ZELENI PLAN Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika mrtvi kapipiše Zlatko Šimić

Konačno jedna dobra vijest kojaje doputovala iz Bruxellesa doZagreba i stigla za oko 600.000građana koji su vlasnici privat-nih šuma koje čine oko 24 postošumskih površina na 660.000hektara i desetljećima su mrtvikapitali za njihove vlasnike. Utako rascjepkanom vlasništvuprivatne šume su uglavnomzapuštene i nepristupačne, nemožete doći do bukve za ogrjevili daske za brodski pod, bratigljive, staviti svoje košnice, ao zečevima i veprovima da i negovorimo.

No, vremena se mijenjaju, pa EUdonosi zeleni plan i radi na očuva-nju bioraznolikosti kojačini sve ovošto smo nabrojali, ali tek ako se navrijeme uključite u mjere za obno-vu šumarske infrastrukture, koje u3 otvorena natječaja nude oko 220milijuna kuna bespovratnih sred-stava.

Na primjer Mjera 8.5.1. (Konver-zija degradiranih šumskih sastoji-na i šumskih kultura) omogućavastopostotno financiranje projeka-ta u vrijednosti od 6500 do 12.000eura, u kojoj na vašoj površini šu-marski stručnjaci sade mladice zabuduće šume.

NATJEČAJI Za jedinice lokal-ne samouprave i ustanove koje sebave zaštitom prirode otvoren jenatječaj za poučne staze u iznosuod 60 milijuna kuna, a isto tolikoosigurava i mjeraulaganjau šumar-sku infrastrukturu poput pristupaprivatnim šumama.

Ovu mjeru na lokalnim radiopo-stajama svim zainteresiranimvlasnicima u Slavoniji oglašavajustručne službe bliske Hrvatskomsavezu udruga privatnih šumovla-snika. Od svog osnutka 2008. ovajsavez radi na mukotrpnom poslupovratka prava na iskorištavanješuma privatnim vlasnicima koji sudesetljećima bili zakinuti iz raznihrazloga.

Led je probijen kada je njihovpredsjednik, mr. se. Zdenko Bogo-vić, preuzeo u vođenje denacionali-ziranih 4000 hektarajedinstvenogekosustava kojije vraćen nasljedni-cima grofovske obitelji Pejačevićna obroncima Krndije nedaleko odNašica, gdje je još 11.000 hektara.

S njim i tajnikom Miljenkom Žu-panićem obišli smo te lokalitete ko-ji se održavaju po principima kojeje uvela Marija Terezija svojim Za-

OD ZAPUŠTENE SUMEDO 12 € GODIŠNJENisu željeli za bagatelu izvoziti trupce u Italiju,nego od slavonskog hrasta i duda rade bačve

Jutarnji list, 13.7.2020., str. 12, A3

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr

Evidencijski broj / Article ID: 19210242Vrsta novine / Frequency: Dnevna / DailyZemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / CroatiaRubrika / Section: Vijesti

1 uz pomoć novca EU pretvara u dobar biznis

S predstavnicima Hrvatskog savezaudruga privatnih šumovlasnika

obišli smo lokalitete koje održavajui vidjeli što sve proizvode, od bačvi

do rukohvata od osušene piljenehrastove građe

konom o šumama prije 250 godina.Na tablama velikih površina u 140godina izmjenjuju se i obnavljajušume hrasta lužnjaka i kitnjaka.Dok na jednoj raste 40.000 mladi-ca, na drugoj se sječe 120 hrastovastarih 140 godina.

Bogović kaže da se ovaj "model ze-lene cirkularne ekonomije" kakavimamo 250 godina sada nudi kaospas za europske šume koje su iscr-pile svoje ekosustave forsiranjemšuma s kraćim ciklusom eksploa-tacije.

Zato se nada da će žirevi koji seskupljaju za dalj-nju sadnju bitiisplativ proizvodkad se u EU krenuobnavljati šume.

- Ja sam pono-sni vlasnik šumei treba znati dapostoji šuma kaovlasništvo, da sugljiva, divljač ižir proizvodi mo-je šume te da to donosi prihod izkojeg ću ja plaćati porez, ali i daću svoju šumu iskoristiti da budetemelj proizvodnje hrvatskog pro-izvoda, a ne samo sirovina koja seizvozi u trupcima - kaže nam Bo-gović dok putujemo prema tvrtkiAuric Barrels, najvećoj i najmo-dernijoj bačvariji u Hrvatskoj.Tvrtka je osnovana kao dio Auric

Oak grupacije nastale njemač-ko-hrvatskim poslovnim par-tnerstvom. U njoj 50 zaposlenihod hrasta kitnjaka, bagrema,duda, divlje trešnje, kestena ili

jasena proizvode bačve od siro-vine koja dolazi iz privatnih šumai gotovo je duplo skuplja od onekoju iz Hrvatskih šuma po privi-legiranih cijenama dobivaju veli-ki proizvođači namještaja i drvneindustrije. Zakon je takav, bačvanije finalni proizvod, ali zato petadrvene klompe ulazi u tu kvotu...

PRVI CILJ - Nema smisla da minaš hrast izvozimo u Italiju, pa odnjih kupujemo bačve za naša vina- kaže Bogović, koji je s njemačkimpartnerom suvlasnik tvrtke.

No, i u tim uvjetima radnici u ba-čvariji imaju prosječni neto doho-dak oko 7500 kuna, minimalni zapripravnike je 5000 kn, a obaveznisu regresi za Božić, Uskrs i godišnjeodmore. Za svako novorođeno dije-te isplaćuju 10.000 kuna potpore,čime žele mlade obitelji dodatnopoticati na ostanak u ovim krajevi-ma, a uz to daju stipendije za sred-

Auric Oak gru-pacija godišnjeproizvede oko

5000 komada barrique ba-čvi - od 50 do 1000 litara, aveće, sve do 40.000 litara,rade ručno. Prema zakonubačva nije finalni proizvod,ali zato peta drvene klom-pe ulazi u tu kvotu

njoškolce od 1000 kuna mjesečnokroz cijelu godinu.

- Naš prvi cilj je opremanje hr-vatskih podruma za sljubljivanjedomaćih vina s bačvama iz slavon-skog hrasta - kaže Marija Labrtić,direktorica tvrtke. Uz bačve za na-šičko Feravino, njima su zadovoljniu podrumima Kutjeva, Erdutskimvinogradima, Badelu 1862, a na saj-movima se dogovaraju poslovi zaeuropske vinare.

GLAVNI DIRIGENT Bačvarija go-dišnje proizvede oko 5000 koma-da barrique bačvi - od 50 do 1000

litara, a veće, svedo 40.000 lita-ra, rade ručno.Glavni dirigentte proizvodnjei paljenja bačvije Darko Pre-volšek, voditeljproizvodnje ba-čvi. Dok nam jeobjašnjavao datreba paziti da

se pri rezanju prate godovi hrastaiznenadili smo ga pitanjem kakosu na kraju sigurni da bačva ne curi.

- Ha-ha, imamo mi svoju posebnumetodu. Malo vode i plina pod po-sebnim pritiskom i bačva je spre-mna za vino - kaže majstor, koji je izZagorja došao kao dirigent slaganjabačvi od slavonskog hrasta.

Kako bismo dobili potpunu slikukako se može iskoristiti slavni sla-vonski hrast, otišli smo u slatinskutvrtku Auric Timber, gdje se naj-suvremenijim metodama osušenapiljena hrastova građa pripremaza rukohvate, stepenice, podove,vrata ili prozore. Direktor tvrtkeMartin Kunštek (također Zago-rac) , kaže da 99 posto proizvodnjeizvoze na zahtjevna zapadnoeu-ropska i skandinavska tržišta i sadsu već među četiri najkvalitetnijaproizvođača drvenih elemenata uEuropi.

Obrađene i osušene hrastove da-ske putuju po posebnim narudžba-ma po Europi, što je daleko boljeod onog što se događa s trupcima izdržavnih šuma čiji smo vlasnici svimi koji nemamo svojih šuma. Ti setrupci po privilegiranim uvjetimaprodaju privatnim tvrtkama, kojeih izvoze po bagatelnim i subvenci-oniranim cijena. A namještaj i ba-čve od svoje hrastovine uvozimo.Auric Oak grupacija najavljuje daće i tome doći kraj jer su im u planui finalni proizvodi - tvornice namje-štaja.!!]

Jutarnji list, 13.7.2020., str. 12, A3

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr

Evidencijski broj / Article ID: 19210242Vrsta novine / Frequency: Dnevna / DailyZemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / CroatiaRubrika / Section: Vijesti