Odgoj u prošlosti- Historija odgoja

7/30/2019 Odgoj u prolosti- Historija odgoja

1/44

Univerzitet u Tuzli

Prirodno-matematiki fakultet

Odsjek: Geografija

Predmet: Pedagogija

SEMINARSKI RAD

HISTORIJA ODGOJA (ODGOJ U PROLOSTI)

Student: Asmir Sulji Mentor: dr.sc. Muhamed Omerovi, doc.

Tuzla, maj, 2013


2/44

1

SADRAJ

1.Uvod ..................................................................................................................... 4.

2.Odgoj u Starom vijeku

2.1.O postanku odgoja i odgoju u prvobitnom drutvu ........................................... 5.

2.1.Odgoj i kole starih istonih naroda................................................................... 5.

2.2.Odgoj u staroj Grkoj ........................................................................................ 6.

2.2.1.Spartanski odgoj ............................................................................................. 6.

2.2.2.Atenski odgoj ................................................................................................. 7.

2.2.3.Grki filozofi o odgoju ................................................................................... 8.

2.2.3.1.Sokrat ........................................................................................................... 8.

2.2.3.2.Platon ........................................................................................................... 8.

2.2.3.3.Aristotel........................................................................................................ 9.

2.3.Odgoj i obrazovanje u starom Rimu ................................................................ 10.

2.3.1.Odgoj u rodovskom Rimu ............................................................................. 10.

2.3.2.Odgoj u doba Republike ............................................................................... 10.

2.3.3.Odgoj u Rimskom carstvu ............................................................................ 11.

3.Odgoj u Srednjem vijeku .................................................................................... 12.

3.1.Odgoj i kole u ranom Srednjem vijeku .......................................................... 12.

3.2.Crkvene kole................................................................................................... 13.

3.3.Odgoj feudalnog plemstva ............................................................................... 14.

3.4.Doba skolastike ................................................................................................ 14.

3.4.1.Postanak i razvoj sveuilite ......................................................................... 15.

3.4.2.Gradske i ostale kole ................................................................................... 16.

3.5.Odgoj i obrazovanje u Bizantu ........................................................................ 17.


3/44

2

3.6.Razdoblje humanizma i renesanse ................................................................... 17.

3.6.1.Glavni predstavnici humanistike pedagogije .............................................. 18.

3.6.1.1.Italija .......................................................................................................... 18.

3.6.1.2.Francuska ................................................................................................... 19.

3.6.1.3.panjolska .................................................................................................. 19.

3.6.1.4.U ostalim zemljama i Hrvatskoj ................................................................ 20.

3.7.Reformacija i protureformacija ........................................................................ 20.

3.7.1.Protestanske kole u Njemakoj ................................................................... 20.

3.7.2.Sturmova gimnazija i protestanska sveuilita ............................................. 21.

3.7.3.Katolika protureformacija, odgojni sistem isusovaca ................................. 22.

4.Novi vijek............................................................................................................ 23.

4.1.kole i pedagogija u XVII. i XVIII. stoljeu ................................................... 23.

4.1.1.Njemaka ...................................................................................................... 23.

4.1.2.Austrija .......................................................................................................... 25.

4.1.3.Engleska ........................................................................................................ 25.

4.1.4.Francuska ...................................................................................................... 26.

4.1.5.Rusija ............................................................................................................ 27.

4.2.Pedagogija za vrijeme prvih graanskih revolucija ......................................... 27.

4.2.1.John Locke .................................................................................................... 28.

4.2.2.Jean Jacqueas Rousseau ................................................................................ 28.

4.3.kolstvo u Europi u prvoj polovici XIX. stoljea............................................ 29.

4.3.1.Francuska ...................................................................................................... 29.

4.3.2.Njemaka ...................................................................................................... 30.

4.3.2.1.Klasici njemake pedagogije XIX. stoljea - Pestalozzi ........................... 30.

4.3.3.Engleska ....................................................................................................... 32.


4/44

3

4.4.Pozitivizam u pedagogiji.................................................................................. 32.

4.5.kolstvo u Europi u drugoj polovici XIX. stoljea.......................................... 33.

4.5.1.Francuska ...................................................................................................... 33.

4.5.2.Engleska ........................................................................................................ 34.

4.5.3.Njemaka ...................................................................................................... 34.

4.5.4.Austrija .......................................................................................................... 35.

4.5.5.Rusija ............................................................................................................ 35.

4.6.Razvoj amerikog kolstva .............................................................................. 36.

4.7.Reformni pedagoki pokreti u Europi do Prvog svjetskog rata ....................... 37.

4.7.1.Ostali reformni pokreti i pravci..................................................................... 37.

4.8.Europska graanska pedagogija prve polovice 20. stoljea............................. 38.

4.8.1.Njemaka socijalna pedagogija..................................................................... 38.

4.8.2.Filozofijska i kulturna pedagogija ................................................................ 38.

4.9.Utjecaj psihoanalize i individualne psihologije na odgoj ................................ 39.

4.10.Razliiti pravci Nove kole ........................................................................ 39.

4.11.Faistika pedagogija i kolstvo u Italiji i Njemakoj ................................... 40.

4.12.Promjene u odgoju i obrazovanju u uvjetima znanstvene revolucije ........... 41.

5.Zakljuak............................................................................................................. 42.

6.Literatura i izvori ................................................................................................ 43.


5/44

4

1. UVOD

Za seminarski rad iz predmeta Pedagogija obradili smo temu Odgoj u prolosti. Odgoj je jedan

od najvanijih inilaca u razvoju i odrastanju djeteta i danas mu se pridaje velika panja te se on

smatra vrlo bitnim, no nije uvijek bilo tako. U naem radu obuhvatili smo razdoblje od Starog

vijeka do 20. stoljea i htjeli smo prikazati upravo kako se odgoj postupno razvijao kroz

historiju, od gotovo nevanog do danas, kada je neizostavan dio drutvenog ivota. No, unato

svim razdobljima i njihovim obiljejima kroz koja se razvijao, odgoj se i dalje ne moe tano

definirati i smatra ga se vrlo irokim pojmom. 'Uz irok i osobitostima bogat raspon u kojem se,

u raznim vremenima, na raznim mjestima, u raznim drutvenim i drugim uvjetima javlja, odgojmoemo odrediti kao svaku svjesnu djelatnost kojom se razvijaju psihike i fizike osobine

ovjeka.' (Mali, Mui, 1990.) Iako se danas odgoj mnogo razlikuje od odgoja u prolosti, oni

su ipak meusobno povezani jednim od najteih pitanja za koje se do danas nije pronaao pravi

odgovorza to i kako mlade odgajati.


6/44

5

2. STARI VIJEK

2.1. O POSTANKU ODGOJA I ODGOJU U PRVOBITNOM DRUTVU

Znanost je utvrdila da je proces oovjeenja bio vrlo dugotrajan i sloen i da je ovjekov

postanak vezan za rad i da je on proizvod svojega rada. ovjekov rad snano je utjecao na

razvitak ljudske zajednice. U poetku ovjekova ivota na zemlji njegovo je iskustvo bilo malo i

jednostavno, pa su ga i djeca mogla lako usvojiti oponaanjem. Potaknuto glau dijete je videi

druge, rukama ili tapom iskoavalo korjenje, skupljalo plodove i postepeno se privikavalo radu.

Engles kae da proces rada poinje izradom orua, a izrada orua je ve umijee. Prenoenje togumijea zahtijevali je da stariji iskustva prenose mlaima.

2.2. ODGOJ I KOLE U STARIH ISTONIH NARODA

Sumerani - su osnivali dravu u prorjeju rijeka Tigrisa i Eufrata. Ve u treem tisuljeu

pr.n.e. osnivali su kole u kojima su djeca pisala klinastim pismom na glinenim ploama. Uili

su botaniku, zoologiju, mineralogiju, matematiku. kolovali su se pisari, sveenici i inovnici

koji bi obavljali razliite poslove u dvorovima i hramovima. kole su mogli posjeivati sinovi

bogatih obitelji. kolovanje se plaalo a disciplina je bila vrlo kruta. Uilo se ponavljanjem i

prepisivanjem.

Perzijanci - su ivjeli u planinskim predjelima i visoravnima, neprestano izloeni prirodnim

silama i borbi s prirodom. Prema njihovu vjerovanju, bogovi Ormuzd (svetlost) i Ahriman (tama)

u stalnoj su borbi koja e zavriti s pobjedom svjetlosti. Taj optimizam odreuje njihov odgoj.

Cilj odgoja su vidjeli u fiziki vrstoj i jakoj linosti, pa su omladinu podvrgavali fizikim

naporima, jahanju, rukovanju lukom i strijelom, borilakim vjetinama. Cijenili su pravdu, istinu,

i hrabrost, kao i druge ljudske vrline. Intelektualni odgoj prepustili su sveenicima.


7/44

6

Kinezi - su veoma dugo bili izolirani od ostatka svijeta. Karakteristinost Kineza je

sistematinost, krutost i strogost. U kolovanju se primjenjivala selekcija. kolovanjem se trebao

pripremiti dobar inovnik za dravnu slubu. U kolama se nije pridavala panja djevojkama i

nisu se uile prirodne nauke. Kultura i odgoj Kineza bili su pod jakim utjecajem uenja filozofa

Konfucija i Lao-cea. Potjee iz ugledne obitelji no mladost je proveo u siromatvu. Lao-ce - jest

Kineski filozof i osniva taoizma, Konfucijev suvremenik

Egipat - Na elu drave je bio faraon. Samo odabrani su mogli stei znanja iz medicine i

graevinarstva, dok fiziki odgoj, glazba i pjesnitvo nisu bili dostupni prosjenom Egipaninu.

Egipani su svoja saznanja pisali na papirus, ali se hijeroglifi (egipatsko pismo) teko uilo.

Jedna vrsta pisma je postojala za narod a druga za kastu sveenika. Stara egipatska kultura

postigla je velianstvene rezultate, no nije bila sposobna za razvoj i napredak, jer je zbog

smjenjivanja dinastija, ratova i ustanka sve vie postajala pasivna i kruta.

2.3. ODGOJ U STAROJ GRKOJ

Staru Grku inilo je vie manjih gradova-dravica, koje su se razvile u toku raspadanja

rodovskog ureenja. Od tih dravica najpoznatije su Sparta i Atena. U njima su se u V. stoljeupr.n.e. razvila dva odgojna sistema: spartanski i atenski, zajedniko im je to to je odgoj bio

organiziran samo za robovlasniku klasu. Djeca robova nisu smjela pohaati odgojne ustanove.

2.3.1. SPARTANSKI ODGOJ

Spartanski odgoj obuhvaao je samo djecu sparijata. Cilj mu je bio da pripremi vojnike, ratnike

koji e uvijek biti spremni za borbu s neprijateljima. Da bi ostvarili takav odgoj, sparijati su

poslije roenja odabirali samo zdravu djecu a ostalu su izlagali na gori Tajgetu. Dijete se do

svoje sedme godine odgajalo u obitelji, a nakon navenih sedam godina ih se odvodilo u odgajne

ustanove do njihove punoljetnosti. Navikavali su ih na hladnou, glad, e i bolove. U Sparti su


8/44

7

se i djevojke pod nadzorom dravne uprave fiziki i vojniki odgajale. Smatrali su to potrebnim

zbog raanja zdravog potomka ali i zato to su ene branile grad kad su mukarci bili u ratnim

pohodima.

Postoje i pozitivne stavke spartanskog odgoja :

1.Odgoj se shvaa kao najvanija drutvena i dravna funkcija,

2.Osnivaju se javne dravne ustanove za odgajanje mladei vladajue klase,

3.Odgaja se i enska omladina

2.3.2. ATENSKI ODGOJ

Atena je bila glavni grad drave Atike. Vrlo rano je postala trgovaki centar Grke u starom

vijeku. Atena je od istonih zemalja primila prirodne nauke. Vrlo razvijen politiki ivot, visoka

ekonomska razina, visok razvitak kulture uvjetovali su atenski odgoj od VI. - IV.stoljea pr.n.e.

Djeaci su se do sedme godine odgajali u obiteljima, pod nadzorom robova pedagoga. Velikapanja se posveivala djejim igrama u toj dobi. Atenske kole, u kojima su se kolovali djeaci

od sedme do 14. godine, bile su kole gramatista i kole kitarista. kole su bile privatne i plaale

su se, drali su ih ratni invalidi ili bivi robovi puteni na slobodu. Uitelji su se zvali didaskali

(gr. rije = uim, pouavam). Prema nekim izvorima u koli se primjenjivalo tjelesno

kanjavanje uenika. Sa 13. godina djeaci su prelazili u palestru, kolu borenja, gdje su se

bavili gimnastikom po nadzorom pedotriba. Vjebali su pentatlon, tj. petoboj (tranje,

skakanje...). Najimuniji djeaci nastavljali su kolovanje u gimnazijama. Djeaci od 18.-20.

godine prelazili su u efebe gdje su polagali zakletve da e se hrabro boriti za domovinu. Efebi su

se obuavali za vojnike dunosti.

Odgojne ustanove u Sparti su bile dravne. U Ateni su kole gramatista i kitarista bile privatne, a

palestre i gimnazije javne ustanove.


9/44

8

Ideal odgoja izraavali su sloenim pojmom kalokagatija (ljepota i dobrota).

2.3.3.GRKI FILOZOFI O ODGOJU

2.3.3.1. Sokrat

Sokratovo je shvaanje i tumaenje bilo da je ovjek kao misaono bie mjera svih stvari. On je

zagovarao duboko razmiljanje i moralno savrenstvo, esto ponavljajui; "Spoznaj samoga

sebe!" Priznavao je mudrost, odnosno znanje. U odnosu prema ljudskoj djelatnosti vrlina je

hrabrost, a u odnosu prema osjeajima ona je umjetnost. Unato svojem demokratskom porijeklu

(sin kipara i majke primalje) Sokrat je bio protivnik atenske demokracije. U nastavi je

primjenjivao pitanja i odgovore, poticao je sluatelja da sam nalazi pravilno rjeenje pitanja.

2.3.3.2.Platon

Platon je vodio filozofsku kolu koja je nazvana Akademijom. Sastavio je svoj pedagoki sistem

koji je bio namjenjen samo filozofima i vojnicima. Iz spartanskog odgoja je uzeo i odgajanje

djevojka. Platon je formirao sistem u kojem odgojem pribliava ovjeka svijetu ideja.

Djeca se odmah nakon roenja odnose u domove gdje ih hrane dojilje, dolazi i majka koja hrani

svoju i tuu djecu. S navrenih sedam godina djeaci i djevojice (odvojeno) kreu u dravne

kole s programom atenske kole, nakon elementarnekole kreu u palestre. Od 17.-20. godine


10/44

9

djeaci ive kao efebi. Oni koji ne pokau sklonost za umni rad poslije 20. kreu kao vojnici. Oni

koji su sposobni za apstraktno miljenje(od 20.-30.) prouavaju filozofiju, aritmetiku,

geometriju, astronomiju i teoriju glazbe. Do svoje 30. djeaci zauzimaju mjesta u dravnoj

upravi, dok oni najsposobniji sve do 35. ue dijalektiku. Platon smatra da je dijalektika najvia

filozofijska disciplina, vrhunac obrazovanja, a prouavaju je samo odrasli mukarci.

Platon smatra da se odgoj zasniva na preziranju proizvodnog rada, istie da fiziki rad razvija lo

karakter te ini ovjeka nesposobnim shvatiti svijet ideja. Platon je prvi istakao ideju javnog

predkolskog odgoja i naglasio vanost igre u odgoju predkolske dobi.

2.3.3.3. Ar istotel

Aristotel je u Ateni osnovao filozofsku kolu u gimnaziji da hrama Apolona Likejskog po kojem

je kola i dobila naziv likej. Aristotel istie da je svijet jedinstven, pa se ideje stvari ne mogu

odvojiti od samih stvari.

Aristotel filozofski i psiholoki objanjava odgoj kojeg je smatrao kao sredstvom za uvrivanje

dravnog ureenja. On je prvi u povijesti pedagogije odredio dobnu periodizaciju, dijeli zrelost

na tri faze; -1.faza (od 1. do 7. god), -2.faza (od 7. - puberteta 14.), -3.faza (od puberteta do 21.

god). Do sedme godine se djeca odgajaju u obiteljima, te slijedi kolovanje. Aristotel je bio

veliki protivnik obrazovanja djevojica, smatrao je da se one bitno razlikuju od mukaraca te da

im obrazovanje nee biti od velike koristi. Zalae se za atenski odgoj te je veliki protivnik

spartanskog odgoja to se tie fizikog odgajanja.


11/44

10

2.4.ODGOJ I OBRAZOVANJE U STAROM RIMU

Postoje tri razdoblja koja oznaavaju njegovo drutveno i dravno ureenje:

-rodovski Rim - od osnivanja grada Rima u VII.st. pr.n.e. do VI.st. pr.n.e.

-republikanski Rim - od VI. do I.st. pr.n.e.

-imperatorski Rim - od 30-ih godina pr.n.e. do pada Rima 476. godine n.e.

2.4.1.ODGOJ U RODOVSKOM RIMU

Stanovnivo Rima je obraivalo zemlju. Otprilike je to izgledalo tako da je pater familijas, to

znai otac obitelji, obraivao zemlju zajedno sa svojim sinovima i robovima, dok je majka sa

svojim kerima vodila gospodarstvo. Obitelj je bila vrsta organizacija, te su svi lanovi obitelji,

ukljuujui i robove, bili pod vlasti oca koji je nad njima imao pravo ivota i pravo smrti.

Patrijahalno ureenje je odreivalo obiteljski ivot te religiju i odgoj.

Odgoj u Rimu je bio obiteljski dok mu je cilj bio odgajanje zemljoradnika vojnika. Netom

roeno dijete bi stavljali pred noge ocu koji bi mu davao pravo na ivot i odgoj ako ga podigne.

U protivnom, ako ga otac ne podigne, dijete je osuivao na smrt. Djecu su od malih nogu

odgajali da sudjeluju u svim kuanskim poslovima. Moralni odgoj je nalagao da se njeguje

skromnost, ljubav prema domovini te hrabrost.

2.4.2. ODGOJ U DOBA REPUBL IKE

U tom se razdoblju zahtijevalo otvaranje javnih elementarnih kola, koje su nazivali Ludus. U

takvim kolama su se uili predmeti kao i u obiteljskom odgoju; itanje, pisanje i raun, te su


12/44

11

dodani i zakoni 12 tablica. kole su im bile primitivne zbog mjesta odravanja nastave, nisu se

izgraivale ve se uilo u hodnicima nekakve zgrade. Cilj republikanskog odgoja je bio da se

djeca odgoje za ispunjavanje graanske dunosti te za odanost Republici. Republikanski odgoj se

malko razlikovao od rodovskog Rima. Odgoj je bio stvar obitelji i privatne inicijative.

Oko III. st. nastaju bitne promjene u odgoju. Ranije su djecu odgajali roditelji, poslije osvajanja

Grke u obiteljima se uvode Grkinje kao dojilje i dadilje, te grki uitelji kao pedagozi. Rimska

aristokracija vie ne alje svoju djecu u elementarne kole u kojima ue i djeca plebejaca. Djeca

patricija posjeuju gramatike kole, gdje se uio grki jezik, gramatika latinskog jezika, itao se

Homer i dr djela grke literature.

2.4.3.ODGOJ U RIMSKOM CARSTVU

U Rimskom Carstvu su osnovane nove biblioteke, u "Hramu mira" je osnovana kola

sveuilinog tipa.U rimskim provincijama je osnovano vie visokih kola. Visoka kola u Ateni

postaje dravna kola sveuilinog tipa. Tako je i u Aleksandriji, Konstantinopolu te u nekim

gradovima Galije. Plaala se visoka kolarina te su mogli ii djeca samo iz imunijih obitelji.


13/44

12

3.ODGOJ U SREDNJEM VIJEKU

3.1. ODGOJ I KOLE U RANOM SREDNJEM VIJEKU

Pedagogija srednjeg vijeka moe se podijeliti na razdoblja:

a) od propasti Zapadnorimskog carstva u 5. stoljeu do 12. stoljea (razdoblje ranogsrednjeg vijeka)

b) 12. i 13. stoljee razdoblje skolastikec) od 14. do kraja 16. stoljea razdoblje humanizma i renesanse

Nakon propasti Zapadnorimskog carstva 476. godine, u povijesti poinje srednji vijek i doba

feudalizma. Karakteristina obiljeja feudalizma su seoska privreda i podjela drutva na stalee.

Vladajui stalei bili su feudalci,a eksploatirani stale seljaci (kmetovi), zanatlije i trgovci.

U ranom srednjem vijeku Katolika crkva je bila ideoloki oslonac feudalizma i u svojoj je vlasti

imala odgoj i obrazovanje. Sveenstvo je propovijedalo narodu bezuvjetnu pokornost, trpljenje ,

umjerenost, rad i asketizam. Isti cilj imale su surova disciplina i tjelesne kazne u koli i u

roditeljskom domu. Nastava u kolama osnivala se na autoritetu Svetog pisma i njegovu

tumaenju. Nastava se temeljila na uenju napamet knjiga pisanih latinskim jezikom, koje je

crkva odreivala. Mnogi uenici to nisu mogli svladati, pa su u samom poetku naputali

kolovanje.

Drei se izreke 'Nauka je slukinja religije', crkva je cjelokupnom odgoju i obrazovanju dala

religijski karakter. Cilj i zadatak gramatike nastave svodio se na razumijevanje Svetog pisma a

prouavanje retorike na vjetinu odravanja crkvenih propovijedi. Samostani su bili sredita

pismenosti, prepisivanja i uvanja knjiga i u njima su se osnivale biblioteke i kole za sveeniki

podmladak.


14/44

13

3.2.CRKVENE KOLE

U ranom srednjem vijeku (od 5. do 12. stoljea) postojale su tri vrste kola: samostanske,

katedralne i upne kole.

Samostanske kole u poetku su polazili samo djeaci koje su roditelji od ranog djetinjstva

odredili za sveeniko zvanje. S vremenom su se u njima mogla kolovati i druga djeca, zbog

ega se osnivaju dva odjela: interni, za djecu koja se pripremaju za sveenike, i eksterni, za djecu

koja e nakon kolovanja biti svjetovnjaci. Uitelji su bili sveenici koji su imali sklonosti za rad

s djecom i poduavanje.

U samostanskim kolama uilo se itati i pisati na latinskom te vjeronauk. U nekim samostanimapoela se prouavati gramatika, retorika i dijalektika, a kasnije i aritmetika, geometrija,

astronomija i teorija glazbe. Potkraj 8. stoljea u Toursu u Francuskoj, ueni sveenik Flaccus

Alkuin uinio je samostan sreditem tadanjeg obrazovanja.

Katedralne kole osnivale su se u crkvenim sreditima koja su bila sjedita biskupa. U njima se,

osim itanja, pisanja i vjeronauka, poinju prouavati i predmeti tzv. triviuma: gramatika,

dijalektika i retorika, a kasnije i predmeti kvadriviuma: aritmetika, geometrija, astronomija i

teorija glazbe.

upne kole osnivale su se uz crkvene upe, a pohaali su ih djeaci koje je poduavao upnik.

Uio se vjeronauk, itanje crkvenih knjiga na latinskom jeziku, ponekad pisanje i pjevanje

crkvenih molitava. Najmanje se uio raun, jer se smatralo da nije potreban u vjerskom ivotu.

Nastava se odravala samo na latinskom jeziku, bez razumijevanja i povezivanja s materinskim

jezikom. Proces nastave svodio se na uenje napamet i mehaniko pamenje, a od djece se

trailo da ue mnogobrojne molitve i psalme te su zbog toga u kolama najee ostajali samo

najdarovitiji uenici. U kolama tada nije bilo kolektivnog rada. Nastavnik je radio sa svakim

uenikom posebno ali su u istim grupama bili i najmlai i najstariji uenici. Trajanje kolovanja

ovisilo je o uiteljevu obrazovanju a budui da nije bilo kolske godine, djeca su u kolu dolazila

u razliito vrijeme.


15/44

14

Od sveenika koji su se bavili kolom i nastavom, osim Alkuina, najznaajniji je bio Hrabanus

Maurus. On je, nakon povratka u Fuldu sa kolovanja u Toursu pod Alkuinovim nadzorom,

osnovao samostalnu kolu. U njoj je predavao trivijum i kvadrivijum i za te predmete je napisao

vie djela. Smatraju ga prvim njemakim uiteljem i znanstvenikom.

3.3.ODGOJ FEUDALNOG PLEMSTVA

Odgoj djeaka plemikog porijekla temeljio se na sedam vitekih vjetina: jahanju, plivanju,

bacanju koplja, maevanju, lovu, igranju 'dame' i pravljenju stihova. Prvih pet vjetina trebalo je

razviti fiziku snagu, a igra 'dame' sposobnost snalaenja u razliitim situacijama.

Viteki odgoj razvio se u vrijeme Kriarskih ratova (1096. 1270.), a nije posveivao panju

intelektualnom odgoju - vitez nije morao znati ni itati ni pisati.

Kasnije su se za mladie osnivale viteke akademije, a odgoj djevojaka koje su se uglavnom

kolovale u samostanima nije se bitnije mijenjao, osobito u katolikim zemljama, sve do 19.

stoljea.

3.4.DOBA SKOLASTIKE

Kranstvo je stoljeima koilo svaku inicijativu, samostalnost misli i kreativnost u kulturi. U

kulturi i pedagogiji u 12. i 13. stoljeu nastaju znaajni preokreti u vezi s razvitkom skolastike i

pojavom srednjovjekovnih sveuilita. Skolastika je teila da izmiri razum s religijom te da

uskladi vjeru i nauku.

Na razvitak skolastike snano su utjecala 'heretika uenja' istone crkve i arapska filozofija.

Poetkom 8. stoljea panjolsku su osvojili Arapi te su u jugozapadnu Europu donijeli filozofiju

i nauku s karakteristikama helenistike kulture i nauke, a njihova znanost je znatno utjecala na


16/44

15

duhovni ivot Zapadne Europe. Arapi su osnovali mnoge visoke kole u kojima se prouavao

Kuran, literatura, astronomija, matematika, filozofija i medicina.

Po uzoru na njih u 12. i 13. stoljeu osnivala su se prva europska sveuilita. Posredovanjem

Arapa Europa je prihvatila kulturu stare Grke i zemalja staroga Istoka. Skolastika se naroitorazvila u doba nastanka gradova, tj. u poetku njihova jaanja, kad je autoritet crkve poljuljan, ali

i njezino politiko ekonomsko znaenje.

Prvi istaknutiji skolastiari bili su Anselmo Canterburyski i Pierre Abelard.

Anselmo je bio biskup u Engleskoj, bio je predstavnik realista a smatrao je razum sposobnim da

dokazuje istinitost vjere.

Pierre Abelard, francuski skolastiar, smatrao je da se vjera mora zasnivati na razumskojspoznaji; prvo razum, znanje, pa onda autoritet.

Najpoznatiji mislilac u doba skolastike bio je Toma Akvinski, ije uenje i danas ini slubenu

filozofiju Katolike crkve.

U prvo vrijeme skolastike njeguju se intelektualne sposobnosti, izotrava miljenje, potie

metodino pristupanje problemima. Negativne karakteristike skolastike najizraenije su bile u

nastavi: umjesto aktivnosti intelekta trailo se uenje napamet, bez razumijevanja.

3.5. POSTANAK I RAZVOJ SVEUILITA

Osnivanje sveuilita u europskim zemljama povezano je uz nastajanje gradova, uz razvitak

zanata i trgovine, uz borbu gradova za nezavisnost te razvitak kulture.U 12. stoljeu poele su se

osnivati visoke kole u kojima su se predavale mnoge znanosti.

Prva srednjovjekovna sveuilita osnovana su ve u 12. stoljeu u mnogim europskim

zemljama.. Rauna se da je do poetka reformacije 1517. godine u europskim zemljama bilo 66

sveuilita. Prva srednjovjekovna sveuilita nije osnivala crkva, ve znanstvenici, gradske

uprave i stanovnici zainteresirani za razvitak nauke. Prva srednjovjekovna sveuilita dijelila su


17/44

16

se na etiri fakulteta: artistiki, pravni, medicinski i bogoslovni, a svaki je imao svojeg dekana.

Na artistikom fakultetu, a on je davao ope obrazovanje, predavali su se predmeti sedam

slobodnih vjetina. To je bio pripremni fakultet za upis na druge fakultete. Kasnije, na temeljima

artistikog fakulteta, razvili su se filozofski fakulteti. Na srednjovjekovnim sveuilitima

nastavne metode su bile itanje (lekcija), komentari i disputi. Sveuilita su pridonijela razvitku

gradovadrava i raanju renesanse.

3.6.GRADSKE I OSTALE KOLE

Uz crkvene kole (samostanske i katedralne) udruenja zanatlija (cehova) i trgovaca (gilda)poinju osnivati svoje kole. U tim se kolama panja posveivala pisanju i raunanju, nunima u

poslovnom ivotu zanatlija, trgovaca i graana. U poetku se nastava i u tim kolama odravala

na latinskom jeziku, ali se on postepeno zamjenjivao materinskim jezikom, a u koli se uio kao

predmet.

Osnivanje tih kola je donijelo veliki napredak, a crkva je imala sve manji utjecaj.U 13. stoljeu

poinju se osnivati i privatne kole zadjeake i djevojice, to je za ono vrijeme bilo novost. U

kole se sve vie uvodi nastava na materinskom jeziku.

Razvitak kolstva potkraj prve polovine srednjeg vijeka obiljeava borba protiv monopola crkve

na osnivanje kola i pribliavanje sadraja nastave ivotu toga vremena. Srednjovjekovna

sveuilita imala su utjecaj na slabljenje i propadanje feudalnog ureenja.


18/44

17

3.7.ODGOJ I OBRAZOVANJE U BIZANTU

Rimski Imperij se 395. godine podijelio na Bizant i Rimsko Carstvo. Bizant je bio ekonomski i

kulturno moan te neovisan, s carem na elu. Osnivale su se ope crkvene kole, pristupane svoj

djeci, u kojima su se itale vjerske knjige i tako pripremali vjernici.

U trgovakim i zanatskim sreditima djelovale su i zanatlijske kole. Osnivale su se i sanitetske

kole u kojima se kolovalo za rad u manastirima i bolnicama. Visoke kole u veim gradovima

bile su privatne.

U veim sreditima Bizantskog Carstva djelovale su i vie kole. Car Justinijan u Carigradu je u

6. stoljeu osnovao visoku kolu podreenu interesima drave i poznatu biblioteku. Nastava ukoli bila je raznovrsna i temeljila se na djelima antike.

I u Bizantu je obrazovanje bilo mehaniko, stereotipno i proeto religijom. Uz manastire, crkva

je na podruju Bizanta otvarala kole u kojima su se pripremali budui sveenici. Osnovna

nastava je obuhvaala itanje, pisanje, raunanje i crkveno pjevanje. Bizant je mnogo utjecao na

susjedne zemlje - slavensko bogosluje i pismenost (glagoljica) ire se u mnogim slavenskim

zemljama, a u Rusiju dolaze ueni bizantski sveenici i ire slavensku pismenost.

3.8. RAZDOBLJE HUMANIZMA I RENESANSE

Ekonomska mo gradova drava u 14. i 15. stoljeu utjee na procvat literature i drugih

umjetnikih grana. Nova drutvena klasa, graanska, u svojoj borbi protiv feudalizma istakla je

kult zdravog i aktivnog ovjeka, optimista i to je pridonijelo nazoru o svijetu koji se naziva

humanizam. Humanisti su isticali Juvenalovu izreku: 'Mens sana in corpore sano' (Zdrav duh u

zdravom tijelu), pa je i pedagogija humanizma veliku panju posveivala fizikom odgoju i

zdravlju.


19/44

18

U to doba (1415.) pronaeno je djelo Marka Fabija Kvintilijana, o odgoju govornika, to e imati

veliko znaenje za novi nain prilaenja odgojnim pitanjima.

Pedagogija renesanse istakla je zahtjev: razvijanje djeje aktivnosti i samorada, pridavanje

velikog znaenja intelektualnom razvoju mlade linosti. To je vrijeme kada se naglaava dauenje i nastava moraju privui dijete svojim sadrajima, a uitelj treba brinuti o djetetovim

sposobnostima i interesima.

Pedagogiju humanizma i renesanse karakterizira veliko zanimanje za dijete kao bie koje se

razvija. Odgoju se postavlja zadatak razvijanja mlade linosti, pa svi pedagozi zahtijevaju brigu

o psihikim osobinama djeteta i njegovim interesima.Od nastave se trai da bude privlana i

zanimljiva. Odbacuju se surova disciplina i tjelesno kanjavanje, a zagovaraju se blaga disciplina

i roditeljsko ophoenje s djecom.

Unato tome to je jo veina kola pod kontrolom crkve, ona gubi monopol nad kolstvom.

3.8.1. GLAVNI PREDSTAVNICI HUMANISTIKE PEDAGOGIJE

3.8.1.1.I TAL I JA

Najpoznatiji od svih talijanskih pedagoga bio je Vittorino Rambaldoni da Feltre. On je prvi

ostvario ideju kole u prirodi te je smatrao da lijep i privlaan izgled kole pomae odgoju i

uenju Svoju djecu na kolovanje su mu slale najimunije obitelji no on nije pravio razlike

izmeu bogatake i sirotinjske djece. U svoju kolu primao je besplatno darovitu djecu i iz

siromanih obitelji. U prvi plan stavljao je moralni odgoj i veliko je znaenje pridavao odgoju

primjerom. Teio je da upozna individualne osobine svakog djeteta da bi mogao prilagoditi

odgoj. U procesu uenja zahtijevao je svjesno usvajanje znanja i samostalan rad uenika a

tjelesne kazne uenika nije bilo.Nastavu jeodravao na materinskom (talijanskom) jeziku, to je

bilo karakteristino za renesansu.


20/44

19

3.8.1.2.FRANCUSKA

College de France (Francuski kolegijum), osnovan je 1530. godine u Parizu i kao visoka kola

bio je znaajan centar humanistikih nauka. U njemu su se prouavali klasini jezici, grki i

latinski s literaturom, matematika i druge znanosti koje su u to vrijeme postajale sve poznatije.

Francuski humanizam u pedagogiji najjasnije je izraen u djelima pisaca 16. stoljea Rabelaisa i

Montaignea.

Francois Rabelais razvija iroku sliku realistikog odgoja, kao potrebe novog vremena i

ivljenja. On je u procesu uenja veliku vanost pridavao raspoloenju uenika i estetskomodgoju, a u nastavu uvodi i metodu razgovora te ekskurzije radi upoznavanja prirode.

Michel de Montaigne se u svojim djelima takoer osvre na odgoj. Glavni problem koji u ivotu

treba rijeiti, prema Montaigneu, je srea. Bio je za to da se paralelno i harmonino razvija cijela

uenikova linost: duh, tijelo i moralni lik. Po njegovu miljenju glavni cilj odgoja treba biti

formiranje i razvijanje inteligencije, a ne samo uenje napamet. Smatra da vie od svega treba

razvijati uenikov kritiki duh.

3.8.1.3.PANJOLSKA

panjolski humanist Ludovicus Vives odgojen je u duhu skolastike, a bavi o se pravom,

teologijom i pedagogijom. Iz podruja pedagogije napisao je vie rasprava, a najznaajnije

pedagoko djelo mu je De disciplinis. Sadraj nastave je proirio realnim predmetima, a pored

klasinih jezika uvodi literaturu i povijest. Veliku panju posvetio je izboru mjesta za kolu i

smatra da to mora biti zdrav kraj. Zalae se za promatranje, koritenje iskustva djece i svjesno

prilaenje sadrajima koji se ue. Protivnik je tjelesnog kanjavanja, koje ipak doputa u

krajnjim sluajevima. Pisao je i o odgoju djevojica, ali je protivnik zajednikog odgoja.


21/44

20

Vivesove pedagoke misli utjecale su na mnoge kasnije pedagoge, a najvie na Johanna Sturma i

Jana Amosa Komenskog.

3.8.1.4.U OSTAL IM ZEMLJAMA I HRVATSKOJ

Humanizam se ravijao i u drugim europskim zemljama. Bio je razvijen u ekoj (Jan Amos

Komenski), Poljskoj, vedskoj i Maarskoj (osobito u krugu Matijaa Korvina).

U hrvatskim krajevima humanizam se pojavio najprije u zadarskom humanistikom krugu

poetkom 15. stoljea, a zatim i u drugim dalmatinskim gradovima. Najpoznatiji predstavnici

humanizma u Dalmaciji bili su Juraj igori, Ilija Crijevi, Jakov Buni te Marko Maruli.

Humanistiko obrazovanje potaklo je mnoge pjesnike da u 16. stoljeu piu na materinskom

jeziku.

U Dubrovniku se moe nai djelo koje izlae teorijske poglede na odgoj u duhu humanizma. To

je knjiga Uprava porodicedubrovakog plemia Nikole Guetia Gozze. U njemu se, osim o

odgoju, raspravlja o svim stranama obiteljskog ivota, od ekonomije do odgoja.

3.9.REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA

3.9.1.PROTESTANTSKE KOLE U NJEMAKOJ

Martin Luther, profesor, propovjednik i voa reformacije, obratio je veliku panju koli iobrazovanju. kole u njemakim pokrajinama bile su u rukama Katolike crkve kao mono

orue njezinog utjecaja. ' Stari, kao i Novi zavjet u Lutherovu prijevodu prua brojne izvore u

kojima se razaznaje religiozno znaenje pojma obrazovanja. Ta je konfiguracija na tragu


22/44

21

prosvjetiteljstva u svom sekulariziranom obliku iznova ukljuena u pedagoki, ali i

izvanpedagoki pojam obrazovanja.' (Lenzen, 1999.)

Budui da je Martin Luther pridavao veliko znaenje odgoju i obuci mladei, veoma je cijenio

uiteljski poziv i zalagao se za otvaranje kola. Traio je da se osnivaju kranske kole, aroditelje je prisiljavao da alju djecu u osnovne kole. Zagovarao je obavezno kolovanje za

djeake i djevojice te naglaavao nunost kolovanja uitelja. U njegovim kolama djeca ue

itati, pisati, raunati, vjeronauk i crkvene pjesme. Uveo je u praksu da i nedjeljom sveenici

predaju djeci katekizam. Za kole vieg tipa Luther preporuuje prouavanje latinskoga, grkog i

hebrejskog jezika, povijesti, dijalektike, prirodnih nauka, matematike i glazbe.

3.9.2. STURMOVA GIMNAZIJA I PROTESTANTSKA SVEUILITA

Na naelima neoskolasticizma Johan Sturm je 1538. organizirao latinsku kolu pod nazivom

gimnazija. Takve gimnazije poele su se osnivati u mnogim gradovima i posvuda su bile jednako

organizirane. Budue klasine gimnazije, koje su se osnivale po uzoru na Sturmovu gimnaziju,

pripremale su sveenike protestantske vjeroispovijesti, u kojoj je propovijed dobila isto znaenje

kao i u katolikoj crkvi.

U kolama, sveuilitima i u literaturi razvija se pravac poznat pod nazivom neoskolasticizam.

Reformacija je isticala ideju pobonosti, humanizam, ideju rjeitosti, a potrebe ivota su

zahtijevale znanje. Sturmova gimnazija se dijelila na devet razreda i deseti pripravni (najvii

razred je prvi, takvo oznaavanje razreda moe se nai i danas u nekim kolama u Njemakoj i

Francuskoj). Najvei dio vremena provodio se u gramatikoj analizi latinskih i grkih tekstova.

Sveuilita u Njemakoj na poetku reformacije su nazadovala. Meutim, pokretai reformacije

shvatili su da su sveuilita vrlo vana radi opeg uspjeha. Kao protutea katolikim

sveuilitima osnivaju se protestantska sveuilita. U njemakim kneevinama, koje su ostale

katolike, u drugoj polovini 16. stoljea osniva se jo sedam katolikih sveuilita a i razvitak

trgovine i manufakture takoer su utjecali na njihovo osnivanje. Meutim, oprema sveuilita u

to vrijeme bila je na niskoj razini.


23/44

22

3.9.3.KATOLIKA PROTUREFORMACIJA, ODGOJNI SISTEM ISUSOVACA

U prvim desetljeima 16. stoljea Katolika crkva je bila na rubu propasti. U kolovozu 1534.

godine bivi panjolski oficir, a u to vrijeme vjerski fanatik Ignacio Loyola osnovao je u crkvi na

Montmartreu u Parizu Drubu Isusovu. Jezuiti su odlazili kao misionari u novootkrivene zemlje i

posvuda osnivali svoje kolegije i prosvjetno djelovanje, ali ne u irokim narodnim masama ve

meu povlatenima. U Hrvatsku su prvi isusovci doli 1559. godine u Dubrovnik, pod vodstvom

suosnivaa reda Alfonsa Nikole Bobadile. Naselili su se i otvarali gimnazije i u drugim

krajevima (Zagrebu, Varadinu, Poegi, Travniku).

Organizacija kolstva bila je do podrobnosti planirana. Zavodi (kolegiji) bili su im internatski

ureeni (izolacija uenika), kako bi mlade to vie potinili svojim utjecajima. U svoje zavode

primali su gotovo iskljuivo djecu vladajuih slojeva. Jezuitski kolegiji imali su dva odjela: nii

je imao est razreda, a vii odjel tri. Veliku vanost pridaju uenju stranih jezika, osobito

latinskome i grkom. Cjelokupna nastava je proeta vjerskim uenjima a pridavali su znaenje i

tjelesnom odgoju, higijeni, jahanju i razliitim igrama jer su smatrali da uenici trebaju postati

fiziki snani i jaki radi irenja katolike vjere u novootkrivenim krajevima svijeta. Zadrali su

mnoge srednjovjekovne kazne u koli, a u nastavi i moralnom odgoju jezuiti su se mnogo sluili

natjecanjem (emulacijom) jer su bili uvjereni kako e trajnim natjecanjima poticati uenike na

uenje i na stalno usavravanje. Najistaknutiji jezuitski pedagog toga vremena bio je Petar

Kanzije.


24/44

23

4. NOVI VIJEK

U XVI. i XVII. stoljeu dolazi do napretka na razliitim podrujima znanosti, a zajedno s tim i u

drutvenim odnosima. Provedene su buroaske revolucije, najprije u Nizozemskoj, pa Engleskoj

i Francuskoj, a isto tako dolazi i do mnogo otkria u razliitim znanostima i tehnici. Sve to je

utjecalo na odgoj i obrazovanje, pa se i u pedagogiji nastavlja s humanijim odnosima prema

djetetu u procesu odgoja i nastave.

4.1.KOLE I PEDAGOGIJA U XVII. i XVIII. STOLJEU

U XVII. i XVIII. stoljeu u europskim zemljama zbivaju se mnoge bitne promjene u podruju

drutvenih odnosa, kulture, tehnike, ivljenja te u kolstvu i pedagogiji. Te promjene su najvee

u Njemakoj, Austriji, Engleskoj, Francuskoj i Rusiji, vodeim zemljama u pedagogiji.

4.1.1.NJEMAKA

Drava je uz pomo crkve preuzimala vlast nad kolama. Vlast je eljela odgojiti vjernike

podanike, te su doneseni kolski zakoni regulativi, na temelju kojih su se izraivali kolski

statuti prema kojima je nastava za djecu kolske dobi obavezna.. U nekim gradovima su roditelji

bili kanjavani novanim kaznama ako djecu nisu redovito slali u kolu. kolskim propisima

proiruju se nastavni programi. Uvode se povijest, prirodopis i gospodarstvo.

1763. godine pruski vladar Fridrich II. Veliki donosi nove kolske odredbe i propise koji

odreuju da sva djecaod pete do etrnaeste godine moraju pohaati kolu. Nastava se odravala

svaki dan od 8 do 11 sati, te od 13 do 16 sati, osim srijede i subote. Mjesni upnik je nadgledao

osnovnu kolu dva puta tjedno. Materijalni poloaj uitelja bio je teak, a njihovo obrazovanje

nedovoljno. U seoskim kolama uiteljsku dunost obavljali su crkvenjaci, a u vrijeme vladavine


25/44

24

Fridricha II. uitelji su bili vojnici invalidi. Kako bi kolovanjem obuhvatila siromanu i

naputenu djecu, protestanska sekta pijetista u gradu Halleu osniva odgojni zavod. U njemu su

bili seminari za uitelje osnovnih i srednjih kola, odgojni zavod za djevojke, graanska kola i

kolu za djecu plemia.

Prosvjetiteljstvo u Njemakoj predstavljali su pedagozi filantropisti, nazvani tako prema svojemu

odgojnom zavodu Filantropu. Taj su naziv dobili jer su traili da se s mladei postupa ovjenije

(filantropija-ovjekoljublje), te da se odgoj provodi na humanosti, prirodnosti i u skladu sa

zahtjevima vremena. Odbacuju fiziko kanjavanje kao sredstvo odgoja u koli i domu, trae

usvajanje znanja na temelju razumijevanja. U kolu su uveli igre, plivanje, tranje, klizanje, a

veliku panju posveuju tjelesnom odgoju. Unaprijedili su uiteljsko obrazovanje, a borili su se

da drava preuzme brigu o osnivanju i izdravanju osnovnih kola.

U XVII. stoljeu u podruju srednjeg kolstva nastaju znaajne promjene. Vie panje se

posveuje ivim jezicima i matematici i fizici, nego li klasinim jezicima (latinski i grki) kao je

do tada bilo. Osnivaju se koleu kojima nema latinskog jezika, kao to su realne gimnazije koje

su se poele osnivati po mnogim njemakim gradovima. Svrha tih gimnazija vie nije bila odgoj

sveenika, ve buduih inovnika njemakih feudalnih kneevina. Poetkom XVIII. stoljea

poinjuse osnivati realne i graanske kole. U realnim kolama uili su se prirodoslovni i struni

predmeti, a graanske kole su imale zanatska usmjerenja. Pokraj XVIII. stoljea u Njemakoj se

osnivaju riterske akademije u kojima se odgajaju djeca plemia. Veina vitekih akademija

osniva se nakon tridesetogodinjeg rata (1618. 1648.). U vitekim akademijama obrazovanje je

bilo humanistiko, pa su se uili ivi jezici: francuski, talijanski ili panjolski.

U Njemakoj se u XVII. i XVIII. stoljeu osnovalo malo sveuilite. U njima utjecaj crkve

zamjenjuje utjecaj drave. Studenti su uglavnom bili plemii, te ih se najvie upisivalo na pravni

fakultet, jer su dravi bili potrebni inovnici.


26/44

25

4.1.2.AUSTRI JA

Za vrijeme vladavine carice Marije i Josipa II. provedena je organizacija i reforma kolstva. U

reformu austrijskog kolstva carica je ukljuila reformatora pruskih kola: Johanna Ignaza

Felbigera kojeg je i 1744. godine imenovala vrhovnim ravnateljem kola u Austriji, carsko-

kraljevskim nasljednim zemljama te mu je dala upravu nad pukim kolama. Felbiger je napisao

mnoge udbenike, a njegov udbenik Opi kolski red koristio se u svim kolama, a njime je

ujedno i postepeno organizirano puko kolstvo. Glavne ustanove kolskog reda bile su

trivijalne, glavne i uzorne kole. Trivijalne kole organizirale su se u svakom manjem mjestu i u

njima su djeca uila vjeronauk, itati, pisati i raunati, te o moralnosti i gospodarstvu. U glavnim

kolama su uz spomenute predmete djeca uila poetke latinskog jez ika, pismene sastave,

geometriju, glavna pravila kuanstva, poljsko gospodarstvo i geografiju, a te su se kole osnivale

u svakom okrunom gradu. Normalne kole osnivane su u glavnim gradovima pokrajina, a uz

predmete koje su djeca uila u prve dvije kole, ovdje se jo ui povijest umjetnosti i obrta,

mehanika, slobodno crtanje i crtanje estarom i ravnalom. U ovakvoj koli djecu se pripremalo i

za uiteljski rad. Nad svim ovim kolama uveden je dravni nadzor .

Osim ovih kola, Felbiger je u austrijsko kolstvo uveo i skupno obuavanje, upotrebu literarne

metode i tabele. to se tie discipline naglaavao je ovjekoljublje, ali je i doputao tjelesno

kanjavanje ibom. Zabranio je postupke koji vrijeaju odgajanika.

Reforma kolstva u Austriji dovela jedo poveanja broja osnovnih kola u naim krajevima koji

su bili pod vlau Austrije. Sva djeca morala su pohaati kole. U 18. stoljeu poinju se

organizirati gimnazije.

4.1.3.ENGLESKA

Osnovno se kolstvo u Engleskoj u 17. stoljeu razvijalo na tradiciji, u sklopu tadanjih uvjeta

ivota i rada. Osnovno kolstvo organizirali su crkveni redovi. Mali broj osnovnih kola dovodio


27/44

26

je do nezadovoljstva niih slojeva graanstva koji takoer nisu bili zadovoljni oskudnim

sadrajima koji su se u tim kolama nudili.

Nakon druge engleske revolucije osniveno je nekoliko drutava koja su imala za cilj ideoloki

obraditi radnike mase a to su Drutvo za irenje evanelja, Drutvo za irenje religijskih znanjameu sirotinjom, te Drutvo za irenje kranskih znanja. U 18. stoljeu poinje se otvarati veliki

broj srednjih etverorazrednih gramatikih kola.

U starim kolama su se iskljuivo odgajala djeca aristokracije, sve kole su imale internate, a

kolarina je bila jako visoka.

Sve srednje kole toga doba u Engleskoj izuavale su djecu latinskom i grkom jeziku, gramatici,

itanju latinskih i grkih autora, prijevodima s engleskog jezika na latinski i grki, pjesnitvu na

tim jezicima, itanju Biblije na grkom jeziku.

Bellers je jedan od osnivaa radnog odgoja: smatra da dijete ve od 4 ili 5 godine osim itanja

treba uiti vesti, presti, a stariji djeaci trebaju raditi na tkalakim strojevima.

4.1.4.FRANCUSKA

kolstvo je imalo tradiciju, francuski kraljevi su brinuli o radu kole. Na razvitak kola utjeca la

je borba Katolike crkve i protestanata. Jean Baptiste de la Salle je bio najutjecajniji organizator

narodnih elementarnih kola.U kolama su predavali misionari koji su irili katolicizam, a te su

kole bili besplatne, te su ih stoga polazila djeca sirotinje. Kranske kole su imale puno

uspjeha, pa su se takve kole poele osnivati diljem Francuske. U svim kolama je vladao

potpuni red , na dani znak uenici u koli su sluali, ustali, sjeli, kleli, spremali knjige. Uenici su

smjeli biti kanjavani, ali bez psovanja i srdbe.

Obrazovanje u Francuskoj u XVII. i XVIII. stoljeu je bilo u rukama crkve ili privatnih fondova

koji su financirali kole te je bilo veoma loe. Vrlo bitna u irenju kolstva u Francuskoj je imala

sekta janenista. Njihove kole su bile male, s opirnim nastavnim planom. Nastave je poinjala

na materinskom jeziku, itanje tekstova je bilo zastupljenije od uenja gramatike, uvelo se uenje


28/44

27

stranih jezika. Uitelji pedagozi su pisali knjige koje su imale trajnu vrijednost, te su utjecali na

rad osnovnih kola.

4.1.5.RUSIJA

Nakon to je formirana Moskovska drava u XVI. stoljeu poinje se poveavati broj kola, jer

se osjeala sve vea potreba za ljudima koji e voditi dravnu upravu. Za vrijeme vladanja Petra

II poinju se traiti nova rjeenja u kolstvu, te se omladina alje u inozemstvo kako bi se tamo

obrazovala, osinva novu knjinicu. U kolama se predavali uitelji iz drugih zemalja, a uenici

su se fiziki kanjavali. Ivan Ivanovi Beckoj je pisao pod utjecajem tadanje europskepedagogije. Nastojao je odgojiti ruskog ovjeka koji bi radio na unapreivanju trgovine, obrta i

industrije. Smatrao je da se odgajati moraju sva djeca, tj. i djeaci i djevojice. Uz

opeobrazovne predmete predlagao je da se uvede nastava runog rada. Za djeake je predlagao

poljodjelstvo, a za djevojice predenje, ivanje i domainstvo. U selima je ivjelo najvie naroda,

te nije bilo namjere za otvaranje kola to je odgovaralo tadanjoj ruskoj carici Katarini II koja je

esto govorila: Nepismenimnarodom je lake upravljati.

4.2.PEDAGOGIJA ZA VRIJEME PRVIH GRAANSKIH REVOLUCIJA

Pedagogiju i razvitak kole karakteriziraju znaajne promjene na kraju XVII. i u XVIII. stoljeu.

Njih izaziva engleski filozof i pedagog John Locke. Popularno je i uenje o prirodnim pravima

ovjeka, to se spominje i u teoriji prirodnog odgoja u uenju Jeana Jacquesa Rousseaua.


29/44

28

4.2.1.JOHN LOCKE

John Locke je bio osniva empirijske psihologije iji je izvor iskustvo. On u cilju odgoja ne

polazi od religije ve od interesa praktinog ovjeka. Odbacuje obrazovanje srednjeg vijeka.

Prvi je razradio fiziki odgoj starog vijeka.

John Locke je pobijao uenje o uroenim idejama, zato je veliku panju pridavao odgoju. Prema

njegovom shvaanju, cilj odgoja je odgojiti gentlemana, tj. ovjeka koji e posjedovati zdrav

razum i smisao za praktine potrebe, to je i razradio u svom pedagokom djelu Misli o

odgoju. Znaajno mjesto zauzima i uglaenost u drutvu.

Locke je bio odluan pobornik individualnog odgajanja. Smatra da kolski odgoj ima pozitivnustranu, ali ipak: domae uenje je neusporedivo korisnije od onog znanja koje se stjee u koli.

Ne mogu dovoljno spoznati kako oevi ne vide dajui djecu u kolu ...da ih daju u gomilu loe

odgojene djece.

Smatrao je da odgajatelj ima veliku ulogu, te da mora imati visoko obrazovanje i da bude

inteligentan. Odgajatelj e djetetu prilaziti imajui na umu njegove individualne sposobnosti i

sklonosti. Ne ostaje samo na odgoju razuma, ve raspravlja i o moralnom i tjelesnom odgoju

(zdrav duh u zdravom tijelu). U moralnom odgoju veliku panju pridaje pohvali i ukoru, tesmatra da djecu ne treba nagraivati za izvrene dunosti.

Prema njemu se djete raa bez ikakva iskustva, dua je neispisana ploa. Zato je pridavao veliku

panju odgoju.

4.2.2.JEAN JACQUES ROUSSEAU

U pogledima na odgoj, polazna postavka je da je ovjek od prirode dobar. Prirodno odgajanje

mora odgovarati prirodi djeteta i mora se provoditi u prirodu. Tei za odgojem koji e razviti

djeje prirodne snage i sposobnosti. Zalagao se za opeovjeanski odgoj u svom djelu Emil ili


30/44


31/44

30

vojnikom duhu i disciplini. Visokim kolstvom se nastoje obrazovati inovnici, pravnici i

lijenici.

Za vrijeme Drugog carstva (1852. 1870.) Crkva je u selima osnivala kole, tako da su djeca

bila pod izravnim utjecajem upnika. Nastavni programi su bili saeti, a sva panja posveenavjeronauku.

4.3.2.NJEMAKA

Immanuel Kant je u pedagokom planu nastojao odgojiti moralno samostalnu, slobodnu

linost. Poetkom XIX. stoljea nacionalni pokreti njemake buroazije pokrenuli su razvitak

narodne, tj. osnovne kole, pa je broj osnovnih kola porastao. Otvorene su mnoge uiteljske

kole, u kojima je panja usmjerena problemima metodike nastave pojedinih predmeta u

osnovnoj koli. Pestalozzijeve ideje sve se vie uvruju u osnovnim kolama.

Glavni pokreta unapreivanja nastavne problematike je bio pedagog Adolf Diesterweg, smatrao

je da osnovne kole trebaju biti besplatne i svjetovne, odnosno, odvojene od crkve. 1854.

osnovne kola se stavlja pod vlast sveenika. Vjeronauk postaje glavni predmet.

Gimnazije su i dalje bile privilegirane, te se u njima odgajala plemika djeca koja se pripremala

za sveuiline studije. Filozofski fakultet postaje ravnopravan bogoslovskom, pravnom i

medicinskom fakultetu poetkom XIX. stoljea.

4.3.2.1.KLASICI NJEMAKE PEDAGOGIJE XIX. STOLJEA - JOHANN H EINRICH

PESTALOZZI

Veliki napredak osnovnog obrazovanja vezan je za vicarskog pedagoga Johann Heinrich

Pestalozzi ije je pedagoko uenje znatno utjecalo na razvoj osnovnih kola u XVIII. stoljeu.

Njegova praktina aktivnost je primjer rad narodnog uitelja koji sve snageulae u odgajanje i


32/44

31

obrazovanje djece. 1974. godine Pestalozzi osniva sirotinjski dom za djecu u kojem organizira

rad, leti u polju, a zimi tkajui i predui. Uio je djecu pisati, itati i raunati, te je s njima dijelio

radost i tugu. Njegov stalni kontakt s djecom , njegova energija imali su stalni snaan odgojni

utjecaj na njih.

1780. godine napisao je svoje prvo pedagoko djelo rasprava Veernji sati jednog pustinjaka.

U njemu je upozorio na ideju da opeljudsko obrazovanje treba prethoditi specijalnom

obrazovanju. Pestalozzi je primjer pedagoga koji nastojao povezati teoriju i praksu. Primarni

cilj odgoja po njemu je ovjenost, pa odgajatelj treba tome teiti u odgajanju djeteta. Pridaje

majci veliku ulogu u odgoju djece, te se u obitelji dijete priprema i uvrtava u drutvo.

Cilj odgoja Pestalozzi je podijelio u 3 zadatka. To su umni, moralni i tjelesni i radni odgoj.

ovjekov razvoj je zakonit proces, te je potrebno primjenjivati metodu koja e pomoiprirodnom procesu samorazvoja. Za cjelokupni odgoj i nastavu veoma je vano aktivno

promatranje.

Pestalozzi je posebno isticao ideju povezivanja nastave sa proizvodnim radom. Tu ideju izloio

je u radu Lingard i Gertruda: djeca su prela, i za vrijeme toga rada Gertruda ih je uila itati i

pisati, uila je s njima stihove, upoznavala ih s povijeu vicarske itd (Zaninovi, 1988, str

156). U kolama bi to funkcioniralo tako to bi se djecu upoznalo s zemljoradnjom tako to bi

sadila voke u kolskom vrtu, sa peradarstvom, obradom lana i vune tako to bi odlazila na selo i

slino. Radnim odgojem djeca su razvijala um.

to se tie drugog zadatka odgoja, a to je moralni odgoj, smatrao je da su najvie moralne

vrijednosti u ljubavi prema ljudima, dobroti, povjerenju i poslunosti. Moralni odgoj zapoinje u

obitelji, majka tu ima glavnu ulogu, a kasnije i kola. Dijete bi, osim da slua o moralnim

vrlinama, trebalo ih i doivljavati.

Pestalozzi je smatrao da se svako obuavanje i odgajanje treba osnivati na promatranju iiskustvu. Po njemu, ta obuka je tijesno povezana s zadacima odgoja, tj. nastava mora imati

odgojni karakter (naelo odgojnosti nastave). Naglaavao je i naelo sistematinosti, a to znai

da nastavni sadraji moraju imati slijed: prvo se ue jednostavni i laki sadraji, a zatim sve

sloeniji.


33/44

32

4.3.3.ENGLESKA

Krajem XVIII. i poetkom XIX. stoljea osnovne kole u Engleskoj su pod vlau crkve. 1802.

godine doneen je zakon prema kojemu su osnovne kole obavezne za djecu zaposlenu u

tvornicama. U tim kolama uitelj je najprije uio starije uenike, tzv. monitore, a oni su zatim

uili mlae uenike. Lancaster je otvorio kolu za djevojice, u kojima su uile i runi rad.

Srednje obrazovanje je ostalo nepromijenjeno u XIX. stoljeu, nije zadovoljavalo potrebe brze

industrijalizacije. Velika panja u srednjim kolama posveivala se uenju klasinih jezika i

gramatike. 50-ih i 60-ih godina osnovano je mnogo srednjih kola, koje su bile privatne, te suotvorene trgovaki i tehniki usmjerene kole

4.4.POZITIVIZAM U PEDAGOGIJI

Auguste Comte je osniva pozitivizma, ujedno i glavni predstavnik. Comte je trazio obnovu

odgoja.

Herbert Spencerje engleski filozof i sociolog. Svoje je pozitivistike i utilitaristike pedagoke

poglede izloio u raspravi ''O odgoju umnom, moralnom i fizikom'', djelu koje je bilo iroko

rasprostranjeno u Engleskoj i prevedeno na mnoge jezike. Rasprava poinje objanjavanjem

pitanja ''kakvo nam je znanje najkorisnije'' i ujedno kritizira suvremeni sistem odgoja, u kojem

se najvie cijeni ono znanje kojim se moe zablistati u drutvu. Zadatak odgajanja je nauiti

svakoga kako ivjeti, pripremiti ovjeka za pun ivot. Dakle nuno je prije rjeenja pitanja o

usporednoj vrijednosti znanja odrediti ivotnu vanost razliitih oblika ovjekove djelatnosti

koje je rasporedio:

1.osobno samoodranje

2.stjecanje ivotnih sredstava


34/44

33

3.odranje roda

4.upravljanja pri izvrenju socijalnih dunosti

5.djelatnost razonode, drutveni ivot

Tenja da provede razvitak i odgoj djece pod svoju izmiljenu shemu evolucije, Spencera dovodi

do izravne primjene biolokih zakonana odgoj. Za njega odgoj treba da je kratko ponavljanje

civiliziacije. Zahtjeva da obuavanje djeteta poinje promatranjem i da postepeno prelazi na

uopavanja, preporuujui uenje uglavnom otkirvanjem, ''samorazvitkom''.

Djeca trebaju biti sama svoji uitelji. Odbacuje kaznu. U ranom djetinjstvu nije uvijek mogue

primjenjivati disciplinu prirodnih posljedica. Nunost fizikog odgoja motivira sve veom

konkurecnijom u suvremenom ivotuSpencerovi zahtjevi za pravilno provoenje odgoja djeceobaju spolova, s nizom konkretnih uputa u vezi s organizacijom fizikog odgoja, kojem se u

srednjim kolama kontinentalnih zemalja Europe posveivalo malo panje, imaju puno

vrijednosti.

4.5.KOLSTVO U EUROPI U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEA

4.5.1.FRANCUSKA

U Francuskoj nakon Parike komune kola je vraena na poloaj u kojem je bila za vrijeme

Drugog carstva. U 1881-1882. godini doneseni su zakoni po kojima je kolska obaveza

obuhvatila djecu od este do trineste godine ivota. Nastava je besplatna, a u dravni budet

unesene su specijalne stavke rashoda za narodno obrazovanje. kole nisu mogli nadzirati

sveenici niti se u dravnim kolama mogao predavati vjeronauk. Posebno mjesto u nastavi je

zauzimala nastava novouvedenog predmeta- nauka o moralu. Nedjeljom i etvrtkom djeca nisu

pohaala kolsku nastavu pa se toga dana odravala privatna nastava vjeronauka. Osnovna kola

nije postala potpuno svjetovna, jer je religijom bila proeta nastava svih predmeta. Nakon


35/44

34

zavrene osnovne kole jedan dio uenika je nastavljao kolovanje u viim narodnim kolama,

koje su trajale tri godine, a svrha im je bila pripremiti uenike za struna zvanja. Od druge

godine kolovanja u tim kolama uenici su se djelili na odsjeke i smjerove: poljop rivredni,

industrijski, trgovaki, pomorski i dr.

4.5.2.ENGLESKA

Uloga drave bila je davanje novane pomoi za izdravanje kola, a njih su organizirale vjerske

zajednice i privatne osobe. Zakon o osnovnom obrazovanju donesen je 1880. godine pa se

postavlja pitanje o sudjelovanju drave u opem kolstvu. Prema tome zakonu Engleska je

podjeljena na okruge, a u naseljima se formiraju kolski odbori koji su se brinuli o otvaranju

kola, i imali su pravo da kolovanje proglase obaveznim. Opa kolska obaveza za djecu od

sedme do jedanaeste godine proglaena je 1893. godine, pa su bile predviene i kazne za

roditelje koji se oglue o zakon. Dio kola je i dalje bio u organizaciji vjerskih crkvenih redova.

4.5.3.NJEMAKA

U kole je uveden dravni nadzor, a provodio ga je kolski nadzornik. Dotad je nadzor nad

kolama imala crkva. Poboljan je i poloaj uitelja, a predstavnici sveenstva i dalje su bili u

kolskim odborima.

Potkraj XIX. stoljea u Njemakoj su postojala etiri tipa srednjih kola:

1. Klasina gimnazija (ue se klasini jezici, ivi strani jezici i prirodne nauke)

2. Realne gimnazije ( priprema za vie strune kole)

3. Via realika (prouavanje prirodnih nauka)


36/44

35

4. Porgimnazija, realna gimnazija i realika (kolovanje u trajanju od 6 godina)

4.5.4.AUSTRI JA

Austrijski liberali utjecali su na razvoj kolstva, pa su 1867. i 1869. godine donesena dva

znaajna zakona u kolstvu. kolskim zakonom od 1867. godine proglaena je sloboda nastave.

Svaki sposobni dravljanin, stajalo je u zakonu, mogao je osnivati kole i odgojne zavode.

Zakon o osnovnim kolama objavljen je 1869. godine, i njime je kolstvo dobilo poticaj za dalji

napredak. Prema zakonu osnovna je kola trebala odgajati djecu u moralnom-vjerskom duhu.

4.5.5.RUSIJA

U drugoj polovici XIX. stoljea nastavu u osnovnoj koli mogle su voditi politiki podobne

osobe. ''Zakon boji'' bio na prvome mjestu , a sljede ga rusko i crkvenoslavensko itanje, pisanje

i osnovne raunske operacije. O osnivanju osnovnih kola brinule su se mjesne vlasti ili drutva,

a bile su pristupane djeci '' razliitog imovnog stanja, bez obzira na vjeroispovijest''. Mjesne

vlasti ili drutva odreivali su da li e osnovna kola biti besplatna ili e se plaati kolarina.

Srednje kole u Rusiji takoer su bile reformirane. Zakon je propisao tri tipa sedmorazrednih

gimnazija: klasine s grkim i latinskim jezikom, klasine samo s latinskim jezikom i realnegimnazije. Sveuilita su odigrala znaajnu ulogu u razvitku ruske prosvjete i kulture. Poetkom

XX.stoljea poelo se iriti marksistiko uenje o odgoju i obrazovanju. Srednje i vie

obrazovanje bilo je omogueno samo djeci iz povlatenih krugova, jer je kolarina bila visoka.


37/44

36

4.6.RAZVOJ AMERIKOG KOLSTVA

kolstvo se u SAD-u razvijalo pod utjecajem engleskog kolstva. Lokalne vlasti otvarale su

razliite tipove i stupnjeve kola, a mogla su ih pohaati djeca svih slojeva stanovnitva. Prve

kole u SAD-u osnivaju vjerske organizacije u XVII. stoljeu, u to vrijeme je nastalo i najstarije

sveuilite Harvard. Prvi zakon o osnivanju kola u SAD-u datira od 1642. godine.

Sistem kola 1830. godine obuhvaao je ove kole:

-osnovne kole( djeca od 4/5-7/8 godine),

-engleske gramatike kole( od 7/8 -12/14 godine)

-akademija( 12/14-15/17 godine)

Od sredine 19. stoljea, u saveznim dravama SAD-u postepeno se uvodi besplatna osnovna

nastava i obavezno pohaanje kola, pa je 1892. godine od 45 drava opu osnovnu kolu uvelo

28 drava. Osnovna kola je razliito trajala u pojedinim dravama; u veini drava osam

godina, a u ostalim est, no osnovno i srednje obrazovanje je bilo pod privatnom upravom. kola

se irila postepeno i obuhvaala sve vie djece i omladine, ali samo bijelog stanovnitva. Godine

1847. osnovano je nekoliko misionarskih kola za crnaku djecu s religijskim sadrajem. Za

crnaku djecu otvarale su se posebne kole u kojima je nastava bila na nioj razini.U javnim

kolama nije se uio vjeronauk, jer su u Americi djelovale brojne vjerske sekte. kolski sistem u

veini federalnih drava sredinom 19. stoljea obuhvatio je trorazredne osnovne kole (6-9

godina), petogodinje gramatike kole (9-14 godina) i srednje kole sa trogodinjim ili

etverogodinjim teajem, koje su pripremale za sveuilita i visoke kole.

Poetkom 20. stoljea organiziraju se vee osnovne kole koje organiziraju prijevoz djece do

kole i bolje su opremljene prostorijama i obrazovnim sredstvima. Nakon prvog svjetskog rata,

dotadanje osnivne i etverogodinje (sistem 8 + 4 ) kole pretvaraju se u estogodinju osnovnu

i dvije trogodinje kole ( 6+3+3). To dijeljenje kola uinilo je kolski sistem fleksibilnijim, pa

su djeca slabijeg materijalnog stanja dobila mogunost da ne prekidaju kolovanje.


38/44

37

Poetkom 20. stoljea provodi se kolska reforma pod utjecajem njemake pedagogije. Nastavni

predmeti nisi bili strogo odvojeni, pa je nastava bila cjelovitija.

4.7.REFORMNI PEDAGOKI POKRETI U EUROPI DO PRVOG SVJETSKOG RATA

Reformna pedagogija je nastala na prijelazu iz 19. u 20.stoljee, kritizirajui staru kolu i

tradicionalnu pedagogiju. Reformatori postavljaju zahtjeve za reformu odgoja i kolskog sistema,

ili djelova tih sistema. Poetkom naega stoljea smatralo se da je djete u svojoj motorici

spontano i aktivno iz unutranjih pobuda i energije, a u svojim aktivnostima produktivno, o emu

svjedoi njegova fantazija i igra. Razvojem djeje psihologije bavili su se William Stern, KurtKoffka, Jean Piaget i dr.

Eksperimentalna pedagogija razvila se potkraj 19.stoljea u Njemakoj. Smatrana je znanou o

odgoju koja se u prouavanju djece, njihova razvoja i odgoja slui empirijskim istraivanjima.

Ona istrauje drutveni i tjelesni razvitak mladei kolske dobi, prouava razvoj psihikih

funkcija, inteligenciju i ponaanje djece u nastvanom procesu i dr.

4.7.1.OSTAL I REFORMNI POKRETI I PRAVCI

Pokret za umjetniki odgoj razvija se u Njemakoj potkraj 19.stoljea, ubrzo se pretvorio u

pedagoki pokret s odgojno-obrazovnim zadacima. Upozoravao je na nedostatke tadanje kole,

a posebno se borio protiv prevlasti intelektualizma u obrazovanju i tadanje intelektualne kole.

Zavrava uoi prvog svjetskog rata, pojavom novih reformnih pokreta.

Funkcionalni odgoj je pravac koji prolazi od potreba djeteta i njegove sfere interesa da bi se

postigao odreeni cilj i aktivnost koja se eli razviti u djetetu. Cilj je razvijanje djeje psihike

snage u njegovoj biolokoj cjelini, namjeni i potrebi za sadanji i budui ivot, a mentalne


39/44


40/44

39

zajednice. Odgajanjem omladine razvijaju se duhovne snage i sposobnosti za razlikovanje

vrijednosti i osposobljavaju se mladi narataji da se bave stvaralatvom u daljem razvoju

kulturnog drutva. Demokratsko odgajanje mogue je samo u kulturnim zajednicama

ravnopravnih lanova te zajednice.

4.9.UTJECAJ PSIHOANALIZE I INDIVIDUALNE PSIHOLOGIJE NA ODGOJ

Psihoanaliza se pojavila krajem 19. stoljea kao psihologijska teorija koja pokuava obuhvatiti i

protumaiti sve duhovne pojave i svu ovjekovu kulturu djelovanjem podsvijesti i seksualne

energije (libido).Utemeljitelj psihoanalize je beki neuropsihijatar Sigmund Freud.

Temeljna je postavka psihoanalize: seksualni nagon osnovna je psihike energije koja pokree

sve ovjekove aktivnosti.

4.10.RAZLIITI PRAVCI ''NOVE KOLE''

Poetkom20. stoljea u europskim zemljama, osobito u Njemakoj, razvijao se pokret u duhu

tzv. reformne pedagogije, s ciljem da se cjelokupna organizacija kole zasniva na naelima umne

i fizike aktivnosti uenika. Pedagozi toga vremena kritizirali su knjiko uenje, a pedagozi traeveu aktivnost i razvijanje samostalnosti uenika. Javljaju se tzv.nove kole internatskog tipa, a

prva takva srednja kola osnovana je u Engleskoj.

Jena - plan je oblik organizacije kolskog rada koji je uveo Peter Petersen u vjebaonici

Sveuilita u Jeni (Njemaka). Cilj je plana preobraaj kole iz obrazovne u opeodgojnu


41/44

40

instituciju, pri emu se posebna panja posveuje odgoju korisnom za zajednicu.Umjesto u

razrede djeca se djele u grupe, koje se temelje na podjeli prema starosti djeteta, uionice su

pretvorene u dnevni boravak,te je uvedena grupna nastava. Nastavni je proces individualiziran,

pa je rukovodea uloga uitelja suena, nema ope nastavnog plana ni programa. Jena-plan tei

organiziranju malih kola i djelominim razmjetavanjem razrednih odjeljenja zajednicama

uenika razliite dobii nejednake obrazovne razine.

4.11.FAISTIKA PEDAGOGIJA I KOLSTVO U ITALIJI I NJEMAKOJ

Nakon prvog svjetskog rata na vlast u Italiji nastupa faistika vlada, koja je provela prvureformu kolstva. Tom reformom izjednaene su dravne i nedravne kole, a sve ih nadzire

drava. kolovanje je postalo obavezno za svu djecu od este do 14.godine ivota. Cilj reforme

je bio da omogui ostvarivanje faistike ideologije u odgoju. Mjenjali su se nastavni planovi,

programi i didaktike metode. U srednjim kolama ( gimnazijama, realkama i uiteljskim

kolama) naglaavao se humanistiki obrazovni ideal, posveivala se panja nacionalnoj

povijesti, knjievnosti i filozofiji. Odgoj je bio faistiki usmjeren pa su djeca od este godine

bila okupljena u organizacije ''Narodno djelo za materinstvo i djecu'', a starija u ''Talijansku

liktorsku mlade''.

U Njemakoj je nacionalsocijalistika stranka zauzela vlast i pristupila reformi kolstva; odgoju

su davali veliku vanost, jer su smatrali da je odgoj u duhu nacizma najvaniji zadatak drave, pa

su svojim metodama rasne i nacionalne ideje odgoj stavili u slubu ratnog revana i kulta Adolfa

Hitlera. Provodei reformu srednje kole, nacisti su sve tipove srednjih kola zamjenili tzv.

Njemakom kolom. Sadraj nastave se mjenjajo prema interesima nacizma i rasizma. Faistiki

odgojni sistem se oitovao i u odravanju stroge discipline u kolama. Uvedena je i tjelesnakazna, koju su smatrali sredstvom za buenje nacionalne svijesti i ljubavi prema domovini.

Naela nacifaizma bila su i u njemakoj koli utkana u sadraj nastave i rad omladinske

organizacije Hitlerove mladei. Prema principu Voe, svaki je razred imao svoga predstavnika

kojemu se svaki pojedinac u razredu morao pokoravati.


42/44

41

4.12.PROMJENE U ODGOJU I OBRAZOVANJU U UVJETIMA ZNANSTVENO

REVOLUCIJE

Do sredine 20. stoljea obrazovanju se nije pridodavalo ono znaenje koje ima u suvremenom

svijetu, tj. do poslje drugog svjetskog rata. Obrazovanje je u suvremenom drutvu najznaajniji

inilac ekonomskog razvoja i najvaniji element drutvenih promjena.U svijetu se shvatilo da je

obrazovanje bitan uvjet razvoja i zato se te dvije stvari povezuju u vrstu cjelinu, to je i dovelo

do ekspanzije obrazovanja u industrijski naprednim zemljama. Permanentno obrazovanje

zahtjeva novu strukturu odgojno-obrazovnog sistema i sadraja obrazovanja. Zahtjeva se

potpuna revizija kolskih planova i programa te stvaranje suvremenih programa usklaenih s

progresom znanosti, tehnike i kulture. Tei se da se u programu svakog nastavnog predmeta

jasno odredi opseg osnovnih znanja koja e biti dovoljna za potpunije poznavanje pojedinih

podruja stvarnosti. Mjenja se i pojam kole, koja postaje drutveno-odgojna institucija, koja

priprema djecu omladinu i odrasle za sudjelovanje u drutvenom i kulturnom ivotu zajednicu u

kojoj djeluje. Suvremena koncepcija kole ima na umu tzv. otvorenu kolu, koja e organizirati

odgojno-obrazovni proces na naelima permanentnog obrazovanja razvijajui sposobnosti za

uenje i izbor vrijednosti posredovanjem razliitih sredstava informiranja.


43/44

42

5. ZAKLJUAK

Promjene u drutvenim odnosima, socijalni i ekonomski napredak, razvoj tehnologije, kao i jo

mnogi drugi imbenici, utjeu na razmiljanja i stavove ljudi o odgoju djece, ali i openitom

odgoju. Ljudi e uvijek teiti im uspjenijem odgoju djece, kako bi se ona kasnije razvila u

samostalne i zadovoljne odrasle osobe.

Danas je uloga odgoja djece vrlo vana i upravo zbog toga istrauje se i promatra kako se odgoj

razvijao kroz povijest, na taj nain mogu se uoiti mnoge zablude i pogreke koje su nekada bi le

prihvaene, te se one mogu promijeniti i osigurati da se ne ponavljaju. Neke metode i naini

odgoja obuhvaenih u ovom seminaru uvelike se razlikuju od metoda koje se primjenjuju danas.

Mnogo toga se mijenjalo u shvaanju odgoja od starog vijeka, preko srednjeg i novog pa sve do

20. stoljea i danas.

Ipak, odgoj u povijesti i danas povezani su zajednikim ciljem uiniti sve to je mogue za

razvoj i dobro djece.


44/44

Documents

Odgoj u prošlosti- Historija odgoja