Obrazovanje prenosi rješenja

Znanost rješava probleme

Više poskupljuje krma od mlijeka (1995 = 100%)

Izvor: FEFAC (2016). Statistical Yearbook 2015

KrmivaAnimalna hrana

+20% +15%

• Krma je 50-70% troškova proizvodnje mlijeka

• Efikasnost krave =����č��� ���� � (

�

�)

������ ����� ������� �� ( �

�)

• Efikasnost proizvodnje =�� ������������ ���� �

� ����������� � ������� �����

• Ekonomska efikasnost =������ �� �������� ���� �

���š ��� ����������� � ������� �����

Efikasnost iskorištenja hrane

• Konverzija se u peradi i svinja mjeri > 60 g

• Efikasnost suhih ili na uzdržnoj razini krava je 0

• 1.0 -1.8 kg mlijeka po kg pojedene ST obroka

• Porast sa 1.34 na 1.45 kg/kg smanjuje trošak 10%

•Selekcija na efikasnost u Novom Zelandu, Australiji, Nizozemskoj, SAD

Učinci boljeg iskorištenja hrane

• Selekcija na bolje iskorištenje hrane u junadi (Alberta 2006)

• Smanjuje konzumaciju za 10-12%

• Smanjuje emisiju stakleničkih plinova za 25-30%

• Smanjuje izlučenje hranjiva u gnoju za 15-17%

• Samo 10% bolja više hrane za 500 000 000 ljudi

Mliječnost kg/dIzlučenje N

% od pojedenog

Emisija N kg/proizvoda

N/1000 kgmlijeka

Broj krava za produkciju 170

kg N

N,kg/kg proteina

mlijeka

10 75 20.8 8 0.65

20 70 14,0 12 0.44

40 65 7,7 22 0.24

Prilagođeno prema: Niemann,H., B. Kuhla and G. Flachowsky (2011) J ANIM SCI 2011, 89:4344-4363.

10% bolja konverzija krme u hranu omogućuje dodatnu hranu za 500 000 000 ljudi

Čimbenici efikasnosti

• Ovisi od – genotip, – stadij laktacije– broj laktacije– sastava obroka, – načina hranjenja i – držanja – odgoj junica– rasipanje hrane

Efikasnost iskorištenja obroka u proizvodnji mlijeka

• Razlika između krava u mliječnosti i težini

• Razlike u iskorištenju energije između krava (NE/BE)

– Probavljivosti obroka 33% (Potts i sur., 2015)

– Metabolizam tkiva 37%

– Proizvodnja topline 9%

– Aktivnost 10%

– Sastav tijela 5%

– Hranjenje 2%

Svojstva efikasnijih krava

• Usporedba krava boljeg i prosječnog iskorištavanja:(Ardnt i sur. 2015 i VandeHarr i sur. 2016)– Bolje iskorištenje energije Više metaboličke energije u mlijeko

41%:25%• Manje energije se gubi u obliku topline 34%:44%• Sinteza mlijeka ima prednost pred sintezom mišića

– Visokomliječne krave manje težine– Negativna RFI - manje uzdržne potrebe– Minimalni utjecaj okoline– Bolje iskorištava voluminoznu i nusproizvode

• Dodatna svojstva– Treba manje proteina i P za proizvodnju mlijeka– Zdrava, dugovječna, uspješno prebrodi tranziciju, plodna– Dobre prilagodljivosti– Ima dobre sklonosti

Odnos uzdržnih i proizvodni potreba

0

10

20

30

40

1 2 3 4 5 6

En

erg

ije

mli

ejk

a /

BE

krm

iva

(%

)

Koliko puta mliječna krava jede više od svojih uzdržnih potrebe

Selekcija na višu mliječnost pri manjoj težini –manje uzdržne potrebe

Stadij laktacije

0

10

20

30

40

50

60

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300

Laktacija, dani

Pro

izvo

dn

ja, k

on

zum

acija

(kg

/d)

2,00

2,25

2,50

2,75

3,00

3,25

3,50

3,75

4,00

4,25

4,50

Ko

nd

icija

Proizvodnja mlijeka

Konzumacija hrane

Kondicija (1-5)

1.6-1.8 kg mlijeka/kg

ST

1.2 – 1.4 kg mlijeka/kg ST

1.4-1.6 kg mlijeka/kg ST

<1.3 kg/kg znak bolesti i poremetnji

Redoslijed laktacije

Redoslijed laktacije Dana u mliječnosti Kg mlijeka/kg ST obroka

Sve krave zajedno 150 -225 1.4 -1.6

Prvotelke < 90 1.5 -1.7

Prvotelke 91 – 199 1.4 – 1.6

Prvotelke >200 1.2 – 1.4

Starije krave <90 1.6 -1.8

Starije krave 91 – 199 1.4 – 14.7

Starije krave > 200 1.3 -1.5

Sveže oteljene < 21 1.3 -1.6

Problematične krave 150 - 200 <1.3

Efikasnost iskorištenja prvotelki -7% od starijih krava

Izvor: Hutjens, 2008

Hranidba sukladna stadiju laktacije

Voluminozna krma

• Probavljivost vlakana 1% > 58%

unos +0.16 kg/1%,

mliječnost +0.37 kg/d

unos smjese za -0.67 kg/d

Stadij rastaVlakna

(NDF) % u ST

Sirovi protein, % u

ST

Unos STobroka

Unos silažekg ST/d

Smjesakg/d

Mlijekakg/d

EfikasnostMlijeka/kg

ST

Vegetativni 48 17 20,6 17,0 4 29,1 1.41Vidljiva koljenca 53 14 21,1 14,4 8 29,4 1.40Pojava klasova 60 11 21,7 12,0 12 30,8 1,42Izvor: Randby i sur. 2012. JDS 95:1.

Probavljivost naše voluminoze

N Probava

OT%

NEL

MJ/ST

Silaža trava

Prosjek 207 60 5,0

Poželjno >68 > 6,2

Silaža lucerke

Prosjek132

65 5,5

≥70 ≥5,5

Silaža kukuruza

Prosjek484

75 6,7

Poželjno >72 > 6,5

Sijeno trava

Prosjek60

55 4,3

Poželjno ≥65 ≥5,3

Izvor. Grbeša i Balaš, 2016

Variranje sastava krmivaN SP

% ST

NDF

% OT

pOT

%

NEL

MJ/ST

Silaža trava

Prosjek207 14±3 68,4±6 60±6.8 5,0

SAD sd 7124 15±4 58±7

Silaža lucerke

Prosjek132

2707

18±3 56±3.4 65 5,5

SAD sd 20±3 42.5±3

Silaža kukuruza

Prosjek484

203902

7,5±1 49,5±5 75 6,7

SAD sd 8.2±1 43±5 > 6,5

Sijeno trava

Prosjek 60

6484

9±3 71±4.2 55 4,3

SAD sd 13.5±3 61±5

Izvor. Grbeša i Balaš, 2016; NRC Beef Cattle 2016

Konzumacija silaže trava

Izvor: Brocard i sur. 2010.

Gubici

Krmivo

Silaža kukuruza Silaža trava ValovSkladište

koncentratni voluminozni sirovina

Sirovine u

vrećiSilos Bale Silos Bale Otvoren Pokrit Podno Okomito

Raspon 4.8-16 6.5-14 5.6-16 8.5-17 2.5-11 2-7 3.5-14 2-7 2-19

Prosjek 9.1 9.9 10.2 10.7 6.7 4.0 11.3 4.0 8.1

Prosječni gubici 10%; velike razlike 2-8x između farmi

iskorištenje hrane 1.2 umjesto 1.4 kg/kg ST obroka

gubitci tijekom, žetve, transporta, sušenja, skladištenje, izuzimanja, miješanja i rastura ponuđene hrane iz valova te bacanja pokvarene hrane

Izvor: Greene, 2014

Variranje sastava voluminozeN SP, % ST NDF, % OT

Silaža trava

Prosjek 207 14±3 68,4±6

SAD sd 7124 15±4 58±7

Silaža lucerke

Prosjek132

2707

18±3 56±3.4

SAD sd 20±3 42.5±3

Silaža kukuruza

Prosjek484

203902

7,5±1 49,5±5

SAD sd 8.2±1 43±5

Sijeno trava

Prosjek60

6484

9±3 71±4.2SAD sd 13.5±3 61±5

Izvor. Grbeša i Balaš, 2016; NRC Beef Cattle 2016

Iz silaže trava se može proizvesti mlijeka 10 -21 kg/d

Dnevno variranje vlakana u silaži kukuruza

Dani uzimanja uzoraka na farmi

Uku

pna

(ND

F) v

lakn

a, %

u s

uhoj

tva

ri

Dozvoljen CV = 4%

Variranje sastava obroka

• Krave trebaju pojesti predviđene vrste i količine krme • Krave vole ujednačen obrok• Variranje kemijskog sastava i fizikalne strukture

• Variranje unosa – proizvodnje i zdravlja krave (Rossow i Ali, 2013) Mjerenje kroz 5 tjedana na 5 farmi visokomliječnih krava – Najviše varira sadržaj masti (22%), pepela (11%) i lignina (15%)

prati in variranje unosa 16-25 kg ST/d i mliječnosti 21-34 kg/d;

• Ako mogu odabirati odabiru žitarice • Mlijeka za -0,9 kg/d i mm - 0.15%

Menadžment hranjenja

• Združeno djelovanje smještaja i hranidbe na efikasnost krave

• Hranidbeni prostor određuje hranidbeno ponašanje

• Prigurivanje povisuje mliječnost 1.4 do 4.2 kg/d

• Različita dužina valova ista hrana i genotip mliječnost 21 –34 kg/d– + 10 cm iznad 54 cm/grlu prirodnije ponašanje, manje acidoze i

SS

• Dužina pojilica +2 cm iznad 7.4 cm/grlu +0.77 kg mlijeka

• Veći broj hranjenja bolje iskorištenje hrane, 3x za 11.6%

• Prednosti TMR viša konzumacija, viša sinteza mikrobnog proteina, manji rizik od acidoza

Odgoj junica za štednju hrane• Junice i suhe krave pojedu 15-30% hrane• Što ranije teljenje manji trošak 22 -24 mj.

– Prirast od poroda teleta do poroda krave 760 g/d• Telad do odbića prirast + 800 g/d svaki +1 g/+4 kg mlijeka– Kolostrum 100 -150 g IgG unutra 24 h od poroda +1000 L– Mlijeko/zamjenica 20% od težine teleta 8 L/d

• Junice 2-6 mjeseci vime 3.5x tijela 16% proteina• Do oplodnje sa 14 mj. ili 350-400 kg, visine > 120 cm 14% SP• Pred teljenje sa 24 mj. 15% proteina za +3.2 kg/d u 120 d• Odvojeno hranjenje prvotelki +10% više mlijeka

• DAJU VIŠE MLIJEKA IZ JEDNAKE ILI MANJE KOLIČINE OBROKA

PORUKE

• Uspješnost farme povisuje bolje iskorištenje obroka

– Odabir krava koje bolje pretvaraju obrok u mlijeko

– Sastavljanje obroka koji zadovoljava potrebe

– Adekvatni hranidbeni i životni prostor

– Hranidbeni menadžment

– Ujednačena i visoka hranjivost voluminoze i obroka

– Othrana junica za ranije teljenje i višu mliječnost