izloženo nestašici vode kada je ona najpotrebnija poljoprivrednim kulturama. Potrebne količine vode za ljetni, vegetacijski period (uz barem dio njih) trebalo bi osigurati zadržavanjem zimskih voda u akumulacijskom prostoru izgrađenom na pogodnom mjestu na široj lokaciji Mućkog polja. Hidrogeološke analize kanjona Tisne Vrbe gdje bi se moglo pokušati zadržati vode ovog vodotoka (ili odvesti ranije razmatranim tunelom poplavne vode iz Mućkog polja) pokazale su da područje ove akumulacije izgrađuju vapnenci i dolomiti koji su vrlo izlomljeni i dobro propusni te bi se akumulirana voda gubila u podzemlju. Čime je ova lokacija eliminirana za takvu namjenu.

Planom se naglašava da su Idejnim rješenjem za vodoprivredno uređenje doline Muća (Hidroprojekta, Zagreb 1964.g.) razmatrane mogućnosti izgradnje akumulacija na bujičnim vodotocima Mućkog brda, razmatrano je slijedećih 12 lokacija: • vodotok Vrba - Kokerovac → 21,5 m → 1.060.000 m3 • Vulića potok - Plazibat → 13,0 m → 50.000 m3 • bujica Suvava - Modraš → 21,5 m → 148.000 m3 • bujica Suvava - Radnić → 20,0 m → 268.000 m3 • bujica Radača - Žižinka → 21,0 m → 256.000 m3 • bujica Radača - Radman → 21,0 m → 147.000 m3 • bujica Zmijavac - Čuk → 21,0 m → 162.000 m3 • bujica Zmijavac - Šegović → 11,0 m → 33.000 m3 • bujica Stobreć - Kaptaža → 21,0 m → 85.000 m3 • bujica Stobreć - Jelavići → 11,0 m → 46.000 m3 • bujica Sutina - Jurići-Leki → 13,0 m → 90.000 m3 • bujica Sutina - Javorak → 9,0 m → 33.000 m3 Ove lokacije, čija ukupna zapremnina teoretski može iznositi oko 2,5 x 10/6m3, su potencijalne lokacije koje će se trebati detaljno obrađivati sa svih aspekata ako se pokaže određeni interes za građenje akumulacija prvenstveno za osiguranje vode za navodnjavanje zemljišta Mućkog polja. Zaštita voda od zagađivanja

Mjere zaštite podzemnih i izvorskih voda Područje akumulacije, a time i područje koje pripada Općini Muć je hidrogeološki relativno dobro istraženo. Izrađene su hidrogeološke studije na podlozi 1:100.000 na osnovu čijih podataka je sagledana problematika slivnih područja svih većih izvorišta u Dalmaciji. Područje Općine Muć obuhvaćeno je hidrogeološkom studijom sliva Jadra i Žrnovnice (Geološki zavod, Zagreb 1979,1980.g.) i hidrogeološkom studijom područja Trogir-Tisenik-Drniš-Knin ("Geološki zavod", Zagreb, 1984.g.). Za potrebe izrade prijedloga zona sanitarne zaštite izvorišta Jadra i Žrnovnica izrađen je hidrogeološki elaborat ("Institut za geološka istraživanja", Zagreb 1988.g.). Površine slivova i terena s osnovnim drenažnim zonama na području općine Muć prezentirani su na osnovi grafičkih prikaza u ovim elaboratima. Kako je iz grafičkog priloga vidljivo sjeverni dio Općine Muć (sjeverno od potpune topografske barijere sjeverno od Mućkog polja) pripada slivu izvora Čikole sa utjecajem na sliv Pantana. Zoniranje sliva izvora Čikole nije do sada izvršeno. Kako u potpunosti nije rašćišćeno kuda

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

85


otjeću vode koje poniru kod Donjeg Muća i Postinja sjeverozapadni dio Mućkog brda i zapadni dio Mućkog polja utvrđen je kao nepovoljno definirana površina sliva izvora Pantan. Planom su određena ograničenja u korištenju zemljišta u zahvatu zona sanitarne zaštite. Veliki dio Općine Muć "pokriven" II i III zonom zaštite koja zahtjeva oprezan odnos kod planiranja korištenja prostora te izvođenja mikrozoniranja kada postoji nakana da se prostor koristi suprotno navedenim ograničenjima. Na području Mućkog polja nalazi čitav niz aktivnih ponora što ove lokalitete svrstava dijelum u II i dijelom u III zonu sanitarne zaštite čime se pooštravaju kriteriji korištenja okolnog prostora čak i za ruralna područja. Prostornim planom su označene su granice II i III zone sanitarne zaštite u grafičkom prilogu 3.2. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Područje posebnih uvjeta korištenja – krajobraz i vode“, u mjerilu 1:25000.

Ograničenja u korištenju prostora u II i III zoni sanitarne zaštite određena su posebnim propisom.

Kanalizacija i pročišćavanje otpadnih voda Iz gornjeg prikaza je vidljivo da je veliki dio Općine Muć "pokriven" je IVA (IIB) i III (IIA) zonom zaštite koja zahtjeva oprezan odnos kod planiranja korištenja prostora te traži strože uvjete provođenja aktivnosti odvodnje i dispozicije otpadnih voda. Ovo nas upućuje na slijedeće postavke u rješavanju odvodnje, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda ovog područja: Prikupljanjem, pročišćavanjem i dispozicijom svih otpadnih voda sa područja općine

mora se osigurati odgovarajući sanitarni i higijenski standard boravka i rada u životnoj sredini. Objekti i uređaji prikupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda moraju svojom

dispozicijom i kvalitetom rada osigurati kvalitetnu i sigurnu zaštitu podzemnih voda koje pripadaju slivu izvorišta Jadro, a zbog različitosti hidrogeoloških prilika razvrstanom u više zona sanitarne zaštite. Široki prostorni razmještaj naselja niske gustoće stanovanja, morfološke i hidrogeološke

karakteristike područja, nedostatak površinskih vodnih tokova kao mogućih recipijenata pročišćenih otpadnih voda i jedina moguća dispozicija upuštanjem u teren, zahtjevaju rješavanje odvodnje otpadnih voda razdjelnim sustavima pri čemu je veličina sustava odvodnje oborinskih voda ovisna o karakteru mogućih zagađenja određenog prostora i lokalnih mogućnosti retenziranja istih, odnosno kapaciteta poniranja u teren, a fekalnih otpadnih voda o prostornom razmještaju sa stanovišta podzemnih voda sanitarno prihvatljivih lokacija upojnih bunara i ekonomskoj realnosti izgradnje, održavanja kanala i objekata samog sustava. Realna dispozicija kanalske mreže i objekata oborinske i fekalne kanalizacije općine Muć

može se postaviti tek na osnovi izrađenog idejnog rješenja kanalizacije ovog područja na adekvatnim geodetskim podlogama sa ucrtanom planiranom cestovnom mrežom. Polazeći od postavke da je sa sanitarnog stanovišta jedino prihvatljivo da uređaj za

pročišćavanje fekalnih otpadnih voda i upojne bunare za iste locirati negdje u području manje osjetljive sanitarne zone. Također je neophodno izvršiti detaljno hidrogeološko istraživanje (mikrozoniranje) kako bi se precizno utvrdile ove lokacije optimalne sa stanovišta sanitarne zaštite i upojnosti terena u datim uvjetima. Izrada idejnog rješenja kanalizacije i hidrogeološko mikrozoniranje osigurava uvid u

mogućnosti i problematiku izgradnje prihvatljivog kanalizacijskog sustava općine.

Načelno rješenje odvodnje oborinskih i otpadnih voda

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

86


Otpadne vode Radi osiguranja prihvatljivih higijensko-sanitarnih uvjeta življenja u većim naseljima Općine Muć te zaštite podzemnih voda sliva izvorišta Jadro od zagađenja otpadnih voda Planom se predviđa izgradnja kanalizacijskih sustava (razdjelni sustav odvodnje za sva naselja s tim da se oborinske vode najkraćim putem upuštaju u teren) na području koje je obuhvačeno IIA (III) zonom sanitarne zaštite Jadra. Za sakupljanje otpadnih voda predviđena su dva kanalizacijska sustava, i to: Za sakupljanje otpadnih voda Planom su predviđena dva kanalizacijska sustava, i to: a)Kanalizacijski sustav zapadnog dijela Mućkog polja obuhvaćao bi naseljaMuć Gornji, Sutina, Neorić, Muć Donji, Postinje Gornje i Donje te Ramljane.. b)Kanalizacijski sustav jugoistočnog dijela Općine Muć industrijsko-servisne zonu na predjelu „Prisike“ i naselje Gizdavac, Uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda i upojnu građevinu predviđa se locirati: a) za kanalizacijski sustav sjeverno zapadnog dijela na terenu koji pripada III zoni zaštite izvorišta. Takav povoljan teren nalazi sjeverno dolinu rječice Vrbe. Za konačno utvrđivanje lokacije uređaja i mjesta upuštanja pročišćenih otpadnih voda u podzemlje neophodno je izvršiti dodatne hidrogeološke istražne radove, odnosno "mikrozoniranjem" potvrditi mogućnost lociranja ovog sanitarno osjetljivog objekta. b) za kanalizacijski sustav jugoistočnog dijela na terenu koji pripada II zoni.. Takav teren nalazi sjeverno od naselja Gizdavac. Za konačno utvrđivanje lokacije uređaja i mjesta upuštanja pročišćenih otpadnih voda u podzemlje neophodno je izvršiti dodatne hidrogeološke istražne radove, odnosno "mikrozoniranjem" potvrditi mogućnost lociranja ovog sanitarno osjetljivog objekta. Otpadne vode bi se po pročišćavanju na tipskom uređaju za biološko pročišćavanje ispuštale u vodotok Vrba.

Sve otpadne vode naselja moraju biti prethodno pročišćene prije upuštanja u teren na najpogodnijoj lokaciji utvrđenoj hidrogeološkim mikrozoniranjem u području III zone.

Tehnološke otpadne vode opasne za kakvoću podzemnih voda na području obuhvata ovog prostornog plana nisu dopuštene. Planirani proizvodni pogoni mogu imati otpadne vode sa karakteristikama kućanskih otpadnih voda.

Za odvodnju fekalnih otpadnih voda koja je riješena za cijelo područje obuhvata plana putem jedinstvenog sustava sa zajedničkim uređajem za biološko pročišćavanje predvidjeti i higijenizaeiju prije upuštanja u tlo putem upojnog objekta uz zadovoljavanje propisanih parametara ispuštanja u podzemne vode II. ili III. zone sanitarne zaštite.

Kao privremeno rješenje (od izgradnje cjelokupnog sustava odvodnje fekalnih otpadnih voda sa uređajem za pročišćavanje i upoj) za veće objekte predviđa (zahtjeva) se izgradnja vlastitih uređaja za biološko pročišćavanje uz higijenizaeiju fekalnih otpadnih voda i dispozicijom istih putem upojnih bunara uz zadovoljenje propisanih parametara ispuštanja.

Korištenje nepropusnih sabirnih jama sa odvoženjem prikupljenih fekalnih otpadnih voda, kao privremeno rješenje do izgradnje zajedničkog sustava odvodnje sa objektima pročišćavanja ili

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

87


trajno rješenje odvodnje fekalnih otpadnih voda i zaštite podzemnih voda na lokacijama koje ovaj sustav ne obuhvaća, može se primijeniti samo za objekte do 10 ES (deset ekvivalentnih stanovnika). Za ostala manja sela i zaseoke ne predviđa se izgradnja kanalizacijskih sustava već će se kućanske otpadne vode prikupiti u kolektivnim ili pojedinačnim nepropusnim septičkim jamama. Industrijski i zanatski pogoni koji se predviđaju na lokacijama radnih zona moraju zadovoljavati kriterije propisane stupanjem zaštite podzemnih voda na konkretnoj lokaciji a otpadne vode moraju zadovoljavati kriterije kućanskih otpadnih voda. Sa predviđenih radnih zona treba se osigurati prikupljanje pročišćavanje i dispozicija otpadnih voda u skladu s propisanim uvjetima zaštite. Oborinske vode Obzirom na kvalitetu oborinskih voda predviđaju se dvije vrste sustava. Oborinske vode koje se prikupljaju sa prometnica i ostalih manipulativnih površina onečišćavaju se prikupljenim nečistoćama na ovim površinama, a moguća su onečišćenja zbog nesreća i drugih incidenata kao i prolivenim gorivom i uljima, te kao takve moraju biti tretirane u adekvatnim separatorima i taložnicama prije upuštanja u teren. Odvodnja ovih oborinskih voda sa čitavog područja rješavat će se putem više desetaka samostalnih sustava ovisno o uvjetima konfiguracije terena kao i mogućnostima upuštanja u teren (kapacitet infiltracije), odnosno mogućnosti retenciranja prije infiltracije. Oborinske vode sa krovnih površina i drugih “čistih” površina koje nisu izložene mogućem onečišćenju mogu se direktno upuštati u teren. Rješenje prihvata i upuštanja u teren potrebno je riješiti na svakoj individualnoj (većoj ili manjoj) parceli ako je to ikako moguće kako bi se izbjegla izgradnja većih kolektora za ove vode, odnosno sa njima opterećivali kolektori onečišćenih oborinskih voda (povećanje profila kolektora, opterećenje upojnih bunara). Prikupljanje ovih voda u većim količinama je poželjno ako je moguće osigurati njihovo akumuliranje i kasnije korištenje u poljoprivredne svrhe. Vrste oborinske vode i njihove količine na pojedinim dijelovima područja, hidrogeološke okolnosti i ovisno o njima razrađena koncentrirana i disperzirana upuštanja vode u teren moguće je utvrditi jedino detaljnom projektnom dokumentacijom za svako konkretno područje, a čemu treba prethoditi hidrološko mikrozoniranje radi pobližeg klasicifiranja područja prema mogućem utjecaju dispozicije razlićito zagađenih oborinskih voda na kvalitetu značajnih lokacija, odnosno područja podzemnih voda i na osnovi idejnog rješenja cjelokupne kanalizacije. Načela i smjernice te prioritetni ciljevi i mjere razvoja vodnogospodarskog sustava na prostoru općine Muć → Biološkim radovima na erozijom ugroženom slivu bujica Mućkog gorja te regulacijskim radovima u koritima bujica smiriti, a potom u potpunosti otkloniti erozione procese na slivu, zaustaviti pokrenuti bujični nanos unutar retencijskih prostora te osigurati što ravnomjerniju i mirniju protoku bujičnih voda prema ponornim zonama. Radovi na obnovi biljnog pokrova u slivu bujica, podizanje retencijskih pregrada i stepenica za smanjenje pada korita i smirivanje tečenja, izgradnja kineta i drugi regulacijski radovi zahtjevaju detaljnu tehničku pripremu te osiguranje znatnih sredstava u dužem vremenskom periodu kako bi se eliminirala dalja produkcija i donošenje nanosa na horizont Mućkog polja.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

88


→ Reguliranje korita vodotoka kroz Mućko polje sa redovnim čišćenjem ponora smanjiti će veličinu i vrijeme trajanja poplava u Mućkom polju te je svesti samo na najniže površine uz same ponorske zone. → Reguliranje korita vodotoka Vrbe sa izgradnjom jednostavne mreže odvodnih kanala moguće je meliorirati poljoprivredne površine polja Tisne Vrbe i Crivačkog polja. → Dovršenje objekata vodoopskrbe na ogranku zagorskog vodovoda Neorić - Muć - Ramljane - Gizdavac te izgradnja vodovoda za sjeverozapdni dio Općine na potezu Crivac - Ogorje omogućiti će veći standard življenja i bitno pridonjeti zaustavljanju dalje depopulacije područja Općine Muć. → Za planiranje skladnog daljeg razvoja te optimalizaciju korištenja prostora uz spriječavanje nekontroliranog zagađenja podzemnih voda (rezervoari pitke vode Jadra i Čikole) neophodno je pristupiti izradi detaljne hidrogeološke studije za područje Općine Muć temljem koje će biti moguće utvrditi nužna ograničenja u korištenju prostora na pojedinačnim lokacijama kako u pogledu dalje izgradnje tako i daljeg razvoja poljoprivredne i gospodarske djelatnosti. → Izgradnja kanalizacijskih sustava sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda nužna je kao i omogućavanja skladnog razvoja i zaštite okoliša, prvenstveno podzemnih voda. Izrada projektnih rješenja i iznalaženje financijskih sredstava za izgradnju su prioritetni zadaci pri čemu treba imat na umu da ove značajne troškove ne mogu snositi samo stanovnici Općine Muć već solidarno svi korisnici voda izvorišta Jadro i Čikola. 3.6. Postupanje s otpadom Sustav deponiranja otpada i postupanja s otpadom rješava se cjelovito za područje Županije i temelji se na Programu postupanja s otpadom Splitsko-dalmatinske županije koji je donijela Županijska skupština na 29. sjednici održanoj 28. lipnja 2000. (Sl. Gl. ŽSD br. 72/00). Do konačne realizacije sustava, postupanja s otpadom tj. Realizacije Centra za gospodarenje otpadom (CZGO) kojim se u cijelosti udovoljava svim aspektima zaštite okoliša te racionalno i gospodarski koristi otpad, postupno se vrši sanacija postojećih deponija. Od odlučujućeg je značaja u budućnosti smanjiti količinu otpada koja se mora deponirati, te tako optimizirati korištenje raspoloživih lokacija za deponiranje otpada. Iz ekoloških i gospodarskih razloga broj deponija treba biti što manji. Konačni cilj je izgradnja jednog Centra za gospodarenje otpadom. U cilju neposrednog rješavanja problema zagađenja okoliša od nekontroliranog odlaganja različitih vrsta otpada utvrđuju se slijedeće mjere: - potrebno je sanirati sva “divlja” odlagališta otpada, posebno građevinskog otpada uz ceste,

na način da se na području odlagališta uspostavi prijašnje stanje prvenstveno provodeći mjere rekultivacije i sprječavanja nepovoljnih utjecaja deponija na okoliš.

- izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada te mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenog skupljanja, recikliranje, kompostiranje i dr. potrebito je provoditi prema zakonskoj regulativi.

Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima omogućuje se pomoću posuda (spremnika) razmještenim na javnim površinama i na način da se postupno otpad odvaja po vrsti. Nekontroliranim postupanjem s otpadom ugrožava se okoliš.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

89


Smanjivanje nastanka otpada i postupanje s otpadom na ekološki prihvatljiv način moguće je postići između ostaloga, jasnim utvrđivanjem prava, obveza i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba, poglavito jedinica lokalne samouprave i uprave u postupanju s otpadom. 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Na području obuhvata Prostornog plana ne predviđa se razvoj djelatnosti i gradnja građevina što ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš. Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su: Očuvanje i poboljšanje kvaliteta tla: Zaštita tla jedno je od ključnih pitanja zaštite okoliša. Tlo kao dio kopnenih ekosustava predstavlja važnu komponentu okoliša i privlači sve veću pozornost iz slijedećih razloga: Pogoršanje ekosustava kao cjeline dovodi do manjeg i većeg oštećenja samog tla, a u ekstremnim slučajevima i do njegovog potpunog uništenja. Tlo je u pravilu neobnovljiv prirodni resurs. Oštećenje i uništavanje tla uzrokuje poremećaje u hidrološkom režimu okoliša. Tlo se pored izloženosti štetnim utjecajima i samo javlja kao činitelj narušavanja okoliša. Pod degradacijom tla, općenito se podrazumijeva: kvarenje ili gubitak na dulje ili kraće vrijeme proizvodne snage tla, onečišćavanje tla, nepovoljne promjene stanja i uloge tla u ekosustavu. Tipologija degradacije tla (OECD 1994.) razlikuje dva tipa procesa degradacije. Jedan tip procesa ima za posljedicu gubitak količine tla a drugi gubitak kakvoće tla. Promjene u kakvoći tla podrazumijevaju smanjenje plodnosti tla ili smanjenje sposobnosti tla za održavanje rasta biljaka prouzrokovane kemijskim, biološkim i fizikalnim promjenama. Osnovni tipovi degradacije tla su: erozija, acidifikacija, promjene humanizacije i akumulacija štetnih tvari u tlu. Za područje općine Muć, u cilju zaštite tla od zagađenja, potrebno je poduzimati slijedeće mjere: - u okviru praćenja stanja okoliša (monitoringa) sustavno mjeriti onečišćenja tala na temelju

zakonske regulative. - u okviru Katastra emisija u okoliš voditi očevidnike za emisije onečišćavajućih tvari u tlo, - smanjiti emisije onečišćujućih tvari (u tlo na način da izvori emisija djeluju po standardima

zaštite okoliša, - smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni proces humizacije tla, - opožarene površine čim prije pošumljavati kako bi se smanjio učinak erozije tla, - izgradnju urbanih cjelina, industrijske objekte, prometnice i sl. planirati na način da se

nepovratno izgubi što manje tla, - uz ceste s velikom količinom prometa uređivati pojaseve zaštitnog zelenila i drvorede

primjerene širine te ograničiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda na zemljištu najmanje 20,0 m od ruba kolnika ceste;

- radi zaštite od oborinskih voda potrebno je osigurati vodopropusnost tla na građevnoj čestici i ograničavanjem udjela nepropusnih površina prilikom uređenja javnih otvorenih prostora.

Očuvanost kvalitete tala najvećim dijelom zadovoljava najviše ekološke standarde. Potrebno je vrlo smišljeno i strogo kontrolirano upotrebljavati biokemijska sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji, a gdje je to moguće težiti primjeni biološke agrikulture na znanstvenim osnovama ili barem očuvanju tradicionalnog načina obrade čime se ujedno i čuva autohtonost pejzaža. Potrebno je provoditi mjere kontrole korištenja umjetnih gnojiva i pesticida na većim poljoprivrednim površinama.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

90


U zaštiti tla u užem smislu najveći problem danas je njegovo onečišćenje zbog neprimjerenog postupanja s otpadom, te neriješenog načina sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda. Očuvanje i poboljšanje kvalitete voda: Zaštita voda od onečišćivanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće vode i izvorima onečišćavanja, sprečavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje voda i stanje okoliša u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i poboljšanju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda. Izvori pitke vode su kraškog karaktera sa prihranjivanjem iz užeg i šireg zaleđa s brzom cirkulacijom kroz podzemlje te je potrebna posebna zaštita izvorišta i ukupnog slijeva. Izvorska voda je bakteriološki neispravna i zahtjeva obveznu dezinfekciju prije isporuke u vodoopskrbni sustav do potrošača. U skladu sa zakonskim odredbama u cilju zaštite voda propisuju se mjere zaštite voda: - Kontrola (monitoring) kakvoće voda; - Zaštita od štetnog djelovanja voda; - Uklanjati izvore ili uzroke onečišćavanja voda, sprečavati i smanjivati zagađivanje na

mjestu njegova nastanka; - Spriječiti nastajanje onečišćenja na postojećim izvorištima za opskrbu pitkom vodom, - U skladu s zakonskom regulativom djelovati na poboljšanju kakvoće i namjenske

uporabljivosti voda; - obvezan predtretman otpadnih voda iz gospodarskih pogona i dovođenje otpadne vode na

razinu tzv. gradskih otpadnih voda prije upuštanja u gradski sustav odvodnje otpadnih (fekalnih) voda;

- Potrebno je što prije uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste zaštitnih sredstava i umjetnih gnojiva u poljoprivredi;

- Potrebno je inventarizirati sve značajnije zagađivače na vodotocima. Svaka nova namjena u prostoru ne smije utjecati na postojeće stanje kvalitete voda na vodotocima ili smanjiti kvalitetu voda na nižu razinu. Potrebno je uspostaviti redovitu kontrolu kakvoće vode na vodotocima, jezerima i izvorima;

- Zabraniti izgradnju gospodarskih objekata koji ispuštaju štetne i opasne tvari u slivnim područjima izvorišta.

U izgrađenom dijelu građevinskog područja koje nema izgrađen sustav javne odvodnje moguće je do njegove izgradnje niske stambene građevine i građevine s kapacitetom manjim od 10 ES (korisnika ) priključiti na nepropusne septičku jamu odgovarajuće veličine i tehničkih svojstava . Za građevine kapaciteta većeg od 10 ES potrebna je izgradnja pojedinačnog uređaja uz ugradnju bio diskova. Ugradnja bio diskova potrebna je i u slučajevima kada nije moguće osigurati pražnjenje nepropusne septičke jame. Norme ispuštene vode utvrdit će se prema Državnom planu za zaštitu voda (NN 8/99), zatim prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 6/01). Pravilnici se temelje na Zakonu o vodama (NN 107/95), a izrađeni su prema Uputama Savjeta Europske unije o čišćenju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC).

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

91


Očuvanje čistoće zraka: - stanje zaštite zraka ne smije prelaziti preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV). U cilju

toga potrebito je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvitka područja ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka,

- uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka. Lokacije odabrati u naseljenom i prometom opterećenom dijelu grada i u blizini industrijskih izvora onečišćenja te uspostaviti odgovarajući informacijski sustav,

- redovito praćenje emisija, vođenje registra izvora emisija s podacima o prostornom smještaju, kapacitetu te vrsti i količini emisija na temelju kojih se vodi Katastar emisija na općinskoj i županijskoj razini,

- zabranjuje se proizvodnja tvari koja oštećuju ozonski omotač. Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su posebni dijelovi prirode. Takvi dijelovi prirode imaju osobitu zaštitu. Kako bi se takvi dijelovi prirode mogli štititi potrebno je izraditi mjere zaštite koje ovisno o stupnju zaštite donosi nadležno tijelo uprave. Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) se uređuje sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti. Priroda je u smislu ovoga Zakona sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost. Ciljevi i zadaće zaštite prirode su: - očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i

usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem, - utvrditi i pratiti stanje prirode, - osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja, - osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što

manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica, - pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, mora,

očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime, - spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i

obavljanja djelatnosti, - osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi. Zaštita i očuvanje prirode temelji se na načelima: - svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti,

zaštiti prirodnih vrijednosti i očuvanju općekorisne uloge prirode, - neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo, - u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela, mjere i

uvjete zaštite prirode, - zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni surađivati

radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete,

- javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravodobno obavješćivanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo uklanjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi.

Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

92


Zaštita prirode provodi se osobito: - utvrđivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti, - provedbom mjera zaštite prirode, - unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove

gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na prirodu,

- izradom izvješća o stanju prirode, donošenjem i provedbom strategije, programa, akcijskih planova i planova upravljanja,

- utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, - uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim

vrijednostima, - povezivanjem i usklađivanjem državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite

prirode, - poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode, - obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o zaštiti

prirode, - poticanjem i promicanjem zaštite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite prirode u

odgoju i obrazovanju. Divlje svojte koje su ugrožene ili rijetke, zaštićuju se kao strogo zaštićene svojte i zaštićene svojte. Strogo zaštićenom svojtom može se utvrditi: - divlja svojta kojoj prijeti izumiranje na području Republike Hrvatske, - usko rasprostranjeni endem, - divlja svojta zaštićena na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska

stranka i koji je na snazi, potvrđenog od Republike Hrvatske. Zaštićenom svojtom može se utvrditi: - zavičajna divlja svojta koja je osjetljiva ili rijetka, i ne prijeti joj izumiranje na području

Republike Hrvatske, - divlja svojta koja nije ugrožena, ali je radi njezina izgleda lako moguće zamijeniti s

ugroženom divljom svojtom, - divlja svojta na temelju međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji

je na snazi. Zaštićenom zavičajnom udomaćenom svojtom može se utvrditi ona ugrožena baštinjena biljna sorta i/ili životinjska pasmina koja se razvila kao posljedica tradicionalnog uzgoja i čini dio hrvatske prirodne baštine. Na pitanja zaštite zaštićenih divljih svojti i zavičajnih udomaćenih svojti koja nisu uređena Zakonom primjenjuju se posebni propisi. Divlje svojte čine: - primjerci samoniklih biljaka, gljiva i slobodnoživućih životinja te njihovi uzgojeni primjerci, - njihovi razvojni oblici (jaja, ličinke, kukuljice, sjemenke, plodovi, miceliji i dr.), - njihovi dijelovi i derivati, - i od njih dobiveni lako raspoznatljivi proizvodi. Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim („Narodne novine“ br. 7/06) proglašene su »strogo zaštićene« i »zaštićene« divlje svojte na temelju Crvenih popisa ugroženih vrsta životinja, biljaka i gljiva Republike Hrvatske, stručne procjene Državnog zavoda za zaštitu prirode te obveza preuzetih međunarodnim sporazumima.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

93


Stanje divlje svojte je povoljno, ako je njezina rasprostranjenost i brojnost populacije u okviru prirodnih kolebanja i ne pokazuje dugoročni trend smanjivanja, te ako su staništa dovoljno prostrana da osiguravaju dugoročno očuvanje populacije. Zabranjeno je bez opravdanog razloga uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje divljih životinja, smanjivanje brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.), uništavanje ili oštećivanje njezinog staništa ili mijenjanje njezinih životnih uvjeta u mjeri u kojoj bi svojta postala ugrožena. Opravdani razlog utvrđuje Ministarstvo. Zabranjeno je istrebljivanje zavičajne divlje svojte. Povoljno stanje divljih svojti osigurava se zaštitom njihovih staništa i zaštitnim mjerama za pojedine svojte prema odredbama Zakona o zaštiti prirode. Mjere zaštite šuma Šume predstavljaju značajnu ekološku komponentu prostora, te ih ne bi trebalo smanjivati nego formirati makroekeološke koridore u cilju uspostavljanja globalne ravnoteže i stvaranja uvjeta za razvoj životinjskih i biljnih zajednica i očuvanja ukupnih prirodnih ambijentalnih vrijednosti kraja. Radi njihove zaštite i očuvanja potrebno je: - izvršiti analizu stanja šumskih površina s aspekta ekološke vrijednosti šuma i njihovog

utjecaje na ostale prirodne komponente (tlo, voda, zrak itd.). - očuvanje postojećih šuma i pošumljavanje područja uz turističke zone i poljoprivredne

površine. - prilikom izgradnje turističkih kapaciteta na neizgrađenim prostorima voditi računa o

maksimalnom očuvanju sastojina šuma na tim prostorima. - kroz Planove zaštite od požara iz članka 3. Zakona o zaštiti od požara utvrditi mjere i

osigurati svrhovitu provedbu planom utvrđenih mjera. Mjere zaštite od buke Buka je zvuk čija razina prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Izvorom buke sukladno Zakonu o buci, smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport uređajima, instalacijama te bučne aktivnosti i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelazi dopuštenu razinu. Utjecaji koji djeluju na stvaranje komunalne buke su: promet i buka iz industrijskih pogona. Na buku izazvanu prometom može se djelovati optimalizacijom prometa . Postojeći industrijski pogoni trebaju raditi sukladno zakonskoj regulativi, tj. ne podizati razinu buke iznad dozvoljene razine. Lociranje novih industrijskih pogona potrebno je planirati izvan naseljenih mjesta na dozvoljenoj udaljenosti od prvog naselja. Mjere zaštite od buke obuhvaćaju: Sprječavanje nastajanja buke na način da se planira gradnja objekta koji mogu predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neće djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave. Razina buke uvjetovana prometom smanjit će se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliš. Razina buke uzrokovana radom industrijskih pogona smanjit će se na način da se industrijski pogoni dislociraju od naseljenog područja i to na dozvoljenu udaljenost od naseljenih mjesta sukladno zakonu.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

94


Zaštita od erozije i bujica Prvi zadatak u zaštiti tla od erozije predstavlja podizanje biljnog pokrivača, šumskog i travnatog, na degradiranim površinama sliva bujice. Uz ove biološke radove u slivu često su potrebni značajni građevinski radovi u samom koritu bujice (pregrade za zadržavanje bujičnog nanosa i postizanja mirnog tečenja bujičnih voda u koritu, objekti konsolidacije obala korita, čišćenje nanosa i regulacija donjih tokova bujica i dr.) kako bi se postiglo smanjenje erozije u slivu i smireno otjecanje voda u formiranom bujičnom koritu. Radi zaštite tla od erozije nužno je poduzeti protuerozivne mjere koje bi se trebale provoditi na terenima ugroženim od bujica i erozije. Na takvim terenima obavezno je poduzimanje slijedećih mjera: - građevinsko-tehnički radovi u koje spada izgradnja uzdužnih i poprečnih objekata za

uređenje bujičnih tokova (lateralni kanali, kinete, odvodni kolektori, pregrade i sl.) - retencioni tehnički radovi (izgradnja mikro retencija i malih akumulacija za vodu i bujične

nanose i sl.), - biološki, šumsko-tehnički radovi (pošumljavanje, melioracija i obnova šikara, izrada

konturnih rovova, intenzivna njega mladih šuma u svim fazama razvoja i sl.). - agrotehničke radove (melioracija poljoprivrednog zemljišta, popravke strukture, terasiranje i

uređenje plodoreda i sl.). Uspjeh zaštite tla od erozije ovisit će o kombiniranju navedenih mjera i usmjeravanja aktivnosti na najugroženije dijelove prostora. Zaštita od elementarnih nepogoda Od prirodnih i tehničkih kataklizmi koje mogu ugroziti ljudske živote ili uzrokovati veću štetu na materijalnim i kulturnim dobrima općine Muć, a od utjecaja su na prostorno uređenje, na prvom mjestu su potresi, zatim poplave i požari. Sve ostale kao meteorološki i klimatski ekstremne situacije te nesreće uzrokovane ljudskom djelatnošću su manje izražene. Zaštita od požara i mjere sklanjanja stanovništva Mjere zaštite od požara Opasnost od požara na području Općine zavisi od mnogih činilaca od kojih su za naselja najbitniji: vrsta konstrukcije objekata, međusobna udaljenost objekata, količine i način uskladištenja zapaljivih materijala, način odlaganja krutog i ostalog otpada, izloženost zračnim strujanjima, i sl. Opasnostima su posebno izložena naselja ili predjeli naselja koja su zgusnuta i u kojima prevladavaju stare zgrade međusobno povezane krovovima, bez protupožarnih zidova i kao takva spadaju u I. stupanj ugroženosti. Isto tako područja sa industrijskim postrojenjima, objektima i zapaljivim materijalima također spadaju u I stupanj ugroženosti. Urbanističke mjere zaštite od požara su one preventivnog karaktera. Treba ih provoditi u prvom redu zoniranjem tj. izdvajanjem i osiguranjem zaštitnih pojasa opasnih kompleksa. Pored toga poboljšavanjem vatrootpornosti svakog pojedinačnog objekta pojačava se otpornost čitavih naselja. Opasnost od požara naročito je izražena na području značajnijih šumskih kompleksa. Zaštita šumskih kompleksa od požara treba se provoditi zoniranjem tj. izdvajanjem i osiguranjem

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

95


zaštitnih pojasa, prosjecima dovoljne širine i na optimalnim razmacima, te gradnjom pristupnih putova za vatrogasne ekipe i jedinice civilne zaštite. Važna je mjera osiguranje hidrantske mreže te čuvanje svih izvorišta i bunara. Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od požara su profesionalne postrojbe MUP-a i DVD koja organiziraju jedinice lokalne samouprave. - na području općine Muć u cilju provođenja mjera zaštite od požara potrebno je urediti i

opremiti najmanje tri motrilačke protupožarne postaje - sve pristupne putove koji se mogu koristiti kao vatrogasni pristupi potrebno je označiti i

održavati prohodnim. Mjere zaštite od potresa U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju udara i operativne mjere zaštite. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i postupke za sprječavanje, odnosno ublažavanje posljedica potresa, i to: - utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja općine Muć, kao podloga za provođenje

propisa o gradnji objekata otpornih na potrese do IX stupnja MCS ljestvice, - striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i

izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine, - pri izgradnji urbanih cjelina potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a

naročito otpornost i elastičnost konstrukcija, a sanacijom je potrebno povećati otpornost starijih i dotrajalih objekata, naročito u starim jezgrama naselja.

________________________________________________________________________ URBOS doo Split

96

Documents

OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA - Općina Muć · Općina Muć zauzima značajan geoprometni položaj te graniči sa općinama Klis, Dicmo, Lećevica, Hrvace te gradovima Sinjom i