GOLOSJEMENJAČE

IGLIČASTE GOLOSJEMENJAČ

E

PERASTE GOLOSJEMENJAČ

E

KRITOSJEMENJAČE

Pododjeljak: PERASTE GOLOSJEMENJAČE

Tropsko i suptropsko područje

Imaju peraste listove

Zastupljene su unutar porodica cikadine i kositrenice.

PERASTE GOLOSJEMENJA

ČE

CIKAS(Cycadatae)

KOSITRENICE(Gnetatae)

VELVIČIJA

CIKAS (CYCADATAE)- napoznatija vrsta- U sredini stabljike dominiraju sporofitni listovi koji stvaraju klas- spermatozodi (10-70 tisuća spiralno raspoređenih bičeva)

KOSITRENICE (GNETATAE)- Grmolike biljke- Reliktna skupina u Hrvatskoj- Člankovita stabljika i mali ljuskavi listovi- Izlučuju tekućinu na koju se lijepi pelud

VELVIČIJA- pustinja Namib- Stabljika- malo iznad površine tla; oblik šuplje posude- Stvara samo dva lista koja neprestano rastu ali nikada nisu duzi od 2 metra- Prilagođena pustinjskim uvjetima

IGLIČASTE GOLOSJEMENJAČE

ČETINJAČE GINKGOATAE

ČETINJAČE (Pinatae)

hladna, umjerena klima

stabla ili grmovi

LIŠĆE

• reducirano, ljuskavo ili igličasto

• Zadebljana stijenka

• Puči

smolni kanali -> smola: štiti drvo od nametnika

Borovi, smreke, jele

BIJELI BOR (Pinus sylvestris) sjeverna i srednja Europa

Duge iglice u paru

Viseći češeri

DALMATINSKI CRNI BOR (Pinus nigra ssp. dalmatica) Endem srednje Dalmacije

BOR KRIVULJ (Pinus mugo) Sjeverni Velebit

Prilagođen jakom vjetru

Polegnuto, nisko drvo

PINIJA (Pinus pinea) Sillikatna tla na Mediteranu

Kupoliki izgled krošnje -> uzgajanje u parkovima

SJEMENKE

• Velike

• Bez krilaza

• Bogate proteinima i mastima

EUROPSKI ARIŠ (Larix decidua) Listopadna četinjača

Listovi u obliku čuperaka

JELA (Abies alba) U miješanim šumama s bukvom

IGLICE

• plosnate, mekane

• Tamnozelene s gornje strane

• 2 bijele pruge odozdo

• Rapoređene u 2 reda

Uspravni češeri

Mekano i lagano drvo

Brz rast -> industrija papira, građevinarstvo

SMREKA (Picea abies) Sjeverna Europa, planine

srednje i južne Europe

Autohtona vrsta u RH – raste na humoznim, rahlim i kiselim tlima

Piramidalna krošnja

IGLICE

• rastu kružno oko grane

• čvrste, oštrih vrhova

Češeri vise s grana i otpadaju čitavi

ČEMPRESI Reducirani ljuskavi listovi

Piramidalna gusta krošnja

Simbol vječnosti

CUPRESSUS SEMPERVIRENS

Primorje

Uska piramidalna građa

Okrugli drvenasti češeri

KLEKA ili BOROVNICA (Juniperus communis) Europa, zadana Azija, Sjeverna Amerika

Bobičasti sočni češeri -> začini, aromatični čajevi

OBIČNA TISA (Taxus baccata) Nema smolne kanale

DRVO

• Raste sporo

• Tvrdo i žilavo

• Nije podložno nametnicima

Otporna na zagađenja

SJEMENKE - Omotane crvenim ovojem arilusom

Svi djelovi su otrovni (osim arilusa)

Rjetka u šumama

Zaštićena u Hrvatskoj

PAČEMPRESI Srodnici čempresa

Karbon

ograničena staništa

MOČVARNI ČEMPRES (Taxodium distichum) Jugoistočni djelovi Sj Amerike, močvarna staništa uz obalu rijeka u Meksiku

Listopadna golosjemenjača

Naraste do 50m

Donji dio debla proširen i izbrazdan

Zračno korijenje-prozračivanje

MAMUTOVAC (Sequoiadendron

giganteum) Najveće drvo na svijetu

Visina od 80m; opseg od 31m

StarosT: 2 500 godina

GINKO (Ginko biloba)

Jedina živa vrsta razreda Ginkgoatae

Iz jure i krede (160 mil godina)

Kina

Ukrasno drvo u parkovima

Listopadno i dvodomno drvo

Prvi put cvatu sa 40-tak godina

LISTOVI Lepezasti

Izolirani ljekoviti sastojci

ZANIMJIVOSTI

JANTAR Fosilizirana smola golosjemenjača

Grč. Jantar = elektron -> trljanjem jantara nastaje elek naboj

Nalazišta su starosti 30-90 mil god

Najvise na obalama Sjevernog mora i Baltika

Unutar njega se nalaze dobro očuvani kukci

Stariji -> cjenjeniji

Nakit, ukrasni predmeti

WOLLEMIA NOBILIS Živi fosil

Otkrivena 1994. u australsom nac parku

Igličasti ssvijetlozeleni listovi

Kora tamnosmeđe boje

Posađena je i u Zadru

Odjeljak: SJEMENJAČE

Pododjeljak: PERASTE GOLOSJEMENJAČE

CIKAS (CYCADATAE)

U sredini stabljike dominiraju sporofitni listovi koji stvaraju klas

KOSITRENICE (GNETATAE)

Grmolike biljke

Reliktna skupina u Hrvatskoj

Člankovita stabljika i mali ljuskavi listovi

VELVIČIJA

pustinja Namib

Stabljika- malo iznad površine tla; oblik šuplje posude

Stvara samo dva lista

Pododjeljak: IGLIČASTE

GOLOSJEMENJAČE

ČETINJAČE

o hladna, umjerena klima

o stabla ili grmovi

o LIŠĆE

• reducirano, ljuskavo ili

igličasto

• Zadebljana stijenka

o smolni kanali -> smola: štiti drvo

od nametnika

o Borovi, smreke, jele

BIJELI BOR - duge iglice u paru; viseći

češeri

DALMATINSKI CRNI BOR - endem

srednje Dalmacije

BOR KRIVULJ - prilagođen jakom vjetru;

polegnuto, nisko drvo

PINIJA-kupoliki izgled krošnje->uzgajanje

u parkovima

o SJEMENKE –velike, bez

krilaca ,bogate proteinima i

mastimaEUROPSKI ARIŠ -listopadna četinjača, listovi u obliku čuperaka

JELA (Abies alba)o U miješanim šumama s bukvomo IGLICE

• plosnate, mekane• Rapoređene u 2 reda

o Mekano i lagano drvoo Brz rast -> industrija papira,

građevinarstvoSMREKA (Picea abies)o Autohtona vrsta u RH o Piramidalna krošnjao IGLICE

• rastu kružno oko grane• čvrste, oštrih vrhova

o Češeri vise s grana i otpadaju čitaviČEMPRESIo Reducirani ljuskavi listovio Piramidalna gusta krošnjaKLEKA ili BOROVNICA o Bobičasti sočni češeri -> začini,

aromatični čajeviOBIČNA TISA o Nema smolne kanaleo DRVO - Raste sporo, tvrdo i žilavo, nije

podložno nametnicimao Otporna na zagađenjao SJEMENKE - Omotane crvenim ovojem

arilusomo Zaštićena u Hrvatskoj

PAČEMPRESIo Srodnici čempresao Karbono ograničena staništaMOČVARNI ČEMPRES o Listopadna golosjemenjačao Zračno korijenje-prozračivanje MAMUTOVAC o Najveće drvo na svijetuo Starost: 2 500 godina

GINKO (Ginko biloba)o Jedina živa vrsta razreda Ginkgoataeo Iz jure i krede o Listopadno i dvodomno drvoo Prvi put cvatu sa 40-tak godinao LISTOVI

• Lepezasti• Izolirani ljekoviti sastojci