Obrazvoanje i etnicka pripadnost - case study obrazovanje Roma

ETNIČKA PRIPADNOSTI

OBRAZOVNO POSTIGNUĆE

STUDIJA SLUČAJA - ROMI

Datum: 18. 05.2015.

SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA

• uobičajeno mišljenje: manjine manje uspješne od dominantne većine

• RAZLIKOVATI: – dominantna skupina / nedominantna skupina

(MOĆ)– većinska populacija / manjinska populacija

(BROJČANOST)

– dominantna manjina– dominantna većina

– etnički mješovita područja bez izrazite većine/manjine

ETNIČKA PRIPADNOST OBRAZOVNO POSTIGNUĆE

• Allportova teorija kontakata


• stupanj grupnog identiteta - sličnosti i razlikovanja

• kontekstualno određen (vremenski i situacijski)• Englez, Mađar, crnac britanskog podrijetla, Škot,

Pakistanac...

više kontakata dovodi do smanjivanja razlika i razumijevanja druge etničke skupine (teza modernizacije)

problem kod ograničenih resursa (nezaposlenost, krize..)

• bijelci / crnci / obojeni / etničke skupine imigranata

• ? djeca iz etničkih mješovitih brakova

– anglosaksonsko podrijetlo i stratifikacija u američkom društvu

• rasa i etnicitet

• rasa - različita značenja

• biološke razlike

• biološke razlike imaju različite kriterije• genetske razlike unutar pojedinih

skupina (npr. identične kože) mogu biti veće nego između dva pripadnika različitih "rasa".

• etnicitet – kulturalne razlike

obrazovni rezultati/postignuća etničkih manjina nisu jednoznačni

• posljednjih 30-40 godina u svim etničkim grupama više uspješnih učenika/studenta

• Velika britanija – uspješnost studenta: Kinezi, Indijci, bijelci, Pakistanci i Bangladežani, afrokaripski studenti

• djevojke uspješnije od dječaka u svim etničkim grupama

• viša i srednja klasa uspješnija od radničke, niže klase

• razlikovati rezultate unutar pojedinih širih skupina

- npr. karipska populacija, Pakistanci i Bangladežani slabiji rezultati

u Engleskoj: zadnjih dvadesetak godina popravio se obrazovni status etničkih manjina

Kinezi, Afroazijci, Indijci kvalificiraniji nego bijelci

• razlikovati rezultate unutar pojedinih užih etničkih skupina

• lokalne razlike

• razlikovati obrazovne uspjehe u srednjim školama od upisa na fakultete

• razlikovati upise na visokoškolske ustanove općenito od upisa na elitna sveučilišta

• razlikovati uspjehe djevojčica i dječaka unutar pojedinih etničkih skupina

Karipski muškarci lošiji rezultati

• razlikovati uspjehe prvog i drugog naraštaja

jak poriv kod pojedinih etničkih manjina za stjecanje kvalifikacija– kompenzacija marginalizacije i perifernog socijalnog statusa

skupine – MARGINALNI ČOVJEK


različita obrazovna postignuća etničkih skupina: objašnjenje pripadnošću različitim klasama

• pripadnici nacionalnih manjina su disproporcionalno zastupljeni unutar klasne strukture

• niz nepovoljnih materijalnih uvjeta vezanih uz nižu klasu:: – manja porođajna težina– manji broj jaslica i vrtića u područjima

radničke klase– veći rizik od loše prehrane, pothranjenosti– slabiji higijenski i zdravstveni uvjeti– veći broj djece, manja briga i pažnja roditelja.

• honorarni poslovi za vrijeme studiranja• slabiji uvjeti stanovanja – ne postoji mirno i

izolirano mjesto za učenje• slabija dostupnost relevantne literature i knjiga,

putovanja ili osobnih računala• ne mogu si priuštiti privatne poduke ili

obrazovanje u privatnim školama• stanuju u rubnim dijelovima grada sa slabijim

školama• izbjegavanja troškova povezanih s visokim

obrazovanjem (izbjegavanje rizika - teorija racionalnog izbora) .

• različita obrazovna postignuća etničkih skupina: kulturalno objašnjenje

•

• orijentacija na sadašnjost

• sklonost akcijama s neposrednim zadovoljenjem.

• sličnost s kulturalnim odrednicama radničke klase

• specifičnost pojedinih etničkih kultura

• jezična barijera – (studije: iste prevladane nakon 16-te godine)

• ograničeni angažman roditelja kod pojedinih etničkih skupina (Pakistanci, Bangladežani)

• roditeljski interes: ne doživljavaju obrazovanje kao vrlo važno .

• izostanak roditeljskog ohrabrenje da krenu na studije.

• različita obrazovna postignuća etničkih skupina: institucionalno objašnjenje

• školski kurikulum favorizira većinsku kulturu - jezik, povijest i zemljopis.

• nedostatan broj nastavnika etničkih manjina – ne postoje kao pozitivni uzor

• pojava svjesnog ili nesvjesnog rasizma nastavnika

• etiketiranje učenika - pripadnika manjina• samoispunjavajuće proročanstvo• veće stope isključenosti školske djece npr.

afrokaripskog podrijetla .

• različita obrazovna postignuća etničkih skupina: psihološka objašnjenja

• kompleks inferiornosti

• nisko samopoštovanje

• niska životna očekivanja

• nedostatak ambicija

• obiteljski život

– stopa razvoda nejednaka

– deficit pažnje kod pojedinih skupina

– čvršća povezanost i veći pritisak grupe

– težnja za obrazovanjem kod prve generacije

– čimbenik depriviranosti


nastavnici: posvećeni idealima jednakosti obrazovnih šansi

ksenofobija izražena u širem društvu

• nastavnička praksa: upitna?!


• Romska populacija procjenjuje se na 8 do 12 milijuna pripadnika

• rasuta je po cijelom kontinentu• jedna je od najvećih i najranjivijih europskih manjina.• Ne postoji jedan romski narod, već se radi o bogatoj

raznolikosti kultura, tradicija i drugih značajki.• Romi govore različitim jezicima i pripadaju različitim

vjerskim zajednicama.


STUDIJA SLUČAJA - ROMI

NACIONALNO IZJAŠNJAVANJE I EVIDENCIJA • slučaj da se boje javno iskazivati svoj romski identitet broj Roma u nacionalnim popisima stanovništva

obično mnogo niži od stvarne brojke. • - mnogi Romi neće izabrati svoju, nego nacionalnost

većinske skupine, ili će ostati “neizjašnjeni”,• - u Srbiji i Hrvatskoj nedostatak osobnih podataka i/ili

registracije, Ne postoje procjene ni o broju ni o postotku Roma bez osobnih dokumenata.

• - u Srbiji - sezonska migracija mnogih Roma. Visoka razina nepismenosti doprinosi nedostatku

točnih podataka• u Hrvatskoj živi oko 40.000 Roma


SOCIJALNA SITUACIJA I STATUS ROMA

Istraživanja su pokazala da je u gotovo svim aspektima života Romima lošije od prosjeka:

• visoka razina nepismenosti• viša razina smrtnosti novorođenih• nižu očekivanu dob

više od polovice romskog stanovništva u Hrvatskoj mlađe je od 19 godina.

• niže per capita prihode• višu stopu nezaposlenosti


glavni pokazatelji društvene isključenosti

DISKRIMINACIJA I PREDRASUDE

• predrasuda prema Romima anticiganizam• diskriminaciji Roma – u zapošljavanju, stanovanju,

zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju

• Diskriminacijski stavovi• rasprostranjene su društvene predrasude i stavovi

prema Romima• negativan stav prema integraciji Roma u škole• Bogardusova skala socijalne distance• razlikovati stavove od ponašanja


• u Bugarskoj (2005.) - 86% ispitanika izjavilo da ne bi htjeli da njihova djeca pohađaju školu u kojoj je više od pola ukupne školske populacije romske nacionalnosti

• U Mađarskoj (2003.) smanjeni antiromski osjećaji, ipak znatan dio 36–38% populacije negativne stavove

• U Rumunjskoj (2004.) značajna razinu diskriminacije vezanu uz zapošljavanje, vlasti i škole

• U Makedoniji čak 79,95% ispitanika ima negativne stereotipe o “Ciganima”

• U Hrvatskoj (1995.) uzorak od 2.715 učenika srednjih škola, od 13 etničkih grupa samo su Srbi i Crnogorci (rat !) bili niže rangirani od Roma..

• Određeni oblici društvenog etiketiranja ili stigmatiziranja doista postoje.

• Marginaliziranje: na gospodarskom, prostornom, kulturnom i političkom planu

• stigmatizacije u školama, u situacijama u kojima Rome nazivaju Ciganima

• Učenici Romi sami primjećuju kako se rado igraju s djecom drugog etničkog porijekla, ali da ne vole slušati negativne komentare ni nepravde od druge djece i nastavnika

Jedna djevojčica je rekla: “Na satu tjelesnog odgoja, prišao mi je jedan dječak i nazvao me Cigankom.

Prijavila sam to učiteljici, a ona mi je rekla

da ne gnjavim tog dječaka”. “Druga djeca nas vrijeđaju, govore nam da smo Cigani

i da ne bi trebali biti u njihovomdruštvu”.

“Neki od roditelja i učenika žalili su se na zlostavljanje

od strane nastavnika i drugih učenika ”.

SOCIJALNA ISKLJUČENOST

• Praćenje je otkrilo turobnu situaciju Roma u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji

• začarani krug u mnogim pogledima• socijalna isključenost iz mnogih aspekata društva• ogrezli su u siromaštvu• četiri područja - obrazovanje, zapošljavanje,

stanovanje i zdravstvena skrb


OBRAZOVANJE ROMA

negativne društvene posljedice socijalne isključenosti iz obrazovanja

isključenost dijela društva to rezultira prijetnjom društvenoj koheziji vladi može nametnuti visoke društvene troškove pokazatelj pogoršanja odnosa između skupina

pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju integracija manjina u većinsko društvo mehanizam nadoknađivanja društvenih

nejednakosti (kompenzacijsko obrazovanje)• istraživanje: učenici lakše odustaju od nisko kvalitetnih

škola (!?).


METODOLOGIJA STUDIJE

Studije slučaja - relevantni lokalni primjeri (promatranje; promatranje s učestvovanjem)

• da popune previđene praznine u dostupnim podacima. • podaci iz drugih izvora• statistički i specifični podaci • analize zakonodavstva, politike i programa, • podaci dobiveni od različitih važnih osoba• mišljenje glavnih zainteresiranih strana (intervjui)• istražuju se razlike u stavovima, gledištima,

mišljenjima i vrijednostima obuhvaćenih aktera.• triangulacija metoda i izvora podataka


• analiza romske zajednicu i škole s visokim postotkom učenika Roma

• romska zajednica: područje koji sami stanovnici kao i njeni ne-romski susjedi percipiraju i nazivaju romskom zajednicom

• postoji jasno razgraničenje


PODACI O ODGOJNO OBRAZOVNIM POSTIGNUĆIMA

• Usporedba sa: • standardima propisanima kurikulumom.• uspjeh na nacionalnim ispitima• uspješan prelazak iz razreda u razred, upisi , napuštanja i

sl.• nedostatak pouzdanih statističkih podataka • Mnoga romska djeca uopće nisu uključena u nacionalni

odgojno-obrazovni sustav• visok je postotak onih koji ne završavaju školu • školski uspjeh učenika Roma općenito je nizak • ocijenjeno da 8% učenika u osnovnim školama nije

pismeno


• češće ponavljaju razrede• češće ispadaju iz sustava

Mađarska: stopa ponavljanja razreda pet puta veća kod Roma• nedolazak na nastavu osam puta češći nego kod učenika

mađarske većine.

Rumunjska: 8. razred upisuje samo 29% učenika Roma, visoka stopa odustajanja

Srbija: samo 30% romskih učenika koji se upisuju u prvi razred završava osnovnu školu

• Podzastupljenost Roma u višim razinama obrazovanja

posljedica niske kvalitete u predškolskom obrazovanju i osnovnim školama


Hrvatska: procjene da 1/3 romske djece nikada nije bilo

uključeno ni u kakav oblik školovanja• samo 27% učenika Roma upisanih (!!) u osnovne škole

završe osnovnoškolsko obrazovanje • u nekim školama, 90-100% romske djece ne završe

osnovnu školu.• vrlo mali broj Roma nastavlja školovanje nakon završene

osnovne škole • jedan student Rom studira na Fakultetu političkih znanosti • problem nejednakosti spolova na svim razinama

obrazovanja.• Od 308 Roma sa SSS, samo 76 su žene (24,68%)


• Samo 14 Roma - VŠS/VSS od kojih samo dvije Romkinje

• peti razred je kritičan • djeca mogu biti poslana da rade u ranoj dobi, dok se

djevojčice često• udaju u ranoj adolescenciji i napuštaju školu• studiji slučaja - u Podsusedu kod Zagreba gotovo 90%

učenika Roma ponavlja razred.


“Školski uspjehU školi u Dardi gotovo polovica

romskih učenika ponavlja razred.Romski učenici često spominju

da su školski predmeti prilično teški. Međutim, jedna djevojčica je izjavila:

“Volim ići u školu, jer onda mogu naučiti dačitam i pišem. Ta znanja će mi koristiti u budućnosti,

zato što ću moći pomoći svojoj djeci da seškoluju kada se udam i budem imala djecu”

UZROCI

1. socijalna isključenost

1.A administrativna isključenost

• Standardni zahtjevi za upis u osnovnu školu zahtijevaju određenu dokumentaciju.

smatra se da je broj Roma bez osobnih dokumenata značajan

nisu zakonski prijavljeni na svojoj adresi


1B. jezična isključenostRomi ne razumiju dobro domicilni jezik zemlje ili su

potpuno nepismeni • mnogi govore romski kao prvi jezik, a unutar te jezične

skupine postoje varijacije i dijalekti • U Crnoj Gori i Makedoniji dio Roma govori albanski• u Hrvatskoj i Mađarskoj govore dijalektom romskog tzv.

bajaškim mnoga djeca pate s nepoznatim jezikom u školi • mogu zaostati u obrazovanju i postati nezadovoljna i

frustrirana te ispasti iz sustava povećavajući osjećaj marginaliziranosti

može prouzročiti lingvističke kao i druge probleme



Rezultati istraživanja 2004. u Zagrebu :

48,2% romskog stanovništva govori romani čib dijalekt

4,5% govori bajaškim7,1% govori nekim drugim narječjem40,2% ne govori ni jednim dijalektom romskog jezika

1C. Rezidencijalna segregacija / zemljopisna izolacija• utjecaj rezidencijalne segregacije na pristup romske djece

kvalitetnom obrazovanju • izolirane škole s visokim postotkom Roma su manje

atraktivne• Mnoge romske zajednice i susjedstva nemaju lokalne

škole


Hrvatska: Gotovo polovina prijavljenih [romskih] naselja (40 od 100)

je izolirana, smještena izvan lokacija na kojima živi većinsko stanovništvo

[...] Udaljenost tih naselja i najbližih lokaliteta je često velika, između dva i pet kilometara,

ceste, ako i postoje, su loše održavane, do javnog prijevoza, ako postoji, je teško doći.

U tim naseljima ne postoje obrazovne ni zdravstvene usluge, kao ni tržišne niti kulturne ustanove.

2. visoka razina nepismenosti njihovih roditelja– njihovi roditelji nemaju potrebno znanje da im pomognu u

učenju


3. segregacija romske djece u odgojno-obrazovnom sustavu

Upis u školu i ustrojavanje razrednih odjela• romskoj djeci prečesto dijagnosticiraju teškoće• u Bugarskoj: neke škole za djecu s intelektualnim

poteškoćama upisuju od 90 do 100% romske djece. • postupci ocjenjivanja često arbitrarni, te sudjelovanje

nekog tko govori materinji jezik djeteta nije dovoljno jamstvo

• Srbija: “bijeli bijeg” diskriminacijski stavovi prema Romima od strane roditelja ne-Roma koji ne žele da njihova djeca dijele školu s Romima


Hrvatska:• raspoređivanje učenika Roma u ustanove specijalnog

obrazovanja • segregacija učenika Roma u zasebnim razrednim odjelima

u okviru redovnih škola• razrede koji prate “poseban” pojednostavljeni nastavni

plan i program niža razina kvalitete • postoje dokazi da je pismenost u segregiranom okruženju

daleko niža nego u integriranom okruženju


• pravni slučaj u gradu Ostravi• Case Study; Hrvatska; škola Kuršanec• Case Study; Hrvatska; škola Darda

– Pohađanje razreda s drugim učenicima - jezično i kulturološki heterogeni razredi bolji za svu djecu

– Iskustvo s drugačijim i različitim– Pozitivni "socijalni pritisak" i već usvojeni

obrazovni standardi koji mogu potaknuti ili pak "natjerati" učenike Rome kakvu-takvu integraciju u školsko-obrazovni sustav


4. vrlo niska i/ili negativna očekivanja

• varijanta pozicijske teorije• negativna očekivanja učitelja i nastavnika• stigmatiziranost djece Roma• samoispunjavajuće proročanstvo• U Mađarskoj je zabilježeno da učitelji i nastavnici imaju

niža očekivanja od učenika Roma, pa su ti učenici stoga manje zainteresirani za školovanje.

• U Rumunjskoj istraživanje “Pristup odgoju i obrazovanju grupa u nepovoljnijem položaju, s posebnim fokusom na Rome” je izvijestilo da postoje niža očekivanja od romske manjine u školi


• Niža očekivanja nižim odgojno-obrazovnim postignućima nepisani niži standardi

• U Mađarskoj oko 17% učitelja i nastavnika traži od učenika Roma manje

• Srbija: neki učitelji i nastavnici imaju manja očekivanja od učenika Roma vidljivo i iz rezultata na nacionalnom vrednovanju

podaci više od 40% učenika Roma raspoređeno u razrede s najnižom kvalitetom poučavanja, dok je u takvim razredima smješteno samo oko 20% učenika populacije ne-Roma.


• Očekivanja i stavovi učitelja i nastavnika pokazali rad učenika i njihovu obrazovnu putanju.

• negativna očekivanja učitelja i nastavnika manifestiraju slabim odgojno-obrazovnim uspjehom

• pozitivnim očekivanjima poboljšavaju svoja odgojno-obrazovna postignuća

• Prvo eksperimentalno istraživanje o pristranim očekivanjima učitelja i nastavnika proveli su Rosenthal i Jacobson; 1968. godine.. To je nazvano Pigmalion efekt.


• Pigmalionov efekt (engl. Pigmalion effect) je popularan naziv za utjecaj individualnih uvjerenja i očekivanja na ono što im se događa. Izražava ideju da će čovjek postati ono što netko od njega očekuje, makar samo i u njegovim očima.

Taj se pojam upotrebljava u literaturi da se naglasi:

a) uvjerenja i očekivanja ljudi određuju njihovu uspješnost

b) očekivanja i uvjerenja drugih u sposobnosti i mogućnosti neke osobe djeluju pozitivno podižući i razvijajući njezine sposobnosti i uspješnosti..


5. Negativni stavovi okoline i obilježavanje (etiketiranje + grupiranje)

Negativni stavovi okoline i većine (anticiganizam).

Razvrstavanje učenika na osnovi površnih utisaka, koji se često temelje na prvoj impresiji – halo efekt.

• Proces obilježavanja utjecaj na školski uspjeh negativni učinak na psihološki razvoj djeteta kompleks inferiornosti, nisko samopoštovanje mala životna osobna očekivanja.

Nastavnici: romski učenici nisu sposobni usvojiti gradivo iz standardnog nastavnog plana

- smanjeni obim školskog programa; reducirani opseg školskog programa.


6. izostanak predškolskog odgoja • slabo predznanja na počecima obrazovanja. • slabiji predškolski osobni razvoj djece Roma • manji postotak romske djece pohađa predškolu• Mađarskoj je 1999./2000. samo 17,39% Roma pohađalo

predškolu, • Slovačkoj ih je u 2003./2004. bilo tek 1,02%. • broj mjesta u predškolama je nedostatan za prihvaćanje

trenutne populacije djece predškolskog uzrasta • u Makedoniji kapaciteti tek za 12 % može biti smješteno

u postojeće objekte Romi su neproporcionalno pogođeni manjkom mjesta


7. kvalificiranost učitelja i nastavnika• romske škole privlače nedovoljno kvalificirane učitelje• Mađarska: škole koje upisuje više od 80% Roma

zapošljavaju nekvalificirani učitelji i nastavnici• Rumunjska: 45% nastavnika u školama od prvog do

osmog razreda nekvalificirano• Srbija: slabije nastavno osoblje i/ ili nedovoljno osoblja • Hrvatska: u seoskim područjima mladi učitelji i

nastavnici; visoka stopa fluktuacije nastavnika• Nedostatno obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje

učitelja i nastavnika• Neučinkovit školski menadžment.


8. Materijalna deprivacija

• U osnovnim školama uzgredni troškovi rastu• U Rumunjskoj (izvještaj, intervju):

Od 20 učenika koje imam, pitam se bi li četiri od pet obitelji moglo sebi priuštiti kupnju knjižnice

za dijete, kupnju knjige koju bi učenik želio imati ili školske torbe, jer neki učenici dolaze u školu noseći svoje stvari u plastičnim vrećicama

• U Slovačkoj siromašni roditelji dobivaju stipendiju ovisno o uspjehu djeteta u školi


• Slabija školska infrastruktura• Prenatrpanost postoji u romskim školama u

Rumunjskoj• općine gdje obitavaju Romi – općine lošijeg

imovinskog stanja• objektivni, materijalni uvjeti škola su slabiji


9. Pedagoška praksa u razredu

• Većina učitelja i nastavnika podučava „starom paradigmom“

• frontalno poučavanje i pasivan stil učenja• poučavanje kao prezentacija znanja


• službena odgojno-obrazovna politika traži:• specifičnu praksu, primjerice interaktivne metode

poučavanja ili poučavanje usmjereno na učenika• praksu integrirane nastave, u kojoj svi učenici sudjeluju

u razredu, a učitelj ili nastavnik učinkovito i djelotvorno dopire do svih učenika u heterogenom okruženju

• pospješiti diferencirano poučavanje kako bi se koristile bolje strane svakog pojedinog djeteta, umjesto da je fokus na njegovim nedostacima


• “Ako [...] se desegregacija ne poveže s novim metodama i oblicima rada (suradničko učenje, radionice, uvođenje vrednovanja ... individualizirani rad), kao takva neće dati zadovoljavajuće rezultate.”

• Učitelji i nastavnici bi također trebali biti upućeni u kulturu manjina i multikulturalno obrazovanje, metodologiju učenja drugog jezika


10. Odnos škola-zajednica

• Školska kultura i okruženje• interakcije: učenika, učenika i nastavnog osoblja, kao i

školskih nastavnih tijela, roditelja i zajednica • razumijevanje romske kulture i vrijednosti• razumijevanje između učenika Roma i ne-Roma

posredovan je i ovisan o predodžbama učitelja i nastavnika (kao i roditelja) o romskoj kulturi

• kurikulum: može poticati pozitivnu percepciju Roma, ignorirati je ili, što je najopasnije, prikazivati romski identitet na negativan način

• Školska inspekcija


• Slučaj Darda: romski roditelji su obično uključeni u izvan nastavne aktivnosti

• Drugi slučaj: slab interes roditelja za sudjelovanje u

školskim aktivnostima

• intervjuirani romski roditelji govore kako bi vrlo rado

sudjelovali u školskim aktivnostima, ali ih nitko ne poziva


Documents

Obrazvoanje i etnicka pripadnost - case study obrazovanje Roma