PV - Poslovna očekivanja 2011

privredni vjesnik

3 6 5 9

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 20. prosinca 2010. Godina LVIII / Broj 3659 .www.privredni.hr

20102010

Hrvatski gospodarstvenici rangirali su prioritete za izlazak iz krize: za oporavak su nam nužni

smanjivanje državne administracije, rješavanje nelikvidnosti, strana ulaganja, manji porezi i

doprinosi te jeftiniji poduzetnički krediti

POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Nadan Vidošević, HGKNapokon smo svi svjesni da moramo mijenjati ekonomski model. Samo uz reforme imamo šanse započeti novi razvojni ciklus STR. 11

Damir Kuštrak, HUPPoduzetnicima nitko neće pomoći. U idućoj godini privatni sektor će sam sebe restrukturirati kad shvati da mu je to jedini izlaz STR. 13

Mato Topić, HOKPad broja obrta više nije tako izražen kao 2009. U 2011. obrtnici će na raspolaganju imati raznovrsnije usluge STR.12

3Broj 3659 , 20. prosinca 2010. UVODwww.privredni.hr

SADRŽAJ

Analiza

4-9 Pacijent živ, dokazao otpornost, ali mu trebaju hitne investicijske injekcije

Prognoze za 2011.

11 Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

12 Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

13 Damir Kuštrak, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca

Poslovna očekivanja gospodarstvenika

15 Spider Grupa, Uniqa osiguranje

16-17 Orbico Grupa, Saponia, Vinarija Saints Hills, Tehnix, Elka kabeli, Optima Telekom

18-19 Trenton, Rudan, Munja, Atlantic Grupa, Pavletić, Ilirija Biograd

20-21 B.net Hrvatska, Hangar 7, Biliškov nekretnine, Uljanik - zajednički poslovi, TŽV Gredelj, Fumija, NCP Grupa

22-23 Tau On-line, Alarm automatika, Tehnohit, Brodotrogir, EOS-Matrix, Radović vina

24-25 Notebook centar Mikronis, Tankerska Plovidba Zadar, Posao.hr, Combis, HPB, tvrtka Vodice

26-27 Glazir, Stipić Grupa, DrvnI klaster, Wulf sport, UHY HB Ekonom, Podzemno skladište plina

28-29 Imperial, Euroherc, Sirane Batlan, Croatia zdravstveno osiguranje, Matošević vina, Đuro Đaković Stan

30-31 Marina Kaštela, Petrol Hrvatska, Profil Multimedija, Sajam Split, TTO Thermotechnika, TriGranit Hrvatska

32-33 Adriatic Luxury Hotels Dubrovnik, Vinarstvo i podrumarstvo Krauthaker, Institut za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala, Medikol, Bernarda, Vulkan-nova

34-35 Kaufmann Grupa, Paprenjak, Feravino, Medicinski centar Analiza, Tele2 Hrvatska, Imunološki zavod, WestGate

37 DIV Samobor, Mercator-H, Pevec

38 Cromaris, Hipersfera, Zebra

IMPRESUM

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić

NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TAJNICA REDAKCIJE: Maja GoričkiTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: [email protected]

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

DIREKTOR: Nikola Baučić

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]

TISAK: Slobodna Dalmacija d.d.

O dmaknimo se od stvarnosti bar na trenutak. Zami-

slimo ovakvu Hrvatsku. Svibanj 2011. Prve vije-sti i najave u svim medi-jima gotovo su iste: prvi hrvatski električni auto-mobil, nakon što je tvrt-ka Dok-ing potpisala partnerstvo sa snažnom njemačkom autogrupaci-jom, počeo se izrađivati u napuštenim pogonima tvornice u Slavoniji, a u prodaji bi se mogao naći već u drugom dijelu go-dine. Adris Grupa, u skla-du sa svojom strategijom investiranja u energet-ski sektor, krenula je u

veliku investiciju grad-nje elektroenergetskog objekta Plomin. Tvrt-ka Lura ulaganja, nakon što je lani investirala u start-up kompaniju Phar-maS za generičke lijeko-ve, ušla je na tržište voća i povrća pokrećući pro-izvodnju jabuka na više od 170 hektara. Konzum je otvorio prvih 20 ben-zinskih crpki uz svo-je najveće maloprodajne punktove. Konzorcij ba-naka zatvorio je projekt izgradnje novih kapaci-teta energetskog sektora. Klaster hrvatskih drvnih

proizvođača zajedničkim nastupom “pokorio” ra-zvijena tržišta Europe. Čini li nam se to nemo-gućim? Ma, ne.

Kad pogledate bo-lje, to su najave koje smo čuli već ove godine. No, kako smo ih percipirali? Znamo li što one znače? Zapravo, sve je to tako blizu i ostvarivo. Nuž-nost poticanja ulaganja u domaće tvrtke kojima se povećava produktiv-nost i tehnološki napre-dak, prostor je koji bi se snažno trebao otvoriti u godini pred nama. Nakon katarze koju smo morali proći, i zapravo odricanja od uvriježenih poslov-nih modela i aktivnosti, poslovna 2011. je godi-na odluke. Ono što sami za sebe učinimo - učini-li smo. Jer, kako kaže ja-panska poslovica, kad umireš od žeđi, kasno je kopati bunar. Upravo to: pustimo kuknjavu i žal za prošlim, možda boljim, ali svakako vremenima koja se vratiti neće! Nove su okolnosti, novi načini, stvaraju se novi odnosi. Ti odnosi u Hrvatskoj do-bivaju drugu dimenziju i činjenicom da će to biti zadnja puna poslovna go-dina izvan EU-a (tako bar sada stvari stoje). Vrije-me je za novu prepoznat-ljivost, za nove iskorake, samo ako smo spremni za odluke. Prioritete pro-mjena mijenja i mental-ni sklop. Ugledni svjetski stručnjak za brendira-

nje Dan Herman nema-lo puta ponovio je svojih pet javnih tajni za uspješ-no brendiranje, od kojih je prva - da je bitno biti različit. Druga tajna je, kaže, prestati pokušava-ti biti privlačan svim po-trošačima jer biznis nije natjecanje u ljepoti. Tre-će pravilo dobrog brenda je njegovu prepoznatlji-vost i konkurentsku pred-nost izgraditi oko nečega što nije presudno za pro-izvod. Ako se gradi oko neke ključne prednosti, tu će prednost uskoro svi kopirati. Četvrta tajna je prepoznati psihološke i društvene potrebe potro-šača a ne samo praktične, dok je peta tajna razmi-šljati kratkoročno i dono-siti odluke. Držim da je takva godina koja dolazi. Godina odluka.

Pogledajmo. Tvrtke u Europi očekuju znat-no bolju poslovnu 2011., pokazalo je istraživanje

Eurochambresa, krov-ne udruge europskih po-slovnih i industrijskih komora koja zastupa 20 milijuna tvrtki. Dok su očekivanja hrvatskih tvrtki znatno suzdržani-ja, Eurochambres za Hr-vatsku najavljuje početak ekonomskog oporavka, dijelom iniciran ulaga-njima države u energi-ju, promet, upravljanje vodama i turizam što će, skupa s jačim izvozom i povoljnim uplivom sko-rog članstva u EU-u, vo-diti ekonomskom rastu od oko 1,5 posto.

Zaključimo. Nitko od nas nije pametan kao svi mi, kaže druga japanska poslovica. Ili, timskim radom se postižu bolji re-zultati nego kad isti po-jedinci rade bez koordi-nacije i dogovora. Sretna nam Godina odluka.

DARKO BUKOVIĆ, GLAVNI UREDNIK PRIVREDNOG VJESNIKA

Budućnost se stvara ulaganjem u ono što još vrijedi – odmah!

Vrijeme je za novu prepoznatljivost, za nove iskorake,

samo ako smo spremni za odluke

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 17. siječnja 2011.

4 Broj 3659 , 20. prosinca 2010. Privredni vjesnikPOSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Darko BukovićVlado Smud

P oslovne progno-ze u vremenima u kojima živimo

sve je teže napisati. Pri-vredni vjesnik je i ove go-dine, slijedom višegodiš-nje tradicije, odlučio uz pomoć gospodarstvenika napraviti anamnezu paci-jenta (gospodarstva) i nje-govu malu rendgensku analizu te dati sud gospo-

darskog liječničkog kon-zilija. A on glasi da je pa-cijent živ, ne održavaju ga umjetno uređaji na živo-tu, ali za dizanje iz neak-tivnog položaja potrebne su mu dodatne hitne in-vesticijske injekcije. Pla-novi i očekivanja za 2011. godinu su i po ovogodiš-njim rezultatima istraži-vanja (ipak) optimistični, a poduzetnici smatraju da se izlazak iz krize može postići primjenom široke

fronte prioriteta koje tre-ba otvoriti - odmah. Što se pak tiče ukupnog priho-da, on bi u odnosu na ovo-godišnje rezultate trebao biti malo veći. To je pro-cjena čak 61 posto gos-podarstvenika sa 38.225 ukupno zaposlenih. Go-tovo četvrtina tvrtki sma-tra da će imati rezultat približno jednak ovogo-dišnjem. No, kod neto do-biti očekuje se zadržava-nje sadašnjih vrijednosti

ili blago smanjenje. Broj zaposlenih u 2011. godi-ni, prema predviđanjima 39 posto tvrtki koje zapo-šljavaju 25.122 ljudi, tre-bao bi ostati u istim okvi-rima, dok njih 41 posto najavljuje malo smanje-nje u odnosu na dosadaš-njih 26.398 ljudi.

Reprezentativan uzorak Na sudjelovanje u anke-ti ove godine odlučilo

se 437 kompanija koje u ukupnom prihodu hrvat-skog gospodarstva sudje-luju sa 12,7 posto (više od 75 milijardi kuna uku-pnog prihoda), a zapošlja-vaju 12,33 posto zaposle-nih u poduzećima (više od 106.000). Sudionici an-kete su, prema završnim izvješćima za poslovnu 2009. godinu, ostvarili 13 posto ukupne neto dobiti. U investicijama sudjelu-ju sa 10,8 posto, a u ka-

pitalu i rezervama sa 7,46 posto. Te tvrtke su tije-kom 2009. godine ostva-rile 13,21 posto uvoza i istovremeno 17,27 po-sto izvoza cjelokupnog gospodarstva. Podaci su obrađivani tako da su po-jedinačni odgovori pon-derirani razmjerno fi-nancijskoj snazi svake kompanije. Treba spo-menuti da u analizu nisu uključeni odgovori kom-panija koje su poslale ne-

POSLOVNA OČEKIVANJA U 2011.

Hrvatski gospodarstvenici rangirali su prioritete za izlazak iz krize – prvi je znatno smanjivanje i pojednostavljivanje državne administracije, slijedi potreba rješavanja nelikvidnosti, privlačenje stranih investicija, smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu te privlačniji poduzetnički krediti

Pacijent živ, dokazao otpornost, ali mu trebaju hitne investicijske injekcije

5Broj 3659 , 20. prosinca 2010. www.privredni.hr

popunjene ili tek djelo-mično popunjene upitnike (eventualno uz poprat-ni kratki komentar). Ve-ćinom je tu bila riječ o manjim ili srednjim tvrt-kama koje tek promišlja-ju planove za poslovanje u 2011. godini. Problem nelikvidnosti, zapošljava-nja, pribavljanja potica-ja i nemogućnost procje-ne poslovne budućnosti njihovih partnera iz klu-ba velikih kompanija de-finitivno im multiplici-ra broj nepoznanica koje bi trebali riješiti s ciljem definiranja vlastitog po-slovnog puta i sudbine u 2011. godini.

Prosječna ocjena 1,99 Dvojka. U odnosu na prošlogodišnju prosječ-nu ocjenu od 2,24 i pret-prošlu ocjenu od 2,82 ovogodišnja ocjena gos-podarstva predstavlja kontinuiranu promjenu na lošije. Pritom su trgov-ci, mali gospodarstvenici i građevinari bili najoštriji u ocjenjivanju gospodar-stva ocjenama od 1,78 do 1,89. Jadranska Hrvatska, Zagreb, Sjeverozapadna Hrvatska i pripadnici gru-pe 400 najboljih raspo-redili su svoje prosječne

ocjene u rasponu od 1,96 do 1,99. Čistom dvojkom su gospodarstvo ocijenile srednje i velike kompani-je kao i pripadnici prera-đivačke industrije. Tvrt-ke iz uslužnih djelatnosti sudjelovale su u formira-nju prosječne ocjene 2,10, dok su Središnja i Istoč-na (Panonska) Hrvatska dodijelile hrvatskom gos-podarstvu za proteklu go-dinu najvišu prosječnu ocjenu 2,11.

Većima veći, manjima manji rastU 2011. ukupni gospodar-ski rast u odnosu na 2010. bit će malo veći – tom ukupnom stavu mahom su pridonijele velike tvrt-ke jer su sa svojim odgo-vorima utjecale na kona-čan stav, dok je 167 onih koje predviđaju isti rast svojim ponderima posti-glo 29,6 posto, a utjecaj ostalih još je manji. Stav o najvjerojatnije malom pozitivnom gospodar-skom rastu zastupljen je i kod većine ostalih grupa (veliki 62,8 posto; Zagreb 66,46 posto; prerađivačka industrija 63,69 posto; tr-govina 65,52 posto; uslu-ge 53,05 posto; Jadran-ska Hrvatska 65,5 posto; Sjeverozapadna Hrvat-

ska 60,76 posto; 400 naj 61,96 posto). Mali i sred-nji poduzetnici te građe-vinari i tvrtke Središnje i Istočne (Panonske) Hr-vatske su mišljenja da će gospodarski rast najvje-rojatnije ostati isti, ali uz podjednaku mogućnost oscilacije i u pozitivnom i u negativnom smjeru.

Krizu ćemo prevladatiNa pitanje o prevladava-nju krize odgovorilo je 409 od 437 kompanija. Najviše, njih 60,98 posto,

učinke krize u 2011. godi-ni uglavnom će prevlada-ti, što najavljuje i svojevr-snu sigurnost za njihovih 32.856 zaposlenih. Spre-mno i uspješno krizu će prevladati njih 9,12 po-sto, a 21,8 posto sa svojih 21.575 djelatnika pokušat će prevladati negativne

učinke krize. Mali posto-tak od 1,56 posto predvi-đa da će učinke krize vrlo teško prevladati. Slična raspodjela je zastupljena u grupi u koju spadaju mali, srednji i veliki te Zagreb, kao i prerađivači i trgov-ci. Građevinari u 43,8 po-sto predviđaju poteško-će u savladavanju krize, a u 35,3 posto se nadaju uspješnom rezultatu. Njih 15,6 posto je uvjereno da ne bi trebali imati ve-ćih problema i da će kri-zu uglavnom prevladati.

Kompanije iz djelatnosti usluga sa 61,2 posto i pri-padnice kluba 400 sa 61,9 posto tvrtki sudionica an-kete čvrsto su uvjerene da će uspješno prebroditi kri-zu, a tek oko jedan posto ih očekuje poteškoće pri tome. I analiza očekiva-nja po regijama također

najavljuje uspjeh u pre-vladavanju učinaka krize na njihovo poslovanje u 2011. godini, tek 15,8 po-sto kompanija s područja Jadranske Hrvatske oče-kuje da će njih i njihovih 2424 zaposlenika pri tome ipak pratiti određene po-teškoće.

Blago pogoršanje uvjeta poslovanja Uvjeti za investiranje i poslovanje ostat će isti prema stavu 413 kompa-nija sa 43.426 zaposlenih

i njihovih 83,1 posto pon-deriranih odgovora. Pri tome ih 5,4 posto očekuje malo poboljšanje, a 10,8 posto malo pogoršanje. Male kompanije većinom od 48,5 posto ne očekuju promjene, dok ih 26,9 po-sto misli kako će se uvjeti čak i malo poboljšati, na-

suprot 15,8 posto malih tvrtki koje očekuju osjet-no pogoršanje uvjeta za investiranje i poslovanje. Malo poboljšanje predvi-đa i 53,7 posto kompani-ja Središnje i Istočne Hr-vatske. Najbrojnija, a i po postocima najuvjere-nija je grupa koja ne oče-kuje promjenu uvjeta po-slovanja u 2011. godini, a u nju spadaju: srednje velike kompanije i nji-hovih 70,7 posto; velike 85,1 posto; zagrebačke kompanije sa 89,2 posto;

tvrtke kluba 400 sa 88,7 posto; prerađivačka indu-strija sa 88,9 posto; trgo-vina sa 89,1 posto; tvrtke Sjeverozapadne Hrvat-ske sa 87,5 posto; Jadran-ska Hrvatska sa 57,6 po-sto i građevinske tvrtke koje sa 55,5 posto stavova također očekuju podjed-

U 2011. ukupni gospodarski rast će u odnosu na 2010. biti:

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji

0,12

29,06

51,41

4,73

14,68

9.12

60.98

21.80

6.541.56

Učinke krize vaša tvrtka će u 2011. :

spremno i uspješno savladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

vrlo teško prevladati

6.80

62.15

25.27

5.300.48

Negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2011. godine bit će :

vrlo velik osjetan prihvatljiv malen zanemariv

18.20

4.03

19.45

47.50

10.82

Vaša tvrtka će se u 2011. krizi oduprijeti :

povećanjem plasmana

promjenom proizvodnog

programa

reorganizaci-jom poslovanja

smanjenjem troškova proi-

zvodnje

smanjenjem troškova rada

0.18 5.36

83.14

10.780.54

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2011.:

puno poboljšati

malo poboljšati

ostati isti malo pogoršati

puno pogoršati

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili opće stanje gospodarstva u 2010. godini:

1 2 3 4 5

10,67 8,89

80,09

0,070,28

prosječna ocjena

1,99

Podjela tvrtki prema veličini Podjela tvrtki teritorijalno

204

136

97

VELIKIMALI

SREDNJI

91

114232

SREDIŠNJA I ISTOČNA HRVATSKA

JADRANSKA HRVATSKA

SJEVEROZAPADNA HRVATSKA(uključujući Zagreb)

437ukupno


nake uvjete za investira-nje i poslovanje u 2011. godini. Naravno, stav o tome da se uvjeti neće bit-no mijenjati treba proma-trati kroz prizmu uvjeta u kojima je pojedina od na-vedenih grupa poslovala do sada. Pružatelji uslu-ga nisu tako jedinstveni u procjenama jer ih 38,5 po-sto predviđa malo pobolj-šanje, a istovremeno 28,1 posto najavljuje pogorša-nje, a podjednake uvjete poslovanja u 2011. godini očekuje 31,8 posto pruža-telja usluga.

Kombinacijom aktivnosti protiv krize Od 409 tvrtki koje su od-govorile na ovo pitanje i zapošljavaju 31.311 dje-

latnika većina od 47,5 po-sto krizi će se oduprije-ti smanjenjem troškova proizvodnje. Reorganiza-ciju proizvodnje primije-nit će 19,4 posto tvrtki sa svojih 24.468 zaposlenih, a povećanjem plasmana 18,2 posto (zapošljava-ju 18.167 ljudi). Smanje-nje troškova rada primije-nit će 10,8 posto, a samo četiri posto kompanija spremno je na promjenu proizvodnog programa. Trgovačke tvrtke podije-ljene su u stavu oko toga, pa će ih 34,3 posto reorga-nizirati poslovanje, a 34,8 posto naći izlaz u smanje-nju troškova proizvod-nje. Manji dio se opredije-lio za povećanje plasmana (15,6 posto) i smanje-

nje troškova proizvodnje (14,2 posto). Male tvrtke planiraju reorganizaciju poslovanja (39,6 posto) i povećanje plasmana (njih 22 posto). Srednje kom-

panije su se opredijelile za kombiniranu strategi-ju koja uključuje smanje-nje troškova proizvodnje (30,6 posto), reorganiza-

ciju poslovanja (25,7 po-sto), povećanje plasmana (22,8 posto) i smanjenje troškova rada (17,1 po-sto). Velike kompanije s postotkom od 58,9 i čla-

nice kluba 400 najvećih sa 55,9 posto najviše vje-ruju u smanjenje troško-va proizvodnje kao način najefikasnijeg otpora utje-

caju krize na njihovo po-slovanje.

Kriza pritišće i dalje Unatoč tome većina gru-pa očekuje da će negati-van utjecaj krize na nji-hove tvrtke u 2011. godini biti osjetan. Za tvrtke Sre-dišnje i Istočne (Panon-ske) Hrvatske te Jadran-ske Hrvatske, kao i tvrtke srednje veličine to je oko 48 posto. Sjeverozapad-na Hrvatska, veliki, klub 400, industrija i tvrtke s područja Zagreba s oko 68 posto vjeruju u osjetan utjecaj krize u sljedećoj godini na svoje poslova-nje. U uslužnoj djelatno-sti očekuje se prihvatljiv (44,3 posto) do osjetan (38,5 posto) utjecaj kri-

ze. Građevinarstvo je u procjeni odgovora na ovo pitanje bilo najpesimi-stičnije jer ih 40,6 posto očekuje vrlo velik te 36,4 posto osjetan pritisak kri-ze na svoje poslovanje.

Porezi i doprinosi bez promjena Neovisno o grupi kroz koju su tvrtke sudjelova-le u definiranju očekiva-nih trendova s obzirom na poreze i doprinose u 2011. godini, stav je je-dinstven. Od 293 tvrtke koje su odgovorile na ovo pitanje većina od 79,4 po-sto očekuje da će porezi i doprinosi u sljedećoj go-dini ostati isti. Evo kako su neke od grupa postot-no podržale ovakav stav:

populacija vratili u %Broj subjekata 84410 0,52

Ukupni prihod 590,08 milijardi kn 12,71

Broj zaposlenih 860478 12,33

Uvoz 111,75 milijardi kn 13,21

Izvoz 55,27 milijardi kn 17,27

Investicije 49,90 milijardi kn 10,83

Kapital i rezerve 429,82 milijardi kn 7,46

Reprezentativnost “437”

Izvozna očekivanja u porastuPredviđanja uvozno-izvoznih aktivnosti za 2011. su pozitiv-na jer bi izvoz trebao biti malo veći, prema očekivanju 79,3 posto kompanija, a jednake izvozne rezultate očekuje njih 13,4 posto. Shodno tome, pokrivenost uvoza izvozom tre-bala bi biti malo veća, kako očekuje 62,2 posto kompanija, dok ih 34,2 posto misli realizirati približno jednaku pokrive-nost uvoza izvozom kao i ove godine. U skladu s ovim pred-viđanjima i prihod od izvoza trebao bi biti malo veći, što oče-kuje 81,2 posto kompanija.

Oko 40 posto kompanija očekuje da će uvoz biti malo ma-nji, 26,8 posto će uvoziti jednako kao i ove godine, a 30,4 posto očekuje mali porast. Male tvrtke očekuju uvozne ak-tivnosti u granicama dosadašnjih (50,6 posto) i mali porast izvoza (36 posto) te s tim u korelaciji i porast pokrivenosti

uvoza izvozom (72 posto) kao i adekvatan efekt u prihodu od izvoza (lagani porast najavljuje ih 34,2 posto).

Velika poduzeća također predviđaju pozitivne uvozno-izvozne rezultate. Tako bi uvoz trebao oscilirati oko do-sadašnjih vrijednosti (34,7 posto očekuje malo pove-ćanje, 15,4 posto približno jednak uvoz, a 49,4 posto malo smanjenje uvoza), ali o izvozu je stav gotovo jedin-stven. Oko 91 posto kompanija očekuje mali porast izvo-za. Naravno da bi i pokrivenost uvoza izvozom treba-la biti u skladu s tim, pa to i očekuje 74,6 posto njih. Prihod od izvoza će po stavu 94,5 posto tvrtki biti malo veći u 2011. godini. Nadamo se da će se ove procjene obistiniti.

Prerađivačka industrija također u 2011. godini namjera-va uvoziti malo manje (45,11 posto kompanija podržava

taj stav), povećanje izvoza najavljuje ih 84,7 posto, a s tim i povećanje pokrivenosti izvoza uvozom (66,3 posto), te bi na kraju i prihod od izvoza trebao biti malo veći (86,2 posto kompanija je takvog mišljenja). Sjeverozapadna Hrvatska ta-kođer u manjoj mjeri planira smanjiti izvoz - predviđa to 48,9 posto kompanija, no povećati izvoz namjerava čak 87,2 po-sto tvrtki iz tog dijela države. Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska će u 2011. uvoz držati na dosadašnjoj razini, ali bi izvoz trebao biti malo (38,2 posto kompanija) do puno veći (24 posto kompanija najavljuje puno veći izvoz). Jadranska Hrvatska planira u 2011. godini malo povećati uvoz (68,5 posto) uz istovremeni porast izvoza kod 66,7 posto kompa-nija, što bi rezultiralo i porastom prihoda od izvoza u 64,2 po-sto kompanija. Sve u svemu - pozitivan uvozno-izvozni trend.

16.71

53.57

20.36

6.502.87

IZVOZ



9.0412.36

56.23

19.72

2.65

UVOZ



0.38

46.92

33.81

15.34

3.55

Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2011. kotirat će:

puno bolje malo bolje približno isto

malo lošije puno lošije

34.51

5.70

42.84

15.28

1.68

Likvidnost vaše tvrtke u 2011. godini bit će:

puno bolja malo bolja ostat će ista

malo lošija puno lošija

0.72

16.87

79.45

2.64 0.32

Očekujete da će se porezi i doprinosi u 2011. :

znatno povećati

malo povećati

ostati isti malo smanjiti

znatno smanjiti

POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM

5.42

53.17

37.65

2.41 1.35

puno veću malo veću približno jednaku

malo manju puno manju

Vaša tvrtka je 2010. u odnosu na 2009. ostvarila:

7Broj 3659, 20. prosinca 2010.www.privredni.hr

2.92

14.29

39.01 40.99

2.79

BROJ ZAPOSLENIH



4.70

30.44

35.74

25.88

3.24

NETO DOBIT


malo manju puno manju

7.18

61.04

23.57

7.091.11

UKUPNI PRIHOD



4.00

79.28

13.142.94 0.64

IZVOZ



1.33

30.4226.86

39.96

1.42

UVOZ



U 2011. u odnosu na 2010. planirate ostvariti:

se bitno od procjena koje su tvrtke dale za ovu go-dinu. Naime, od 410 tvrt-ki nepromijenjeno stanje očekuje njih 42,8 posto sa 38.651 zaposlenim, dok se puno boljem nada njih 34,5 posto sa 10.581 djelatnikom. Malo po-goršanje očekuje njih 15,3 posto koji zapošlja-vaju 11.849 ljudi. Valja napomenuti da se mnogo bolje očekivanje glede li-kvidnosti, koje se pojav-ljuje u nekoliko grupa (Zagreb, 400 naj, Sjeve-rozapadna Hrvatska, ve-liki, industrija), kod njih javlja zbog proporcional-nog ponderiranog utjeca-ja nekoliko velikih gos-podarskih subjekata. Na primjer, u industriji su to dvije tvrtke koje očekuju puno bolju likvidnost sa 53,2 posto i zapošljavaju oko 10.000 ljudi.

Građevinarima najgoreIstraživanje pokazuje da je generalno očekivanje malo boljeg stanja u grani djelatnosti kojom se tvrt-ka bavi (46,92 posto sa 22.833 zaposlenih), dok 33,8 posto njih koji zapo-šljavaju 26.702 djelatnika očekuje približno istu ko-

tizaciju. Malo lošije sta-nje svoje grane predvi-đa njih 15,3 posto (imaju 13.751 zaposlenog). Puno lošije stanje najavljuje 3,5 posto tvrtki sa 2872 dje-latnika. Prema pretežitoj djelatnosti kojom se po-jedina kompanija bavi, tr-govina sa 47 posto i 3631 zaposlenim očekuje isto stanje, a istovremeno ih 39 posto koji zapošljavaju 3455 ljudi najavljuje malo lošije kotiranje svoje gra-ne. Industrija je optimi-stičnija u svojim procje-nama, pa najavljuje malo bolja vremena (63,4 po-sto, 16.365 zaposlenih). Uslužna djelatnost pred-viđa približno istu situa-ciju u 2011. godini (47,1 posto, 6938 zaposlenih) s približno jednakom mo-gućnošću malog pobolj-šanja (28,2 posto) ili ma-log pogoršanja (21,1 posto ponderiranih odgo-vora). Budućnost je doista najteže predvidjeti građe-vinarima koji su se podi-jelili u procjeni očekiva-ne kotizacije svoje grane djelatnosti u 2011. godini. Trećina (34,78 posto) se nada da će biti malo bolje, dok istovremeno 29,1 po-sto misli suprotno - da će biti malo lošije. Približno

PRIHOD OSTVAREN IZVOZOm

15.04

55.27

20.08

6.583.04



Procjenu svojih uvozno-izvoznih rezultata u 2010. godi-ni u odnosu na 2009. od 437 sudionika u anketi dalo je njih 299. Puni veći uvoz očekuje ostvariti oko devet posto kom-panija, malo veći njih 12,4 posto, dok većina od 56,2 posto očekuje približno iste rezultate kao i u 2009. godini. Malo manji uvoz bi trebalo ostvariti njih 19,7 posto, a puno ma-nji 2,6 posto. Među izvoznicima je pozitivnije očekivanje, pa ih 16,7 posto najavljuje puno veći ostvareni izvoz u 2010. u odnosu na 2009. godinu, a 53,6 posto malo veći. Jednak izvoz očekuje ostvariti 20,4 posto izvoznika, dok mali pad u izvozu najavljuje njih 6,5 posto. Puno manji izvoz će ostvari-ti samo 2,9 posto tvrtki. Na tragu ovih procjena je i procjena pokrivenosti uvoza izvozom koja bi za 2010. godinu trebala biti malo veća po stavu 53,2 posto kompanija.

mali 74,1 posto, srednji 74 posto, veliki 83,7 po-sto, industrija 88,4 po-sto, građevinari 54,9 po-sto, usluge 81,7 posto,

400 najvećih 84,5 posto.

Likvidnost - status quoProcjena likvidnosti za 2011. godinu ne razlikuje


Procijenite koliko će vaša tvrtka ulagati 2011. u odnosu na 2010. godinu:U modernizaciju kapaciteta

3.0911.02 11.10

72.24

2.56

puno više malo više približno jednako

malo manje puno manje

U preuzimanja i akvizicije

0.22

75.42

16.17

2.46 5.72



U obrazovanje i edukaciju

1.14

13.71

81.25

2.42 1.48



U istraživanje i razvoj

0.497.24

85.97

4.96 1.34



istu situaciju u svojoj gra-ni očekuje njih 19 posto, dok se istovremeno 17,1 posto priprema za puno lošiju kotizaciju građevi-narstva u sljedećoj godini.

Rezultati kao i lani Rezultati poslovanja za 2010. godinu u uspored-bi sa 2009. kod 412 su-dionika testa vjerojatno će biti u okvirima proš-logodišnjih, s tim da su mogući i manji odma-ci i u pozitivnom i u ne-gativnom smjeru. Ukupni prihod po procjeni 51,2 posto tvrtki koje zapo-šljavaju 24.819 ljudi tre-bao bi biti malo veći nego što je bio prošle godine, ali istovremeno njih 23,6 posto sa 20.509 djelatnika očekuje malo smanjenje. Dok 9,3 posto najavlju-je isti rezultat, 10,7 po-sto će vjerojatno ostvariti puno manji ukupni prihod nego 2009. godine. Broj zaposlenih također će na kraju biti nešto manji jer

uz 13,5 posto kompani-ja koje očekuju blagi po-rast zaposlenosti u odno-su na dosadašnjih 4960 zaposlenih i 21,3 posto koji namjeravaju ostati u okvirima bliskima oni-ma koje već zapošljavaju (7835 zaposlenih), njih 54 posto najavljuje mali pad broja zaposlenih u odno-su na svojih 19.840 lju-di koje sada zapošljavaju. Male tvrtke sa 26,9 posto očekuju mali porast uku-pnog prihoda, sa 17,2 po-sto prihod približno jed-nak prošlogodišnjem, sa 27,9 posto malo smanje-nje i sa 24,8 posto osjetno smanjenje ukupnog priho-da za 2010. Neto dobit bi u 32,3 posto trebala ostati u granicama prošlogodiš-nje, kod 27,8 posto malo manja, a kod 29,1 posto puno manja. Čak 43,5 po-sto namjerava održati broj zaposlenih na prošlogo-dišnjoj razini, ali istovre-meno njih 31,3 posto na-mjerava završiti poslovnu

godinu s malo manje lju-di. Velike tvrtke će po-slovnu godinu završiti s blagim povećanjem uku-pnog prihoda, kako tvr-di 65,1 posto kompanija koje zapošljavaju 19.375 ljudi, ali njih 17,8 posto sa 12.849 zaposlenih na-javljuje i malo smanjenje. Neto dobit bi za 2010. go-dinu mogla biti približno jednaka prošlogodišnjoj u 60,9 posto kompanija, dok istovremeno njih 13,2 posto najavljuje mali po-rast, a 14,9 posto mali pad u odnosu na 2009. godi-nu. Konačan rezultat zai-sta je nepredvidljiv, može biti i malo pozitivniji i malo negativniji.

Ulaganja u mirovanjuUlagačka atmosfera – či-sta bonaca! Ulagačka atmosfera u 2011. godini po procjenama 405 kom-panija koje su odgovorile na ovo pitanje ne bi tre-bala biti nimalo burna. U modernizaciju kapaciteta

ulagat će se malo manje (72,2 posto kompanija), istraživanje i razvoj će biti financirano kao i ove godine (86 posto) kao i obrazovanje i edukacija (81,2 posto), a jedino kod preuzimanja i akvizici-ja, prema stavovima 75,4 posto tvrtki, predviđa se mali porast ulaganja. Sli-čan pristup i s podjedna-kim postotnim udjelima najavljuju i kompanije s područja industrijske pro-izvodnje, dok će građevi-nari puno manje ulagati u obrazovanje i eduka-ciju (34,2 posto kompa-nija) te u preuzimanja i akvizicije (51 posto). Tr-govačka branša ima na-mjeru malo više ulagati u modernizaciju kapaciteta (82 posto) te u obrazova-nje i edukaciju (86,5 po-sto), dok bi istraživanje i razvoj trebali biti financi-rani na ovogodišnjem ni-vou (72 posto kompani-ja namjerava održati te investicije na dosadaš-

Koje odluke po prioritetima treba donijeti za izlazak iz krize u 2011. godini ?

12.61

22.88

17.8919.67

8.08

18.86

jeftiniji poduzetnički

krediti

znatno smanjivanje

državne administracije

smanjivanje poreza i

doprinosa na radnu snagu

rješavanje nelikvidnosti

ograničenje trajanja sudskih postupaka kod

stečaja

privlačenje inozemnih investicija

3.90

16.70

26.20

43.92

9.29

BROJ ZAPOSLENIH



2.67

15.83

36.85

24.86

19.80

NETO DOBIT


malo manju

puno manju

5.25

51.16

9.30

23.62

10.67

UKUPNI PRIHOD



Vaša tvrtka je 2010. u odnosu na 2009. ostvarila:


Struktura financiranja 2010.(u odnosu na 2009.)

VLASTITA SREDSTVA

IZ DRUGIH IZVORA

OBVEZNICE, DIONICE

KREDITI BANAKA

FONDOVI EU-a

46,13%

42,47%

89,91%

49,70%

26,59%

59,37%

85,50%

28,62%

puno više9,19%

puno više0,21%

puno više3,49%

puno više1,18

puno više1,40%

malo više

malo više0,39%

malo više

malo više

malo više1,68%

približno jednako

približno jednako

približno jednako

približno jednako

približno jednako

malo manje0,82%

malo manje0,29%

malo manje3,95%

malo manje2,41%

malo manje3,82%

puno manje1,39%

puno manje9,20%

puno manje14,24%

puno manje10,45%

puno manje7,60%

Struktura financiranja 2011.(plan u odnosu na 2010.)

IZ DRUGIH IZVORA

90,58%

puno više0,58% malo više

1,60% približno jednako

malo manje1,42%

puno manje5,82%

OBVEZNICE, DIONICE

29,98%

62,11%

puno više1,23% malo više

približno jednako

malo manje0,33%

puno manje6,34%

KREDITI BANAKA

46,38%

31,74%

puno više2,55%

malo više13,39%

približno jednako

malo manje

puno manje5,94%

FONDOVI EU-a

79,18%

puno više3,06%

malo više11,79%

približno jednako

malo manje0,39%

puno manje5,57%

VLASTITA SREDSTVA

48,45%

46,40%

puno više2,11%

malo više

približno jednako

malo manje2,52%

puno manje0,53%

njem nivou). Preuzima-nja i akvizicije će u 2011. godini trgovci održati na ovogodišnjem nivou (73 posto) ili će bitno sma-njiti ulaganja u njih (26,3 posto). Tvrtke Sjeveroza-padne Hrvatske će slije-diti prethodni model, pa će porast investicija kod njih biti zabilježen jedino u preuzimanjima i akvizi-cijama. Središnja i Istoč-na (Panonska) Hrvat-ska će malo više ulagati u modernizaciju kapaci-teta (44,9 posto), u istra-živanje i razvoj (50,8 po-sto) kao i u obrazovanje i edukaciju (42,2 posto). Jadranska Hrvatska će u sferi ulaganja biti malo aktivnija, pa će tako u modernizaciju kapacite-ta puno više ulagati njih 24,6 posto, malo više 23 posto kompanija, a 30,7 posto zadržat će istu razi-nu ulaganja kao i ove go-dine. Malo manje će ih ulagati 10,7 posto, a puno manje oko 11 posto ispi-tanih. Istraživanje i ra-zvoj će malo više finan-cijski potaknuti oko 46 posto kompanija Jadran-ske Hrvatske. Obrazova-nje i edukacija će biti fi-nancirani jednako (42,2 posto) ili malo bolje (40 posto) nego ove godine, dok se u preuzimanja na-mjerava ulagati puno ma-nje po stavovima 34 po-sto kompanija.

Financiranje u 2011. Vlastitim sredstvima se u 2010. financiralo 42,5 po-sto kompanija u približno

jednakom iznosu, a malo više su vlastita sredstva angažirana u 46,1 posto kompanija. Fondovi EU-a korišteni su u približno jednakom iznosu (89,9 posto), dok je kredite ba-naka malo više koristilo 49,7 posto kompanija. Vlastita sredstva u pla-nu financiranja tvrtki za 2011. godinu bit će kori-štena malo više nego do-sad, misli više od 48,4 posto poduzeća, a podjed-nako kao i ove godine će ih koristiti u 46,4 posto tvrtki. Fondovi EU-a, pre-ma stavu 79 posto kom-panija, bit će zastupljeni u većini subjekata u pri-bližno jednakom izno-su. Krediti banaka će se i dalje koristiti (31,7 po-sto tvrtki), ali s tenden-cijom smanjenja kod 30 posto kompanija. Obve-znice i dionice malo više će koristiti 62,1 posto tvrt-ki. Drugi izvori bit će ko-rišteni većinom kao i ove godine u 90,6 posto kom-panija. Podjednaka struk-tura trabala bi biti u pri-mjeni i kod kompanija iz kluba 400 najvećih, u industriji i građevinar-stvu, dok će trgovci vla-stita sredstva koristiti kao i 2010. godine u 61,4 po-sto svojih kompanija, fon-dove EU-a malo više (u 32,7 posto), puno manje će se financirati obvezni-cama i dionicama (53,5 posto). Oko 49 posto će ih koristiti druge izvore kao i ove godine, dok će njih oko 41 posto te izvore ko-ristiti puno manje.

Čestit Božić i

sretna noVa...

+ poklon Hp Basic carrying case

+ poklon Hp Basic Messenger case

11Broj 3659 , 20. prosinca 2010. www.privredni.hr POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

O va godina prote-kla je u iščekiva-nju zaustavljanja

recesijskih kretanja i po-četka izlaska iz krize, bez poduzimanja znatnijih re-formi. Nagovještaj izla-ska iz krize u razvijenim zemljama i posljedična kretanja u ostatku global-ne ekonomije, uz relativ-no dobru turističku sezo-nu, rezultirali su blagim oporavkom izvozne po-tražnje i domaće potroš-nje što budi nadu u opora-vak našega gospodarstva u posljednjem ovogodiš-njem kvartalu.

Međutim, unatoč us-poravanju gospodarskog pada i početnim znaci-ma oporavka, ova će go-dina biti zabilježena kao godina izrazito teške gos-podarske situacije i pro-puštenih prilika da se po-vuku značajniji potezi, odnosno provedu nužne strukturne reforme. Una-toč nastojanjima i podu-zetim mjerama gospodar-

stvo i dalje guši rastuća nelikvidnost, skupi i teško dostupni krediti, destimu-lirajući tečaj uz i dalje vi-soko porezno opterećenje.

Usporeno inozemno zaduživanjePad broja zaposlenih (u rujnu je bilo zaposleno 70.800 osoba manje nego

godinu dana ranije, a čak 151.000 osoba manje nego prije dvije godine), rast broja nezaposlenih (stopa registrirane nezaposleno-sti u rujnu je iznosila 16,9 posto što je 2,1 postot-ni bod više nego godinu dana ranije), uz ubrzanje porasta broja umirovlje-nika (odnos zaposlenih i

umirovljenika pogoršan je na neodrživih 1:1,2 s lanjskih 1:1,3), ograniča-vaju mogućnosti dinami-ziranja potrošnje i gospo-darskog rasta u srednjem roku. Rezultati poslova-nja su pogoršani tako da je u prvih šest mjeseci bruto dobit poduzetnika smanje-na za čak 54 posto, uku-

pni prihodi manji su za 7,3 posto, a ukupni rashodi za 5,2 posto.

Jačanje pozitivnih signalaIpak, i u takvim okolno-stima zadržana je makro-ekonomska stabilnost, smanjen je deficit tekućeg računa platne bilance i us-poreno je inozemno zadu-živanje. U svemu tome po-zitivno je da smo konačno postali svjesni potrebe promjene našeg razvoj-nog modela i preorijenta-cije gospodarstva s uvo-znog i potrošački ovisnog na izvozno orijentirano.

U idućoj godini treba očekivati jačanje pozitiv-nih signala zbog nastav-ka djelovanja inozemne potražnje te laganog opo-ravka domaće potrošnje. Rast će biti krhak i spor, ali će potaknuti optimi-stičnije tonove koji su nužni za buduće dinami-ziranje gospodarske ak-tivnosti. Stoga i iduću

godinu ocjenjujem izra-zito teškom, jer očeki-vani rast BDP-a od oko 1,5 posto nikako nije do-voljan da stabilizira gos-podarsku situaciju pri postojećim razinama pro-računskog deficita i ino-zemnog duga. Međutim,

ako ozbiljno pristupimo reformama, bez odlaga-nja realiziramo mjere iz Programa gospodarskog oporavka i postignemo društveni konsenzus oko strategije dugoročnog ra-zvoja zemlje, onda ima-mo šanse da u idućoj go-dini započnemo novi razvojni ciklus.

NADAN VIDOŠEVIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Napokon smo svi postali svjesni da moramo mijenjati ekonomski modelAko ozbiljno pristupimo reformama, bez odlaganja realiziramo mjere iz Programa gospodarskog oporavka i postignemo društveni konsenzus oko strategije dugoročnog razvoja zemlje, onda imamo šanse da u idućoj godini započnemo novi razvojni ciklus

Očekivani rast BDP-a od oko 1,5 posto nikako nije dovoljan da stabilizira gospodarsku situaciju

smanjena bruto dobit poduzetnika u prvom polugodišu

za čak 54%(istodobno smanjeni ukupni prihodi

za 7,3%(

Glavni sponzoriPokrovitelji

NAGRADA PRIVREDNOG VJESNIKA “GORAZD NIKIĆ”

Ekonomski analitičar 2010.prema izboru gospodarstvenika i čelnika hrvatskih tvrtki

koji sudjeluju u konjunkturnim istraživanjima PV-a

12 Broj 3659, 20. prosinca 2010.Privredni vjesnikPOSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

I 2010. godine nastav-ljen je negativni trend – više se obrta zatva-

ra nego što se otvara, da-kle, smanjuje se broj obr-ta, broj obrtnika, kao i broj zaposlenih u obrtništvu, ali taj pad više nije tako izra-žen kao u 2009. godini. Više od polovine obrta u uslužnim je sektorima - tr-govini, ugostiteljstvu, gra-diteljstvu i prometu - a oni izrazito osjećaju posljedi-ce gospodarske i financij-ske krize, no situacija nije bolja ni u proizvodnom sektoru. Trenutačno je ak-tivno oko 90.000 obrta, a krajem 2008. godine bilo je približno 97.000 obrta. Problem neplaćanja poka-zao se nepremostivim za mnoge obrtnike. Ozbilj-nost situacije u obrtništvu u ovoj godini potvrđuju i podaci o broju insolven-tnih fizičkih osoba odno-sno o blokiranim računi-ma obrtnika. Trend je i po tom pitanju također izra-zito negativan i broj in-solventnih fizičkih osoba

danas je prešao 40.000, a njihove su nepodmirene obveze veće od šest mili-jardi kuna.

Rješenja na čekanjuPrognoze za uvjete po-slovanja u sljedećoj godi-ni vrlo je teško davati jer gospodarska kriza još traje.

Podsjetit ću da je Hrvatska obrtnička komora (HOK) krajem 2008. godine, slute-ći sve jaču krizu, predloži-la tridesetak antirecesijskih mjera, među kojima i mje-re koje se odnose na obuz-davanje sive ekonomije.

Od naših predloženih mjera dio je u međuvre-

menu usvojen i proveden: drukčija regulativa za rad nedjeljom, izmjena pro-pisa o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima, zadržani iznos proračun-skih sredstava za progra-me potpore obrtništvu, te djelomično porezno raste-rećenje ukidanjem kriznog

poreza i smanjenjem dru-gih javnih davanja u poje-dinim gradovima i općina-ma. No ostalo je za riješiti pitanje neregistriranih dje-latnosti, financijske ne-discipline, kvalitetnijeg rješenja strukovnog obra-zovanja za potrebe gospo-darstva, smanjenje kama-ta na poduzetničke kredite i reprogramiranje postoje-ćih kredita, veće porezno rasterećenje s ciljem omo-gućavanja razvoja i konač-no rješavanje problema prodaje poslovnog prosto-ra u državnom i vlasništvu jedinica lokalne samou-prave. Rješavanje tih pro-blema svakako bi u velikoj mjeri dovelo do poboljša-nja uvjeta poslovanja obrt-nika, ali i cjelokupnog hr-vatskog gospodarstva.

Prilagodba novom tržištuNaglasak naših aktivnosti u sljedećoj godini bit će na strukovnom radu, na pro-mociji obrtništva u zemlji i inozemstvu te pružanju

kvalitetnih savjetodavnih usluga. I dalje ćemo u di-jalogu s hrvatskom vladom i resornim ministarstvi-ma tražiti realizaciju na-ših mjera za prevladavanje gospodarske krize jer mi-slimo da je to ispravan put za oporavak i razvoj obrt-ništva, ali i gospodarstva u cjelini. S obzirom na usvo-jenu reformu komorskog sustava, orijentirat ćemo se na uvođenje raznovrsni-

jih usluga za naše članove, jačanje strukovnog obrazo-vanja te kvalitetnije i ažur-nije informiranje. Ujedno ćemo, kao i do sada, pratiti postupak pregovora Hrvat-ske o pridruživanju Europ-skoj uniji u smislu prila-godbe obrtnika uvjetima poslovanja na jedinstve-nom europskom tržištu.

Problem neplaćanja pokazao se nepremostivim za mnoge obrtnike

Mato toPić, Predsjednik Hrvatske oBrtničke koMore

Hok će i u 2011. u dijalogu s vladom i resornim ministarstvima tražiti realizaciju raznih mjera za prevladavanje gospodarske krize jer smatramo da je to ispravan put za oporavak i razvoj obrtništva, ali i gospodarstva u cjelini

obrtnici će imati na raspolaganju raznovrsnije usluge

Splitska image brojke 230x105mm.pdf 1 12/9/10 12:57 PM


Igor Vukić [email protected]

P riprema investi-cija, njihovo po-ticanje i privla-

čenje jedno su od rijetkih slobodnih područja za djelovanje Vlade u izbor-noj godini, smatra Damir Kuštrak, predsjednik Izvršnog odbora Hrvat-ske udruge poslodavaca. Za Poslovna očekivanja Privrednog vjesnika Ku-štrak se osvrnuo na eko-nomske događaje u 2010. godini i ocijenio kretanja u idućoj godini.

Potkraj 2009. godine više analitičara pred-viđalo je da će poče-tak snažnijeg oporav-ka hrvatske ekonomije nastupiti sredinom ove godine. Zašto se ta pred-viđanja nisu ostvarila?- Zato što je na kratki rok doprinos rastu mogla dati osobna potrošnja, a ona se u tom dijelu godine znat-no smanjila. Osobna po-trošnja nije se oporavila do sredine godine uglav-nom zato što su građani strahovali od budućnosti i mogućeg gubitka radnog mjesta. Snažan rast neza-poslenosti potkraj 2009. i početkom 2010. mnoge je uplašio, i ljudi su prirod-no odgađali potrošnju, če-kajući da vide kako će se stvari razvijati. Oni koji su imali višak dohotka usmjeravali su ga u šted-nju, što se vidi i po rastu depozita u bankama. Po-vjerenje potrošača bilo je poljuljano. Iako je tu riječ ponajprije o psihološkoj kategoriji, povjerenje po-trošača uvijek izaziva opi-pljive efekte.

Imali smo u isto vrije-me i sektorske probleme, primjerice, u graditelj-stvu. Uz pad investicija, pojavila se i velika zali-ha neprodanih stanova. Kupnju stanova usporio je i oprez u bankarskom sustavu koji je doveo do

pada kreditiranja. Poveća-la se premija rizika, odno-sno, cijena kapitala. I tako se krug zatvorio, a nije bilo snažnog poticaja sa strane koji bi te stvari po-čeo mijenjati. Tu mislim prije svega na ekonomsku politiku Vlade.

U prvom dijelu godi-ne ipak smo imali poku-šaj da se pomoću mjera Vlade u suradnji s HNB-om oslobodi dodatna li-kvidnost iz banaka i usmjeri u realni sektor. Kako ocjenjujete te mje-re i njihov rezultat?- Bila je to dobra ideja i nju vrijedi pohvaliti. Re-zultati ipak nisu bili na visini. Kao da je s obje strane – i kod Vlade i kod banaka – bilo previ-še figa u džepu. Bankama je bilo glavno da podije-le rizik i da ga zapravo preuzme država. A drža-va time nije bila naročito oduševljena. Napravljen je kompromis zbog kojeg je manji iznos plasiran u privredu, i to onda nije ni previše utjecalo na cjelo-kupno stanje.

Provedena je i mini po-rezna reforma kojom se nastojalo dio novca osta-viti potrošačima na ras-polaganje. S kakvim efektima?- Riječ je o minimalnim poticajima, pa su takvi

i efekti. Kod nas se sve više govori o šok-terapiji, koju je u javni govor uveo prof. Ivo Bičanić. Nije bitno kako ćemo to zvati, ali mislim da dolazi vrije-

me da se neke stvari ipak bitnije mijenjaju. Takvim promjenama će se neki brzo prilagoditi i profiti-rati, drugi će izgubiti. Ali promjene su neminovne.

No kako uopće provesti neke dublje promjene kad oni koji donose od-luke relativno lako po-puštaju pred protivlje-njima suprotstavljenih društvenih skupina po-put, primjerice, sindi-kata?- Vlada polaže puno nade u stvaranju konsenzusa, no njega će biti teško po-stići. Sindikalna snaga se preuveličava. Gotovo tri četvrtine radnika nisu čla-novi sindikata, a glavnina članova sindikata zapo-slena je u javnim poduze-ćima i službama. Možda bi preciznije bilo reći da nisu sindikati toliko jaki koliko je Vlada slaba, pa ne može presjeći i prove-sti željene mjere. Mislim da bi smisao šok-terapi-je upravo bio da se sva-ka društvena skupina sta-

vi u okvir koji mu zaista i pripada.

Sredinom godine došlo je do malog rasta izvoza zbog porasta potražnje u Europskoj uniji, odno-sno, na tradicionalnim hrvatskim izvoznim tr-žištima. Koliko to može utjecati na stabilnost oporavka hrvatske eko-nomije?- Utjecat će sigurno u jed-nom dijelu, ali neće biti glavni faktor. Mi napro-sto nismo zemlja velikog izvoza pa ni rezultat ne može ovisiti samo o tome. Imali smo istodobno i ve-lik pad uvoza, i to ne samo roba široke potrošnje, već i sirovina, opreme za pro-izvodnju i novih tehnolo-gija, što je još jedna sla-bost koju dugoročno treba prevladati. To, uz ostalo, znači da se u Hrvatskoj ništa ne investira.

Stoga je veoma važno potaknuti rast investicija. Mislim da su toga svje-sni i u Vladi. U situaciji u kojoj se nalazimo i s pri-

bližavanjem izbora, njima je dosta sužen manevar-ski prostor. Zato im je u pripremi investicija i nji-hovoj provedbi ostao slo-bodan stanovit prostor za djelovanje. Za privlačenje stranih investicija moraju preuzeti odgovornost, i ne mogu se izvlačiti na neki otpor sa strane.

U kojim sektorima oče-kujete najveće zanima-nje za nove investicije?- U četiri sektora, koja su atraktivna za ulagače, a imaju i snažan posredan utjecaj na ekonomiju. Na prvom mjestu je to po-ljoprivreda i proizvodnja hrane. To nije pravi izvo-zni sektor, ali može bitno popraviti platnu i trgovin-sku bilancu. Nije prihvat-ljivo da zemlja s takvim prirodnim resursima mora uvoziti hranu.

Drugi sektor je turi-zam. Tu nema prave ra-zvojne gradnje, a nema je zato što strategija nije ja-sna. Treći sektor može biti energetika. Poticaj u ovom

sektoru daje približavanje Europskoj uniji gdje tre-bamo ispuniti uvjete koji se odnose na postotak ko-rištenja obnovljivih izvo-ra. Imamo i značajan hi-dropotencijal koji nije iskorišten. Četvrti sektor nazovimo “transportno-logističkim”. Ulaskom u EU snažno će se poveća-ti prometni potencijal Hr-vatske. I morske i riječne luke dobit će novo zna-čenje. Na važnosti dobi-vaju energetski koridori, željezničke trase i mnogo toga. Nadam se da ćemo to u suradnji s inozemnim ulagačima znati iskoristi-ti. Morat će se brzo do-nijeti odluka što od toga treba financirati država, a što će biti prepušteno pri-vatnom sektoru. No prije svega privatni poduzetni-ci moraju se okrenuti sebi i dobro procijeniti svoju snagu. Očekujem da će u 2011. privatni sektor sam sebe restrukturirati, shva-titi da mu je to jedini izlaz i da se ne može pouzdati ni u koga drugoga.

Možda bi preciznije bilo reći da nisu sindikati toliko

jaki koliko je Vlada slaba, pa ne može presjeći i provesti

željene mjere

DaMIr KuštraK, preDsjeDnIK IzVršnog oDBora HrVatsKe uDruge posloDaVaca

u idućoj godini privatni sektor će sam sebe restrukturirati kad shvati da mu je to jedini izlaz i da se ni u koga ne može pouzdati, kaže Damir Kuštrak

poduzetnicima nitko neće pomoći

-0.1

24

62

4

51.500625

ako vaše putovanje nikada ne prestaje, vi pripadate

Ako je Vaš izbor Diners Club Croatia Airlines kartica - čestitamo! Očekuje Vas 2500 Miles & More nagradnih milja dobrodošlice*, kao i dvostruke Miles & More nagradne milje** od 1. prosinca do 28. veljače 2011. Zatražite karticu do 31. prosinca 2010. bez upisnine i članarine za prvu godinu članstva.

*Svim novim korisnicima koji po privatnoj i/ili poslovnoj kartici ostvare minimalno jednu kupnju koja donosi nagradnu milju.

**Pravila i uvjete sudjelovanja u Nagradnom programu određuje Erste Card Club d.d.

www.diners.com.hr


GOSPODARSTVENICIMA SMO POSTAVILI PITANJA:

Evo što su odgovorili...

1. Vaša ocjena poslovne 2010.?

2. Kakvi su vaši planovi i očekivanja u idućoj

godini od ekonomske politike, državnih mjera, porezne politike, politike zapošljavanja, likvidnosti...?

3. Koji su konkretniji planovi vaše tvrtke

u 2011.?

Ovu poslovnu godinu za Spider Grupu ocjenju-jem relativno uspješnom. Nećemo ostvariti plani-rani rast od 18 posto, ali ćemo ostvariti rast od oko osam posto. Bez obzi-ra na krizu, barem prema našem iskustvu, proda-ja čaja raste. Ove godine smo znatno smanjili zadu-ženost, investirali vlastita sredstva i povećali pro-duktivnost, dobit, likvid-nost i aktivnost. Mno-go energije uložili smo u nove kupce i izlazak na nova tržišta, poput Italije, Engleske, Izraela i Rusije, te smo neprekidno ulagali u povećanje kompetencija

djelatnika. Državne mje-re za sada u našem poslo-vanju ne primjećujemo. S obzirom na proračun za 2011., nije za očekiva-ti rasterećenje gospodar-stva, nema najava značaj-nije stimulacije izvoza, osim kreditiranjem izvoza kroz HBOR, što smatram nedovoljnim. Ne najavlju-je se promjena tečajne po-litike, a nema promjena ni u radnom zakonodavstvu, tako da ne očekujemo po-boljšanje uvjeta u 2011. Ipak, u sljedećoj godini planiramo rast prihoda od poslovanja na razini od 15 posto, i to manje na doma-ćem tržištu, a više u izvo-zu u zemlje EU-a, Izrael, Rusiju i Kanadu. Najve-ći problem u izvozu je ni-ska konkurentnost naših proizvoda i visoki troš-kovi proizvodnje u odno-su na naše glavne konku-rente, primjerice Poljsku, Mađarsku, Bugarsku i Sr-biju. Tu su i formalne i

neformalne carinske ba-rijere te teško ostvariva-nje zahtjeva zdravstvene ispravnosti ljekovitog bi-lja. U izvozu uspijevamo tako što dio sirovina uvo-zimo te kontinuirano po-većavamo dodanu vrijed-nost našim proizvodima.

U području proizvodnje u 2011. počinjemo s pripre-mom projekta ekološkog uzgoja ljekovitog bilja na vlastitim površinama. U području prerade ljekovi-tog bilja planiramo izgra-diti moderni sustav dezin-sekcije sirovine i gotove robe, a sredinom 2011. planiramo početi s novim opremanjem čajeva, što će biti novitet na tržištu.

NIKOLA NEMČEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE SPIDER GRUPE

U sljedećoj godini planiramo rast prihoda od 15 posto, i to manje na domaćem tržištu, a više u izvozu

Oslonac na vlastite snage i povećanje dodane vrijednosti

Znali smo da će ova poslovna godina biti teža i zahtjevnija od nimalo lake 2009. Bili smo pri-premljeni na to i dosa-dašnjim rezultatima smo zadovoljni. Podaci za li-stopad govore da tržište osiguranja pada i u život-nim i u neživotnim osi-guranjima, dok Uniqa, unatoč teškim uvjeti-ma poslovanja, ostvaru-je rast u oba segmenta. I ove godine nastavili smo provoditi svoju poslov-nu strategiju. Unatoč kri-zi, nastavili smo sa zapo-šljavanjem, otvaranjem novih prodajnih ureda, ulaganjem u edukaciju, informatiku i marketing. Kontinuirano radimo na

razvoju novih proizvoda, povećanju vlastite efika-snosti, a iznimno veliku pažnju pridajemo uprav-ljanju rizicima.Ovu godinu zapamtit ćemo i po osvojenim na-gradama. Za ostvarene re-zultate u 2009. godini do-dijeljena nam je Zlatna kuna, nagrada koju dodje-ljuje HGK, a dobili smo i status Superbranda, čime se Uniqa osiguranje svr-stalo među vodeće tržiš-ne marke u Hrvatskoj. U idućoj godini očekujemo blagi oporavak gospodar-stva uz rast BDP-a od 1,5 posto. Očekujemo i da će Hrvatska u prvoj polovi-ni 2011. završiti pregovo-re s EU-om o punoprav-

nom članstvu. Međutim, 2011. je i izborna godi-na te stoga ne vjerujemo da će doći do provođenja strukturnih reformi, koje će morati pričekati 2012. godinu. U 2011. naš je plan stabilno i profitabil-no poslovanje uz zadrža-vanje visoke razine ade-kvatnosti kapitala te uz nastavak trenda rasta br-žeg od tržišta.

SAŠA KRBAVAC, PREDSJEDNICA UPRAVE UNIQA OSIGURANJA

Iduća je godina izborna te stoga ne vjerujemo da će na državnoj razini doći do strukturnih promjena

Plan je stabilno i profitabilno poslovanje


Najveći problem u izvozu je niska konkurentnost naših proizvoda i visoki troškovi


Poslovna 2010. bila je, prema očekivanju, teška, ili, bolje rečeno, obilje-žena krizom. Ova kriza nije samo rezultat glo-balne financijske krize, nego je rezultat mnogo-brojnih poslovnih pro-mašaja, malog broja novih projekata, podu-zetničke “klimave” kli-me, opće prezaduženosti,

nelikvidnosti, fiskalne i parafiskalne presije i in-vesticija koje tek dugo-ročno daju efekt. Dobro su prošli oni poduzetnici koji nisu previše investi-rali, nego su racionalnim poslovanjem i štednjom održavali svoje tvrtke. Tako se na malom trži-štu treba ponašati u ovim trusnim vremenima.Moram priznati da ne očekujem mnogo od na-dolazeće 2011. godine. Usvojeni proračun koji prezaduženoj državi po-većava dug, doživjet će najmanje jedan rebalans, jer je baziran na rastu društvenog proizvoda od 1,5 posto, a moje je mi-šljenje da će pad biti po-

novno između dva i tri posto. Brodogradnja je u poznatoj situaciji, a gra-đevinarstvo teško plasi-ra svoje proizvode. Sta-nje se neće popraviti dok država ne uravnoteži re-alno gospodarstvo i jav-nu potrošnju, smanjuju-ći administraciju te broj županija i općina, kako bi na taj način smanji-la veliki porezni priti-sak. Zakon o radu trebao bi unijeti fleksibiliza-ciju u odnose posloda-vac-radnik. Ne poštuje se notorna činjenica da je poslodavcu dobar rad-nik najpotrebniji te da će ga on štititi po svaku ci-jenu, a mogućnost otpu-štanja neradnika potreb-na je kako poslodavcu tako i vrijednim radnici-ma, koji su većina. Dr-žava će potaknuti razvoj investirajući četiri mili-jarde kuna u infrastruktu-ru, ali to vrlo sporo vra-ća uloženi novac. Srednje i malo poduzetništvo, nove ideje i novi projek-ti trebali bi omogućiti ra-zvoj, rast, te nove bren-dove. Nisam siguran da je današnja administraci-ja u stanju biti dobar ser-vis u takvim okolnosti-ma. Možda će ulazak u EU donijeti nove ideje i nove mogućnosti, ali će i konkurencija biti znat-no veća. Uglavnom, tre-bamo se uozbiljiti.Grupa Orbico će nastaviti širenje na istok, kako bi-smo zaokružili regiju. In-vestirat ćemo u turizam i razvoj novih brendova. Smatram da je dalmatin-ska obala najveća kom-parativna prednost Hr-vatske, pa ću znatan dio investicija usmjeriti upra-vo tamo. Prošle godine imali smo rast u hotelijer-stvu i čarteru, zato ću tim pravcem nastaviti.

BRANKO ROGLIĆ, VLASNIK I DIREKTOR ORBICO GRUPE

Stanje se neće popraviti dok

država ne uravnoteži realno

gospodarstvo i javnu potrošnju,

smanjujući administraciju i broj

županija i općina

Trebamo se uozbiljiti

S vi smo svjedo-ci kompleksnosti gospo-darske situacije u Hrvat-skoj i okruženju, a to je, nažalost, realnost u kojoj funkcionira i naša tvrtka. Uzmemo li u obzir pad maloprodajnog prometa, povećanje broja nezapo-slenih, znatno povećanje insolventnosti, značajan pad maloprodajnih cije-na proizvoda naše kate-gorije, i to ne samo na hr-vatskom nego i na većini tržišta na kojima smo pri-sutni s našim proizvodi-ma, svako povećanje rea-lizacije predstavlja dobar rezultat. Do kraja godi-ne očekujemo financijski rast od oko četiri posto, a to je posljedica znatnih ulaganja u marketing, oz-biljnog pristupa svakom tržištu te fokusu na svi-ma nama bitnim grupa-ma proizvoda, kako bi-smo potrošače uvjerili u ispravnost odluke o kup-nji naših proizvoda. Sma-tram da ovogodišnji re-zultat potvrđuje da smo u tome dobrim dijelom i uspjeli.

Sigurno da sve mjere i događaji, primjerice eko-nomska, porezna i poli-tika zapošljavanja, stva-raju okruženje u kojemu mi gospodarstvenici funkcioniramo. Niti jed-na tvrtka nije otok i ta se činjenica mora respekti-

rati u donošenju strate-gije poslovanja. Vjero-jatno će se u 2011. dio makroekonomskih po-kazatelja početi kretati u pozitivnom smjeru, no ni u kom slučaju ne tre-ba očekivati laganu godi-nu jer sve što se zbivalo u posljednje dvije godine sigurno je ostavilo traga na kupovnu moć stanov-ništva, te na njegove ku-povne navike. Ono što je gospodarstvenicima bit-

no jest da država svo-jim mjerama samo posta-vi okvir koji će osigurati konkurentnost domaće proizvodnje na tržištu, a smatram da je sve ostalo na gospodarstvenicima, te da će zbroj pozitivnih pomaka svake pojedine tvrtke osigurati ukupni makroekonomski rast i povećanje zaposlenosti, koja je ključ rasta. Taj se proces ne odvija brzo, ali što prije moramo po-duzeti mjere kako bi za-počeo i tek tada možemo očekivati značajniji ma-kroekonomski rast u du-ljem razdoblju.Bez obzira na sve proble-me koje sam dosada na-veo, te činjenicu da se si-tuacija u sljedećoj godini makroekonomski neće bitno popraviti, ipak za 2011. planiramo rast re-alizacije. Svjesni smo da to neće biti lako jer naši proizvodi imaju značaj-na tržišna učešća, a cijela kategorija u koju pripada-mo vjerojatno niti sljede-će godine neće rasti. Res-pektiramo i konkurenciju

koja je prisutna na svim tržištima na kojima funk-cioniramo, no svoj prostor za iduću godinu vidimo u daljnjem učvršćivanju po-zicije naših proizvoda na postojećim tržištima te u potencijalnom otvaranju novih tržišta. Sve nave-deno iziskivat će dodatna ulaganja u marketing, ali i traženje dodatnih ušteda u našem poslovanju kako bi rezultat poslovanja tvrtke u ovako teškim vremeni-ma bio zadovoljavajuć. Iako svake godine radi-mo na sebi i svojoj kva-liteti i učinkovitosti, sigu-ran sam da će to i sljedeća godina od nas očekivati - jer i to je jedan od bit-nih faktora koji će utjecati na ostvarenje planova za 2011. godinu.

U poslovanju Euro-cable Grupe prva polo-vina 2010. godine bila je na razini 2009. U dru-goj polovini godine zabi-lježili smo bolje rezulta-te u izvozu. Sveukupno smo zadovoljni poslova-njem, posebice u svjetlu činjenice da se sva tržišta još uvijek oporavljaju od gospodarske krize. Prve rezultate u poslovanju Saints Hills vinarije sa-gledat ćemo u sljedećem razdoblju budući da smo u 2010. godini na hrvat-sko i međunarodno tržište

izašli tek s prvom komer-cijalnom berbom Nevine, kupaže malvazije i char-donnaya, te Dingača. U 2011. ćemo se svom snagom orijentirati na izvoz jer je u današnje vrijeme u poslovanju teš-ko opstati usmjerenjem jedino na hrvatsko trži-šte, koliko god to usmje-renje bilo intenzivno. U tom smislu, ne očekuje-mo značajnije pomake u otklanjanju administrativ-nih barijera u Hrvatskoj. Treba imati na umu kako će sljedeća godina biti iz-

borna, što će utjecati na mnoge tržišne procese.Eurocable Grupa će u 2011. povećati kapacitet proizvodnje za 100 posto te zaposliti dodatnih sto-tinu djelatnika. Usmje-rit ćemo se primarno na

izvoz, budući da u Hrvat-skoj očekujemo daljnju stagnaciju gospodarskih aktivnosti. Nakon što smo ove godine uspješno pred-stavili Saints Hills vina na američkom tržištu, u slje-dećoj godini ćemo ući na tržišta Kine i Rusije, ze-mlje u kojima postoji ve-lik potencijal za original-na i kvalitetna vina, poput naših. Naravno, s vinima se nastavljamo profilirati te predstavljati i na hrvat-skom tržištu, a krajem go-dine ćemo predstaviti nove berbe Nevine i Dingača.

DAMIR SKENDER, PREDSJEDNIK UPRAVE TVRTKE SAPONIA

ERNEST TOLJ, PREDSJEDNIK UPRAVE EUROCABLE GRUPE I VLASNIK VINARIJE SAINTS HILLS

Sve što se zbivalo u posljednje dvije

godine sigurno je ostavilo traga

na kupovnu moć stanovništva

I u 2011. učvršćivat ćemo pozicije naših proizvoda na postojećim tržištima te otvarati neka nova tržišta. Morat ćemo potražiti i dodatne uštede u poslovanju

Za makroekonomski rast važno je povećanje zaposlenosti

Usmjerit ćemo se primarno na izvoz

Racionalno poslovanje i štednja - tako se na malom tržištu treba ponašati u ovim trusnim vremenima

“Ova kriza nije samo rezultat globalne financijske krize, nego je rezultat mnogobrojnih poslovnih promašaja.”

Branko Roglić, Orbico Grupa


Zastoj u investicij-skim aktivnostima doma-ćeg javnog sektora ove se godine odrazio u ci-jelom realnom sektoru, a posebno u kompanija-ma koje su oslonjene na investicije u energetici, cestogradnji, telekomu-nikacijama i željeznici. Strani ulagači obeshra-breni su nedostatkom pravne regulative pa se stvorila svojevrsna inve-sticijska barijera.Tako nelikvidnost, kao najčešće apostrofiran problem, nije isključi-vi generator poteškoća u poslovanju, mnogo veći problem je manjak inve-sticijske klime.U 2009. godini proveli smo snažne mjere sma-njenja troškova poslova-nja kao i optimiziranje asortimana. Ove godine maksimalno smo se fo-kusirali na otvaranje no-vih tržišta i certificiranje naših novih proizvoda na tim tržištima, budu-ći da smo početkom go-dine u Zagrebu otvorili novi pogon za proizvod-nju energetskih kabela srednjeg i visokog napo-na, jedinstven po tehno-logiji i kapacitetima. Ove ćemo godine ostvariti proizvodnju od otprilike 14.500 tona, što je osam posto više nego lani. Prodaju u tekućoj go-dini obilježile su i niže prosječne prodajne cije-ne od planiranih, najvi-še zbog pritiska uvozne konkurencije. Godina 2011. neće donijeti brze i velike promjene u visi-ni i strukturi investiranja, ponajprije zato što nema mnogo gotovih projeka-ta sa svim potrebnim do-zvolama, ali i zato što je izborna godina pa će jav-ni interes biti usmjeren na politička, a tek potom na gospodarska pitanja.

U 2011. čeka nas i dalje oštra borba na domaćem i inozemnim tržištima, u planu je ugovaranje i re-alizacija nekoliko zna-čajnih poslova, a radimo i na pripremi projekta re-

alizacije izgradnje nove tvornice na području Za-grebačke županije. Ipak, sljedeću godinu ćemo u najvećoj mjeri iskoristi-ti za ulazak na nova tr-žišta.Bit ćemo aktivni i na svim domaćim projek-tima na kojima sinergij-ski djelujemo s ostalim domaćim proizvođači-ma energetske opreme i izvođačima (vjetroelek-trane, projekti podmor-skih kabela...).U Hrvatskoj postoji vi-sok investicijski potenci-jal u sektoru, pa se ovom prigodom može pozvati zainteresirane potencijal-ne subjekte, prije svega Vladu i financijski sek-tor, da se uključe aktiv-no u finalizaciju potreb-nih projekata i osmisle prihvatljive modele fi-nanciranja koji će polu-čiti brz gospodarski rast i omogućiti očuvanje rad-nih mjesta.

DARKO BELIĆ, DIREKTOR ELKA KABELA

Otvorili smo novi pogon, a radimo i na pripremi izgradnje nove tvornice na području Zagrebačke županije

U Hrvatskoj postoji veliki investicijski potencijal

Pad investicija i gos-podarske aktivnosti na svim razinama odrazio se i na kompaniju Tehnix kroz pad narudžbi i ugo-vora na domaćem tržištu. Propadanje tvrtki stvori-lo je veći negativni uči-nak likvidnosti te naplate dugovanja za isporuče-nu robu, strojeve i opre-mu. Krizni porez dodat-no je negativno utjecao na konkurentnost. No, mi smo napravili vrlo ja-san plan prilagođavanja situaciji na nekoliko po-slovnih pravaca: smanji-li smo sve troškove koji nisu nužni, povećali ka-pacitet prodaje, posebice u izvozu, uložili u razvoj novih proizvoda i tehno-logija, pojačali marke-ting na globalnom trži-štu, motivirali ljude kroz obuku i selekciju kvali-tete. Osim toga, zamije-

nili smo kratke financij-ske obveze dugoročnima te uložili u modernu teh-nologiju strojne obra-de. Sve to osiguralo nam je stabilno poslovanje u drugoj polovini ove go-dine. Povećali smo ka-pacitet proizvodnje za 20 posto uz iste troško-ve poslovanja te ulaganja u nova tržišta, primjerice Rumunjsku i Srbiju gdje se dobro prodaju naši proizvodi. Hrvatska politika i Vlada u dubokoj su krizi zbog dugotrajnog neznanja u

vođenju gospodarske po-litike. To je jedan od naj-važnijih čimbenika kri-ze u Hrvatskoj, koja se produbila svjetskom kri-zom. Neznanje, zaobila-ženje istine, krivi potezi, rasipništvo bez rezulta-ta, pljačka u svim javnim

sektorima, skupe uslu-ge javnih poduzeća, neu-činkovito vođenje države i njenih institucija dove-li su do sloma gospodar-stva. Nisu krivi radnici ili službenici u tim poduze-ćima, nego poslovodstva

i politika koja je kraj-nje neodgovorno trošila ono čega nemamo. Sve to ugrozilo je gospodarstvo koje bi zapravo trebalo biti u fokusu brige svake vlasti koja želi dobro sebi i narodu. No, može nas pokrenu-ti funkcionalna znanost okrenuta proizvodnji i izvozu, ulaganje u proi-zvodnju, izvoz i supsti-tuciju uvoza, preustroj vlasti lokalne uprave i in-stitucija države, restruk-turiranje javnih poduzeća te ulazak u EU i surad-nja sa susjednim zemlja-ma. Potrebno je razvijati industrijsku Hrvatsku na temeljima tržišne ekono-mije, ulagati u industrij-ske inovacije i nove proi-zvode. Treba ulagati u tri sektora industrije – prera-đivačku, agro i turističku industriju.

Ostvarili smo zada-ne poslovne ciljeve i za-dovoljni smo dosadaš-njim rezultatima Optima Telekoma u 2010. godi-ni. Ukupan broj korisni-ka Optima Telekoma po-peo se na 280.000 te smo uvjerljivo najveći i najja-či alternativni operator na domaćem tržištu teleko-munikacija. Sličan trend rasta poslovanja očekuje-mo i u idućoj godini.U 2011. planiramo ostva-riti rast tvrtke od 15 posto, a broj korisnika poveća-ti na 300.000. Očekujemo da će u 2011. rasti zahtje-vi korisnika za sve boljom i kompletnijom telekomu-nikacijskom uslugom. Optima Telekom će u 2011. dvostruko poveća-ti ulaganja iz tekućeg po-

slovanja kako bi sagradio 270 kilometara novih op-tičkih vodova s ciljem po-većanja kvalitete usluge i dostupnosti korisnici-

ma. Svojim potencijalom Optima trenutačno pokri-va 44 posto tržišta, što je znatno više od ostalih al-ternativnih operatora, a cilj je postati dostupan na više od 50 posto potenci-jalnog tržišta. Time će se zaokružiti petogodišnji investicijski ciklus nakon čega se očekuje intenziv-niji rast prihoda i broja korisnika. Telekomunikacijski sek-tor je jedna od rijetkih grana koje i u nepovolj-nim gospodarskim uvje-tima pokazuju sposobnost za rast. Tržište telekomu-nikacija je u 2010. dose-glo vrijednost od 15 mi-lijardi kuna. Međutim, liberalizacija tržišta još nije u potpunosti zaživjela i to koči brži razvoj trži-

šta. Pojedine telekomuni-kacijske kompanije i dalje uživaju pozamašnu tržiš-nu protekciju. Vjerujemo kako će se u duhu pribli-žavanja Hrvatske EU-u to promijeniti kako bi alter-nativni operatori napokon mogli igrati ravnopravnu tržišnu utakmicu. Ako Hrvatska planira ući u EU do 2013., trenutačna i buduća vlada morat će požuriti s gospodarskim reformama kako bi doma-ćim privrednicima olak-šale poslovanje i time im omogućile brži rast. Na-ime, domaćoj ekonomi-ji potrebna je nova vizi-ja fiskalne politike koja će rasteretiti poduzetnike i gospodarstvo usmjeriti prema značajnijem rastu i razvoju.

ĐURO HORVAT, PREDSJEDNIK UPRAVE TVRTKE TEHNIX

MATIJA MARTIĆ, VLASNIK I PREDSJEDNIK UPRAVE OPTIMA TELEKOMA

Kratke financijske obveze zamijenili smo dugoročnima te uložili u modernu tehnologiju strojne obrade

Telekomunikacijski sektor je jedna od rijetkih grana koje su i u nepovoljnim

uvjetima sposobne za rast

Hrvatska je u krizi zbog dugotrajnog neznanja u vođenju gospodarske politike. Može nas pokrenuti funkcionalna znanost okrenuta proizvodnji i izvozu, ulaganje u proizvodnju, izvoz i supstituciju uvoza

Moramo razvijati industrijsku državu

Potrebna je nova vizija fiskalne politike

“Nisu krivi radnici ili službenici u poduzećima, nego poslovodstva i politika koja je neodgovorno trošila ono čega nemamo.”

Đuro Horvat, predsjednik Uprave Tehnixa

17

Đuro Horvat, predsjednik Uprave Tehnixa


“Ovo je bila još jedna izgubljena godina. Situacija se neće bitno promijeniti ma tko dobio izbore.”

Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje

U 2010. godini imali smo povećanje prodaje od petnaestak posto u odno-su na 2009. Međutim, gle-dajući ukupno poslovanje hrvatskih poduzeća, godi-na je bila jako loša, vrlo teška i protekla je u gr-čevitoj borbi za opstanak većine tvrtki, pokušaju zadržavanja radnih mjesta te stalnoj borbi s nelikvid-nošću. Recesija u 2010. kod nas je specifična. Ri-ječ je o samo našoj krizi, hrvatskoj, i ta kriza nije povezana sa svjetskom. Vlada nije prepoznala sve slabosti hrvatskog gos-podarstva tako da, prema mom mišljenju, nije po-duzela potrebne mjere za poboljšanje gospodarske klime. Kad je riječ o mje-

rama Vlade za gospodar-ski oporavak, čak ne bih govorio o oporavku, jer ti problemi su stalni, s ob-zirom na to da naše gos-podarstvo ni prije svjet-ske krize nije bilo zdravo. Vladine mjere nisu doni-jele ništa novo. Ostale su u uredima, ministarstvima

i agencijama. Uz to, u rje-šavanju glavnog proble-ma našeg gospodarstva, a

to su velike kamate, Vla-da nije napravila ništa. Jamčim da bi jedno jako i zdravo gospodarstvo po-put njemačkog u roku od jedne godine ušlo u rece-siju kada bi njihove tvrt-ke imale kamate na kre-dite kao naše. Smatram da iduće godine još neće-mo ući u Europsku uniju, tako da se to neće odra-ziti na prilike u poslova-nju. Ulaskom u Uniju za

našu tvrtku će se otvori-ti tržište, nestat će kvote, carine, smanjit će se nelo-jalna konkurencija, ali će i konkurencija isto tako lakše ući na naše tržište. Međutim, mi mislimo da organizacijom proizvod-nje možemo nadvladati tu konkurenciju. U 2011. godini planira-mo tehnološki unaprije-diti proizvodnju. Osim toga, povećat ćemo pro-met u prodaji proizvoda od meda kao i ljekovitih proizvoda na bazi meda. Također, namjeravamo početi s razvojem linije za kozmetiku na bazi meda i maslinovog ulja. Sto-ga nas čekaju daljnja po-boljšanja poslovanja naše tvrtke.

Ovo je bila još jedna izgubljena godina za hr-vatsku ekonomiju. Propu-šteno je vrijeme da se pro-vedu reforme koje bi bile temelj za bar malo bolju poslovnu klimu, kad je okruženje ionako vrlo teš-ko zbog globalne recesi-je. Najave iz Vlade da će se napokon nešto učiniti, odaslane početkom godi-ne, nisu se potvrdile. U posljednjih 15 godina, sve su vlade prvo nastoja-le svidjeti se što širim slo-jevima stanovništva. Nije bilo važno koliko to ko-šta i kamo će nas takva potrošnja odvesti. Pa čak nas ni kriza, kad je došla

do vrhunca, nije natjerala na racionalni zaokret. Ništa dobro od mjera eko-nomske politike zato ne očekujem ni dogodine. Ulazimo u izbornu godi-nu kad su potezi i vlasti i opozicije uglavnom jed-naki i svode se na nadme-tanje u dodvoravanju bi-račkom tijelu. Situacija se neće bitno promijeniti ma tko dobio izbore. Toliko smo vremena pro-tratili da nam više ne po-mažu ni neka rješenja koja bi u drugom vreme-nu bila rutinska. Nema više koristi ni od deval-vacije kune. Da se o te-čaju vodilo računa na vri-jeme, možda bi on bio poticajan za proizvođa-če. Sad kad smo ovisni o stranim deviznim krediti-ma, ne samo građani nego i dobar dio poduzeća, ne-mamo kud. Ako kuna ot-klizne, i tvrtke optereće-ne kreditima naći će se u škripcu. Zbog odgađanja

reformi gubimo i na rej-tingu, tako da će i spaša-vanje naše ekonomije biti skuplje i neizvjesnije. Potezi kojima se nastojalo ublažiti ovu veliku krizu očito su bili nedorečeni i nedovoljno promišljeni. Priča o velikom rastereće-nju svela se na smanjiva-

nje dva-tri neporezna na-meta, što je marginalna stvar. Mnogo se očekivalo od modela A, B, C... Po-kazalo se da će banke uvi-jek biti spremne dati no-vac onim tvrtkama kojima taj novac zapravo nije nu-žan. Oni drugi ostali su na vjetrometini. I dalje ima-mo rigidno radno zakono-davstvo, a poduzetnici su

prepušteni sami sebi. Sli-jedi nam i novi energetski udar koji će nas učiniti još nekonkurentnijima. Slažem se s onima koji kažu da je jedan od izla-za u povećanom inve-stiranju. No kako ići u ulaganja kad nisu ukinu-te glavne administrativ-ne prepreke. Tek kad su-stav uredimo kako spada, moći ćemo koristiti bla-godat ulaganja i rezulta-tat koji ona donose. Ni-šta dobro za privrednike ne očekujem u idućoj go-dini. Bit će, naravno, ne-kog prostora koji će nam omogućiti da preživimo. No mi koji se bavimo biznisom zaslužili smo mnogo bolje i mogli bi-smo napraviti mnogo više kad nas ne bi sputavao okoštali institucionalni okvir. A oni koji su zadu-ženi da se o njemu brinu, ne znaju kako ga učiniti elastičnim i ponovno pro-duktivnim.

Promatrajući iz aspek-ta naše tvrtke, ovu poslov-nu godinu ocijenio bih za-dovoljavajućom. Pritom moramo priznati da smo mi jedno od rijetkih podu-zeća kojima je kriza išla na ruku. Tvrtka Rudan bavi se uštedama energe-nata, prije svega vode, i to po ESCO modelu. Tek u vrijeme krize većina po-duzeća počinje razmišlja-ti o uštedama i tada nastu-pa naša tvrtka. Naravno, to ne znači da želimo da

kriza potraje, ali smo si-gurni da će i nakon zavr-šetka recesije poduzeća imati drukčiji stav prema troškovima poslovanja pri čemu su energenti sve veća stavka.Osnove ekonomije nam govore da se poveća-nje dobiti stvara ili po-većanjem prihoda ili smanjenjem troškova. Hr-vatska se treba kretati u oba smjera. S jedne strane treba poticati privatne in-vesticije, a s druge strane smanjivati troškove jav-nog sektora. Razvoj po-duzetništva tu ima značaj-nu ulogu i potrebno je pod hitno smanjiti sve fiskal-ne i parafiskalne namete. Smatram da je vrijeme ne-oliberalne ekonomije ne-povratno prošlo te da na-stupa vrijeme kada država mora jasno odrediti svoje strateške ciljeve, a onda prepustiti poduzetnici-ma da se razvijaju u tom smjeru.

Naši planovi za 2011. ve-zani su uz proširenje u re-giji, ali isto tako i na utvr-đivanje vodeće pozicije u Hrvatskoj. Neprekid-no unaprjeđujemo ponu-du uvrštavajući nove pro-izvode i usluge te time širimo krug potencijalnih klijenata. Drugim riječi-ma, ulaganje u intelektu-alni kapital je najisplati-vije ulaganje u današnje doba. Hrvatska se ne može us-poređivati sa zemljama poput Brazila, Rusije, In-dije i Kine po cijenama proizvoda i radne snage, ali može u proizvodima s visokim udjelom dodat-ne vrijednosti i intelektu-alnog kapitala. Stoga se ne bih olako odrekao na-ših brodogradilišta jer si-gurno imamo i tradiciju i kvalitetu koja može kon-kurirati na svjetskom trži-štu. Potreban je samo novi pristup u menadžmentu tih poduzeća i budućnost je za njih osigurana. Ono što nas posebno ve-seli je promjena svijesti vodećih ljudi državnih i javnih poduzeća. Posto-je odlični primjeri novih uprava Hrvatske elektro-privrede i HŽ Infrastruk-ture, a siguran sam da će takvih primjera biti sve više. Tek kada svi počnu tako razmišljati, stvorit će se preduvjeti za uspje-šan gospodarski oporavak i izlazak iz slijepe ulice u kojoj se sada nalazimo.

DAVOR KARNINČIĆ, SUVLASNIK I DIREKTOR TRENTONA

IVAN MILOLOŽA, PREDSJEDNIK UPRAVE TVORNICE MUNJA

GRACIANO RUDAN, PREDSJEDNIK UPRAVE TVRTKE RUDAN

U rješavanju glavnog problema gospodarstva, a to su visoke kamate, Vlada nije učinila

ništa

Banke će uvijek biti spremne dati novac tvrtkama kojima taj novac zapravo nije nužan

Neprekidno unaprjeđujemo ponudu uvrštavajući nove proizvode i usluge te time širimo krug potencijalnih klijenata

Toliko smo vremena protratili da nam više ne pomažu ni neka rješenja koja bi u drugom vremenu bila rutinska. Nema više koristi ni od devalvacije kune

Vladine mjere ostale su u uredima

Još jedna izgubljena godina

Izlaz iz slijepe ulice je u promjeni svijesti

Mi smo jedno od rijetkih poduzeća

kojima je kriza išla na ruku - radi

ušteda koje nameće


“Neovisno o ulasku u Europsku uniju, posao se neće odraditi sam. Trebamo se svi otrgnuti od starih razmišljanja i zasukati rukave.”

Vesna Pavletić, direktorica tvrtke Pavletić

Što se tiče poslovanja u ovoj godini, vrlo smo zadovoljni budući da ne samo da nismo otpuštali djelatnike zbog recesije, već smo, upravo suprot-no, zaposlili novih 60 dje-latnika. Osjetili smo kri-zu u jednom trenutku kad nam je pao promet, ali smo taj manjak nadokna-dili pronalaženjem novog kanala prodaje. To nam je smanjilo dobit i pove-ćalo troškove, ali uspjeli smo podmiriti sve obveze pa je ukupan dojam jako dobar. Nije bilo nikakvih smanjenja plaća, odlučili smo da tvrtka na sebe pre-uzme sav teret krize.

Mislim da ljudima koji žele raditi treba omogućiti rad u što kraćem roku, što jednostavniji i bez puno birokracije. Kad se govo-ri o pristupu Hrvatske Eu-ropskoj uniji, treba ljudi-ma osvijestiti činjenicu da se, neovisno o tome,

posao neće odraditi sam. Trebamo se svi otrgnu-ti od starih razmišljanja i zasukati rukave. Svaki poticaj države je dobro-došao, ali treba imati do-bru ideju - bez toga ništa. A na državi je da to pre-pozna.

Plan za 2011. nam je pro-širiti liniju proizvoda Bi-ocrystal® (prva podloga za spavanje s kristalima) koji je sjajno prihvaćen. Već smo krenuli u razvoj novih proizvodnih lini-ja - Biocrystal Home, Bi-ocrystal Professional te Biocrystal Beauty & We-llness. Na testiranju je i Biocrystal Canine, prva podloga za pse s kristal-nom strukturom. U tije-ku su i pregovori za sport-sku liniju Biocrystal Sport s potpisom jednog pozna-tog sportaša. U Hrvatskoj uskoro započinjemo su-radnju s tvornicom u No-voj Gradiški, što nas ra-duje zbog otvaranja novih radnih mjesta. Veliku pri-liku vidimo u izvozu pa planiramo maksimalno pojačati prisutnost u Eu-ropi, a pokažu li se dobri rezultati, i dalje. Trenu-tačno izvozimo u Ameri-ku, Njemačku, Austriju, Belgiju i Nizozemsku.

Gospodarske prilike i trendovi kojima smo u Hrvatskoj svjedočili tije-kom protekle godine ne ostavljaju mnogo prosto-ra za optimizam u 2011. kad je riječ o kretanju ma-kroekonomskih pokaza-telja. Statistike govore o padu potrošnje, industrij-ske proizvodnje i zaposle-nosti. Proračun za iduću godinu pokazuje realno planiranje prihoda, no ras-hodi su i dalje previsoki i nisu bitno mijenjani u od-nosu na 2010. Ono što po-sebno zabrinjava je prora-čunski deficit i izostanak značajnije razvojne kom-

ponente u planiranju ras-hoda. Smatram da svako novo zaduživanje države može biti samo razvojno usmjereno. Nebrojeno se puta ističe kako su u Hr-vatskoj nužni bolni rezo-vi, što je točno, ali se time nitko ozbiljno ne bavi. Važno je također osvije-stiti da samo rezovi nisu dovoljni. Ako se smanji broj zaposlenih u javnoj upravi, ako se poduzeća koja sustavno nisu u sta-nju servisirati svoje ob-veze pošalju u stečaj, do-datni broj nezaposlenih može se riješiti jedino za-pošljavanjem kroz nove

projekte i nove investici-je. S obzirom na ograni-čene mogućnosti države, rast treba tražiti u stra-nim investicijama. Hrvat-ska ima dobre logističke i geografske pretpostav-ke, ali Vlada mora stvoriti atraktivno poslovno okru-ženje, klimu i infrastruk-

turu koja će privući velike investitore. Država ras-polaže značajnim resursi-ma koji nisu u gospodar-skoj funkciji, a koje bi, i to ne primarno privatiza-cijom, morala angažira-ti kako bi stvorili dodanu vrijednost. Kad je riječ o Atlan-tic Grupi, očigledno je da ona svojim rezultati-ma iskače iz depresivnog gospodarskog okruženja. Naravno, utjecaj krize nije moguće sasvim izbje-ći, pa su i naši investitori dosad navikli na znatnije stope rasta Atlantic Gru-pe, ali je činjenica da smo

u iznimno nepovoljnom gospodarskom okruženju i u 2010. uspjeli ostvariti

rast. U ovoj godini Atlan-tic Grupa je akvizicijom Droge Kolinske postala jedna od vodećih kompa-nija u prehrambenoj in-dustriji regije sa 640 mili-juna eura konsolidiranog prihoda, od čega 20 posto ostvarujemo na području Zapadne i Sjeverne Euro-

pe te Rusije, no rast bismo i u 2011. godini ostvarili i bez akvizicije. Razlog su tome pravovremeno pro-vedeni procesi restruktu-riranja i pažljivo razvije-na strategija poslovanja koja koristi prednosti na-šeg proizvodnog portfelja i razvijene distribucijske tehnologije, a koja podra-zumijeva i fleksibilnost u promijenjenim uvjetima. Naravno, kao znatno pro-širena kompanija na po-dručju cijele regije očeku-jemo dodatno i sinergije koje proizlaze iz integra-cije Droge Kolinske u su-stav Atlantic Grupe.

Kao i u posljednjih ne-koliko godina, i 2010. go-dinu obilježavaju poslje-dice ne samo gospodarske već, nažalost, sveuku-pne društvene krize koja je obuhvatila sve slojeve društva i države, a kao re-zultat toga nastao je po-remećaj svih vrijednosti i odnosa u društvu.Unatoč neizvjesnosti, koja je posebno pogodi-la uslužni sektor i turi-zam, Ilirija je u prvih 10 mjeseci ostvarila približ-no iste poslovne rezulta-te u usporedbi s istim raz-dobljem lani, što u ovim okolnostima smatram uspjehom, posebno zato što je ipak riječ o turistič-kom sektoru.Za 2010. godinu mogu slobodno reći da je godi-na u kojoj se nisu ostva-rili najcrnji scenariji, ali će se zasigurno dogoditi kao posljedica nečinjenja i nedonošenja dugoročnih i sustavnih mjera ne samo

na razini gospodarske po-litike već i svih mjera i odluka bitnih za relativ-no normalno funkcionira-nje društvenih i gospodar-skih sfera u našoj državi.Nažalost, ne vidim do-voljno odlučnosti i hra-brosti za donošenje teš-kih, ali nužnih mjera koje bi tvrtkama, poduzetnici-ma i investitorima olak-šale poslovanje. Stoga za 2011. godinu nemam ve-lika očekivanja jer even-tualne mjere ionako bi došle prekasno, a njihovi učinci ne bi donijeli želje-ni efekt. Stoga će se Ilirija kao i u 2010. godini oslo-niti isključivo na vlasti-

te rezerve i mogućnosti, a samim time će nam po-slovne odluke biti u funk-ciji očuvanja dugoročne poslovne stabilnosti.U nadolazećoj godini ulo-žit će se znatna sredstva u pripremu turističke sezo-ne 2011. posebno u nau-tičkom i kamping sektoru s ciljem podizanja kvali-tete i unaprjeđenja cjelo-kupne usluge u skladu s

visokim standardima naše ponude. Pored toga veći dio investicija odnosit će se na infrastrukturno ure-đenje i održavanje svih objekata kao i web mar-keting i promociju naše ponude putem društvenih mreža.

VESNA PAVLETIĆ, DIREKTORICA TVRTKE PAVLETIĆ

EMIL TEDESCHI, PREDSJEDNIK UPRAVE ATLANTIC GRUPE

GORAN RAŽNJEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ILIRIJA BIOGRAD

Veliku priliku vidimo u izvozu

pa planiramo maksimalno

iskoristiti započeti ekspanzivni izvoz i pojačati prisutnost

u Europi,

Važno je osvijestiti da samo rezovi nisu dovoljni

Ne vidim dovoljno odlučnosti za donošenje teških mjera

Bolnim rezovima još se nitko ozbiljno ne bavi. Nova zaduživanja države moguća su ali samo za razvoj. Mnogi potencijali države još nisu u gospodarskoj funkciji, a iskoristiti ih možemo i bez privatizacije

Ilirija će se osloniti isključivo na vlastite rezerve u funkciji očuvanja dugoročne poslovne stabilnostiLjudima koji žele raditi treba omogućiti što jednostavniji rad

I najbolji poticaj može uništiti loša ideja

Vlada mora stvoriti okružje za investiranje

Nisu se ostvarili najcrnji scenariji

19


“Svi oni unutar privatnog sektora koji su se oslonili na vlastite snage, preživjeli su i očito je da su izgrađeni na žilavim temeljima.”

Ivana Vukelić, Hangar 7

U slučaju B.neta, po-slovna 2010. bila je izni-mno uspješna. Finan-cijsku godinu završili smo 30. rujna s ukupnim EBIT-om od 14,67 mili-juna kuna te ostvarenom dobiti čime smo postali prvi hrvatski “alternativ-ni” telekom operator s po-zitivnim poslovanjem. Ta-kvi rezultati posljedica su zdravog rasta i promišlje-nog poslovanja te ponude usluga koja je u kriznim vremenima posebno od-govarala hrvatskim gra-đanima i tvrtkama.Od hrvatskog gospodar-stva u sljedećoj godini ne možemo očekivati mnogo zbog jednostavne činje-nice da se radi o izbornoj godini u kojoj vlada neće

ići u nužne velike struk-turne zahvate. To zna-či da nas očekuje godi-na stagnacije u kojoj neće biti značajnijih ulaganja i ekonomskog rasta, a sa-mim tim niti značajnijeg pada nezaposlenosti.U telekomunikacijskoj in-dustriji primjetan je trend pada prosječne zarade po korisniku, što je posebno izraženo u mobilnoj indu-striji, a takvo ozračje de-finitivno nije inspirativno za velika ulaganja. Sma-tramo stoga da će ope-

ratori primarno raditi na tome da zadrže trenutač-nu kvalitetu usluge te će ulagati u nove tehnologije onoliko koliko je potreb-no za pokrivanje važnih područja i prirodnog rasta korisnika.

U 2011. godini B.net po-novno planira rasti u sva tri segmenta, a uz nedav-no preuzimanje satelitske platforme Total TV svoje usluge vezane uz televizi-ju sada ćemo moći nudi-ti uz nacionalnu pokrive-nost. Očekujemo daljnji nastavak rasta broja ko-risnika brzog interneta i fiksne telefonije jer sve više naših korisnika ka-belske televizije uviđa prednosti korištenja dual play i triple play usluga.Možemo reći da je naša hibridna, optičko-koaksi-jalna mreža posve spre-mna za nove izazove i skoru nadogradnju brzim tehnologijama, ali riječ je o razdoblju od sljedećih nekoliko godina. U 2011. uvest ćemo novosti, po-put videa na zahtjev i po-vezanih usluga, a ponudu sve češće kombiniramo i s online aspektom nude-ći korisnicima podršku i pomoć putem društvenih mreža. Osim toga usko-ro ćemo predstaviti i nove web stranice.

Prolaskom prvog vala ekonomske krize, tržište se na neki način konso-lidiralo i strah je pomalo nestajao. Samim time se pokrenulo i tržište. Iz tog razloga je u ovoj godi-ni zabilježen blagi porast prometa nekretninama u odnosu na prošlu godinu, koja je bila iznimno loša poslovna godina.Svi mi na neki način pri-željkujemo da se ovakva ekonomska situacija, od-nosno negativni trend u gospodarstvu napokon

preokrene, da krenemo uzlaznom putanjom pre-ma gospodarskom opo-ravku. To će se dogoditi tek re-guliranjem porezne poli-tike, uklanjanjem barijera ulaganjima i jasnom ori-jentacijom države na one gospodarske grane koje nam jamče brži ekonom-ski oporavak, a samim time i smanjivanje ne-zaposlenosti, povećanje izvoza, pokretanje gospo-darstva i izlazak iz eko-nomske krize.

Kako su djelatnosti moje tvrtke trgovina i uslu-ge, zapravo, servis našim klijentima, mi smo u ne-zavidnoj situaciji jer uve-like ovisimo o ekonom-skim kretanjima tržišta.

Stoga u sljedećoj godi-ni očekujem i priželjku-jem pokretanje investici-ja i oživljavanje tržišta, a time i povećanje obuj-ma posla za moju tvrt-ku. Biliškov nekretnine planiraju raditi na jačem marketingu, daljnjem stručnom usavršavanju kadra, kao i udruživa-nju, te pratiti sve vode-će sajmove nekretnina u Europi kako bismo sta-li ukorak s jakom konku-rencijom na tržištu u na-šem sektoru.

Očito je da će se 2010. godinu pamtiti po malo čemu dobrom. Država je u segmentu servisa podu-zetnicima zatajila gura-jući glavu u pijesak pred krizom i problemima. Mjere koje su poduzete uglavnom su kozmetičke

i dolaze sa zakašnjenjem. Svi oni unutar privatnog sektora koji su se osloni-li na vlastite snage, pre-živjeli su i očito je da su izgrađeni na žilavim te-meljima. No, čini se da je takvih malo.S obzirom na našu ve-ličinu i pristup radu, na vrijeme smo konsolidi-rali poslovanje i rigoro-znim smanjenjem troško-va uspjeli ostvariti blagi rast od pet posto. Iako to zvuči dobro, treba imati u

vidu sve što nismo uspje-li realizirati. Ipak, zadrža-vamo optimizam i nadu da će nam 2011. donijeti poboljšanje. Nažalost, po-kazalo se da je ekonom-ska politika u Hrvatskoj prije svega jadna i jefti-na politika koja ekonomi-ju doživljava kao temu za prepucavanje s neistomi-šljenicima. Vlada je i da-lje u svom svijetu negira-nja, a mi bismo htjeli da u 2011. godini učine pomak naprijed. Državne mje-re moraju rezultirati po-većanjem konkurentnosti, proizvodni i industrijski sektor treba maksimalno rasteretiti i konačno odra-diti bolne rezove. Naža-lost, ne vjerujemo previ-še u to jer dok ne dođe do

promjene u glavama koje čine političku sferu, na-pretka neće biti. Nama treba hibridno vodstvo i bijela, složena svjetlost u vođenju države, a ne po-djela na plave, crvene, žute, crne koji vuku svaki na svoju stranu. Bez toga sve mjere, strategije, pu-tevi izlaska iz krize i kre-iranja zdrave ekonomije ostaju mrtvo slovo na pa-piru.Dio planova koje nismo uspjeli ostvariti sigurno ćemo prebaciti za 2011. U prvom kvartalu bit ćemo oprezniji i poslovati u strogom režimu štednje, a nakon toga, ako klima bude povoljnija, bit ćemo agresivniji. Cilj nam je ostvariti rast od 10 posto, što predstavlja zlatnu sre-dinu između očekivanja i mogućnosti. Proizvodi u izdavaštvu i visokoj teh-nologiji koji su u završ-noj fazi postaju dostupni našim klijentima počet-kom 2011. i vjerujemo da će nam omogućiti potreb-nu konkurentnost.

Za sva društva Uljanik Grupe poslovna godina na izmaku bila je očekiva-no teška, zahtjevna i pre-puna izazova. Budući da smo isključivo orijentira-ni na izvoz, u najmanju ruku očekujemo realni-ji tečaj kune kako ona ne bi kontinuirano umanji-vala konkurentnost naših, prema svim drugim pa-rametrima, konkurentnih proizvoda. Takvo konku-rentno gospodarstvo tre-bala bi pratiti brža i učin-kovitija administracija.

Planovi za sljedeću godi-nu usmjereni su na zadr-žavanje pozicije u surovoj tržišnoj utakmici što je u postojećim okvirima izni-mno zahtjevan, ali ostva-riv poslovni cilj.

ADRIAN JEŽINA, PREDSJEDNIK UPRAVE B.NETA HRVATSKA

JASMINKA BILIŠKOV, DIREKTORICA BILIŠKOV NEKRETNINA

IVANA VUKELIĆ, DIREKTORICA HANGARA 7

HRVOJE MARKULINČIĆ, DIREKTOR ULJANIK - ZAJEDNIČKIH POSLOVA

Primjetan je trend pada prosječne

zarade po korisniku, a to nije inspirativno

za ulaganja

Vladine mjere su kozmetičke,

država je u servisu poduzetnicima

zatajila

Operatori će primarno raditi na tome da zadrže trenutačnu kvalitetu usluge te će, korak po korak, ulagati u nove tehnologije

Treba nam hibridno vodstvo i bijela, složena svjetlost u vođenju države, a ne podjela na plave, crvene, žute i crne

Pred nama je godina stagnacije

Priželjkujem pokretanje investicija

Glava je još u pijesku

Zadržati poziciju u surovoj utakmiciPlaniramo raditi na jačem marketingu, daljnjem usavršavanju kadra i udruživanju, kako

bismo stali ukorak s jakom konkurencijom na tržištu

20 POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.


Godinu 2010. može-mo ocijeniti uspješnom, u prvom redu zbog otvo-renja novih proizvodnih pogona čime smo potpu-no tehnološki moderni-zirali tvornicu, poveća-li kapacitete proizvodnje i produktivnost rada. To povećava konkurentnost, što znači i nove ugovo-re i nove poslove, uz što se naravno veže poveća-nje dobiti. Istodobno smo smanjili i troškove, ponaj-prije zato što smo do sada radili na dvije lokacije,

od čega smo na onoj od 120.000 četvornih meta-ra u centru Zagreba imali velike troškove komunal-nih i ostalih naknada. Pre-seljenjem na jednu loka-ciju više nema dupliranja pojedinih službi, a smanjit će se troškovi transporta koji su postojali zbog dvi-je lokacije. Iako je prese-ljenje djelomično utjeca-lo na obujam proizvodnje, a time i na poslovni rezul-tat u 2010. godini, ono je bilo nužno. Naime, nji-me smo stvorili sve uvjete za uspješno poslovanje u budućnosti i pozicionira-nje TŽV Gredelja kao li-dera u projektiranju, pro-izvodnji i modernizaciji svih vrsta tračničkih vozi-la u ovom dijelu Europe i šire. Tržište u našoj bran-ši se povećava, sve više

zemalja kreće u izgrad-nju nove ili moderniza-ciju postojeće željeznice, otvaraju se novi koridori i željeznica sve više dobiva prednost pred cestovnim i zračnim prometom. Mi tu vidimo svoju šansu i oče-kujemo povećanje poslo-va za Gredelj. Smatramo da smo lideri u projekti-ranju, proizvodnji i po-pravku željezničkih vozi-la u ovom dijelu Europe. Udio stranih tvrtki u uku-pnim narudžbama je oko 25 posto. Sve smo prisut-niji na stranim tržištima i sva su nam interesan-tna. Trenutačno posluje-mo u BiH, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji, Italiji, Mađar-skoj, Češkoj, Bugarskoj... Sve smo prisutniji i na tr-žištima Istoka i tu očeku-jemo veće poslove (Ma-lezija, Irak, Iran, Libija, Sirija, Tajland...) U tome nam je potrebna i veća pomoć države u obliku gospodarske diplomaci-je. Na primjer, ulaganja u modernizaciju željezni-ca u Maleziji, Egiptu, Si-riji ili Libiji vrijedna su po 10 milijardi dolara, a op-ćepoznato je da se samo uz snažnu ulogu držav-ne diplomacije mogu do-biti tako veliki poslovi. Dobrodošlo je aktivni-je sudjelovanje u pomoći svim našim izvoznicima u otvaranju novih tržišta.

“Bilo je važnije poznavati nekoga tko ima utjecaja u politici kako bi se osigurali poslovi, umjesto da konkurencija izbrusi najbolje ponude.”

Slobodan Ljubičić, tvrtka Fumija

U odnosu na očekivani odgovor o kriznoj 2010. godini, bilo bi dobro ista-knuti da je 2010. za hrvat-sko gospodarstvo u osno-vi povijesna prekretnica. Naime, upravo u 2010. došlo je do otrežnjenja hr-vatskog gospodarstva od hrvatske dnevne politike. Bitna odluka i bitna sla-bost našeg gospodarstva svih ovih godina bila je njegova impliciranost po-litičkim sadržajem. Veli-ki državni projekti su ra-đeni po klijentelističkom modelu tako da pojedine tvrtke po netržišnim krite-rijima razvijaju svoje po-slovanje. Bilo je važnije poznavati nekoga tko ima utjecaja u politici kako bi se osigurali poslovi umje-sto da konkurencija iz-brusi najbolje ponude. S druge strane, politika je iz potrebe vladanja često

puta oportunistički i per-misivno tretirala sindikal-ne zahtjeve koji su prak-tički gurali poslovanja u još veće dubioze (primje-rice, u hrvatskim škvero-vima). Stoga držim da je tekuća poslovna godina iznimno krizna, ali i ka-tarzična te da će pomoći rješavanju stvari.Uvjeren sam da do ve-ćeg boljitka u 2011. godi-ni neće doći. Sve pomoć-ne aktivnosti iz domene ekonomske politike, po-rezne politike, državnih mjera i slično ne mogu same po sebi pokrenuti gospodarski razvoj. Bit-no je da gospodarstvenici, emancipirani od potrebe da svoje poslove rješava-ju uglavnom računajući na neku političku simbio-zu, izađu na realno tržište, a to znači svjetsko. Da bi-ste funkcionirali na svjet-

skom tržištu, morate moći ispuniti sveopće i speci-fične uvjete te, što je naj-važnije, izabrati nišu koja će biti dugoročno održiva. Za takve odluke ne treba kalkulirati. Tu je svakako potrebna pomoć vrhun-skih stranih konzultanata koji po naravi svog glo-

balnog iskustva mogu po-moći u odabiru kvalitetne i održive niše.Naša tvrtka koja je ori-jentirana na poslove s ne-kretninama na jadranskoj obali, točnije izgradnju pojedinih budućih turi-

stičkih projekata, očekuje liberalizaciju postojećih administrativno-birokrat-skih uvjeta, kako bi pro-jekti imali bolju dina-miku. Nakon što je demistificirana priča o demokratizaciji luksu-za, tražimo našu održivu nišu isključivo u domeni bogatije klijentele s jedne strane i internacionaliza-ciji ljudske infrastruktu-re s druge strane. Vjeruje-mo da je Hrvatska uistinu najbolji akvatorij na svije-tu i to trebamo tržišno im-plementirati.

Već prošle godine smo znali da će 2010. godi-na biti lošija u odnosu na 2009. Zbog loše postav-ljenih kriterija, nismo do-bili sredstva iz modela A i B Vladine pomoći tvrt-kama u poteškoćama što je rezultiralo nelikvidno-šću, grčevitom borbom za održavanje zaposlenosti i nastojanjima da se zadr-ži što veći broj djelatnika. Zahvaljujući većem obuj-mu posla u drugoj polovi-ni godine uspjeli smo odr-žati plan koji je 35 posto manji od realizacije u od-nosu na 2008. godinu, te 15 posto manji u odnosu na 2009. godinu. Uz velike napore, na vri-jeme smo završili kom-pletan remont megajahte za grčkog brodovlasni-

ka, novogradnju za NP Brijuni, katamarane za norveško tržište i poslo-ve na više od 130 brodo-va. Nadalje, uspjeli smo s bankama dogovoriti re-

programe kredita te oče-kujemo da će i država omogućiti obročnu ispla-tu obveza jer je to najma-nje što može učiniti da bi pomogla poduzetnicima u ovom trenutku. To s pra-vom očekujemo jer smo mi proizvodna izvozno orijentirana tvrtka. NCP izvozi više od 65 posto proizvoda i usluga. Zapo-šljavamo preko 320 dje-latnika kojima redovito isplaćujemo plaće. Uko-liko netko prepozna naš potencijal i ako se ostva-ri sve navedeno, očekuje-mo mirniju 2011. godinu.Prema najavama očeku-jemo i 10 do 15-postotni rast prihoda u odnosu na 2010. godinu te povećan udio izvoza. Od države očekujemo da nam omo-

gući izravnu pomoć kako bismo lakše izašli iz kri-ze, nastavili s ulaganjem u nove projekte i krenuli sa zapošljavanjem novih djelatnika. Imamo spre-mne projekte čijom bi re-alizacijom zaposlili do-datnih 50 djelatnika.Konkretni planovi su nam nastavak proizvodnje ka-tamarana za norveško tr-žište i ugovaranje novih poslova na području jah-ti i megajahti te prošire-nje naših usluga. Što se tiče konkurentnosti, već je ova godina pokazala da smo konkurenti svim eu-ropskim brodogradilišti-ma i to ne cjenovno, jer mi nismo najjeftiniji, već kvalitetom usluga i roko-vima završetka ugovore-nih poslova.

IVAN TOLIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TŽV GREDELJA SLOBODAN LJUBIČIĆ, SUVLASNIK TVRTKE FUMIJA

GORAN PRGIN, VLASNIK I PREDSJEDNIK NCP GRUPE, ŠIBENIK

Tržište u našoj branši se povećava,

željeznica sve više dobiva prednost i u

tome vidimo svoju šansu za povećanje

poslova

Bitno je da gospodarstvenici

izađu na realno tržište, a to znači

svjetsko

Država bi trebala omogućiti obročnu isplatu obveza, jer to je najmanje što

može učiniti

Imamo spremne projekte čijom bi realizacijom, uz sadašnjih 320, zaposlili dodatnih 50 djelatnika

Najvažnije je izabrati dugoročno održivu nišu

Očekujemo mirniju godinu

Veliki poslovi mogu se dobiti samo uz pomoć diplomacijeOtvorenjem novih proizvodnih pogona povećali smo konkurentnost, što znači i nove ugovore i nove poslove

U 2010. godini došlo je do otrežnjenja hrvatskog gospodarstva od hrvatske dnevne politike, što je bila bitna slabost svih ovih godina

“Bilo je važnije poznavati nekoga tko ima utjecaja u politici kako bi se osigurali poslovi,


“Razvoj novih proizvoda znatno smanjuje realizaciju, ali ujedno stvara dobru podlogu za poslovanje u idućem razdoblju.”

Mladen Balić, vlasnik Tehnohita

Prošla poslovna godina za Tau on-line završila je u skladu s očekivanjima. U pojedinim područjima značajno smo izmijeni-li strategiju, što je u vrlo kratkom roku donijelo pozitivne rezultate. Kako poslujemo na nekoliko različitih tržišta i sva su imala pad, zadovoljni smo što smo na svima zadrža-li ili povećali tržišni udio, a na nekima smo ima-

li i apsolutni rast. Plano-vi za novu poslovnu godi-nu su na razini poslovanja prošle, odnosno planira-mo blagi rast. Kako smo dio međunarodne korpo-racije Daily Mail & Ge-neral Trust, kojoj poslov-na godina završava 30. rujna, prva dva mjeseca nove poslovne godine su već iza nas i možemo reći da smo zadovoljni ostva-renim. S obzirom na situ-aciju u Hrvatskoj, okre-nuli smo se regionalnoj suradnji što je donijelo dobre rezultate. Od kon-kretnih projekata izdvo-jio bih regionalni Virtu-alni dan karijera i znanja, održan početkom listopa-

da, koji smo organizira-li u suradnji s partnerima iz Srbije i BiH. Naravno, nećemo zanemariti ni ra-zvoj usluga za domaće tr-žište i cijelu godinu pla-niramo izlaziti s novim rješenjima. Što se uvjeta poslovanja i situacije u Hrvatskoj tiče, s obzirom na dosadašnje ponašanje Vlade i izbo-re koji se najavljuju tek za kraj 2011., nije realno očekivati brže promjene u ekonomskoj politici iako bi bile poželjne. Država bi svakako trebala raste-retiti realni sektor gospo-darstva, te bi trebalo pre-stati s praksom kupovine glasova kroz nedjelova-nje, odnosno loše djelo-vanje u javnom sektoru. Što se provođenje reformi više odgađa, to će izlazak iz krize biti bolniji i du-gotrajniji. Predlažem dra-stično smanjenje troškova u javnom sektoru, te da-vanje poticaja investicija-ma. Pritom, ako se anali-zom utvrdi da je potrebno, treba i otpustiti višak za-poslenih u javnom sekto-ru, a te ljude zbrinuti, ško-lovati i učiniti sve da se ponovno vrate na tržište rada. Daljnje zaduživanje dr-žave i lokalne uprave tre-balo bi biti minimalno, osim u slučajevima gdje bi sredstva bila izrav-no ili neizravno usmje-rena u investicije. Tako-đer, banke, koje su sada sklone kreditirati državu jer tako sigurno i povolj-no ostvaruju povrat, tre-bale bi pokušati osigurati više sredstava za poduzet-ništvo, pa i uz preuzima-nje određenih rizika. Dr-žava treba stvarati okvire i poticati, ali poduzetnici su ti koji trebaju nositi ra-zvoj društva.

Predviđajući razmjere globalne i trajanje nacio-nalne gospodarske krize, još krajem 2009. godine smo započeli, a tijekom cijele 2010. provodili oz-biljno unutarnje restruk-turiranje i organizirali se na način koji potiče mak-simalnu financijsku disci-plinu. Unatoč tome, a uz to i smanjivanju troško-

va i neulaženju u poslove za koje nismo mogli dobi-ti adekvatna jamstva, bilo je teško poslovanje zadr-žati na razini prijašnjih godina. Važno je da pri tome nitko nije bio otpu-

šten, nego smo i zaposli-li nekoliko novih kvalitet-nih ljudi.Ne vidim da se poduzelo nešto što bi ozbiljno pota-knulo gospodarski rast, a što bi već sljedeće godi-ne moglo olakšati poslo-vanje pa stoga smatram da će 2011. biti još teža. Čak i kada država poduz-me ozbiljne mjere za po-većanje gospodarskog ra-sta, posebno na poticanju investicijskih ciklusa koji će angažirati domaće gra-đevinarstvo, te drastično smanji javnu potrošnju, bit će potrebno nekoliko godina da pozitivne učin-ke osjete tvrtke veličine Alarm automatike.No, mi smo tvrtka rođe-na i odrasla u tržišnim uvjetima. Rizike poslo-vanja smo disperzirali na tri profitna centra od kojih čak dva posluju regional-

no. To nam omogućava da dobra iskustva stečena na jednom prenesemo na drugo tržište. Kao izvo-znici jesmo stimulirani, no veća podrška bi nam dobro došla za bolji pla-sman proizvoda i usluga u zemlje regije. Na tržištu Europske unije već poslujemo pa je ned-vojbeno da će nam pristu-panje olakšati rad u ze-mljama EU-a. S druge strane, konkurencija na nacionalnom tržištu bit će još oštrija i za nju se već nekoliko godina ozbiljno pripremamo. U 2011. godini krećemo s boljom unutarnjom orga-nizacijom koja nam omo-gućava da i domaćem i regionalnom tržištu pri-stupimo na način primje-ren potrebama. Kao alat konkurentske prednosti vidimo vlastitim snaga-

ma razvijen softver ABSi-stemDCi®. Riječ je o sof-tveru koji omogućava potpunu integraciju svih sustava tehničke zaštite u jedinstveno nadzorno i upravljačko sučelje, i koji je interesantan mnogim korisnicima.Ako u Hrvatskoj rast BDP-a bude 1,5 posto, iduće godine planiramo organski rast veći od 20 posto u zemlji, a u regiji veći i od 50 posto - nešto organski, nešto kroz akvi-zicije, a nešto i kroz spaja-nja s tvrtkama u regiji.

Kroz poslovnu 2010. godinu prošli smo pre-ma unaprijed definiranom planu. Budući da smo još u 2009. godini prilično točno predvidjeli obujam i strukturu narudžbi, kao i svoje mogućnosti, nismo imali poteškoća u 2010. godini. Stoga će i finan-cijski rezultati biti u ma-lom postotku bolji. Ipak, izvozni rezultati će nam biti nešto slabiji nego 2009. godine jer smo pri-premali veliki broj novih proizvoda i uzoraka. Uz ostalo, na ovogodišnjem sajmu namještaja Ambi-enta na Zagrebačkom ve-lesajmu izložili smo novu liniju uredskog namješta-ja izrađenu od slavonskog oraha i kaljenog stakla, proizvedenu u suradnji s dizajnerom Krunoslavom Kovačem. Na Ambijenti

je namještaj dobio bron-čanu plaketu i diplomu Mobil optimum za ino-vativnost, a zanimanje su već pokazali kupci iz niza zemalja. Razvoj novih proizvoda znatno smanjuje realiza-ciju, ali ujedno stvara do-bru podlogu za poslova-nje u idućem razdoblju. U ovoj godini smo također imali i investicije u nove alate i opremu, ali i one su bile nastavak već prije de-finiranog plana razvoja. U 2011. godini planiramo

zatvoriti ranije započeti ciklus investicija tako da očekujem nekoliko pozi-tivnih pomaka. Zbog za-vršetka razvojne faze, na kraju koje ćemo u znat-noj mjeri povećati svoj kapacitet, u sljedećoj go-dini planiramo izaći i na

neka nova izvozna tržišta. Drvna branša još je proš-le godine među prvima osjetila krizu, posebice proizvođači koji su pre-težno izvozno orijentira-ni. U ovoj godini se govo-ri o blagom oporavku, ali zasad je teško raspolagati

preciznim informacijama. Naša tvrtka ipak bilježi konstantan rast od osni-vanja, bez obzira na kri-zu, no mi smo mala tvrtka koja više ovisi o snalažlji-vosti svog vodstva nego o tržišnim prilikama. Mjere državne politi-ke koje najviše utječu na naše poslovanje, kao uo-stalom i na poslovanje tvrtki u gotovo svim ze-mljama, su tečajna politi-ka, potpore za ulaganja te potpore za izvoz. Mi smo i u ovoj godini zaposli-li jednog novog radnika, a početkom sljedeće bit će zaposlen još jedan. To, naravno, nije puno u ap-solutnom iznosu, ali ako jedna mala tvrtka koja ima 12 radnika zaposli dva nova, ona je povećala broj zaposlenih za više od 15 posto.

IGOR ŽONJA, PREDSJEDNIK UPRAVE TAU ON-LINE BORIS POPOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ALARM AUTOMATIKE

MLADEN BALIĆ, VLASNIK TEHNOHITABanke bi trebale pokušati osigurati

više sredstava za poduzetništvo, pa

i uz preuzimanje određenih rizika

Mi smo mala tvrtka koja više ovisi o snalažljivosti svog vodstva nego o tržišnim prilikama

Konkurencija na nacionalnom tržištu bit će još oštrija i za nju se već nekoliko

godina pripremamo

Predlažem drastično smanjenje troškova u javnom sektoru, te davanje poticaja investicijama

Kao izvoznici jesmo stimulirani, no veća podrška bi nam dobro došla za bolji plasman proizvoda i usluga u zemlje regije

Okrenuli smo se regionalnoj suradnji

Smatram da će 2011. biti još teža

S novim proizvodima prema oporavku


“Svaki privrednik zna koliko je truda i mudrosti potrebno uložiti da bi se ostvario rezultat, a od vladajućih struktura takvo se djelovanje ne može ni naslutiti.”

Barbara Cerinski, direktorica Eos-Matrixa

Unatrag nekoliko go-dina svjesni smo da je brodogradnja jedan od prioritetnih problema u gospodarstvu. Ranije se optimizam temeljio na či-njenici da su se strateške odluke mogle donositi u uvjetima konjunkture, a samim time i na činjenici da su izvori sredstava za financiranje restrukturira-nja i promjena bili dostu-pni. Međutim, 2008. na 2009. postali smo svjesni činjenice da je sve lošije

nego što smo mogli i za-misliti i postavljalo se pi-tanje koliko će recesija ići daleko i duboko.Godina koja se približava kraju je godina zaustav-ljanja negativnih trendo-va u Hrvatskoj i razvo-ja svijesti kroz učenje na makroekonomskim greš-kama iz prošlosti. Stvo-rena je kritična masa u društvu koja je svjesna potrebe pokretanja pro-izvodnje, ponajprije za izvoz. U idućoj godini

određivat će se strateški pravci. Jedan od razvoj-nih ciljeva je reindustri-jalizacija i zapošljava-nje, jer su svi svjesni da se jako gospodarstvo tre-ba temeljiti i na jakom realnom sektoru koji ima kupce za svoje proizvo-de na svjetskom tržištu. Da bi se ostvario poziti-van pomak, trebamo do-seći konkurentnost svjet-skog tržišta, a do toga se može doći samo poticaj-nom makroekonomskom

politikom usmjerenom na proizvodnju za izvoz i nužno, u sadašnjim uvje-tima, novim ulaganji-ma svježeg novca. Uz sve postojeće proble-

me potrebno je provesti i uspješnu privatizaciju brodogradnje u relativno kratkom roku, te uz po-moć strateškog partnera provoditi restrukturira-nje. Bez uspješne privati-zacije nije moguće izgra-diti tržišno konkurentno produktivno poduzeće i gospodarstvo, no priva-tizacija bez istodobnog i efikasnog djelovanja pravne države ne može ostvariti željeni cilj. Sve te izazove moguće je pre-

vladati uz optimizam koji se budi na temelju činje-nica da je tržište EU-a i svjetsko tržište ili izaš-lo iz krize ili je na putu izlaska. Činjenica je da nema-mo previše izbora. Potre-ban je dugoročan i ustra-jan rad koji će se temeljiti na analitičkom uvidu u novu industrijsku politiku u EU-u, na praćenju tren-dova na svjetskom tržištu i na regulatornim aktivno-stima hrvatske vlade.

U 2010. godini gospo-darska je kriza pokazala svoje pravo lice i dotaknu-la sve pore privrednog sek-tora, kao i građanstva. Na-žalost, obećanja Vlade za ovu godinu - potpora tvrt-kama koje se nađu u teš-koćama, očuvanje svakoga radnog mjesta i otvara-nje novih, odnosno potpo-ra malom i srednjem po-duzetništvu – nisu dobila očekivani zamah i nisu bit-no utjecala na opću sliku. U idućoj godini ne očeku-jem osjetne pozitivne pro-mjene. Do danas su treba-le biti pokrenute mjere i projekti koji bi svoj efekt trebali pokazati u 2011. godini, no to se, naža-lost, nije dogodilo. Vla-dajuće strukture fokusirat će se na nadolazeće izbo-re, dok će realizacija gos-

podarskih programa i pro-jekata i sljedeće godine ostati sa strane. Potraje li izborni zanos predugo, možemo se veseliti ako do mjerljivih pozitivnih pro-mjena dođe u drugoj po-lovini 2012. godine, a sve prije toga razdoblja bilo bi ravno čudu. Svaki uspješ-ni privrednik koji je ostva-rio svoje ciljeve i ciljeve svoje kompanije jako do-bro zna koliko je truda, vremena, znanja i mudro-sti potrebno uložiti da bi se rezultat ostvario, a vje-rujem kako će se mnogi sa mnom složiti da se od

vladajućih struktura takvo djelovanje, koje je nužno za izlazak iz duboke krize, ne može ni naslutiti. Kroz svakodnevne kon-takte sa zaduženim sta-novništvom svjedoči-

mo rastu nezaposlenosti i smanjenju platne spo-sobnosti. Unatoč očekiva-nom rastu baze klijenata, posebno u B2B segmen-tu, ne očekujemo značaj-ne pozitivne promjene u rokovima plaćanja, s ob-zirom na vidno smanjenje platne sposobnosti malih i srednjih poduzetnika i na povećani trend pokretanja stečajnih postupaka i li-kvidacija tvrtki. Također, sljedeća poslov-na godina bitno ovisi i o tečaju kune, koji u ovom trenutku svakako utječe na likvidnost privrednika i njihovu mogućnost plaća-nja dospjelih dugovanja. U takvim okolnostima za očekivati je da će mnogi gospodarstvenici zatraži-ti profesionalnu pomoć u naplati potraživanja, tako da će EOS u nadolazećoj godini nastaviti s otvara-njem novih radnih mjesta svih profila zaposlenika. Na taj ćemo način barem malo pridonijeti pozitiv-nim promjenama koji-ma se nadamo i koje želi-mo svim poduzetnicima u 2011. godini.

Možda ne bih mogao ocijeniti koliko je proš-la godina bila bolja ili lo-šija s aspekta prodaje jer sam zbog izrazito loše na-plativosti potraživanja na dubrovačkom području, koje je moje domicilno područje, obustavio op-

skrbu dijela dosadašnjih partnera. Mogu samo reći da je godina bila obilježe-na neuspješnom naplatom potraživanja do kojih, bo-jim se, neću ni doći. Da nije bilo ovakve situaci-je, vjerojatno ne bih imao nikakav pad u odnosu na 2009. godinu. No, prema mojim procjenama i ono-me što zaključujem iz raz-govora s kolegama, došlo je do određenog poreme-ćaja na tržištu. Smatram da će ubuduće visoku kva-

litetu vina moći ostvariti samo oni koji mogu nad-zirati svoje nasade i vino-grade. Iako nisam enolog, mogu s ponosom istaknuti da sam uzoran vinogradar koji uvijek osigura najbo-lju sirovinu, a ona je nu-žan uvjet za postizanje vrhunskih rezultata u po-drumu. Bez obzira na to što postoje i drukčija mi-šljenja, ja sam zadovoljan suradnjom s Konzumom i mogu reći da sam zahva-ljujući tom trgovačkom lancu održao likvidnost.Od države očekujem da ne ponovi pogrešku koju je napravila početkom li-stopada raspisivanjem vrlo čudnog natječaja oko subvencioniranja otku-pa grožđa, koji je trajao osam dana i to, zamisli-te, u trenutku kada je ber-ba u punom intenzitetu i kada nije poznato koliko se grožđa može otkupiti. Ne očekujem previše od države iduće godine jer je riječ o izbornoj godini kada se izvode samo koz-metičke promjene. Podr-žavam proces udruživa-nja vinara te očekujem da

se to smisleno i kvalitetno provede. Isto tako, oče-kujem angažman drža-ve u smjeru smanjenja cr-nog tržišta jer se donekle i osjeća angažman države u tom smislu. Podržavam zahtjeve ugostitelja da ih se porezno rastereti.U idućoj godini namje-ravam investirati u novu miniliniju, a odavno pla-nirana gradnja nove vina-rije čeka bolja vremena. U tome nas sputavaju pro-storni planovi koji od nas zahtijevaju gradnju vina-rija u industrijskim zona-ma. Donositelji regulative morali bi voditi računa o specifičnostima jer je ne-logično da se vinarije ne mogu graditi unutar vino-grada, kako je to praksa u mnogim vinarskim ze-mljama.

MATEO TRAMONTANA, PREDSJEDNIK UPRAVE BRODOTROGIRA

BARBARA CERINSKI, DIREKTORICA EOS-MATRIXA IVICA RADOVIĆ, VLASNIK RADOVIĆ VINA, OREBIĆ

Unatoč očekivanom rastu baze klijenata,

ne očekujemo značajne pozitivne

promjene u rokovima plaćanja

Nelogično je da se vinarije ne mogu

graditi unutar vinograda, kako je

to praksa u mnogim vinarskim zemljama

U idućoj godini određivat će se strateški pravci. Jedan od razvojnih ciljeva je reindustrijalizacija i zapošljavanje, jer su svi svjesni da se jako gospodarstvo treba temeljiti i na jakom realnom sektoru koji ima kupce za svoje proizvode na svjetskom tržištu

Naučimo iz svojih makroekonomskih grešaka

Potraje li izborni zanos, pozitivne promjene tek u 2012.

Nema kvalitetnog vina bez najbolje sirovine

2323

24 Broj 3659 , 20. prosinca 2010. Privredni vjesnik

Zbog recesije se po-slovanje tijekom godi-ne odvijalo u otežanim uvjetima. Upravljanje u uvjetima krize podra-zumijeva primjenu ko-rektivnih mjera i rezanje troškova gdje god je to moguće kako bi se saču-vala likvidnost i moguć-nost servisiranja tekućih potreba tvrtke. No, una-toč krizi, umjesto planira-nog gubitka, godinu ćemo ipak zaključiti pozitivnim rezultatom, što smatram uspjehom. U ovoj godini imali smo primopredaju četiriju novih brodova za prijevoz suhih tereta, po dva iz Kine i Južne Koreje, ukupne nosivosti od oko 144.700 tona. Na taj na-čin smo pomladili flotu i učinili je konkurentnijom.Što se tiče pristupa Europ-skoj uniji, mogu reći da nam se ništa u poslovanju neće promijeniti. Mi smo

već odavno u Europi jer smo u svoj ustroj već ugra-dili svjetske standarde koji su slični ili jednaki onima koji se primjenjuju i na brodovima brodara iz Eu-ropske unije. Naše zako-nodavstvo je s Pomorskim zakonikom usuglašeno sa zakonima EU-a, što znači da smo izjednačeni i ima-mo iste uvjete poslovanja. Naši dugoročni planovi odnose se na jačanje i mo-dernizaciju flote te druge aktivnosti koje su defini-

rane još u doba konjunktu-re. Unatoč krizi, koja će na globalnom pomorskom tr-žištu, prema našem mišlje-nju, potrajati sve do kra-ja 2012. godine, planovi se uspješno ostvaruju. U 2011. godini očekujemo isporuku dvaju novih pro-duct carriera od po 52.000 tona nosivosti iz Rijeke, a

još imamo u narudžbi dva slična tankera koji će nam stići iz Južne Koreje. Time se za sada zatvara ciklus ugovorenih novogradnji i ostvaruje naš cilj izgradnje mlade i suvremene flote koja će zadovoljiti sve za-htjeve globalnog tržišta.S velikim interesom očeku-jemo odgovor Vlade na prijedlog brodogradilišta Uljanik i Brodosplit za iz-gradnju dvaju tankera tipa Aframax za našu tvrtku, što bi bilo izvrsno rješenje za sve zainteresirane, a po-gotovo za brodograditelje, budući da znamo u kakvoj su danas situaciji. Temeljni posao naše tvrt-ke je prijevoz tekućih i suhih tereta svim morima svijeta. Uspješno radimo za najveće svjetske kom-panije-unajmitelje i cilj nam je stalno ulagati i na pomorskom tržištu zadr-žati visoku poziciju koju danas imamo.Poslovi izvan naše osnov-ne djelatnosti su remont brodova gdje smo s bro-dogradilištem Uljanik većinski vlasnici u Vik-toru Lencu, a namjerava-mo izgraditi i rekreacij-sko-zdravstveni centar u Ninu.


“Frustrirajuće je da zakon dozvoljava nekome da osnuje tvrtku, uđe u velike dugove, zatvori tu tvrtku i bez posljedica otvori drugu.”

Gordana Puhelek, Notebook Centar Micronis

Iznimno smo zadovolj-ni što ćemo, bez obzira na zahtjevne poslovne prili-ke, poslovnu 2010. godi-nu završiti uspješno, s oko 10 posto boljim rezultati-ma u odnosu na prošlu. Što se tiče 2011. godi-ne, prema trenutačnim pokazateljima u našem gospodarstvu, očekuje-mo slične poslovne re-zultate kao i u ovoj go-dini. Ipak, nadamo se

konkretnim promjenama u društvu koje bi pomo-gle oporavku i razvoju ekonomije te time pri-donijele boljem poslova-nju. Potrebne su promje-ne u javnom sektoru, ali i u obrazovanju. Tvrtke su opterećene brojnim na-metima i potrebno je ra-steretiti ih kako bi mogle više ulagati u sebe i svoj razvoj te im ujedno osta-viti dostupnima povoljne

izvore financiranja. Pi-tanje likvidnosti nas sve muči, kultura neplaćanja je općeprisutna i njoj tre-

ba stati na kraj. Isto tako, frustrirajuće je da zakon dozvoljava nekome da osnuje tvrtku, uđe u ve-like dugove, zatim zatvo-ri tu tvrtku te bez ikakvih posljedica i odgovornosti otvori drugu.S obzirom na to da kra-jem ove godine ulazi-mo u projekt otvaranja HP brand store trgovine u Arena centru, prve HP trgovine u Hrvatskoj, a u

idućem razdoblju namje-ravamo otvoriti još jednu trgovinu, i dalje ćemo se fokusirati na prijenosna računala i dodatnu opre-mu kao na naš temeljni proizvod po kojem smo kupcima prepoznatljivi. Konkurentnost na trži-štu održavat ćemo i dalje stručnom i kvalitetnom uslugom. Tu ponajprije mislim na naše educirane i pristupačne djelatnike,

no i na cjelovitu uslugu održavanja i servisiranja računala koju korisnicima pružamo u suradnji s na-šom sestrinskom tvrtkom Zel-Cos koja se bavi iz-gradnjom i održavanjem IT sustava. Kvalitetni ka-drovi i stručna usluga te-melj su našeg poslovanja na kojem ćemo nastavi-ti graditi poslovanje i u godinama koje su pred nama.

Naši dugoročni planovi odnose se na jačanje i modernizaciju

flote, kako bi ona zadovoljila sve

zahtjeve globalnog tržišta

GORDANA PUHELEK, DIREKTORICA NOTEBOOK CENTRA MIKRONIS

Nadamo se konkretnim promjenama u društvu koje bi pomogle oporavku i razvoju ekonomije te time pridonijele boljem poslovanju

Potrebno je rasteretiti tvrtke

Ova je godina bila teš-ka, no srećom bolja od prošle i može se reći da je poslovanje portala bilo uspješnije, posebice sada pred kraj godine. Kriza je značajno usporila tržište rada pa se tako smanjila i količina ponuđenih radnih mjesta, otkazi su prido-nijeli povećanju ponude radne snage, a ta razlika osjetila se i na posao.hr. Manjak slobodnih radnih mjesta za sobom povlači manje oglasa od kojih po-sao.hr zarađuje, a prido-damo li tome činjenicu da su se s dolaskom krize re-zali marketinški budžeti, može se istaknuti i sma-njenje oglašavanja – tako da nas je kriza pogodila na dvije fronte. No, u ovu smo godi-nu krenuli ciljano prema akvizicijama novih klije-nata, predstavljanjem no-vih usluga i paketa uslu-ga prilagođenih situaciji na tržištu i potrebama kli-jenata čija su poslovanja jednako pogođena kri-zom. Iznimno nam je dra-go što smo jedna od tvrt-ki koja je, unatoč realnim

očekivanjima pada poslo-vanja, uspjela unaprijedi-ti i poboljšati poslovanje. To će biti velika prednost u razdoblju nakon stabili-zacije tržišta. Opće je mišljenje da je politički vrh naše drža-ve usmjeren na vlastitu održivost, a ne na dobro-bit građana. HZZ je donio mjere kojima potpomaže prvo zapošljavanje mla-dih osoba bez radnog sta-ža, dugotrajno nezaposle-ne osobe, osobe iznad 50 godina i slično, no teško je poticati zapošljavanje kada ne postoje dugoroč-ni strateški planovi gos-podarske politike na dr-žavnoj razini koji svojom realizacijom trebaju stvo-riti nova radna mjesta. Dr-žava bi se svakako trebala usmjeriti na proizvodnju

i izvoz te tako generirati nova radna mjesta, a tada ni zapošljavanje ne bi bilo problem. Također, treba dobro razmisliti o rasho-dima države koji su pre-veliki. Posao.hr u 2011. plani-ra započeti nove projek-te koji će pomoći i po-sloprimcima da budu konkurentniji na tržištu rada, ali i poslodavcima da u najkraćem periodu pronađu najkvalitetnije i najsposobnije zaposleni-ke. Također, planiraju se nastaviti i uspješni pro-jekti kao što su Siguran start, Zapošljavanje u tu-rizmu, regionalna konfe-rencija HR summit i izbor za HR menadžera godi-ne. Naglasak će se stavi-ti na što bolje umrežava-nje HR zajednice, te na edukaciju posloprimaca i njihovu konkurentnost na tržištu rada. Novi modeli oglašavanja, iskoristivost socijalnih mreža za pro-nalazak posla i novi ve-liki klijenti koji dolaze u Hrvatsku, samo su neki od planova za iduću go-dinu.

IVE MUSTAĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE TANKERSKE PLOVIDBE ZADAR SAŠA JURKOVIĆ, DIREKTOR PORTALA POSAO.HR

Teško je poticati zapošljavanje kada ne postoje dugoročni planovi gospodarske politike koji trebaju stvoriti nova radna mjesta

Ništa se neće promijeniti: mi smo već odavno u Europi

U 2011. - novi projekti i za posloprimce i za poslodavce

24


“Najviše je podbacilo graditeljstvo, što je naša osnovna djelatnost. Da sve ne bi bilo tako tužno, pomogla nam je dobra maslinarska godina.”

Ante Duvnjak, tvrtka Vodice

Ovo je prva godina koju možemo od prvog do zadnjeg dana okarakteri-zirati kao godinu negativ-nih trendova i suočavanja s posljedicama kolap-sa gospodarskog sustava. Svi smo očekivali kako će nas kraj godine ponov-no vratiti na staze pa ma-kar i minimalnog rasta, ali očito je kako smo daleko od toga. U takvim uvjeti-ma moramo se zadovoljiti s poslovanjem koje je po prihodima slično prošlo-godišnjem. No, s vedrije strane ovi rezultati poka-zuju kako je Combis sa-čuvao tržišnu žilavost te ostaje snažno fokusiran i jak na otvorenom tržištu. Sve što vidim oko sebe govori da će 2011. biti još izazovnija. Odgađa-nje ulaska u šire reforme samo spušta početnu toč-

ku još niže te samim time čini izlazak iz krize, kao i naznake prvih pozitivnih pomaka, još udaljenijima. Nadalje, ne očekujem po-većanje izvoza. Smatram kako će porezna politika u najboljem slučaju osta-ti jednako restriktivna te u tom smislu očekujem po-većanje nezaposlenosti i daljnje smanjenje vanj-skih ulaganja u Hrvatsku. Naime, mišljenja sam kako nas očekuje ponov-ni val smanjenja investi-cija u IT infrastrukturu. S druge strane, segment

ICT usluga ipak će doži-vjeti nešto manji pritisak, no zacijelo će i tu cjenov-na konkurentnost dove-sti do nepovoljnijih kraj-njih rezultata. Stoga mogu reći kako vjerujem da nas, u najmanju ruku, očekuje godina stagnacije ICT tr-žišta, što, nažalost, ne is-ključuje teške dane za tr-žišno slabije tvrtke. Combis će, unatoč mno-gim izazovima, inzistirati na ambicioznom pristupu tako da se iskreno nadam kako ćemo povećati po-slovanje. To bi ujedno značilo da ćemo poveća-ti i tržišni udio budući da će brojne slabije ICT tvrt-ke ostaviti prostor za rast uspješnijima. Combisov glavni cilj u 2011. godini svakako je zadržati razvi-jene kompetencije i ste-čene tržišne pozicije. Ne treba zaboraviti da ICT segment ostaje bitna po-luga provođenja reformi te alat za bolju kontrolu troškova i lakše uprav-ljanje poslovnim subjek-tima. Ono što Combisu zasigurno ide u prilog je novi prostor integracije telekomunikacijskih i ICT rješenja koji nam dodatno otvara naša strateška po-zicija unutar HT grupe. U tom smislu treba oče-kivati tehnološke novite-te. Zaključno, Combis će u 2011. ostati bitan čim-benik u regionalnom ICT poslovanju te poslovno jaka i stabilna tvrtka.

IVAN GABRIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE COMBISA

Odgađanje ulaska u šire reforme samo spušta početnu točku još niže te samim time čini izlazak iz krize još udaljenijim

Očekuje nas godina stagnacije ICT tržišta

U poslovnoj 2010. go-dini, koja je bila izrazito teška, uspjeli smo održati pozitivno poslovanje una-toč tome što nam dio kapa-citeta uljare nije bio isko-rišten, a graditeljski dio nije bio angažiran. Naj-više je podbacilo upravo graditeljstvo, što je naša osnovna djelatnost. Pogo-tovo je podbačaj bio izra-žen u izgradnji objekata. U tom je dijelu nastav-ljen trend smanjene potra-žnje, što je za posljedicu imalo smanjenje cijena na razinu dampinga. Jasno je da se na taj način nisu mogli pokriti ni osnov-ni troškovi, tako da o za-radi ne možemo govoriti.U trgovini građevinskim materijalom imali smo

promet negdje na razini 2009. godine, čime mo-žemo biti zadovoljni. Ono što zabrinjava je činjenica da je taj pad u odnosu na 2008. godinu iznosio oko 40 posto.Da sve ne bi bilo tako tuž-no, pomogla nam je dobra maslinarska godina. Nai-

me, urod maslina ove go-dine je oko 80 posto veći od uroda 2009. godine. Zbog toga smo više nego

zadovoljni, jer smo u ovoj kampanji prerade masli-na preradili više od 1400 tona i proizveli 210.000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja, što je 80 posto više nego prethodne godine.S obzirom na veliki broj kišnih dana u rujnu, li-stopadu i studenom, ma-slinari su osim bogatim urodom zadovoljni i ran-dmanom, koji se kretao

od 14 do 17 posto. Sve to je bilo praćeno odličnom kvalitetom dobivenog ulja ekstra djevičanske kvali-tete.U 2011. godini očekuje-mo, ili se barem nadamo, nešto većim narudžbama u graditeljskom sektoru. To je ono što očekujemo od države jer graditeljska aktivnost u velikoj mje-ri ovisi o aktivnostima na državnoj razini, poput javnih i velikih infrastruk-turnih projekata.S obzirom na trenutačnu situaciju i na krizu u na-šoj tvrtki, ne očekujemo bitno povećanje prihoda. Stoga ćemo biti zadovolj-ni ako 2011. godina bude na razini ove poslovne go-dine.

ANTE DUVNJAK, VLASNIK I DIREKTOR TVRTKE VODICE

Nadamo se nešto većim narudžbama

u graditeljskom sektoru, koji uvelike

ovisi o državi

Ono što Combisu zasigurno ide

u prilog je novi prostor integracije

koji nam je otvoren unutar HT grupe

Spasila nas maslina

Unatoč izrazito zahtjev-nom okruženju u kojem se našlo hrvatsko gospo-darstvo i unatoč nespor-nom padu standarda gra-đana, Hrvatska poštanska banka može biti zadovolj-na 2010. godinom. Poče-tak godine bio je obilježen tek započetim naporima banke da zatečeno stanje iz 2009. dovede u željene okvire i na onu polaznu točku iz koje se moglo, s povjerenjem u vlastite snage, krenuti u pozitiv-nom smjeru. Očekujemo da će 2011. donijeti bolje uvjete u ma-krookruženju, stabilniju i poticajniju klimu kako bi-smo i na mikrorazini mo-gli ostvariti poslovne ci-ljeve. Cilj bi trebao biti da čitavo okruženje - gos-podarsko, financijsko pa i pozitivno raspoloženje stanovništva - zajedno stvori uvjete koji će voditi prema nacionalnom gos-

podarskom oživljavanju. Hrvatska bi, na valu novih investicija i novih modela ulaganja, u 2011. godini mogla započeti gospodar-ski oporavak, no stope ra-sta BDP-a vjerojatno neće prelaziti minimalnih jedan do dva posto. Ipak, i takav bi rast trebao potaknuti veću potražnju za krediti-ma, naročito u drugom di-jelu godine. Kamatne sto-pe, i aktivne i pasivne, nastavit će već započeti trend blagog pada. HPB će sam kraj 2010. dočekati s ostvarenom do-kapitalizacijom u visini od 450 milijuna kuna tako da

možemo reći kako u 2011. godinu ulazimo s vrlo do-brim polaznim osnovama. Povećanjem kapitala ban-ke stvorene su pretpostav-ke za snažnije pokretanje novog kreditnog ciklusa, s kreditnim potencijalom koji premašuje četiri mi-lijarde kuna. HPB plani-ra tijekom 2011. ostvariti rast bruto kredita od preko 10 posto, i to iz dva ključ-na sektora: gospodarstva kojemu je banka tradici-onalno najviše okrenuta, ali i sektora stanovništva, kojem sada plasiramo sve znatniji iznos sredstava, a tu planiramo i daljnji po-rast, posebno zbog naših vrlo povoljnih uvjeta kre-ditiranja, kao i štednje. Smatramo važnim ista-knuti kako su naši klijen-ti i tijekom teških godi-na koje su iza nas iskazali iznimno veliko povjerenje i lojalnost banci, što nam daje poticaj za još hrabrije

poslovne planove u nado-lazećim godinama.Naši neposredni ciljevi i zadaci u 2011. godini od-nosit će se na poboljšanje pristupačnosti i kvalite-te usluge postojećim, ali i novim klijentima. Usmje-rili smo se prema poveća-

nju prodajnih distributiv-nih kanala kroz otvaranje novih poslovnica, šire-nje bankomatske mreže te eventualno franšizne ugovore. Naša je zadaća u skladu s prikupljenim i analiziranim podaci-ma kreirati odgovarajuću uslugu i proizvod, a takvo ponašanje treba posta-ti naša ključna prednost i konstanta u poslovanju.

ČEDO MALETIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HPB-a

Hrvatska bi u 2011. mogla započeti gospodarski oporavak. Čak i minimalne stope rasta BDP-a od jedan do dva posto trebale bi potaknuti veću potražnju za kreditima

Lagani uzlet na valu novih investicija

HPB planira tijekom 2011. ostvariti rast bruto kredita od preko 10 posto

25


“Nažalost, nismo dosegnuli dno krize i 2011. će biti godina istine za mnoge hrvatske tvrtke, prije svega proizvođače.”

Marijan Kavran, drektor Drvnog klastera

Glazir je i u 2010. go-dini zadržao svoju pozi-ciju u Hrvatskoj i široj regiji u proizvodnji kva-litetnih sirovina za pekar-stvo pa mogu reći da smo zadovoljni s godinom na isteku. Kako smo krajem 2009. godine otvorili novi poslovno-proizvodni po-gon uz pomoć sredstava iz SAPARD programa, 2010. bila je za nas godi-na selidbe i konsolidacije. Trenutačno smo u proce-su niza pregovora čiju re-alizaciju očekujemo po-četkom sljedeće godine, a koji će nam otvoriti nova

tržišta. S obzirom na to da preko 35 posto naših pro-izvoda izvozimo i plasira-

mo u inozemstvo, u pri-bližavanju i pristupanju Hrvatske Europskoj uni-ji vidimo nove prilike za razvoj našeg poslovanja. Velika prednost su i ra-zni pretpristupni fondovi kroz koje možemo osigu-rati dio potrebnih sred-

stava za daljnja ulaganja, kao što je to bio slučaj sa SAPARD programom 2009. godine. Očekujemo skoro raspisivanje natje-čaja za korisnike IPARD programa za koji se pla-niramo prijaviti, a vje-rujemo i kako ćemo uz podršku države i prila-gođavanje naših agrarnih politika onima koje pri-mjenjuje Europska unija naše poslovanje i izvoznu politiku učiniti još konku-rentnijima.U 2011. godini planira-mo nastaviti s ulaganjima u novu opremu za proi-

zvodnju voćnih fila, puni-la i marmelada te pojača-ti marketinške aktivnosti i prisutnost na inozemnim stručnim sajmovima kako bismo se upoznali i pre-zentirali se novim i po-tencijalnim kupcima. Kao što sam spomenula, usko-

ro se očekuje raspisiva-nje natječaja za korisni-ke IPARD programa na koji se namjeravamo pri-javiti kako bismo čim pri-je osigurali sredstva koja su nam potrebna za uvo-đenje nove proizvodne li-nije. S novom proizvod-nom linijom te povećanim proizvodnim kapacite-tima i novom opremom podići ćemo razinu kva-litete postojećih, uvesti neke nove proizvode, ali i posebna pakiranja. Na-ime, kilogramska pakira-nja koja smo uveli kako bismo olakšali primjenu

naših proizvoda naišla su na odličan odaziv kod na-ših kupaca jer su novost na tržištu pa ćemo i ubu-duće nastojati prilagoditi ponudu zahtjevima kraj-njih korisnika. Uz to, pla-niramo i otvaranje no-vih radnih mjesta, jer su stručni zaposlenici osno-va svakog uspješnog po-slovanja. Vjerujemo da će nam takva poslovna poli-tika povećati konkuren-tnost na stranim tržištima i olakšati ulazak na tržišta na kojima još nismo pri-sutni te pomoći u očuva-nju pozitivnog trenda.

Osim borbe s likvidno-šću i naplatom otvorenih potraživanja od investito-ra koji su uslijed recesi-je i pada potrošnje zapali u teškoće, 2010. je za nas bila godina kontinuiteta i stabilnog napretka. Zavr-šili smo gradnju velikog City Center one (CCO) u Splitu, započeli vlasti-ti stambeni projekt u Ha-rambašićevoj, započeli gradnju CCO-a na zagre-bačkom Žitnjaku te rea-lizirali veliki broj manjih projekata. Naš Stipić In-terart, koji se bavi uređe-njem i opremanjem inte-rijera, zabilježio je rast prometa za 30 posto, a po-većali smo i broj svjetskih

brendova koje zastupamo. Prihodi tvrtke bit će na ra-zini planiranih, a mnogo je uloženo i u akviziciju za 2011. godinu.Za budućnost tvrtke i orijentaciju prema mo-dernom poslovanju naj-važniji je ovogodišnji

uspješan razvoj odjela developmenta i akvizici-ja projekata Ban Centar i Centar Bundek. Nedavno smo preuzeli i suvlasniš-tvo nad bivšom tvornicom Nada Dimić u Zagrebu te su pripreme za razvoj tog projekta također započe-le. Naša očekivanja za slje-deću godinu idu u smje-ru uklanjanja barijera ulaganjima i to ne samo

deklarativno, već sasvim konkretnim mjerama smanjenja poreza i dopri-nosa za nekretninske pro-jekte koji čine 22 posto ci-jene proizvoda (16 posto PDV, četiri posto komu-nalni te dva posto vodni doprinos) i koji nisu pri-sutni, barem ne u toj mje-ri, na tržištima susjednih zemalja. U idućoj godini ćemo u prvom redu pora-diti na likvidnosti i finan-cijskoj stabilnosti te dalj-njem razvoju projekata u Zagrebu i Splitu. Plani-ramo stabilizirati priho-de Stipić Grupe na razi-ni od 600 milijuna kuna iz ove godine. U iduće dvi-je godine nastavit ćemo i u operativnom graditelj-stvu nesmanjenim kapa-citetima, svih 250 zapo-slenih ćemo zadržati. Od politike očekujemo sma-njenje utjecaja na sveop-će gospodarstvo, nasta-vak privatizacije i znatno smanjenje troška državnih službi.

Iduća godina neće biti lakša ili bolja od ove na izmaku jer, za razliku od drugih zrelijih gospodar-stava koja su ulovila pri-ključak za izlazak iz krize, Hrvatsku to tek očeku-je. Nažalost, nismo dose-gnuli dno krize i 2011. će biti godina istine i konač-nih odluka za mnoge hr-vatske tvrtke, prije svega proizvođače. Rast drvne industrije u 2011. i u dobrom dijelu 2012. bit će skroman i ne-dovoljan da bi se pokuša-

lo nadoknaditi 8500 rad-nih mjesta izgubljenih za vrijeme dvogodišnje gos-podarske krize. Mnoge tvrtke su u protekle dvi-je godine servisirale samo

nužne rashode primjerene krizi, a cijeli segment ra-zvoja, poslovne nadgrad-nje i dijela usluga bio je zanemaren i često finan-cijski marginaliziran.Učinak poduzetih mje-ra za prevladavanje krize u ovoj je godini bio vid-ljiv, ali je kod proizvođa-ča proizveo osjećaj zakaš-njelog djelovanja. Drvna industrija predlaže dodat-ne fiskalne poticaje ori-jentirane na izravno otva-ranje novih radnih mjesta i poticanje proizvod-nih kapaciteta s održivim programima i izvoznim usmjerenjima. Kako pre-rada drva izvozi više od 60 posto proizvodnje, do-čekat će je i bespoštedna borba na stranim tržištima jer konkurentnost raste sa svakom krizom. To znači da drvnu industriju čeka veliki posao konsolidaci-je i stalnog jačanja kon-kurentnosti. Godinu 2010. trebamo za-boraviti jer smo u njoj po-

kušali popravljati propa-le poslove iz katastrofalne 2009. koja je preradu drva gotovo desetkovala. Ovu godinu većina drvoprera-đivača želi čim prije za-boraviti jer, osim malo nade izazvane oporavkom Njemačke i nekih drugih tržišta izvan EU-a, nije bilo dobrih i razvojno ute-meljenih trendova. I dalje se u 2010. produbljivala agonija naših proizvođača na domaćem tržištu gdje je u prodaji namještaja skoro 70 posto proizvoda iz uvoza. Tamo gdje bi dr-žava mogla pomoći, po-put zelene i društveno od-govorne javne nabave, ti procesi izostaju.

ZDENKA KOVAČEVIĆ BALEN, IZVRŠNA DIREKTORICA GLAZIRA

SVEN MÜLLER, ČLAN UPRAVE STIPIĆ GRUPE MARIJAN KAVRAN, DIREKTOR DRVNOG KLASTERA

Porezi i doprinosi za nekretninske projekte čine 22 posto cijene proizvoda

Drvna industrija predlaže dodatne

fiskalne poticaje za izravno otvaranje

novih radnih mjesta

Velika prednost su i razni pretpristupni

fondovi

S obzirom na to da preko 35 posto proizvoda izvozimo i plasiramo u inozemstvo, u približavanju i pristupanju Hrvatske Europskoj uniji vidimo nove prilike za razvoj našeg poslovanja

Planiramo u 2011. godini stabilizirati prihode Stipić grupe na razini od 600 milijuna kuna iz ove godine

Učinak mjera za prevladavanje krize je vidljiv, ali je kod proizvođača imao osjećaj zakašnjelog djelovanja

Planiramo otvaranje novih radnih mjesta

Očekujemo uklanjanje barijera Ovu godinu treba zaboraviti


“Lani sam izazvao zgražanje kad sam rekao da oporavak očekujem tek 2013. Sad mi se već i ta prognoza čini konzervativnom.”

Boris Šušković, Wulf Sport

Nedavno je moja maj-ka naišla na djevojku koja je molila novac za hranu. Moja majka burno reagira u tim slučajevima sumnjajući - često oprav-dano - da osoba zapravo prosi za alkohol, cigare-te ili slično. Na ponudu da joj kupi kruha, djevoj-ka je rekla “da, molim”. Otišle su do pekare i dje-vojka je u sekundi pojela dva punjena peciva, kao da nikad nije jela. To je naša stvarnost. Sve smo siromašniji i sve je više ljudi na egzistencijal-nom minimumu. Propor-cionalno, smanjili su se i udjeli ostalih viših imo-vinskih kategorija, a sve je više ljudi u nižim ka-tegorijama. I to se snažno odražava na potrošnju, time i na naše poslova-nje. Danas je prodati ne-što užasno teško, a bolji rezultat postiže se samo u vrijeme sniženja. I u tako teškoj godini re-zultat naše tvrtke bit će bolji nego u 2009., ali samo zahvaljujući dalj-njem rezanju troškova, što ćemo morati nastaviti i dogodine. Prihodi u ma-loprodaji su na kraju srp-nja bili čak 12 posto ispod rezultata u 2009., a s nešto

boljom jeseni taj se defi-cit do kraja listopada sma-njio na šest posto. Očeku-jemo da će tako ostati do kraja godine, iako sve još dosta ovisi o blagdanskoj potrošnji, za koju su sva-kim danom očekivanja sve manje optimistična.Prošle sam godine na upit jedne novinarke izazvao zgražanje kada sam rekao da oporavak očekujem u proljeće 2013. Sada mi se već i ta prognoza čini konzervativnom. Prije bih rekao da poslovanje treba prilagoditi, kako je to je-dan moj kolega prozvao, trajnom stanju.Ne očekujem nikakve po-zitivne pomake jer ne vi-dim temelj za takvo što. Ako i dalje nastavimo s kupovanjem vremena i biračkog tijela koje ne ra-zumije ekonomiju, piše nam se, dapače, još gore.Možda nam čak rezultat turizma bude i malo bo-

lji, ovisi to i o nama, a i o kretanjima u Europi, ali to očito nije zamašnjak koji može trajati više od neko-liko mjeseci. A godina ih ima 12. Sve ostalo je vrlo slabo, što se očituje i po tome da nam obala u po-trošnji daje dobar rezultat,

pogotovo u postsezoni, a Zagreb, gdje ima mno-go manje dodatne zarade, bitno pada u potrošnji.Otvaranje novog duća-na u Zagrebu (Cvjetni) i premještanja dvaju izvan Zagreba u trgovačke cen-tre nije nešto što bih na-zvao planom širenja. Da-pače, morat ćemo i dalje raditi na smanjenju troš-kova i prilagodbi prodaj-ne linije tržišnim uvje-tima. To podrazumijeva proširenja prodajne linije u segment cjenovno pri-hvatljivog ranga nauštrb prodaje skupljih trendov-skih proizvoda. Poseban naglasak bit će na artikli-ma koji nude dugotrajnu kvalitetu.

Poslovna 2010. godi-na u našem je sektoru re-vizija i financijskih usluga bila poprilično turbulen-tna. Karakterizira je raslo-javanje tržišta korištenjem dampinških cijena pojedi-nih tvrtki koje svoj loš i nekvalitetan rad prikriva-ju drastičnim snižavanjem cijena. Tome su posebno pogodovali i javni natje-čaji kojima nije bitna kva-liteta nego samo najniža cijena iza koje nije uopće bitno što će se dobiti. Naša 2010. godina je bila godina ulaganja u struč-nu edukaciju osoblja na svim razinama. Ove go-dine smo bili i organiza-tori Europske konferen-cije UHY International, te smo u Split doveli oko 70 svjetskih financijskih stručnjaka iz 28 zemalja. Nadamo se da ćemo tako biti spremni za zahtjev-nije poslovno okruženje kada uđemo u EU. Nažalost, kao i većina ostalih stručnjaka, svjesna sam da su radikalni zao-kreti i rezovi nužni, među-tim, isto tako sam svjesna da se to u ovoj, predizbor-noj godini neće dogodi-ti. Zato nemam pozitivna očekivanja, iako bih iskre-no voljela kada bi se to po-

kazalo krivim. Hrvatsko gospodarstvo je zaguše-no raznim parafiksalnim nametima, birokracijom i stenje pod strašno visokim poreznim opterećenjima.Što se tiče poticanja po-duzetništva, na svim razi-nama državnih službi nai-lazimo na brojne prepreke i nerazumijevanja, a isto-dobno pričamo o “potica-ju”. Poduzetnici rade, za-pošljavaju, investiraju, riskiraju, a zauzvrat dobi-vaju samo packe od držav-nih službi. Samo se izmi-šljaju novi nameti, porezi, kazne kojima se prijeti...

Sva sreća da još uvijek ima uspješnih ljudi koji imaju pozitivan stav i koji imaju volje i strpljenja da sve te prepreke preskoče i realizi-raju svoje projekte. Cijelo društvo se treba promijeni-ti kako bi se ostvarilo pozi-tivno ozračje s pozitivnom poduzetničkom klimom.Nadam se da će skorašnji završetak pregovora s EU-om donijeti pozitivne po-make u stranim investira-

njima u Hrvatsku, te da će određivanjem datuma ula-ska Hrvatske u EU doći do značajnog povećanja stra-nih investicija. Što se tiče moje tvrtke, očekujemo dodatno širenje na tržištu poslovnog savjetovanja i revizija projekata iz EU fondova, kojih je sve više, ali u Dalmaciji ipak ne-dovoljno u odnosu na ra-zvojne potencijale. Cilj je da svojim znanjem, isku-stvom i kvalitetom prido-nesemo konkurentnosti hrvatskih tvrtki, naših kli-jenata, poboljšanju podu-zetničke klime i investici-ja. Unatoč svemu u 2011. go-dini očekujemo rast budu-ći da potreba za pravim poslovnim i poreznim sa-vjetnicima te vrsnim fi-nancijskim stručnjacima ne jenjava kada nastupi kriza, već štoviše, taj sek-tor bilježi značajan po-rast.

BORIS ŠUŠKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE WULF SPORTA HELENA BUDIŠA, DIREKTORICA UHY HB EKONOMA

Prije bih rekao da poslovanje treba prilagoditi trajnom stanju krize

Sva sreća da još ima uspješnih ljudi koji

imaju pozitivan stav

Danas je prodati nešto užasno teško, a bolji rezultat postiže se samo u vrijeme sniženja

Očekujemo dodatno širenje na tržištu poslovnog savjetovanja i revizija projekata iz EU fondova

Ne očekujem pozitivne pomake Samo se izmišljaju novi nameti

Poslovna 2010. godi-na bila je vrlo izazovna za cijelo hrvatsko gospodar-stvo, kako zbog posljedi-ca ekonomske krize, tako i zbog prilagodbe i tran-sformacije cijelog hrvat-skog društva i politike na putu u punopravno član-stvo u Europskoj uniji. U takvim složenim uvjetima poslovanja tvrtka Podze-mno skladište plina (PSP) ostvarila je vrlo dobre po-slovne rezultate te smo u

godinu i pol dana rada do-kazali kako tvrtke u dr-žavnom vlasništvu mogu poslovati uspješno. Ti-jekom 2010. godine bili smo usmjereni na pro-vedbu četverogodišnjeg plana razvoja koji prije svega predviđa moderni-zaciju i dogradnju posto-jećeg podzemnog skla-dišta plina u Okolima do 2012., a do 2014. godine i izgradnju novog, vršnog skladišta plina u Grubiš-

nom Polju. Plan razvoja nakon 2015. godine pred-

viđa i izgradnju novog, sezonskog skladišta pli-na u Slavoniji, na lokaciji Beničanci, čime bi Hrvat-ska osigurala suverenost

u redovitoj opskrbi doma-ćeg tržišta prirodnim pli-nom. Ulazak u EU Hrvatskoj će omogućiti uvjete za

ostvarenje gospodarskog napretka, no hoćemo li to znati iskoristiti, ovisi o nama samima. Za oče-kivati je da će se približa-vanjem trenutka ulaska u EU dogoditi i poboljšanja u pravnom sustavu Hrvat-ske, što će biti pozitivan signal investitorima. Tijekom 2011. godine bit ćemo fokusirani na ostva-renje plana razvoja poslo-vanja, koji predviđa na-stavak rekonstrukcije i

dogradnje sustava Pogona PSP-a Okoli, čime bi se izlazni kapacitet skladi-šta povećao od 10.000 do 30.000 prostornih metara na sat, odnosno na mak-simalnih 280.000 prostor-nih metara na sat. Tako-đer, u idućem razdoblju nastojat ćemo intenzivno ispuniti sve obveze kako bismo od Vlade u 2011. godini dobili koncesiju za izgradnju skladišta u Gru-bišnom Polju.

DRAGICA KRPAN, DIREKTORICA PODZEMNOG SKLADIŠTA PLINA

Hoćemo li znati iskoristiti ulazak u

EU, ovisi o nama samima

Poboljšanja u pravnom sustavu - pozitivan signal investitorima


“Naši ekonomski propovjednici baš i nisu u prvim redovima tržišne utakmice.”

Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherca

Ova je godina za Hr-vatsku bila godina suoče-nja s istinom. Bilo bi do-bro da smo svi zajedno tu gorku istinu spoznali i koju godinu prije, ali bo-lje ikad nego nikad. Na-dam se da s tom temelj-nom pretpostavkom za zaokret nismo bespovrat-no zakasnili. Od hrvatske ekonom-ske politike ne očekujem puno, ta politika je neja-sna i najčešće zbunjujuća.

Deseci ekonomista propo-vijedaju, savjetuju i pred-lažu, no nažalost kredi-bilitet mnogih u javnosti nije baš naročit. Skloni-ji sam poslušati one ljude koji su svojim poslovnim poduhvatima na tržištu nešto stvorili, koji stvore-nim vrijednostima uprav-ljaju tako da čuvaju tržiš-nu konkurentnost i radna mjesta. Naši ekonomski propovjednici baš i nisu u prvim redovima tržišne utakmice. Prva i temelj-na poticajna mjera drža-ve za iduću godinu treba-la bi biti svođenje državne uprave u realni okvir tako da se viškovi jednostav-no otklone. To je važno ne samo zbog štednje nego zato što glomazna uprava šteti produktivnosti. Na-ravno, taj višak ljudi treba rješavati nizom socijalnih mjera, ali viškove odluč-no treba ukloniti iz radno-ga procesa. Bilo bi nužno, međutim, da država za-konski omogući fleksibil-niju politiku zaposlenosti jer je to jedna od nužnih

mjera za održanje kon-kurentnosti tvrtki. Ako su viškovima zaposle-nih tvrtkama vezane ruke, onda u krizi viškovi jedu supstancu i uništavaju bu-duće generatore novoga razvoja i zapošljavanja. Umjesto da bude libera-lan, naš je sustav u tom pogledu veoma rigidan. Obrnuto od toga, sustav je veoma liberalan a tre-balo bi ga učiniti maksi-malno rigidnim u politici osnivanja tvrtki bez čistih računa iz prošlih vreme-na. Sada je jednostavno moguće stvoriti dugove na jednoj strani i prebaci-ti poslovanje na drugu, na jednoj strani držati obve-ze a bježati u nove tvrtke. To je izvor nelikvidnosti, prijevara, korupcije, zakr-čenosti i neučinkovitosti pravosuđa. Euroherc će hrabro ući u 2011. godinu. Rast neće biti velik jer su desetko-vani i generatori velikih stopa rasta u osiguranju, posebice u obveznim osi-guranjima kojima se mi pretežno bavimo. Nije na vidiku oporavak leasinga i kreditne prodaje novih vozila, a kamoli njihov rast. Bedasto je govori-ti da očekujem tešku po-slovnu godinu – kao da ima laganih! Svaki posao, ako se radi na stvarnim tržišnim temeljima, nije jednostavan ni lagan nego zapravo težak. Sve što la-gano dođe, još lakše ode. Stoga, iduću i još mnogo idućih godina - daj Bože teškoga, pravoga posla. I zdravlja, naravno.

Ovogodišnja turistič-ka sezona nije bila neu-spješna, ali ni posebice uspješna. Ako je cilj bio da rezultati budu na ra-zini 2009. koja je za nas bila najuspješnija do sada, onda možemo biti više nego zadovoljni. Posebi-

ce imajući u vidu produ-bljenje recesijskog ozrač-ja te podbačaj od 14 posto u noćenjima u prvom po-lugodištu ove godine, što je kasnije bilo teško na-doknaditi. Pozitivni učin-ci izraženi su najviše u fi-

nancijskom segmentu, što je najvažnije, i to kroz veću ostvarenu prosječ-nu cijenu i dobit. No, dio dobiti mogle bi “pojesti” negativne tečajne razlike, što je ove godine, s obzi-rom na tečaj, vrlo neizvje-sno i problem za sve ho-telijere.Za turističku 2011. po-stoje samo dvije olakša-vajuće okolnosti, a to je povoljniji raspored vjer-skih blagdana zbog čega možemo očekivati bolju predsezonu, te činjenica da je Hrvatska sve popu-larnija turistička destina-cija. Činjenica je i da se turistička sezona skraću-je, popunjenost kapaciteta pada, a struktura gostiju se, bez obzira na ulaganja i unaprjeđenje turističkog proizvoda, sporo mijenja.

To znači da je zapravo hr-vatski turizam, posebice hotelijerstvo, ipak u fazi stagnacije. Planovi Imperiala u 2011. godini su s obzirom na na-stavak recesijskog ozračja ipak optimistični. Predvi-đamo četiri posto više fi-zičkih i šest posto više fi-nancijskih učinaka, a to planiramo ostvariti uglav-nom boljim izvansezon-skim poslovanjem. Na-ravno da se planira i dobit u poslovanju. Kao i veći-

na hotelijera, u segmentu kapitalnih ulaganja pred-viđamo manji obujam ak-tivnosti u odnosu na ne-koliko zadnjih godina. Planiramo uložiti 16 mi-lijuna kuna u više manjih projekata, s ciljem pove-ćanja kvalitete usluge i stvaranja novih prihoda. S obzirom na to da će se-zona biti marketinški za-htjevnija, predviđeno je i veće ulaganje u promoci-ju. U sljedećih pet godina namjeravamo uložiti još najmanje 20 milijuna eura u nastavak obnove posto-jećih te izgradnju novih objekata. Većinu objeka-ta tzv. core businessa pla-niramo repozicionirati na standard od četiri zvjezdi-ce, a za hotele Imperial i Carolinu to smo već rea-lizirali.

Kako je godina bila globalno teška i kako je naša kriza dijelom poslje-dica globalne, a dijelom naše situacije, mogu reći da su se u slučaju proizvo-đača hrane i kvalitetnih prehrambenih proizvoda obje krize prelomile pre-ko naših leđa. Osnovni problem malih proizvo-đača je krivo postavljena porezna politika. Proizvo-đače opterećuje činjenica da PDV moraju platiti u roku od 30 dana od ispo-ruke robe. Mi imamo dug proizvodni ciklus prerade mlijeka u sir i zrenja sira

prije izlaska na tržište. U tom razdoblju tvrtka ima vrlo velike troškove. Kada nakon toga isporu-čite robu, imate problem jer nijedan domaći trgo-vački lanac ne plaća pri-je isteka 60 dana od is-poruke robe, a najčešće taj rok bude i 180 dana, kada vam ponude neka-kve kompenzacije. U tom razdoblju proizvođač je već dva puta platio PDV, a nije ništa naplatio. S druge strane, trgovački la-nac odmah dobije novac, a PDV je već platio kraj-nji kupac. Nažalost, mo-ram reći da su strani lanci puno uredniji po tom pita-nju i da uredno plaćaju u dogovorenom roku od 45 dana. Jedini problem je to što oni uzimaju relativno male količine robe. Stoga mislim da je država s na-mjerom punjenja proraču-na nepravedno opteretila

proizvođače koji su goto-vo najveće žrtve krize, ali i takve politike. Iz tog razloga mogu odgo-vorno reći da bih sigurno propao kada bih se osla-njao samo na proizvodnju sira. Kada se moja tvrt-ka ne bi bavila građevin-

skom djelatnošću, bio bih dužan na sve strane iako su naši proizvodi visoko-kvalitetni, zaštićeni i ima-mo sve certifikate. Zato sam svoje proizvode po-vukao iz većine domaćih trgovačkih lanaca i pro-dajem ih na sajmovima i

poznatim kupcima. To je, jasno, utjecalo na smanje-nje proizvodnih kapacite-ta.U idućoj godini preporu-čam državi da proizvod-nju oslobodi PDV-a koji ionako plaća krajnji ku-pac. Usuđujem se reći da bih napustio proizvod-nju sira kada ne bi bilo HGK-a koji nas okuplja na sajmovima i koji nam omogućuje prodaju naših proizvoda. Njihovim po-zivima se odazivamo re-dovito jer imamo direktnu korist od toga.Inače smo u pregovorima s jednim inozemnim stra-teškim partnerom koji je zainteresiran za proizvod-nju eko hrane. Batlan je do sada investirao oko pet milijuna kuna u siranu i prateće objekte, što vlasti-tih sredstava što kredita, a dio novca smo povukli iz pretpristupnih fondova.

Damir Zorić, PreDsjeDnik UPrave eUroherca

vlaDo miš, PreDsjeDnik UPrave tUrističke tvrtke imPerial

ivan jUkić, vlasnik i Direktor sirane Batlan

sezona se skraćuje, popunjenost

kapaciteta pada, a struktura gostiju se

sporo mijenja

sigurno bih propao kad bih se oslanjao samo na proizvodnju sira, iako su naši proizvodi kvalitetni

Prva i temeljna poticajna mjera države za iduću godinu trebala bi biti svođenje

državne uprave u realni okvir

Planovi imperiala u 2011. su ipak optimistični: četiri posto više fizičkih i šest posto više financijskih učinaka, a to planiramo ostvariti boljim izvansezonskim poslovanjem

Daj Bože teškoga, pravog posla

hotelijerstvo je ipak u fazi stagnacije

Proizvodnju osloboditi PDv-a


“Pretpostavljam da će mjere države biti usmjerene na gašenje tinjajuće vatre iza koje stalno ostaje ponešto dima...”

“Naši ekonomski propovjednici baš i nisu u prvim redovima tržišne utakmice.”

Ivan Bogović, direktor Đuro Đaković Stana

U poslovnoj godi-ni koju je obilježila re-cesija Croatia zdravstve-no osiguranje ostvarilo je uspješne poslovne rezul-tate, kojima su prethodile jasna strategija Društva, definirani razvojni plano-vi i sposobnost prilago-đavanja proizvoda potre-bama tržišta.Posebno su došli do izra-žaja postulati kvalitet-nog korporativnog uprav-ljanja, za koje je društvo dobilo certifikat Su-stav upravljanja kvali-tetom prema normi ISO 9001:2008. Osim nave-denog, Društvo je ove godine usmjerilo svo-ju aktivnost na prošire-nje suradnih zdravstvenih ustanova, a posebice je zadovoljno s rezultatima novootvorenog vlastitog prostora Poliklinike Cro-atia zdravstveno osigura-nje u Koprivnici.

Sljedeće godine očekuje-mo gospodarski rast i za-vršetak pregovora za pri-stupanje Europskoj uniji. Ako se ta predviđanja ostvare, s porastom gos-podarstva, a time i pora-stom zapošljavanja, pota-knut će se još veći interes i tvrtki i pojedinaca za do-brovoljno zdravstveno osiguranje.

U idućoj godini očekuje-mo ponovno uvođenje po-reznih olakšica za određe-ne vrste osiguranja koje bi dale dodatni poticaj razvo-ju industrije osiguranja.

Očekujemo da će 2011. godina biti još uspješnija od ove, u kojoj smo ostva-rili rezultate s kojima smo, s obzirom na okolnosti koje utječu na njih, zado-voljni. Društvo planira i u idućoj godini širiti vlastite polikliničke sadržaje, po-većavati broj ugovornih zdravstvenih ustanova, ra-diti na usavršavanju posto-jećih i uvoditi nove kanale prodaje, a posebice nado-punjavati novim sadržaji-ma programe dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja za osiguranike svih uzrasta.

Za Matošević vina ovo je bila naporna godi-na s mnogo rada na trži-

štu. Vina su dobra, s od-ličnim kritikama, i u tom smislu sam zadovoljan. Gledajući ovogodišnju berbu u Hrvatskoj, vrije-me nas baš i nije mazilo, pa konstatiram da će pro-sječna kvaliteta hrvatskih vina pasti i posljedice će biti vidljive idućih godi-na. Što se tiče poslovnih rezultata branše, mislim da smo u opasnoj crve-noj zoni, s padom potra-žnje i zasićenjem doma-ćeg tržišta, te problemima teškog pozicioniranja na vanjskoj sceni. Istodobno, Hrvatska nikad nije imala

tako dobrih vina kao po-sljednjih godina, i mi da-nas imamo realnu šansu krenuti u svijet! Da sam u ovom trenutku premijer, sigurno bih zai-grao na vino kao jednu od dobitnih karti koje Hrvat-skoj mogu donijeti novu vrijednost. Iz tog razloga država u prvoj polovini 2011. mora podržati i po-moći agenciju za marke-ting hrvatskih vina, čime se otvara sigurnosni ventil za nastavak naše branše. Riječ je o malom novcu, a pozitivni efekti su broj-ni. Svaki je dan presudan i ne smijemo više čekati. Agencija će, usuđujem se reći, donijeti nužan porast i kulture stola u Hrvata, te razvoj scene drugih finih proizvoda gdje smo jaki, poput maslinovog ulja. Moramo biti jasni i reći kako smo premala zemlja da bismo radili prosječne stvari. Ili ćemo raditi do-bra vina i ići s njima van, ili ćemo na tankom do-maćem tržištu radi pre-

življavanja skliznuti pre-ma najlošijem proizvodu u rinfuzi i tako degradira-ti sve ono što smo postigli posljednjih godina. U 2011. inzistirat ću na vr-hunskoj kvaliteti, što zna-či najviše pažnje posvetiti tehnološkom procesu koji će nam osigurati vrhunska vina. Nećemo bitno pove-ćati proizvodnju, a nasta-vit ćemo usmjeravati pla-sman prema vanjskim tržištima, na reprezenta-tivna mjesta, s ciljem du-goročnog pozicioniranja. Više pažnje ću posvetiti i konačnim kupcima kroz aktivnosti popularizacije, a ako uspijem, okrenut ću se i direktnoj prodaji kroz vinski turizam.

IvIca MatoševIć, vlasnIk MatoševIć vIna

Planiramo širiti vlastite polikliničke sadržaje, povećati broj ugovornih ustanova i uvoditi nove kanale prodaje

Hrvatska nikad nije imala tako dobrih

vina kao posljednjih godina, i mi danas

imamo realnu šansu krenuti u svijet

Da sam premijer, sigurno bih zaigrao na vino kao dobitnu kartuPorezne olakšice potaknule bi razvoj industrije osiguranja

Premali smo za prosječne stvari

Ulaganjem u novi pro-izvod koji nadopunjava cjelokupno hotelsko po-slovanje, usmjeravanjem svih resursa u kvalite-tu rada i postizanje viso-ke kvalitete proizvoda, uz zadržavanje postoje-ćih cijena i veće ulaga-nje u radni proces, ostva-rili smo rast od 20 posto u odnosu na 2009. godinu. Sam početak godine bio je nezahvalan zbog sma-njenja troškova državnog proračuna i pada ulaga-nja stranih kompanija u nove projekte i edukaciju. Nije se baš naziralo svje-tlo na kraju tunela, što je bio samo trend nastavka

2009. godine. Stoga smo u samom početku odmah krenuli s ulaganjima na domaćem tržištu i na taj način pokušali i ostvarili veći rast.

Nadamo se da ćemo idu-će godine zadržati ovogo-dišnje rezultate. Procje-ne temeljimo na činjenici da imamo obrađeno i do-govoreno točno određe-

no tržište. Iduća godina nije obećavajuća jer je iz-borna, i sigurno se neće dogoditi veća ulaganja stranih ulagača niti po-kretanje novih projeka-ta države. Smatram da je domaća proizvodnja na koljenima i da će nastavi-ti padati zato što se slabo otvaraju nova tržišta izvan države. Domaće tržište je prezasićeno i nelikvid-no. Kod nas se nedovolj-no ulaže u proizvodnju, slabo se potiče izvoz i nedovoljno se obrađu-je inozemno tržište. Pret-postavljam da će mjere države biti usmjerene u gašenje tinjajuće vatre iza

koje stalno ostaje pone-što dima koji ćemo kasni-je teško sanirati. Pola go-dine će sve biti usmjereno na izbore i formiranje vla-sti, pa se nećemo dovolj-no baviti gospodarskom politikom. A i kada se for-mira vlast, trebat će neko vrijeme da profunkcioni-ra, što znači da će biti od-

lično ako na razini države uspijemo postići i ovogo-dišnji trend.Dolazi vrijeme pristupa EU-u, na što će biti usmje-rena sva energija, a i stra-ni ulagači će čekati da po-stanemo članica Unije. To bi se, vjerujem, trebalo dogoditi početkom 2013., kada će nam se otvoriti veliko tržište na kojemu se treba nositi s drukčijim proizvodnim procesima, nižom cijenom, zadovo-ljavanjem europskih nor-mi, drukčijom tržišnom utakmicom... Nakon toga, mislim da ćemo ugleda-ti svjetlo dana te će hrvat-ska proizvodnja i kvalite-

ta našeg proizvoda doći do izražaja. Očekuje nas ulaganje u veću kvalitetu usluga i proizvoda, proširenje spektra usluga, brendi-ranje cjelokupne ponude hotela, i to tako da kao autohtona, domaća uslu-ga bude prepoznata na tr-žištu. Nastojat ćemo pro-izvesti što više vlastitih proizvoda koje ćemo pla-sirati kroz usluge. Isto tako ćemo održati i učvr-stiti suradnju s postojećim partnerima. Nadamo se da će gosti prepoznati kvali-tetu koju nudimo, a koja je bez konkurencije u na-šem gradu.

Ivan BogovIć, suvlasnIk I DIrektor Đuro ĐakovIć stana

kod nas se nedovoljno ulaže

u proizvodnju i slabo se obrađuje inozemno tržište

nastojat ćemo proizvesti što više vlastitih proizvoda koje ćemo plasirati kroz usluge

ako se predviđanja ostvare, porast gospodarstva i zapošljavanja potaknut će interes za dobrovoljno zdravstveno osiguranje

Domaća proizvodnja je na koljenima

vesna DulIBIć, PreDsjeDnIca uPrave croatIa zDravstvenog osIguranja


Može se reći da je 2010. bila godina globalne krize koja je svoje lice jasno po-kazala u Hrvatskoj. Među-tim, što se tiče poslovanja Marine Kaštela, riječ je o najboljoj godini. Držim da ti rezultati nisu došli slu-čajno nego da su rezultat ispravnog poslovnog pla-niranja i pogođenog kon-cepta prilikom gradnje naše marine. Marina Ka-štela je jedna od novijih hrvatskih marina i među rijetkim je marinama koje imaju strogo odvojen dio za vlasnike plovila od di-jela za čarteraše. Možemo bez ikakvih problema ko-ordinirati prihvat i servi-sirati 160.000 gostiju go-dišnje. Iako je subotom smjena gostiju, u Marini Kaštela nema tolike gu-žve kao, recimo, u obliž-noj Zračnoj luci Resnik. Imamo veliki broj parking

mjesta, a gatu se može pri-stupiti bez ikakvih proble-ma. Imamo i 60 tuševa i lagan pristup aerodromu. Usuđujem se reći da je ne-poznanica tko je zaslužan za dobar promet Zračne luke i Marine. Može biti da je promet Marine uvje-tovan prometom Zračne luke, a možda je i obrat-no. Mi smo, inače, najve-ći porast doživjeli sa skan-dinavskog i britanskog tržišta odakle gosti dola-ze zrakoplovima. Uspo-redbe radi, čitavo splitsko područje posjetilo je oko 150.000 gostiju sa svih kruzera, a samo Marinu Kaštela 160.000.Vlada je vrlo dobro riješi-la podvođenje pod hrvat-sku zastavu, tako da sve

tvrtke koje posluju u nau-tičkom sektoru imaju iste uvjete, iskorijenjen je crni čarter i uveden kompju-terski nadzor ukrcaja. Još bi trebalo regulirati dugo-ročni razvoj turizma na način da nema dampin-ga. Danas smo u situaciji da se više isplati biti čar-ter menadžer nego vlasnik čarter tvrtke. Država mora pokazati mnogo više bri-ge za sidrišta na otocima i to na način da se mari-ne na otocima mogu gra-diti samo u gradovima, a ne kako bi netko želio - u divljim uvalama. Sa-čuvane uvale su prednost našeg turizma i u njima mogu biti samo privezi-šta s bovama, uključuju-ći i uslugu organiziranog odvoza otpada. Umjesto svih parafiskalnih i fiskal-nih nameta na čarter tvrt-ke, trebalo bi uvesti li-cenciranje takvih tvrtki. Naravno da bi se te licen-cije plaćale, ali bi one tre-bale biti nužan uvjet za bavljenje ovim poslom.Kada Marina Kaštela do-bije sve dozvole, a to bi trebalo biti uskoro, dovr-šit ćemo investicijski ci-klus. Planiramo investi-rati oko 11 milijuna eura u izgradnju hotela, raznih ugostiteljskih objekata i tri bazena. Dodatno bi-smo zaposlili oko 70 rad-nika. Bude li sve u redu, investiciju bismo dovrši-li uoči sezone 2012. go-dine. Investirali bismo u gradnju trafostanice, što je nužno za sigurniji pri-hvat megajahti za što ima-mo sve druge uvjete i in-frastrukturu.

Unatoč krizi, Profil je ove godine povećao pro-daju svojih knjiga. Pora-sla je i ukupna prodaja u Profilovim knjižarama, dok se online prodaja u usporedbi s prošlom godi-nom utrostručila. Tako je na ovogodišnjem Interli-beru zabilježen veliki rast i prodano 35.000 knjiga, dok je jedan od najproda-vanijih naslova ove godi-ne - Tkanje života - pro-dan u 70.000 komada. Ove godine otvorena je i knjižara u Rijeci i nedav-no u Arena Centru koji je postao dom multimedi-jalnoj knjižari na 600 če-tvornih metara i s više od 50.000 naslova. Industri-ja knjiga ima golemi utje-

caj na kulturu pojedinca, ali i cjelokupnog naroda. Stoga, sistematičan i kon-tinuiran razvoj svih se-gmenata za ozbiljnog iz-davača predstavlja mnogo više od poslovne strategi-je. Profil svoje poslovanje usmjerava upravo prema

tim načelima. Kada pre-poznamo hrvatsko izda-vaštvo kao itekako važan nacionalni proizvod, kao što to čine i ostale europ-

ske zemlje, bit ćemo na najboljem putu prema ra-zvoju vlastite konkuren-tnosti na europskoj sceni. Također, neupitan je utje-caj naših književnika na percepciju hrvatske kul-ture izvan državnih gra-nica, a ulaganje u domaće književne zvijezde i u one koje tek dolaze je ulaga-nje u hrvatsku prepoznat-ljivost na europskoj sce-ni. Nadamo se da će naše knjižare u perspektivi biti percipirane kao kulturni centri sa svim sadržajima. S obzirom na recesiju i na situaciju u drugim po-slovnim branšama, ovom poslovnom godinom smo zadovoljni. Vjerujemo da će se stanje na tržištu po-

boljšati, no mi nismo mi-jenjali strategiju razvo-ja, već smo je prilagodili trenutačnoj situaciji. Hr-vatsko nakladništvo i iz-davaštvo sasvim sigurno imaju potencijal jer kva-litetna knjiga uvijek ima publiku. To dokazuje i po-datak da je broj tiskanih knjiga u posljednjih neko-liko godina u laganom po-rastu.

Bez sumnje, iza hrvat-skog gospodarstva je teš-ka godina. Nova zaduži-vanja države, povećanje broja nezaposlenih te veća porezna davanja, uz sma-njenje potrošnje, svaka-ko su stvorili nove uvje-te poslovanja. I dok su im

se neke tvrtke uspjele pri-lagoditi, druge su zatvori-le svoja vrata. U takvim uvjetima, neki nadolaze-ću 2011. gledaju s nadom, a drugi sa strepnjom. Za-dovoljstvo mi je ustano-viti kako Petrol Hrvatska spada u ovu prvu katego-riju kompanija. Impera-tiv je, kako u godini na iz-maku, tako i u godini koja

dolazi, rasti i investira-ti. U Hrvatskoj smo oja-čali svoj položaj u sek-toru plina jer smo uspjeli kupiti dvije važne hrvat-ske tvrtke za skladištenje i distribuciju plina. Akvi-zicija drniškog Jadranpli-na i osječkog Butana po-četak je našeg puta prema poziciji relevantnog igra-ča na području malopro-daje i veleprodaje ukaplje-nog naftnog plina. Unatoč specifičnoj situaciji u ko-joj se nalazi cijelo gospo-darstvo, zadovoljni smo postignutim u ovoj godi-ni, pogotovo zato što smo premašili planove. Petrol je trenutačno drugi naftni trgovac na području Hr-vatske i to je pozicija koju želimo zadržati i učvrstiti. Naši ciljevi na hrvatskom tržištu su povećanje broja benzinskih postaja, opskr-ba Hrvatske najkvalitetni-jim pogonskim gorivima i trgovačkom robom te naf-

tom i plinom iz luka na Jadranu, dugoročni naj-movi skladišnih kapacite-ta duž obale, neovisnost izvora nabave uz naj-bolje uvjete poslovanja, povećanje projekata na području energetike i pru-žanje najkvalitetnije uslu-ge. Očito je da će sljedeća godina biti ključna za po-zicioniranje na hrvatskom tržištu. Očekuje se da će uvjeti poslovanja biti još uvijek zaoštreni, prije sve-ga zbog relativno niskog rasta gospodarske aktiv-nosti, oslabljene financij-ske discipline na tržištu te manje kupovne moći

potrošača. Na našu granu poslovanja snažno utječu i globalna gospodarska kre-tanja, prije svega kretanje cijena na naftnom tržištu i tečaja američkog dolara. Na hrvatskom tržištu Pe-trol posluje u oštroj kon-kurenciji, a nemali utje-caj ima i država. Trošarine na naftne derivate čine je-dan od dva najznačajnija trošarinska prihoda u Hr-vatskoj. Svako povećanje trošarina, poput onoga u kolovozu ove godine, po-sljedično ima utjecaja i na cijene naših naftnih deri-vata. Na naše poslovanje u 2011. svakako će utje-cati i ove godine donesen strateški poslovni plan za razdoblje do 2014., koji predviđa ulaganja od uku-pno 428 milijuna eura na svim tržištima na kojima Petrol djeluje. Čeka nas izazovna godina, no mi te izazove čekamo spre-mni.

Marija Bojić, direktorica Marine kaštela

krunoslav krunić, direktor Profil MultiMedije

ignac ruPar, Predsjednik uPrave Petrola Hrvatska

država mora pokazati mnogo

više brige za sidrišta na otocima, jer su

uvale naša prednost

na interliberu je prodano 35.000

knjiga, a tkanje života prodano je u 70.000 primjeraka

neki 2011. gledaju s nadom, a drugi sa

strepnjom. Petrol spada u onu prvu

kategoriju

nadamo se da će naše knjižare u perspektivi biti percipirane kao kulturni centri sa svim sadržajima

Petrol je trenutačno drugi naftni trgovac u Hrvatskoj i tu poziciju želimo učvrstiti

krećemo u novi investicijski ciklus

izdavaštvo je važan nacionalni proizvod

izazove čekamo spremni

“Imperativ je, kako u godini na izmaku, tako i u godini koja dolazi, rasti i investirati.”

Ignac Rupar, Petrol Hrvatska


“Svima je jasno da rast BDP-a zasnovan na potrošnji nije dugoročno održiv, već su to samo investicije s budućom dodanom vrijednošću.”

Juraj Sinanović, financijski direktor Trigranita Hrvatska

Kako smo i očekivali, 2010. godina bila je puna izazova. Sajmovati ili ne, pitanje je koje su posta-vile brojne tvrtke tijekom ove poslovne godine. Sa-svim razumljivo, jer smo svi svjedoci turbulentne godine, smanjenih inve-sticija i likvidnosti, ukrat-ko s nepovoljnom klimom za bilo kakve poduzetnič-ke pothvate. Iznenađenje u tom moru nepovoljnih gospodarskih utjecaja bio je svakako sajam GAST. S ponosom ističemo kako smo ove godine unatoč svjetskoj recesiji uspjeli ostvariti izvrstan poslovni

rezultat, te zabilježiti rast sajma od pet posto. Sajam SASO zabilježio je korekcije od osam posto. Smanjen interes za izla-ganje na sajmu pokazale su tvrtke iz građevinske mehanizacije, što je bilo i za očekivati zbog situa-cije u graditeljstvu. Ipak, povećan interes za sajam SASO pokazali su obrt-nici, i to za 10 posto, što je znak da su krenuli u in-tenzivniju potragu za no-vim poslovima. Zabilje-žili smo i porast skupnih izlaganja hrvatskih i ino-zemnih tvrtki, kao i po-jačan interes za organi-

zirane poslovne sastanke u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom-Županijskom komorom Split. Godinu zaključuje-

mo s optimizmom jer smo uspjeli prevladati sve iza-zove ove teške godine.Istraživanja svjetskog udruženja sajmova (UFI) za cijeli svijet, pokazuju

kako 80 posto sajmova u Europi još osjeća utjecaj svjetske ekonomske kri-ze. Oporavak bilježe je-dino Azija i Pacifik, gdje su uglavnom proizvodne ekonomije. Europske saj-move bolja vremena oče-kuju tek potkraj 2011. go-dine.Smatram da je kod nas u Hrvatskoj i dalje najve-ći problem likvidnost. U 2011. očekujem više po-ticaja za poduzetnike jer oni su ti koji zapošljavaju. Kod politike zapošljava-nja svakako treba motivi-rati radnike i za prekva-lifikacije. Svjedoci smo

kako se tržište rada sva-kodnevno mijenja, sto-ga treba biti fleksibilan i spreman na promjene.U 2011. idemo s proku-šanim, uspješnim projek-tima, sajmovima SASO i GAST. Prema sadašnjim pokazateljima, prijave i interes izlagača za slje-deći sajam na istoj su ra-zini kao i prošle godine u ovo vrijeme. Pokazalo se da, unatoč krizi koja je još prisutna, tvrtke izlaze na tržište i bore se za svoje udjele na njemu. Pojedine tvrtke već su sklopile vi-šegodišnje ugovore o sa-jamskom predstavljanju,

a Sajam Split nudi popu-ste za rane prijave i plaća-nje. U 2011. želimo i dalje pružati visokokvalitetnu logističku potporu eventi-ma na području Dalmaci-je, gdje svim organizatori-ma i dalje nudimo znanje i iskustvo, ali i kompletnu potrebnu opremu.

Prema mojem mišlje-nju, 2010. je godina “iz-gubljene šanse” s obzirom na to da su nakon svjetske krize i recesije započeli ponovni investicijski ci-klusi u svijetu s lako do-stupnim, povoljnim ka-pitalom. To se, nažalost, nije dogodilo i u Hrvat-skoj, pa je stoga Hrvatska na samom začelju tranzi-cijskih zemalja po rastu BDP-a i investicija. No, bez obzira na krizu, po-stoji jedan kroničan pro-blem Hrvatske, a to je da je ona svojevrsni “talac” lokalnih i parlamentar-nih izbora koji se izmje-njuju svake dvije godine te u određenoj mjeri pa-raliziraju i ono malo inve-sticija koje su na vidiku.

Vjerujem da ni 2011. go-dina neće biti ništa bolja jer nije uhvaćen zamah u 2010. godini da bi se rast BDP-a kapitalizirao slje-deće godine. Jedina šansa su nam akceleratori BDP-a koji dolaze po inerci-ji, prije svega turizam i

eventualno strukturni fon-dovi Europske unije. Svi-ma je jasno da rast BDP-a zasnovan na potrošnji nije dugoročno održiv, već su to samo investicije s bu-dućom dodatnom vrijed-nošću. Što se tiče TriGranita u Hrvatskoj, mi ćemo na-stojati nastaviti s pripre-mom novih investicija u kvalitetne projekte jer smo izgradnjom Arena Centra dokazali da se mo-žemo nositi s teškim vre-

menima te da u jeku krize možemo ishoditi finan-ciranje od 150 milijuna eura. Nastavak investicija u vidu kongresnog centra i poslovnih tornjeva lo-gičan je slijed zaokruži-vanja sadržaja na jugoza-padnom ulazu u Zagreb. Financijske institucije će biti sve selektivnije, te će samo oni najkvalitetniji moći osigurati novac. Ali i takvi će projekti biti ra-njivi s obzirom na to da se smanjenjem potroš-nje stanovništva smanju-ju i efekti tih investicija. Rješenje nije jednoznač-no već treba biti sinkroni-zirano nekoliko ključnih generatora rasta BDP-a: država treba stvoriti uvje-te za ulaganje, radnici tre-baju shvatiti da je kon-kurentnost tolika da je svatko zamjenjiv, a tvrt-ke trebaju optimizirati po-slovanje i staviti naglasak na stvaranje dodatnih vri-jednosti. Kad se ti procesi simultano počnu odvijati, vjerujem da će doći bolje vrijeme za Hrvatsku.

Nakon naznaka kra-ja recesijske 2009. godi-ne, bilo je za očekivati da će se u većim europskim zemljama tržište u 2010. godini polako i oprezno početi oporavljati te će in-vesticije u građevinskom sektoru, za koji su proi-zvodi TTO Thermotech-nika izravno vezani, rasti. Iznenađenje je bilo kada smo ustanovili da su na-kon recesijskih mjeseci si-ječnja i veljače skoro sva europska tržišta, s iznim-kom španjolskog, poka-zala trend uspona koji se nastavio sve do sada. Na-žalost, europski uspon za-obišao je hrvatsko tržište te je nakon za nas relativ-no blagog pada u prošloj, pad kulminirao u ovoj go-

dini. Razlog tome je go-tovo potpuni nedostatak novih investicija. Stanje je dodatno otežano kata-strofalnim padom morala plaćanja usluga i dobara u Hrvatskoj.Poticajne državne mje-re, svakako poželjne, če-

sto promašuju namjeru ako se svedu na bagatelne iznose, primjerice 20.000 kuna, koji služe jedino da se zadovolji forma. Pred-nost bih dao državnim mjerama kojima bi se iz-mijenio odnos prema gos-podarstvu na način da se represivni pristup inspek-cijskih organa dopuni edukativnim pristupom, što znači da se nenamjer-ni propusti ne sankcioni-raju radi punjenja državne blagajne, već da se gos-

podarstveniku pomogne u savladavanju šume pro-pisa za koje nije educiran, a ne može zaposliti struč-nog savjetnika. Nadam se da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju riješi-ti taj problem, kao što će u našoj tvrtki ugasiti odjel vanjske trgovine te ćemo time postati konkurentni-ji, a protok robe i usluga bitno ubrzati. S obzirom na specifičnost naše tvrtke, politika za-pošljavanja je u izravnoj ovisnosti o stupnju auto-matizacije. Bitnije nam je da zadržimo kvalitetu okruženja u kojem rade naši radnici, nego njihov broj. Kako smo u ovoj go-dini nadoknadili pad pro-meta iz 2009. godine i do-stigli razinu iz uspješne 2008. godine, cilj nam je zadržati taj trend i u 2011. Taj cilj je realističan jer se naš novi proizvod - stani-ca za pripremu tople vode - u tekućoj godini po-tvrdio na tržištu pa sada ostaje rad na nadogradnji i marketingu.

Sanja VukoVić-Vejić, direktorica Sajma Split

juraj SinanoVić, financijSki direktor triGranita HrVatSkaradiSlaV drljeVić, predSjednik upraVe tto tHermotecHnika

kod politike zapošljavanja svakako treba

motivirati radnike i za prekvalifikacije

financijske institucije će biti sve

selektivnije, samo najkvalitetniji će

dobiti novac

Stanje je dodatno otežano

katastrofalnim padom morala

plaćanja

pokazalo se da, unatoč krizi koja je još prisutna, tvrtke izlaze na tržište i bore se za svoje udjele na njemu

Želimo i dalje pružati kvalitetnu logističku potporu

radnici trebaju shvatiti da je svatko zamjenjiv

represivni pristup inspekcije zamijeniti edukativnim


Na izmaku je teška go-dina za hrvatsko gospo-darstvo koje se još nije oporavilo od svjetske fi-nancijske krize. No či-njenica je da je ova tu-ristička sezona ipak bila bolja od prethodne u ko-joj je Hrvatska ostvari-la šest posto više turistič-kih noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle go-dine. Ostvareni su rela-tivno dobri rezultati i zato što su se hotelijeri maksi-malno potrudili i prilago-dili novim trendovima na tržištu. U grupaciji Adria-tic Luxury Hotels (ALH) možemo biti zadovoljni ovogodišnjim rezultati-ma. Svi naši hoteli s pet zvjezdica na dubrovač-kom području zabilježi-li su porast prihoda od

10 posto i jednaki porast u broju noćenja u odnosu na 2009. Najbolji rezul-tat bilježi Hotel Excelsi-or koji sa sadašnjim sta-njem i prognozom do kraja godine ostvaruje 15 posto veće prihode. Važ-

no je spomenuti i Villu Agave koja se vrlo brzo pozicionirala na tržištu i ove godine poslovala s više od 90 dana zauzeto-sti, uz ostvarenu prosječ-nu cijenu od 5500 eura po noćenju.

Ovogodišnji uspjeh re-zultat je obnove i repozi-cioniranja hotela, poseb-no Excelsiora i Bellevuea, restrukturiranja centralne prodaje, te ciljanih mar-ketinških i PR aktivno-sti. Da nije bilo vulkanske krize koja je poremeti-la prvi dio sezone, osobi-to u kongresnom segmen-tu, rezultati bi sigurno bili bolji, kako za hotele ALH tako i za Dubrovnik. Ovo-godišnji rezultati daju nam optimizam i za slje-deću godinu kad se oče-kuje i značajniji oporavak naših emitivnih tržišta.Vrijeme krize je neminov-no i vrijeme preispitivanja poslovanja i prilika za re-organizaciju, što ponajpri-je očekujemo od vodećih državnih institucija u tu-

rizmu. Pozdravljamo na-javljene mjere Ministar-stva turizma i Hrvatske turističke zajednice koje se odnose na povećana ulaganja u udruženo ogla-šavanje na inozemnim tr-žištima, kao i daljnju libe-ralizaciju viznog režima i jačanje turističkog pro-meta u predsezoni i pose-zoni. Očekujemo i snaž-niju zajedničku aktivnost svih subjekata u turiz-mu, uz dijalog i konkret-no djelovanje. Jedna od važnijih uloga hotelijera jest kontinui-rano ulaganje u kvalitetu svojih proizvoda i uslu-ga, predstavljanje i pro-mocija hotela i destinaci-je na strateškim tržištima, konkurentne cijene, ula-ganje u kulturne sadržaje

i slično. Grupacija Adri-atic Luxury Hotels trudi se iskočiti iz hrvatskoga turističkoga prosjeka i u tome smo dosad bili vrlo uspješni, u prilog čemu najbolje govore ostvare-ni rezultati i brojne na-grade. Iako će se još zasi-gurno osjećati posljedice globalne financijske krize u sljedećim godina, mi u ALH-u smo optimistični i u sljedećoj godini očeku-jemo još bolje rezultate.Konkretni planovi grupa-cije Adriatic Luxury Ho-tels za 2011. godinu su generalno usmjereni na restrukturiranje kompa-nije. ALH već dulje tra-ži strateškog partnera s kojim bismo radili na re-strukturiranju i realiza-ciji razvojnih planova

koji su, između ostalog, usmjereni i na širenje u regiji. Upravo su u tije-ku razgovori s nekoliko vodećih svjetskih inve-stitora koji su prepozna-li vrijednost i potencijal ALH-a. Širenje grupaci-je ALH na tržišta regi-je važno je i za hrvatski turizam jer je ona u pro-teklih 15 godina stvorila menadžment kompaniju koja je bazirana na hrvat-skom znanju.

Godinu koja je na iz-maku možemo ocijeni-ti vrlo složenom i teškom. Proizvodnju su obilježili visoki troškovi u pogonu, a imali smo i manji urod grožđa po hektaru. Godi-na je bila karakteristična i po daljnjem padu prodaje vina, pogotovo u prva tri mjeseca kada je tržište go-tovo mirovalo. Posljedica je bilo snižavanje cijena, a samim tim i financij-ski pad. Drugim riječima, prodavalo se manje vina

po nižim cijenama. Mi-slim da su sve vinske kuće u 2010. bile u težoj situa-ciji nego godinu prije.U našoj tvrtki procjenju-jemo da će 2011. biti glo-balno još teža. Ne plani-ramo nikakva ulaganja, već ćemo samo pokuša-ti održavati dosegnutu ra-zinu poslovanja. Smatram da će nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uni-ji hrvatskim vinarima biti još teže zato što je europ-sko tržište prepuno vina. Državne mjere poticanja izvoza vina za sada su tek u fazi obećanja. Nadamo se boljoj organiziranosti u samom vinarskom sekto-ru, a pogotovo u nastupu na inozemnim tržištima. Samo izvozom možemo rasteretiti domaće trži-šte. Očekujem i uspjeh u

brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje jer nas u dosta slučajeva ne prepo-znaju kao vinsku zemlju. Stoga je nužna surad-nja nekoliko ministarsta-va, turističke zajednice i HGK-a, kako bi se vino prepoznalo kao izvozni

artikl i jedan od naših tu-rističkih proizvoda. Oče-kujemo i smanjenje pore-znih davanja i trošarina, a pogotovo se nadamo da će doći do smanjenja sto-pe PDV-a na ugostiteljske usluge. Ako u idućoj go-dini budemo pokušali oz-

biljnije izvoziti, očeku-je nas usklađivanje cijena i kvalitete u odnosu na svjetska vina. Mislim da će se zbog hiperproduk-cije vina u svijetu i dalje snižavati cijene. Mi smo imali jednu inve-sticiju koja doduše nije imala utjecaja na oteža-vanje poslovanja jer nam prva rata kredita dola-zi 2013. godine, kada se ipak nadamo da će biti bolje. Riječ je o izgradnji nove vinarije koja bi nam trebala osigurati dovolj-ne količine vina za oz-biljniji izvoz. Asortiman vina iz te vinarije nazva-li smo Paralela, a uskoro izlaze na tržište u cjenov-nom razredu od tri do pet eura. Linija naših vrhun-skih vina ostaje u starom pogonu.

Goran Štrok, Predsjednik UPrave adriatic LUxUry HoteLs dUBrovnik

vLado kraUtHaker, vLasnik i direktor vinarstva i PodrUmarstva kraUtHaker

da nije bilo vulkanske krize u prvom dijelu

sezone, rezultati bi sigurno bili bolji

očekujem i uspjeh u brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje

Pozdravljamo najavljene mjere koje se odnose na povećana ulaganja u udruženo oglašavanje na inozemnim tržištima, kao i daljnju liberalizaciju viznog režima i jačanje turističkog prometa u predsezoni i posezoni

očekujemo i smanjenje poreznih davanja, a pogotovo se nadamo da će doći do smanjenja Pdv-a na ugostiteljske usluge

U 2011. očekujemo još bolje rezultate

vinarima će nakon ulaska u eU biti još teže

Svima je već dobro po-znato da i ovu poslov-nu godinu završavamo u ozračju duboke rece-sije. Poslovna stagnaci-ja osjeti se i na području razvoja ljudskog kapitala. Smatram da su važna tri faktora za izlazak iz kri-ze. Prvi je da Vlada ko-načno odredi jasnu viziju gospodarskog razvitka ili, drugim riječima, da tran-sparentno objavi u kojem pravcu se Hrvatska tre-ba razvijati i zašto. Drugi i treći faktor su međusob-no usko povezani i samo njihov ravnomjeran ra-zvoj i balans može osigu-rati gospodarski prosperi-tet. To je razvoj stabilnog i funkcionalnog sustava s jedne strane i ulaganje u ljudski kapital s druge. Što se tiče projekcije razvoja

ljudskog kapitala za 2011. godinu, optimističan sam zbog dobrih primjera iz prakse koji govore da se u ljudski kapital i dalje ula-že. Optimističan sam zbog pokrenute borbe protiv korupcije te spoznaje ve-ćeg broja poslodavaca da bez kvalitetnih ljudi i ula-ganja u njihov razvoj ne-maju dugoročnu perspek-tivu. Mislim da ćemo o prvim pozitivnim pomaci-ma moći govoriti tek kra-jem 2011. godine.

Boris BLažinić, ravnateLj institUta za kvaLitetU i razvoj LjUdskiH PotencijaLa

Ulaganje u ljudski kapital je nužno

“Optimističan sam zbog borbe protiv korupcije te spoznaje većeg broja poslodavaca da bez ulaganja u kvalitetne ljude nemaju dugoročnu perspektivu.”

Boris Blažinić, Institut za kvalitetu i razvoj ljudskih potencijala


Ova poslovna godina bila je poprilično teška. Proizvodnja u našoj tvrt-ki pala je za 25 posto u odnosu na proteklu godi-nu. No, bez obzira na tako teško stanje, tvrtka Ber-narda zaposlila je 16 dje-latnika, otvorila još jednu tvornicu za konfekcioni-ranje spužve te uplovila i u turističke vode.Kako bismo se izvukli iz krize, ponešto mora-mo i mijenjati, primje-rice okrenuti se prema izvozu, ali i dati potpo-ru domaćoj proizvod-nji čime bi se automatski smanjio uvoz. Time bi se povećala zaposlenost, a proizvodnja krenula u pozitivnom smjeru. In-vesticije i strana ulaga-nja imaju sigurno veliku

važnost jer i tu dolazi do zapošljavanja i proizvod-nje. Ulaskom u Europsku uniju moramo promije-niti stav o radu. Treba-mo mnogo raditi i biti si-stematični, imati ciljeve koji se moraju ostvariva-ti. Vjerujem da i politika

prepoznaje zadaću svih nas jer jedino smanjenje mnogih fiskalnih name-

ta, uspostavljanje prav-nog sustava, rješavanje nelikvidnosti i traže-nje odgovornosti za rad može pridonijeti izlasku iz krize.Već 12 godina, koliko po-stoji tvrtka Bernarda, 70 posto proizvodnje radi-mo za izvoz, i to podjed-nako u zapadne i istoč-ne zemlje. Angažirajući marketinšku agenciju za područje Srbije, pokuša-vamo polako osvajati i

to područje. Uz sudjelo-vanje na okruglom stolu na sajmu u Beogradu, te uz pomoć Hrvatske gos-podarske komore i Gos-podarske komore Srbije, prišli smo jednoj sasvim novoj koncepciji rekla-miranja. Drugim riječi-ma, uključili smo znanost i struku, koje smo imple-mentirali u naše proizvo-de i tako poručili srbijan-skom tržištu da postojimo te pokazali što sve nudi naša tvrtka. Želimo im poručiti da smo kvalitetni te da certificirani proizvo-di imaju budućnost, pose-bice kada izlaze iz vlastite proizvodnje. Prema tome, planovi za 2011. godinu su optimistični premda za sve treba mnogo rada i znanja.

“Ako nešto ne funkcionira, ne znači da to treba odmah ‘ugasiti’, nego je cilj to staviti u pravu funkciju.”

Rajko Vukelić, predsjednik Uprave tvrtke Vulkan-Nova

Trenutačna situacija i krizom zahvaćeno hrvat-sko gospodarstvo pokazu-ju znakove oporavka. In-vesticije se povećavaju, cijene financiranja nakon rasta počinju padati, pro-izvodni pogoni se obnav-ljaju, a proizvodnja se po-kreće. U vremenima koja dolaze moramo biti opre-zni u upravljanju držav-nim financijama kako bi-smo mogli računati na nova sredstva koja će biti ponuđena na svjetskom financijskom tržištu, od institucionalnih banaka/investitora pa sve do al-ternativnih izvora financi-ranja. O pravom početku globalnog oporavka, pa tako i gospodarskog opo-ravka u Hrvatskoj, može-mo govoriti u prvoj polo-vini 2011.

Da bi se kriza done-kle svela na razinu gdje je možemo kontrolirati, nužno je dati financijske injekcije malom i sred-njem gospodarstvu i to ra-znim programima i sub-vencioniranim kamatama te omogućiti lakšu do-stupnost kreditnih linija, čime bi se potaknuo rast poduzeća, omogućio na-stavak proizvodnje, a sa-mim time i povećanje za-poslenosti. Oslanjajući se na turističku sezonu, kao generatora rasta, nismo riješili probleme, nego samo trenutačno “ugasi-li vatru”. U fazama krize, koje su se i prije događale u svjet-skim gospodarstvima, ra-

sli su i unaprjeđivali svo-je poslovanje oni koji su ulagali u razvoj, inovira-li proizvode i na taj način dodavali vrijednost sa-mom poduzeću/gospodar-stvu. Ono što je ključno za gospodarski oporavak koji provodi i Vlada je fo-kus na domaću proizvod-nju, izvozna orijentacija te ulaganje u one subjek-te koji donose dodanu vri-jednost cijelom društvu. Kad se ozbiljno pozabavi-mo tim segmentima i kad budemo imali konkretne odgovore na to kako sti-mulirati rast poduzeća te kad se država još više ori-jentira na gospodarstvo, posebice na mala i srednja poduzeća, možemo raču-nati da će se gospodarski rast promijeniti iz minu-sa u plus.Smatram da kvaliteta pru-žene usluge ili proizvoda, uz educiran i stručan ka-dar, u bilo kojoj grani in-dustrije, mora sadržavati paket dodatne vrijednosti. U grani pružanja zdrav-stvene usluge, Medi-kol planira pridonijeti još kvalitetnijoj i stručnijoj edukaciji korisnika me-dicinskih usluga i to tako da na jednom mjestu do-biju sve što im je potreb-no za prevenciju nastanka bolesti. Povećana svijest građana o brizi za zdrav-lje misija je Medikola. Dijagnostika, proizvod-nja radiofarmaceutika i rehabilitacija bolesnika – sinergijom Medikol stva-ra temelje za tešku po-slovnu 2011. godinu.

Boris sruk, potpredsjednik uprave Medikola

u fazama krize rasli su i unaprjeđivali svoje poslovanje

oni koji su ulagali u razvoj i inovirali

proizvode

Malim i srednjim tvrtkama nužne su financijske injekcije

Bernarda CeCelja, vlasniCa tvrtke Bernarda

jedino smanjenje mnogih fiskalnih

nameta, rješavanje nelikvidnosti

i traženje odgovornosti za rad

mogu pridonijeti izlasku iz krize

ulaskom u europsku uniju moramo promijeniti stav o radu. trebamo mnogo raditi i biti sistematični, imati ciljeve koji se moraju ostvarivati

Certificirani proizvodi imaju budućnost, posebice iz vlastite proizvodnje

Ova poslovna godina za našu tvrtku završit će u planiranim okvirima, što smatramo iznimno zadovoljavajućim s ob-zirom na recesijsko raz-doblje. K tome, u svim segmentima tvrtke ima-

li smo punu zaposlenost. Za nadolazeću 2011. go-dinu držim da će biti mnogo teža od ove go-dine, a to će se posebice

osjetiti u prvom polugo-dištu te će stoga biti pra-vo umijeće preživjeti. To je rezultat stanja u do-maćoj brodogradnji, kao i negativnog trenda ugo-varanja brodova u Europ-skoj uniji.Naša je tvrtka tehnološ-ki i proizvodno konci-pirana tako da njen pro-izvod svoju funkciju, kao oprema, ima isklju-čivo na brodu. Za opsta-nak i popunu proizvod-nih kapaciteta nužno je rješenje statusa domaćih brodogradilišta u što kra-ćem roku. Svako odlaga-nje rješenja donosi mno-go problema svima koji su vezani uz tu proizvod-nu djelatnost. Ako nešto ne funkcionira, ne znači da to treba odmah “uga-

siti”, nego je cilj to stavi-ti u pravu funkciju. Unatoč tome, u tvrtki Vul-kan-nova za sljedeću go-dinu imamo dosta pla-nova čija će realizacija ovisiti isključivo o ugova-ranju novih poslova. Prije svega se to odnosi na do-maće navoze budući da se ne očekuje neki pozitivni pomak u Europi. Završili smo s dokumen-tacijom za otvaranje tvrt-ke u Srbiji koja će se ba-

viti plasmanom dizalica na tom području. Osim toga, pripremamo obno-vu segmenta AKZ zaštite u proizvodnom procesu, kao i završetak instalira-nja ispitne stanice za pa-lubnu opremu. Nadam se da će zaživjeti i ideja o otvaranju odjela za izo-brazbu zavarivača.Budući da je 80 posto naše proizvodnje vezano uz brod i brodogradnju, a ne možemo konkurira-ti azijskim proizvođači-ma iz svima poznatih ra-zloga, realizaciju naših planova i opstanak te vr-ste proizvoda vidimo is-ključivo u rješenju statu-sa domaće brodogradnje, i to vjerujući u jedino ispravno, a to je njen op-stanak.

rajko vukelić, predsjednik uprave tvrtke vulkan-nova

pripremamo obnovu segmenta akZ zaštite u proizvodnom procesu, kao i završetak stanice za palubnu opremu

realizacija planova u 2011. ovisit će isključivo o ugovaranju novih poslova. u srbiji ćemo otvoriti novu tvrtku koja će se baviti plasmanom dizalica na tom području

važan je opstanak hrvatske brodogradnje


“Očekujem da se gospodarstvenicima omogući prodor na tržište EU-a - umjesto da se energija troši na protekcionizam domaćih tvrtki.”

Marin Bosotina, Medicinski centar Analiza

Završetkom izgradnje i otvorenjem trećeg trgo-vačkog centra pod bren-dom City Center one, in-vesticije naše Kaufmann Grupe u Hrvatskoj izno-sit će više od 450 miliju-na eura. Kaufmann Grupu taj iznos stavlja u vodeću skupinu investitora u Hr-vatskoj, na što sam po-sebno ponosan. Osim što te investicije zapošljavaju više od 10.000 građana u sektoru trgovine i facility managmenta te direktno

u segmentu graditeljstva, plaćanjem doprinosa i ko-munalija uvelike prido-nosimo i punjenju držav-nog i lokalnih proračuna. Sa svakim od tri centra na tržište smo doveli brendo-ve zbog kojih su hrvatski građani putovali u susjed-ne zemlje i tamo ostavlja-li novac. Uz strane bren-dove, u našim centrima uspješno posluju i kvali-tetne domaće marke. U 2011. nastavit ćemo šire-nje poslovanja, uspješnu suradnju s partnerima, ra-zvoj kvalitetne ponude i društveno odgovorno po-slovanje.Smatram da je u Hrvat-skoj potrebno popravi-ti kulturu rada te unapri-jediti njegovu kvalitetu u skladu s očekivanjima po-slodavca i posloprimca.

U 2010. Feravino je na-pravilo brojne pomake na svim poljima poslovanja. Osim ulaganja u proizvod i brend, obnovljen je stari podrum, napravljena degu-stacijska sala, te reprezen-tativan objekt u vinogra-dima na lokaciji Goveđa glava. Rezultati su došli re-lativno brzo, te će Feravino u 2010. imati veću proda-ju vina u odnosu na godi-

nu prije. Međutim, recesija se odrazila na ukupnu fi-nancijsku situaciju i cijene vina koje su padale.

Na području opće eko-nomske politike i stanja u Hrvatskoj u 2011. očeku-jemo i dalje izrazito teš-ku godinu, nastavak rece-sije i daljnji pad kupovne moći. Od države očekuje-mo rad na još jačem pro-moviranju Hrvatske kao proizvođača kvalitetnih i vrhunskih vina. Veći-na proizvođača, posebi-ce manjih, nema sredstva koja su potrebna da bi se to postiglo. Sufinancira-

nje sajamskih nastupa i drugih marketinških ak-tivnosti svakako je dobro-došla pomoć države, ali prepoznatljivost Hrvatske kao vinarske zemlje ključ je uspjeha na međunarod-nom tržištu svih hrvatskih proizvođača vina. Ulaskom u EU očekuje-mo i dodatnu konkuren-ciju, posebice u segmentu maloprodaje, te zaoštra-vanje ionako velike kon-kurencije. U 2011. Feravino nastav-lja s plasiranjem novih proizvoda, a mnogo oče-kujemo i od nove linije Miraz. Riječ je o vrhun-skim vinima koja će se proizvoditi u manjim ko-ličinama i biti namijenje-na zahtjevnijoj klijente-li.

U zadnjih pet godina našeg poslovanja, s pro-sincem sve počinje, a ne završava - to je mjesec početka realizacije plano-va za iduću godinu.Otkako je došla recesi-ja i na “naš otok”, a to je bilo 2008. kada smo ima-

li pad prometa za sedam posto, odlučili smo posta-viti poslovanje ovako: mi smo mala tvrtka, desetoro nas radi na proizvodu koji se zove Paprenjak... On je naša egzistencija i naš plan za budućnost. Mali

smo dio poslovne Hrvat-ske, ali zato zdrav i am-biciozan! Nismo se htjeli poistovjetiti s kriterijima lokalne sredine; osluški-vali smo što čine najbolji kada je kriza.Poslovna godina 2010. tako je rezultirala zadrža-vanjem prometa na razini prošlogodišnjeg, odluči-li smo se na širenje svog suvenirskog programa na koncept proizvoda koji je namijenjen za malopro-daju, osmislili novu teh-nologiju za razvoj takvog proizvoda, a financij-ski menadžment donio je strategiju financiranja ove faze našeg poslovanja. Odlučili smo se razvo-jem suvremenih tehnolo-gija razviti manufakturni proizvod u industrijski, i zadužiti se po najpovolj-

nijim uvjetima kod ban-ke, ali samo do mjere koja ostavlja pozitivan novča-ni tok. Do tog iznosa ušli smo u razvoj. Odlučili smo se na korištenje kre-dita HBOR-a. Proizvod-nju smo preselili iz Cen-tra male privrede Savica Šanci u novi poduzetnič-ki centar i kupili 5000 če-tvornih metara zemljišta u Poduzetničkoj zoni Pi-sarovina koja, moram na-pomenuti, ima jako dobru lokalnu upravu, a to je od

velike važnosti za razvoj privatnog poduzetništva. Prve poslovne rezulta-te od novog projekta oče-kujemo polovinom idu-će godine i tada ulazimo u drugu fazu poslovanja: iz-gradnju poslovnog objek-ta iz vlastitih sredstava i kredita. Ove sam godine dobila i osobno priznanje i poslovnu satisfakciju iz-borom za ambasadoricu ženskog poduzetništva u Hrvatskoj.Od 2011. ne očekujemo ništa. Već smo je cijelu isplanirali i samo ćemo raditi da bismo te cilje-ve dostigli. Ono što bi-smo molili da nam donesu Djed Mraz i Sveti Nikola je: puno zdravlja i sreće nama, našoj djeci i svima oko nas. Sretna vam Nova 2011. godina!

Došlo je vrijeme da do-maći poduzetnici shva-te kako je Hrvatska malo tržište te da se poslov-

ni uspjesi ne mogu gradi-ti na jednom prostoru i u protekcionističkom okru-ženju.Poslovna 2010. je bila najuspješnija od osnut-ka za polikliniku Anali-za. Proširili smo djelatno-sti naše ustanove na još tri laboratorija, na komplet-nu radiološku djelatnost, otvorili i opremili dvije

operacijske dvorane i 12 specijalističkih ordinaci-ja u novom objektu Me-dicinskog centra Analiza u Dugopolju.Od države u 2011. očeku-jem da još više zagovara otvoreno tržište koje će se regulirati pametnim po-tezima Vlade. Očekujem da se poduzetnici i ulaga-či rasterete od administra-tivnih prepreka te da se hrvatskim gospodarstve-nicima omogući prodor na tržište EU-a - umjesto kontraproduktivnog tro-šenja energije na protek-cionizam domaćih tvrt-ki. Znači, potrebna nam je taktika napada umje-sto obrambenog pristupa. Prodor na druga tržišta nam je nužan jer nije pro-blem plaćati postojeće po-

reze ako imaš veći prihod - a to je moguće samo na osnovi većeg tržišta.Naša je djelatnost pruža-nje zdravstvenih usluga. Potrebe za takvim uslu-gama nemaju teritorijal-na ograničenja. I ne vidim zapreku da žitelji EU-a tu uslugu potraže i u Hrvat-skoj. Umjesto da nam li-ječnici i sestre odu na rad u EU, pružimo stranim gostima punu uslugu dok borave kod nas.

Sven vorih, direktor Svih tvrtki kaufmann GruPe

mladen Perak, direktor feravina

Sanja oPačak, direktorica PaPrenjaka

marin BoSotina, medicinSki centar analiza

u 2011. nastavljamo s

plasiranjem novih proizvoda

uz povoljan kredit, razvit ćemo svoj manufakturni proizvod u industrijski

ne vidim zapreku da žitelji eu-a

zdravstvenu uslugu potraže i u

hrvatskoj

dovršetkom trećeg city centra investicije naše Grupe dosegnut će 450 milijuna eura

od države očekujemo rad na još jačem promoviranju hrvatske kao proizvođača kvalitetnih i vrhunskih vina

otkako je došla recesija, nismo se htjeli poistovjetiti s kriterijima lokalne sredine; osluškivali smo što čine najbolji kada je kriza

Prodor na druga tržišta je nužan. nije problem plaćati poreze ako imaš veći prihod - a to je moguće samo na osnovi većeg tržišta

raditi na kulturi rada

zaoštrava se konkurencija

mali smo ali zdravi i ambiciozni

taktika napada umjesto obrane


“Ipak smo optimistični zbog najavljenog povećanja zaposlenosti,raspoloživog dohotka i lakšeg pristupa kreditima.”

Stjepan Iveljić, direktor WestGatea

Za Tele2 je 2010. godi-na bila izrazito uspješna. Korisnici u Hrvatskoj pre-poznali su kvalitetu proi-zvoda i usluga koje pruža Tele2, a to je, u kombi-naciji s našim cijenama koje su najpovoljnije, re-zultiralo snažnim rastom broja korisnika i uspješ-nim poslovnim rezultati-ma. Među rijetkim smo tvrtkama u Hrvatskoj koje su ostvarile rast prihoda i broja korisnika. Naime, Tele2 je u drugom kvar-talu ostvario pozitivan EBITDA, a rezultat je još važniji jer je postignut u okvirima vjerojatno najte-žeg gospodarskog okruže-nja s kojim se susrela naša generacija. Dva su glavna razloga ovako iznimnog uspjeha.Ponajprije, imali smo sna-žan rast broja korisnika u drugoj polovini ove godi-ne te snažan rast prihoda. Naše istraživanje je poka-zalo da Hrvati traže do-bru cijenu, ali istodobno žele biti zadovoljni kva-litetom usluge. Udio po-stojećih korisnika također se povećao jer smo nasta-vili osluškivati i zadovo-ljavati njihove potrebe. K tomu, smanjili smo opera-tivne troškove budući da smo implementirali razli-čite programe smanjenja troškova marketinga i pri-vlačenja novih korisnika, ali smo smanjili i troško-ve nacionalnog roaminga.U 2011. godini očekuje-mo nastavak rasta svih

ključnih pokazatelja. Tele2 će i dalje osluškiva-ti želje i potrebe korisnika te nastaviti prilagođava-ti ponudu njihovim potre-bama.Tele2 je oduvijek gledao na Hrvatsku kao na dugo-ročnu investiciju, što smo dokazali s više od tri mili-jarde kuna izravnih ulaga-nja i dvije milijarde kuna dodatnih neizravnih ula-ganja u maloprodajni la-nac i distribuciju.Nastavljamo i s ulaganji-ma u razvoj mrežne in-frastrukture koja će kori-snicima ponuditi najbolje podatkovno iskustvo s najboljom cijenom. Prvi korak prema tome najavili smo prilikom obilježava-nja pete obljetnice poslo-vanja u Hrvatskoj. Naime, sljedećih tjedana krećemo s nadogradnjom vlastite mreže na 21 Mbps, a na-dogradnja će obuhvati-ti šest hrvatskih grado-va: Zagreb, Split, Rijeku,

Osijek, Pulu i Zadar. Cilj nam je 2011. godine imati najbolju UMTS pokrive-nost u Hrvatskoj i pružiti našim korisnicima najbo-lje iskustvo u korištenju bežičnog širokopojasnog interneta. Naš je stav kako je upravo visokokvalitetna mreža temelj za usluge buduć-nosti pa Tele2 ulaže znat-ne napore kako bi svo-jim korisnicima pružio brze, kvalitetne i dostu-pne usluge na najmoder-nijoj podatkovnoj mreži u Hrvatskoj.

Imunološki zavod kao jedini proizvođač bio-tehnoloških proizvoda u Hrvatskoj već dugi niz godina suočava se s po-teškoćama u izvozu i pro-izvodnji, primarno zbog nedostajućih ulaganja u proizvodne pogone za bakterijska i virusna cje-piva te za proizvodnju krvnih derivata. U zadnjih

desetak godina propušte-ne su mnoge šanse za mo-dernizaciju pogona. Imu-nološki zavod postoji 117

godina i izvozili smo u više od 80 zemalja svijeta jer su naši proizvodi zbog vrhunske kvalitete vrlo ci-jenjeni u svijetu. Naša je tvrtka proizvodnog karak-tera i s ulaganjem u nove pogone i dobivanjem cert-fikata Svjetske zdravstve-ne organizacije bili bismo u mogućnosti izvoziti 99 posto naših cjepiva. Po-tražnja za cjepivima stal-no raste. Otvaraju se ze-mlje poput Kine, Indije, Malezije i zemlje Bli-skog istoka, s enormnom potražnjom za našim cje-pivima. Od kraja svibnja ove godine, od kada sam preuzeo dužnost direkto-ra Imunološkog, radimo na programu restruktu-riranja i financijske sta-bilizacije. Cilj nam je do kraja ove godine završiti

s pripremom dokumena-ta restrukturiranja i stra-tegije razvoja kako bi-smo se mogli fokusirati na profitabilne segmen-te i razviti proizvodnju za kojom postoji potra-žnja na svjetskim tržišti-ma. U tom smislu za dalj-ni razvoj tvrtke postoje dva puta: jedan je da vla-stitim snagama uz pomoć većinskog vlasnika izgra-dimo nove pogone na na-šem zemljištu u Brezju, a drugi da to napravimo sa strateškim partnerom koji bi uz kapital osigurao i plasman naših proizvoda.Vremena su teška, ali i izazovna, i smatram da je ovo ključno vrijeme kada Imunološkom zavo-du moramo, zajedno sa zaposlenicima i svim su-dionicima u razvoju tvrt-

ke, omogućiti stabilan rast, novo zapošljavanje i izvoz hrvatskih proizvoda koji su već desetljećima na visokoj cijeni u svijetu. Naše proizvode iz krvnih derivata koriste uglavnom domaće bolnice, a u tride-setgodišnjoj primjeni krv-nih derivata proizvedenih kod nas od domaće krvi nema zabilježenog prije-nosa virusnih bolesti čime jamčimo kvalitetu i visoki zdravstveni standard na-ših građana.

Od otvorenja prije go-dinu dana WestGate bi-lježi jako dobre rezultate. Početak godine pokazao se kao veliki izazov za či-tavu branšu koja je bila pogođena krizom, zabra-nom pušenja, odlukom o neradnoj nedjelji, pove-ćanjem PDV-a i uvođe-njem kriznog poreza, koji su oslabili kupovnu moć građana. No, sredinom ožujka krenulo je pobolj-šanje. Od tada do danas kontinuirano bilježimo porast u posjećenosti cen-tra i prodaji, te smo čak i tijekom ljeta uspjeli odr-žati dobro poslovanje. Po-zicioniranje centra na pe-riferiji grada pokazalo se kao prednost koja nam je osigurala dolazak veli-kog broja stranih turista te obitelji na putu za more ili

u povratku s odmora. Kao i svi drugi centri u Hrvatskoj, i mi u West-Gateu morali smo se su-očiti s novom tržišnom situacijom uvjetovanom financijskom krizom. Pri-hvatili smo izazov te sve svoje napore fokusirali na ispunjavanje onog što kupci žele: velik i kvali-tetan izbor te dobru vri-jednost za novac. Godi-nu dana nakon otvorenja, Shopping City WestGate pokazuje impresivne re-

zultate: 50-postotno po-većanje prodaje u odnosu na proljeće te kontinui-rano povećanje broja po-sjetitelja. Vjerujem da će godina koja dolazi pred-stavljati izazov za čitavu industriju, no ipak smo optimistični zbog najav-

ljenog povećanja zapo-slenosti, raspoloživog do-hotka i lakšeg pristupa kreditima. S obzirom na to da se polako ukidaju i financijske barijere koje su smanjivale potrošnju, u što ubrajam i ukidanje

više stope kriznog poreza, očekujem da će se ljudi do kraja godine lakše od-lučivati na kupnju. Shop-ping centri će i dalje mo-rati biti vrlo inovativni i usmjereni prema ispunja-vanju potreba kupaca. Mi vjerujemo da smo to upra-vo postigli u 2010. godi-ni što dokazuju i ostvare-ni rezultati. Naše rješenje je stalno ulaganje u pro-širenje ponude te namje-ravamo i ubuduće kupce privlačiti novim sadržaji-ma te posebnim tjednim i mjesečnim akcijama. Uvjereni smo da će se s vremenom potrošnja vra-titi na razinu od prije krize – i planiramo dugoročno. Važno nam je pristupanje EU-u, koje će WestGate učiniti još atraktivnijim za slovensko tržište.

Julian Ogrin, predsJednik uprave Tele2 HrvaTska

darkO dvOrnik, direkTOr imunOlOškOg zavOda

sTJepan ivelJić, direkTOr WesTgaTea

Ove godine smanjili smo operativne troškove ali i troškove roaminga

s novim pogonima i certfikatom svjetske

zdravstvene organizacije mogli

bismo izvoziti 99 posto naših cjepiva

prihvatili smo izazov i svoje

napore fokusirali na ispunjavanje onog

što kupci žele

pozicioniranje našeg trgovačkog centra na periferiji pokazalo se kao prednost koja nam je osigurala dolazak velikog broja stranih turista te obitelji na putu za more ili s odmora

među rijetkim smo tvrtkama u Hrvatskoj koje su ostvarile rast prihoda i korisnika

u 2011. fokusirat ćemo se na proizvode koji imaju perspektivu i profitabilnost na svjetskom tržištu te započeti izgradnju novih pogona na našem zemljištu u Brezju

visokokvalitetna mreža za budućnost

potražnja za cjepivima stalno je u porastu

vjerujemo u oporavak potrošnje

37Broj 3659, 20. prosinca 2010.www.privredni.hr POSLOVNA OČEKIVANJA 2011.

Niska razina gospodar-skih aktivnosti, pad osob-ne potrošnje i restruktu-riranje većine hrvatskih kompanija obilježili su i recesijsku 2010. godinu. Put prema oporavku hr-vatskoga gospodarstva uključuje intenzivnije mjere poticanja konku-rentnosti, ulagačke klime, snažniju podršku realnom sektoru i rastu potrošnje. U 2011. godini možemo očekivati blage stope ra-sta, među ostalim uzro-kovane pozitivnim po-macima u okruženju kao i najavama završetka pri-stupnih pregovora za Eu-ropsku uniju, no oporavak gospodarstva bit će dugo-trajan. Kada govorimo o sektoru trgovine, retaileri će nastaviti sa strategijom niskih cijena zbog racio-nalnih obilježja kupovine i povećane štednje građa-na posebno u prvoj po-lovini iduće godine. Oz-biljniji potrošački zamah

mogao bi uslijediti pro-vedbom stabilizacijskih mjera, a rastu potrošnje pridonijelo bi smanjenje PDV-a i neporeznih da-vanja. Mercator-H nastavit će s mjerama osigura-nja bržeg i stabilnijeg ra-

sta kompanije kroz veću fleksibilnost sustava, ši-renje maloprodajne mre-že i diverzifikaciju pro-dajnih formata. Upravo je na tržište lansiran Ge-tro market, format kvar-tovske trgovine čija cje-novna politika obuhvaća i do 50 posto niže cije-ne. Mercator će nastaviti s podrškom razvoju doma-će proizvodnje i lokalnih

dobavljača kojima pruža mogućnost plasmana pro-izvoda na policama svojih trgovina u Hrvatskoj, pa i na ostalim tržištima Jugo-istočne Europe. Strategija Mercator Grupe na svim tržištima regije jest razvoj dvaju prodajnih forma-ta, tzv. value i economy, s kojima obuhvaća dvije najveće ciljne skupine po-trošača. Akvizicija Getroa u 2010. godini kompani-ji je stoga pružila moguć-nost daljnjeg prilagođava-nja asortimana i formata trgovine prema zahtjevi-ma pojedinačnih mikrolo-kacija što će biti u fokusu društva u 2011. godini.

Nakon 2009. godine, koja će ostati zabilježe-na po rekordnim ekonom-skim padovima, pokaza-lo se da se trajanje krize ne može predvidjeti i da to ovisi o nizu međusob-no ovisnih faktora. Slije-dila je ova godina koja je pokazala tko je i na vrije-me povukao dobre poteze i problem pretvorio u iza-zov. Hrvatsko tržište po-kazalo je do maksimuma svoju nestabilnost, naro-čito u dijelu nelikvidno-sti koja je izazvala vrlo teške posljedice za mno-ga poduzeća, čak do ste-čaja. Kod onih koji se još uvijek kako-tako nose s tim problemom utjecala je na smanjenje prihoda zbog potrebe za kratko-ročnim zaduženjima s ve-

ćim kamatama. Time se i jamstveni kapital, koji bi u redovnim uvjetima tre-bao služiti za investicijske projekte, vezao za tekuću likvidnost. Tvornica vijaka DIV svo-ju je orijentaciju u 2010. pojačala u smjeru izvo-za, tako da su nam izvo-zni pokazatelji do 100 po-sto bolji nego 2009., i 20 posto bolji nego 2008. Izvoz smatramo predu-vjetom svakog našeg dalj-

njeg razvoja i napretka te smo prema njemu traj-no strateški orijentirani. U ovom trenutku izvozna ograničenja su samo u na-šim raspoloživim kapaci-tetima, koje ćemo u pot-punosti riješiti puštanjem u rad nove tvornice u Kni-nu. Tijekom 2010. godi-ne smo najviše zbog rasta izvoza povećali broj rad-nika za 15 posto u odno-su na kraj 2009., po čemu smo sigurno među rijetki-ma u Hrvatskoj. Ova je godina na doma-ćem tržištu bila vrlo teš-ka, naročito sam početak. Svi su naši veliki kupci smanjili aktivnosti, a ote-žana naplata potraživanja samo je još usporila pro-cese na domaćem tržištu. Naše poslovne potencija-

le dodatno smo na doma-ćem tržištu usmjerili i na raspoložive javne natječa-je, gdje smo u većini slu-čajeva ponudili najbolje uvjete i mogli pratiti za-htjeve takvih kupaca. Hrvatsko gospodarstvo u

2010. godini obilježio je i proces privatizacije bro-dogradilišta u koji se DIV uključio kao ponuđač za ono najveće, Brodosplit. U skladu s pravilima Eu-

ropske komisije izradi-li smo i program restruk-turiranja Brodosplita na dugoročnim, potpuno tr-žišnim načelima. Kako je DIV do sada uspješ-no proveo dvije privati-zacije (TVIK Knin i MIN Svrljig u Srbiji), u kojima smo od poduzeća u ste-čaju ili pred njim proveli potpuno restrukturiranje, ispunili obveze i izgradi-li sustav proizvodnje koji uspješno plasira svoje proizvode na izvozna trži-šta, smatramo da i s Bro-dosplitom imamo velike šanse provesti planirano. Smatramo da se u 2010. uvjeti poslovanja u Hrvat-skoj moraju urediti u di-jelu opće nelikvidnosti, tako da država bude regu-lator i neposredno zainte-

resirana strana za pravo-vremena plaćanja, jer je u poziciji postavljati pravi-la. Država kroz unutarnje instrumente treba provesti i strategiju poticanja inve-sticija u privatnom sekto-ru. Zbog birokratskih za-preka mnogi investitori traže druge zemlje gdje će puno brže i jeftinije pro-vesti svoje planove. Svi poticaji, za izgradnju ili proširenje proizvod-nih pogona bez obzira na oblik i izvor samo će do-nijeti korist i zato su do-brodošli. Proizvodnjom se stvara dodana vrijed-nost i kreira proizvod koji će svojom konkurentno-šću naći svoje mjesto i na izvoznim tržištima te omogućiti novo zapošlja-vanje.

Nas su ove godine po-godila dva teška proble-ma. Jedan je pauza u po-slovanju zbog otvaranja stečajnog postupka, a dru-gi je opći pad prometa u trgovini. Pevecovi cen-tri nisu radili od listopa-da 2009. do svibnja 2010. godine i to bi za svaki tr-govački lanac bio gotovo fatalan udarac. Pa ipak, nakon ponovnog otvara-nja 11 naših centara, kup-ci su se vratili u relativno kratkom roku. Pokazalo se što u praksi znači kad

teoretičari govore o “sna-zi brenda”. Ponovo smo zaposlili 827 radnika, i oni redovi-to dobivaju plaće. S goto-

vo 300 dobavljača uspje-li smo postići dogovor da nam i dalje daju svo-ju robu i da njome puni-mo trgovine. Iako je glav-nina njihova potraživanja još ostala nepodmirena, oni nam na taj način ta-kođer ukazuju povjerenje. Redovito podmirujemo tekuća potraživanja. Ove smo godine ostvari-li prihod od 300 milijuna kuna i na godišnjoj ćemo razini iskazati i određenu tekuću dobit. Pomalo je i za nas bilo neočekivano što su se unatoč vrlo nega-tivnom publicitetu, kupci vratili u naše trgovine. Sada nas očekuje dodat-ni težak posao. Dobavlja-če, državu i banke želimo motivirati da pristanu na stečajni plan koji bi osi-gurao dugoročni opsta-nak tvrtke. Od 1,7 mili-jardi kuna ukupnog duga, na banke otpada oko 870 milijuna kuna. Nadam se da će svi vjerovnici po-

držati naša nastojanja da im se potraživanja isplate u duljem roku, preko re-dovitog poslovanja. Naš je prijedlog da u novom društvu Pevec dobavljači i država dobiju vlasničke udjele, a da banke repro-gramiraju potraživanja i otpišu dio kamata. Vjeru-jem da nitko neće biti za likvidaciju tvrtke. Nastavi li se trend našeg poslovanja, u idućoj go-dini ostvarit ćemo od 700 do 750 milijuna kuna pri-hoda i godišnju dobit od 35 milijuna kuna. Otvo-reni smo za daljnje pre-govore i vjerujemo u bo-lja vremena.

Hrvoje Štorga, predsjednik Uprave Mercatora-H

darko pappo, član Uprave div-a saMoBor

darko Šket, stečajni Upravitelj peveca

Mercator će nastaviti s

podrškom razvoju domaće proizvodnje

i dobavljača

div je do sada uspješno proveo

dvije privatizacije u kojima je potpuno

restrukturirao poduzeća u stečaju

ponovo smo zaposlili 827 radnika i oni

redovito dobivaju plaće

Hrvatsko tržište pokazalo je do maksimuma svoju nestabilnost, naročito u dijelu nelikvidnosti, koja je izazvala vrlo teške posljedice

Možemo očekivati blagi rast

imamo realan plan za Brodosplit

pravi primjer snage brenda

“Kupci su nam se vratili u relativno kratkom roku. Pokazalo se što u praksi znači kad teoretičari govore o ‘snazi brenda’.”

Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca


“I dalje ćemo raditi na onom što smatramo ključnim za male poduzetnike, a to je - edukacija, edukacija, edukacija.”

Antun Bubić, tvrtka Zebra

Godina 2010. se za projekt Hipersfera može ocijeniti polovično uspješnom. Tehnološki napredak projekta je po-stignut, ispunjeni su svi zadani ciljevi, ali je izo-stalo nužno financiranje nastavka istraživanja. Hr-vatskom gospodarstvu ne-dostaje kultura ulaganja u visokotehnološke projek-te s ciljem stvaranja po-zitivne klime i preduvjeta za dugoročni gospodar-ski napredak. Primijenje-na znanost je alat u posti-zanju konkurentnosti na globalnom tržištu. Taj potencijal u Hrvatskoj ne koristimo iako su ov-dje troškovi istraživanja i razvoja gotovo upola niži od zemalja EU-a, prven-stveno zbog niskih troš-kova visokoobrazova-nih ljudskih potencijala. Takvoj slici (ne)razvoja RH nikako ne pridonose ni globalna gospodarska kretanja. Cijena kapitala je visoka, a ulagački kon-zervatizam je porastao, kako u domaćem tako i u inozemnom financij-skom sektoru. Investitori se ponašaju prema pozna-tom uzorku, trendovski, i uglavnom investiraju-ći u poznate investici-je kako bi diverzificirali

rizik poslovanja. Domi-cilni investitori se često vode primjerima uspješ-nih projekata u svijetu. Inovacije su u tom smi-slu marginalizirane, osim u slučaju web, smart pho-ne ili softverskih aplika-cija, gdje je rizik mini-

maliziran, a stopa povrata uloženih sredstava ima srednju komercijalnu vri-jednost. Fondovi visokog rizika u inozemstvu postupno se odmiču od konzervativ-nog pristupa investiranja te ponovno zauzimaju po-zicije koje su imali prije globalnih recesijskih utje-caja. Naravno, rezultat ta-kvih promjena i kretanja je izlazak globalne ekono-mije iz recesije i potraga za ulagačkim prilikama, ali još uvijek uz povećan oprez. Nastala situacija i ulagač-ka klima utjecala je i na planove Hipersfere. S ob-zirom na profil projekta

te političku i gospodar-sku nestabilnost i nekon-kurentnost Hrvatske, ote-žan je proces prikupljanja financijskih sredstava za nastavak projekta. Ne-povjerenje i birokratske barijere sputavaju stra-ne investicije u Hrvat-sku pa tako otežavaju i nastavak projekta, odno-sno oporavak hrvatskoga gospodarstva. Treba na-glasiti da su investicije koje potiču stvaranje do-dane ili nove vrijednosti one koje posjeduju istin-sku vrijednost, za razli-ku od investicija koje po-lučuju kratkoročne efekte i nemaju za rezultat stva-ranje dodane vrijednosti. Hrvatska je mala zemlja, malog tržišta, koja mora pronaći svoje proizvod-ne i uslužne niše, umjesto pokušaja konkuriranja u segmentima mass mar-keta pojedinih industrija. Stoga je potrebno izra-diti kvalitetnu dugoroč-nu strategiju, urediti fi-skalnu politiku i porezne olakšice, komunicirati s gospodarstvom i provesti nužne strukturne promje-ne. To će vratiti povjere-nje investitora, otvoriti kvalitetna radna mjesta i unaprijediti gospodarstvo i živote građana.

BICRO, agencija za po-ticanje inovacija, svje-tlo je u tunelu domaćeg gospodarstva. Suradnja s njom može se opisati vrlo dobrom. Prostor za napredak uvijek postoji, čega je svjesna i Uprava BICRO-a. Organizacij-ska struktura i kapacite-ti, povećanje efikasnosti i solventnost, u sluča-ju BICRO-a nužni su za kvalitetno funkcionira-nje organizacije koja je u funkciji akceleratora gospodarstva. Nažalost, njihovi apsorpcijski ka-paciteti nisu dostatni za praćenje daljnjeg razvo-ja, ali aktivno sudjelu-ju u promicanju projekta Hipersfera. Hipersfera se nalazi u fazi prikupljanja sredstava, ostvaruje kon-takte s međunarodnim institucionalnim, gospo-darskim i akademskim subjektima, s vjerom u plodonosniju i uspješni-ju 2011. godinu.

Kad je riječ o našem poslovanju, generalna ocjena ove poslovne go-dine bila bi: pad potra-žnje na domaćem i inoze-mnom tržištu te općenito veći pad kod roba koje imaju višu cijenu, u što spadaju i naši proizvodi. Za sam Cromaris, 2010. je godina restrukturiranja i pripreme strategije ra-zvoja za idućih pet godi-na.U našem sektoru - proi-zvodnji zdrave hrane, kon-kretno proizvoda na bazi brancina i orade - u 2011. godini očekujemo podjed-nako pogodne uvjete po-slovanja kakve imaju naši konkurenti u Italiji, Fran-cuskoj ili Grčkoj.

Tako, primjerice, očeku-jemo ukidanje carine na riblju hranu koja se uop-će ne proizvodi u Hrvat-skoj, nego je svi moramo uvoziti, a na to plaćamo carinu. Očekujemo mo-gućnost korištenja fon-dova EU-a i Hrvatske, za investicijske projekte ka-kve imaju naši konkuren-ti, a koje većim dijelom ne financiraju same tvrt-ke, nego to čini Europ-ska unija ili njihova dr-žava. Očekujemo i dalje pritisak za ukidanje izvo-zne carine za ribu koju plaćamo nakon iskori-štenja izvozne kvote pre-ma Europskoj uniji, odno-sno, ako to nije moguće, barem povećanje izvozne

kvote. Također smatramo da Hrvatska mora izbori-ti dozvolu izvoza školjki u Europsku uniju, što da-nas nije moguće. Konač-no, očekujemo podršku i lokalne i nacionalne vla-sti za velike investicijske projekte kojima namjera-vamo povećati zaposle-nost, i to maksimalno u funkciji izvoza.U 2011. godini planira-mo rast veći od 30 posto, ponajviše u izvozu. Naše glavno tržište je Italija i tamo ćemo provesti odre-đene organizacijske pro-mjene. Također krećemo i s novim proizvodima od kojih izdvajam novu vr-stu bijele ribe – kornatsku hamu. Riječ je o autohto-noj bijeloj ribi izvrsnog okusa koje je nekad u na-šem moru bilo u izobilju, dok je danas vrlo rijetka.Iduće godine očekujemo i početak rada sustava au-tomatskog hranjenja u tri od naša četiri uzgajali-šta, čime ćemo maksimal-no modernizirati uzgoj te tako podići kontrolu kva-litete našeg proizvoda i efikasnosti proizvodnje.Generalno, 2011. je još jedna godina u kojoj oče-kujemo značajne pomake u realizaciji naše vizije, a to je da budemo jedna od najuspješnijih kompa-nija u industriji brancina i orade na Mediteranu, a to znači i na svjetskoj ra-zini.

RoBeRt GRilc, član UPRave HiPeRsfeReGoRan MaRkUlin, diRektoR cRoMaRisa

investitori se ponašaju prema

poznatom uzorku, trendovski, kako bi

diverzificirali rizik

krećemo i s novim proizvodima , od

kojih izdvajam novu vrstu bijele ribe - kornatsku hamu

Hrvatska mora izboriti dozvolu izvoza školjki u eU, što danas nije moguće

U biznisu premalo koristimo znanost očekujemo podršku za velike investicijske projekte

Za nas je 2010. bila go-dina osnivanja poduzeća, ispitivanja tržišta i pokre-tanja proizvodnje Ziptrak zastora. Početak nije bio lak i iziskivao je mnogo ulaganja, truda i učenja. Međutim, i da su eko-nomska vremena drukčija i bolja, ipak bismo prola-zili kroz sličan iskustveni proces, proces sazrijeva-nja i rasta. Zahvalni smo na ovoj godini poslova-nja jer ćemo nagodinu

biti još bolji i konkuren-tniji na tržištu.Tvrtka Zebra se ne osla-nja na Vladin ekonomski program niti na njene po-

ticajne mjere jer zasad ne posjedujemo dovoljno in-formacija o takvoj vrsti pomoći malim tvrtkama, ni vještina za ostvariva-nje eventualnih poticaja. Osobno smatram da mla-di, mali i srednji poduzet-nici, obrtnici i svi koji su voljni pokrenuti vlastiti biznis ne dobivaju prilike za stjecanje vještina po-slovanja kroz seminare, tečajeve, radionice i slič-no... Takav poticaj treba i

želi tvrtka Zebra. Među konkretnim plano-vima naše tvrtke nekoliko je ciljeva: Ziptrak zasto-re učiniti prepoznatljivim i jedinstvenim proizvo-dom u Hrvatskoj i regi-ji te proširiti proizvodni pogon i otvoriti još dva radna mjesta. I, narav-no, raditi dalje na onom što smatramo ključnim za male poduzetnike, a to je - edukacija, edukacija, edukacija...

antUn BUBić, vlasnik i diRektoR tvRtke ZeBRa

edukacija i samo edukacijaZahvalni smo na ovoj godini poslovanja jer ćemo nagodinu biti još bolji i konkurentniji

Savska cesta 88a_10000 Zagreb_tel.: +385 1 6301 600_faks: +385 1 6301 779_ web: www.psp.hr_e-mail: [email protected]

U hrvatskome plinskom sustavu podzemno skladište plina omogućava:

• uravnoteženje odnosa dobave i potrošnje plina tijekom godine (sezonsko i dnevno)

• optimalnu proizvodnju plina iz domaćih plinskih polja

• najpovoljniju kupnju plina (jednaku satnu dinamiku dobave tijekom cijele godine)

• preuzimanje svih ugovorenih uvoznih i domaćih količina plina

• ispunjavanje ugovorenih obveza prema potrošačima

• skladištenje plina za treću stranu

• raspolaganje uskladištenim količinama plina kao strateškom rezervom energije.

OPERATOR SUSTAVA SKLADIŠTA PLINA

PSP vodi, održava i razvija siguran, pouzdan i učinkovit sustav skladišta plina

Documents

PV - Poslovna očekivanja 2011