OČEKIVANJA BUDUĆNOSTI I ODNOS PREMA VREMENU

Što očekujem i čemu se nadam? Među najčešćim strahovima za budućnost nalazi se strah

od nezaposlenosti,siromaštva,bolesti,sigurnosti života Želja svih ljudskih naraštaja je prekoračiti sadašnjost i

zaviriti u budućnost Budućnost je oduvijek bila poprište ljudskih

čežnji,nadanja i očekivanja ali i zebnji te strahova Ljudi su njome htjeli ovladati na različite

načine,npr.predkazivanjama,prognozama,proročanstvima,viđenjima itd. ;htjeli su se pripremiti za nju te pokušati promijeniti tijek sadašnjosti koja vodi u budućnost

Nada u bolju budućnost pomažeu borbi s teškoćama sadašnjosti- ona je usađena duboko u ljudsko srce i kaže se da nada umire zadnja

Kada umre nada,umire i sam čovjek

Dragocjenost vremenaVrijeme ima za čovjeka neprocjenjivu

vrijednostVrijednost vremena nije ništa drugo nego

neprocjenjiva vrijednost našeg zemaljskog života

Naša će vječnost biti plod korištenja darovanog vremena

Vrijeme nije čovjekovo vlasništvo - ono mu je darovano među mnogim drugim povjerenim darovima

Svaki trenutak našeg života ima svoju spasenjsku vrijednost I kao takav on je neponovljiv,jednokratan

Pogled prema vječnostiSvjest o prolaznosti i dragocjenosti vremena potiče

čovjeka na razmišljanje o budućnosti,onostranosi i vječnosti.Pojmove vječan i vječnost rabimo često.

Pritom vječnost zamišljamo kao trajno nastavljanje vremena a ono u pravom smislu znači dokinuće vremena.To je čista sadašnjost.

Vječnost je način postojanja savršenog bića,Boga.Mi sami i naša konačnost postojimo u vremenu,a

vječnost je način na koji samo Bog postoji.Nama po naravi ne pripada vječnost.Mi za njom čeznemo i na nju smo pozvani.

Želimo li imati sudioništvo u blaženoj vječnosti,možemo ga dobiti samo od Boga.Ono će biti rezultat Božijeg dara i našeg odnosa prema Bogu.

SPEKTAR RAZLIČITIH OČEKIVANJA

RAZLIČITA OČEKIVANJA BUDUĆNOSTI:utopijska,znansveno-fantastična,apokaliptična,milenaristička,ateistička,znastvena, religiozna

UTOPIJSKA: motivi su: čežna za sveopćom

srećom,jednakošću,pravdom,pravednim zakonima i društvenim poretkom,za nadvladavanjem gladi,bolesti i sukoba,traganje za mirom,ljepotom,skladom,kulturom.

utopije su svojevrsni nacrti budućnosti,idealnog svijeta-raja na zemlji.

Prva poznata utopija je Platonva Država (opisuje idealnu sliku sretnog društva u zamišljenoj budućoj državi s trima staležima).

Thomas More- O najboljem poretku republike o o novom otoku Utopiji (opisuje buduću državu bez privatnog vlasništva,bez bogatih i siromašnih).

Osim tih optimističnih,filozofsko-političkih utopija postoje i negativne,pesimistične utopije,poput:

Životinjske farme George Orwell Vrloga novog svijeta Aldous Huxley

ZNASTVENO-FANTASTIČNA: Pogled u budućnost temelji se na mogućim ili zamišljenim

posljedicama znanstvenog napretka. APOKALIPTIČNA: Temelji se na biblijskim i izvanbiblijskim apokaliptičnim

tekstovima. Apokalištička je književna vrsta koja nastoji pomoću

metafora te simboličkog i mitološkog jezika dati odgovore na temeljna ljudska pitanja: o smislu života,natprirodnoj stvarnosti,budućnosti čovječanstva i svemira. 

MARKSISTIČAO-LENJINISTIČKA: Temelji se na uvjerenju da razvoj svijeta ide prema svijetskoj

revoluciji.Ona je uvjet novog društva,u kojem neće biti države,društvenih klasa,privatnog vlasništva,ugnjetavanja čovjeka po čovjeku,a ljudi će se sami naviknuti obdržavati temeljna pravila društvenog suživota.

ZNANSTVENO: Ima dva vida: optimistični (očekivanje

neograničenog napretka na svim područijima sve do nastanjenja drugog planeta)

pesimistični (očekivanje teške krize u koju će Zemlja doći zbogvelikog napretka,čak do te mjere da će biti upitan opstanak čovjeka).

RELIGIOZNO:Odnosi se na čovjekovu apsolutnu budućnost,na

ono ćemu se može nadati onkraj smrti.Zato eshatologija kao govor o čovjekovoj

apsolutnoj budućnosti ima veliku važnost za svaku religiju.

HVALA NA POZORNOSTI!