�elimo vas informiratièasopis za dimnjaèarsku struku

obrtnikdimnjaèar

Dimdoznaje

rujan2012

godinaVI

broj15

besplatniprimjerak

Bosch Thermotechnik je djelokrug poslovanja s velikim postrojenjima obuhvatio markom Bosch. Počevši od 2. srpnja 2012., industrijski kotlovi koji su nuđeni pod markom Loos, kao i kogeneracijski moduli većeg raspona snage koje proizvodi Bosch KWK Systeme, nekadašnji Köhler & Ziegler, prodaju se pod markom Bosch. Više informacija na www.bosch-industrial.com/hr/

Jačanje poslovanja s velikim sustavimaBosch Thermotechnik mijenja marke Loos i Köhler & Ziegler u Bosch Cjelovit asortiman od jednog proizvođača

Tehnički pravilnik o dimnjačarstvu HDUStr. 2

Stručnjaci u praksi:

(Ne)ispravni načini sanacije dotrajale dimovodne instalacijeStr. 4

Razgovor s gospodinom Jokićem, tajnikom Koordinacije udruge stanara RHstr. 8

2

obrtnikdimnjaèar

:

Editorial

Dimnjačarskapraskozorja

Usprkos podijeljenosti mišljenja o prednostima ulaska u EU, čini se da je i kritičarima i pobor-nicima zajedničko veselje – pristup fondovima. Naivne nade nekih da će u prvom planu biti olak-šan pristup najboljoj praksi, stručnim resursima, uhodanim i usavršenim procesima, naprednoj tehnologiji, i sličnim prednostima koje bi nam omogućile vlastiti razvoj, nisu naišle na podršku. Uglavnom smo obasipani informacijama o tome kako izvući sredstva iz ovog ili onog fonda. Do-

bro, razumljivo je to u situaciji kada su nam vlastiti resursi opustošeni, i svaka će financijska kaplji-ca pasti kao kišna kap na suhu zemlju, ali teže je shvatljivo dvostruko mjerilo vrijednosti. Recimo, još uvijek imamo vlastiti postupak administriranja certifikata i kontrole proizvodnje. Iako se u tome ne snalazimo predobro, skloni smo inzistirati na vla-stitim, ali k tome i netransparentnim postupcima. I to je jedan od razloga zašto zaostajemo za europ-skom statistikom ugradnje učinkovitih proizvoda, a posebice proizvoda koji koriste obnovljive izvore. No, iako nećemo priznati europski certifikat nekog od učinkovitih proizvoda, prihvatit ćemo poticaj za njegovu ugradnju.

Ukoliko se za neki proizvod primjenjuje norma kojoj ne postoji hrvatska inačica, zakon nam dopušta ko-rištenje europske norme. Ionako je HRN uglavnom prijepis EN. Međutim, ukoliko nijedno tijelo nije akreditirano za izdavanje potvrde o sukladnosti na temelju te norme, izjava o sukladnosti na temelju europskog certifikata neće biti prihvaćena. Potreb-no je u tom slučaju pribaviti Potvrdu o priznava-nju stranih dokumenata. Od koga? Od ugovornog tijela. Poštovani čitatelju, pročitajte još jednom ovih par rečenica, jer sam siguran da Vam se čine apsurdne. Svima nama „s ove strane administrativnog zida“ složen, nejasan, nelogičan postupak, neusklađen

s europskom praksom na kojoj gradimo svoje poslovanje i stručni razvoj, predstavlja ozbiljnu i nepotrebnu prepreku u radu koji bi trebao popra-viti hrvatsku katastrofalnu energetsku, ekološku i sigurnosnu situaciju. No, još nekoliko mjeseci nećemo imati povjere-nja u europske akreditirane certifikacijske kuće, i smatrat ćemo neophodnim kontrolirati postupak proizvodnje i certifikacije. Zatim će pristup fon-dovima prevladati, pa ćemo nevoljko prijeći preko nepovjerenja i prihvatiti postojeće certifikate. A iz-dašne financijske injekcije mogli bismo čak početi smatrati nekim svojim uspjehom.

“Zabrana djelatnosti usmjerene na profit izvan

profesije posljedica je položaja danog

ovlaštenom područnom dimnjačaru, kao i zadaća

i dužnosti koje su mu povjerene.”

Pristiglo je nekoliko Vaših pita-nja, od kojih bih izdvojio dva koja zapravo imaju istu logiku. Prvo pitanje pristiglo je iz jed-ne državne institucije i glasi :“ Smiju li trgovačka društva regi-strirati u opisu svojih djelatnosti i dimnjačarske radove?“, dok je drugo pitanje glasilo: „Smije li dimnjačar koncesionar u sklo-pu svog dimnjačarskog obrta prodavati i dimnjačarski alat?“ Dakle odgovor na oba pitanja je isti i glasi :“Ne. Dapače, to je najstrože zabranjeno!“. Dat ću objašnjenje.

Prema tome, bilo kakve druge ak-tivnosti, poput prije navedenog, prodaje osiguranja ili popravka di-zala, u kombinaciji s obavljanjem dimnjačarske službe, su najstrože zabranjeni.Ono što je ovlaštenom dimnjača-ru (a drugih niti nema) najstrože zabranjeno, je dodatna zarada.Citirat ću neke stavke Zakona o dimnjačarstvu Europske unije:(1) Ovlaštenom područnom dim-njačaru zabranjena je djelatnost usmjerena na profit izvan njegove profesije, osim ako je u tu svrhu potreban utrošak vremena nezna-tan.(2) Izvođenje sporednih radova, koji pripadaju u dimnjačarski obrt, dopušteno je ovlaštenom područ-nom dimnjačaru samo unutar njegova dimnjačarskog područja i samo u mjeri u kojoj se time ne ugrožava propisno upravljanje

dimnjačarskim područjem i ispu-njavanje zadaća povjerenih ovla-štenom područnom dimnjačaru. (3) Nadležno upravno tijelo može u posebno opravdanim slučajevi-ma dopustiti iznimke, ako će i da-lje biti zajamčeno propisno uprav-ljanje dimnjačarskim područjem i ispunjavanje zadaća povjerenih ovlaštenom područnom dimnja-čaru. Koje se obavljene aktivnosti imaju smatrati radovima či-šćenja i kontrole - treba odrediti kroz Pravilnik o čišćenju i kontroli. U Pravilniku o čišćenju i kontroli

treba zaključno odrediti koje je pojedine radove čišćenja i kontro-le ovlašteni područni dimnjačar dužan izvoditi. Kroz ovakvo utvr-đenje, navedeni poslovi ostaju rezervirani za ovlaštenog područ-nog dimnjačara; samo on, i pod njegovom odgovornošću njegovi pomoćnici, smiju obavljati takve radove. Kršenje ovog propisa predstavlja prekršaj.Smisao ove odredbe nije u prvom redu osiguranje dohotka ovlaštenih područnih dimnjača-ra; taj je dohodak zajamčen već ustanovljenjem fiksnih dimnjačar-skih područja i obvezom čišćenja i kontrole. Štoviše, Odlukom o dimnjačarskoj službi se poglavito utvrđuje odgovornost za propisno obavljanje radova čišćenja i kon-trole. Kad bi i druge osobe smjele obavljati radove propisane u skla-du s Pravilnikom o čišćenju i kon-troli, u pojedinačnom bi slučaju

bilo teško utvrditi tko je odgovo-ran za neispravno stanje uređaja koji podliježu obvezi čišćenja i kontrole. Istina, i neke druge insti-tucije provode kontrolu, posebice u okviru mjera zaštite od imisije, kao što su poduzeća za održa-vanje, koja obavljaju i provjeru instalacija za odvod ispušnih pli-nova i mjerenjem utvrđuju sadržaj ugljičnog monoksida u ispušnom plinu. U predmet ugovora o odr-žavanju u pravilu spada i provjera uređaja po pitanju postojanja one-čišćenja u uređaju. To je bitan dio provjere slobodnog odvođenja is-pušnih plinova, a time i instalacije kojima se odvode ispušni plinovi. Ovakva je podjela zadaća postoja-la otpočetka, a da se to ne smatra kršenjem Zakona o komunalnom gospodarstvu. Međutim, radovi čišćenja propisani Pravilnikom o čišćenju i kontroli moraju u sva-kom slučaju ostati rezervirani za ovlaštenog područnog dimnjača-ra.

Dužnosti i zadaće ovlaštenog područnog dimnjačara

Opća profesionalna obveza

(1) Ovlašteni područni dimnja-čar dužan je svoje zadaće obav-ljati propisno i savjesno. (2) Posao ovlaštenog područ-nog dimnjačara je ograničen na njegovo dimnjačarsko područ-je. U hitnim slučajevima ili po posebnom nalogu nadležnog ti-jela ovlašteni područni dimnja-čar je dužan raditi i izvan svog dimnjačarskog područja. Ovlašteni područni dimnjačar svoje zadaće mora izvoditi pro-pisno i savjesno. Odgovarajućim utvrđenjem u Zakonu se još jed-nom jasno ističe da se zanimanje ovlaštenog područnog dimnjača-ra razlikuje od drugih obrtnika u bitnim točkama. Njemu su u jav-nom interesu povjerene zadaće na čije se ispunjavanje mora po-sebno paziti u svrhu zaštite javne sigurnosti i poretka. U pogledu prava ulaženja u sta-nove, a koje ograničava ustavom zagarantirano pravo na nepovre-divost stana, ovlašteni područni dimnjačar i u tom smislu ima po-

sebne obveze zaštite i postupanja s pažnjom. Ove su obveze manje važne kod čišćenja s krova ili mje-renja u podrumskim prostorijama. Međutim, uvijek kada se ovlašte-ni područni dimnjačar uputi u ne-posrednu intimnu sferu građanina – kao, na primjer, kod mjerenja na plinskim ložištima u kupaonicama – morat će se od njega tražiti da primijeni obzir kakav se nalaže u posebnoj situaciji. U tim slučaje-vima najavi provjere pridaje se poseban značaj.

Dodatna zarada

Ovlaštenom područnom dimnja-čaru je zabranjena djelatnost usmjerena na profit izvan nje-gove profesije, osim ako je u tu svrhu potrebni utrošak vreme-na neznatan.Zabrana djelatnosti usmjerene na profit izvan profesije poslje-dica je položaja danog ovlašte-nom područnom dimnjačaru, kao i zadaća i dužnosti koje su mu povjerene. S obzirom da se dim-njačarska područja raspodjeljuju na način da se radna energija ovlaštenog područnog dimnja-čara mora upotrijebiti u punom opsegu za upravljanje dimnja-čarskim područjem, ne može mu se dopustiti obavljanje poslova u dodatnom zanimanju. Ovlašteni područni dimnjačar se i u ovoj točki vrlo bitno razlikuje od drugih obrtnika. I kod interpretacije pojma „po-slovna djelatnost“, koja je ovla-štenom područnom dimnjačaru bila zabranjena prema članku 29. st. 1. Pravilnika o dimnjačarstvu iz 1964., pošlo se od toga da se taj pojam nije podrazumijevao u tehničkom smislu Zakona o gos-podarskim djelatnostima, već da je pod time trebala biti obuhva-ćena svaka djelatnost određenog trajanja usmjerena na profit, da-kle i svaka samostalna djelatnost (usp. Moelle-Siegert-Musielak, članak 29. nap. II a). Kroz verziju članka 14. st. 1., ova je pravna si-tuacija razjašnjena. S obzirom na to da bi zabrana svake na profit usmjerene djelatnosti dovela do toga da se ovlašteni područ-ni dimnjačar ne bi smio posvetiti

“Ovlaštenom područnom dimnjačaru je zabranjena

djelatnost usmjerena na profit izvan njegove

profesije, osim ako je u tu svrhu potrebni utrošak

vremena neznatan.”

piše: mr.sc.ZdenkoMeczner dipl.ing.stroj.

Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski komunalni redar za dimnjačarske poslove - grad Zagreb

Čišćenje dimnjaka

3

èasopis za dimnjaèarsku struku

NOVO:Tehničkipravilnik odimnjačarstvuHDU

piše:ZdravkoŠenjug,predsjednik HDU

Niz godina stalno konstatiramo da nam nedostaju pravilnici i propisi o dimnjačarskoj struci. Deseci godina su prošli a da bi netko ili neka služba objavila neka pravila ili barem spome-nula dimnjake ili dimnjačarsku službu. U zadnjih par godina došlo je do promjena i odjed-nom su se počele pojavljivati teme o dimnjacima i dimnja-čarstvu. Prateći slijed europskih standarda i propisa, pomalo se uvidjelo da su dimnjaci i dimnjačarska služba dio siste-ma sigurnosti i zaštite.

Počelo je s nedorečenim Tehnič-kim propisom za dimnjake u gra-đevinama, gdje se, zasada, spo-minju samo dimnjaci, ali ni riječi o dimnjačarima.Dobili smo zatim Dopunu Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovi-ma, gdje je konačno spomenuta uloga i naglašena važnost dimnja-čara.Pravilnik o uvjetima i postupku ispitivanja nepropusnosti i isprav-nosti plinske instalacije HSUP P 601-111/II jasno naglašava ne-minovnost prisustva dimnjačara prilikom plinofikacije, tj. pušta-nja plina u instalaciju za plinska trošila koja koriste bilo koji oblik dimnjaka.

Unatoč gore spomenutim odred-bama, i dalje su ostale nedoumi-ce, tj. pokušaji raznih tumačenja, što dimnjačar treba raditi. Nakon višestoljetnog postojanja dimnja-čarstva, nakon toga što je razvije-na Europa davno odredila postav-ke što je dimnjačarstvo i što sve obuhvaćaju dimnjačarski poslovi, odjednom se kod nas počinju stvarati nove teorije što to i kako treba dimnjačar raditi. Najgore je to, što nove ideje ne dolaze iz struke, već sa strane. Hrvatska dimnjačarska udruga je uvijek okupljala stručne dimnja-čare iz cijele države i pokušavala doprinijeti razvoju našeg dimnja-čarstva. Počeci HDU bilježe se još iz 1900. god. Članovi smo Eu-ropske federacija dimnjačara već niz godina i cijelo to vrijeme poku-šavamo objasniti i razjasniti da su postupci i radnje dimnjačara dav-no znane i da se razvojem tehnike grijanja, pogotovo plinskih uređa-ja, mora unaprjeđivati postupa-nje struke, ali i ostalih službi koje su vezane za dimnjake. Ne može-mo mi sada na ovim područjima izmisliti “novo dimnjačarstvo” i odrediti što će dimnjačar raditi, a što ne, ovisno o tome kako se kome dopada ili čiji se interesi su-kobljavaju ili nadjačavaju.

Zbog stalnih spomenutih nedo-umica, a dijelom i omalovaža-vanja struke, HDU je aktivirala Povjerenstvo koje je, nakon du-žeg vremena i niz sastanaka, pripremilo Tehnički pravilnik o dimnjačarstvu. Baza pravilnika su zapadnoeuropski zakoni i propisi, u stvari, kombinacija njemačkih, austrijskih i slovenskih propisa. Moralo se uvažiti i specifičnost našeg podneblja (npr., godinama se nije pratilo i popravljalo teh-ničko stanje dimnjaka pa bi po za-padnim standardima 70% dimnja-ka odmah bilo neispravno, nije se poštovalo i ono malo propisa koji postoje, zanemarivala se struka i naukovanje). Pravilnikom nismo ništa novo izmislili, nego smo samo napravili sažetak, rezime, osnovnih postavki u dimnjačar-stvu, kako nam se ne bi dogodilo da svatko ima svoje tumačenje o postupanju dimnjačara. Tehnički pravilnik je sada na lektoriranju i pravnom usklađivanju, i nakon toga će biti na javnoj objavi. Činje-nica je da je to nakon niza godina prvi propis koji je usko vezan uz struku, na kojemu su radili stručni ljudi, i ne vidimo razloga ili povo-da da ga netko pokušava osporiti, tim više što je dobar dio toga pre-veden iz propisa koje je postavila Europska federacija dimnjačara.

Ova informacija je jako bitna iz ra-zloga što se na nakoliko područja, nažalost izvan struke, pokušava bez pravih osnova određivati pra-vila po kojima će dimnjačari raditi, tj. pokušavaju se nametnutni ne-čiji interesi zanemarujući osnovnu postavku i funkciju dimnjačarske službe. Uvijek smo bili, i trebamo i dalje biti, dio protupožarnog sistema, sistema zaštite života, kao i sve više značajnog sistema zaštite zraka i okoliša. Dugo smo već i dio komunalnog sistema, i zato nestručno zadiranje u struku i njeno omalovažavanje može do-prinijeti i tragičnim posljedicama.U idućem mjesecu održat će se godišnja konferencija Europske federacije dimnjačara pa će naši predstavnici vjerojatno doći s novim informacijama i uputama s tako značajnog dimnjačarskog skupa.

niti upravljanju nekretninama u vlastitom posjedu, ova je zabrana ograničena utoliko što djelatnosti za koje se utroši neznatno vrijeme ne potpadaju pod tu zabranu. Na profit je usmjerena svaka djelat-nost iz koje rezultiraju financijske prednosti. Pritom nije potrebno da ovlašteni područni dimnjačar na-mjerava postići profit, niti da pro-fit zapadne njega samoga. Iz smi-sla odredbe koja treba spriječiti da ovlašteni područni dimnjačar svoje vrijeme posvećuje drugim djelatnostima, a ne upravljanju svojim dimnjačarskim područjem (usp. gore rubni broj 2), slijedi da mu je isto tako zabranjena dje-latnost čije financijske prednosti koriste trećim osobama, npr. nje-govu supružniku.Pojam „sporedni radovi koji pri-padaju dimnjačarskom obrtu“ nije pobliže pojašnjen u samom Za-konu. Od toga se moglo odustati zato što su, na temelju lokalnih navika, vrsta i opseg djelatnosti koje se imaju računati u dimnja-čarski obrt općenito određeni. Zakonska definicija ne bi također mogla voditi računa o lokalnim različitostima, koje pritom imaju

utjecaja. Samo kao primjer, treba-ju se navesti pojedinačni radovi koji pripadaju pod odredbu stav-ka 2.: čišćenje uređaja za loženje, kotlova za centralno grijanje i svih vrsta ložišta, uklanjanje onečišće-nja dimom i čađom, utvrđivanje i otklanjanje nedostataka na ložiš-nim objektima, dodatna čišćenja dimnjaka koja se provode na za-htjev vlasnika mimo broja utvr-đenog u Pravilniku o čišćenju i kontroli.Radove popravaka na dimnjaci-ma, spojnim elementima ili loži-štima ovlašteni područni dimnja-čar smije izvoditi samo u hitnim slučajevima, s obzirom na to da oni inače nisu spojivi s funkcijom vrhovne vlasti u sklopu inspekcije ložišta. Kod montaže nastavaka za dimnjak, koja je vrlo raširena u praksi, postoji u građevinsko-pravnom smislu relevantna prei-naka dimnjaka koja nije spojiva s funkcijom vještaka koju ima ovla-šteni područni dimnjačar. (Vezano za pojam sporednih radova usp. također Viši pokrajinski sud Köln, GewArch. 1991., str. 306).Naša iskustva govore o montaži nastavaka za dimnjak koja se na-

zivala „Sanacija dimnjaka“, ali i naplaćivala kao sanaci-ja dimnjaka. Uzevši u ana-lizu sve tzv. „sanacije dim-njaka“, iščitava se da su se prijave o neispravnosti dimnjaka, te nakon toga i zahtjev za izradu tehničkog rješenja i izradu sanacije od strane ovlaštene dim-njačarske službe, tražile samo na onim adresama na kojima je bila zajamče-na platežna sposobnost korisnika dimnjaka. Što bi praktičnom znanstvenom analizom značilo da se neispravni dimjaci pojav-ljuju samo kod advokata , doktora i onih koji imaju dobru pričuvu. Obavijest o neispravnosti nikada nisam vidio kod onih kori-snika dimnjaka koji nemaju pričuvu, ili nemaju novaca. No međutim, obavijest o neispravnosti je priča za sebe pa predlažem da to ostavimo za jedan od slje-dećih brojeva. Sanacijska dimovodna cijev

Hrvatska dimnjačarska udruga

4

obrtnikdimnjaèar

:

(Ne)ispravninačinisanacije dotrajaledimovodneinstalacije

piše:MarkoJakobovićdipl.ing.stroj.marko.ening@gmail.comStručnjaciupraksi

petencije i ovlaštenja), tako da tre-nutačna situacija u Hrvatskoj ovisi o nekolicini dimnjačarskih obrta i pojedinih specijaliziranih tvrtki za prodaju i sanaciju dimnjaka. Pose-ban problem je naobrazba djelatnika koji izvode sanaciju dimnjaka. Zbog nedostatka naobrazbe, djelatnici su prinuđeni na različite improvizacije (dimenzijska neusklađenost sana-cijskih cijevi i priključaka na aparat, potreba za revizijskim otvorima, na-čini spajanja cijevi itd.). Naobrazbu bi trebali pružati proizvođači opre-me (sanacijskih cijevi) ili uvoznici, na način da se organiziraju stručna predavanja (u okviru proizvodnog pogona ili ex-cathedra) na kojima bi se međusobnom interakcijom riješili svi problemi koji proizlaze iz prakse. Naravno da prisustvovanje takvim predavanjima (ili radionicama) im-plicira izdavanje određenih dokume-nata o osposobljavanju koji bi bili priznati od mjerodavnih institucija.

2. Temeljni principi sanacije dimovoda

Izbor uređaja za loženje

Najčešći uzrok sanacije dimnjaka je potreba za zamjenom starog ložišta. Zamjena starog ložišta se provodi zbog različitih faktora: dotrajalost (skupo održavanje, kvar koji nije isplativ za popravak), promjena energenta (plinofikacija), poboljša-vanje energetskih svojstava objekta (kondenzacijska tehnika), promjena građevinskih gabarita objekta (na-dogradnja koja uvjetuje veće kapa-citete grijanja) itd.Vlasnik (korisnik) objekta će u surad-nji sa stručnjacima iz područja ter-motehnike (plinoserviser, dimnjačar, projektant strojarskih instalacija, ar-hitekt) provesti odabir najpovoljnijeg sustava grijanja u ovisnosti o stvar-nim potrebama (potrebna snaga za grijanje, potrebna snaga za grijanje

“U praksi, sanacija dimnjaka nije zakonski

regulirana (potrebne kompetencije i

ovlaštenja), tako da trenutačna situacija

u Hrvatskoj ovisi o nekolicini dimnjačarskih

obrta i pojedinih specijaliziranih tvrtki za prodaju i sanaciju

dimnjaka.”

1. Uvod

Svatko od nas koji imamo lokalni (kućni ili stambeni) centralizirani sustav plinskog grijanja (tzv. etaž-no plinsko grijanje), prije ili kasnije posegnut ćemo za zamjenom do-trajalog plinskog aparata novim (po mogućnosti kondenzacijskim) aparatom, kako bi osigurali siguran rad sustava za grijanje i potrošnju sanitarne vode, te uštedjeli na po-trošnji energenta. Kada se pristupi postavljanju novih plinskih trošila s visokim koeficijentom korisnog djelovanja, manjom količinom i ni-skom temperaturom dimnih plinova, uobičajeno se postojeći dimnjaci smiju upotrijebiti samo ukoliko se mogu prilagoditi novim zahtjevima u pogledu odvođenja dimnih plinova. Pri tome, manji problem u dimnjaku predstavlja osiguranje podtlaka (od-nosno uzgona) dovoljnog za odvo-đenje dimnih plinova, a mnogo veći problem je u održavanju dimnjaka suhim (ili dovoljno brtvenim za vlaž-ne uvjete). Uobičajeni postojeći dim-njaci (opeka), osobito ako su stariji od 15 godina, većinom su „osjetlji-vi na vlagu“, tj. ne podnose trajno prodiranje vlage koja nastaje kon-denzacijom vodene pare iz dimnog plina tijekom njegova prolaska kroz dimovod (pothlađivanje). To jednako vrijedi za zidane dimnjake (opeka) kao i za višestjene dimnjake od pred-gotovljenih elemenata (lagani beton ili šamot). Za odvođenje dimnih pli-nova iz novih plinskih ložišta, danas se pretežno zahtijevaju dimnjaci koji su „neosjetljivi na vlagu“, u kojima dimni plinovi mogu kondenzirati, te se traži određena nepropusnost na vlagu (kondenzacijski uređaji). U su-protnom, postoji realna opasnost od prodiranja vlage koje uzrokuje skupe popravke dijelova građevine.

U praksi, sanacija dimnjaka nije zakonski regulirana (potrebne kom-

potrošne sanitarne vode) i financij-skim mogućnostima investicije.

Snimka postojećeg stanja dimnja-ka (Stručni dimnjačarski nalaz) Prije kupnje i montaže uređaja za loženje potrebno je napraviti snimku postojećeg stanja dimnjaka od stra-ne ovlaštene osobe (područni dimnjačar), kako bi se utvrdilo za-dovoljava li postojeći dimnjak svo-jim karakteristikama uvjete novog uređaja. Izdani dokument od strane dimnjačara (Stručni dimnjačarski nalaz) mora sadržavati sljedeće :• vrstu i tip dimnjaka (građeni, zida-

ni, montažni,…) ;• materijal dimnjaka (opeka, šamot-

ni elementi, betonske cijevi, Fe cijevi,…) ;

• gabarite dimnjaka (unutarnji pro-mjer, vanjski promjer, ukupna vi-sina, radna visina,…) ;

• vertikalni shematski prikaz (pre-sjek kroz etaže kroz koje prolazi dimnjak) ;

• pozicije revizijskih otvora (gornjeg i donjeg) ;

• egzaktan i nedvosmislen zaključak (dimovod neispravan/ispravan, tj. nalaz pozitivan/negativan) ;

• razloge izdavanja negativnog na-laza (navesti sve nedostatke na dimnjaku) ;

• eventualno predložiti način otkla-njanja nedostataka (npr. tehničko rješenje sanacije dimnjaka) ;

Izbor sanacijskog sustava Materijal • nehrđajuće krute cijevi od pleme-

nitog čelika (tzv. INOX), • nehrđajuće gibljive cijevi od ple-

menitog čelika (tzv. FLEXI INOX)• polimerne krute cijevi (PP, PVC,

PE-HD, ABS) • polimerne gibljive cijevi (najče-

šće u rolama 10, 15, 20 m)• keramičke krute cijevi (građevin-

ski predgotovljeni elementi)

Način montaže • s gumenim brtvama (brtvljenje

zbog kondenzata), • bez gumenih brtvi (za kruto gori-

vo)• navojni spojevi (veća čvrstoća i

samonosivost) • utični spojevi (brža montaža i ma-

nja samonosivost)• spoj obujmicama (problem pove-

ćanja gabarita cijevi)

Proračun sanacijskog sustava

Važeće norme za proračun: HRN EN 13384-1 DIMNJACI : Meto-de toplinskog proračuna i proračuna dinamike fluida, I.dio: dimnjaci s jed-nim uređajem za loženje HRN EN 13384-2 DIMNJACI : Meto-de toplinskog proračuna i proračuna dinamike fluida, II.dio: dimnjaci s više uređaja za loženje HRN DIN 18160-1 : Dimovodne in-stalacije, I.dio: projektiranje i izved-

ba

Gornje norme su implementirane u razne programske pakete (npr. Dexheimer Software GmbH, paket Phoenix) kako bi se proračun mak-simalno olakšao (proračun za više plinskih ložišta na jednoj dimovodnoj vertikali je vrlo opsežan i komplek-san – realna opasnost od slučajne pogreške!).

3. Primjer modernog sana-cijskog sustava (BBT LOGAFIX EW, DW)

Materijal: nehrđajuće cije-vi od plemenitog čelika oznake 1.4404/1.4571Energenti: plin, ulje, kruto gorivo (peleti, drvo)CE cerifikat: posjeduje (MPA NRW, br. 432-BPR-119930)Debljina unutarnje stijenke : EW = 0,6 mm ; DW = 0,5/0,6 mm Dimovodni sustav LOGAFIX jedno-stijeni (EW- deu. einwandig)

EN 1856-1 : T120 P1 W V2 O(20) T200 N1 W V2 O(50) T400 N1 D V2 G(300) T400 N1 D V3 G(300) T400 N1 W V2 O(80)Za uređaje: Logano 17…85 kW (serije : G, S, SC, SX), Atmos 15 kW (serija DC) ;

Dimovodni sustav LOGAFIX duplo-stijeni (DW – deu. doppelwandig)

EN 1856-1: T120 P1 W V2 O(10) T400 N1 D V2 G(60) T400 N1 W V3 O(40)Za uređaje: Logano 17…85 kW (serije : G, S, SC, SX, SP) ;Otpor provođenju topline: R=0,41 m²K/W (200°C, 30 mm izolacije)

Važno ! S obzirom da klasičan opečni zid ima približan otpor provođenju topline 0,04…0,17 m²K/W, vidljivo je da pregotovlje-ni čelični elemet sa izolacijom 30 mm ima približno 4 puta veći otpor provođenju topline !

KARAKTERISTIKE NOVIH LOŽIŠTA POSLJEDICE NA DIMNJAK

Smanjena snaga.

Smanjeni maseni protok dimnih plinova (do 50%, zavisno od tipa uređaja).

Presjek dimnjaka je prevelik za smanjenu količinu dimnih plinova.

Manje brzine strujanja i duža vremena zadržava-nja dimnih plinova unutar dimnjaka.

Veće ohlađenje dimnih plinova. Niže tempera-ture na unutarnjim površinama dimnjaka. Manji toplinski uzgon.

Ranije se prelazi točka rošenja, pa kondenzacija nastupa ranije.

Manji gubici u dimnim plinovima zbog nižih temperatura dimnih plinova (sma-

njenje do 100K), te zbog manjeg pretička zraka (veći sadržaj CO2).

Manja količina topline u dimnim plino-vima.

Manji toplinski uzgon. Manje brzine strujanja i duža vremena zadržavanja dimnih plinova unutar dimnjaka. Veće ohlađenje dimnih plinova. Niže temperature na unutarnjim površinama dimnjaka. ranije se prelazi točka rošenja, pa kondenzacija nastupa ranije.

Opasnost od prodora vlage i od vrenja.

Radi manje snage povećava se vrijeme rada plamenika uz jednake potrebe za

toplinom.

Kraća vremena mirovanja plamenika.

Kraće su faze isušivanja, u kojima bi se naku-pljena vlaga mogla dovoljno isušiti. Opasnost od prodora vlage i od vrenja.

Tablica 1: Moguće posljedice na postojećim dimnjacima koje se mogu pojaviti zbog energetski povoljnijih karakteristika novih ložišta

Slika br 1. EW

5

èasopis za dimnjaèarsku struku

4. Primjer loše sanacije dimo-voda (FURANFLEX)

U zadnje vrijeme dolazi do česte pojave korištenja neprovjerenih si-stema sanacije dimnjaka koji nisu ispitani na odgovarajući način (bilo u zemljama EU ili kod nas), što dovo-di do pojave nesigurnosti građana. Osobe koje izvode takve sanacije, što iz vlastitog neznanja, što zbog ekonomske isplativosti (niža cije-

na sirovine i materijala za sanaciju dimnjaka), dovode korisnike u ne-zavidnu situaciju, jer je ispravnost i sigurnost tako saniranog dimovoda upitna.Sustavi pneumatske sanacije dim-njaka furanskim smolama (komerc. naziv FURANFLEX) su zbog više fak-tora neprihvatljivi:

Dokaz ispravnosti i uporabljivosti - Postojeća dokumentacija o ko-rištenim materijalima u ovakvom sustavu je nedovoljna, sustav nije podvrgnut ispitivanjima kojima bi se dokazala njegova svojstva, već je izdana samo nedovoljna dokumenta-cija (Uvjerenje o otpornosti dimnja-ka na požar) od strane jednog doma-ćeg laboratorija koji nema potvrdu Hrvatske akreditacijske agencije za ispitivanje mehaničkih i toplinskih svojstava polimernih dimovodnih sustava. Također, ostala svojstva nisu ispitana (otpornost na pojavu kondenzata, otrovnost upotrebljenih materijala, mehanička svojstva, ke-

mijska svojstva, ispitivanje savojnih svojstava pri skošenju u dimovodu, nema ispitivanja po normi EN 14471 itd.).

Toksičnost korištenih materijala - Sustav Furanflex je napravljen od furanskih smola i staklenih vlaka-na koje sadrže antimonov trioksid (vidljivo u dokumentaciji patenta!). Furan (C4H4O) i antimonov trioksid (Sb2O3) su toksične supstance (po-tencijalno kancerogeni elementi), te bi se upotreba materijala za sanaci-ju dimnjaka na njihovoj bazi trebala ispitati. Zbog ugradnje neposredno u životnu okolinu (dimnjaci zgrade kroz stanove objekta), neotrovnost i neškodljivost po ljude treba pomno dokazati. Također, rukovanje od stra-ne djelatnika koji saniraju dimnjake je upitna (rukovanje i rezanje ma-terijala pri kojem dolazi do udisanja mikročestica!).

Toplinska i mehanička naprezanja u savijenim dijelovima– S obzirom da je dio starijih opeč-nih dimnjaka skošen (u Zagrebu cca. 90% u centru grada!) zbog građevin-skih propisa iz prošlosti, sanacija ekspandirajućim polimernim susta-vima je upitna. Potrebno je ispitati toplinska naprezanja u savijenim dijelovima (tamo su najveća) i to prema normi sa 2 koljena od 45°. Iz

postojeće dokumentacije nije vidlji-vo da je takvo ispitivanje provede-no. Savojna naprezanja u savijenim dijelovima su velika, tako da kod dotrajalih dimovoda (unutrašnja sti-jenka ispucala i oštra) može doći do pucanja materijala.

Nemogućnost održavanja sanira-nog dimnjaka – Zbog tanke stijenke i promjena presjeka saniranog dimnjaka, odr-žavanje prohodnosti od strane dim-njačara je upitno. Prilikom čiščenja može doći do trganja i kidanja unu-tarnje stijenke (potrebno dokazati abrazivna svojstva), što uporabi-vost dimnjaka dovodi u pitanje. Ta-kođer, zbog nejednolikog promjera (na skošenjima dimnjaka), kontrola kompletne vertikalne prohodnosti je upitna.

Neprimjena sustava u državama EU – „U Njemačkoj odvodne dimovodne cijevi Furanflex nemaju dozvolu za uporabu, jer nije podnesen dokaz o

njihovoj uporabljivosti, tako da nije izdana obavezna CE oznaka za pu-štanje u promet, jer ovaj građevni proizvod nije pokriven niti jednom harmoniziranom normom“ (citat :Udruženje njemačkih dimnjačara). Također, Furanflex sustav nema niti obaveznu C oznaku za puštanje u promet u RH.

Neusklađenost sa važećom nor-mom HRN DIN 18160-1

Točka 5.1. „Montaža unutarnje cije-vi od višeslojnog dimnjaka mora se instalirati na siguran način da nema zapreke slobode gibanja i dilatacije“ – ne zadovoljava (zbog potpunog ekspandiranja cijevi vertikalna dila-tacija nije moguća) ;

Točka 5.4. „Dimovodne instalaci-je s velikom vanjskom površinom zaštićuju se dodatnom zaštitom od difuzije vlage dodatnim stražnjim prozračivanjem blokova i dopun-skom izolacijom“ – ne zadovoljava (zbog potpunog ekspandiranja cijevi stražnje prozračivanje nije moguće) ;

Točka 7.2.1. „Unutar zgrade moraju dimovodni kanali udovoljavati pre-tlak klase tlaka P1 ili H1 kada su…prozračivani sa stražnje strane preko cijele visine i preko cijelog obujma. Razmak između vanjskih zidova di-

movodnog kanala, odnosno, even-tualnog raspoloživog sloja izolacije i unutarnje strane otvora mora…kod pravokutnih svijetlih otvora…razmak mora iznositi najmanje 3 cm “ – ne zadovoljava (zbog potpunog ekspandiranja cijevi u kvadratnom opečnom kanalu, dim. # 12 x 12 cm, razmak od min. 3 cm nije moguć) ;

5. Zaključno

Način sanacije dimovodnog sustava (uz odabir samog aparata) je vrlo važan moment u modernizaciji po-strojenja za grijanje. O njemu ovisi da li ćemo mirno spavati, sigurni da dimni plinovi prolaze kroz naš objekt neškodljivo za okolinu, ili ćemo biti izloženi riziku od nepravilnog rada dimovodnog sustava, što može do-vesti do fatalnih posljedica.

Korisnik, u suradnji sa stručnjacima, sâm mora odabrati odgovarajući najsigurniji i najpovoljniji sistem sanacije dimnjaka, te mora biti svje-

stan da sanacija dimnjaka nije samo puka formalnost da se udovolji za-htjevima službenih tijela, već stvar-na potreba za sigurnim korištenjem toplinske tehnike.

Suradnja na relaciji: plinoserviser → stranka → dimnjačar je oba-vezna, jer su to multidisciplinarne struke koje se moraju međusobno uvažavati i nadopunjavati, neovisno o stupnju formalnog obrazovanja. Financijski aspekt (profit svakog subjekta u lancu) je potrebno kat-kad i podrediti sigurnosnom (sku-plja oprema sigurnija, zadovoljstvo stranke jer nije preplatila radove).

Zbog brzog napretka ložišne teh-nike i tehnologijâ izrade pojedinih uređaja, stalna edukacija je poželj-na i obavezna. Stav da je formalno obrazovanje dovoljno za stjecanje doživotne kompetencije (ispitivači plinske instalacije, dimnjačari kao ispitivači dimovodne instalacije) nije koristan niti produktivan. Što više učimo, što više slušamo druge, što više uvažavamo jedni druge, to će nam biti lakše raditi te stvarati nove vrijednosti.

Za plinomontažera, plinoservisera i dimnjačara treba biti najveće zado-voljstvo kada odgoji i odškoluje nove

generacije naučnika, koji će s pono-som u budućnosti spominjati svoje početke kod svog majstora. Rad s tim mladim ljudima ne bi trebao biti opterećenje, već zadovoljstvo. Tu je razlika između pravih „majstora – učitelja – odgojitelja“ i onih koji samo formalno prate rad naučnika.

Sanacija dimnjaka je jedno od onih znanja koje se ne može položiti samo „na papiru“, već je potreban dugo-trajan rad na terenu, te upoznavanje toplinske tehnike. Sanator dimnjaka mora poznavati ložišta na tržištu, mora poznavati materijale dimovo-da koje ugrađuje, mora poznavati građevinske karakteristike objekta na kojem radi, mora znati ispitati postojeći dimnjak prije sanacije, mora znati ispitati sanirani dimnjak, te predvidjeti njegovo ponašanje u uporabi. Uporaba novih instrumena-ta i tehnologija je neminovna (npr. termovizijska IC kamera kao dokaz toplinskih svojstava dimnjaka kao dijela fizike objekta).

“Sanacija dimnjaka je jedno od onih znanja koje se ne može položiti samo „na papiru“, već je potreban dugotrajan rad na terenu, te upoznavanje toplinske tehnike.”

Slika 3 : IC termogrami dimovoda (lijevo: dimnjaci prije sanacije, desno: dimnjaci gradske toplane)

Slika br 2. DW

6

obrtnikdimnjaèar

: Akteriodgovornizatrovanjeugljičnimmonoksidom

piše:DavorBelas,dipl.ing.stroj.Stručnjaciupraksi

Stalni sudski vještak za strojarsko-tehnološka vještačenja, trovanje plinom, uzroke požara i eksplozija i mehanoskopiju

Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”

“I dalje najviše od trovanja ugljičnim monoksidom

stradavaju adolescenti i podstanari. .”

O

Trovanja ugljičnim monoksidom se i dalje događaju, bez obzi-ra na napore plinodistributera i dimnjačara u Republici Hrvatskoj da preko raznih komunikacijskih kanala (letci, novinski članci i dr.) informiraju javnost o opasnostima koje mogu dovesti do trovanja ugljičnim monoksidom u stambe-nim i drugim prostorima tijekom upotrebe plinskih aparata s otvo-renim ložištem. Ono što se može istaknuti kao trend, je da se broj smrtno stradalih znatno smanjio u zadnjih nekoliko godina, a za to dio zasluga pripada i stručnjaci-ma koji se bave plinskom tehni-kom i dimnjacima.

I dalje najviše od trovanja ugljičnim mo-noksidom stradavaju adolescenti i pod-stanari. Vjerojatno u ovoj strukturi stra-dalih i leži uzrok što informacije dostupne u medijima ne daju željene rezultate. Nai-me, adolescenti još nisu zainteresirani za problematiku plinske tehnike, a podstana-ri se često sele pa takvim načinom živo-ta ne stižu obratiti pozornost na plinske aparate i dimnjake u prostorima u koje su privremeno uselili.Sezona trovanja ugljičnim monoksidom u novije vrijeme se podijelila na dva raz-doblja u godini. Jedno razdoblje je dugo poznato, a to je period godine kada traje sezona grijanja. Uzroci trovanja ugljičnim monoksidom u periodu sezone grijanja ljudima su više manje poznati i jasni (npr. neispravan dimnjak, neispravan boj-ler, napa i dr.). Drugo razdoblje trovanja ugljičnim monoksidom se u većem op-segu pojavilo relativno nedavno, a to je razdoblje velikih ljetnih vrućina i valova vrućina koji se znaju pojavljivati u perio-

du kasnog proljeća. Ovo ljetno razdoblje je ljudima novost i potpuno su neupućeni u razloge trovanja ugljičnim monoksidom tijekom ljeta i kasnog proljeća. U ljetnoj sezoni trovanja ugljičnim monoksidom osim plinskog aparata s otvorenim ložište, dimnjaka i ventilacije (ova tri čimbenika bismo mogli nazvati trokutom trovanja ugljičnim monoksidom),, dodatni faktor je položaj stana u zgradi. Naime, u ljetnom razdoblju trovanja ugljičnim monoksi-dom se najčešće događaju u stanovima koji se nalaze u prizemlju, i to najčešće u stanovima koju su opremljeni tzv. klima uređajima (radi se zapravo o rashladnim uređajima).Analizom dosadašnjih slučajeva trovanja ugljičnim monoksidom iskristalizirali su se ključni akteri odgovorni za pojedine slučajeve trovanja ugljičnim monoksi-dom, a to su:

• vlasnici ili korisnici prostora,• dimnjačari,• plinoserviseri • plinoinstalateri• lokalne vlasti.

Vlasnici ili korisnici plinske tehnike skloni su raditi na građevinama preinake a da se prethodno ne konzultiraju sa stručnim osobama o namjeravanim preinakama i utjecaju tih preinaka na rad plinskih aparata u njihovom prostoru. Najčešće preinake koje vlasnici/korisnici rade se odnose na zamjenu klasične stolarije izo-lacijskom stolarijom (najčešće se radi o stolariji izrađenoj od polimernog materija-la PVC-a pa se takva stolarija kolokvijalno naziva PVC stolarija), zatim ugrađuju ven-tilatore u kupaonice i/ili nape u kuhinje, zatvaraju otvore sabirača čađe i dr. Dalje, neki vlasnici/korisnici neredovito ili uopće ne održavaju plinske aparate, one-mogućavaju dimnjačarima pristup ložišti-ma i dimnjacima, itd.

Dimnjačari se pojavljuju kao akteri odgo-vorni za trovanja ugljičnim monoksidom u manjoj mjeri, i to kada svoj posao ne obavljaju savjesno, na način da ne pregle-davaju dimnjake i ložišta prema pravilima struke, već isključivo to rade forme radi, no, ponavljam, takvi nesavjesni dimnja-čari su vrlo rijetki i sve rjeđi. Objektivan problem s kojim se dimnjačari susreću je nesuradnja vlasnika ili korisnika stambe-nih prostora u djelokrugu dimnjačarskog posla. Razna stručna savjetovanja za dim-njačare sigurno su podigla kvalitetu i razi-nu znanja i svijesti dimnjačara o važnosti njihovog posla i sigurno pridonijela sma-njenju broja smrtno stradalih od trovanja ugljičnim monoksidom.

Plinoserviseri su važna karika u lancu koja može dovesti do trovanja ugljičnim monoksidom ili ga spriječiti. Neki plino-serviseri prilikom servisa plinske aparate podešavaju na snage veće od deklarira-nih, što za posljedicu ima veću produkciju dimnih plinova koji moraju proći kroz di-movodnu cijev dimenzioniranu za manju snagu. To također dovodi i do lošijeg iz-garanja pa se koncentracija ugljičnog mo-noksida u plinovima povećava. Ovakvo loše podešavanje bojlera obično samo po sebi ne dovodi do povrata dimnih plinova, ali može biti zadnja karika u nizu negativ-nih čimbenika koji će dovesti do povrata dimnih plinova i trovanja ugljični monok-sidom. Zabilježen je jedan slučaj da je pli-noserviser onesposobio osjetnik povrata dimnih plinova na kombi bojleru s otvo-renim ložištem što je za posljedicu imalo smrt djeteta. Vlasnici plinskih aparata često griješe na način da neredovito odr-žavaju plinske aparate ili ih daju održavati osobama koje nisu dovoljno educirane za obavljanje servisa na plinskim aparatima.

Plinoinstalateri se također pojavljuju

kao akteri prilikom trovanja ugljičnim monoksidom, doduše u vrlo malom broju slučajeva. Naime, prilikom ugradnje plin-skih aparata ne poštuju pravila struke pa nepravilno ugrađuju plinske aparate (npr. dimnjače aparate ugrađuju kao fasadne, zamjenjuju stare plinske aparate novima veće snage i dr.). Radi se o plinoserviseri-ma koji nemaju licencu za rad, već posao obavljaju na „crno“, što je manji problem, veći je problem što nemaju potrebna zna-nja za obavljanje tog posla.

Lokalne vlasti su za svoje područje dužne raspisati natječaj za dimnjačarsku koncesiju i pravilnikom definirati način provođenja dimnjačarskog posla. No, postoje neke jedinice lokalne uprave koje nisu raspisale natječaj, tako da na svom području nemaju ovlaštenog dimnjačara. Ovakva situacija je vrlo opasna s aspekta sigurnosti korisnika plinskih aparata. U ovakvim slučajevima bi se dimnjačarske udruge trebale više angažirati i obavi-jestiti lokalnu vlast općine ili grada koji nemaju područnog dimnjačara o potrebi uspostavljanja te komunalne službe.U ovom članku su pobrojani najvažniji akteri i njihovi postupci koji dovode do trovanja ugljičnim monoksidom. Sigur-no ih ima još, i stoga distributeri plina i dimnjačari trebaju ulagati dodatne napore na informiranju javnosti o opasnostima koje mogu dovesti do trovanja ugljičnim monoksidom korištenjem plinske tehni-ke. Budući da su dimnjačari i distributeri plina komunalne djelatnosti koje prema važećim propisima periodički obilaze kori-snike plinske tehnike, za sve nepravilnosti utvrđene tim redovitim pregledima trebali bi zahtijevati da se nepravilnosti uklone s ciljem daljnjeg smanjenja broja žrtava tro-vanja ugljičnim monoksidom.

Analizatori dimnih plinova

FG100 CO100

MP120

KIGAZ 200 KIGAZ 150

7

èasopis za dimnjaèarsku struku

Energetskipreglediienergetsko certificiranjezgrada(6.)

piše:MihajloVuković,dipl.ing.stroj.

B.M.P

Ovlašteni projektant strojarskih instalacija

Skraćeno, ovaj naslov bi glasio „Energetska učinkovitost građevina“, zato što se ener-getski pregledi građevina i energetsko certi-ficiranje zgrada provodi sa svrhom postizanja njihove što bolje energetske učinkovotosti. U tom smislu, u srpnju 2012. su objavljeni novi pravilnici i uredba.

Treća varijanta Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (prva Narodne novine br. 113/2008, 91/2009, druga Narodne novine br. 36/2010, 135/2011) izašla je početkom ljeta kao Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Nn br. 81/2012), u daljnjem tekstu Pravilnik. Najnoviji Pravilnik je donio Ministar graditelj-stva i prostornog uređenje na temelju izmjena Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (Nn br. 152/08 i 55/12), a ne na temelju Zakona o prostornom uređe-nju i gradnji što je do sada bio slučaj. U novi Pravilnik je, što se vidi iz naslova, ugrađen i Pravilnik o energetskim pregledima građevina (Nn br. 5/11) iz djelokruga Ministarstva gos-podarstva, rada i poduzetništva (MINGPRP), vezano na ekodizajn proizvoda i opću ener-getsku učinkovitost. Novi je i Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energet-sko certificiranje zgrada (Nn br. 81/2012), a po prvi put je objavljen Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina (Nn br. 81/2012). Pravilnik je stupio na snagu 8 dana od dana objave u Narodnim novinama, ali će se primjenjivati 90 dana od dana objave Metodologije na službenim stranicama mini-starstva. Metodologija (algoritam) za izračun energetskih svojstava zgrada je na stranica-ma kao Prijedlog za javnu raspravu. Objavom Metodologije zaokružit će se cjelina zakonske regulative o energetskim pregledima i ener-getskom certificiranju.U novom Pravilniku nema promjena dosadaš-njih obveza.Kraj ove godine je krajnji rok za javno izlaga-nje energetskog certifikata (u daljnjem tekstu EnCERT) javnih zgrada veličine do 1000 m2.Za dobivanje uporabne dozvole nove zgrade je potrebno priložiti EnCERT. Kod kupoprodaje stanova će danom stupanja u EU biti potrebno priložiti EnCERT. Obavezni su redoviti pregledi sustava grijanja, sustava grijanja i hlađenja kao i sustava klimatizacije.Kod redovitog pregleda sustava grijanja, ovla-štena osoba treba provesti potrebna mjerenja prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša kojim se uređuje obavljenje djelatnosti praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora.Kao vodič kroz energetsku učinkovitost poslu-žit će web stranice Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja www.mgipu.hr.

1. PROPISI

Na početnoj stranici Ministarstva je povezni-ca PROPISI gdje su poveznice s navedenim Propisima iz područja gradnje, prostornog uređenja, postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, komunalnog gospodar-stva, stanovanja i konačno Propisi iz područja energetske učinkovitosti s poveznicama na tekstve tih propisa:

• Uredba o ugovaranju i provedbi ener-getske usluge u javnom sektoru, Narodne novine 69/12

• Pravilnik o kontroli energetskih certi-fikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina, Narodne novine 81/12

• Pravilnik o uvjetima i mjerilima za oso-be koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada, Narodne novine 81/12

• Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada, Narodne novine 81/12

2. ENERGETSKA UČINKOVITOST

Na web stranicama Ministarstva graditelj-stva i prostornog uređenja www.mgipu.hr su pod naslovom ENERGETSKA UČINKOVITOST poveznice:

• Program energetske obnove zgrada jav-nog sektora 2012.-2013.

• Uredba o ugovaranju i provedbi energet-ske usluge u javnom sektoru

• Energetsko certificiranje zgrada• Događanja• Publikacije

Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012.-2013 ima za cilj iskoristiti potencijal ulaganja u zgrade javnog sektora na području Republike Hrvatske u slučajevi-ma kada je iznos investicije manji od koristi koje se ostvaruju uštedom na energentima u

budućem razdoblju. Model koji će se primi-jeniti u provedbi Programa je ESCO model, koji podrazumijeva takvo poslovanje u kojem pružatelj energetske usluge (ESCO tvrtka) nudi mjere poboljšanja energetske učinkovi-tosti prema vlastitim rješenjima, a koje onda rezultiraju dokazivim uštedama u potrošnji energenata.

Područje provedbe je javni sektor:• Zgrade u vlasništvu jedinica lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave JLP(R)S (gradova, općina, županija)

• Zgrade u vlasništvu središnje države • Proračunskih korisnika (ministarstava,

zavoda, instituta, akademija, ureda)• Izvanproračunskih fondova• Zgrade u vlasništvu javnih poduzeća

Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (Narodne novine, broj 69/2012) odnosi se na postupke ugova-ranja energetske usluge u javnom sektoru, za naručitelje energetske usluge koji mogu biti proračunski i izvanproračunski korisnici dr-žavnog proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija te za pružatelje energetske usluge.Uredbom je propisan način financijskog knjiženja energetske usluge, na način da ugovaranje energetske usluge za naručitelja energetske usluge, temeljem Ugovora o ener-getskom učinku, nije proračunsko zaduživanje naručitelja.Usvajanjem ove Uredbe su stvoreni preduvje-ti za realizaciju Programa energetske obnove zgrada javnog sektora, Ministarstva graditelj-stva i prostornoga uređenja.

3. ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA

Dane su definicije energetskog pregleda, energetskog certifikata i energetskog certifi-ciranja zgrade.Poveznice na koje upućuje energetsko certifi-ciranje zgrada su:

• Obavijest o obvezi energetskog certifici-ranja zgrada

• Vremenski okvir za energetsko certifici-ranje zgrada

• Koje poslove uključuje postupak ener-getskog certificiranje za nove, odnosno postojeće zgrade

• Nositelji Programa izobrazbe za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada

• Ovlaštenja za provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada

• Odluka o najvišim cijenama koštanja provođenja energetskih pregleda i izdavanja energetskih certifikata zgrada

• -Energetsko certificiranje zgrada – pri-stup samo za ovlaštene korisnike

3.1 Obavijest o obvezi energetskog certifi-ciranja zgradaPrema odredbi članka 15. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne no-vine“, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasniš-tva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dije-la, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: ener-getski certifikat) koji izdaje ovlaštena osoba, dok prema odredbi stavka 3. istog članka ku-pac ili najmoprimac zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida u energetski certifikat prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili najmu prema posebnom zakonu.Propisano je energetsko certificiranje novih i postojećih zgrada, propisana su izuzeća od obveze energetskog certificiranja, te su propi-sane zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata.Od energetskog certificiranje izuzete su:1. zgrade korisne površine manje od 50 m22. zgrade koje imaju predviđeni vijek upora-

be ograničen na dvije godine i manje;3. privremene zgrade u okviru pripremnih

radova radi organizacije gradilišta;4. radionice, proizvodne hale, industrijske

zgrade i druge gospodarske zgrade koje se drže otvorenima više od polovice radnog vremena, bez ugrađenih zračnih zavjesa;

5. zgrade namijenjene za održavanje vjerskih obreda;

6. jednostavne građevine utvrđene poseb-nim propisom;

7. postojeće zgrade u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe;

8. postojeće zgrade koje se prodaju ili iznaj-mljuju članovima uže obitelji;

9. zgrade koje su po posebnom zakonu upi-

sane u Registar kulturnih dobara;10. zgrade koje se ne griju ili se griju na tem-

peraturu do +12 °C.

3.2 Vremenski okvir za energetsko certifi-ciranje zgradaNavedeni su rokovi dobivanja certifikata za javne zgrade, postojeće i nove zgrade. Do 31. prosinca 2012. godine potrebno javno izložiti energetski certfikat za zgrade javne na-mjene ukupne korisne površine veće od 1000 m2, veće od 500 m2 do 31.12.2013, a veće od 250 m2 do 31.12.2015. , a to su:1. poslovne zgrade za obavljanje administra-

tivnih poslova pravnih i fizičkih osoba2. zgrade državnih upravnih i drugih tijela,

tijela lokalne (područne) uprave,3. zgrade pravnih osoba s javnim ovlasti-

ma,4. zgrade sudova, zatvora, vojarni,5. zgrade međunarodnih institucija, komo-

ra, gospodarskih asocijacija,6. zgrade banaka, štedionica i drugih finan-

cijskih organizacija,7. zgrade trgovina, restorana, hotela,8. zgrade putničkih agencija, marina, dru-

gih uslužnih i turističkih djelatnosti,9. zgrade željezničkog, cestovnog, zračnog

i vodenog prometa, zgrade pošta, teleko-munikacijskih centara i sl.

10. zgrade visokih učilišta i sl., zgrade ško-la, vrtića, jaslica, studentskih i đačkih domova i sl., zgrade domova za starije osobe i sl.

11. zgrade sportskih udruga i organizacija, zgrade sportskih objekata,

12. zgrade kulturnih namjena: kina, kazališta, muzeja i sl.

13. zgrade bolnica i drugih ustanova namije-njenih zdravstveno-socijalnoj i rehabili-tacijskoj namjeni.

3.3 Koje poslove uključuje postupak ener-getskog certificiranje za nove odnosno postojeće zgradeEnergetsko certificiranje zgrade jest skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata. Za postojeću gradjevinu prije izdavanja ener-getskog certifikata potrebno je napraviti ener-getski pregled zgrade.Energetski pregled zgrade je dokumentirani postupak kojim ovlaštena osoba provodi:a) analizu toplinskih svojstva ovojnice zgra-

de glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite i proračun godišnje potrebe toplinske energije za grijanje zgrade za stvarne klimatske podatke,

b) analizu sustava grijanja i hlađenja, susta-va klimatizacije i ventilacije i sustava za pripremu potrošne tople vode.

c) analizu energetskih svojstava sustava elektroinstalacija i rasvjete, te drugih potrošača energije koji imaju značajan udjel u ukupnoj potrošnji energije zgrade ovisno o namjeni korištenja zgrade.

d) analizu upravljanja svim tehničkim su-stavima zgrade,

e) potrebna mjerenja,f) prijedlog mjera za poboljšanje energet-

skih svojstava zgrade i njenih tehničkih sustava koje su ekonomski opravdane, ostvarive uštede, procjenu i razdoblje povrata investicije,

h) izvještaj s preporukama za optimalni za-hvat i redoslijed prioritetnih mjera koje će se implementirati kroz jednu ili više faza.

Energetski certifikat nove zgrade izdaje se na temelju podataka iz glavnog projekta u odno-su na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu, završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.Energetski certifikat je dokument koji izdaje ovlaštena osoba, a sadrži podatke definirane Pravilnikom:a) sve podatke u o zgradi i lokaciji prikuplje-

ne i izračunate u postupku provođenja energetskog pregleda.

b) izračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za definirani profil ko-rištenja za referentne klimatske podatke, Q H, nd, ref [kWh/a] i specifične, Q’’H,nd,ref

[kWh/(m2a)] odnosno Q’H,nd,ref [kWh/(m3a)] za nestambene zgrade i određi-vanje energetskog razreda zgrade.

c) prijedlog mjera za poboljšanje energet-skih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane.

d) popis propisa, normi i proračunskih po-stupake za određivanje podataka nave-denih u energetskom certifikatu.

3.4 Suglasnost za provođenje programa izobrazbe za osobe koje provode energet-

ske preglede i energetsko certificiranje zgradaUpućuje na poveznicu na kojoj je Javni po-ziv sveučilištima, veleučilištima, institutima, strukovnim organizacijama, u vezi podnoše-nja zahtjeva za davanje suglasnosti za pro-vođenje Programa izobrazbe za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada.

3.5 Nositelji Programa izobrazbe za osobe koje provode energetske preglede i ener-getsko certificiranje zgrada

3.5.1 REGISTAR nositelja progama izoraz-be gdje su navedeni Sveučilišta, veleučilišta, instituti i strukovne organizacije koje su do-bile suglasnost Ministarstva za provođenje Programa izobrazbe:- Veleučilište u Slavonskom Brodu. Slavon-

ski Brod, Dr. Mile Budaka 1- Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Zagreb, Kačićeva 26- Tehnički fakultet sveučilišta u Rijeci, Rije-

ka, Vukovarska 58- Energetski institut Hrvoje Požar. Zagreb.

Savska cesta 163- Fakultet strojarstva i brodogrednje Sveuči-

lišta u Zagrebu. Zagreb, I.Lučića 5- Brodarski institut d.o.o.. Zagreb, Avenija

Večeslava Holjevca 20- Društvo građevinskih inženjera Zagreb, Za-

greb, Berislavićeva 6- Hrvatska komora inženjera strojarstva, Za-

greb. Ulica grada Vukovara 271- Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodo-

gradnje Sveučilišta u Splitu, Split Ruđera boškovića bb

3.6 Ovlaštenja za provodjenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgradaOvlaštenja, prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine 81/12 ), mogu ishoditi fi-zičke i pravne osobe, a daje se na rok od 3 godine i može se produžiti na isti rok. Istim pravilnikom propisane su vrste ovlaštenja kao i uvjeti koje osobe moraju ispuniti kako bi is-hodile ovlaštenja.Na istom je poveznica za REGISTAR ovlašte-nih OSOBA,

3.6.1REGISTAR OSOBA ovlaštenih za pro-vodjenje energetskih pregleda i energet-sko certificiranje zgradaGdje je naveden Popis fizičkih i pravnih osoba koje imaju ovlaštenje za provođenje energet-skih pregleda zgrada s jednostavnim i slože-nim tehničkim sustavima.

3.7 Odluka o najvišim cijenama koštanja provodjenja energetskih pregleda i izdava-nja energetskih certifikata zgradaNajviša cijena koštanja iskazana je za posto-jeće i nove stambene i nestambene zgrade, a posebno su iskazane cijene za izrazi-to složene nestambene zgrade s više temperaturnih zona i složenim sustavima in-stalacija, tekst odluke.

3.8 Energetsko certificiranje zgrada – pri-stup samo za ovlaštene korisnikePreko korisničkog imena i šifre dostupna je baza podataka izdanih energetskih certifikata zgrada.

4. DOGAĐANJA

Na ovoj poveznici navedeni su datumi obja-ve važnijih događanja s područja energetske učinkovitosti sa poveznicom na sam događaj, kao:

26.06.2012 - Uredba o ugovaranju i proved-bi energetske usluge u javnom sektoru objavljena u Narodnim novinama broj 69/201

14.05.2012 - Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012.-2013 objavljen u Narodnim novi-nama broj 69/201

24.04.2012 – U gliptoteci HAZU otvorena izložba ‹Forma i energija: Arhi-tektura u i iz Austrije›

12.04.2012 - Poziv na stručni skup ‹Ener-getska učinkovitost u gradnji – Europska politika o energetskoj učinkovitosti i primjeri dobre prakse iz Austrije›

12.04.2012. - Informacija o javnoj raspravi o izradi Algoritma za izračun ener-getskih svojstava zgrada

05.04.2012. - Ministarstvo objavilo javni poziv ovlaštenim osobama koje žele provoditi energetsko certifi-ciranje zgrada

05.04.2012. - Ministarstvo objavilo javni po-

ziv za obavljanje poslova izrade projektnih zadataka u sklopu provođenja programa energet-ske obnove zgrada

03.04.2012 - Razgovor s pomoćnicom mini-stra Anom Pavičić Kaselj, objav-ljen u business.hr dana 2.4.2012.

29.03.2012. - U travnju prvi natječaj za ener-getsku obnovu zgrada

17.01.2012. - Trogodišnji rezultati vladina pro-grama ‹Dovesti svoju kuću u red›

4.1 Informacija o javnoj raspravi o izradi Algoritma za izračun energetskih svojsta-va zgradaMinistarstvo graditeljstva i prostornog ure-đenja je objavilo javnu raspravu o izradi Al-goritma (metodologije) za izračun energetskih svojstava zgrada. Donošenje metodologije za izračunavanje energetskog svojstva zgrada obvezno je prema Direktivi 2010/31/EU Eu-ropskog parlamenta i vijeća od 19. svibnja 2010. godine o energetskom svojstvu zgrada.

Energetska svojstva zgrada utvrđuju se na temelju izračunate godišnje energije koja se troši za ispunjenje različitih potreba zgrade, a moraju uključiti i brojčani pokazatelj uporabe primarne energije. Metodologija za izračun energetskog svojstva donosi se na nacio-nalnoj razini i izrađena je u skladu s općim okvirom navedenim u Direktivi. Prema općem okviru kod izrade metodologije potrebno je u obzir uzeti sljedeće:• toplinski kapacitet;• izolacija;• pasivno grijanje,• rashladni elementi, i• toplinski mostovi;• instalaciju za grijanje i opskrbu toplom

vodom, uključujući njihove izolacijske ka-rakteristike;

• instalacije klimatizacije;• prirodnu i mehaničku ventilaciju, što

može obuhvaćati i nepropusnost za zrak;• ugrađenu rasvjetnu instalaciju (uglavnom

u nestambenom sektoru);• izvedbu, položaj i orijentaciju zgrade, uk-

ljučujući projektiranu klimu u zatvore-nom prostoru;

• pasivne solarne sustave i solarnu zaštitu;• klimatske uvjete u zatvorenom prostoru,

uključujući projektiranu klimu u zatvore-nom prostoru;

• unutrašnja opterećenja.Tamo gdje je to važno za izračun, treba voditi računa o pozitivnom utjecaju sljedećih zna-čajki:• lokalnih uvjeta izloženosti sunčevom

svjetlu, aktivnih solarnih sustava i ostalih sustava grijanja i opskrbe strujom na te-melju energije iz obnovljivih izvora;

• struje proizvedene kogeneracijom;• sustava daljinskog ili centralnog grijanja i

hlađenja;• prirodnog osvjetljenja.Algoritam koji je objavljen na javnu raspravu sadrži sljedeće priloge koje su, prema eu-ropskim normama, izradili istaknuti hrvatski autori:1. Algoritam za izračun potrebne energije za

grijanje u hlađenje prostora zgrade 2. Proračun koeficijenta prolaska topline za

stambene.poslovne zgrade3. Algoritam za određivanje energetskih

zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama (sustavi grijanja pro-stora i priprema potrošne tople vode)

4. Algoritam za određivanje energetskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama (sustavi kogeneraci-je, sustavi daljnskog grijanja, fotonaposki sustavi)

5. Algoritam za proračun potrebne energije za primjenu ventilacijskih i klimatizacijskih sustava kod grijanja i hlađenja prostora zgrada

6. Algoritam za određivanje energetske učinkovitosti sustava rasvjete u zgrada-ma (energetski zahtjevi za rasvjetu)

8

obrtnikdimnjaèar

:

RazgovorsgospodinomJokićem, tajnikomKoordinacijeudrugestanaraRH

NagradnaigraOdgovor na nagradno pitanje 14. broja glasi b) 0,2 mbar

Bosch jaknu osvojili su: Marko Šarić – Nuštar, Boris Bauranov – Vukovar, Franjo Križanec – Koprivnički Bregi. Čestitamo!

Nagradno pitanje za DIM broj 15:

Nagib dimovoda kondenzacijskog uređaja mora biti:

a) prema dimnjakub) prema uređajuc) bez nagiba

Vaše odgovore očekujemo poštom na adresu:Robert Bosch d.o.o.; časopis DIm, Ul. Kneza Bra-nimira 22, 10040 Zagreb-Dubrava zaključno do31.10.2012. a tri točna odgovora osvajaju Bude-rus kombinirani džepni nož.

Nagradna igra provodi se isključivo na teritoriju Republike Hrvatske. Nagrade se isporučuju po-štom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. isklju-čeni su iz nagradne igre. Buderus kombinirani džepni nož..

UVJETI DISTRIBUCIJE TEKSTOVA U ČASOPISU “DIM”

Autor teksta je isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj teksta. Robert Bosch d.o.o. će u razgovoru s autorom teksta ponudti prijedloge za izbjegavanje sadržajno upitnih formulacija. Robert Bosch d.o.o. neće unositi nikakve promjene u tekstu bez pisanog odobrenja autora teksta, čije je ime jasno označeno pored sadržaja tek-sta. Autor teksta je i u ovom slučaju jedini isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj informacije.

Izdavač: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-81; fax: +385/1/1295-80-80 • www.bosch-climate.com.hr • e-mail dim@hr.bosch.comDirektor: Javier Pareja Gonzales • Glavni urednik: Darko Mužević, dipl. ing. • Uredništvo: Robert Bosch d.o.o., Odjel toplinske tehnike • Vanjski suradnici: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.; Davor Belas, dipl. ing. stroj.; Marko Jakobović, dipl. ing. stroj.; Mihajlo Vuković, dipl. ing. stroj.; Zdravko Šenjug • Fotografija: Bosch • Realizacija: Tiskara Zelina d.d. • Naklada: 3000 primjeraka

• Časopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • rujan 2012. impr

essu

m

Napomena: Ovaj časopis distibuiran je na poštanske adrese stručnih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojednih tvrtki , te dodavane postojećoj bazi podataka Bosch toplinske tehnike. Ukoliko unatoč svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala.

Sjedište KUSRH je u Rijeci

Sa grupom volontera, organizirana je udruga stanara-suvlasnika stambenih zgrada, sa ciljem pomoći drugima kroz program edukacije informiranja i savjetovanja

U ovom broju s velikim zadovoljstvom razgo-varamo s gospodinom Jokićem, čovjekom na čelu projekta koji je ušao duboko u rješavanje problematike održavanja stambenih zgrada, ali je ujedno zahvatio i znatno šire područje, gotovo do samog pojma modernog stano-vanja u višestambenim jedinicama. Kao i u većini struka, zatečeno stanje bilo je gotovo kaotično, okovano neznanjem, strahom od modernih tehnologija, uvođenja reda, i isko-raka iz višegodišnje rutine. Nedostatak infor-macija i otežan pristup njihovom izvoru jedan je od najvećih problema današnjeg hrvatskog društva, i predstavlja kočnicu logičnoj tranzi-ciji u višu civilizacijsku sferu koja bi odgovara-la europskoj današnjici. Usprkos tome, napori u izgradnji komunikacijskih kanala nailaze na prepreke, nerazumijevanje, nedostatak podrš-ke… stoga su i rijetki oni koji, usprkos tome, nastoje doprinijeti smislenom napretku zemlje i društva, u bilo kojem životnom segmentu.

Gospodine Jokić, što je cilj vašeg progra-ma?

-Cilj našeg programa je da se prevladaju spe-cifična stanja i odnosi nastali nakon promjena titulara vlasništva u stambenim zgradama. Najveći broj današnjih vlasnika stanova su nekadašnji nositelji stanarskih prava u zgra-dama koje su bile društveno vlasništvo. Vla-sništvom nad stanovima,preuzete su i obveze održavanja istih. Međutim, živimo u državi u kojoj su još uvijek određeni procesi tranzicije u tijeku, pa mnogi suvlasnici stambenih zgra-da nisu svjesni da su otkupom stanova pre-uzeli i sve obveze održavanja i unapređenja kvalitete stambenih zgrada.

Na koji ste mu način pristupili, postoji li neka sistematika?

-Od samog početka djelovanja Udruge stana-ra-suvlasnika stambenih zgrada sa sjedištem u Rijeci u kojoj sam započeo svoj volonterski rad, shvatio sam da se preko noći ništa ne može promijeniti. Sa grupom entuzijasta –vo-lontera, krenuo sam sa programom koji je u osnovi imao cilj kvalitetnog informiranja, edu-kacije i savjetovanja građana o novim odnosi-ma koji su nastali u trenutku kad smo postali vlasnici posebnih dijelova zgrada (stanova ili drugih prostorija). Kvalitetno informiran i edu-ciran suvlasnik postaje svjestan da bez osob-nog zalaganja i ulaganja u zajedničke dijelove zgrade ne može podići kvalitetu življenja u svom stanju. Mora biti svjestan , da njegova obveza počinje od ulaznih vrata u zgradu a ne iza ulaznih vrata stana.

Kako ste se uopće našli u središtu tako zahtjevnog zadatka? Odakle ste „povukli“ volju i energiju?

-Može se reći igrom sudbine. Prije 13 godina sam umirovljen. Dvije godine nakon toga, na moju kućnu adresu su počeli stizati pozivi od općinskog suda u Rijeci gdje se vodio više postupaka protiv velikog broja suvlasnika zgrade u kojoj stanujem. Naravno,

ni ja nisam bio drugačiji od ostalih. Vodili su se postupci zbog nepodmirivanja računa za potrošnju vode. U mom stanu su ugrađeni individualni vodomjeri, pa smo plaćali prema očitanom stanju , a ne prema ispostavljenim računima. U to vrijeme se javljala velika razli-ka između stvarne potrošnje i stanja na glav-nom vodomjeru po kojem je vršen obračun. Umjesto potrošenih 16 do 20 m/3, dobivali smo račune za potrošnju iznad 50m/3. Tek na sudskom ročištu sam spoznao da se radi o gubicima vode koji su nastali zbog kvara na instalacijama u zgradi. Nas nekoliko suvlasni-ka smo se angažirali, potražili stručni pomoć i ustanovili da je postojao kvar na našim insta-lacijama u zgradi te da je sedam godina voda odlazila u zemlju , a mi smo zbog neznanja plaćali račune umjesto da se kvar otkloni. To je ono, mislili smo da će to za nas učiniti netko drugi.Sa grupom volontera, organizirali smo udru-gu stanara-suvlasnika stambenih zgrada, sa ciljem da pomognemo drugima kroz program edukacije informiranja i savjetovanja , te poticanje na ulaganje u podizanje kvaliteta življenja u zgradama odnosno u urbanim sre-dinama.

Kako je sastavljen tim ljudi koji sudjeluje na projektu? Uspjeli ste sakupiti komplet-nu stručnu podršku?

Naš rad su prepoznali pojedini stručni i znan-stveni djelatnici, te su se na naš poziv uključili u program i dali veliki doprinos da kroz sudje-lovanje na otvorenim tribinama, stručnim

skupovima i kroz tiskane materijale zvučne i vizualne medije dali svoj doprinos. Od poseb-nog značenja je i uključivanje subjekata iz jav-nog sektora i gospodarstva. Zahvaljujući toj suradnji osigurali smo i skromna financijska sredstva za održavanje INFO-centra u kojem naši volonteri već devet godina savjetima pomažu građanima sa područja cijele RH, a često nam se obraćaju i građani iz susjednih država jer kod njih ne postoji ovako oblik ud-ruživanja.

Koji su rezultati Vašeg dosadašnjeg rada?

-To se može vidjeti kroz sve veći broj ob-novljenih zgrada posebno na području grada

Rijeke. Trenutno se izvodi velik broj građevin-skih zahvata, a sve više se prepoznaje potre-ba ulaganje u energetsku učinkovitost. Rad riječke udruge je poznat diljem RH, pa je na osnivačkoj skupštini Koordinacije udruga stanara Republike Hrvatske održanoj prošle godine u Vukovaru donesena odluka da sje-dište KUSRH bude u Rijeci. To ja za članove riječke udruge veliko priznanje.

Jeste li zadovoljni brzinom i učinkom rada?

-Ako se sagleda opće stanje u našoj državi, moram reći da sam zadovoljan jer suvlasnici stambenih zgrada svakim danom su sve više svjesni da osim prava postoje i obveze ne samo od privatnog već i od javnog interesa.

Koji su osnovni problemi s kojima se su-srećete?

Zbog nedorečenih i djelomično nekvalitet-nih zakonskih propisa, veliki broj suvlasnika postaju taoci nekoliko pojedinaca ili manjih skupina koji onemogućavaju ulaganje u poboljšanje kvalitete življenja u zgradama. Zbog činjenice da se prema važećim propi-sima ne može provesti nikakvo poboljšanje u zgradama bez suglasnosti svih suvlasnika, mnogi stanari trpe posljedice a ne mogu se provoditi ni programi od interesa za subjekte iz gospodarstva.

Jeste li naišli na zadovoljavajuću podrš-ku?

Ovdje mogu kazati nešto dvosmisleno. Da! Ali?Da , jer često dobivamo javna priznanja.Ali, kad nam je potrebna i materijalna, odnosno financijska podrška , toga nema baš naročito. Jedan od primjera je da smo se javili natječaj za financiranje projekta sredstvima lokalne sa-mouprave sa projektom o energetskoj učinko-vitosti u zgradarstvu. Komisija nam je obila projekt jer nije od druš-tvenog značenja. Još veće razočarenje

smo doživjeli kad smo se javili na natječaj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Projekt su nam odbacili radi toga što smo u prilogu dostavili Rješenje iz registra udruga umjesto Izvatka iz registra udruga. Projekt nisu ni pogledali !

Što Vam još nedostaje, čija i kakva podrš-ka, ili možda sudjelovanje?

-Nedostaje nam to što mjerodavni još uvijek nisu prepoznali da je je naš program osim pri-vatnog segmenta od izuzetnog javnog intere-sa. Sama činjenica da bez stambenih zgrada nema ni urbanih sredina govori dovoljno.

Nailazite li uglavnom na podršku i sudje-lovanje?

-Kad se osvrnemo nekoliko godina unazad, vidimo znakovit napredak. To možemo doka-zati i kroz zajednički projekt izdavanja knjige „Vodič s korisnim savjetima za sigurno, kvali-tetno i ekonomično stanovanje koji smo izdali u suradnji sa predstavnicima iz javnog sek-tora (državna uprava za zaštitu i spašavanje, MUP RH, Hrvatski crveni križ, Zavod za javno zdravstva i drugi.Posebno smo zadovoljni sa subjektima iz gos-podarstva koji kroz stručne savjete i financij-sku podršku pomogli realizaciji više značajnih skupova i tiskanih materija. Moramo istaknuti dugogodišnju suradnju sa „Bosch Hrvatska“, „Bramac“, „Ytong“, „Cen-trometal Macinec“, „Svjetlost-Cromos“, “Ve-luxHrvatska i dr.

Što očekujete od mjerodavnih struktura? Jesu li Vam tamo otvorena vrata?

-Već dugo se trudimo da mjerodavni prepo-znaju rad. Prošlo je već skoro devet godina ,a tek sada vidimo da su se pomalo počela otvarati na mjerodavnim ustanovama i insti-tucijama. Malo je čudno to što u nekim usta-novama još uvijek ne shvaćaju što nam je cilj! Ali, idemo dalje!

Mislite li da možete utjecati na mjerodav-ne institucije u donošenju, ali i provedbi, odgovarajućih mjera?

-Ne samo da mislimo nego smatramo da se mora nešto mijenjati! Posebno se to odnosi na postojeće zakonske akte koji se moraju pri-lagoditi pozitivnoj praksi, kao u zemljama EU. Posebno se to odnosi na donošenje Zakona o stanovanju koji mora naglasiti odgovornost svih subjekata sa mjerama za neizvršavanja i nepoštivanje obveza od javnog interesa. Na taj način se podiže stupanj odgovornosti među subjektima u suvlasničkim zajednica-ma. I ovdje smo postigli značajan napredak jer već duže vrijeme provodimo zajedničke projekte.

Imate li oslonac u nekom prethodnom profesionalnom iskustvu? Postoji li uopće neka poveznica s Vašom strukom i radom?

-Samo djelomično. Kao što sam na početku kazao, sudbina je bila da sam došao na sud i shvatio posljedice neznanja pa sam se potru-dio da što bolje upoznam područje. Po struci sam pravnik, pa sam lako ušao na područje reguliranja odnosa zakonskim i drugim akti-ma. Ostalo je rezultat spoznaja iz slučajeva drugih građana koji su često žrtve vlastitog nepoznavanja bitnih činjenica.

Sa sadašnjim iskustvom i saznanjima, što biste u svojem početnom pristupu promi-jenili?

-Ovo je kao da me pitate , da li bi krenuo istim putem kad bih se ponovno rodio. Mislim da ne bih mijenjao pristup, ali bih sigurno skratio put prema ostvarenju određenih ciljeva.