ODGOVORNO PODUZETNIŠTVO U SUVREMENOM TURIZMU€¦ · urbanih destinacija (Blagaj u Bosni i Hercegovini, Solin u Hrvatskoj, Pod-gorica u Crnoj Gori) na rijekama jadranskog sliva (Buna,

ODGOVORNO PODUZETNIŠTVO U SUVREMENOM

TURIZMU

Priručnik za razvoj novih turističkih proizvoda

i pokretanje poduzetničkog pothvata

Željko Trezner

Grad Solin

Željko Trezner

ODGOVORNO PODUZETNIŠTVO

U SUVREMENOM TURIZMU

Priručnik za razvoj novih turističkih proizvoda i pokretanje poduzetničkog pothvata

Solin, 2019.

Naslov: Odgovornopoduzetništvousuvremenomturizmu,priručnikzarazvojnovihturističkihproizvodaipokretanjepoduzetničkogpothvata

Naručiteljinakladnik: GradSolin StjepanaRadića42 21210Solin

Izvršitelj: Feriald.o.o.zamultimedijskeiposlovneusluge StjepanaRadića12 47000Karlovac

Autor: ŽeljkoTrezner,mag.rel.int.etdip.

Recenzenti: dr.sc.IzidoraMarkovićVukadin,dr.sc.DavorPerkov,dr.sc.MarijaValčić

Lekturaikorektura: IvančicaŠebalj,prof.

Fotografije: JakovTeklić

Naslovnica: NatalijaParlovUna,mag.rel.int.etdip.

Grafičkooblikovanje iprijelom: ZrinkaJug PARLOVDigitalIntelligence,Zagreb

Ovapublikacijaobjavljenajeuelektroničkomobliku.

Solin,listopad2019.

CIPzapisjedostupanuračunalnomekataloguNacionalneisveučilišneknjižniceuZagrebupodbrojem001045144.

ISBN:978-953-58517-3-8

OvapublikacijanastalajeuzfinancijskupodrškuEuropskeunije.SadržajpublikacijejeisključivaodgovornostGradaSolinainiukojemslučajunepredstavljastavoveEuropskeunije.

SADRŽAJO PROJEKTU 7

1. OSMIŠLJAVANJEODRŽIVIHTURISTIČKIHPROIZVODAUSUVREMENOM MEĐUNARODNOMTURIZMU 9

UVOD 10

1.1. OBILJEŽJASUVREMENIHMEĐUNARODNIHTURISTIČKIHKRETANJA 11

1.2. PROMJENEKOJEPOKREĆUTRENDOVEUTURIZMUINJIHOVEPOSLJEDICE 12

1.3. VRSTEIOBILJEŽJANAJVAŽNIJIHTRENDOVAUSUVREMENOMTURIZMU 14

1.4. RAZVOJTURISTIČKIHPROIZVODAUSKLADUSTRENDOVIMA 17

1.5. RAZVOJTURISTIČKIHPROIZVODAUSKLADUSNAČELIMA ODGOVORNOGTURIZMA 9

1.6. OSMIŠLJAVANJETURISTIČKIHPROIZVODAKOJIDOPRINOSECILJEVIMAODRŽIVOGRAZVOJA 21

PREPORUKEIPRIMJERIIZPRAKSE 26

BIBLIOGRAFIJA 27

2. PROCESRAZVOJANOVIHODRŽIVIHTURISTIČKIHPROIZVODA 29

UVOD 30

2.1. ANALIZAATRAKCIJSKEOSNOVETURISTIČKEDESTINACIJE 31

2.2. DONOŠENJEODLUKEOTURISTIČKOMPUTOVANJU 33

2.3. ODABIRODRŽIVIHALTERNATIVA 36

2.4. KREATIVNOST,KREATIVNORAZMIŠLJANJEIINOVACIJEURAZVOJUNOVIH TURISTIČKIHPROIZVODA 39

2.5. RAZVOJTURISTIČKIHPROIZVODAUPODRUČJUKREATIVNIHDJELATNOSTII KREATIVNOJEKONOMIJI 42

2.6. RAZVOJAIDEJAZANOVETURISTIČKEPROIZVODE PRIMJENOMKONCEPTADESIGNTHINKING 44


BIBLIOGRAFIJA 49

3. RAZRADASASTAVNICAPOSLOVNOGMODELA,MARKETINŠKOGIPOSLOVNOGPLANA 51

UVOD 52

3.1. OSMIŠLJAVANJEPOSLOVNOGMODELA 53

3.2. SASTAVNICEPOSLOVNOGMODELAKODPRIMJENEKONCEPTAPLATNA POSLOVNOGMODELA 54

3.3. DEFINIRANJEPOSLOVNOGMODELAKODPRIMJENEKONCEPTAPLATNA POSLOVNOGMODELA 57

3.4. ULOGAPOSLOVNOGIMARKETINŠKOGPLANAUPOSLOVANJU MALIHPODUZEĆAIMIKROPODUZEĆA 60

3.5. SASTAVNICEOBJEDINJENOGPOSLOVNOGIMARKETINŠKOGPLANAZA NOVETURISTIČKEPROIZVODE 62

3.6. RAZRADANAJVAŽNIJIHELEMENATAOBJEDINJENOGPOSLOVNOGI MARKETINŠKOGPLANAZANOVETURISTIČKEPROIZVODE 65


BIBLIOGRAFIJA 71

SADRŽAJ

7

O PROJEKTUProjektRiTour– „Valorizacijakulturne iprirodnebaštinekrozpreko-

graničnu suradnju urbanih turističkih destinacija na krškim rijekama

jadranskogsliva“imazaciljdiverzifikacijuipromocijuturističkeponude

urbanihdestinacija(BlagajuBosniiHercegovini,SolinuHrvatskoj,Pod-

goricauCrnojGori)narijekamajadranskogsliva(Buna,Jadro,Morača)

krozprekograničnusuradnjunaodrživomrazvoju turizma, izgradnju

kapacitetapružateljauslugaterevitalizacijukulturnebaštineiodrživo

korištenjeprirodnihresursa.

ProjektRiTourfinanciranjesredstvimaEuropskeunijeuokviruInterreg

IPAProgramaprekograničnesuradnjeHrvatska–BosnaiHercegovina–

CrnaGora2014.–2020.NositeljprojektajeJavnaustanovaRERAS.D.

za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, a partneri su

GradSolin,Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimdijelovimaprirode

napodručjuSplitsko-dalmatinskežupanije–„Moreikrš“,GradMostar,

Turistička zajednicaHercegovačko-neretvanskog kantona i Turistička

organizacijaPodgorice.

ProjektjesufinanciransredstvimaEFRRiIPAIIfondovaEuropskeunije.

7

1. Osmišljavanje održivih turističkih proizvoda u suvremenom međunarodnom turizmu1. Osmišljavanje održivih turističkih proizvoda u suvremenom međunarodnom turizmu

8 9

1.Osmišljavanjeodrživihturističkihproizvodausuvremenommeđunarodnomturizmu

1. OSMIŠLJAVANJEODRŽIVIHTURISTIČKIHPROIZVODAU SUVREMENOM MEĐUNARODNOMTURIZMU

Nakonuspješnogsavladavanjasadržajaizovogpoglavljačitateljćemoći:

• opisatiobilježjasuvremenihmeđunarodnih turističkihkretanja

• prikazatipromjenekojepokrećutrendoveu turizmuinjihoveposljedice

• prezentirativrsteiobilježjanajvažnijih trendova u suvremenom turizmu

• objasnitipristuprazvojuturističkihproizvoda uskladustrendovima

• predstavitikonceptrazvojaturističkihproizvoda uskladusnačelimaodgovornogturizma

• sprovestipostupakosmišljavanjaturističkihproizvodakojidoprinoseciljevimaodrživograzvoja.

Ciljjeovogapoglavljaupoznatičitateljeskontekstomrazvojaodrživihturističkihproizvodaitrendovimausuvremenommeđunarodnomturizmu.

9


UVODSuvremenameđunarodnaturističkakretanjaobuhvaćajupovremenai

privremenadragovoljna prekogranična kretanja ljudi nezapamćenau

povijestičovječanstva.Takretanjaimajusvojaspecifičnaobilježja,anaj-

češćeseradioposljedicamaodređenihpromjenakojepokrećutrendo-

veuturizmu.Bezpoznavanjatihtrendovanijemogućerazvititurističke

proizvodekojićeuspješnokonkuriratinameđunarodnomtržištu.

Razvojodrživihturističkihproizvodatrebaosiguratinjihovudugoročnu

konkurentnost.Nažalost,svakiturističkiproizvodnijenužnouskladus

načelimaodgovornogturizmainedoprinosinajvažnijimciljevimaodr-

živograzvoja.Zbogtogasuunastavkuovogatekstaprikazanaobilježja,

promjene,trendovi,pristupi,koncepti,načela iciljevi,akojičinekon-

tekstrazvojaodrživihturističkihproizvoda.

Uprvomepotpoglavljuopisanasuobilježjasuvremenihturističkihkre-

tanjaiturizmakaopojave.Slijedepotpoglavljaukojimasuprikazane

promjenekojepokreću trendoveu turizmu,najvažniji trendoviusu-

vremenometurizmutepristuprazvojuturističkihproizvodauskladu

s trendovima.U posljednja dva potpoglavlja predstavljen je koncept

razvojaturističkihproizvodauskladusnačelimaodgovornogturizma

ipostupakosmišljavanjaturističkihproizvodakojidoprinoseciljevima

održivograzvoja.

10 11


1.1.OBILJEŽJA SUVREMENIH MEĐUNARODNIH TURISTIČKIH KRETANJA

Turizam je skupodnosa i pojava koji proizlaze iz turističkihputovanja.Turističkaputovanjanisubilokojaputovanjaizvanmjestastalnogborav-ka.Naturističkaputovanjapolazisebezprisile,uokviruslobodnogvremena,povremeno,beznamjereobavljanjaplaćenihposlova,abora-vakjesamoprivremen.Osobekojesudjelujuuturističkimputovanjimauobičajenonazivamoturistima.Svakituristimasvojespecifičnerazlogepoduzimanja turističkihputovanja,anajčešćesu toodmor i rekreacijaizvanmjestastalnogboravka.

Svetoobilježavaturizamkaosložen fenomensuvremenogdruštva.Zatonijeprimjerenoturizamdefiniratiipromatratikaogospodarskuaktivnosti djelatnost, kao industriju, gospodarsku granu ili sektor. Turizam je izperspektive turističke destinacije puno bolje promatrati kao skupodnosaipojavakojiproizlazeizinterakcijeturista,pružateljausluga,dr-žavailokalnihzajednicauprocesuprivlačenjaiugošćivanjaturista.

Turistimogubitidomaćiilistrani.Domaćituristikojiputujuunutargra-nicasvojezemljesudjelujuupojavamaiodnosimakojisukarakterističnizadomaći,astranituristizameđunarodniturizam.Međunarodnituri-zammožebitiulazniiliizlazni.Izlazniturizamobuhvaćahrvatskegrađanekojiputujuuinozemstvo.ZaHrvatskujeposebnovažanulazniturizam.Onobuhvaća strane turiste koji uHrvatskoj trošedohodak zarađenuokvirimasvojihnacionalnihgospodarstava.Natajnačinonisnažnoutje-čunagospodarstvo,aliicjelokupnedruštveneodnose.

Evidentno,uzkretanja ljudimeđunarodniturizamobuhvaća iprekogra-nična kretanja usluga, kapitala, roba, radnika, tehnologija i informacija.Zbog toga je opravdano suvremeni međunarodni turizam sagledavatikaoposljedicu globalizacijskihprocesa iglobalnupojavu.Oturizmusekaopojaviintenzivnogovoritekkadajeonpostaoimasovnapojava.Uzmasovnost,međunarodniturizamobilježavakontinuiranisnažanrast.Brojmeđunarodnihdolazakapopeoseod25milijunaiz1950.godine,na

Naturističkimputovanjimanezarađujese,negotroši!

Turizamsemožepromatratiizvišeperspektiva!

Turizamjeglobalnaimasovnapojava!

11


1,4milijardeu2018.godini,spredviđanjimadaćeizvozniefektiodturiz-mauglobalnojekonomijirastibržeodizvozaroba.

Suvremenameđunarodnaturističkakretanjaobilježavaizraženapodjelanaizlazna(emitivna)iulazna(receptivna)područja.PremaposljednjimpodatcimaSvjetsketurističkeorganizacije,usamodesetreceptivnihze-maljaostvarujeseskoro50%turističkepotrošnje,aizsamodesetze-maljadolazipreko55%tepotrošnje.Tojasnoupućujedameđunarod-na turističkakretanjaobilježava i snažnageografskakoncentracija.SamojeuEuropi2018.godinerealiziranopreko50%međunarodnihturističkihdolazaka,a JužnaEuropapojedinačnojenajvažnija inajjačaturističkaregija.

Nakraju,turističkaputovanjanajčešćesepoduzimajuuslobodnovrije-me,udokolici.Turistiputujukadasemoguosloboditiposlovnih,društve-nihiobiteljskihobaveza.Tojeuobičajenouvrijemeškolskihpraznika,go-dišnjihodmora,uvrijemeblagdanaivikenda.Zatomeđunarodniturizamobilježava i izrazita sezonalnost. U emitivnim zemljama na sjevernojhemisferivećinaturističkihputovanjapoduzimaseuljetnomperiodu,astanovnicivelikihgradovavelikbrojkraćihturističkihputovanjarealizirajuvikendomilizavrijemeblagdana.

1.2. PROMJENE KOJE POKREĆUTRENDOVE U TURIZMU I NJIHOVE POSLJEDICE

Obilježjasuvremenogmeđunarodnogturizmanaodređeninačinukazujunaposljedicetrendova,ali inasametrendove.Trendsemožetumačitikaopravacrazvoja,tendencija,stremljenje,sklonostpremanečemu.Sob-ziromdajeovisanopotražnji,suvremenimeđunarodniturizamima sklo-nostrastamasovnosti,sezonalnostiiprostornekoncentracije.Izovihtrendovaproizlazebrojnenegativneposljediceturizma.Protivtakvihtrendovaizrazitoseteškoboriti.Mnogeturističkedestinacijeulažuvelikenaporekakobiumanjilenegativanutjecajtihtrendova.

Zasigurnopostojeozbiljniuzrocitakvihtendencija.Nekepromjenekojesusedogodileuposljednjih50do70godinauvjetovalesurazvojturiz-

Turizamobilježavageografskakoncentracijaisezonalnost!

12 13


makakvogpoznajemodanas.Prijesvega,svijetjezabilježionezapamćenepromjeneubroju,strukturi idistribucijistanovništva.Istovremeno,teh-nološkepromjene tolikosudramatičneibrzedasesuvremenodobaopisujekaoeksponencijalno.Očitepromjeneuprirodnomokolišuupu-ćujunaograničenostosnovnihresursazaživot.Političke igospodarskeodnoseobilježavaglobalizacija,atehnološkarješenjadigitalizacija.

Rastebrojstanovnikanasvijetu.Uproteklihsedamdesetljećanarastaoje triputa. Logično, topovećava i turističkupotražnju.Broj stanovnikanajvišejenarastaouAziji,anajvišestoperastasuuAfrici.Najvišestarieuropska isjeverno-američkapopulacija.Prosječnaživotnadobsepo-većava.To jeposljedica i tehnološkihpromjenakojesuomogućilevišurazinuzdravstvenezašite.Općenito,tehnološkirazvojomogućio jepo-većanjeproduktivnosti.Smanjeljudskogradamogućejeostvaritivećidohodak.Posljediceovihpojavaočitesu.Svejevišeljudikojimoguosi-gurativišenovčanihsredstavanegoliimjepotrebnozaosnovneživotnepotrebe.Povećanjeproduktivnostiomogućilojeivećepoštivanjeradnihprava,prijesvegapravanaredovnitjedniiplaćenigodišnjiodmor.

Razvoj tehnologije omogućio je i veću efikasnost te niže cijene javnogprijevoza,prijesvegazračnog.Povećanjeosobnogbogatstva iulaganjeucestovnuinfrastrukturudovelojeidopovećanjaosobnemobilnostiikorištenjaosobnihautomobila. Tehnološka rješenjaomogućila su veli-kudostupnostinformacijailakoćukomuniciranjaštobitnosmanjujestrahodnepoznatog.Svevišestanovnikaživiuurbanimaglomeracijamagdje jepritisaknaglavne resursevelik.U tim jeprostorimazagađenjeokolišasveveće.Rastepotrebaodlaskauprirodniokoliš,ali ibrigazaočuvanjeokolišanaglobalnojrazini.

Pitanjaresursaiokolišapostajuvažnauglobalnimpolitičkimodnosima.Istovremeno,globalizacijadonosiisvevećuliberalizacijupravanaputo-vanja.Globalizacijaekonomskihodnosaizmeđuostalogomogućujepre-raspodjelugospodarskihaktivnostimeđudržavama.Todonosiprilikezagospodarskirazvojirastucijelomsvijetu.Onsesvevišetemeljinainova-cijamaipoduzetništvu,apogonjenjedigitalizacijomkojaneobuhvaćasamoprocesenegoistvari.Činisedaseglavnepromjenekojeutječunaturistička kretanjamogu razvrstati naonedruštvene, tehnološke, eko-nomske,političkeiekološke.

Istepromjeneutjecatćenaturizamiubudućnosti.Zatojemogućeoče-kivati sveviše turističkihputovanja iz zemalja koje imajuvelikbroj sta-novnika,mlađestanovništvoirastućegospodarstvo–kaoštosuKinai

Tehnološkepromjeneuprijevozuikomunikacijisnažnoutječunameđunarodnaturističkakretanja!

Povećanjeproduktivnostidovodidopovećanjadohotkaipravanaplaćeniodmor!

Promjenekojeutječunaturističkakretanjasudruštvene,tehnološke,ekonomske,političkeiekološkenaravi!

13


Indija.Stanovnicizemaljakojevećimajuvećebogatstvobitćestariji,alićevjerojatnoputovatičešće.Očekivanopovećanjeefikasnosti ipadcijenaprijevozaomogućitćeturistička putovanjaunajzabačenijekutkeplaneta,aliiizvannjega.Logičnojepretpostavitidaćepritisakzarazvojturizmaupodručjimanetaknuteizaštićeneprirodebitisveveći.Istosemožeočekivatiizaposjetespomenicimakulturnebaštine.

Očekivani rast dostupnosti i brzineprenošenja informacija o različitimzanimljivostimazaturistepovećatćeinjihovintereszaturističkimputo-vanjem.Olakšavanjeprocesakomunikacijeiorganizacijeputovanjapot-pomognutodigitalnimtehnologijamamožepotaknutijošivišeturističkihputovanja.Očekivaniporastproduktivnostimožedovestidojoškra-ćegradnogtjednaivećegbrojadanagodišnjegodmora.Toćestvoritijošvišeprilikazapoduzimanjeturističkihputovanja.

Sveovoupućujedajeiubudućnostimogućeočekivatidaljirastmasovno-stiturističkihkretanja.Vrlojevjerojatnodaćesenastavitiitrendrastase-zonalnostiiprostornekoncentracije.Međutim,izvjesnojeiočekivatidaćetimpritiscimaneketurističkedestinacijepružatiotporštomožedovestidovremenskeiprostornedisperzijeturističkihkretanja.Očekivanepro-mjeneusustavuvrijednostinovihgeneracijaiproaktivneturističkepo-litikedovestćeidopojavesvevećekritikenegativnihposljedicaturizma.

1.3. VRSTE I OBILJEŽJA NAJVAŽNIJIHTRENDOVA U SUVREMENOM TURIZMU

Najvažnijitrendoviuturizmumoguserazvrstavatitemeljemraznihkri-terija.Prethodnoprikazanepromjeneukazujunatrendovekojinastajutemeljemvanjskihutjecaja. Isamturizamstvaraunutarnjeutjecajekojioblikuju trendove.To jeposljedicaspecifičnihodnosana turističkomtržištu.Ponudaseopireobilježjimaturističkihkretanjanakojesnažnijeutječepotražnja.Unekimturističkimdestinacijamastvorenisusuprotnitrendovi. To su trendovi selektivnosti, cjelogodišnjeg turizma i disper-zije turističkih aktivnosti, a dolazi i do strukturnih promjenau odnosu ponudeipotražnje.

Postojipotrebazavremenskomiprostornomdisperzijomturističkihkretanja!

Turističkaponudaipotražnjaimajusuprotstavljeneintereseikarakter!

14 15


Trendovemožemo razlikovati i prema načinu utjecaja. Neke okolnostiubrzavaju, a neke usporavaju rast turizma. Prethodno prikazane pro-mjeneukazujunatrendovekojiuglavnompotičurastturističkihkretanja.Međutim, neki nepovoljni događaji kao što su teroristički napadi, epi-demije,ratovi,štrajkovi,demonstracije,nemiri,elementarnenepogode,ekološki incidenti,pačak iekonomskekrizeusporavaju rast turističkihkretanja.Ipak,valjanaglasitidaniglobalnekrizenisuuspjelezaustavitirastukupnihmeđunarodnihturističkihkretanjausvijetu.

Mogućisuimnogidrugikriterijiinačinnakojijemogućerazvrstatitrendo-ve.Takopostojeglobalniilokalnitrendovi,općiispecifični,megatrendoviimikrotrendovi.Trendovejemogućerazdijelitinaonekojegenerirapo-nudaionekojestvara turističkapotražnja.Usvakomslučaju,trendovejepotrebnoidentificiratiipratiti.Tojenužnonesamozbogpotrebeplaniranjavećiupravljanjapromjenama.Premaopseguuliteraturičinisedajenajvažnijetrendoveipaknajlakšepratitikadserazvrstajunaonekojisetemeljenabrojčanimpokazateljimakao kvantitativneinaonekojisetemeljenasadržajnimvrijednostimakaokvalitativne.

Utvrđivanjesvihtrendovazapočinjeistraživanjem,nastavljaseanalizom,azavršavainterpretacijomkojasetemeljinausporedbipokazatelja.Kodkvantitativnih trendova najvažnije je kvalitetno tumačiti prikupljenepodatkeo brojčanimpokazateljima.Potomjepotrebnouočitinekupoja-vukojaimaodređenudugoročnutendencijurazvojaunekomrazdoblju.Utvrđivanjekvalitativnihtrendovapunojetežeimanjeprecizno.Provodisesadržajnomanalizomrazličitihčiniteljaipokazateljakojimoguopisnoukazatinapojavukojaimaodređenutendencijuunekomrazdoblju.Zarazlikuodkvantitativnih trendova za koje je relevantna statistička zna-čajnost,kodkvalitativnihtrendovamogućejegovoritiorelevantnimtrendovimasamoakosepotvrdinjihovasadržajnavažnost.

Dosadašnja istraživanja i analize trendova turističkih kretanjau kvanti-tativnomsmisluukazujuprije sveganastalan rast.Pri tome, turističkakretanjauEuropikaoglavnogemitivnogireceptivnogpodručjanećera-stitakvombrzinomkaouAzijsko-pacifičkojregiji.Turističkakretanjapo-stajuglobalnaisvejevećanjihovadisperzija.Pojavljujusenoveturističkedestinacije, ali jačaju iposvenovaemitivnapodručja.Zbogsvega togamogućejeuočitiitrendsveravnomjernijeprostornedistribucijetu-rističkihkretanja.Netrebaipakispustiti izvidadaćeunatočsvimovimtrendovima turistička kretanja napodručje Europe i dalje rasti kakoudolascimatakoiuodlascima.Europaćejošdostavremenabitivodećeemitivnoireceptivnoturističkopodručje.

Turističkakretanjabrzosesmanjujuzbogkratkotrajnihporemećaja,alizadržavajudugoročnirast!

Utumačenjutrendovakorisnojekombiniratibrojčaneisadržajnepokazatelje!

Izazovitumačenjaiprikupljanjastatističkihpokazateljaizrelevantnihizvora!

15


Suvremeniturizambitnosepromijeniokrajemdvadesetogstoljećakadajeopsegponudepretekaoopsegpotražnje.Dotadasutrendoviveza-niuzpotražnjubili ograničeniuzmogućnosti turističkeponude i imaliobilježjamasovnogili„tvrdog“turizma.Većprekotridesetgodinaglavnekvalitativnetrendovediktiraturističkapotražnja.Onajeizrazitopo-kretljiva,turistiselakoibrzoizjedneturističkedestinacijepreseleudru-gu.Turistisuvrloosjetljivinapromjenesvojegdohotkaicijeneputovanjai boravka.Na kraju, turističkapotražnja sklona je raznolikosti. Svaki ćeturist,ukolikojetomoguće,svojeputovanjehtjetiprilagoditisvojimspe-cifičnimnavikama,interesimaipotrebama.Zbogtogasepočinjegovoritiopojaviselektivnog,novogilisoftturizma.

Jelitoprilagođavanjemoguće,ovisitćeoraznimfaktorima.Nekifaktori,kaoraspoložividohodakimogućnostputovanjaizvanvisokepotražnje,oviseoturistima.Raspoloživostkapacitetainiskecijeneoviseoponudi. Kadanećebitimogućeudovoljitispecifičnimzahtjevimaturista,turistič-kaputovanja imatće istaobilježjakaoiuvrijememasovnogturizma sedamdesetihgodinaprošlogstoljeća.Tosesvakakodogađananovimtržištimaiuuvjetimaizrazitovisokepotražnje.Drugimriječima,pogrešnojeočekivatidaćekonceptmasovnogturizmanestatizatoštosepojavionekinovitrend.

Većinakvalitativnihtrendovakojiseprikazujuvezanisuuzponašanja ireakcije turista na glavne društvene, tehnološke, ekonomske, političkeiekološkepromjene.To je logičnoudobadominacije turističkepotra-žnje.Demografskeidruštvenepromjeneukvalitativnomsmisluizazivajudrugačijeponašanjepojedinihskupinapotrošača.Sustavvrijednosti,stavoviiuvjerenjaimajusvevišeutjecajanadonošenjeodlukeoturi-stičkomputovanju.

Tehnološkepromjene jakobrzozahvaćajuturizam.Digitalneplatformepodržavajudistribuciju,anesamoprijenos informacija i komunikaciju.Informacijesunamultimedijalnimplatformama,aturističkidoživljajpo-vezuje se s virtualnomstvarnošću. Sve vrste kolektivnogprijevoza, štozbogtehnološkihunapređenja,štozbogboljeiskoristivosti,cjenovnosusvedostupnije.Čak i individualniprijevozusmislukorištenja osobnogautomobiladoživljavatransformacijupodpritiskomnovihekonomskihkoncepata:digitalneekonomije,ekonomijedijeljenjaiekonomijepristu-pa.Nanižojcijeni,većojefikasnostiidigitalnimplatformamavećdjelujuglobalniservisizaprijevozautomobilima,smještaj,prehranuiturističkeobilaske.

Turističkapotražnjajemobilna,elastičnaiheterogena!

Turističkaponudajestatična,neelastičnaihomogena!

Podpritiskomdigitalizacijeposlovanjamijenjajuseekonomskikoncepti!

16 17


Zbogglobalizacijepolitičkihodnosaliberalizirajusepravanaputovanjaisustavnoprovodereceptivne,aliiemitivneturističkepolitike.Izlaznevizepostajurijetkost,aturističkezemljesvebržeuvodee-vizeiizdavanjevizanaulaskuuzemlju.Sustavnosegradipercepcijasigurnostiputova-njakrozstvaranjemeđunarodnihpravilaiharmonizacijuprakseuturiz-munaglobalnojrazini.Zbogpromjenesustavavrijednosti,svevećeur-banizacije,svijestiozagađenjuokolišaiklimatskimpromjenamaturistisusveosjetljivijinaponašanjapružateljauslugakojanisuetičkiopravdana.

Određenikvalitativnitrendovipostojeikodponude.Konkurentskauta-kmicazaoštravaseizmeđupružateljauslugauturističkojdestinaciji.Ra-stepotrebadiferencijacijeuodnosunadrugeponuditelje isteusluge.Istosedogađa iukonkurentskojutakmici turističkihdestinacija.Bren-diranjejesvevažnijialatzauspjehnatržištu.Širiseupotrebasustavazaupravljanjeprihodimapasecijeneuslugaformirajuiaktivnomijenjajuovisnoobrojnimparametrima.Todovodiidopojavepretraživačanajbo-ljihcijenausluga.Svejeizraženijitrendintegracijasjedne,ispecijalizacijasdrugestrane.Upravilu, veliki igračipostaju jošveći ioslanjajusenakonceptekonomijerazmjera,amalijošvišespecijaliziraniiusmjereninastvaranjepercepcijevisokedodanevrijednosti.

1.4. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA U SKLADU S TRENDOVIMA

Pojamturističkogproizvodačestoseupotrebljavaustručnomrječniku.Uturizmusekonzumirajuprvenstvenousluge,aneproizvodi.Međutim,veza s proizvodomnaglašavala je primjenu istihmarketinškihprincipauvrijemekadasemarketinguslugakaodisciplinatekrazvijao.Danasjeprimjerenijegovoritioturističkomdoživljaju. Ipak,pojamturističkogproizvodatolikoseudomaćioustručnomrječnikudasekoristiidalje.

Postoje raznedefinicije turističkogproizvoda,amogućega jesagleda-ti izpunorazličitihperspektiva.To jeperspektiva turističkedestinacije,perspektivapojedinogpružateljauslugaiperspektivaturista.Najvažnijajeperspektivaturista.Izteperspektiveturistički jeproizvodskloprazli-

Strateškiodabir:vodećapozicijanatržištuilifokusnatržišnunišu!

Trebauvažavatirazličiteperspektiveturističkogproizvoda!

17


čitihmaterijalnihinematerijalnihvrijednostiisadržajakojizajednočine ukupnoiskustvoturista.Nekisuturističkiproizvodijednostavni,anekisloženi.Jednostavniturističkiproizvoduslugajenoćenjailinajmaplovila.Složeniturističkiproizvodjeizlet,paket-aranžman,kongresilinekodrugodogađanje.

Složeniturističkiproizvodisadrževećibrojkomponenta.Njihovsastavnidiojeiuslugaosmišljavanja,planiranjaiorganiziranjarazličitihsadrža-jateusklađivanjavišepružateljausluga.Uprovedbisloženihturističkihproizvodaorganizatorpreuzimaodgovornost zacjelovitidoživljaj turi-sta.Touključujeibriguosmislenojsinkronizacijisadržajauvremenuiprostoru.Zbog togasloženi turističkiproizvodi imajudaleko veću do-danuvrijednostod jednostavnih.Složeni turističkiproizvodiupravi-luobuhvaćaju razlogdolaskauturističkudestinaciju.Kodjednostavnihproizvodatojeiznimka.

Sobziromdasloženiturističkiproizvodimogugeneriratirazlogdolaskauturističkudestinacijumogubilivažanalatzaprivlačenjeturistauvrijemeinamjestanakojasaminebidošli.Tojepristuprazvojaturističkihproi-zvodaprotivnotrendovimasezonalnostiiprostornekoncentriranosti.Isti jepristupmoguće iskoristiti izadjelovanjeprotivnotrendumasov-nosti icjenovneosjetljivosti.Specifičnisloženiturističkiproizvodimogubiti usmjereni i prema određenim ciljanim skupinama koje nisu tolikoosjetljivenacijenu.Takvihjeturistarelativnomalo,alisupododređenimuvjetimaspremninapovećanupotrošnju.

Pristuprazvojaturističkihproizvodasuprotnotrendovimajakojevažanukolikojepotrebnoizbjećineželjeneposljedicenekihtrendova.Utomslučajupotrebno je jakodobroupravljati turističkimproizvodom, ali i percepcijomvrijednosti cijele turističkedestinacije.U tomemoguuspjetisamooneturističkedestinacijeiponuđačiturističkihproizvodakojisukonkurentninameđunarodnomtržištu.Tasekonkurentnostnesastojisamoodatrakcijakojesuprivlačneturistima,većiodsposobno-stiponuđačaturističkihproizvodadastvoreproizvodsvisokomdoda-nomvrijednošću.

Nakon odluke kojim trendovima se treba suprotstaviti valja odabratitrendovekojevaljaiskoristiti.Pritometrebasvakiodzanimljivihtrendovajakodobroprotumačiti,adabibiokoristanzarazvojidejezanoveturi-stičkeproizvode.Mogućejekombiniratirazličitevrstetrendova.Svakakojepotrebnoprethodnouočitičimjemogućevišetrendovakojimogubitirelevantni.Nakontogavaljaodgovoritinapitanjejelimogućerazvititu-rističkiproizvodkojiseuklapautrendkojijeopravdanoiskoristiti.To

Složeniilijednostavniturističkiproizvod?

Protivkojihtrendovatrebadjelovati?

Temeljitikonkurentnostnakomparativnimprednostimailikonkurentskimsposobnostima?

Kojesvetrendovetrebaiskoristiti?

18 19


prijesvegaovisiosposobnostiponuditelja,aliioturističkimatrakcijamakojepostojeuturističkojdestinaciji.

Kodprocjenetrendovanetrebaolakoodustati.Važnojenavestičimvišeidejazarazvojturističkihproizvodauskladustrendovima.Ukolikonekiresursitrenutnonepostoje,moždaihjemogućestvoriti.Tovrijedičakizaturističkeatrakcije.Akoresursiipostoje,mogućejedanepostojiper-cepcijaonjihovojvrijednosti.Tojesindromlokalnogsljepila.Lokalnostanovništvotežeuočavaštobituristimabilointeresantno.Mogućejedaizrazitoatraktivnisadržajizaturiste,zalokalnostanovništvonepredstav-ljajuneštoposebno.Uovojfazirazvojaturističkihproizvodapotrebnojerazvitičimvišeidejakojesuuskladustrendovima.

1.5. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA U SKLADU S NAČELIMA ODGOVORNOG TURIZMA

Neke idejeza razvoj turističkihproizvodamoguće jeodmaheliminiratiukolikonisuu skladu s načelimaodgovornog turizma.Neke jemoždamogućeuskladustimnačelimaimodificirati.Naime,načelaodgovor-nogturizmatemeljesenanačelimadruštveno-odgovornogposlovanjaiodrživogturizma,onanaposlovnojetici ieticiu turizmu.Unajmanjuruku,valjalobiodbacitisveoneidejezarazvojproizvodakojenisuuskla-duspravilima,ilinisuuravnotežene,ilisepružateljuslugajednostavnonebidoživljavaokaodobraosobaakotakveuslugepruža.

Promjeneu sustavu vrijednosti kod turista stvaraju važan trend velikeosjetljivosti na primjenu etičkih norma. Turističko putovanje temelji senavisokojrazinipovjerenjaizmeđupružateljeuslugaiturista.Zatopru-žateljiuslugakojinepoštujuuobičajeneetičkestandardebrzogubesvojekupce.Ukolikousvojojosnoviturističkiproizvoduključujeneetičkesadržajeiliaktivnosti,nećenitiprivućipovjerenjekorisnika.Mogućejedaćeprivućipozornostonihkorisnikanakojepružateljusluganijeračunao.

Uturizmukodprimjenemoralnihnačelavaljabitioprezan.Primjenana-čelakojaizviruizkulture,religijeilidruštveneskupineisvakeosobepod-ložnajemoralnomrelativizmu.Nekaponašanjaiaktivnosti lokalnog

Kojesveidejeuskladusodabranimtrendovimarazviti?

Kojeidejeeliminirati,akojemodificiratijersadrženeetičneelemente?

Potrebnojerazlikovatimoralnirelativizamietičkiuniverzalizamkaopristuprješavanjaetičkihizazova!

19


stanovništvamogupreneraziti turiste. Isto tako,ponašanja turistakojasuunjihovojzemljiilidruštvenojskupininormalna,moguozbiljnošoki-ratipružateljeusluga.Ipak,nekiprincipikojisetemeljenauniverzalnimetičkimvrijednostimamogupreživjetitestmoralnogrelativizma.Tojeuglobalnommeđunarodnomturizmujakovažno.

Turističkeproizvodenužnojevećufazirazvojaidejetemeljitinauniver-zalnimetičkimprincipima.Sveidejezakojesečinidasuuskladustrendovima,valjapodvrgnutiprovjerinjihoveetičnosti.Ponekadtomožebitisloženproces,anekadćetobiti jednostavnopromišljanje.Postojerazninačinina koje se taprovjeramože izvršiti. Jedanodnajučinkovi-tijih je istovremeno sagledavanje etičkog izazova iz perspektive sve trinajvažnijeetičketradicije.Prvaufokusstavljapoštovanjepravila,drugapostizanjeuravnoteženihposljedica,atrećaseoslanjanavrline.Važnojezadovoljitisvatrizahtjevajerjenemogućeunaprijedpredvidjetikojojodetičkihtradicijavišenaginjupotencijalnikorisniciusluga.

Prijesvega, idejekojeobuhvaćajubilokojuaktivnostkojanijeuskladusazakonimailidrugimpravilimatrebaodmahodbaciti.Normeuskladuskojimatrebarazvijatiturističkiproizvodnisusamoonekojesuregulira-nepropisimakojisedonosekaozakoniipravilnici.Postojeiautonomniizvoripravilakojetakođertrebapoštovati.Tosuprijesvegakodificiraniizvorikaoštosukodeksi,uzance,općiuvjeti. Istovrijedi izakućnired,aliibonton.Izvornormamogubitiuobičajenaposlovnapraksaipravilastruke.Zanjihuopćenemorapostojatijedandokumentukojemusutapravilapopisana.

Uravnoteženeposljediceodređenogturističkogproizvodanajboljejete-stiratikrozpostojanjeravnotežetritemeljnedimenzijeodrživogturizma.Tosuekonomska,društvenaiekološkadimenzija.Idejezarazvojproizvo-dakojeimajuufokususamostvaranjeekonomskekoristiuzistovremenoizazivanještetaulokalnojzajednici,zaturisteiuokolišu,trebaodbaciti.Savršenuravnotežusvetridimenzijeodrživostiponekadjenemoguće,ačestoiteškopostići.Ipak,svakakovaljauložitiprimjerentrudutraženjemogućihrješenja.

Društvenoprihvatljiveopcijevaljatražitisamomeđuonimakojeneizazi-vajunepopravljiveilineproporcionalnešteteuprirodnomokolišu.Međuopcijamakojeuekološkomkontekstubuduprihvatljive,valjatražitionekojenestvarajuopterećenjei/iliskrivenetroškovezalokalnuzajednicuituriste.Nakraju,kaoprihvatljiveostajuidejekojeispunjavajusvepret-hodneuvjete,apružateljuuslugamogudonijetidobitskojommožeosi-guratistabilnaulaganjaudaljirazvoj.

Kojesuidejezarazvojproizvodasuprotnepravilima?

Kojeidejezarazvojproizvodaneizazivajušteteudruštvenomiprirodnomokruženju,amogustvoritidobit?

20 21


Međutim,valjaodbacitisveoneideječijimrazvojemseneposrednipru-žateljiusluga,aliinjihovidjelatnicinebimogliponositiulokalnojsrediniukojojžive.Ovojesituacijaukojojjemoralnirelativizamprihvatljiv.Turi-zamnetrebarazvijatiraditurista,negoradidobrobitilokalnezajednice.Ukolikonekiturističkiproizvodizasameponuđačeizmoralnog,pačakivrloosobnogaspektanjegovihradnikanisuprihvatljivi,netrebaihdaljerazvijati.Toseodnosi inaokolnostiukojimabisenapružateljeuslu-gastvaraonepodnošljivpritisakpripadnikalokalnezajednice,društveneskupinei/iliobiteljitemeljennanjihovimmoralnimnačelima.Istona-čelo trebaprimijeniti i u slučaju specifičnihmoralnihnormaodabraneciljaneskupineturista.

1.6. OSMIŠLJAVANJE TURISTIČKIH PROIZVODA KOJI DOPRINOSE CILJEVIMAODRŽIVOGRAZVOJA

Odabrane ideje za razvoj turističkih proizvoda potrebno je i dalje te-stirati i poboljšavati.Održivi turističkiproizvodimorajuprije svegabitiuskladusekonomskim,društvenimiekološkimzahtjevima.Morajuzadovoljavatidanašnjepotrebe lokalnezajednice i turista,alinesmijuugrožavatiprilikedatobudućegeneracijemoguučinitinaistinačin.Tonijejednostavno,alijenužnopostići.Razvojturizmakojinijeutemeljennaprethodnonavedenimnačelimanijeodrživivodislomuresursanakojimasetemelji.

Odkrajaprošlogstoljeća idejaonužnostiodrživograzvojaglobalnoje promovirana. U tome sudjeluju mnoge međunarodne organizacijei institucije.Onenerijetkopostavljajuciljevepremakojimabiseusvo-jimpolitikamamoglevoditivlade,lokalnevlasti,organizacijezapotporuidrugidionici togprocesa.Postavljenimciljevimana raziniUjedinjenihnarodakojezaturizampromoviraSvjetskaturističkaorganizacijamogupridonijetirazličitidionici.Tosuuzvlade,lokalnevlastiirazličitemeđu-narodneorganizacije,donatori,znanstveneiobrazovneustanove,turistiipoduzeća.

Kojeidejezarazvojproizvodanećeizazvatinepodnošljivpritisakmoralnihnačelalokalnezajedniceiliodabranihskupinaturista?

CiljeveodrživograzvojaUjedinjenihnarodazaturizampromoviraSvjetskaturističkaorganizacija!

21


Konkretandoprinosciljevimaodrživogturizmanajboljejeugraditiuranojfazirazvojaturističkogproizvoda.Tojetrenutakukojemidejeusklađe-nestrendovima i temeljnimetičkimnačelimatrebatestiratidoprinoseli ciljevimaodrživograzvoja iukojojmjeri imdoprinose.Uovojfazimogućejepromislitikakooblikovatipojedineelementekonceptaturistič-kogproizvodatakodaciljevimaodrživograzvojamaksimalnodoprinose.Nećebitimogućezasvih17ciljevapostićijednakintenzitetdoprinosa,alisvakakotrebaizbjećii/ilineutraliziratinegativnadjelovanja.

Turizam snažno djeluje na iskorjenjivanje siromaštva. U turizmusvojuprilikuzazapošljavanjemoženaćivelikbrojniskokvalificiranih,alispecifičnoosposobljenihosoba.Turističkeproizvodetrebaosmišljavatinanačindaobuhvateprivlačenje,osposobljavanjeizapošljavanjelokal-nih stanovnika,anaročitoonihkoji teškopronalazeposao i/iliživenagranicisiromaštva.Tomožebitiizravno,aliineizravnopoticanjempodu-zetničkihaktivnostikojećebitidiosloženogturističkogproizvoda.Trebapronaćinačin idaskupi turističkiproizvodibududostupni turistimasmanjimprihodima.

IakotonijetipičnozaHrvatsku,turizammožedoprinijetinestankugladi usvijetu.Iokviruovogaciljamogućejenaćipreporukekojesuprimjenji-veizamnogehrvatsketurističkedestinacije.Razvojodrživogturističkogproizvodatrebaobiobuhvatitipotporu,poticanjeiprikazodrživostiek-stenzivnepoljoprivredneproizvodnjenamalim,obiteljskimgospodarstvi-ma.Natajsenačinstvarajukrozturističkupotrošnjuprilikezazadržava-njetradicionalnepoljoprivredneproizvodnjenamalimgospodarstvima.

Turizamdoprinosipoboljšanjuzdravljaifizičkogblagostanja.Tosemožepodjednakoostvarivatiizaturisteizalokalnostanovništvo.Prihodiodturizmaomogućujuinvestiranjeuboljuzdravstvenuzaštitu.Međutim,turistinerijetkodolazeuturističkedestinacijezbogpostojanjaikorištenjablagodatiprirodnihljekovitihčinitelja.Razvojturističkogproizvodatrebaobi obuhvatiti i sveoneelemente koji promoviraju zdrave životnenavi-ke,aprijesvegafizičkuaktivnostizdravuprehranu.Istovrijedi izasvepreporukeusmisluzdravogradnogokruženja,smanjenjazdravstvenihrizika i ljudskihpravaoboljelihrelevantnihmeđunarodnih inacionalnihorganizacija.

Razvojturizmauvijekdonosipotrebuspecifičnogobrazovanja.Turi-stičkiproizvoditemeljeseprijesveganaposebnimvještinamaisustavuvrijednosti pružatelja usluga. Na te zahtjeve teško odgovaraju zastar-jeliobrazovni sustavi koji suprije svegausmjereninastjecanjevelikog

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinoseodrživojtradicionalnojpoljoprivrednojproizvodnji(Cilj2)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinosepoboljšanjuzdravljaifizičkogblagostanja(Cilj3)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinoseobrazovanjuzaturizamosjetljivihskupina(Cilj4)?

Kojeidejezarazvojproizvoda doprinosestvaranjuprihoda siromašnijimosobama(Cilj1)?

22 23


opsegaznanja.Razvoj turističkogproizvodamorazbogtogaobuhvatitirazličiteaktivnostinastjecanjupotrebnihkompetencijadjelatnika.Onemogubiti vezaneuzpodržkupostojećimustanovama (stručnapraksa,studentskeimentorskerazmjene,uključivanjeunastavniproces).Mogubiti i neformalneu suradnji s raznimorganizacijamacivilnogadruštva.Poželjnojeuedukacijeuključivatiosjetljiveskupinekaoštosumladibezradnogiskustva,žene,umirovljenici,osobesinvaliditetom…

Turizammožeistovremenougroziti,aliidoprinijetirodnoj ravnoprav-nosti.Poznatojedauugostiteljstvuvećinuzaposlenihčinežene,adaihjebitnomanjenamenadžerskimpoložajima.Istovrijediizaženekaopo-duzetnice.Ipak,udjelatnostimaukojimaseostvarujeprihododturizmabrojnesuprilikeukojimaseženemogudokazatiikaoizvrsnemenadže-riceipoduzetnice.Zbogtogaurazvojuturističkihproizvodatrebaobratitipozornostnadavanjejednakihprilikaiženamaimuškarcima.

Pitkavodarijedakjeresurs,apritisakturizmanapotrošnjuvodeizaga-đenjevodajevelik.Razvojsvakogturističkogproizvodaisvakainvesticijauturizmumoraposebnupozornostposvetitiefektivnostiiefikasnostiupotrošnjipitkevode.Čistupitkuvodutrebakoristitisamoondakadajepotrebnoiukoličinamaukojimajenužno.Turističkiproizvoditrebalibibitiosmišljenitakodaminimalizirajuupotrebuizagađenjevodekaore-sursa.Istovremenotrebaipromoviratitakveideje.Tojemogućeprimje-renomedukacijomiuključivanjemzaposlenih,aliiturista.

Uturizmujeprisutnarazmjernovelikapotrošnjaenergije.Svakauštedaikorištenjeobnovljivihizvoraenergijeimavelikdoprinossmanjenjuefektastakleničkihplinovaiublažavanjuklimatskihpromjena.Turističkeproizvode zato valja osmišljavati na način da se povećava energetskaefikasnostiuporabaobnovljivihizvoraenergije.Tojemogućeuraznimpodručjima,odgrijanja,hlađenja,proizvodnje toplevodedokorištenjaelektričnih vozila.Aktivnosti vezaneuzpotrošnjuenergije trebajuobu-hvatitiizaposleneituriste.

Turizamstvarasvakodesetoradnomjestonasvijetu,aunekimzemljamaivišeodtoga.Turističkuponudustvaraogromanbrojmalihpoduzetnikaimikropoduzetnika.Zatorazvojturističkihproizvodamoraosiguratipri-likezaprimjereneradneuvjeteigospodarskirast.Turističkiproizvodinebismjelisadržavatibilokojioblikprisilnogilidječjegrada.Pružateljiusluga turistimamoraju izbjegavatibilokakvudiskriminaciju radnika,anaročitomigranata.Istovrijediizaneprimjereneradneuvjete,iliživotneuvjetezasezonskeradnike.Bilobidobrodarazvojturističkihproizvodapodupirepoduzetništvo,naročitokodmladih.

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinosesmanjenjupotrošnjeizagađenjavoda(Cilj6)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinosesmanjenjuupotrebeenergijeizneobnovljivihizvora(Cilj7)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinoseprimjernimradnimuvjetimaipoduzetništvu(Cilj8)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinoserodnojravnopravnosti (Cilj5)?

23


Turizam izravno ovisi o kvaliteti i dostupnosti temeljne infrastrukture.Mnogi infrastrukturni projekti opravdavaju se potrebom razvitka turiz-ma,amnogeprilikeu turizmupropuštajusezbogneprimjerene infra-strukture.Razvojturističkihproizvodamoraobiobuhvatitipromišljanjeefikasnogkorištenjapostojećeiopravdanograzvojanoveinfra-strukture. Svako neopravdano opterećenje postojeće infrastruktureneprimjerenoje.Istovrijediizaulaganjauinfrastrukturukojasaspektaravnotežeekonomskih,ekološkihidruštvenihučinakanijeprihvatljiva.

Većjedugopoznatodaturizamsmanjujeekonomske,društveneikultur-nerazlikeinejednakosti.Sobziromnatransferdohotkaizrazvijenijihpo-dručja,iposjeteprosječnoobrazovanijihgostijuizdrugihkultura,turizammožepozitivnodjelovatinalokalnezajednice.Turističkeproizvodetrebarazvijati uvažavajućimogućnostiekonomske integracije te uvažava-njadruštvenihikulturnihrazličitosti.Takviturističkiproizvodimogubitipoticajzaobnovuzapuštenihurbanihirevitalizacijunapuštenihruralnihpodručja.

Odgovorni razvoj turizmamože dodatnim prihodima koje stvara una-prijeditiinfrastrukturuiuvjeteživotalokalnihzajednica.Prijesvega,turističkeproizvodetrebaosmišljavatidapotičuobnovuiočuvanjepri-rodne i kulturnebaštine kao resursao kojimaovise. Razvoj turističkihproizvodatrebapoticatiulaganjaunaprednuinfrastrukturuodkojihćeimatikoristilokalnazajednica.Tosenaročitoodnosinaefikasnostjavnogprijevoza,smanjenjezagađenjaiopćenitoočuvanjeokoliša.

Turističkeproizvodetrebaosmišljavatipomodeluodrživeproizvodnjeipotrošnje.Toznačistvaratičimvećeučinkesčimmanjeupotrijebljenihresursa.Trebareduciratiučinkenaokoliš,kakoprirodnitakoidruštveni.Turističkeproizvodetrebarazvijatiimajućinaumurazličiteinovativnepo-slovnemodelekojitoomogućuju.Svakakotrebadosljednoprimjenjivatipravilasmanjivanja,ponovljeneupotrebeirecikliranjamaterijalnihdoba-ra.Potrebnojeimplementiratiidosljednoprovoditiprimjerenemetodepraćenjapostignutihučinaka.

Rast turističkih putovanja utječe na klimatske promjene. Istovremeno,brojne će turističke destinacije biti pogođene posljedicama klimatskihpromjena.Zbogtogajenužnorazvijatiturističkeproizvodesnamjeromkontinuiranog smanjenjaispuštanjaugljikovogdioksidauatmosferu.Toseprijesvegaodnosinapružateljeuslugaprijevozaismještaja,ali inacjelokupannačinprovođenjaodmoraiputovanja.Svakonepotrebnoispuštanjeugljikovogdioksidauatmosferutrebaeliminirati.Akotonije

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinoseekonomskojintegracijiirazvojulokalnezajednice(Cilj10)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinoseunapređenjukvaliteteživotalokalnihzajednica(Cilj11)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinoseodrživojproizvodnjiipotrošnji(Cilj12)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinosesmanjenjuispuštanjaugljikovogdioksidauatmosferu(Cilj13)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinoseefikasnomkorištenjupostojećeiopravdanomrazvojunoveinfrastrukture(Cilj9)?

24 25


moguće,ondagajepotrebnoodgovarajućekompenzirati.Takvepolitiketrebaugraditiuokvirrazvojaturističkihproizvoda.

Turističkiproizvodikojisuvezaniuzobalnipojasimoretrebajudoprino-sitiočuvanjuizaštitiosjetljivihmorskihekosustava.Trebabrinutioza-gađenjunapovršiniiuzobalu,aliiooblicimazagađenjakojenijenaprvipogledvidljivo.Touključujezvučno,svjetlosnoisvakodrugo zagađenjekojeometamorskeorganizme.Posebnotrebaizbjegavatipostupkekojineproporcionalnoineopravdanooštećujustaništai/iliizravnodjelujunamorskeorganizme.

Turizammožeugrozitiekosustave inakopnu,aprijesvegaurural-nimiplaninskimpodručjima.Najčešćesunajugroženijapodručjaboga-tebioraznolikostiizaštićeneprirodnebaštinejerprivlačeturiste.Razvojturističkihproizvodamorauključitiodgovoranpristuposjetljivimpodruč-jima.Tajpristuptrebaobuhvatitiiuključivanjeturista,anesamobriguoočuvanjuizaštiti.Mogućjeirazvojturističkihproizvodakojićeomogućitioživljavanjeisanacijupodručjaukojimasuvidljiveposljediceljudskihdje-lovanjanaprirodniokoliš.

Suvremenimeđunarodniturizamglobalnajepojava.Obuhvaćavelikbrojljudirazličitihrasa,nacija,vjera isustavavrijednosti.Turizamsetemeljina multikulturalnostiiuvažavanju.Zatorazvojturističkihproizvodamoraobuhvatitisadržajeiaktivnostikojinećestvaratikonfliktebilokojevrste.Pritometrebajednakouvažavatipravaturistailokalnogstanovniš-tva.Turističkeproizvodetrebaosmišljavatidapotičutoleranciju irazu-mijevanje.Tosenaročitoodnosinadruštvaipodručjaukojimapostojeposljediceoružanihsukobailiprisilnihmigracija.

Turizamkaopojavaobuhvaćavelikbrojdionika.Tonijesamojavnisektorkojidefinirapolitikeistvarauvjetezarazvojturizmaiprivatnisektorkojigeneriraizravnegospodarskeefekteodturizma.Naturizamutječedjelo-vanjeraznihorganizacijacivilnogadruštva,obrazovnihustanova,vjerskihzajednica, medija i drugih dionika. Turističke proizvode komercijaliziraprijesvegaprivatnisektor.Međutim,urazvojuiprovedbiturističkihproi-zvodapotrebnojestvoritiširokipartnerskiokvir.Onbitrebaoobuhva-titi i izravnekonkurenteu turističkojdestinaciji.Neke tržišneaktivnostiefikasnijesuuzsuradnjuponačeluistovremenesuradnjeikonkuriranja(coopetition)uproizvodnoorijentiranimklasterima.

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinoseočuvanjuizaštitimorskihekosustava(Cilj14)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinoseočuvanjuizaštitiekosustavanakopnu(Cilj15)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinosemultikulturalnostiiuvažavanju(Cilj16)?

Kojeidejezarazvojproizvodadoprinoserazvojupartnerskihodnosauprovođenjuciljevaodrživograzvoja(Cilj17)?

25


PREPORUKEIPRIMJERIIZPRAKSE1. Upišiteutražilicu„whoisatourist“ipotražitečlankekojiizraznihperspektivatumače

pojamturista.SvakakopokušajtepronaćiipročitatičlanakkojijeobjavioErikCohen1974.godine.RazmisliteukojojjemjeriCohenovoviđenjeturistaprimjerenoidanas.

2. Upišiteutražilicu„unwtotourismhighlights“.Odaberiteipregledajteizvještajomeđunarodnimturističkimkretanjimazaposljednjudostupnugodinu.SvakakousporeditepodatkeoturizmuuRepubliciHrvatskojspodatcimadrugihdržavaunjenomokruženjuinaMediteranu.

3. PotražitenamrežnojstraniciMinistarstvaturizmaRHposljednjestatističkepodatkeoturističkimkretanjimauHrvatskoj.UsporediteihspodatcimaizprethodnegodineiutvrditerasteliilisesmanjujeprostornakoncentracijaisezonalnostturističkihkretanjauHrvatskoj.

4. Upišiteutražilicu„strategijarazvojaturizma“.Odaberitestrategijuzažupanijuiligradkojivaszanimaiuodabranojstrategijipogledajtekakosuprotumačenitrendoviinjihoveposljedice.Npr.,StrategijarazvojaturizmagradaSolina2018.–2025.prikazujerelevantnetrendovezarazvojturizmauSolinu.

5. ProvjeritenainternetukakodjelujuglobalniservisinadigitalnimplatformamapoputUber-a,Lyft-aiBlaBlaCar-azaprijevozautomobilima,Airbnbzasmještaj,BonAppetouriEatWithzaprehranu,Vayable,ToursbyLocalszaturističkeobilaske,GetMyBoatzaplovila.

6. PogledajteaktualneinformacijeoviznomsustavuipreporukamazaputovanjanainternetskimstranicamaMinistarstvavanjskihieuropskihposlovaRH.

7. ProvjeritenainternetukakofunkcionirajupretraživačinajboljihcijenauslugaputovanjakaoštosuTrivagoiliKayak.

8. Potražiteponuderazličitihturističkihagencijakojepotičuputovanjaizvanperiodavisokepotražnjeiuturističkimanjepoznatapodručja.Pogledajtekakosuformuliraneponudeturističkihagencijazaputovanjavezanauzhranu,vino,tradicijuživotairadauDalmacijinapoveznicihttps://www.dalmatia.hr/discover/en/eno-gastro.

9. PogledajtebritanskoviđenjenafjakukaoturističkiresursuDalmacijinapoveznicihttps://www.thesun.co.uk/fabulous/6164749/fjaka-is-the-new-lifestyle-trend-and-it-gives-you-an-excuse-to-do-absolutely-nothing/.

10. PogledajtepreporukeSvjetsketurističkeorganizacijezarazličitedionikekakoturizammožedoprinositipostizanjuciljevaodrživograzvojanapoveznicihttp://tourism4sdgs.org/.

11. PogledajteaktualneaktivnostiinovostioaktivnostimanapodručjuodrživogturizmauRepubliciHrvatskojnapoveznicihttp://www.odrzivi.turizam.hr/default.aspx.

Preporukeiprimjeriizprakseodabranisusciljemproširivanjaiprodubljivanjaopćenitihtezaobuhvaćenihtekstompriručnika.Nekepreporukemoguposlužitiizapraćenjeaktualnostiotemamaobuhvaćenihtekstompriručnika.

26 27


BIBLIOGRAFIJA1. Bartoluci,M.(2013).Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva.Zagreb:Školska

knjigad.d.

2. Čavlek,N.,Bartoluci,M.,Prebežac,D.,Kesar,O.isur.(2011).Turizam: Ekonomske osnove i organizacijski sustav.Zagreb:Školskaknjigad.d.

3. Goldner,R.C.iRitchie,B.J.R.(2009).Tourism: Principles, Practices, Philosophies, Eleventh edition. Hoboken:JohnWiey&Sons,Inc.

4. Marušić,Z.,Čorak,S.,Sever,I.(2018)TOMAS Ljeto 2017. – Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj.Zagreb:Institutzaturizam.

5. OECD(2018).OECD Tourism Trends and Policies 2018.Paris:OECDPublishing.

6. Swarbrooke,J.(1999).Sustainable Tourism Management.NewYork:CABIPublishing.

7. Vujić,V.(2010).Poduzetništvo i menadžment u uslužnim djelatnostima.Opatija:FakultetzamenadžmentuturizmuiugostiteljstvuSveučilištauRijeci.

8. Weaver,D.(2006).Sustainable Tourism. Theory and Practice.Oxford:Butterworth-Hainemann.

9. WorldTourismOrganization(2018).European Union Tourism Trends.Madrid:UNWTO.

10. WorldTourismOrganization.(2019).International Tourism Highlights, 2019 Edition.Madrid:UNWTO.

Ovdjenavedeniizvorikorištenisukaoširiizvorznanjazaprikaziobjašnjenjeobilježja,promjena,trendova,pristupa,koncepata,načelaiciljevaobuhvaćenihovimpoglavljem.Pojediniizvorinisureferenciraniutekstuzbogkarakteraovogaradakaopriručnika.Mogućejedasestavoviitezepojedinihautoraopitanjimaistaknutimauovomtekstuirazlikuju.Toneumanjujevrijednostbilokojeprikazanetvrdnjevećbitrebalopotaknutičitateljanadaljeistraživanje…

27

2. PROCESRAZVOJANOVIHODRŽIVIHTURISTIČKIHPROIZVODA

Nakonuspješnogsavladavanjasadržajaizovogapoglavljačitateljćemoći:

• prepoznatiprilikezarazvojturističkihproizvodanatemeljuatrakcijskeosnoveturističkedestinacije

• prikazatiprocesinajvažniječiniteljedonošenjaodlukeoturističkomputovanju

• izabratiodrživeturističkeaktivnostiuskladusnosivimkapacitetomresursaturističkedestinacije

• objasnitivažnostkreativnosti,kreativnograzmišljanjaiinovacijazarazvojnovihturističkihproizvoda

• prezentiratiprilikezarazvojturističkihproizvodaupodručjukreativnihdjelatnostiikreativneekonomije

• sprovestipostupakrazvojaidejazanoveturističkeproizvodeprimjenomkonceptadesign thinking.

Ciljjeovogapoglavljauputitičitateljeuprocesrazvojanovihodrživihturističkihproizvodatemeljenihnaprirodnojikulturnojbaštini.

2. Proces razvoja novih održivih turističkih proizvoda2. Proces razvoja novih održivih turističkih proizvoda

UVOD Tržišniuspjehnovihturističkihproizvodapodjednakoovisioresursnoj

osnoviturističkedestinacije,motivimaturistaikreativnomprocesura-

zvoja.Tijekomrazvojaproizvodapotrebnojeuočitiprilikekojepruža

atrakcijskaosnovaivoditiračunaoprocesuičiniteljimadonošenjaod-

lukeoturističkomputovanju.Razvojturističkogproizvodakreativanje

proces,pagatakotrebaiprovoditi.

Aktivnostikojesenudeturistimazatomorajubitikreativneiinovativne

teusklađenesnosivimkapacitetom.Nekemogubitiupodručjukrea-

tivnihdjelatnosti iuokvirukonceptakreativneekonomije.Zbogtoga

suunastavkuovogatekstaprikazanispomenutimotivi,prilike,procesi,

činitelji,aktivnosti,djelatnostiikoncepti.

U prvompotpoglavlju opisan je proces prepoznavanja prilika imar-

ketinškog vrednovanja potencijala turističkih atrakcija. Slijede potpo-

glavlja u kojima suprikazanepotrebe,motivi i individualne razlike u

donošenjuodlukao turističkomputovanju tenačinodabiraodrživih

alternativa.Potomjepredstavljenpristuprazvojunovihturističkihproi-

zvodakojisetemeljinakreativnosti,kreativnomrazmišljanjuiinovacija-

ma.Nakrajusuopisaneprilikezarazvojturističkihproizvodaupodruč-

ju kreativnih djelatnosti i u kreativnoj ekonomiji te postupak razvoja

idejazanoveturističkeproizvodeprimjenomkonceptadesign thinking.

30 31

2.Procesrazvojanovihodrživihturističkihproizvoda

2.1. ANALIZAATRAKCIJSKEOSNOVETURISTIČKE DESTINACIJE

Turističkadestinacijajeprostorukojemturistikonzumirajurazličiteponu-đenedoživljaje(proizvode)tijekomsvojegaboravka.Graniceturističkedestinacijeoviseopercepcijituristaiaktivnostimakojeprovode.Zbogtoga je teškodefiniratiobuhvatprostora turističkedestinacije.Najprijetrebautvrditiaktivnostizbogkojihdolazeipercepcijukojuogranicamaprostoraukojidolazeimajuturisti.Onimakojidolazeizbližihpolazištaradiodmora,turističkadestinacijamožebitimalomjesto.Onimakojido-lazenavođenuturuizudaljenihzemaljatomožebitinekolikodržava.

Određivanjegranicaturističkedestinacijesloženoje,alinužno.Turističkadestinacija predstavlja onaj prostor u kojem senalaze resursi potreb-ni za razvoj turizma. Turistički resursi obuhvaćaju sve materijalne inematerijalnevrijednostikojemogupostatisastavniceturističkogproi-zvoda.Možemoihopisatiikaosveulaznevrijednosti(inpute)turističke„proizvodnje“.Turističkeresursepotrebnojesmislenoplanirati,razvijatiinjimaupravljati.Tajseprocesuobičajenonazivaupravljanjeturističkomdestinacijom(destination management).

Postoji velik broj resursa koji su potrebni za stvaranje konkurentnogturističkogproizvoda.Neke jeboljeopisati kaoosnovnepreduvjetezadolazakturista.Tosuočuvaniokoliš,prometnipoložajipovezanost,ko-munalnainfrastrukturaiuređenostprostora.Važanpreduvjetboravkaturistajeikvalitetaprostorneorganizacije,oblikovanjeobjekataizelenihpovršina.Netrebazaboravitinitimirnodopskostanje,političkustabilnosttezadovoljavajućurazinuosobneizdravstvenesigurnosti.

Nekiresursiizravnoutječunamogućnostboravkaipovećanjeposjeće-nostiturističkedestinacije.Tosuugostiteljskiobjekti,turističkeagencije,stručni radnici, turističkezone i različitioblici turističkeorganiziranosti.Važni turistički resursi su i sustav informiranja turista, educiranost lo-kalnogstanovništvapačakiatraktivnostsusjednogpodručja.Međutim,najvažnijiresurszarazvojturističkihproizvodasuturističkeatrakcije.Turističkeatrakcijesuoniprirodniilidruštveniresursikojimoguprivućiili

Graniceturističkedestinacijepostavljajuturisti!

Važnostupravljanjaturističkomdestinacijom!

Najvažnijiturističkiresursisuturističkeatrakcije!

31


većprivlačeturisteunekiprostor.Atrakcijekojemoguprivućituristesupotencijalne,aonezbogkojihturistivećdolazerealneturističkeatrakcije.

Turističkeatrakcijesuprivlačniiliatraktivnifaktorturizma.Turisteprivlačimogućnostprovođenjaraznihaktivnostikojeimturističkaatrakcijaomo-gućuje.Najboljejekadaseradioaktivnostikojomsenemogubavitiusvojemboravištu.Ukolikosetomaktivnošćuimogubavitikodkuće,ondajevažnodajetaaktivnostuturističkojdestinacijiopsežnija,uatrak-tivnijemokruženjuilijeftinija.Postojanjeturističkeatrakcijesameposebineznačiništaukolikosenemoževezatiuznekuaktivnostturista.

Važnojeutvrditikojeatrakcijepostojeuturističkojdestinaciji,apodjed-nako je važnoprepoznati kojimseaktivnostima turisti želebaviti. Po-trebnojesustavnoprovestipostupakprepoznavanjaivrednovanja potencijalapojedinihturističkihatrakcija.Toznačidatrebautvrditikojesu atrakcije na raspolaganju i što je s njimamogućeučiniti. Pri tomenijebitnoštonekeatrakcijetrenutnoneprivlačeturisteilinisudovoljnoprivlačneturistima.Izvorneatrakcijeuvijekjemogućedoraditidabuduatraktivnije.Vjerojatno je još i važnije– turističkeatrakcije jemogućestvoriti.Iakonekerealneturističkeatrakcijevećprivlačeturiste,moždatonisuonituristikoježelimo.Zatojedobroprirazvojunovihturističkihproizvodasvimturističkimatrakcijamapristupitikaopotencijalnimturi-stičkimatrakcijama.

Najveći izazovuprepoznavanjupotencijalnih turističkih atrakcija je sin-dromlokalnogsljepila.Atrakcijekojesamimoguprepoznati,lokalnipodu-zetnicinajčešćenepercipirajukaoneštoatraktivnoturistima.Zatoprepo-znavanjuturističkihatrakcijatrebapristupitiizperspektivemarketinškogvrednovanja.Taperspektivapolaziodpitanjapostojiliaktivnostvezanauzpotencijalnuatrakcijukojombiseželjenituristimoglibaviti.Mogulisetomaktivnošćuželjenituristibavitiumjestusvojegprebivalištailinegdjedrugdje?Jelitaaktivnostuturističkojdestinacijiuatraktivnijemokruženjunegodrugdje?Jelimoždaopsežnijanegodrugdje?

Možda je i važnijepostavitipitanješto jesvepotrebnoučinitidau tu-rističkojdestinaciji taaktivnostbude jedinstvena, ako većnemožebitiopsežnija iuatraktivnijemokruženjunegodrugdje.Naovopitanjeobičnonijejednostavnoodgovoriti.Trebaprethodnodobroproučitigdjesesveusvijetutakveaktivnostinude,počemusujedinstvene,kolikosuopsežneiukakvomseokruženjuprovode.Srećom,danasnijepotreb-noproputovaticijelisvijetdabisetomogloutvrditi.Potrebno je imatidovoljnovremenaismislazabiranjeključnihriječikojetrebakoristitipripretraživanjuinterneta.

Turističkeatrakcijetrebapovezatisaktivnostimaturista!

Kojesveatrakcijeuturističkojdestinacijitrebakoristitizarazvojproizvoda?

Kojimbisejedinstvenimaktivnostimaželjenituristimoglibavitiuturističkojdestinaciji?

32 33


Nakonštoseutvrdidapostojipotencijalzaprovedbuaktivnostikojemoguprivući željene turiste, završen jenajvažniji korakuprocjenipotencijalaodabranihidejazarazvojturističkogproizvoda.Međutim,željeneturistemoždanećebitimogućeprivućiuturističkudestinaciju.Moždaihjedno-stavnonemadovoljno.Moždaintenzitetatraktivnostiturističkogproizvo-dazanjihnećebitiprimjeren.Moguće jedauopćenežele ilinemoguputovati.Naovapitanjanemogućejeodgovoritibezdobrogpoznavanjaponašanjaželjenihskupinaturista.Srećom,postojeodređeniobrasciponašanjaturistapridonošenjuodlukaopoduzimanjuturističkihputova-nja.Njihovopoznavanjemožepomoćiutraženjupravihodgovora.

2.2. DONOŠENJE ODLUKE O TURISTIČKOM PUTOVANJU

Ljudipoduzimajuturističkaputovanjaakoseželebavitinekomaktivno-šćukojomsenemogubavitikodkućeiliakojeonadrugdjeopsežnija,uatraktivnijemokruženju i/ili jeftinija.Naravno, točineako imajuvišaksredstavanakonpodmirenjaosnovnihživotnihpotreba.Polazeiodpret-postavkedaćetompotrošnjomdobitivišekoristi(zadovoljstva)negodanovacutrošezaneštodrugo. Inaravno,moraju imatina raspolaganjubaremdvadanakadasemoguosloboditiposlovnih,obiteljskihidruštve-nihobaveza.Sveovozajednotemeljnisupreduvjetizapoduzimanjeturističkogputovanja.

Zaneketuristeželjazabavljenjemnekomaktivnošćuizvanmjestastal-nogboravkamožebiti izrazito jaka.Postojanjeraspoloživihsredstava islobodnogvremenanjimanećebitinepremostivapreprekazaodlazakna turističkoputovanje.Ukoliko jepercepcija koristi od turističkogpu-tovanja izrazitovelika, ljudisuspremništedjeti inaosnovnimživotnimpotrebama.Jošjeičešćeslučajdaćesesvjesnooslobađatiposlovnihiobiteljskihobvezadabiputovali.Ukolikojepercepcijakorisnostiodturi-stičkogputovanjavelika,turistićeselakšeodlučitizaputovanjeizvanvisokesezone.Tosedogađačešćesturistimakojiimajuvećanovčanasredstvanaraspolaganju.

Čini seda jenajvažniji faktorzadonošenjeodlukeo turističkomputo-vanjupercepcijakorisnosti.Pitanjeještonapercepcijuutječeikako.

Važnostpoznavanjaponašanjaželjenihskupinaturista!

Potrebnojeispunititemeljnepreduvjetezapoduzimanjeturističkogputovanja!

Zbogpercepcijevelikekorisnostiturističkogputovanjaturistićeselakšeodlučitizapoduzimanjeturističkogputovanjaizvanvisokesezone!

33


Aktivnostiuturističkojdestinacijisujedanodnačinazadovoljavanjapo-trebanastalihnatemeljupsihičkeilifizičkeneravnotežeuorganizmuiliizmeđuorganizmaiokoline.Akonetkoiscrpljensvakodnevnimobveza-mazaključidaćemuvišednevniodmorunekoj idiličnoj turističkojde-stinacijiuzmoredonijetivišezadovoljstvaododmorauprenapučenomurbanomprostoruukojemuinačeživi,postatćeturist.

Iakovećinaturistaputujezbogodmorairekreacije,postojivećibrojpo-trebakojepotičuodlaskenaturističkaputovanja.Putovanjezbogodmorairekreacijesamojeprimjerputovanjazbogzadovoljavanjaprimarnebio-loškepotrebezaodmoromisnom.Čestojeturističkoputovanjepotaknu-to i drugim primarnimbiološkimpotrebama.Tosunajčešćepotrebezazaštitomorganizmaodbolestiispolnepotrebe.Dugotrajniboravakuzdravojklimiiizloženostdrugimprirodnimljekovitimčiniteljimaosnovnajeaktivnostusadržajimazdravstvenogturizma.Seksualniturizamnaža-lostjejednaodnegativnihpojavasuvremenogmeđunarodnogturizma.

I primarnesocijalnepotrebepotičunaturističkaputovanja.Turističkaputovanjapoduzimajuseizbogzadovoljavanjapotrebezapromjenom,zabavom i istraživanjem.Boravakudrugačijemokruženjuodonogaustalnomboravištumožezadovoljitispomenutetripotrebe.Netrebaza-boravitinitiostaleprimarnesocijalnepotrebe.Tosupotrebezadruš-tvom,zaljubavlju,zauspjehomipridržavanjapravilazajednicekojojpri-padamo.Naime, na turističkomputovanju lakše se uspostavljaju novapoznanstva. Interakcija spružateljimausluga temelji senaotvorenostiisrdačnosti.Tozajednosmanjujeosjećajsamoće iodbačenosti.Pone-kadsenaturističkaputovanjaodlazisamozatoštoškola,udruga,klubili vjerska zajednica organizira putovanje pa se sudjelovanjempoštujudruštvenapravila.

Logičnojezaključitidaćepercepcijakorisnostiturističkogputovanjabitivećaakoaktivnostuturističkojdestinacijiboljerješavaproblemnastaleneravnoteže. Jednako je logičnoočekivatidaćevećapercepcijakori-snosti biti i u slučajevimavećeneravnoteže.Čak i tada turisti tijekomturističkogputovanjarijetkozadovoljavajusamojednupotrebu.Važnojeprepoznatikojapotrebageneriraglavnimotiv,alitrebaimatinaumuisveostalemotive.Glavnimotivdefiniraglavnuaktivnost i razlogdolaskauturističkudestinaciju.Međutim,ukojućeturističkudestinacijunetkopu-tovatiovisivišeotomekojesujošdodatneaktivnostitamomoguće.Tosejednakoodnosinadonositeljaodlukekaoinapratnjunaputovanju.Takosedefiniraspecifičnapercepcijakorisnostizasvakuodturističkihdestinacijakojesuušleuužiizbor.

Postojivelikbrojrazličitihpotrebazbogkojihturistiputuju!

Turistiputujuradizadovoljavanjaprimarnihbiološkihisocijalnihpotreba!

Kojesvepotrebezadovoljavajumogućeaktivnostiuturističkojdestinaciji?

34 35


Konačnaodlukaoodabiruturističkedestinacijeovisiorazinispecifičnepercepcije korisnosti od putovanja u određenu turističku destinaciju.Ipak,činisedapostojeinekeindividualnerazlikemeđupotencijal-nimturistimauprocesudonošenjaodlukaoturističkimputovanjima.Neki ljudi rijetkoputuju, a kadputuju, idunamjestanakojimasu većbili.Običnosutamjestavrloblizuboravištapanajčešćeputujuosobnimvozilom.Razmjernomalotrošenaturističkimputovanjima.Nekipakče-stoputuju,voleistraživatinove,udaljenedestinacije.Kupujuputovanjauzadnjičasiputujuavionom.Običnonaputovanjimapotrošeivišenegosuplanirali.

Prikazanisuprotstavljeniobrasciponašanjaekstremnisuprimjeripsi-hocentričnogialocentričnogponašanja.Uprvomslučajupotencijal-nituristiimajuveći strahodnepoznatoguodnosunaželjuzaupozna-vanjemnepoznatog,audrugomjeobrnuto.Radiseokonfliktumotivaistodobnogprivlačenja i odbijanja. S jedne stanenetko želi otputovatiradi zadovoljavanja svoje potrebe, a s druge strane boji se promjene.Ukolikojestrahodpromjeneveći,nećedoćidoturističkogputovanja.

Trebaznatiprepoznatiosobekodkojihstrahodpromjeneinepozna-togmožeblokirati odlukuopoduzimanju turističkogputovanja. Takavstrah,anaročitokodputovanjauudaljenijekrajeve imajuneštočešćestarijeosobe,onenižegstupnjaobrazovanja, slabije informirane, ine-sklonekomuniciranjusdrugimljudima.Drugimriječima,osobekojećebitilakšepotaknutinaturističkoputovanjeipotrošnjučakiuudaljenijimdestinacijamamlađesuosobe,višerazineobrazovanja,kojeseredovitoinformirajuisklonesukomuniciranjusdrugimljudima.

Individualne razlike u ponašanju potencijalnih putnika ne moraju bitisamopsihografske.Imai drugihrazlogakojimogupotaknutiiliodbi-tiljudeodturističkihputovanja iliodređenihturističkihdestinacija.Primjerice,češćeutoplekrajeveputujuosobeizpodručjasnepovoljnimklimatskimuvjetima.Češćeunetaknutapodručjaprirodeputujuljudikojiživeupretjeranourbaniziranimpodručjima.Obiteljismalomdjecomod-lukeo odabiru turističkedestinacije prilagodit će aktivnostima koje suprimjerenezadjecu.

Kodputovanjavezanauznekeposebneinteresepotrebnojejakodobro poznavaticiljanuskupinu,adabisepredvidjelonjihovoponašanjekaoturista.Pritomejeiunutarjedneciljaneskupinemogućenapravitiopsežnupodjelunaužepodskupine.Naprimjer, intereszapromatra-njebiljakaiživotinjamožebitinavišerazina.Navrhusenalazevodeći

Postojeindividualnerazlikemeđuturistimauprocesudonošenjaodlukaoputovanju!

Kakoprepoznatiosobekojaimajumalistrahodpromjeneinepoznatog?

Kojujerazinuinteresazaaktivnošćuturistamogućezadovoljitiuturističkojdestinaciji?

35


svjetskiznanstvenici,potomslijedesviprofesoriiliinženjeribiologijekaostručnjaci.Slijedesvistudentibiologije,potomsviamaterikojiseintenziv-nobavepromatranjembiljakaiživotinja,pasviučenicikojiimajubiologijukaopredmetuškoli.Nakrajutrebauzetiuobzirisveosobekoježeleot-kritineštonepoznatopajeuodređenojprigoditobiljniiživotinjskisvijet.

Takvujestratifikacijumogućenapravitizabilokojiposebniinteres,stru-kuilihobi.Pritomevaljauzetiuobzirivrlouskespecijalizacije.Umjestoopćeginteresazapromatranjebiljakaiživotinjatakveciljaneskupinemo-gućejerazdvajatijošuženaintereszaptice,morskesisavce,velikezvi-jeri.Motivacijskiproceskodturistakojiimajurazličiteinteresemožebitisasvimdrugačiji.Međutim,jošvećarazlikaumotivacijimožebitiovisnoopoložajunastratifikacijskojpiramidi.Motivizadolazakuturističkudestinacijunećebitiistizaučenikeivodećesvjetskeznanstvenikečakikadsuijedniidrugiprivučeniistomatrakcijom.Zatotrebaciljanusku-pinuzakojuserazvijaspecifičanturističkiproizvodjakodobroupoznati.

2.3. ODABIR ODRŽIVIHALTERNATIVA

Turističkeaktivnostivelikogbrojaučenikaimalogbrojaznanstvenikaćesedramatičnorazlikovati.Kodjednihidrugihglavnimotivjeisti:zadovoljitipotrebuzaistraživanjem.Međutim,motiviimsebitnorazlikujupointen-zitetu.Postojeibrojnedrugerazlike.Najvažnijesuuopseguisadržajuostalihmotiva.Učenicimaćepodjednako,akoneivažnijebitiaktivnostivezaneuzopuštanje,zabavuidruženje.Logično,takavspletaktivnostibitćemogućsamokadpostojimanjirizikzaizazivanješteteuprirodi.

Manja skupina znanstvenikauokviruopravdanog znanstvenog i obra-zovnoginteresamožeposjećivatiinajstrožezaštićenapodručjaprirodeikulturnebaštine.Toseprethodnoprikazanojgrupiučenikanebimogloolakodozvoliti.Mogućejepostavitipitanjejesulispomenutiznanstveniciuovomslučajuuopćeturisti.Akonaputovanjunezarađuju,negotro-šesvojdohodak,oniostvarujuistuvrstupotrošnjekaoibilokojidrugituristi.Paradoksmožebitiivećikadimputovanjeplaćaustanovaukojojrade.Ukolikosusudionicikongresailistudijskogputovanja,njihovapo-trošnjapodanuboravkamožebitiizrazitovisoka.

Kojujespecijalizacijuinteresazaaktivnošćuturistamogućezadovoljitiuturističkojdestinaciji?

36 37


Važno je dobro uskladiti turističke aktivnosti odabrane ciljane skupinesa stvarnimmogućnostimanosivogkapaciteta turističkedestinacije.No,prijetogatrebaodlučiti iobrojupotencijalnihkorisnikaturističkogproizvoda.Jeliboljedajetovećibrojturistakojićebržereagiratinanižucijenu,auzmanjemarže?Alternativno,tomožebitiimanjeturistakojisuspremniplatitivećecijenepasemoguostvaritivećeoperativnemarže.Udrugomeslučajubitćepunolakšeusklađivatiturističkeaktivnostisastvarnimnosivimkapacitetomprirodnih idruštvenih resursa turističkedestinacije. Pri tome treba voditi računadanije opravdano zbog eko-nomskihkriterijaupotpunostiisključitiodređeneskupineposjetitelja.

Nosivikapacitet (carrying capacity) jekonceptkojipomažeodreditikojijebrojturistaprihvatljivunekomprostoruuistovrijeme,aprijenegotopočnestvaratinegativneefekte.Nekiautorigasengleskogprevodeikaoprihvatnikapacitet.Postojivećibroj različitihkriterijazaizračunnosivogkapaciteta. Svaki pristupmože ukazati na drugi najveći pri-hvatljivbrojturista.Zatojekodutvrđivanjanosivogkapacitetapotrebnoistovremenopromatrativišekriterijaizračuna.Najvažnijejedefiniratikojisukriterijikritični.Ukolikojeprihvatljivbrojturista,temeljennanekomodkritičnihkriterija,manjiodostalih,tojeujednoinosivikapacitet.Konceptnosivogkapacitetamožeseprimijenitizanekitrg,zgradu,plažu,stazuililivadu,aliizacijeluturističkudestinaciju.

Najčešćesekodizračunanosivogkapacitetapolaziodfizičkognosivogkapaciteta.Ondajeodgovornapitanjekolikoseljudimožeistovreme-nosmjestitiunekiprostor.Dabisefizičkinosivikapacitetizračunao,po-trebnojeimatinaumuaktivnostkojomseturistibaveikoristelitajpro-stor istovremeno.Ekološkinosivikapacitetdajeodgovornapitanjekolikoturistamožeprovoditisvojeaktivnostiuprostoru,adanedođedougrožavanjaekosustava. Jednomkadseprekorači,nemožesevišedovestinaisturazinu.Dabiseekološkinosivikapacitetizračunao,bitnojedobropoznavatiobilježjaekosustavaiponašanjaturista.

Utvrditiinfrastrukturninosivikapacitetznačiodreditikrajnjemoguć-nostipostojećeinfrastruktureuvršnimperiodimakorištenjakadasutu-ristiuturističkojdestinaciji.Naravno,netrebapritomezaboravitiutjecajdomaćihstanovnikainjihovihobrazacaponašanja.Priutvrđivanjuovoganosivogakapacitetapotrebnojeuzimatiuobzirdasuturistiuturističkimdestinacijamasklonivećojpotrošnjielektričneenergijeivodenegokodkuće.Kadajeprometnainfrastrukturaupitanju,nijedobrouzimatiuob-zir samopitanjavanjskedostupnosti.Potrebno jeobuhvatiti i kretanjaturistaunutarturističkedestinacijetepotrebezaparkiralištima.Uslučaju

Kakouskladitiaktivnostituristasnosivimkapacitetomatrakcijauturističkojdestinaciji?

Višekriterijazaizračun nosivogkapaciteta!

Ekološkinosivikapacitetjekonstantaikadsejednomprekorači,nemožesevišedovestinaisturazinu!

Nasociodemografskinosivikapacitetutječudemografskitrendovi!

37


prekoračenja,nainfrastrukturninosivikapacitetmogućejeutjecatipove-ćanjemkapaciteta.

Sociodemografskinosivikapacitet jebroj turista koji turističkade-stinacijailinekaturističkaatrakcijamožeprihvatiti,aprijenegodođedoneopravdanihposljedicaza lokalnuzajednicu.Teposljedicenajprijeseosjećajuudemografskojstrukturiikulturnomidentitetulokalnogstanov-ništva.Ovajjenosivikapacitetpromjenjivimijenjaseovisnoodemograf-skimtrendovima.Dabisesociodemografskinosivikapacitetizračunao,trebanajprijeutvrditihoćelibitinužnoiukojemopseguosiguratiradnusnaguizvanlokalnezajednice.Nakontogavaljauzetiuobzirkojijeopseginterkulturalnihizazovakojećeizazvatidolazakradnika,aliituristaizdru-gihkultura,religijaisustavavrijednosti.

Kodizračunasociodemografskognosivogkapacitetatrebauzetiuobzirida se stavlokalnogstanovništvamijenjaovisnootomekakoserazvi-jaturizam.Napočetkusulokalnistanovnicieuforičnizbogekonomskihkoristiodturizmaispremnisupristatinavišekompromisa.Svremenomkakonegativniutjecajirastu,padainjihovapercepcijakoristiodturizma.Najprijepostajuravnodušni,apotomihpritisakturizmapočinjeiritiratijerjesturistimasvetežeizlazitinakrajpaihlokalnostanovništvonastojiizbjeći.Slijedifazaantagonizmakadaturizamituristipostajukrivcizasveproblemeuturističkojdestinaciji.Posljednjajefazažaljenje.Nepovratnepromjenekoje je izazvao turizamuglavnomseopisujukaoneželjene istanovništvosažaljenjemgledanarazvojturizma.

Izperspektiveturistavažanjepercepcijskinosivikapacitet.Onozna-čavabroj turista kojeneki prostormožeprihvatiti prije negodođedopadakvaliteteturističkogdoživljaja.Ovojevrlosubjektivnomjerilokojeizrazitoovisioočekivanjima,navikama,željamaiprethodnimiskustvimaturista.Zaizračunpercepcijskognosivogkapacitetatrebauzetiuobzirikonkurencijurazličitihaktivnostituristauistimprostorima.Ukolikojednaskupinaželibučnunoćnuzabavu,mogućejedadrugaželimiransan.

Primjenakonceptanosivogkapacitetaotvaravelikbrojpitanja.Većjepri-kazanodajenosivikapacitetteškopreciznoutvrditi.Kakopritomeizbjećisubjektivneprocjene iuzetiuobzirspecifičnosti svakogprosto-ra idestinacije?Kojepokazateljemjeritidabiseutvrdilo je lidošlodoprekoračenjanosivogkapaciteta?Nakojinačinpredvidjetiočekivanja iponašanjarazličitihskupinaturista?Kakokontroliratikojeskupineturistaatrakcijailiturističkadestinacijaprivlači?Međutim,pitanjeKakoograničitidolazakturistanakonštoseprekoračinosivikapacitet?jošjeteže.Opće-nito,kakospriječitipojavupretjeranogturizma(overtourism)?

Stavlokalnogstanovništvaprematurizmumijenjasesvremenomkakoseturizamrazvija!

38 39


Pri razvojunovog turističkogproizvodavaljalobiuzimatiuobzir samoodrživealternativekojenećedovoditidoprekoračenjanosivogkapaciteta.Ovisnoovrstiproizvoda,obilježjimaatrakcijskeosnoveturi-stičkedestinacijeipercepcijiulogeturizmakodlokalnogstanovništvatre-bapažljivoutvrditikojealternativenadužiroknedovodeupitanjenosivikapacitet.Zakonačnuprocjenubitćejednakobitnoizvrsnopoznavanjeciljaneskupineturista.Osimaktivnostikojimasebave,trebapoznavatiiočekivanja,navike,željeiprethodnaiskustvaturista.

2.4.KREATIVNOST, KREATIVNO RAZMIŠLJANJE I INOVACIJE U RAZVOJU NOVIH TURISTIČKIH PROIZVODA

Činisedapostojijakopunoograničenjazarazvojturističkihproizvoda.To je točno.Međutim,kreativnost i kreativno razmišljanjeuopćenemajugranice.Većinaosobakojeseupuštajuurazvojnovihturističkihproizvodaneshvaćajudaječestoproblemunedostatkukreativnogsa-mopouzdanja.Zbogtoganeinventivnokopirajudrugeilinepoduzimajuništa.Toštonetkonikadnijerazvioturističkiproizvod,neisključujegaizkonkurencije.Trebasejednostavnoupustitiukreativniproces.Ljudisukreativnijinegoštotomisle.

Dobre i kreativne ideje za razvoj novih turističkihproizvodaobično senalazetamogdjeihsenajmanjeočekuje.Nalazesuuonimaktivnostimakoje ljudi rade svaki dan, a zabavljaju ih, opuštaju ili jednostavno činesretnima.Nalazeseuonimaktivnostimakojimaseljudiželebaviti,alizanjihnemaju vremena.Idejesemogunaćiiuaktivnostimaokojimasusa-njalikadsubilidjeca.Trebalizatonajprijegledatiislušatikojeaktivnostiželepotencijalnituristipanatojosnovirazvijatiturističkiproizvod?

Turističkiproizvodisastojeseodintenzivneinterakcijepružateljaiko-risnikausluga.Ukolikopružateljuslugaradineštoštogazamara,štomujedosadnoilinaporno,štogačinitužnim,prenositakveemocijeinasvojegoste.Nijemogućeživjetituđesnove.Kreativniprocesosmišljava-njanovogturističkogproizvodatrebazapočetiodvlastitihsnova.Pravojepitanještobinetkomogaoraditijergatoveseli,jertimeispunjavasvoje

Kojeopcijerazvojaturističkogproizvodanećedovestidoprekoračenjanosivogkapaciteta?

Problemnedostatkakreativnogsamopouzdanja!

Kojaaktivnostmožeistovremenoveselitiiopuštatipružateljauslugaituriste?

39


snoveizdjetinjstva,jergatonajvišeopušta.Potomsetrebazapitatigdjesenalazedrugiljudikojiželeraditiisto.Akotonemoguraditikodkuće,akojeuturističkojdestinacijitoatraktivnije,opsežnijeilijeftinije,vjerojat-nojedaćepostatituristi.

Kreativnirazvojturističkogproizvodanebitrebaopratitipotražnju.Kre-ativni razvoj turističkogproizvoda trebaobi stvarati potražnju za proi-zvodimakoji jošuopćenepostoje.Zbogčegarazvijatiproizvodzatrži-štakojapostoje,kadjemogućekreiratisasvimnovatržišta.Drugimriječima,netrebapotućipostojećisvjetskirekord.Trebaosmislitinovudisciplinuzanatjecanje.Razlogjejednostavan.Zaprvojepotrebnomalotalentaipunorada,azadrugopunokreativnostiimalorada.Ekonom-skimrječnikom,zaprvotrebamalosposobnostiipunodrugihresursa,a zadrugo trebapunosposobnosti imalodrugih resursa.Resurskojinajčešćenedostajejekapital.

Razvojnovihturističkihproizvodanajvišeovisiokreativnostiikreativnomrazmišljanjupoduzetnikainjegovihnajbližihsuradnika.Tajjeprocesnaj-lakšepokrenutibezoslanjanjana logično,negonazabavno.Tkonađeposaokojigazabavljaiopušta,dokrajaradnogvijekazapravonemoraraditi.Kreiranjeiprovedbaturističkihproizvodajemeđurijetkimaktivno-stimaukojimajetomoguće.Naime,turizamseoslanjanadokolicu,odmorizabavu.Višeodsvegaturistiželedapružateljiuslugaimajuistustrastpremaaktivnostimakojimaćesezajednobaviti.

Pronaćitakveaktivnostizapravonijeteško.Širedruštvenookruženje,anaročitotradicionalnoustrojenobrazovnisustavinormekojedefinirajupravilaponašanjapotiskujukreativnost.Svremenomljudipotiskujuponašanja izperiodasvojegživotaukojemsubilinajkreativniji.Utomperioduizrazitojeizraženapotrebazaistraživanjem,strahodnovogjemalen,apotrebazazabavom,društvom i ljubavlju jako jevelika.To jeperioddjetinjstva,aaktivnostukojojdjecaprovodenajviševremenaza-dovoljavajućisvojesocijalnepotrebejeigra.

Upravopotrebezaistraživanjem,promjenom,zabavom,društvomilju-bavljučinenajvažnijispletprimarnihsocijalnihpotrebakojepokre-ćuturiste.Iakotoizravnonepriznaju,mnogiljudipostajuturistidabiseponovnoislobodnoigrali.Nekisepritomevoleinatjecati,adabizado-voljiliisvojupotrebuzauspjehom.Razvojturističkogproizvodamožebitijednakokreativanproceskaoosmišljavanjeračunalneigre.Zapravojošikreativniji–smijeseigratiiustvarnomsvijetu.

Kreativnorazvijeniproizvodi stvarajupotražnju!

Imajulipružateljiuslugaituristiisturazinustrastipremaaktivnostimakojimasebave?

Kojeaktivnostiimajuobilježjanoveiliinoviranepostojećeigre?

40 41


Netrebasvakiputasmislitinovuigru.Mogućejeinoviratipostojeće.Uko-likojeigraopsežnijailiuatraktivnijemokruženju,bitćezanimljivija.Akojepritometektolikopromijenjenadajejedinstvena,bitćedovoljno.Osmi-šljavanjeturističkihproizvodamogućejesagledatikaoproceskreativnogosmišljavanjaigarazasvakidanugodini,zajošjednuilinekolikogodi-naunaprijed.Pritometrebarazmišljatikaodijete:istraživatibezpravilaipredrasudajerseionakosvakaigratrebaigratisamojedanput.

Razvojturističkihproizvodakaokreativniiinovativniproceszaistajekaoigra.Nijesvrhauspjeti,negonanovopokušavati.Svakinovidan i svakinovi gost nova je prilika zanovu igru. Ukoliko takav pristup stvarazadovoljstvokodpružateljausluga,prenijetćeseinagoste.Čakikadsečinidajeosmišljeniturističkiproizvodsavršen,trebapokušatiponovnonadruginačin.Akojerezultatstvarnosavršen,moždajemogućepronaćiboljumetodu.

Kreativnirazvojturističkogproizvodamoraobuhvatitisenzacijesvihčula.Turističkiproizvodkojiobuhvaćasamoonoštoturistimoguvidjetiičuti,dosadanje.Jošjeigoreakojevećinaonogaštoturistigledajuičujuver-balizirano.Riječi izazivajuracionalnereakcije,apravi turističkiproizvodmorauključitiemocionalnesenzacije.Tojepunolakšepostićigledajućiromantičnizalazaksuncauokružjusnažnihbojamediteranskogpejzažaiuznježnišumvjetra.Naslonjeninagrubuteksturusuhozida,uzbogatokusimirisovčjegsiraidomaćegvina,turistićedoćiustanjekojejeteš-koriječimaopisati.Zarovonedjelujekreativnijeodinterpretacijskepločesasuhoparnonabrojenimpodatcima?

Kreativnipoduzetniciuturizmutrebajubitionoštorade.Većinaljudini-kadanesmognehrabrostiučinititakavkreativniiskorakkojipoduzet-nicimaomogućujeturizam.Manjehrabrićesizavrijemeturističkogpu-tovanjapriuštitionoštomoždanisuuspjeliiliisprobaliuživotu.Postatćeslastičari,kuhari,slikari,dizajneri,arhitekti,kipari,pisci,govornici,učiteljiilirežiseri.Nekićepostatiplesači,glumci,geolozi,ornitolozi,povjesničari,arheolozi,botaničari,fotografiilipustolovi.No,turistiseubavljenjusvimspomenutimaktivnostimanefokusirajunarezultat,negonazadovoljstvokojedonosiproces,kaouigri.

Kreativnipoduzetnicikojirazvijutakavturističkiproizvoddijelitćesasvo-jimgostimaisvojuvelikustrastpremakreativnosti.Takvustrastmorajurazvitiikodsvojihdjelatnika,akreativnopromišljanje,pristupiprak-semorajubiti sastavnidioposlovne filozofije. Ipak,odgovornikreativcisvjesnisuda impoštivanjeodređenihograničenjaomogućujeslobodu

Razvojuproizvodatrebapristupiti kaoigri!

Jesulinovimturističkimproizvodomobuhvaćenasvačula?

Kojeaktivnostiuturističkomproizvoduispunjavajuželjeoodabiruzanimanjaizdjetinjstva?

Kreativnipoduzetniciuturizmudijelesturistimastrastpremakreativnosti!

41


kreativnosti.Činisedapromjeneupristupukreativnostipostajuglobal-ne.Zbogtogasesvevišegovoriopostojanjukreativneklaseikreativnojekonomijikaonovomekonomskomkonceptu,aučemuočiglednodo-prinosiiturizam.

2.5. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA U PODRUČJU KREATIVNIHDJELATNOSTI I KREATIVNOJEKONOMIJI

Turizamkaopojavaovisiokreativnosti,alisečiniidasudjelujeupove-ćanjuopsegakreativnihdjelatnosti, važnostikreativneklase ikreativneekonomije. Ipak, svi turističkiproizvodi i kretanja turistanemajukrea-tivnaobilježja. Jasno jedadobrodizajniraniproizvodi imajudodanuvrijednostzbogkreativnogdoprinosadizajna. Istovrijedi i za turističkeproizvode iakoseubiti radiouslugama.Zbog toga,osimmogućnostikojepružakreativnostu razvoju turističkihproizvoda, trebasagledati iprilikezarazvojturističkihproizvodaupodručjukreativnihdjelatnostiiuokvirukreativneekonomijekaonovogkoncepta.

Budućida izkreativnogprocesanastajukreativniproizvodi,moguće jetvrditidasuturističkiproizvodikojisurezultatkreativnogprocesakre-ativniproizvodi.Međutim,kreativniproizvodpostajesastavnidio tu-rističkogproizvodanačetirimogućerazine.Prvarazina,kadajekreativ-ni proizvodu funkciji pružanjaodređeneusluge turistima.Naprimjer,projekt hotela, dizajn unutrašnjosti ugostiteljskih objekata, uključujućiumjetnine iuporabnepredmeteumjetničkogobrta.To je iglazbakojesereproducirauugostiteljskomobjektu,dizajnoglasapačakikreativniposlovnimodelilitehnološkorješenje.

Drugajerazinakadakreativniproizvod,kojinijenastaoradistvaranjatu-rističkogproizvoda,kaoturističkaatrakcijaprivlačituristepapostajedioturističkogproizvoda.Tojeslučajarheološkihnalazišta,muzeja,koncera-ta,predstava,atraktivnihi/ilipovijesnihgrađevinauključujućiitradicijskukulturnubaštinu.Natrećojserazinikreativniproizvodističekaoglavnisadržajturističkogproizvodainastajesciljemprivlačenjaturista.Na

Svaturističkaputovanjanemajukreativnaobilježja!

Kojurazinuobuhvatakreativnogproizvodatrebaimatiunovomturističkomproizvodu?

42 43


primjer, tematskekulturnevođene ture i rute, turistički interpretacijskicentri,oživljenapovijest,određenakulturnadogađanja,ciljanaprezenta-cijaiinterpretacijatradicijskeidrugebaštine.

Nekiodponuđačaturističkihproizvodaiduikorakdalje,načetvrturazi-nu.Tojeslučajkadatijekomprovedbeturističkogproizvodanastajekre-ativniproizvodkaorezultatzajedničkogstvaranja(sukreacije)krozin-terakcijudomaćina,pružateljauslugaiturista,npr.kadaglavnaaktivnostuturističkomproizvoduobuhvaćaiosobnosudjelovanjeturistainjihovkreativnidoprinos.Tomožebitiupodručjutradicijskebaštine,umjetnič-kogobrta,slikarstva,kiparstva, fotografije, filma, literarnogstvaralaštva,glazbei/iliplesa.Zapravoubilokojojodkreativnihdjelatnosti.

Svakavišarazina imaveći intenzitetdodanevrijednostikreativnogproizvoda,aondaiturističkogproizvoda.Uturističkimdestinacijamaukojimaurazvojuturističkihproizvodaneparticipirajukreativnedjelatno-stiikreativnipojedinci,velikdioturističkihproizvodajedvadaprelazinadrugu razinu.Takvi turističkiproizvodi imajuniskudodanuvrijednost ineprivlačepripadnikekreativneklase.Turističkeaktivnostinajčešćesuvezaneuzzadovoljavanjeprimarnihbiološkihpotreba,a turističkakre-tanjaimajuobilježjamasovnogturizma.Nerijetkosepritomeivrijednakulturnabaštinaignorira,podcjenjujeiliiskorištavananeprimjerennačin.

Integriranjekreativnogproizvodaiturističkogproizvodadonosivelikbrojizazova.Prijesvegatojeizazovvezanuzrazumijevanjestvaranjadodanevrijednosti turističkog proizvoda kao neizravne prodaje autorskih pra-vakojajeponekadteškoštititi.Drugo,tosuizazovivezaniuzprojektnunaravkreativnihdjelatnostiinelinearanutjecajnalanacvrijednosti.Kodizrazitovrijednogkreativnogproizvodadodanavrijednosteksponencijal-noraste.Kreativnedjelatnosti temeljesena intenzivnomkorištenjutalenta,kreativnostiiznanjakaoglavnimresursima.Samooneturističkedestinacijeiturističkiproizvodikojisemoguuspješnonositisaspomenu-timizazovima,mogustvoritidugoročnekoristiodintegriranjakreativnogiturističkogproizvoda.

Poduzećakojaposlujunanačelimakreativneekonomijemoguračunatina marketinšku valorizaciju kreativnog turističkog proizvoda.Kreativ-naekonomija oslanja senaupravljanje intelektualnimkapitalomkaoglavnimproizvodnimresursom.Ukreativnojekonomiji inovacije i stva-ralaštvoglavnisuizvorstvaranjaekonomskihvrijednosti.Tonisukapitalifizičkiresursikaoutradicionalnomekonomskomkonceptu.Zatomalapoduzeća imikropoduzećatesasvimnovapoduzećaukreativnojeko-

Višarazinauključenostikreativnogproizvodajačeprivlačikreativnuklasu!

Jelisemogućenositisizazovimaintegriranjakreativnogiturističkogproizvoda?

Jelimogućestvoritiradnookruženjeupoduzećutipičnozakreativnuekonomiju?

43


nomijimogubitivrlouspješnaiostvaritistabilanrast.Toseodnosiinapoduzećakojaiuturizmuželeprimijenitiistiekonomskikoncept.

Organizacijapoduzećaukreativnojekonomiji jespecifična.Onaovisiokreativnim ljudima koji nisu skloni formalnimorganizacijskimoblicima.Njihovradniučinaknemožesejednostavnomjeriti,apoduzetnicime-nadžeriutakvimpoduzećimamorajuistovremenoupravljatisvojomitu-đomkreativnošću.Vrločestoključnikreativciuopćenisuformalnozapo-slenikodpoduzetnika,većkoristeraznemogućnostisamozapošljavanjai/ilislobodnihzanimanja.Radnovrijemevrlojefleksibilnoiovisiokrea-tivnomprocesu, anjihovsearanžmanugovarananačelupravodob-nosti.Radeuprivremenimilijoščešćeuvirtualnimuredima.Dugoročniodnosi imajuobilježja klastera, a izravni financijskidoprinospojedinogčlanaklasteramožejakovariratiodprojektadoprojekta.

Upravonaopisanimnačelimamogudjelovatimalapoduzećaimikropo-duzećauturizmu,anekavećposlujuiuHrvatskoj.Tosuuskospecija-liziranapoduzećazaupravljanjeturističkomdestinacijomilidestination management companies.Sržjeposlovanjatakvihpoduzećau poslovnoj kulturi koja sadrži kreativnost i inovacije opisane u prethodnom poglavljukaostandardniposlovniproces.Toznačidajeprocesrazvojanovihproizvodaneprekidanrazvojproizvodnihprototipovaunutaroda-branihproizvodnihlinija.Onesupakodređenevrloosobnimsklonosti-maosnivačapremanekimaktivnostima.

2.6. RAZVOJ IDEJA ZA NOVE TURISTIČKE PROIZVODE PRIMJENOM KONCEPTA DESIGN THINKING

Kreativniprocesnijepravocrtan.Nekismatrajudajekaotičan,anekidajepotpuna tajna skrivenau crnoj kutiji. Razvoj ideja zanove turističkeproizvodezaonekojisuseuprocesuodrastanjazaboraviliigrati,možebitivrlotežakifrustrirajućiproces.Radisezapravooprocesudizajna ukojemutrebabitispremannapunokreativnogpromišljanja,pokušajaipogrešaka,testiranjaidejaiuništavanjaprototipa.Radiseoprocesuukojemćesenakonulaskauslijepuulicutrebatipunoputavratitinegdjenapolaputailinapočetakihrabrozapočetiiznova.

Kodmalihimikroturističkihpoduzećaukreativnojekonomijiturističkiproizvodisudefiniraniosobnimsklonostimaosnivačapremanekimaktivnostima!

Načinrazmišljanjadizajnerakaopristuprješavanjaizazova!

44 45


Uokvirudizajnakaodisciplinesvremenomsuuočeninekispecifičnipro-cesi,konceptiipristupi.Zadizajnerejeutvrđenodaimajukarakterističnekompetencijeiprimjenjujuspecifičnepraksekojesuopisanekaonačinrazmišljanjadizajnerailidizajnerskipristuprješavanja izazova.Otpriliketako je nastaokonceptdesign thinking. On sedanas koristi u punoširemkontekstu,kaonačinrješavanjanekogproblemaupotrebompro-cesa,koncepataipristupakojekoristedizajneri.Razvojnovihturističkihproizvodanijeništadrugonegodizajnneopipljivihproizvodapajeposvelogičnoposegnutizametodomkojajevećrazvijena.

Odpočetkaovogastoljećadesign thinking sekaometodaširiuposlov-nim,konzultantskimiobrazovnimkrugovima,arazniizvoriznanjaoovojmetodidostupnisuvećinahrvatskomjeziku.Ovametodaomogućujebrziefikasanrazvojnovihkaoiinoviranjepostojećihproizvodaiusluga.Sobziromnaobilježjaturističkogtržištaiturističkihproizvoda,tojenužnost.Zatopostojebrojniprimjerirješavanjaizazovauturizmuupo-trebomkonceptadesign thinking.Naravno,postojeidrugikonceptiime-todekojejemogućekoristiti.Međutim,činisedadesign thinking moževrlodobroodgovoritinaizazoverazvojanovihturističkihproizvoda.

Proces razmišljanja o razvoju novog turističkogproizvodapotrebno jeprovestikrozčetirifazeukojimatrebaodgovoritinanekavažnapitanja.Prvo jepitanje kakvo je trenutno stanje.Udrugomekoraku trebaod-govoriti napitanje koje sve idejeproizvodamogupoboljšatipostojećestanje.Utrećemkorakupotrebnojeodgovoritinapitanjekojeidejeodu-ševljavaju.Inakraju,kojejeodpreostalihidejauopćemogućeprovesti.Namarginama,uzdosadašnjitekstovogapriručnikanavedenasubroj-napitanjavažnazarazvojnovih turističkihproizvoda.Upravosetapitanjatrebajuupotrijebitiukreativnomprocesudonošenjaodlukaorazvojunovogturističkogproizvoda.

Netko za kreativni iskorak treba osamljenost, a netko brže oslobađasvojukreativnostuinterakcijisdrugimljudima.Netkosvojukreativnostizražavariječima,anetkoslikomilipokretom.Međutim,design thinking kaometodadajeprednostvizualizacijiikomunikacijisintenzivnominterakcijom.Na tome se temelje ključni alati koje trebaupotrijebiti.Zbog ograničenogopsega ovoga teksta nijemogućedetaljno opisivatisvakialat.Zatoćeuputebitiusmjerenesamonanajvažnijeaktivnosti ikontekstturističkogproizvoda.

Vizualizacija jenajvažnija tehnika koju koristedizajneri.Čini seneobič-nodavatiprednostslikamapredriječimaurazvojuneopipljivihusluga.

Četirifazeprovedbedesign thinking metode.

Vizualizacijakaoalatzaotkrivanje!

45


Međutim,baštotrebaučiniti.Osimštoslikeprenosepunovišeemocijanegoriječi,vizualizacijaomogućavadasekorištenjemsvihostalihalatadesign thinking metodeuočionošto je inačeskriveno.Vizualizaciju jemogućepostićistvaranjemkompleksnihkolažadostupnihfotografija iligrafika,aliijednostavnimcrtežom.

Prvavizualizacijakojutrebanapravitivezanajeuzkorisničkoiskustvo.Kodrazvojaturističkogproizvodafokustrebabitinaaktivnostimazbogkojihbituristidošliuturističkudestinaciju.Naime,poželjnojeidentifici-rati koje bi svepotrebepotencijalni turist zadovoljavaona turističkomputovanju,avizualnoistaknutionukojajeodnjihnajvažnija.Trebaobra-titipozornostnapotrebekojemoguostatiprikrivene,narazlikuuinten-zitetu,redoslijedtefrekvencijuzadovoljavanjapotreba.Dobrojeoznačitisvaemocionalnastanjakojasetijekomboravkamogupojaviti,štoitkoihmožeprouzročiti.Naročitojebitnoidentificiratiivizualnonaglasitine-gativnastanja.

Drugavizualizacija trebaobuhvatiti lanacvrijednosti. Inače,ovajpojamobuhvaćapartnerskeodnose,aprijesvegaobuhvatsuradnikaidobavlja-ča.Mogućegajeprimijenitiinaraziniindustrijeilisektora.Kakoturizamnijenitiindustrijanisektor,potrebnojenapravitianalizulancavrijed-nostinaraziniturističkedestinacije.Turističkilanacvrijednostizapravojemrežakojomsepartnerskiodnosimoguobuhvatitipodubini (raznipružateljiisteuslugeiliistovrsneatrakcije)ipoširini(pružateljirazličitihuslugairazličiteatrakcije).Udestinacijskomlancuvrijednostinesudjelu-jusamopružateljiuslugavećvažnuuloguimaijavnisektor,infrastruktu-ra,komunalneuslugetebrojnidrugiresursi.

Vizualizacijaturističkoglancavrijednostimožezaistabitiuoblikulanca,asvakidionikmožebitiprikazankao jednakarika.Potrebno jeutvrditikojesukarikenajtanje,akojenedostaju.Potomtrebamapiratiuzorkeponašanja iodnose koji nastaju kadauprovođenju aktivnosti dolazido interakcije turista ipojedinihelemenatadestinacijskog lancavrijed-nosti.Posebnotrebavizualiziratiposljedicetihinterakcijai/iliposljediceizostankainterakcija.Posljedicemogubitipozitivneilinegativne,anatiminformacijamatrebazapočetiskreiranjemvelikogbroja idejazarazvojproizvodnihkoncepata.

Većibrojidejazarazvojproizvodnihkoncepatateškojegeneriratisam.Korisno jeupotrijebitinekuodpoznatih tehnika,poputoluje ideja.Uinterakcijisdrugimljudimamogućejeukratkomvremenugeneriratida-lekovećibrojoriginalnihrješenja.Kadajerazvojturističkihproizvodau

Kojaranijepostavljenapitanjaupućujunaiskustvokorisnika?

Kojaranijepostavljenapitanjaupućujunaresursnuosnovu?

Kojesuposljediceinterakcijaturistairesursneosnove?

46 47


pitanju,važnojerazvitičimvećibrojidejakojeomogućujuključneaktiv-nostiturista.Trebakombiniratiraznesadržajenanačindaseizmjenjujebroj,intenzitetipredznakposljedicainterakcijeturistairazličitiheleme-nataresursneosnove.

Sve idejenećepreživjetidorazvojaproizvodnogkonceptakaoprototi-pa.Naime,nijeproblemakoserazvije100 ideja.Problem jeako ihseosmislisamopet.Razvijeneidejevaljatestiratipremaranijepostavljenimkriterijima.Velikbrojpitanjanamarginamaovogapriručnikaupućujenakriterijekojejemogućeupotrijebitipritestiranjuosmišljenihideja.Samoidejekojenisuusuprotnostispostavljenimkriterijimamogubitikorište-neufazitestiranjapretpostavka.Naime,brzokreiranjevelikogbrojaidejamožebiti temeljenonapogrešnimpretpostavkamaokupcima,odobavljačimai/ilinekomdrugomdionikuuturističkojdestinaciji.Oma-njembrojuodabranihidejalakojejošjednomtemeljitopromislitiiodba-citionekojesetemeljenapogrešnimpretpostavkama.

Teksadamogućejepristupitidetaljnijemopisivanjuželjenihobilježjatu-rističkogproizvodazanekolikopreživjelihideja.Takostvoreniproizvod-nikonceptimorajuprikazatisadržajekojiobuhvaćaju.Sadržajimorajuupućivatinakonkretneaktivnostikojezadovoljavajukonkretnepotrebe.Nijelošeistovremenosastavitiitekstsredišnjepričekojaćenaglasitipo-zitivneemocijekojeproizvodizaziva.Kadaserazvijajuturističkiproizvodizapoznatekupce ilizaprodajuputemposrednika,oviproizvodnikon-ceptimoguposlužitiiuprodajnomprocesu.Usvakomslučaju,proizvod-nikonceptićeposlužitizatestiranjeproizvodauizravnojkomunikacijispotencijalnimkorisnicimai/iliposrednicima.

Kodnekihturističkihproizvodakaoštosuizletiipaket-aranžmanizane-poznatekupce,čakjemogućeiograničenotestiranjenovihturistič-kihproizvodanaodabranimciljanimskupinamapotencijalnihkupaca.Kodrazvojaizletaipaket-aranžmanazapoznatekupcesvakarealizacijanovogizletailiaranžmanajedinstvenajepaiskustvakorisnikatrebage-neričkisistematiziratiradiunapređivanjanovihproizvoda.

Razvoj turističkih proizvoda u ugostiteljstvu i turističkim atrakcijamadalekojekompleksnijiprocesuposljednjimfazamaosmišljavanja.Ra-zvojkonačnogproizvodnogkonceptasvodisenamanjibrojsadržajnihrješenja,akojiondapredstavljajuprojektnizadatakširemkreativnomtimu u smislu projektiranja iunutrašnjeguređenja. Testiranje jemogućeteknakondigitalnevizualizacijei/iliizrademaketa,aponekadioglednihprostorija.

Kojeidejetrebaeliminiratijersetemeljenapogrešnimpretpostavkama?

Razvojproizvodnogkonceptaitestiranjeproizvodaupružanjuuslugauturizmuiuugostiteljstvubitnoserazlikuju!

47


PREPORUKEIPRIMJERIIZPRAKSE1. Upišiteutražilicunekuaktivnosti,hobiilistrukukaopridjevuzriječturizamipregledajte

rezultate.Pokušajtenaprimjers„arheološkiturizam“,„geološkiturizam“,„planinarskiturizam“ili„biciklističkiturizam“.Istopokušajteinaengleskomejeziku.Usporediterezultateipromisliteomogućnostimarazvojauočenihturističkihaktivnostiuvlastitojsredini.

2. Pronađiteaktualnustrategijurazvojaturizmazasvojgradiližupanijuipogledajtekakosurazvojnovrednovanenajvažnijeturističkeatrakcije.Razmislitekojesveaktivnostizaturistemožeteosmislitivezanouznajvažnijeturističkeatrakcije.Kojesveprimarnebiološkeisocijalnepotrebezadovoljavajuteaktivnosti?

3. Ukolikonistesigurnikakoseposlužitiprethodnompreporukom,pogledajteprimjeraktivnostikojesenudeupokrajiniAlbertauKanadi,aprikazanesuuvideukojijedostupannapoveznicihttps://www.youtube.com/watch?v=PUFDcnE6Gjk.Zabilježitekojeaktivnostituristaviditeikojepotrebezadovoljavajutimaktivnostima.Potomrazmislitejesuliteilisličneaktivnostimogućeiuvašojsredini.

4. Upišiteutražilicu„StanleyPlogtouristtypology“ipotražitečlankekojiizraznihperspektivaopisujupozitivneinegativneaspekteupotrebepsihocentrik–alocentrikslijeda.Razmisliteukojojmjerituteorijumožeteprimijenitizasegmentacijupotencijalnihpotrošačausvojojsredini.

5. PogledajtekojisepokazateljiprateuokviruprojektaHrvatskogopservatorijaodrživogturizma–CROSTO,amoguranoukazatinapribližavanjeiprelazakgranicenosivogkapaciteta.Razmotritemogućnostdaupraćenjepokazateljauključiteisvojemjesto.Priručnikzamjerenjeipraćenjeodrživostiturizmazadestinacijeitablicazaunospodatakadostupnisunapoveznicihttp://crosto.hr/hr/korisni-dokumenti/prirucnik/.

6. Pogledajtekakavteretzaturističkedestinacijestvaraturizamuizvještajukojegmožetepreuzetinapoveznicihttps://www.thetravelfoundation.org.uk/invisible-burden/.Jelimogućevećuočitiiuvašojsrediniteretturizmakojegopisujeizvještaj?

7. PogledajtepreporukeSvjetsketurističkeorganizacijezaizazovepretjeranogturizmauurbanimpodručjimanapoveznicihttps://www.e-unwto.org/doi/pdf/10.18111/9789284420070.

8. Potražiterazličiteaktivnostikojimaseistovremenobavepružateljiuslugaituristinapoveznicihttps://www.youtube.com/user/discovercroatiainfo.Kojeodtihaktivnostiivaszanimaju?Kojiprimjerisuprimjerikreativnihturističkihproizvoda?

9. RazmislitebilibezpredanostivlasnikaturističkeagencijezajedrenjeiobnovutradicionalnogplovilafalkušebilomogućeponudititakavturističkiproizvodnaVisu?https://alternatura.hr/ Viditelisličnuprilikuizasebeusvojojsredini?

10. PogledajtekakosuprikazaniproizvodnikonceptiturističkihproizvodazaDalmacijunapoveznicihttps://issuu.com/dalmatia.hr/docs/kockica_2015_h.Možetelilakoprepoznatigdjesenalazisredišnjapričazasvakiproizvodikojeemocijeizaziva?

Preporukeiprimjeriizprakseodabranisusciljemproširivanjaiprodubljivanjaopćenitihtezaobuhvaćenihtekstompriručnika.Nekepreporukemoguposlužitiizapraćenjeaktualnostiotemamaobuhvaćenihtekstompriručnika.

48 49


BIBLIOGRAFIJA1. Antoljak,V.,Kosović,M.(2018).Design thinking: kako riješiti poslovne probleme

i uspješno inovirati.Zagreb:Školskaknjigad.d.iSensesavjetovanjed.o.o.

2. Belz,F-M.,Peattie,K.(2012).Sustainability Marketing: A Global Perspective, 2nd Edition.Chichester,WestSussex:Wiley.

3. Čorak,S.,ur.(2011).Izazoviupravljanjaturizmom.Zagreb:Institutzaturizam.

4. Čorak,S.,Trezner,Ž.,ured.(2014).Destinacijske menadžment kompanije DMK: Priručnik za uspješno poslovanje i marketing u turizmu posebnih interesa.Zagreb:Hrvatskaturističkazajednica.

5. Judkins,R.(2018).Umijeće kreativnog razmišljanja.Zagreb:Školskaknjigad.d.

6. Kušen,E.(2002).Turistička atrakcijska osnova.Zagreb:Institutzaturizam.

7. Miljković,D.,Rijavec,M.,MiljkovićKrečar,I.(2018).Psihologija u turizmu.Zagreb:IEPiD-2.

8. Močiljanin,M.(2007).Poslovna psihologija s komuniciranjem: udžbenik za hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole. Zagreb:Školskaknjigad.d.

9. Novotny,D.(2015).Kreativna ekonomija: kako iskoristiti kapital ljudskog uma kao pokretača ekonomskog rasta u 21. stoljeću?Muenchen/Zagreb:T&MCGroup.

10. Perkov,D.(2019).Upravljanje promjenama u poslovnoj organizaciji digitalnog doba. Zagreb:Narodnenovined.d.

11. Srića,V.(2017).Sve tajne kreativnosti: kako upravljati inovacijama i postići uspjeh.Zagreb:Algoritamd.o.o.iDelfin–razvojmanagementa.

12. Valčić,M.(2018).Turizam i kultura. Zagreb:NakladaJurčićd.o.o.

Ovdjenavedeniizvorikorištenisukaoširiizvorznanjazaprikaziobjašnjenjemotiva,prilika,procesa,činitelja,aktivnosti,djelatnostiikoncepataobuhvaćenihovimpoglavljem.Pojediniizvorinisureferenciraniutekstuzbogkarakteraovogaradakaopriručnika.Mogućejedasestavoviitezepojedinihautoraopitanjimaistaknutimauovomtekstuirazlikuju.Toneumanjujevrijednostbilokojeprikazanetvrdnjevećbitrebalopotaknutičitateljanadaljeistraživanje…

49

3. RAZRADA SASTAVNICA POSLOVNOG MODELA, MARKETINŠKOGI POSLOVNOG PLANA

Nakonuspješnogsavladavanjasadržajaizovogapoglavljačitateljćemoći:

• objasnitivažnostosmišljavanjaposlovnogmodela

• prikazatisadržajsastavnicaposlovnogmodelakodprimjenekonceptaplatnaposlovnogmodela

• sprovestipostupakdefiniranjaposlovnogmodelaprimjenomkonceptaplatnaposlovnogmodela

• opisatiuloguposlovnogimarketinškogplanauposlovanjumalihpoduzećaimikropoduzeća

• predstavitisastavniceintegriranogposlovnogimarketinškogplanazanoveturističkeproizvode

• sprovestipostupakrazradenajvažnijihelemenataintegriranogposlovnogimarketinškogplanazanoveturističkeproizvode.

Ciljjeovogapoglavljauputitičitateljenanačinrazradesastavnicaposlovnogmodelaiizradetesadržajaintegriranogposlovnogimarketinškogplanazanoveturističkeproizvode.

3. Razrada sastavnica poslovnog modela, marketinškog i poslovnog plana

UVOD Uspješna realizacija poduzetničke ideje pretpostavlja i sagledavanje

raznihposlovnihizazovaubudućnosti.Zatojemalimpoduzećimaimi-

kropoduzećimaposlovnoplaniranjenužnojednakokaoivelikim.Osmi-

šljavanjeposlovnogmodeladobarjeprvikoraknatomputu,aslijediga

definiranjeelemenatamarketinškogiposlovnogplana.

Svakiodovihdokumenataimasvojuspecifičnuvažnost,sastojiseod

specifičnihsastavnicaizanjihovuizradumogućejeprimijenitirazličite

koncepteialate.Zbogtogajeunastavkuovogatekstaprikazanavaž-

nostosmišljavanja,sadržajinačindefiniranjasastavnicatealatiikon-

ceptikojisemogupreporučitizaizraduposlovnogmodelaiplana.

U prvome potpoglavlju opisana je važnost osmišljavanja poslovnog

modela kaopretpostavke izradeposlovnog imarketinškogplana.U

potpoglavljima koja slijede prikazan je sadržaj te proces definiranja

pojedinihsastavnicaposlovnogmodelakodprimjenekonceptaplatna

poslovnogmodela.Uposljednjatripotpoglavljapredstavljenajeuloga,

sastavniceipostupakizradeposlovnogplanakojiobuhvaćaielemente

marketinškogplana.

3.Razradasastavnicaposlovnogmodela,marketinškogiposlovnogplana

53


3.1. OSMIŠLJAVANJE POSLOVNOG MODELA

Razvojjednogilivišeturističkihproizvodasciljemnjihovetržišnevaloriza-cijetrebasagledatiikaoposlovnii/ilipoduzetničkipothvat.Cjelokupanprocesodidejedorealizacijeposlovnogpothvatamogućejeprovestinavišenačina.Udžbeniciipriručniciizpodručjapoduzetništva,strateškogmenadžmentaiposlovnogplaniranjanudepregrštprijedlogazaprovo-đenjetakvogprocesa.Nažalost,mnogipoduzetniciignorirajuvećopisaneiprokušanemetodeipokrećusvojeprojekte„poosjećaju“ili„iztrbuha“.

Sustavni pristup poduzimanja poslovnog pothvata ipak pretpostavljaprethodnopromišljanjeoraznimčiniteljimakojimoguutjecatinauspjehpothvata.Kodopsežnijih,dugotrajnijihikapitalnointenzivnijihposlovnihpothvatamogućejepristupitiiprethodnojizradistudijeizvedivosti.Me-đutim,nerijetkosesveprethodneodlukeoposlovnompothvatudonoseujedinstvenomprocesustrateškogpromišljanjakoddefiniranjapo-jedinihelemenataposlovnogplana.Tajbiplantrebaointegriratiinajvaž-nijesastavnicemarketinškogplana,anatemeljuodabranogposlovnogmodela.

Dabiseodabraoposlovnimodel,potrebnojedetaljnijedefiniratinjegovesastavnice.Tajjeprocesmogućeprovestinavišerazličitihnačina,primje-rice,definiranjem„sržnestrategije“ilipakdefiniranjemglavnihpodručjauposlovanjunakojesetrebafokusirati.Usvakomslučaju,poslovnimo-delmoradatičimpreciznijiodgovornapitanjekakoćepoduzećesvojimproizvodimaikonkurentskimpristupomgeneriratiprihodeuztroškovekojićejamčitiprofitabilnostposlovnogpothvata.

Novapoduzećanemorajunužno krenuti sasvimodpočetka. Postoje-ćapoduzećavećimajuposlovnimodelkojiočitofunkcionira.Zatojeprikreiranjuposlovnogmodelapotrebnoodgovoritinapitanjekakoćenoviposlovnimodelbiti uspješniji odpostojećih rješenja. To seprije svegaodnosinapostojećekonkurente.Jednostavnakopiranjatuđihposlovnihmodelanisumoguća,alijeinoviranjevećuočenihdobrihrješenjapoželj-no.Zatojeprijepočetkakreiranjavlastitogposlovnogmodelapotrebnodobroanaliziratiposlovnemodeleuodabranojdjelatnosti.Ukoliko

Definiranjeposlovnogmodelavažnojezbogutvrđivanjakonkurentskesposobnostipoduzeća! Potrebnojepristupitisustavnojizradiposlovnogplana!

53

3. Razrada sastavnica poslovnog modela, marketinškog i poslovnog plana3. Razrada sastavnica poslovnog modela, marketinškog i poslovnog plana

takveanalizevećpostojeu literaturi,odnjih jemogućekrenuti.Svakotrebaanaliziratiposlovnemodeleonihpoduzetnikaučije seposlovneaktivnostitrebaugledati.

Poduzetnik koji neuspijeosmisliti osnovni konceptposlovnogmodelakoji donosi zadovoljavajuće prinose i vrijednosti ne bi trebao prionu-ti izradiposlovnogplana.Mogućejedatrebapromislitionekojsasvimdrugojideji.Zatojeprijeizradeposlovnogplanapoželjnočimopsežnijerazraditiposlovnimodel.Poslovnimodelvažanjezbogdefiniranja,pla-niranja,organiziranjaivođenjaprocesakojićematerijaliziratispecifičneključnevrijednostipoduzeća.Tespecifičneključnevrijednostiinačinnakojiseoneugrađujuuturističkeproizvode,činekonkurentskuspo-sobnostpoduzeća.

Definiranjemposlovnogmodelapoduzećazapravoseutvrđujejedinstvennačinnakojićeseresurse(komparativneprednosti)pretvaratiuturističkiproizvodsvisokomdodanomvrijednošću.Drugimriječima,dvapoduzećasrazličitimposlovnimmodelimaistećeresursekoristitinarazličitnačininudititurističkeproizvodesrazličitomspecifičnomvrijednošćuzakorisni-ke.Zbogtogajedefiniranjeposlovnogmodelavrlovažankorakprijeformuliranjaposlovnogplana.Poslovnimodelprijesvegaslužipoduzetni-ku,dokposlovniimarketinškiplanimaieksternekorisnike.Informacijeoodlukamakojećebitidonesenepridefiniranjuposlovnogmodelapotomćebitilakoprenijetiuformuposlovnogimarketinškogplana.

3.2. SASTAVNICE POSLOVNOG MODELA KOD PRIMJENE KONCEPTA PLATNA POSLOVNOG MODELA

Poslovnimodelirazlikujuseisvakopoduzećenastojiodržatijedinstvenostsvojeg poslovnogmodela.On je poput jedinstvenog genetskog zapisapoduzeća.Timjezapisomdefiniranokakopoduzećestvara,isporučujeizahvaćavrijednosti.Poslovnimodelmogućejeprikazatikrozsastavniceodređenihpodručjaposlovanja.Zatopostojerazličitipraktičnialati,azasigurnoćeserazvijatiinoviteorijskimodeli.Međutim,činisedapostojiograničenbrojsastavnicakojetrebaposebnoanalizirati.

Kojijeposlovnimodelvećuspješan?

54 55


Činisedasunajvažnijielementiposlovnogmodela:segmentikupaca,po-nudevrijednosti,pristupnikanali,odnosiskupcima,izvoriprihoda,ključniresursi,ključneaktivnosti,ključnapartnerstvaistrukturatroškova.Svana-vedenapodručjaanalizečinezajednoplatnoposlovnogmodela(Busi-ness Model Canvas)kaoanalitičkialatinačinvizualizacijeposlovnogmode-la.OvajseanalitičkialatvećudomaćiouposlovnojikonzultantskojpraksiuHrvatskoj,apostojeirelevantniizvorinahrvatskomjeziku.Zbogtogaćeunastavkuovogatekstasadržajsastavnicaipostupakdefiniranjaposlovnogmodelabitiprikazankoristećikonceptplatnaposlovnogmodela.

Dobrodefiniranisegmentikupacanajvažnijisudioposlovnogmode-la.Uturizmutrebabitiposebnooprezanjerkupacikorisnikuopćenemorajubiti isteosobe,apridefiniranjuposlovnogmodelavaljauzetiuobzir interes i jednih idrugih.Zasebni segmentkupacapostoji akosemožeutvrditirazlikau:specifičnimželjamaipotrebama,korištenjupri-stupnihkanala,vrstiodnosa,načinugeneriranjaprihoda,profitabilnosti,spremnostiplaćanjaraznihaspekataponude.Svakakotrebabirationesegmentečijajeočekivanjamogućezadovoljitiinadmašiti.

Ponudavrijednosti jeskupproizvoda iuslugakojipredstavljavrijed-nost zaodređenuskupinukupaca.Kod turističkihproizvoda trebabitiobazrivjersečestoradiouslugamakojeobuhvaćajuisvojumaterijalnukomponentu, npr. kod ugostiteljske usluge pripremanja i posluživanjahraneipića.Usvakomslučaju,ponudevrijednostipredstavljajusveko-ristikojepoduzećenudikupcimaikorisnicimausluga.Kodosmišljavanjaponudavrijednostimogućjefokusnainovativnei jedinstvenekoristi ilinaunaprijeđenekoristi.Uprvomslučajujedinstveniturističkiresursnudisenajedinstveninačin,audrugomslučajuresurskojimraspolažuidrugidobivadodatnefunkcijeiosobinekojenemoguponuditidrugi.

Način prodaje i komunikacije s kupcimaobuhvaća element poslovnogmodelaukojemusedefinirajupristupnikanali.Pristupnikanalipred-stavljajusučeljekrozkojeseprovodirazmjenaključnihinformacijaopro-izvodu.Zaturističkeproizvodetojeodposebnevažnostizbogprostorneodvojenostiponudeodpotražnje.Krozpristupnekanale treba izazvatipozornostciljaneskupinekupaca,stvaratiinteresipercepcijuvrijednostiponude,tedavatisavjeteokonzumacijiodabranihturističkihproizvoda.Povrhtoga,trebaprovestisveuobičajeneprodajneipostprodajneaktiv-nostizaturističkeproizvode.

Uposlovnimmodeluturističkihpoduzećanaročitoobazrivotrebadefini-ratinačinuspostavljanjaiodržavanjaodnosaskupcimaikorisnicima turističkihproizvoda.Tiodnosiprijekonzumacijestvarajuočekivanja,tije-

Platnoposlovnogmodelakaoanalitičkialatinačinvizualizacijeposlovnogmodela!

Biratisegmentekupacakojejemogućeoduševiti!

Fokusnajedinstvenekoristiilinaunaprijeđenekoristi!

Pristupnikanalikaosučeljezakomuniciranjeskupcima!

Odnosskupcimauturizmuobuhvaćaintenzivnuosobnuinterakciju!

55


komkonzumacijeserealizirajukrozizravnuinterakcijukorisnikaspruža-teljemusluga,anakonkonzumacijevezanisuuzupravljanjesjećanjimanapozitivnaiskustva.Zbogintenzitetaiduljinetrajanjaosobneinterak-cijeskorisnicimaizvanmjestanjihovastalnogboravkaovajelementpo-slovnogmodelazaturističkajepoduzećaizuzetnovažan.

Usuštini, izvoriprihodamogubitiposljedica jednokratnihtransakcijailiponavljajućihuplata(pretplate)zaproduljenuisporukuvrijednosti.Zaturističkeproizvodečešći jeprvislučaj,alinije isključenamogućnostnidrugog.Važno jedobrodefinirati je limogućeod iste skupinekupacaostvarivatijedanilivišerazličitihprihodaipokojojosnovi.Pritome,svakinačinostvarivanjaprihodamožeobuhvatitidrugačijestrategijeitaktikeformiranja cijenausluga.Prihodimogubitiposljedica fiksnih cijena, alidinamičnogpristupaformiranjucijena.

U poslovnommodelu potrebno je precizirati i ključne resurse koji supotrebni za isporuku vrijednosti kupcima.Ovdje je riječo ključnim re-sursimaupoduzeću,aneu turističkojdestinaciji.Ključniresursi po-duzećamoguserazvrstatiufinancijske,fizičke,ljudskeiintelektualne.Uposlovnommodeluvažnojenaglasitinačinnakojićesepotrebniresursiosigurati.Sobziromnarazličitkarakterrazličitihturističkihproizvodaod-nos resursaupojedinimskupinamamože jako varirati. Kod turističkihagencijabit ćeveliknaglasakna ljudskimresursima,akodsmještajnihobjekatanafizičkimresursima.

Ključneaktivnosti,kaodioposlovnogmodelaupoduzećimakojenudeuslugeturistima,vezanesuuzprovedbuturističkihaktivnosti.Teaktivno-stiomogućavajuzadovoljenjepotreba turista.Ključneaktivnosti kaodioposlovnogmodelaoviseotomečimesesveturistibavezavrijemekonzumacije turističkogproizvoda. Ipak,zasveturističkeproizvodeka-rakterističnojedaposebnapozornosttrebabitiusmjerenanastvaranjeispravnihočekivanja,percepcije isporučenevrijednostikojanadmašujeočekivanjaiupravljanjenesukladnostimaupružanjuusluga.

Uprethodnimpoglavljimaopisanajevažnostsuradnjerazličitihdionikaustvaranjuturističkihproizvoda.Utomkontekstutrebarazmatratipitanjaizpodručjaposlovnogmodelakojiseodnosinaključnapartnerstva.Onasemoguoperacionaliziratikaopartnerstvaraznihsubjekatakojinisukonkurenti,aliimajuzajedničkeintereseurazvojuturističkogproizvodailikaosuradnjaizravnihkonkurenata(coopetition).Partnerstvasemogurazvijatiikaozajedničkoulaganjeurazvojnovogproizvodailitržišta,aliikaopartnerskiodnosskupcima.

Ključneaktivnostivezanesuuzzadovoljavanjepotrebaturista!

Važnostpartnerstva!

Različitiresursipotrebnisuzaisporukuvrijednostikupcima!

Različitipristupiformiranjacijenairazličitiizvoriprihoda!

56 57


Nakraju,valjaanalizirati i strukturu troškovakojegenerirajuprethod-noopisanielementiposlovnogmodela.Ovaj jedioposlovnogmodelamogućeodreditinakonštosedefinirajuostalielementiiutvrdenjihovitroškovi.Strukturaikaraktertroškovaovisitćeoodabranimopcija-mapristvaranjuposlovnogmodela,aliusvakomslučajumorajubitiis-podrazineočekivanihprihoda.Akonijetako,poslovnimodelnijeodrživi cijelipostupakosmišljavanjapojedinihelemenataposlovnogmodelatrebaponoviti.

3.3. DEFINIRANJE POSLOVNOG MODELA KOD PRIMJENE KONCEPTA PLATNA POSLOVNOG MODELA

Koddefiniranjasvakogodelemenataposlovnogmodelapotrebnojedo-nijetiodređeneodluke.Nekeodtihodlukavećsudoneseneupostupkurazvojaturističkogproizvoda,aneketektrebadonijetiuprocesudefini-ranjaposlovnogmodela.Radi jasnijeprovedbepostupkadefiniranjaposlovnogmodela,unastavkusupredstavljenesamoključnealternativezasvakuodnjegovihsastavnica.Međutim,mogućejedadefiniranjepo-slovnogmodelanećeuopćebitimogućezanekeosmišljeneproizvodnekoncepte.Toznačidasetrebavratitinanekuranijufazurazvojaturistič-kogproizvodaiodabratinekudruguideju.

Koddefiniranjakupaca potrebno je i prepoznati kojemspecifičnomtipukupacapripadaodabranaskupina.Jelitomogućemasovnotržište,uskatržišnanišailitržišnanišakojasemožestratificiratiiliodcijepiti.Unekimslučajevimaradiracionalnogkorištenjaresursamogućejeopslu-živatiiskupinekupacakojesuposverazličite.Uturizmućesečestodo-goditi isituacija istovremenogopsluživanjarazličitihtržišta.Naprimjer,kodorganizacijedogađanjapotrebnojeistovremenozadovoljitipotrebeoglašivačaisponzorakaoisudionikadogađanja.

Utvrđivanjeponudevrijednostimožesepojavitiuvećembrojumogu-ćihoblika.Prvi,kadaturističkiproizvodpredstavljapotpunonovuuslugukojazadovoljavanekupotrebukojautomkontekstunijenitiprepoznata.Drugijeslučajrazvojproizvodakojijesadržajnofunkcionalniji(bolji)od

Troškovioviseoodabranomposlovnommodelu!

Kojisegmentkupacaodabrati?

57


konkurencije.Drugimriječima,efikasnijijeuzadovoljavanjunekepotrebeturista.Potom,fokusmožebiti inaproizvodukoji jekrajnjeprilagođenkupcupremanjegovimzahtjevima.Radi seovrijednostimakojese te-meljenapersonalizacijiifleksibilnostiinemogusetemeljitinakonceptuekonomijerazmjera.Konceptobavljanjaposlakupcuvrloječestusluča-jevimaorganizacijekongresaidogađanjakadaseuimeizaračunkupcapreuzmeorganizacijasadržaja,akupacsamplaćatroškoveusluga.

Ponudavrijednostimožesetemeljitiinasadržajnomosmišljavanjutu-rističkogproizvoda,kaojedinstvenidizajnitinerarailiprogramaboravka.Istotako,zacjenovnoosjetljivesegmenteponudavrijednostimožebitiu nižoj cijeni, a za onemanje osjetljive u vrijednosti brenda. Turističkiproizvodikojiseprodajuupaketimadovodedosmanjivanjatroškovai/ilismanjivanjarizikaputovanjapaitomožebitiosnovazakreiranjeponudevrijednosti.Jedanodzanimljivihnačinakreiranjavrijednostiponudejestiustvaranjudostupnostizanekesadržajekojeizvanturističkogproizvodanisudostupni.Istovrijediizaolakšavanjepristupaipraktičnostukorište-njunekihsadržaja.

Definiranje pristupnih kanala kao kanala distribucije i komunikacijemože se razvrstati na vlastite i partnerske ili izravne i neizravne kana-le.Najvažniji izravnisuosobnaprodajai internetskaprodaja.Najvažnijineizravnisuvlastitaprodajnamreža,prodajnamrežapartneraiprodajapreko trgovacana veliko.Neizravnudistribuciju turističkihproizvodaupravilupreuzimajuprofesionalni posrednici – turističke agencije. Tobiznačilodauslučajuvlastiteprodajnemrežepostojiposlovnicavlastiteturističkeagencije.Uslučajupartnerskemrežepostojiugovorsdrugimturističkimagencijamakojeposlujukaoposrednici.Akojeprodajaorga-niziranaputemtrgovacanaveliko,toznačidaseostvarujekrozsuradnjusturoperatorimailidrugimturističkimagencijamakojeradenaveliko.

Odnosiskupcimamogusetakođerpojavitiuraznioblicima.Kodturi-stičkihproizvodatajseodnosnerijetkotemeljinaosobnojpomoćiilinaposvećenojosobnojpomoćiprimjenomnačelaradasključnimkupcima.Zanekeproizvodeizbjegavanjeosobnihodnosabitćeprednostpaćesetemeljitinaprincipimasamoposluživanja iliautomatiziranihusluga.Po-stojeinaprednijimodeliodnosaskupcimakaoštosustvaranjezajednicekorisnika,anekad iuključivanjekorisnikauproceskreiranjaproizvoda(sukreacija).

Najčešća jegreškakoddefiniranja izvoraprihodazanemarivanjemo-gućnostidaprihodiodistogturističkogproizvodamogupritjecatiizra-

Kakorazvitiodnosskupcima?

Kojepristupnekanaleodabrati?

Kakodefiniratiponuduvrijednostizaturističkiproizvod?

58 59


zličitihizvora.Osimtoga,suštinaturističkihproizvodanijeposjedovanje,negopravokorištenjanekeuslugeutočnoodređenovrijemeinatočnoodređenommjestu.Tosepravomoženaplatitikupcukaonaknadazakorištenje,najam ilipretplatakojaomogućujepravonakorištenje.Us-lugesadržajnogosmišljavanjaiprovedbenekihuslugauturizmumoguimatiikarakterautorskogdjela,pasezapravonaplaćujeuslugakreiranjasadržaja.

Nekeuslugeuturizmumogućejepružatiutuđeimeizatuđiračunpajeprihodtemeljennaposredničkojnaknadi(proviziji).Mogućejeostvarivatiiprihodeodoglašavanja,sponzorstavapačakidonacija.Koddogađanjaikongresakaoturističkihproizvodamogućejedaseonikaouslugenitinenaplaćuju, a da se cijeli poslovnimodel postavi naprihodimaodoglašavanjaisponzorstava.Toneznačidasetakviprihodinemogukom-biniratisprihodimaodpružanjauslugauokviruturističkogproizvoda.

Ključniresursioviseokarakteruturističkogproizvodapaihjepotrebnozasvakiproizvodosiguratiuspecifičnomomjeru.Fizičkiresursičešćesupotrebniuugostiteljstvu i pružanjuonihproizvodagdje jematerijalnaimovinapotrebnauvećemopsegu.Financijskiresursibitćevažnizaoneposlovnemodeleukojimajepotrebnopreuzimativelikekratkoročneri-zike,aštojeslučajsturoperatorima.Međutim,gotovousvimposlovnimmodelimaturističkihpoduzećaljudskiresursibitćeodnaročitevažnosti.Uodređenimokolnostimazauspješanturističkiproizvodbitćevažaniintelektualnikapitalusmisluznanjaostrukturiranimprocesimai/ilirob-nojmarkikojasenajčešćepribavljakaofranšiza.

Kadasuupitanjuključneaktivnosti,urazvojuturističkihproizvodamo-gućejepronaćisvatripoznatamodela:proizvodnjumaterijalnihdobara,rješavanjeproblemakorisnikuiaktivnostitemeljenenaplatformi/mreži.Ponekadseradiioistovremenomkombiniranjumodela.Restoranibrzehranesuvišeusmjereninaproizvodnjuobroka,aekskluzivnirestoraninazadovoljavanjepotrebezauspjehom.Maleturističkeagencijevišesuusmjerenenarješavanjekonkretnihproblemavezanihuzputovanje,ainternetske turističke agencijena aktivnosti temeljenenaelektroničkojplatformi.

Ključna partnerstva poduzimaju se iz različitih razloga. Prvi je opti-malno korištenje resursa i aktivnosti. Zbog ovoga razloga partnerstvaćesklapati i izravni konkurentina tržištu. Istoseodnosi inastvaranjepartnerstva radi smanjivanja rizika inesigurnostiposlovanja.Međutim,kod razvoja turističkihproizvoda,anaročitoonihsloženih,partnerstva

Kojeizvoreprihodatrebaodabrati?

Kojeključneresursetrebaosigurati?

Kojeključneaktivnostitrebaprovoditi?

Kojaključnapartnerstvatrebaosigurati?

59


setemeljenanamjeripribavljanjaresursaionihaktivnostikojepružateljusluganemailinepružasam.

Definiranjustrukturetroškovamožesepristupitiizdvapravca.Sjednestranejemodelkojisetemeljinačimnižimtroškovima,asdrugestranejemodelkojisetemeljinavisokojdodanojvrijednosti.Udrugomslučajupritisaknanižetroškovečestonijemogućepomiritisočekivanomviso-komkvalitetom.Usvakomslučaju,valjautvrditiikojijepretežitikaraktertroškova.Kodpoduzećakodkojih jevećiudiofiksnihtroškova,kaoštosuhoteli,češćesekoristealatiupravljanjaprinosima.Kadajevećiudiovarijabilnihtroškova,bitćeimanjafleksibilnostiuformiranjucijena.Inakraju,troškovisemoguformiratinatemeljunačelaekonomijerazmjereiekonomijedosega.Uprvomslučajutojepitanjeopsegaproizvodnje,audrugomkorištenjaistihfunkcijapoduzećazarazličiteproizvode.

3.4. ULOGA POSLOVNOG I MARKETINŠKOG PLANA U POSLOVANJU MALIH PODUZEĆA I MIKROPODUZEĆA

Ukoliko je dovoljno pozornosti posvećeno sustavnom razvoju turistič-kihproizvodaidefinirajuposlovnogmodelazavećinupitanjakojatrebaobuhvatitiposlovnimimarketinškimplanompostojedefiniraniod-govori.Čestoneeduciranipoduzetnicitvrdedajeposlovnoimarketinškoplaniranjenepotrebnoidasuimmnogipothvativođeni„izglave“uspjeliibezdetaljnorazrađenogplana.Međutim,rijetkiodnjihpriznajuda jemetodapokušajaipogrešakakojusutijekomrazvojasvojepoduzetničkeidejeprakticirali, potrošila daleko višenjihovih resursa.U suvremenimuvjetimaposlovanjaukojimaseukratkomrokudogađajuvelikepromje-neutržišnimuvjetima,temeljitoplaniranjevažnijejenegoikadaprije.Tojednakovrijediizamalepoduzetnikeimikropoduzetnike.

Poslovnimodelslužiprijesvegapoduzetniku,aposlovniplankojiuklju-čujeielementemarketinškogplanaslužiinekimeksternimkorisnicima.

Važnosttemeljitogplaniranjaizamalepoduzetnikeimikropoduzetnike!

Kontekst:Poslovniplanslužiizakomuniciranjesnekimeksternimkorisnicima!

Kojimodelupravljanjatroškovimaodabrati?

60 61


Poslovniplantrebapercipiratiikaosredstvokomuniciranjasbanka-ma,potencijalnimposlovnimpartnerima iliposlovnimsavjetnicimakaoi ostalim investitorimakoji odlučujuo financiranjuposlovnogprojekta.Naime,poslovniplansadržiodgovorenapotencijalnapitanjakojapodu-zetnikpostavljasebi,alimoguihpostavitiidrugisubjektikojisunabilokojinačinuključeniupoduzetničkipothvat.

Zbogtogabiposlovniplantrebaoobuhvatitiopispoduzeća/poduzetni-ka,opisproizvoda/usluge,analizutržištaikonkurencije,marketinškiplan,tehničko-tehnološkuanalizu,podatkeozaposlenicimaimenadžmentu,kaoifinancijskepokazateljeposlovnogpothvata.Dobarposlovniplande-finiraštosvetrebaučiniti,tkoćetoobaviti,kadatotrebabitirealizirano,gdjećeseposloviobavljati.Osim togaobuhvaća i informacijekakoćese toučiniti, zašto tajposlovnipothvat imasmisla, skojimresursima ipartnerimaćeserealizirati.Poslovniplanizrađenprijepočetkaposlova-njapomažeuizbjegavanjumogućihpogrešakaistavljapotencijalnerizikeurazumneokvire.

Definiranjemposlovnogplanapoduzećezapravotrasira(korakpokorak)putizpočetnogdoželjenogposlovnogpoložaja.Pritomesemaksi-malnovodiračunaoracionalnostiponašanjakakobisedociljastiglosaštomanjepogrešaka,propusta i/ili gubitaka. Izradomposlovnogplanapotencijalneseopcijeirazniscenarijiistražujunapapiru,aneustvarnimtržišnimuvjetima.Krozposlovniplanpoduzetnička idejadobivaodgo-varajuću formu i definiramehanizme koji će ideju i viziju poduzetnikapretvoritiukonkretanproizvodiposlovnirezultat.

Zatoseizradaposlovnogplanamožepercipiratiikaofinalnotestiranjepoduzetničkeideje.Posebnojevažnoštoprocesizradeposlovnogpla-naomogućavadodatnoanaliziranjeprojekcijaprodaje,provjerudefini-ranihtroškovaposlovanjateobjektivnosagledavanjedrugihfinancijskihpokazateljaprojekta,atimeirealnopredviđanjenovčanogtijeka.Osimštorealnopostavljeneprojekcijeposlovanjamoguinvestitora/euvjeritiusmislenostulaganja,prikazrazličitihscenarijaukazujenaizdržljivostpo-slovnogpothvataurazličitimnepredvidivimokolnostima.

Poslovniplanomogućujeprethodnotestiranjepoduzetničkeidejenapapiru!

61


3.5. SASTAVNICE OBJEDINJENOG POSLOVNOG I MARKETINŠKOG PLANA ZA NOVE TURISTIČKE PROIZVODE

Razlikaizmeđumarketinškogiposlovnogplanajeunjihovojperspektivi.Marketinškiplansagledavatržišnu,aposlovnipoduzetničkuperspektivu.Međutim,opravdanojepitanjejeliusuvremenimuvjetimamogućena-pravitiposlovniplanbezelemenatamarketinškogplana.Zbogtoga,svakiposlovniplanuvećojilimanjojmjerimoraobuhvatitiiuobičajenisadržajmarketinškogplana.Logično,opsegikaraktermarketinškogiposlovnogplaniranjazapostojećeproizvodeizanoveproizvoderazlikujese,jedna-kokaoštoserazlikujeplaniranjeuvelikimimalimpoduzećima.

Uslučajurazvojanovogproizvodainovogpoduzetničkogpothvatapo-trebno je dobro integrirati elemente oba plana. Bez jasnogplana tr-žišne valorizacije novog proizvoda nemoguće je sagledati vrijednostposlovnogpothvata.Valjauzetiuobzirdaćezamalapoduzećaimikro-poduzećaplaniranje biti ipak umanjemopsegu, kvalitativno i okvirno,temeljenonasekundarnimizvorima.Kodvelikihpoduzećavjerojatnijejedaćemarketinškiplanbiti zasebnidokument,daćeposlovniplanbitiopsežniji, temeljen na puno kvantitativnih pokazatelja i detaljan, čestotemeljennaprimarnimistraživanjima.

Zato je teško dati jedinstvenu uputu o sastavnicama poslovnog planakojidobrointegriraiinformacijeuobičajenezamarketinškiplanzanoveproizvode.Ipak,dobrajepreporukadanetrebarobovatiforminegojepotrebnoprepoznatiključnapitanjanakojaposlovniplantrebaodgo-voriti.Činisedasutosljedećapitanja.

• U čemu je značenje poslovne ideje, tko je nositelj njezinerealizacije?

• Što su slabosti, a što prednosti poduzetničke ideje i vizije uodnosu na postojeće i potencijalne tržišne konkurente teproizvode/usluge?

• Kojepreduvjetetrebastvoritizaotpočinjanjepraktičnerealizacijeprojekta(prostor,lokacija,opremasirovine,materijali)ikakoćeseosigurati?

• Kolikojeosobapotrebnozaposlitiikakvihkvalifikacijskihprofila?

Razlikeuplaniranjuzapostojećeinoveproizvode,zavelikaimalapoduzeća!

Kakoodgovoritinaključnapitanjaposlovnogplana?

62 63


• Kakavćebitiposlovno-organizacijskimodelprojekta?

• Kakvesumogućnostiprodaje, koje je ciljno tržišteodabrano ikojisučiniteljinatomtržištudominantni?

• Koji su mogući problemi poslovanja i kako ih rješavati akoeskaliraju?

• Ukojem jerazdobljumogućepokrenutiprojekt,kojisu ikolikiizvorisredstavapotrebnizaaktiviranjeprogramaikakosemoguosigurati?

• Kakviseikolikifinancijskiučinciočekujuurazdobljuodtridopetgodina realizacije poslova, a kakvi tijekom cijelog predviđenogvijekatrajanjaprojekta?

Složenostnavedenihpitanjaukazujenačinjenicudajeposlovniplannei-zostavankorakupokretanju,organiziranju,financiranju,razvijanju,vođe-njuposlovaikontrolisvihfazapoduzetničkogpothvatatijekomnjegovavijekatrajanja.Ukolikoobuhvaćaipitanjabitnazamarketinškiplannovihturističkihproizvoda,činisedajepotrebnodetaljnijeodgovoritiinaslje-dećapitanja.

• Koje je sadašnje stanje na tržištu i što opravdava uvođenjenovogproizvoda?

• Štoseželipostići,kojisuciljeviuvođenjanovogaproizvoda?

• Kojemarketinškestrategijetrebakoristitidabiseostvariliciljevi?

• Kojekonkretnemarketinškeaktivnosti trebapoduzetidabiseprovelestrategije?

• Koja sredstva su potrebna zamarketinške aktivnosti, u kojemopseguikada?

• Kakoćesekontroliratipostižemoliplaniraneefekte?

Sveukupno,teseinformacijemoguformuliratikroznizanalizazakojesemogukoristitiiraznianalitičkialati.Analizaokruženjamožeobuhva-titianalizupolitičkih,ekonomskihidruštvenihelemenata(PEST),analizudionikaianalizudjelatnostikoristećimodelpetkonkurentskihsila.Opće,strateškeciljevemogućejedefiniratikoristećiuputezadefiniranjevizijeimisije.Zaoneoperativne,korisnojeprimijenitiSMARTpristup.Toznačida svi ciljevi trebajubiti specifični,mjerljivi, dostižni, realni i vremenskiodređeni.

Kojapitanja,uobičajenazamarketinškiplan,obuhvatiti?

Kojeanalitičkealatekoristiti?

63


Analizetrebajuobuhvatitipoduzećeinjegovpoložajnatržištuanalizomsnaga,slabosti,prilika iprijetnji (SWOT),asvakakoiopsežnuanalizufi-nancijskih pokazatelja i ocjenu učinkovitosti poduzetničkog pothvata.Onatrebaobuhvatitiprikazbilance,novčanogtijeka,analizuosjetljivostiiizračuntočkepokrića.Trebačimboljepredstavitiproizvodikakoseondiferenciraoddrugihproizvoda.Opismenadžmenta i djelatnika trebapredstavitinjihoverelevantnekompetencijei/iliiskustvo.

Činisedasunajčešćijednostavnoformuliranielementiposlovnogplana:

• sažetakplana

• opispoduzeća/poduzetnika

• opisproizvoda/usluge

• analizatržištaikonkurencije

• marketinškiplan

• tehničko-tehnološkaanaliza

• informacijeozaposlenimaimenadžmentu

• financijskaanaliza

• eventualnidodatci.

Pojedineelementetrebaopisati jednostavnim ipreglednimstilom.Po-željno je koristiti kratke i preciznodefinirane rečenice. Valja izbjegava-ti iznošenjenepotrebnihinejasnihinformacija i fraza.Bilobidobrodaodlomciimajuizmeđupetidesetredakaidasusadržajnozaokruženecjelinekojesunasvojempočetkuikrajupovezanesprethodnimodlom-cimaionimakojislijede.Trebakvalitetnografičkiitabličnoprikazatisvekvantitativnepokazatelje.

64 65


3.6. RAZRADA NAJVAŽNIJIH ELEMENATA OBJEDINJENOG POSLOVNOG I MARKETINŠKOG PLANA ZA NOVE TURISTIČKE PROIZVODE

Najbolje jedaposlovniplanpišesampoduzetnik,alinije isključenodaćezanekedijelovepotražiti ipomoćstručnjaka.Međutim,važno jedadijelovekojesunapravilikonzultantiizuzetnodobrorazumije.Ukolikojepoduzetniksustavnopromišljaorazvojnovogturističkogproizvodaira-zvio poslovnimodel,ondasrazumijevanjemsadržajaplananećeimatiproblema.Mnogipoduzetnicinisukompetentnisamiizraditipotrebnufi-nancijskuanalizu.Međutim,akosadržajnodobropripremaostalesastav-nice,iskusnićekonzultantslakoćomsastavitiitajdioposlovnogplana.

Prvielementposlovnogplanakojegtrebanapraviti jeopispoduzeća.Ukolikovećpostoji,trebaprimjerenoopisatikakoposluje.Ukolikonepo-stoji,valjaistaknutiputemkojegpravnogoblika(obrt,trgovačkodruštvo)imanamjeruposlovati.Trebanavestiilokacijunakojojćeposlovati.Sva-kakotrebauzpravnioblikpoduzećanavestiivisinuosnivačkogkapitala,osnivačeinjihoveudjele.Posebnojevažnopredstavitiosnivače,asvaka-kooneosnivačekojićeoperativnovoditipoduzeće.

Malapoduzećaimikropoduzećauturizmuizrazitooviseokompetenci-jamavlasnikaiosnivačakojiunjimarade.Preciznoikratkotrebanavestireference, iskustvo, obrazovanje te razloge pokretanja i odabira po-slovnogmodela.Naovommjestutrebapredstavitiviziju,misijuiciljevepoduzeća,akojiproizlaze iz formuliranogposlovnogmodela.Nije lošepredstavitiukratko,krozrečenicuilidvijeipojedineelementeposlovnogmodelakojijeprethodnoformuliran.

Uopisuproizvodapotrebno jedetaljnopredstavitiproizvodekojećepoduzeće nuditi i po čemu će se razlikovati od konkurencije. Svakakotrebanavestizbogčegabikupciodabralibaštajproizvod(lokacija,cijena,percepcijavrijednosti,velikizbor,poznavanjeproizvoda,dodatneusluge,posebni sadržaji, fleksibilnost…). Korisno jepokazati da se taprocjenatemelji napreciznoutvrđenimpotrebamakorisnika.Važno jeobjasnitizaštoihoninemoguzadovoljitiumjestusvojegstalnogboravkaizaštosu spremni doputovati u turističku destinaciju.Naročito valja istaknutikomparativneprednosti ispecifičnekonkurentskesposobnostikojesupoduzetnikapotaknulenaprezentiranustrukturuproizvodnogspleta.

Svedijeloveposlovnogplanasastavitisamilizadioangažiratistručnjake?

Kakoopisatiproizvodniportfelj?

65


Analizatržištaikonkurencijeuposlovnomplanumoraobuhvatitiana-lizu tržištaprodaje,nabave ikonkurenciju.Međutim,poželjno je izraditizasebneanalizeukolikopoduzećekaniistodobnonuditisvojeproizvodenarazličitimtržištima.Uovomedijeluposlovnogplananužnojeizbjega-vatiopćeniteiopćepoznatekonstatacije,većjejakovažnodasuključnetezepotkrijepljenepodatcimaizrelevantnihizvorailisurezultatoriginal-nihistraživanjatržišta.NakrajuovogadijelaposlovnogaplanapoželjnojenapravitiSWOTanalizukojaćeopisatiuočenevlastitesnageislabostitevanjskeprijetnjeiprilikeukontekstuanalizetržištaikonkurencije.

Prianalizitržištavaljakrenutiodanalizetržištaprodaje.Ciljjeoveana-lizepokazatidapostojitržištezaplaniraneproizvode,pokazatipoznava-njenačinanakojifunkcioniraspecifičnotržište,procijenitimogućitržišniudioiocijenitisposobnostkonkurencije.Ovasupitanjasvakakovećobu-hvaćenaposlovnimmodelom,ali ih jepotrebnokvantificirati temeljempodatakaizrelevantnihizvora.

Kodizradeanalizetržištanabavepotrebnosereferiratinainformacijedefiniraneuposlovnommodelu iz područjapartnerskihodnosa. Ipak,kodizradeposlovnogplana,potrebnojenavestiključnepartnere:dobav-ljače,nabavnecijene,dostupnostiraspoloživostkapacitetauterminimarealizacijeusluga.Posebnojasnotrebanaznačitisvaograničenja,rizikeirješenjazaslučajdadođedopotrebezazamjenomplaniranihdobavlja-ča.Nijetonužnoelaboriratizasve,alitosvakakotrebanapravitizaonedobavljačei/iliuslugekojisupresudnizaturističkiproizvod.Natajnačinpoduzetnikpokazujedajedobropromislioomogućimopcijamausluča-juporemećajanatržištunabave.

Posebnosetrebaposvetitianalizikonkurencije.Uposlovnomplanuonamora biti prikazana na način da upućuje na prilike za poduzeće.Naime,dobro je glavne konkurente izdestinacije i izdrugih turističkihdestinacijaprikazatiutablicikojaćepreglednoukazatinaprednostiine-dostatke,sličnostiirazlikesponudompoduzetnika.Sobziromnaspeci-fičnostiturističkogproizvoda,ovdjetrebapozornostposvetitiiudaljeno-stiodmjestastalnogboravkakorisnikajednakokaoiraziniprivlačnostiaktivnosti/atrakcijekojajeglavnisadržaj/glavnaaktivnostuprogramu.

Poslovniplantrebaobisadržavatiiosnovneodredniceizmarketinš-kog plana.U slučajuobjedinjenogdokumentapotrebno jeobuhvatitiključnesastavnicemarketinškogplana.Toznačidajenajprijepotrebnodefiniratiosnovnestrateškemarketinškeodrednice.Tosuvizijaimisijatedugoročni ikratkoročniciljeviuvođenjanovogturističkogproizvoda.

Kakonapravitianalizutržištaprodaje?

Kakonapravitianalizukonkurencije?

66 67


Potrebnojeprikazatirezultateprovedeneanalizetržišnogokruženjaitoukontekstukonkretnogproizvoda,aneukupnogposlovanja.

Potomtrebaprikazatinačinirazlogeodabiranastupanatržištu.Nateme-ljuinformacijaosegmentacijitržišta,odabranojciljanojskupinipotrošačatrebaprikazatiodabraninačinpozicioniranjateodabirprimjerenihkon-kurentskihstrategijaitaktikazapojedineelementemarketinškogmiksa.Uovomedijeluposlovnogaplanavalja istaknuti isvepotrebneresurse,anaročito troškoveprovedbemarketinškihaktivnosti tenačinmjerenjauspješnosti poduzetnih aktivnosti. Poduzetnici bezprimjerenogmarke-tinškog obrazovanja trebali bi promisliti o angažiranjumarketinškogstručnjakakojićepomoćiudefiniranjuelemenatamarketinškogplana.

Tehničko-tehnološka analiza treba obuhvatiti sve elemente „proi-zvodnje“turističkogproizvoda.Sobziromnanjegovuraznorodnostjasnojedataanalizanemožebitiistazaturističkiproizvodupodručjuugosti-teljstva,interpretacijebaštineilizaorganizacijupaket-aranžmana.Zatojesadržajtehničko-tehnološkeanalizepotrebnosastavitisukladnospecifič-nimzahtjevimapojedinedjelatnostiilivišedjelatnostikojeturističkipro-izvodobuhvaća.Proces„proizvodnje“trebačimdetaljnijeopisati.Toćepomoćipoduzetnikudaprepoznakritičnetočkeuposlovnimprocesimaidaeksternimkorisnicimaposlovnogplanapokažedaizvrsnorazumijespecifičnu„tehnologiju“rada.

Uturizmusuglavničiniteljuspjehaljudskiresursi.Zatoupoglavljupo-slovnogplanakojipredstavljaposlovodstvoiključnedjelatniketrebado-broprocijenitiiprikazatisposobnostzaposlenihimenadžmenta za uspješnorealiziranjeplaniranogposlovnogpothvata.Potrebnojenavestitkosuključneosobezaposlovanje,njihovefunkcije,ovlastiiodgovorno-sti tenjihovespecifičnekompetencije (vrijednosti,vještine iznanja).Zapreporučitijedasepojedinačniprofilizaposlenihsaživotopisima,refe-rencama,preporukama,diplomamaidodatcimadiplomamasocjenama,raznimpotvrdamaicertifikatimanađuudodatcimaposlovnogplana.

Izradaovogadijelaposlovnogaplanavrlojevažnakodpoduzetnikapo-četnika.Ona će imomogućiti da još jednomsagledaju stvarni vlastitipotencijalipotencijalsvojihsuradnika.Dodatno,potrebnojenaznačitiiočekivanirastzapošljavanjaurazdobljukojeslijedi,načinzapošljavanja,iskorištavanjeraznihpoticajazazapošljavanje,aliiplaniraneaktivnostinaosposobljavanju,nagrađivanjuinapredovanjuradnika,uključujućiirizikeododlaskaključnihradnika.

Kakoprikazatiključnesastavnicemarketinškogplana?

Kakonapravititehničko-tehnološkuanalizu?

Kakopredstavitiposlovodstvoiključnedjelatnike?

67


Financijskaanaliza jedan je odnajvažnijih dijelovaposlovnogplana.Moraobuhvatitiplanukupnihulaganja,izvoresredstavaikapitala,troš-koveamortizacije,plaća,planprihodairashodateračundobiti igubit-ka. Financijskaanalizazavršavasocjenomučinkovitostipoduzetničkogpothvata.Onaobuhvaćaanalizulikvidnostikrozprikaznovčanogtijeka,izračuntočkepokrića ianalizuosjetljivosti.Pri izradi financijskeanalizevaljauzetiuobzir i trajanjeposlovnogpothvatakoji semožeovisnoovrstiproizvodarazlikovati.

Vrijednostfinancijskeanalizenijesamouprovjeriipredstavljanjufinan-cijskeopravdanostipothvata,nego iučinjenicidaelementi financijskeanalize predstavljaju važneplanskedokumente za poduzetnika. Po-datciza izradu financijskeanalizenalazeseuprethodnimelementimaposlovnog plana. Zato je važno da se u ostalim dijelovima poslovnogplanaunesečimjemogućevišekonkretnihbrojčanihpodataka.Uizra-du financijskeanalizenebise trebali samostalnoupuštatipoduzetnicibezprimjerenogekonomskogobrazovanja.Čakjeiekonomskiobrazo-vanimpoduzetnicimapreporučljivodasekodizradefinancijskeanalizekonzultirajusastručnimsavjetnicima.Oniće,uslučajudapodatciizprethodnihanalizanisudovoljnojasniikvantificirani,ukazatinapotrebunjihovedoradetetakopomoćiiupodizanjukvaliteteposlovnogplana.

Nakrajucijelogaprocesatrebanapisatiisažetak.Iakosepišenakraju,kodtiskanjaiuvezivanjaposlovnogplanatrebagastavitinapočetakdo-kumenta.Sažetaktrebazainteresiratičitateljainadvijedomaksimalnočetiristranicesažetopredstavitiključneelementeposlovnogpla-na.Sažetakmoradatiosnovneinformacijeizsvihpodručjaobuhvaćenihposlovnim planom, a koji bi eksterne korisnike, prije svega investitorei zajmodavceuvjerili u opravdanost ulaganja. Zaprvi dojam važna je inaslovnicakojabimoralasadržavatinazivprojekta, tvrtkupoduzeća iliimeiprezimeosnivača,kontaktnepodatkeidatumizrade.Korisnojenanaslovnicinaznačitidajesadržajposlovnogplanaposlovnatajnaidagaprimateljnijeovlaštendaljeumnožavatiidistribuirati.

Nijelošedazavršnitekstprijetiskanjapregledailektor,akakobiispraviosveeventualnepravopisnegreške.Jakojevažnodajecijelitekst,uključu-jućiinaslovnicu,grafičkikorektnouređenusmisluporavnanja,obli-kovanjatekstainaslovatefotografija,slikaigrafova.Tisakbitrebaobitibezmrljaipomakaosimkoddodatakakojimogubitifotokopijeineštološijekvalitete.Uvezbi trebaobitidovoljnokvalitetandamože izdržativišekratnolistanje.Brigaoovimdetaljimakodčitateljaćestvoritidojamdapoduzetnikniusvojemuposlovanjuništanećeprepustitislučajuidaćebrinutiosvakomdetalju.

Kakosastavitifinancijskuanalizuposlovnogpothvata?

Kakoformuliratisažetakposlovnogplana?

Kakojepoželjnotehničkiopremitidokumentkojisadržiposlovniplan?

68 69


Ukolikopostojiriziknamjernogvađenjanekihstranicamogućejeposlov-ni plan uvezati jamstvenikominumeriratistranice takodasenasvakojstranicinapišenjezinrednibrojkroz(kosacrta)ukupanbrojstra-nica.Akopostojirizikneovlaštenogkopiranja,nijenaodmetsvakukopijuposlovnogplanaoznačiti iposebnimbrojemtakodasesvakastranicanumerira(napišesenjezinrednibrojkrozukupanbrojstranicakrozred-nibrojkompleta).Ukolikosepoduzetnikodlučizaovajpristup,poslatćeporukuoizrazitojvrijednostiposlovneideje.Ipak,trebavoditiračunadakodposlovnih idejakojenisu inovativne ioriginalneovajpristupmožeizazvatiupravosuprotanefekt.

69


PREPORUKEIPRIMJERIIZPRAKSE • PogledajteupreporučenompriručnikuzaposlovanjeDMKkakosu

opisaniposlovnimodeliodabranihDMK.Možeteliuočitinekidobarelementkojibistemogliprimijenitiiinoviratiusvojemposlovnommodelu?

• Potražiteinternetskestranicepoduzećakojanudesličneturističkeproizvodeonimazakojeoblikujeteelementeposlovnogmodela.Pokušajteizsadržajanainternetskimstranicamaizvestičimvišezaključakaopristupupojedinimelementimaposlovnogmodela.Razmisliteštomožeteinoviratiiiskoristitizakreiranjevlastitogposlovnog modela.

• Upišiteutražilicu„platnoposlovnogmodela“ipronađitegrafičkeokvirezavizualizacijuposlovnogmodela.Najednomeodokvirarazraditeelementesvojegposlovnogmodela.

• Upišiteutražilicu„poslovniplanprimjer“ipogledajteobrasceiprimjerezarazličitedjelatnosti.Procijeniteukojojmjeriihmožeteupotrijebitiustrukturisvojegposlovnogplana.

• Upišiteutražilicu„marketinškiplanprimjer“ipogledajteobrasceiprimjerezarazličitedjelatnosti.Procijeniteukojojmjeriihmožeteupotrijebitiustrukturisvojegposlovnogplana,ausastavnicamakojeseodnosenamarketinškiplan.

Preporukeiprimjeriizprakseodabranisusciljemproširivanjaiprodubljivanjaopćenitihtezaobuhvaćenihtekstompriručnika.Nekepreporukemoguposlužitiizapraćenjeaktualnostiotemamaobuhvaćenimtekstompriručnika.

70 71


Ovdjenavedeniizvorikorištenisukaoširiizvorznanjazaprikaziobjašnjenjevažnostiosmišljavanja,sadržajainačindefiniranjasastavnicatealataikoncepatakojisemogupreporučitizaizraduposlovnogmodelaiplana.Pojediniizvorinisureferenciraniutekstuzbogkarakteraovogaradakaopriručnika.Mogućejedasestavoviitezepojedinihautoraopitanjimaistaknutimauovomtekstuirazlikuju.Toneumanjujevrijednostbilokojeprikazanetvrdnjevećbitrebalopotaknutičitateljanadaljeistraživanje…

BIBLIOGRAFIJA1. Brusić,A.isur.(2009).Poduzetništvo 1.Zagreb:GrupaVERNd.o.o.

2. Čorak,S.,Trezner,Ž.,ured.(2014).Destinacijske menadžment kompanije DMK: Priručnik za uspješno poslovanje i marketing u turizmu posebnih interesa.Zagreb:Hrvatskaturističkazajednica.

3. Dobrinić,D.,Gregurec,I.(2016).Integrirani marketing.Varaždin:Fakultetorganizacijeiinformatike.

4. HarvardBusinessSchoolPress(2007).Creating a business plan: expert solutions to everyday challenges. Harvard:HarvardBusinessSchoolPublisihingCorporation

5. Kotler,P.,Bowen,J.T.,Makens,J.C.(2010).Marketing u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu.Zagreb:Mated.o.o.

6. Marušić,M.(2006).Plan marketinga. Zagreb:Adecod.o.o.

7. Osterwalder,A.,Pigneur,Y.(2014).Stvaranje poslovnih modela.Zagreb:Školskaknjigad.d.

8. Renko,N.,Brečić,R.(2016).Marketing malih i srednjih poduzeća.Zagreb:Školskaknjigad.d.

9. Spreckley,F.(2012).Priručnik za planiranje društvenog poduzeća: praktični vodič za izradu studije isplativosti osnivanja i razvoja društvenog poduzeća.Zagreb:BritishCounciliČakovec:CEDRAČakovec.

10. Vujić,V.(2010).Poduzetništvo i menadžment u uslužnim djelatnostima.Opatija:FakultetzamenadžmentuturizmuiugostiteljstvuSveučilištauRijeci.

71


ISBN: 978-953-58517-3-8 72

Documents

ODGOVORNO PODUZETNIŠTVO U SUVREMENOM TURIZMU€¦ · urbanih destinacija (Blagaj u Bosni i Hercegovini, Solin u Hrvatskoj, Pod-gorica u Crnoj Gori) na rijekama jadranskog sliva (Buna,