Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu ... · za utvrđivanje mjesta obavljanja usluge za B2B) i isporuke do-bara, za koje je primatelj obvezan platiti PDV prema članku

1097 / 2013 109109

Pore

ziMilivoj Friganović, mag. oec.

Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici i njihovo registriranje za potrebe PDV-aU Narodnim novinama broj 73/2013 objavljen je novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Većina odredbi tog Zakona stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (a to je 1.7.2013.). U članku smo, zbog boljeg razumijevanja ove materije, klasificirali porezne obveznike na „redovne“ porezne obveznike (posebno smo obradili i tzv. „dohodaše“), porezne obveznike koj povremeno isporučuju nova prijevozna sredstva, „povremne“ porezne obveznike (pravne osobe koje nisu porezni obveznici a registrirani su za potrebe PDV-a, mali porezni obveznici i porezni obveznici koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke dobara i usluga bez prava na odbitak pretporeza), inozemne porezne obveznike, osobe koje nisu porezni obveznici (pravne osobe koje nisu porezni obveznici, građani i drugi). Naravno, za svaku posebnu vrstu poreznih obveznika opisali smo njihove obveze koje se odnose na plaćanje PDV-a.U ovom članku detaljno smo obradili obveze registriranja poreznih obveznika odnosno način dodjeljivanja OIB-a i PDV-e identifikacijskog broja. O svemu navedenom čitajte u nastavku članka.

1. Porezni obveznici i njihove obveze

1.1. „Redovni“ porezni obveznici

Odredbama članaka 9. do 13. Direktive Vijeća 2006./112/EZ Vijeća 2006./112/EZ (u daljnjem tekstu: PDV Direktiva) pro-pisano je tko se smatra poreznim obveznikom (čl. 6. Zakona o PDV-u).

Porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezul-tat obavljanja te djelatnosti.

„Gospodarskom djelatnošću“ smatra se svaka djelatnost proizvo-đača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i

7 / 2013110

Pore

zi

Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici i njihovo registriranje za potrebe PDV-a

poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospo-darskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nema-terijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda.

„Samostalnost“ ne postoji u slučaju zaposlenika i drugih osoba koje su povezane s poslodavcem ugovorom o radu ili drugim ugo-vorom kojim se uređuje odnos poslodavca i posloprimca u pogledu radnih uvjeta, naknada i obveza poslodavca a koji ima obilježja ne-samostalnosti.

Ovi porezni obveznici (za koje bi se moglo reći po terminologiji sta-rog Zakona da se radi o „redovnim“ poreznim obveznicima) obraču-navaju i plaćaju PDV-a na:

� isporuke dobara u tuzemstvu uz naknadu, � stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu, � usluge u tuzemstvu uz naknadu i � uvoz dobara.

PDV-e plaća i porezni obveznik primatelj dobara iz članka 10. stav-ka 4. Zakona (to je krajnji stjecatelj kod trostranog posla). PDV-e plaća porezni obveznik i svaka osoba koja se smatra uvoznikom, odnosno carinskim dužnikom prema carinskim propisima. Porezni obveznik plaća PDV-e i kao stjecatelj novih prijevoznih sredstava.

Ovdje treba napomenuti da je izvoz dobara u treće države i dalje oslobođen PDV-a te postupak oslobođenja ostaje isti kao i do sada te će porezni obveznik izvozne isporuke iskazivati u prijavi poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV) kao do sada.

Na dalje, u pravilu, isporuke dobara poreznog obveznika u druge države članice EU-a su oslobođene plaćanja PDV-a (pod određenim uvjetima) i ta se dobra, koja su otpremljena drugom poreznom obve-zniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik ali djeluje kao takva u drugoj državi članici EU-a, oporezuju kao stjecanje dobara.

Naravno, kod ovih „redovnih“ poreznih obveznika ne utvrđuje se prag stjecanja ( niti za nova prijevozna sredstva a niti za trošarinske proizvode) koji u RH-a iznosi 77.000,00 kn ali ako isporučuju dobra iz RH-a u drugu državu članicu krajnjim potrošačima (prodaja na da-ljinu) onda moraju primijeniti prag isporuke koji je propisan u državi kupca ili se mogu odreći praga isporuke propisanog u državi kupca pa je onda mjesto oporezivanja u toj državi članici kupca na ukupne isporuke. Naravno da se tada hrvatski porezni obveznik (isporučitelj) mora registrirati u državi članici kupca.

„Redovni“ porezni obveznici podliježu plaćanju PDV-a pri uvozu iz trećih država. Uvozom dobara se smatra svaki unos dobara u Eu-ropsku uniju a koja nisu u slobodnom prometu na području Europske unije, u skladu sa carinskim propisima. Uvozom dobara smatra se i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području Europske unije a potječu s trećih područja koja su dio carinskog područja Eu-ropske unije u skladu sa carinskim propisima.

Mjesto uvoza dobara je država članica na čijem se području dobro nalazi pri unosu u Europsku uniju. Oslobođenja pri uvozu su propi-sana člankom 44. Zakona. Poreznu osnovicu kod uvoza dobara u Europsku uniju čini carinska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima dok oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutka uvoza, osim ako se radi o posebnim carinskim postupcima kada oporeziv događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada dobra prestanu biti predmetom tih postupaka.

„Redovni“ porezni obveznici u slučaju prijenosa porezne obveze – prema odredbama članka 75. stavka 1.točaka 6. i 7. te članka 75. stavka 2. i 3. Zakona, plaćaju PDV-e u tuzemstvu:

� ako im usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona (opće načelo za B2B prema kojem je mjesto oporezivanja u sjedištu primatelja usluge) obavljaju porezni obveznici koji nemaju sjedište, pre-

bivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu (to su tzv. inoze-mne usluge),

� ako im usluge isporuke plina, električne energije, hlađenja ili grijanja putem sustava iz članka 15. Zakona obavljaju po-rezni obveznici koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu,

� ako im oporezive isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu obave porezni obveznici koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobiča-jeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga.

Prema članku 194. PDV Direktive, ako oporezivu isporuku dobara ili pružanje usluga obavlja porezni obveznik koji nije osnovan u državi članici u kojoj treba platiti porez, države članice mogu (opaska auto-ra: znači ne moraju) predvidjeti tj. propisati da osoba koja je dužna platiti PDV-e bude osoba kojoj se isporučuju ta dobra ili pružanje te usluge. Države članice propisuju uvjete za tu primjenu. Republika Hr-vatska je propisala „prijenos porezne obveze“ (engl. izraz „reverse charge“) primatelja dobra i usluge člankom 75. stavkom 2. Zakona na sljedeći način:

„Ako oporezive isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za po-trebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga“.

Međutim, ako primatelj isporuke dobara i usluga ne bi bio porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik ali je re-gistrirana za potrebe PDV-a, već npr. fizička osoba tada ne postoji mogućnost „prijenosa porezne obveze“ te se tada inozemni porezni obveznik, koji obavlja navedene isporuke dobara i usluga u tuzem-stvu, mora registrirati u tuzemstvu za potrebe PDV-a i plaćati hrvatski PDV-e. Naravno, vrijedi i obrnuto kada redovni porezni ob-veznik iz RH-a obavlja određene isporuke fizičkoj osobi na području druge države članice EU-a.

� porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je platiti PDV (ali ima pravo i na odbitak pretporeza bez novčanog tijeka) kada mu se obave sljedeće isporuke (prijenos porezne obveze):a) građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s

izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja građevinske usluge,

b) isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom sta-nju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obrađenog otpada te dobara i usluga koje pravilnikom pro-pisuje ministar financija,

c) isporuka nekretnina, prema članku 40. stavku 1. točkama j) i k) ovoga Zakona, ako se isporučitelj odlučio za oporezi-vanje u skladu sa člankom 40. stavkom 4. Zakona (stupa na snagu 1. siječnja 2015.)

d) isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe,

e) prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova sukladno propisima kojima se uređuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova.

1117 / 2013 111

Pore


Prema članku 75. stavku 4. Zakona, porezni obveznik koji u tuzem-stvu ima stalnu poslovnu jedinicu smatra se poreznim obveznikom koji nema sjedište u tuzemstvu ako su ispunjeni slijedeći uvjeti:

a) porezni obveznik obavlja oporezivu isporuku dobara i usluga u tuzemstvu,

b) poslovna jedinica, koju ima porezni obveznik u tuzemstvu, ne sudjeluje u toj isporuci dobra i obavljenih usluga.

1.1.1. Redovni porezni obveznici - „dohodaši“

Prema članku 139. Zakona porezni obveznik, koji je obveznik pore-za na dohodak, (tzv. „dohodaš“), PDV može obračunavati na temelju primljene ili naplaćene naknade za isporučena dobra i obavljene usluge, primjenjuju se do 31. prosinca 2014. godine.

Porezni obveznik – „dohodaš“ ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge te na računu mora navesti „obračun prema na-plaćenoj naknadi“.

Navedeno se ne primjenjuje na: � isporuke dobara unutar Europske unije, � na stjecanje dobara unutar Europske unije, � na isporuke ili premještanje dobara iz članka 30. stavaka 8. i 9.

ovoga Zakona, � na usluge iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona (opće načelo

za utvrđivanje mjesta obavljanja usluge za B2B) i isporuke do-bara, za koje je primatelj obvezan platiti PDV prema članku 75. stavku 1. točki 6. i članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona (radi se o odredbama koje se odnose na prijenos porezne obveze),

� te u slučaju iz članka 7. stavka 9. Zakona. U vezi s navedenim ističemo da je člankom 66. točkom b) Direk-

tive Vijeća 2006/112/EZ za određene transakcije ili kategorije po-reznih obveznika propisana mogućnost obračuna PDV-a prema naplaćenim naknadama, a države članice uglavnom propisuju prag godišnjeg prometa ispod kojeg porezni obveznici mogu PDV obračunavati prema naplaćenim naknadama neovisno o organiza-cijskom obliku poreznog obveznika. kao što znamo, ta mogućnost nije iskorištena u RH-a te će od 1. siječnja 2015. „dohodaši“ morati obračunavati PDV-e kao i ostali porezni obveznici.

1.1.2. Neprofitne osobe, financijske institucije i poduzetnici koji obavljaju usluge osiguranja i reosiguranja koji osim oslobođenih isporuka dobara i usluga (iz članaka 39. i 40. Zakona) obavljaju i oporezive isporuke iznad 230.000,00 kn

Člancima 39. i 40. Zakona utvrđene su određene isporuke dobara i usluga koje su oslobođene plaćanja PDV-a za slijedeće osobe:

� neprofitne institucije: udruge; zdravstvene ustanove (domo-vi zdravlja, hitna medicinska pomoć, poliklinike, opće i spe-cijalne bolnice i klinike); domovi za starije i nemoćne osobe; predškolske, osnovne, srednje i visokoškolske ustanove; jav-ne ustanove u kulturi i sl.

� financijske institucije (banke, štedionice i štedno kreditne organizacije) i poduzetnici koji obavljaju usluge osiguranja i reosiguranja.

Ako navedene osobe, osim isporuka dobara i usluga koje su oslo-bođene plaćanja PDV-a (bez prava na priznavanje pretporeza), obav-ljaju i druge oporezive isporuke postaju porezni obveznici ako su im isporuke, koje bi bile oporezive, u prethodnoj godini bile veće od 230.000,00 kn moraju se registrirati za potrebe PDV-a.

Prema članku 62. Zakona, ako porezni obveznik koristi dobra i us-luge koje su mu obavljene djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza.

Dakle, navedeni porezni obveznici (neprofitne institucije i financijske institucije i poduzetnici koji obavljaju usluge osiguranja i reosiguranja) imaju obvezu podjele pretporeza sukladno članku 62. Zakona.

1.2. Porezni obveznici koji povremeno isporučuju nova prijevozna sredstva

Poreznim obveznikom (za kojeg bi se moglo reći, po terminologiji starog Zakona, da se radi o povremenom poreznom obvezniku) sma-tra se svaka osoba koja povremeno isporučuje „nova prijevozna sredstva“ koja kupcu otpremi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice.

Poreznim obveznikom po osnovi isporuke „novih prijevoznih sred-stava“ smatraju se sve pravne i fizičke osobe - isporučitelji koji povremeno obavljaju ove isporuke i to:

� „redovni“ porezni obveznici, � pravne osobe koje nisu porezni obveznici, � porezni obveznici koji isključivo obavljaju isporuke dobara ili

usluga za koje nije dopušten odbitak PDV-a (pretporeza), � mali porezni obveznici, � bilo koja fizička osoba (građanin) koja isporuči „novo prijevo-

zno sredstvo“ u drugu državu članicu.Prema odredbama članka 138. PDV Direktive (članak 41. stavak

1. točka b. konačnog prijedloga Zakona), propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a na isporuke „novih prijevoznih sredstava“ ot-premljenih ili prevezenih do korisnika na neko odredište izvan njihova područja ali unutar EU, od strane prodavača ili korisnika odnosno u njihovo ime, za porezne obveznike ili pravne osobe koje nisu porezni obveznici, a koji djeluju kao takvi u državi članici koja nije država članica u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara.

Na dalje, prema članku 4. stavak 1. točka b) Zakona (članku 2. stavku 1. točki (b) alineje (ii) PDV Direktive) predmet oporezivanja je i stjecanje dobara unutar EU koje u tuzemstvu obavi uz naknadu u slučaju novih prijevoznih sredstava, porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu pred-met oporezivanja PDV-om u skladu sa člankom 5. stavkom 1. toč-kom a) i b) konačnog prijedloga Zakona ili bilo koja druga osoba koja nije porezni obveznik.

Na dalje, člankom 75. stavkom 1. točkom 4. konačnog prijedloga Zakona utvrđeno je da PDV-e mora plaćati svaki stjecatelj „novih prijevoznih sredstava“.

Dakle, povremeni-isporučitelj (porezni obveznik) koji isporu-čuje „novo prijevozno sredstvo“ drugom poreznom obvezni-ku (ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik a registriran je za potrebe PDV-a ili pri isporuci bilo kojoj osobi koja nije porezni obveznik) je oslobođen plaćanja PDV-a u državi članici iz koje se prijevozno sredstvo prevozi ili otprema, a oporezuje se stjecanje u državi članici u kojoj završava otprema tog prijevoznog sredstva (tj. u državi u kojoj se „novo prijevozno sredstvo“ stječe, registrira i koristi).

7 / 2013112

Pore

zi


Mjestom stjecanja „novih prijevoznih sredstava“ unutar EU sma-tra se mjesto gdje završava prijevoz ili otprema neovisno o tome tko je kupac tih dobara. Pravila o oporezivanju „novih prijevoznih sredstava“ PDV-om primjenjuju se samo u slučaju kada se radi o isporukama iz jedne države u drugu.

Prema članku 172. PDV Direktive (članak 59. Zakona), svaka oso-ba koja povremeno isporučuje „nova prijevozna sredstva“ i koja je oslobođena od plaćanja PDV-a ima pravo na odbitak PDV-a uključe-nog u nabavnu cijenu ili plaćenog pri uvozu ili stjecanju tog „novog prijevoznog sredstva“ unutar Europske unije, a najviše do iznosa PDV-a koji bi se morao platiti da isporuka nije oslobođena pla-ćanja PDV-a.

1.3. Inozemni porezni obveznici Pojedini inozemni porezni obveznici su obvezni obračunavati i pla-

ćati hrvatski PDV-e, a to su: � porezni obveznici iz država članica Europske unije koji

na području Republike Hrvatske obavljaju isporuke dobara i usluga, čije je mjesto oporezivanja u Republici Hrvatskoj ili koji isporučuju dobra kojima prijeđu hrvatski prag isporuke ili odustaju od hrvatskog praga isporuke od 270.000 kn moraju zatražiti od Porezne uprave dodjelu PDV identifikacijskog broja i postaju obveznici podnošenja PDV prijava u Republici Hrvat-skoj od trenutka izdavanja PDV identifikacijskog broja.

Ovi inozemni porezni obveznici mogu imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna u njihovo ime obra-čunati i platiti PDV-e u RH-a ili se mogu sami registrirati kao porezni obveznici. Naravno, ovi porezni obveznici imaju pravo na odbitak pretporeza.

� porezni obveznici koji imaju sjedište izvan Europske unije i koji na području Republike Hrvatske obavljaju isporuke doba-ra i usluga, čije je mjesto oporezivanja u Republici Hrvatskoj (osim ako PDV plaća hrvatski primatelj dobara ili usluga) postaju hrvatski porezni obveznici te moraju imenovati pore-znog zastupnika. Porezni zastupnik mora biti opunomoćen za zaprimanje pismena, podnošenje prijave PDV-a te obavljanje svih poslova u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem PDV-a. Narav-no, ovi porezni obveznici imaju pravo na odbitak pretporeza.

� porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije (u daljnjem tekstu: porezni obveznik), a koji za državu članicu prijave izabere Republiku Hrvatsku mora Poreznoj upravi, Po-dručnom uredu Zagreb elektroničkim putem prijaviti poče-tak i prestanak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika ili promjenu djelatnosti ako više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja elektroničkih usluga.

Posebni postupak za elektronički obavljene usluge primje-njuje se na sve elektronički obavljene usluge koje porezni obveznik, koji nema sjedište na području EU, obavi osoba-ma koje nisu porezni obveznici a koje imaju sjedište, pre-bivalište ili uobičajeno boravište u bilo kojoj državi članici.

U prijavi porezni obveznik, koji nema sjedište na području Europ-ske unije, mora navesti slijedeće podatke: ime i prezime (naziv), poštansku adresu, elektroničku adresu, uključujući internetske stra-nice, nacionalni porezni broj ako ga ima i izjavu da nije registriran za potrebe PDV-a unutar Europske unije. Porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije obavještava Poreznu upravu, Područni ured Zagreb o svim promjenama dostavljenih podataka.

Poreznom obvezniku Porezna uprava, Područni ured Zagreb do-djeljuje identifikacijski broj i o tome ga izvješćuje elektroničkim putem.

Detaljno o načinu oporezivanje elektroničkih usluga PDV-om i po-sebnom postupku oporezivanja e-usluga koje porezni obveznici koji nemaju sjedište na području EU-a obavljaju osobama koje nisu pore-zni obveznici možete pročitati u RIPUP-u broj 5/2013.

1.4. Ostali porezni obveznici registrirani za potrebe PDV-a – „povremeni“ porezni obveznici

Ostali porezni obveznici (koje bi mogli nazvati „povremenim“ po-reznim obveznicima) u sustavu PDV-a moraju biti registrirani za po-trebe PDV-a.

Ovim „povremenim“ poreznim obveznicima, ako nisu registrirani za potrebe PDV-a, smatraju se osobe koje nisu porezni obveznici i njihov porezni status je isti kao porezni status fizičke osobe (privatne osobe) tj. smatraju se krajnjim potrošačima.

„Povremenim“ poreznim obveznicima smatraju se, u širem smislu shvaćeno, pravne osobe koje nisu porezni obveznici a registrirane su za potrebe PDV-a u koje spada i tzv. „Grupa trojice“ koju čine:

� pravne osobe koje nisu porezni obveznici (tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima kada ne obavljaju djelatnost za koje ih se smatra obveznicima PDV-a)

� mali porezni obveznici i � porezni obveznici koji obavljaju isključivo isporuke dobara

ili usluga za koje nije dopušten odbitak PDV-a (pretporeza).

1.4.1. Pravne osobe koje nisu porezni obveznici a registrirani su za potrebe PDV-a

Pod pojmom pravne osobe koja nije porezni obveznik smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima (koji, ako nisu registrirani za potrebe PDV-a, se ne smatraju „povremenim“ poreznim obveznicima već krajnjim po-trošačima).

Pravne osobe koje nisu porezni obveznici a registrirane su za po-trebe PDV-a podliježu plaćanju PDV-a po osnovi:

� stjecanja dobara unutar EU-a ako pređu prag stjecanja, koji predstavlja ukupnu vrijednost nabavljenih dobara (roba) iz drugih država članica EU koja u prethodnoj i tekućoj godi-ni prelazi iznos od 77.000,00 kn (ili kada se odreknu praga stjecanja pa ukupni iznos stjecanja podliježe plaćanju PDV-a) moraju se registrirati za potrebe PDV-a u RH-a i dobiti PDV-e identifikacijski broj.

U suprotnom, ako nabava dobara ne prelazi prag stjecanja tada je isporuka oporeziva u državi članici isporučitelja pa se pravne osobe, koje nisu porezni obveznici, ne moraju regi-strirati za potrebe PDV-a po osnovi stjecanja dobara.

1137 / 2013 113

Pore


Po dobivanju PDV identifikacijskog broja, za pravne osobe koje nisu porezni obveznici i koji su prešli prag stjecanja nastaju slijedeće posljedice:

� postaju porezni obveznici za to stjecanje te plaćaju PDV-e po stopama koje vrijede u RH-a,

� iako su premašili prag stjecanja, ne postaju obveznici PDV-a za svoje isporuke, već samo za stjecanje dobara (naravno misli se na isporuku dobara od poreznog obveznika iz druge države članice jer ako bi isporuka bila iz trećih zemalja ili trećih područja tada se radi o uvozu a ne o stjecanju),

� nemaju pravo na odbitak pretporeza jer njihove isporuke ne podliježu plaćanju PDV-a.

Prema odredbama članka 5. stavka 4. Prijedloga Zakona, stjecatelj (pravna osoba koja nije porezni obveznik) koji ne želi da se na njega primjenjuje prag stjecanja mora nadlež-noj ispostavi Porezne uprave prije stjecanja dobara, za koje ne želi primjenjivati prag stjecanja, podnijeti pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga i time se obvezuje na rok od 2 kalendarske godine. Izjava se protekom propisanog roka može opozvati u pisanom obliku.

� u slučaju prijenosa porezne obveze – prema odredbama članka 75. stavka 1. točkama 6. i 7. te članka 75. stavka 2. Zakona, ovi „povremeni“ porezni obveznici će se morati regi-strirati za potrebe PDV-a i plaćati PDV-e :

� ako im usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona (opće načelo za B2B prema kojem je mjesto oporezivanja u sjedištu primatelja usluge) obavljaju porezni obveznici koji nemaju sjedište, pre-bivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu (tzv. inozemne usluge),

� ako im usluge isporuke plina, električne energije, hlađenja ili grijanja putem sustava iz članka 15. Zakona obavljaju po-rezni obveznici koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu.

� ako im oporezive isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu obave porezni obveznici koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobiča-jeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga.

Prema članku 194. PDV Direktive, ako oporezivu isporuku dobara ili pružanja usluga obavlja porezni obveznik koji nije osnovan u državi članici u kojoj treba platiti porez, države članice mogu (opaska autora: znači ne moraju) predvidjeti tj. propisati da osoba koja je dužna platiti PDV-e bude osoba kojoj se isporučuju ta dobra ili pružaju te usluge. Države članice pro-pisuju uvjete za tu primjenu. Republika Hrvatska je propisala „prijenos porezne obveze“ (engl. izraz „reverse charge“) pri-matelja dobra i usluge člankom 75. stavkom 2. Zakona.

� u slučaju uvoza iz trećih država.

1.4.2. Mali porezni obveznici

Prema članku 90. Zakona, malim poreznim obveznikom se smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzem-stvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethod-noj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna (to je tzv. prag prometa za obvezni ulazak u sustav PDV-a).

Ovi porezni obveznici, koji su oslobođeni plaćanja PDV-a na ispo-ruke dobara ili usluga, nemaju pravo iskazivati PDV na izdanim ra-čunima i nemaju pravo na odbitak pretporeza, međutim, ovi porezni

obveznici mogu od Porezne uprave zatražiti (dakle dobrovoljno) da budu „redovni porezni obveznici“ što Porezna uprava utvrđuje rje-šenjem koje ih obvezuje sljedećih 5 kalendarskih godina na redovni postupak oporezivanja.

Oslobođenje od plaćanja PDV-a ne primjenjuje se: � na isporuke novih prijevoznih sredstava prema uvjetima iz

članka 41. stavka 1. točke a) i b) Zakona, � u slučaju prijenosa porezne obveze na male porezne obveznike

u smislu članka 75. stavka 1. točaka 6. i 7. te članka 75. stav-ka 2. Zakona.

Za izračun praga prometa za ulazak u sustav PDV-a uzimaju se vrijednosti isporuka dobara i usluga bez PDV-a i to:

� vrijednost isporuka dobara ili usluga koje bi bile oporezive, � vrijednost isporuka oslobođenih PDV-a iz članaka 45., 46., 47.,

48. i 49. Zakona, � vrijednost isporuka nekretnina i transakcija iz članka 40. stav-

ka 1. točaka a) do g) Zakona (oslobođene ostale djelatno-sti), osim ako su te transakcije pomoćne.

Isporuke materijalnih i nematerijalnih dobara (misli se na dugo-trajnu imovinu) ne uzimaju se u obzir pri izračunu praga prometa za obvezni ulazak u sustav PDV-a.

Mali porezni obveznik kao povremeni porezni obveznik plaća PDV-a u RH-a u sljedećim slučajevima:


U suprotnom, ako nabava dobara ne prelazi prag stjecanja tada je isporuka oporeziva u državi članici isporučitelja pa se pravne osobe koje nisu porezni obveznici ne moraju registrirati za potrebe PDV-a po osnovi stjecanja dobara.

Po dobivanju PDV identifikacijskog broja, za male porezne obvezni-ke koji su prešli prag stjecanja, nastaju slijedeće posljedice:


� iako su premašili prag stjecanja, ne postaju obveznici PDV-a za svoje isporuke, već samo za stjecanje dobara (naravno misli se na isporuku dobara od poreznog obveznika iz druge države članice jer ako bi isporuka bila iz trećih zemalja ili trećih područja tada bi se radilo o uvozu a ne o stjecanju),


Prema odredbama članka 5. stavka 4. Prijedloga Zakona, stjecatelj (mali porezni obveznik) koji ne želi da se na njega primjenjuje prag stjecanja mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave, prije stjecanja dobara za koje ne želi primjenjivati prag stjecanja, podnijeti pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga i time se obvezuje na rok od 2 kalendarske godine. Izjava se protekom propisanog roka može opozvati u pisanom obliku.

� na isporuke novih prijevoznih sredstava prema uvjetima iz članka 41. stavka 1. točke a) i b) Zakona.

Prema navedenim odredbama Zakona, prodavatelji koji povreme-no isporučuju nova prijevozna sredstava („redoviti“ porezni obve-znici, pravne osobe koje nisu porezni obveznici te bilo koja pravna ili fizička osoba) u drugu državu članicu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik ili bilo kojoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi oslobođeni su od plaćanja PDV-a, međutim, to se ne odno-

7 / 2013114

Pore

zi


si na male porezne obveznike kao isporučitelje novih prijevoznih sredstava.


� ako im usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona (opće nače-lo za B2B prema kojem je mjesto oporezivanja u sjedištu primatelja usluge) obavljaju porezni obveznici koji nema-ju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzem-stvu (tzv. inozemne usluge)

� ako im usluge isporuke plina, električne energije, hla-đenja ili grijanja putem sustava iz članka 15. Zakona obavljaju porezni obveznici koji nemaju sjedište, prebiva-lište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu.

� ako im oporezive isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu obave porezni obveznici koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obve-znik, ali je registrirana za potrebe PDV-a (a to znači i mali porezni obveznik), kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga.


1.4.3. Porezni obveznici koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke dobara i usluga bez prava na odbitak pretporeza

Porezni obveznici koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke dobara i usluga bez prava na odbitak pretporeza su ustanove koje obavljaju isporuke od javnog interesa, banke, osiguravajuća društva i drugi iz članka 39. i 40. Zakona.

Ovi porezni obveznici plaćaju PDV-a u RH-a u slijedećima sluča-jevima:


U suprotnom, ako nabava dobara ne prelazi prag stjecanja tada je isporuka oporeziva u državi članici isporučitelja pa se pravne osobe koje nisu porezni obveznici ne moraju registrirati za potrebe PDV-a po osnovi stjecanja dobara.

Po dobivanju PDV identifikacijskog broja za porezne obveznike koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke dobara i usluga bez prava na odbitak pretporeza koji su prešli prag stjecanja nastaju slijedeće posljedice:


� iako su premašili prag stjecanja, ne postaju obveznici PDV-a za svoje isporuke, već samo za stjecanje dobara (naravno misli se na isporuku dobara od poreznog obveznika iz druge države članice jer ako bi isporuka bila iz trećih zemalja ili trećih područja tada bi se radilo o uvozu a ne o stjecanju),


Prema odredbama članka 5. stavka 4. Prijedloga Zakona, stjecatelj (porezni obveznik koji obavlja isključivo oslobođene isporuke dobara i usluga bez prava na odbitak pretporeza) koji ne želi da se na njega

primjenjuje prag stjecanja mora nadležnoj ispostavi Porezne upra-ve, prije stjecanja dobara za koje ne želi primjenjivati prag stjecanja, podnijeti pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga i time se obvezuje na rok od 2 kalendarske godine. Izjava se protekom propi-sanog roka može opozvati u pisanom obliku.


� ako im usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona (opće nače-lo za B2B prema kojem je mjesto oporezivanja u sjedištu primatelja usluge) obavljaju porezni obveznici koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu (tzv. inozemne usluge),

� ako im usluge isporuke plina, električne energije, hla-đenja ili grijanja putem sustava iz članka 15. Zakona obavljaju porezni obveznici koji nemaju sjedište, prebiva-lište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu.

� ako im oporezive isporuke dobara ili usluga u tuzemstvu obave porezni obveznici koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni ob-veznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga.


1.5. Obveznici plaćanja PDV-a koji na računima iskažu veći PDV od propisanog, neovlašteno izdaju račun s PDV-om ili izdaju račun iako isporuka nije obavljena

PDV moraju platiti izdavatelji računa iz članka 79. stavaka 10. i 11. Zakona te svaka osoba koja iskaže PDV na računu.

Ako porezni obveznik u računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže PDV viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje viši iznos, osim kada ispravi račun izdan primatelju na na-čin propisan za ispravak porezne osnovice u skladu sa člankom 33. stavkom 7. Zakona.

Na dalje, ako netko na računu za isporučena dobra ili obavljene us-luge iskaže PDV iako za to nije ovlašten ili izda račun iako dobra nisu isporučena ili usluge nisu obavljene, duguje iskazani iznos PDV-a, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispra-vak porezne osnovice u skladu sa člankom 33. stavkom 7. ovoga Zakona.

2. Osobe koje nisu porezni obveznici

2.1. Pravne osobe koje nisu porezni obveznici – kada nisu registrirani za potrebe PDV-a

S obzirom da smo pravne osobe koje nisu porezni obveznici a koje su registrirane za potrebe PDV-a svrstali u „povremene“ porezne ob-veznike u ovoj točci ih smatramo pravnim osobama koje nisu pore-zni obveznici (tzv. „Grupa trojice“) – kada nisu registrirane za potrebe PDV-a i kada se smatraju krajnjim potrošaćima.

U nastavku opisujemo pravne osobe koji nisu porezni obveznici u užem smislu (pa u njih ne pripadaju mali porezni obveznici i porezni obveznici koji obavljaju isključivo isporuke dobara ili usluga za koje nije dopušten odbitak PDV-a) sukladno članku 6. Zakona.

1157 / 2013 115

Pore


Poreznim obveznicima ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slu-čaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obav-ljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, do-velo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja. U slučaju da obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Prijedloga Zakona smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu.

U nastavku prikazujemo DODATAk I.

DODATAK I. Popis djelatnosti iz članka 6. Stavka 5. Ovoga zakona

1) telekomunikacijske usluge, 2) isporuka vode, plina, električne energije i grijanja, 3) prijevoz dobara, 4) lučke usluge i usluge zračnih luka, 5) prijevoz putnika, 6) isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju, 7) transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje

obavljaju poljoprivredne interventne službe u skladu s pro-pisima o zajedničkoj organizaciji tržišta tih proizvoda,

8) organizacija trgovačkih sajmova i izložbi, 9) skladištenje, 10) djelatnosti pravnih osoba koje se bave komercijalnim ogla-

šavanjem, 11) djelatnosti putničkih agencija, 12) vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga, industrijskih

kantina i slično.

Prema odredbama članka 12. PDV Direktive, države članice mogu poreznim obveznikom smatrati svakoga tko obavlja, na povre-menoj osnovi, transakciju koja se odnosi na djelatnost iz članka 9. stavka 1. drugog podstavka (svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja), a poglavito jednu od slijedećih transakcija:

a) isporuka zgrada ili dijelova zgrada i zemljišta na kojem se one nalaze prije prvog nastanjena – „zgrada“ označava svaki objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji. Države članice mogu propisati uvjete za primjenu kriterija i na preina-ke zgrada, te odrediti što se podrazumijeva pod „zemljištem na kojem se zgrada nalazi“. Države članice mogu primijeniti i druge kriterije osim kriterija prvog nastanjenja, kao što je raz-doblje proteklo od datuma dovršenja zgrade do datuma prve isporuke, ili razdoblje proteklo od datuma prvog nastanjenja do datuma naknadne isporuke, pod uvjetom da ta razdoblja nisu duža od pet odnosno dvije godine.

b) isporuka građevinskog zemljišta –„građevinsko zemljište“ označava svako neuređeno ili uređeno zemljište prema defini-ciji država članica.

Dakle, iz navedenog je vidljivo da države članice mogu određenu osobu koja obavlja određene djelatnosti smatrati poreznim obvezni-kom ili ne, međutim, u vezi isporuka „novih prijevoznih sredstava“ država članica tu nema mogućnost izbora (da pojedine isporučitelje „novih prijevoznih sredstava“ smatra poreznim obveznikom ili ne).

2.2. Ostale osobe koje nisu porezni obveznici

Pod ostalim osobama koje nisu porezni obveznici smatraju se (osim pravnih osoba koje nisu porezni obveznici i koji nisu registri-rani za potrebe PDV-a) i porezni obveznici koji obavljaju isključivo isporuke dobara ili usluga za koje nije dopušten odbitak PDV-a i koji nisu registrirani za potrebe PDV-a. kako nisu registrirani za potrebe PDV-a (neovisno da li su to bili obvezni učiniti ili ne) imaju porezni status krajnjih potrošača.

Osobe koje nisu porezni obveznici su privatne fizičke osobe ali i sve pravne osobe koje se isporučitelju usluge nisu deklarirale kao porezni obveznici.

Na primjer, to su porezni obveznici ili pravne osobe koje nisu pore-zni obveznici iz država članica EU-a i nisu dostavili svoj PDV identi-fikacijski broj ili porezni obveznici ili pravne osobe koje nisu porezni obveznici a imaju sjedište u trećim državama koji nisu izvršitelju (isporučitelju) dobara i usluga pružile dokaz da su u svojoj državi registrirani kao porezni obveznici.

Ako isporučitelj isporuke ne dobije PDV identifikacijski broj kupca (u tom slučaju se kupac ne smatra poreznim obveznikom) tada ta isporuka nije oslobođena plaćanja PDV-a te isporučitelj mora zara-čunati PDV-e prema svom sjedištu.

3. Rokovi za plaćanje PDV-aPrema članku 76. stavku 1. Zakona obračunati i prijavljeni PDV za

obračunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja (koje može biti mjesečno ili tromjesečno).

Razliku PDV-a po konačnom obračunu porezni obveznik mora pla-titi do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu odnosno u roku od dva mjeseca od prestanka poslovanja.

Do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku obra-čunskog razdoblja (mjesečnog ili tromjesečnog) PDV moraju platiti i sve osobe navedene u članku 75. stavku 1. točkama 3., 5., 6. i 7. te članku 75. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona:

� svaka osoba koja obavi oporezivo stjecanje dobara unutar Eu-ropske unije i primatelj dobara iz članka 10. stavka 4. ovoga Zakona (kod trostranog posla),

� izdavatelj računa iz članka 79. stavaka 10. i 11. Zakona (koji na računima iskažu veći PDV od propisanog, neovlašteno izdaju račun s PDV-om ili izdaju račun iako isporuka nije obavljena) te svaka osoba koja iskaže PDV na računu,

� svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni ob-veznik a registrirana je za potrebe PDV-a kojoj se obavljaju usluge iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona (opće načelo za utvrđivanje mjesta obavljanja usluga za isporuke B2B – koje se određuje prema mjestu primatelja usluga) ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uo-bičajeno boravište u tuzemstvu,

� svaka osoba registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu kojoj je obavljena isporuka plina, električne energije, hlađenja ili gri-janja putem sustava iz članka 15. ovoga Zakona, ako isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uo-bičajeno boravište u tuzemstvu,

� u slučaju prijenosa porezne obveze (članak 75. stvci 2. i 3.).

www.racunovodstvo-porezi.hr

7 / 2013116

Pore

zi


Smatra se da je PDV, u smislu članka 75. stavka 1. točaka 3., 6. i 7. te članka 75. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, plaćen ako je u prijavi PDV-a iskazana obveza temeljem prijenosa obveze plaćanja PDV-a.

Osoba koja nije registrirana za potrebe PDV-a (npr. građani) a koja stječe novo prijevozno sredstvo plaća PDV na temelju rješenja Po-rezne uprave.

U slučaju stjecanja novih prijevoznih sredstava, novo prijevozno sredstvo može se registrirati kod nadležnog tijela prema poseb-nim propisima samo uz predočenje prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstva koju je ovjerila nadležna ispostava Porezne uprave. Za registraciju novih prijevoznih sredstava stjecatelji, koji nisu registrirani za potrebe PDV-a, obvezni su priložiti potvrdu o pla-ćenom PDV-u. Potvrda se izdaje na zahtjev stjecatelja.

PDV pri uvozu plaća se u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu sa carinskim propisima ali se isto tako smatra da je PDV pri uvozu plaćen ako ga porezni obveznik, koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a a za takav način obra-čunavanja i plaćanja PDV-a poreznom obvezniku izdat će se rješenje.

Porezni obveznik PDV plaća na propisani uplatni račun prema po-sebnim propisima tj. prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini („Narodne novine“, broj 2/13 - redak-cijski pročišćeni tekst i 68/13).

4. Registriranje za potrebe PDV-aPrema članku 77. Zakona, svaka osoba mora Poreznoj upravi

prijaviti početak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika od-nosno mora se prijaviti u registar obveznika PDV-a ako je vrijed-nost njezinih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini prešla iznos iz članka 90. stavka 1. Zakona (230.000,00 kn).

Porezni obveznik koji obavlja transakcije unutar Europ-ske unije obvezan je od Porezne uprave zatražiti izdava-nje PDV identifikacijskog broja na propisanom obrascu (P-PDV)

Porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi prijaviti svaku promje-nu ili prestanak obavljanja djelatnosti.

Prema članku 77. stavku 2. Zakona, obveza za podnošenje zahtje-va za izdavanje PDV identifikacijskog broja ne odnosi se na:

� porezne obveznike iz članka 6. stavka 4. Zakona a to su sve osobe koja povremeno isporučuju nova prijevozna sredstva,

� male porezne obveznike i � porezne obveznike koji obavljaju isključivo transakcije oslobo-

đene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.Svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik

a koji stječu dobra unutar Europske unije, koja u skladu sa člankom 5. stavkom 1. točkama a) i b) ovoga Zakona nisu predmet oporezi-vanja PDV-om, obvezan je Poreznoj upravi prijaviti obavljanje takvih stjecanja kada ona postanu predmet oporezivanja PDV-om i nadlež-noj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja.

Neovisno o članku 77. stavku 2. Zakona, svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i koji obavlja usluge na području dru-ge države članice za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan platiti PDV prema članku 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ i svaki porezni obveznik primatelj usluga iz članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona (po osnovi prijenosa porezne obveze za usluge) obvezan je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja.

Prema članku 77. stavku 5. Zakona, Porezna uprava dodijeliti će PDV identifikacijski broj:

� svakom poreznom obvezniku, osim poreznom obvezniku koji povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva, koji na po-dručju Republike Hrvatske obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim ako je obveznik plaćanja PDV-a primatelj dobara ili usluga,

� svakom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, koji unutar Europske unije stječe dobra koja podlije-žu plaćanju PDV-a ili se opredijelio za oporezivanje stjecanja dobara,

� svakom poreznom obvezniku koji u Republici Hrvatskoj obav-lja stjecanje dobara unutar Europske unije za potrebe svoje gospodarske djelatnosti koja se obavlja izvan Republike Hrvat-ske,

� svakom poreznom obvezniku koji u Republici Hrvatskoj prima usluge za koje je kao primatelj usluge (prijenos porezne obve-ze) obvezan platiti PDV,

� svakom poreznom obvezniku koji ima sjedište, stalnu poslov-nu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je PDV-e dužan platiti primatelj tih usluga.

PDV identifikacijski broj je osobni identifikacijski broj (OIB) kojemu se dodaje predznak „HR“.

Porezna uprava može odbiti dodjelu ili ukinuti dodijeljeni PDV iden-tifikacijski broj ako utvrdi da više ne postoje razlozi za registriranje za potrebe PDV-a ili ako porezni obveznik zloupotrebljava PDV identifikacijski broj. Porezna uprava donijet će o tome rješenje a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Ministar financija pravilnikom propisuje sadržaj i oblik obrasca iz ovoga članka, postupak dodjele i ukidanja PDV identifikacijskog bro-ja i postupak za prijavu u registar obveznika PDV-a.

O dodjeli PDV identifikacijskog broja Središnji ured – Porezne uprave donio je uputu o PDV identifikacijskom broju, postupku dodjele PDV identifikacijskog broja te o uskrati ili ukidanju PDV identifikacijskog broja (klasa: 410-19/13-01/193; Ur.broj: 513-07-21-01/13-1 od 21. svubnja 2013.) kojeg navodimo u nastavku:

„Danom pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska posta-je dio zajedničkog tržišta Europske unije. Kako bi hrvatski porezni obveznici mogli poslovati na zajedničkom tržištu odnosno stje-cati dobra te primati ili obavljati usluge unutar Europske unije potreban im je PDV identifikacijski broj. PDV identifikacijski broj dodjeljuje Porezna uprave te ga razmjenjuje s drugim državama članicama putem sustava VIES-a. Posjedovanje valjanog PDV identifikacijskog broja preduvjet je poslovanja na zajedničkom tržištu.

Prema Konačnom prijedlogu Zakona o porezu na dodanu vri-jednost PDV identifikacijski broj je osobni identifikacijski broj (OIB) kojemu se dodaje predznak „HR“.

1177 / 2013 117

Pore


PDV identifikacijski broj Prema konačnom prijedlogu Zakona o porezu na dodanu vrijed-

nost, PDV identifikacijski broj dodijelit će se sljedećim poreznim obveznicima:

� tuzemnom poreznom obvezniku upisanom u registar obvezni-ka PDV-a koji obavlja transakcije unutar Europske unije,

� tuzemnom poreznom obvezniku koji isporučuje dobra ili obav-lja usluge bez prava na odbitak pretporeza i pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a obvezni su plaćati PDV na stjecanje dobara unutar Europske unije ili su se opredijelili za moguć-nost da plaćaju PDV na stjecanje neovisno o tome što nisu prešli prag stjecanja u iznosu od 77.000,00 kuna,

� svakom poreznom obvezniku koji stječe dobra unutar Europ-ske unije u tuzemstvu za obavljanje gospodarske djelatnosti na području koje nije tuzemstvo,

� tuzemnom poreznom obvezniku kojem su usluge obavljene i koji je obvezan platiti PDV na primljenu uslugu,

� tuzemnom poreznom obvezniku koji obavlja usluge na područ-ju druge države članice za koje je primatelj usluge u drugoj državi članici obvezan platiti PDV,

� stranom poreznom obvezniku koji u tuzemstvu obavlja isporu-ke dobara i usluga s pravom na odbitak pretporeza,

� stranom poreznom obvezniku koji isporučuje dobra osobama koje nisu obveznici plaćanja PDV-a na stjecanje i prešao je prag isporuke u iznosu od 270.000,00 kuna ili je odustao od navedenog praga isporuke,

� stranom poreznom obvezniku koji isporučuju dobra koja pod-liježu trošarinama, osobama koje nisu porezni obveznici niti plaćaju PDV na stjecanje.

Porezni obveznici koji posluju na zajedničkom tržištu Europske unije radi dodjele PDV identifikacijskog broja podnose zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja u kojem naznačuju razlog radi kojeg traže dodjelu PDV identifikacijskog broja. Porezni obve-znici kojima je dodijeljen PDV identifikacijski broj smatraju se mjesečnim poreznim obveznicima, što znači da su im obračunska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, odnosno prijave poreza na dodanu vrijednost obvezni su podnositi mjesečno.

Napominjemo da se PDV identifikacijski broj neće dodjeljivati osobi koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva unutar Europske unije koja se u ovom slučaju smatra povremenim obvezni-kom poreza na dodanu vrijednost.

Postupak dodjele PDV identifikacijskog broja Na početku primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a u

skladu s prijelaznim i završnim odredbama konačnog prijedloga Za-kona o porezu na dodanu vrijednost, Porezna uprava će tuzemnim poreznim obveznicima koji obavljaju transakcije s inozemnim po-reznim obveznicima inicijalno dodijelit PDV identifikacijski broj, dok će ostalim poreznim obveznicima PDV identifikacijski broj biti dodijeljen po podnesenom zahtjevu. Pod transakcijama koje se obavljaju s inozemnim poreznim obveznicima u slučaju inicijalne dodjele PDV identifikacijskog broja smatraju se uvoz, izvoz i primanje usluga iz inozemstva. Inicijalna dodjela PDV identifikacijskih brojeva izvršit će se po objavi Zakona o porezu na dodanu vrijednost u Na-rodnim novinama (dakle u tijeku mjeseca lipnja 2013.), a temeljem podataka iz podnijetih Obrazaca PDV-a.

Porezni obveznici kojima se inicijalno dodijeli PDV identifikacijski broj, a smatraju da im isti nije potreban, mogu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja podnijeti žalbu te tražiti poništenje PDV identifikacijskog broja.

Tuzemni porezni obveznici koji neće biti obuhvaćeni inicijalnom do-djelom, a koji smatraju da će im PDV identifikacijski broj biti potre-ban obzirom da obavljaju ili namjeravaju obavljati transakcije unutar Europske unije (stjecanje dobara unutar Europske unije te primanje ili obavljanje usluga unutar Europske unije) mogu nadležnoj isposta-vi Porezne uprave podnijeti zahtjev za dodjelu PDV identifikacijskog broja.

Strani porezni obveznici zahtjev za dodjelom PDV identifikacij-skog broja podnose Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, a danom dodjele PDV identifikacijskog broja ujedno se upisuju u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. U vezi stranih poreznih obveznika skrećemo pažnju da porezni obveznici koji ima-ju sjedište u Europskoj uniji mogu u Republici Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika, dok porezni obveznici koji imaju sjedište izvan Europske unije moraju imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV.

Potrebno je napomenuti da osobe kojima nije dodijeljen OIB, uz zahtjev za dodjelom PDV identifikacijskog broja podnose i propisa-ni obrazac Zahtjeva za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a, kao i potrebnu dokumentaciju za dodjelu OIB-a u skladu sa Zakonom o osobnom identifikacijskom broju (Narodne novine, broj 60/08). što se tiče dokumentacije strana fizička osoba uz Zahtjev za određiva-njem i dodjeljivanjem OIB-a mora predočiti:

� putovnicu, a kopija putovnice čuva se kao prilog Evidencije osobnim identifikacijskim brojevima

� ukoliko osoba izjavi da ne posjeduje putovnicu prilaže europ-sku osobnu iskaznicu ili identifikacijski dokumenti iz države državljanstva uz dokaz o pripadajućem državljanstvu.

Strana pravna osoba uz Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a podnosi akt o osnivanju (izvadak iz nadležnog sudskog regi-stra) koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača.

Ukoliko strana fizička ili pravna osoba predaju službene isprave na stranom jeziku i pismu koji nije u službenoj upotrebi kod poreznog tijela naložit će se stranoj osobi da dostavi ovjereni prijevod isprave na hrvatski jezik i latinično pismo.

Uskrata ili ukidanje PDV identifikacijskog brojaPotrebno je istaknuti da će Porezna uprava uskratiti dodjelu ili uki-

nuti već dodijeljeni PDV identifikacijski broj ako utvrdi da više ne po-stoje razlozi za registraciju za potrebe PDV-a ili ako porezni obveznik zloupotrebljava PDV identifikacijski broj.

Porezni obveznici će nakon pristupanja Republike Hrvatske Europ-skoj uniji biti u mogućnosti pomoću VIES baze Porezne uprave, od-nosno web stranice Europske komisije http://ec.europa.eu/taxati-on_customs/vies izvršiti provjeru PDV identifikacijskog broja svojih poslovnih partnera iz Europske unije.

Privitak: � Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (op. autora: to je

ujedno i zahtjev za dodjelu PDV identifikacijskog broja) � Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem osobnog identifika-

cijskog broja.“

Telefoni za savjete01/ 48 36 046 / 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Radnim danom 8.30 – 13.00h

7 / 2013118

Pore

zi


MINISTARSTVO FINANCIJA – POREZNA UPRAVA Obrazac P-PDVPODRUČNI URED _______________________________ISPOSTAVA _______________________________

ZAHTJEV ZA REGISTRIRANJE ZA POTREBE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

1. OPĆI PODACI O PODNOSITELJU ZAHTJEVA NAZIV I PREZIME _____________________________________________________________________________________ OIB ____________________________ POREZNI BROJ U DRŽAVI SJEDIšTA _______________________________ADRESA ________________________ PDV IDENTIFIkACIJSkI BROJ U DRŽAVI SJEDIšTA ______________________DRŽAVA SJEDIšTA __________________________________________________________________________________DATUM POČETkA OBAVLJANJA DJELATNOSTI/PREDVIĐENO RAZDOBLJE OBAVLJANJA ISPORUkA U RH _________________TELEFON/FAX PODNOSITELJA ZAHTJEVA __________________________________________________________________

2. PODACI O POREZNOM ZASTUPNIKU NAZIV/IME I PREZIME ________________________________________________________________________________ OIB ______________________________________________________________________________________________ADRESA __________________________________________________________________________________________

3. UPIS U REGISTAR OBVEZNIKA POREZA NA DODANU VRIJEDNOSTVRIJEDNOST OPOREZIVIH ISPORUkA U PRETHODNOJ GODINI _________________________________________________VRIJEDNOST OPOREZIVIH ISPORUkA U TEkUĆOJ GODINI _____________________________________________________ DATUM UPISA U REGISTAR OBVEZNIKA PDV-a ___________________________________________________________

4. DODJELA PDV IDENTIFIKACIJSKOG BROJA TUZEMNOM POREZNOM OBVEZNIKUTuzemni porezni obveznik traži PDV identifikacijski broj iz razloga

1. obavlja transakcije unutar EU (2) 3.odustao od praga stjecanja (4) 2. prijeđen prag stjecanja (3) �4. obavlja ili prima usluge unutar EU (8) 5. DODJELA PDV IDENTIFIKACIJSKOG BROJA STRANOM POREZNOM OBVEZNIKU Strani porezni obveznik traži PDV identifikacijski broj iz razloga

1. prijeđen prag isporuke (5) �3. obavlja isporuke u RH (7) 2. odustao od praga isporuke (6) BROJČANA ILI OPISNA OZNAkA – (šIFRA) DJELATNOSTI PREMA NACIONALNOJ kLASIFIkACIJI _________________________________________________________________________________________________

OBLIk VLASNIšTVATRGOVAC POJEDINAC �TRGOVAČkO DRUšTVO OSTALO ___________

Potpis i pečat podnositelja zahtjeva _________________________________________________________________________

Datum primitka zahtjeva ________________________ Potpis i pečat djelatnika ______________________________

Napomena:Ako se PDV identifikacijski broj traži zbog odustajanja od praga stjecanja ili odustajanja od praga isporuke tada je porezni obveznik obvezan takav način oporezivanja primjenjivati 2 kalendarske godine.Strani porezni obveznik kojem se dodijeli PDV identifikacijski broj, dodjelom toga broja ujedno se upisuje i u registar obveznika PDV-a.

www.propisi.hr

1197 / 2013 119

Pore


ZAHTJEV ZA ODREĐIVANJE I DODJELJIVANJE OSOBNOG IDENTIFIKACIJSKOG BROJA

1. Fizička osobaMBG _________________________

1.1. Osnovni podaci

Ime Prezime

Spol Rođ. prezime

Datum rođenja Mjesto rođenja

Država rođenja Državljanstvo

Adresa prebivališta _______________________

1.2. Podaci o identifikacijskom dokumentu

Broj osobne iskaznice Datum važenja

Broj putovnice Datum važenja Zemlja izdavanja

1.3. Podaci o roditeljima

Otac Majka

OIB

MBG

Ime

Prezime

Rođ. prezime

1. Pravna osobaMB _________________________

1.1. Osnovni podaci

Vrsta pravne osobe

Pravni oblik

Naziv

Skraćeni oblik

Prijevod

Adresa sjedišta

Mjesto i država osnivanja

3. Popis priloženih isprava

_______________________________________ Potpis podnositelja zahtjeva

Datum uručivanja ______________________________ _______________________________________ Potpis službene osobe


7 / 2013120

Pore

zi


5. Provjera valjanosti PDV identifikacijskog broja

Prije nego što isporučite dobra ili pružite usluge vašem poslovnom partneru u Europskoj uniji trebate zatražiti njegov PDV identifikacijski broj kojim se koristi prilikom isporuka odnosno stjecanja dobara i usluga na zajedničkom europskom tržištu.

Provjera valjanosti PDV identifikacijskog broja vašeg po-slovnog partnera je bitna jer ukoliko vaš poslovni partner nema valjani PDV identifikacijski broj vaša isporuka ne može biti oslobođena od plaćanja PDV-a.Isporuka dobara u drugu državu članicu EU biti će oslobo-đena PDV-a samo ako je dobro napustilo područje RH-a i ako stjecatelj u drugoj državi članici ima valjani PDV iden-tifikacijski broj

Prodavatelj na svom računu mora navesti svoj PDV identifika-cijski broj i PDV identifikacijski broj kupca.

Porezni obveznici mogu obaviti provjeru (valjanost) PDV identifika-cijskog broja putem:

� informatičke baze VIES sustava (engl. VAT information Exghange System) na internet stranici Europske komisije: http://ec.europa.eu/taxation customs/vies/

Upute za ispunjavanje zahtjeva1) Ovaj obrazac podnosi se radi određivanja i dodjeljivanja

osobnog identifikacijskog broja.2) Obrazac se podnosi mjesno nadležnoj ispostavi Porezne

uprave. Mjesno nadležnom ispostavom Porezne uprave smatra se ispostava Porezne uprave nadležna prema adresi prebivališta hrvatskog državljana odnosno prema adresi sjedišta pravne osobe u Republici Hrvatskoj. Mje-sno nadležnom ispostavom Porezne uprave za stranu osobu i hrvatskog državljana koji nema adresu pre-bivališta u Republici Hrvatskoj smatra se ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu gdje je nastao povod za praćenje. Ako se mjesna nadležnost ne može utvrditi, obrazac se podnosi Poreznoj upravi – Područ-nom uredu Zagreb.

3) Obrazac podnosi osoba odnosno njezin zakonski zastu-pnik, koja traži određivanje i dodjeljivanje osobnog iden-tifikacijskog broja a osobno ga potpisuje.

4) Fizičke osobe hrvatski državljani i strane fizičke osobe ispunjavaju točke 1. i 3. obrasca, dok pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske i izvan sjedi-šta Republike Hrvatske ispunjavaju točke 2. i 3. obrasca.

5) Pod točkom 1. Fizička osoba navodi se jedinstveni ma-tični broj građana (MBG).

6) Pod točkom 1.1. Osnovni podaci navodi se : ime, prezime, spol (muški/ženski), rođeno prezime, datum rođenja (dan, mjesec, godina), mjesto rođenja, država rođenja, državljanstvo, adresa prebivališta (država, grad/općina, naselje, ulica i kućni broj).

7) Pod točkom 1.2. Podaci o identifikacijskom dokumentu navodi se:

� za hrvatskog državljanina broj osobne iskaznice, da-tum isteka važenja

� za stranu fizičku osobu broj putovnice, datum isteka važenja i zemlja koja je izdala putovnicu.

8) Pod točkom 1.3. Podaci o roditeljima navodi se OIB, MBG, ime i prezime, rođeno prezime.

9) Podaci se pod točkama 5. - 8. navode pod uvjetom da postoje traženi podaci za podnositelja zahtjeva.

10) Pod točkom 2. Pravna osoba navodi se matični broj (MB).

11) Pod točkom 2.1. Osnovni podaci navodi se vrsta prav-ne osobe, pravni oblik – ako postoji (trgovačko društvo – d.o.o., d.d., k.d., j.t.d.;), naziv i skraćeni naziv te adresa sjedišta (država, grad/općina, naselje, ulica i kućni broj).

12) Pod točkom 3. Popis priloženih isprava navodi se popis isprava koje se kao preslike prilažu obrascu.

13) Na obrascu službena osoba označava datum uručivanja Potvrde i potpisuje obrazac.


1217 / 2013 121

Pore


� putem ureda koje su države članice obvezne ustrojiti zbog razmjene informacija o isporukama dobara i obavljenim isporukama unutar Europske unije

� u slučaju da se provjera valjanosti PDV identifikacijskog broja neće moći izvršiti putem internetske stranice Europske komisije (http://ec.europa.eu/taxation customs/vies/), uslugu provjere pružit će Porezna uprava, Služba za međunarodnu razmjenu informacija putem telefona ili elektroničke pošte (htpp:/www.porezna-uprava.hr).

Porezni obveznici će moći obavljati provjeru PDV identifikacijskog broja na dvije razine: � razina 1 - provjerava se samo valjanost PDV identifikacijskog broja, � razina 2 - provjerava se valjanost PDV identifikacijskog broja i naziv/ime i adresa kupca/stjecatelja dobara ili primatelja usluga.

Treba posebno istaknuti da neke države članice ne omogućavaju prikazivanje razine 2 tj. ne dopuštaju prikazivanje naziva/imena i adrese poreznih obveznika na internetskoj stranici Europske komisije. Međutim, u tom slučaju porezni obveznici se mogu obratiti svojoj Poreznoj upravi i zatražiti provjeru o tome da li je PDV identifikacijski broj povezan s određenim nazivom i/ili adresom.

U nastavku donosimo kratko objašnjenje za provjeru valjanosti PDV identifikacijskog broja na internetskoj stranici Europske komisije (http://ec.europa.eu/taxation customs/vies/):

U padajućem izborniku “Member state” odaberiti državu članicu vašeg poslovnog partnera (ISO kod od dva znaka ispred PDV identifikacijskog broja označava državu članicu vašeg poslovnog partnera).

Nakon što ste odabrali državu, u polje “VAT number” unesite PDV identifikacijski broj vašeg poslovnog partnera (bez ISO koda države) te pritisnite “Verify”.

Odgovor će biti DA ili NE: � Yes, valid VAT number – PDV identifikacijski broj je valjan u trenutku provjere � No, invalid VAT number – PDV identifikacijski broj nije valjan ili nije ispravan u trenutku provjere

Ukoliko je odgovor NE, treba kontaktirati vašeg poslovnog partnera te ga tražiti da vam dostavi valjani/ispravan PDV identifikacijski broj kako bi svoju isporuku dobara ili uslugu mogli osloboditi PDV-a.

U nastavku, radi lakšeg snalaženja poreznih obveznika pri provjeri valjanosti PDV identifikacijskih brojeva dajemo jedinstvenu tablicu 1 u kojoj po državama članicama (engl. Member State) EU iskazujemo: šifra države (Country code), naziv PDV-e identifikacijskog broja (engl. Lo-kal name) i skraćenica PDV-e identifikacijskog broja (engl. Abbreviation), struktura PDV-e identifikacijskog broja s prefiksom (engl. Structure) i oblik PDV-e identifikacijskog broja (engl. Format).

www.propisi.hr

7 / 2013122

Pore

zi


Tablica 1. PDV identifikacijski brojevi s temeljnim odrednicama po državama članicama EU

Red.br.

Države članice(Member States)

Šifra države(Country code)

Naziv PDV identifikacijskogbroja (Local name)

Skraćenica za PDV-e(Abbreviation)

Struktura PDV identifikacijskogbroja (Structure)

Oblik(Forma) 1

1. Austrija AT Umsatzsteuer-Identifikationsnummer UID ATU99999999 2 1 skupina od 9 znakova

2. Belgija BE BTW identificatienummer / Numéro de TVA

n° TVABTW-nr Mwst-nr BE0999999999 3 1 skupina od 10 brojeva 4

3. Bugarska BG Идентификационен номер по ДДС Identifikacionen nomer po DDS

ЕИК Булстат

BG999999999 ili BG9999999999

1 skupina od 9 brojeva ili1 skupina od 10 brojeva

4. Cipar CY Αριθμός Εγγραφής Φ.Π.Α. Arithmós Engraphs phi. pi. a. ΦΠΑ CY99999999L 1 skupina od 9 znakova

5. Češka Republika CZ Daňové identifikační číslo DIČCZ99999999 ili CZ999999999 ili CZ9999999999

1 skupina od 8, 9 ili 10 brojeva

6. Danska DK Momsregistreringsnummer CVR DK99 99 99 99 4 skupine po dva broja7. Estonija EE Käibemaksukohustuslase number KMKR EE999999999 1 skupina od 9 brojeva8. Finska FI Arvonlisäveronumero ALV nro FI99999999 1 skupina od 8 brojeva

9. Francuska FRNuméro d’identification à la taxe sur la valeur ajoutée / Numéro de TVA intracommunautaire

n° TVA FRXX 999999999 1 skupina od 2 znaka, 1 skupina od 9 brojeva

10. Njemačka DE Umsatzsteuer-Identifikationsnummer USt-IdNr. DE999999999 1 skupina od 9 brojeva

11. Grčka EL Αριθμός Φορολογικού Μητρώου Arithmós Phorologikoú Mētrṓou ΑΦΜ EL999999999 1 skupina od 9 brojeva

12. Mađarska HU Közösségi adószám ANUM HU99999999 1 skupina od 8 brojeva13. Irska IE Value added tax identification no. VAT no IE9S99999L 1 skupina od 8 znakova14. Italija IT Partita IVA P.IVA IT99999999999 1 skupina od 11 brojeva

15. Letonija (Latvia) LV Pievienotās vērtības nodokļa (PVN)

reģistrācijas numurs PVN LV99999999999 1 skupina od 11 brojeva

16. Litva(Lithuania) LT PVM (abbrev. Pridėtinės vertės moke-

stis) mokėtojo kodas PVM LT999999999 ili LT999999999999

1 skupina od 9 brojeva ili 1 skupina od 12 brojeva

17. Luksemburg LU Numéro d’identification à la taxe sur la valeur ajoutée No. TVA LU99999999 1 skupina od 8 brojeva

18. Malta MT Vat reg. no. Vat No. MT99999999 1 skupina od 8 brojeva19. Nizozemska NL BTW nummer BTW nr NL999999999B99 9 1 skupina od 12 znakova20. Poljska PL Numer Identyfikacji Podatkowej NIP PL9999999999 1 skupina od 10 brojeva

21. Portugal PTNúmero de Identificação Fiscal (NIF) / Número de Identificação de Pessoa Colectiva (NIPC) –

NIF PT999999999 1 skupina od 9 brojeva

22. Rumunjska RO Cod de înregistrare în scopuri de TVA CF RO999999999 1 skupina od najmanje 2 broja i najviše 10 brojeva

23. Slovačka SK Identifikačné číslo pre daň z pridanej hodnoty IČ DPH SK9999999999 1 skupina od 10 brojeva

24. Slovenija SI Davčna številka ID za DDV SI99999999 1 skupina od 8 brojeva25. Španjolska ES Número de Identificación Fiscal NIF ESX9999999X 5 1 skupina od 9 znakova26. Švedska SE VAT-nummer or momsnummer Momsnr. SE999999999999 1 skupina od 12 brojeva

27. Ujedinjeno Kraljevsko i Isle of Man GB Value added tax registration number VAT Reg No

GB999 9999 99 ili GB999 9999 99 999 6 ili GBGD9997 ili GBHA999 8

1skupina od 3 broja, 1 skupina od 4 broja i 1 skupina od 2 broja ili sve gore navedeno nakon čega slijedi skupina od 3 broja ili 1 skupina od 5 znakova

Izvor:http://en.wikipedia.org/wiki/VAT_identification_number#European_Union_VAT_identification_numbers te http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/faqvies.do1 Oblik isključuje prefiks s 2 slova, 9 označava broj, x označava slovo ili broj, S oznaćava slovo , broj, + ili *, L označava slovo.2 Prvo mjesto nakon prefiksa je uvijek „U“.3 Prva brojka iza prefiksa je uvijek „O“.4 Novi oblik koji se sastoji od 10 brojeva rezultat je dodavanja nule na početak starom obliku od 9 brojeva.5 Prvi ili posljednji znak može biti slovo ili broj, ali ne mogu oba biti brojevi.6 Za prepoznavanje poslovne jedinice.7 Za prepoznavanje državnih uprava.8 Za prepoznavanje državnih zdravstvenih tijela.9 Deseta pozicija iza prefiksa je uvijek „B“.

Documents

Obveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu ... · za utvrđivanje mjesta obavljanja usluge za B2B) i isporuke do-bara, za koje je primatelj obvezan platiti PDV prema članku