Odluka o Donosenju Prostornog Plana Uredjenja Opcine

GODINA XIII

Okrug Gornji, 3. travnja 2009.

Broj 4/09

SADRAJ: ODBOR ZA STATUT I POSLOVNIK 1. Odluka o donoenju Prostornog plana ureenja Opine Okrug (PROIEN TEKST) ...................14

Stranica 14 - Broj 4

SLUBENI GLASNIK OPINE OKRUG

Travanj 2009.

B. Grafiki dio: 1. Koritenje i namjena prostora 1:25 000 2. Infrastrukturni sustavi i mree 1:25 000 Na temelju lanka 5. Odluke o usklaivanju 3. Uvjeti koritenja i zatite prostora 1:25 000 Prostornog plana ureenja Opine Okrug sa 4. Granice graevinskog podruja 1:5 000 Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Slubeni glasnik opine Okrug br.3/09), Odbor za statut i poslovnik na 2. sjednici, odranoj 02. travnja 2009., II. Odredbe za provoenje utvrdio je proien tekst Odluke o donoenju Prostornog plana ureenja Opine Okrug . I. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA

ODBOR ZA STATUT I POSLOVNIK

Proien tekst Odluke o donoenju Prostornog plana ureenja Opine Okrug obuhvaa Odluku o donoenju Prostornog plana ureenja Opine Okrug (Slubeni glasnik Opine Okrug br. 10/06), te njene izmjene , dopune i usklaenja sa zakonom objavljene u Slubenom glasniku Opine Okrug broj 5/08 i 3/09, u kojima je naznaeno vrijeme njihovog stupanja na snagu. KLASA: 021-05/07-01-2 URBROJ: 2184-04-07/09-1 Okrug Gornji, 02. travnja 2009. godine PREDSJEDNICA ODBORA ZA STATUT I POSLOVNIK Merica Beker, prof., v.r.

POVRINA NA PODRUJU OPINE lanak 3.

Prostorni plan ureenja opine Okrug utvruje uvjete za dugorono ureenje podruja opine, svrhovito koritenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju graevinskog i drugog zemljita, zatitu okolia, zatitu kulturne batine i vrijednih dijelova prirode i krajolika. lanak 4. Prostorni plan ureenja opine Okrug obuhvaa 1365 ha i ine ga naselja Okrug Gornji (1098 ha) i Okrug Donji (267 ha). lanak 5.

ODLUKA O DONOENJU PROSTORNOG PLANA UREENJA OPINE OKRUG (PROIEN TEKST) lanak 1. Donosi se Prostorni plan ureenja opine Okrug, u daljnjem tekstu Plan. lanak 2.

Prostorni plan ureenja opine Okrug sadran je u istoimenom elaboratu koji se sastoji od: I Tekstualnog dijela u jednoj knjizi pod nazivom: Prostorni plan ureenja opine Okrug II Grafikog dijela koji ine slijedei kartografski prikazi: 1. Koritenje i namjena prostora 2. Infrastrukturni sustavi i mree 3. Uvjeti koritenja i zatite prostora 4. Granice graevinskog podruja 1:25000 1:25000 1:25000 1:5000

Plan je sadran u elaboratu Prostorni plan ureenja lanak 6. opine Okrug, koji se sastoji od: A. Tekstualni dio: Svrha i opi cilj Prostornog plana ureenja opine 1. Obrazloenje Okrug je: 2. Odredbe za provoenje a) Prostorni razvoj temeljen na demografskom

Travanj 2009.



razvoju, odnosno prirodnom prirataju stanovnitva 2. UVJETI ZA UREIVANJE PROSTORA i doseljavanju radno sposobnog stanovnitva. lanak 9. b) Zatita vrijednih podruja, posebno mora, obale i otoka, te spomenikih lokaliteta i vrijednih krajolika. U PPUO Okrug odreene su slijedee osnovne namjene prostora: c) Gospodarski razvoj baziran na turizmu, uslunim djelatnostima, te pogonima proizvodnih i servisnih 1. Povrine za razvoj i ureenje djelatnosti manjeg mjerila i istih tehnologija; 1.1. Povrine za razvoj i ureenje naselja (graevinska podruja naselja): d) Osiguranje prostora i lokacija za prometne i infrastrukturne zahvate i ostale objekte i sadraje izgraeni i neizgraeni dijelovi mjeovite namjene dravnog i upanijskog znaaja. naselja. javna i drutvena namjena (D) e) Formuliranje planskih prijedloga koji e potaknuti rekreacija - ureena kupalita (R3) sanaciju i prenamjenu podruja kamenoloma na gospodarska - ugostiteljsko turistika namjena Punti iova; (hotel, T 1) groblje f) Osiguranje primjerenog razvoja, opremanja i ureivanja prostora, te uvanje posebnosti tipolokih 1.2. Povrine za razvoj i ureenje izvan naselja: i morfolokih obiljeja prostora. gospodarska - poslovna namjena, (K) gospodarska - ugostiteljsko turistika namjena (hotel, T 1 i turistiko naselje, T 2), lanak 7. poljoprivredno tlo kategorije ostala obradiva tla, zatitne ume, Prostorni plan ureenja opine Okrug zasniva se na ume posebne namjene pretpostavci da e na podruju opine 2015. godine ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite, ivjeti oko 6000 stanovnika, te boraviti oko 7500 povrine infrastrukturnih sustava, turista. Na istom prostoru nalazit e se 1800 radnih mjesta. 2. Prometne povrine Cestovni promet - upanijske, lokalne i nerazvrstane ceste lanak 8. Pomorski promet - luke posebne namjene: luka nautikog turizma - marina, privezi, portske luke Provedba Prostornog plana ureenja opine Okrug temeljiti e se na ovim Odredbama. Njima se definiraju namjena i koritenje prostora, naini 2.1. Graevine od vanosti za dravu i upaniju ureivanja prostora, te zatita svih vrijednih podruja unutar obuhvata plana. Uvjeti kojima se regulira lanak 10. budue ureivanje prostora u granicama obuhvata plana detaljno su utvreni kroz tekstualni i grafiki U obuhvatu PPU graevina od vanosti za dravu je: dio plana, koji predstavljaju cjelinu za tumaenje dio kanalizacijsko sustava Katela - Trogir - iovo svih planskih postavki. Graevine od vanosti za upaniju su: Parcelacija zemljita u svrhu osnivanja graevinskih upanijska cesta br. 6136 - D 126 - edno - Okrug estica moe se obavljati samo unutar graevinskog Gornji podruja u skladu s odredbama PPUO Okrug. upanijska cesta br. 6134 - Trogir - Okrug Gornji lokalna cesta br. 67109 Okrug Gornji Okrug Donji lokalna cesta br. 67110 Okrug Gornji Mavarica portske luke uvala To Okrug Donji Kava i Luka



Travanj 2009.

TS 35kV - Okrug Gornji 3 Mavarica 2.2. Graevinska podruja naselja lanak 11. Graevinska podruja naselja su povrine: a) mjeovite namjene u kojima prevladava stambena izgradnja niske gustoe graevine individualne gradnje i viestambene graevine (primarna namjena), sa svim sadrajima naselja koji prate stanovanje, kao to su graevine obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih, portsko rekreacijskih, poslovnih, trgovakih, turistiko - ugostiteljskih i servisnih sadraja (sekundarna namjena), te prometne i zelene povrine, komunalni objekti i sadraji.

sa maksimalno 3 stana, maksimalne visine E=Po+P+1K+Pk, ili E=P+2K, odnosno maksimalno 9 m od najnie kote ureenog terena uz graevinu do gornjeg ruba vijenca, koja moe sadravati i poslovni prostor. Viestambena ili stambeno poslovna graevina je graevina maksimalne visine E=Po+P+1K+Pk ili E=P+2K, odnosno maksimalno 9 m od najnie kote ureenog terena uz graevinu do gornjeg ruba vijenca. Stambeno poslovna graevina uz stambeni prostor sadri i jednu ili vie etaa za djelatnosti nabrojene u 1. stavku lanka 14.

Ovisno o terenskim uvjetima, stambene i stambeno poslovne graevine mogu imati i suteren, uz uvjet da se ne mijenja planom odreena maksimalna visina graevine (V) od najnie kote konano zaravnanog Sadraji sekundarne namjene, kao to su turistiko terena uz graevinu do gornjeg ruba vijenca. - ugostiteljske, uslune, poslovne i druge djelatnosti mogu se realizirati koritenjem dijela graevine, zasebne graevine, dijela parcele i posebne parcele, lanak 14. uz uvjet da ne ometaju primarnu stambenu funkciju. Gospodarskim graevinama smatraju se graevine: b) posebne zone za: javne sadraje - centar naselja namijenjene za tihe i iste djelatnosti - poslovne i osnovna kola, zona rekreacije, te zone turizma i djelatnosti, obrt i osobne usluge (trgovine do 200 m2, ugostiteljstva, sve u okviru graevinskog podruja turistiko - ugostiteljski sadraji, uredi, trgovaki, naselja. frizerski, krojaki, postolarski, fotografski i slini usluni sadraji), Mjeovita - preteito stambena namjena namijenjene za bune i potencijalno tetne po lanak 12. okolinu djelatnosti (manji proizvodni pogoni, te automehaniarske, limarske, lakirerske, bravarske, Na jednoj graevnoj estici u zoni mjeovite stolarske radionice, i sl.). - preteito stambene namjene mogu se graditi stambene, stambeno-poslovne, poslovne, kao i pomone graevine koje ine stambenu i lanak 15. gospodarsku cjelinu. Tihe i iste djelatnosti mogu se obavljati u sklopu Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stava mogu stambene graevine ukoliko za to postoje tehniki se koristiti i prostori ili graevine koji ranije nisu uvjeti, ili u posebnim graevinama u okviru mjeovite bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu namjene naselja. Za gradnju ovih graevina stambenog, pomonog ili gospodarskog prostora. primjenjuju se odredbe za stambene i stambeno poslovne graevine. Izuzetno, za posebne graevine ugostiteljsko turistike djelatnosti primjenjuju se lanak 13. uvjeti iz lanka 39. poglavlja 3. ove odluke. Stambenim graevinama smatraju se graevine Bune i potencijalno tetne obrtnike djelatnosti, individualne gradnje i viestambene graevine. te djelatnosti usluga i trgovine povrine vee od 200 m2 locirati e se u posebnoj zoni namijenjenoj Graevina individualne gradnje je graevina gospodarskim poslovnim djelatnostima. Za

Travanj 2009.



izgradnju ovih graevina primjenjuju se odredbe iz lanka 37. poglavlja 3. lanak 16. Pomonim graevinama smatraju se: garae, drvarnice, spremita, nadstrenice i sl. Uvjeti graenja lanak 17.

terena uz graevinu do gornjeg ruba vijenca. lanak 20. Za gradnju viestambene i stambeno poslovne graevine najmanja povrina graevinske estice je 800 m2, a graevine mogu biti iskljuivo slobodno stojee. Maksimalna izgraenost graevinske estice Kig=0,25, uz uvjet da bez obzira na povrinu parcele maksimalna tlocrtna povrina graevine moe biti 300 m2.

Veliina graevne estice na kojoj se mogu graditi kue individualne gradnje je slijedea: Maksimalna iskoritenost graevne estice moe za slobodno stojee graevine najmanje 500 m2, biti Kis = 1,25. za poluugraene graevine najmanje 400 m2, Ukoliko se podrum graevine koristi iskljuivo Izuzetno od prethodnog stavka omoguava se za smjetaj vozila, izgraenost podruma moe biti izgradnja slobodno stojee ili poluugraene Kig max=0,50, a Kis max = 0,50. Alternativno se graevine individualne gradnje na ve formiranoj za smjetaj vozila moe omoguiti gradnja dviju graevnoj estici povrina koje je manja od 500 m2, podrumskih etaa, uz maksimalnu svijetlu visinu ali ne manje od 350 m2, uz uvjet da je u tom sluaju svake podrumske etae 2,4 m. U tom je sluaju za maksimalna izgraenost graevne estice Kig = podrum Kig max = 0,25, a Kis max = 0,50, te Kis 0,20. max = 0,75 za nadzemni dio graevine. lanak 18. Ukupna izgraenost graevinske estice za graevine individualne gradnje iznosi: za slobodno stojee graevine najvie Kig=0,25 za poluugraene graevine najvie Kig =0,30 Maksimalni broj etea graevine je E=Po+P+1K+Pk, ili E=P+2K, odnosno maksimalna visina V=9 m od najnie kote ureenog terena uz graevinu do gornjeg ruba vijenca. Eventualna ulazna rampa za vozila nee smatrati najniom kotom.

Ovisno o terenskim uvjetima, viestambene i stambeno poslovne graevine mogu imati i suteren, uz uvjet da se ne mijenja planom odreena lanak 19. maksimalna visina graevine (V) od najnie kote konano zaravnanog terena uz graevinu do gornjeg Najmanja udaljenost povrine unutar koje se moe ruba vijenca. razviti tlocrt kue individualne gradnje od ruba graevne estice je 4 m. Najmanja udaljenost graevine od ruba graevne estice je 5 m. Maksimalna visina graevine je E= Po+P+1K+ Pk, ili E=P+2K, odnosno maksimalno V= 9 m od najnie Uvjeti za graenje graevina namijenjenih kote ureenog terena uz graevinu do gornjeg ruba ugostiteljstvu i turizmu unutar mjeovite namjene vijenca. naselja odreeni su u lanku 39. ove odluke. Ovisno o terenskim uvjetima, stambene graevine individualne gradnje mogu imati i suteren, uz uvjet lanak 21. da se ne mijenja planom odreena maksimalna visina graevine (V) od najnie kote konano zaravnanog Graevna estica se prikljuuje na

prometnu



Travanj 2009.

povrinu, na kojoj se odvija kolni promet. Iznimno, iskljuivo za gradnju kue individualne gradnje u izgraenom dijelu graevinskog podruja naselja moe se omoguiti prikljuak na pristupni put minimalne ukupne irine 3,0 m. Ne doputa se izravan prikljuak na pjeaku etnicu - lungomare. Izuzetno, u starom dijelu naselja Okrug Gornji i Okrug Donji, koja su u kartografskom prikazu br. 4 oznaena kao podruja posebnih uvjeta, moe se omoguiti pristup na pjeaku povrinu min. irine 1,5 m, iskljuivo za individualne graevine. lanak 22. Podrum je potpuno ukopani dio graevine, iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Ako je podrum namijenjen za smjetaj vozila ulazna rampa za vozila nee se smatrati najniom kotom ureenog terena.

Pomona graevina moe se graditi ukoliko je izdana graevinska dozvola, ili rjeenje o uvjetima graenja, ili potvrda glavnog projekta za osnovnu graevinu. Ukoliko se na graevnoj estici gradi bazen povrine vee od 12 m2, Kig se moe poveati za 0,05. lanak 24. Na graevnoj estici treba osigurati broj parking mjesta jednak broju stanova, te 1 mjesto na svakih 50 m2 poslovnog prostora, odnosno prema tabeli u lanku 57. ove odluke. Izuzetno za graevine na podrujima definiranim u lanku 21. stavak 2 nije obvezno osigurati parking mjesta na graevnoj estici, ukoliko za to nema prostornih mogunosti.

Ovisno o terenskim uvjetima, stambene i stambeno poslovne graevine mogu imati i suteren, uz uvjet da lanak 25. se ne mijenja planom odreena maksimalna visina graevine (V) od najnie kote konano zaravnanog Teren oko graevina, potporni zidovi, terase i terena uz graevinu do gornjeg ruba vijenca. sl. moraju se izvesti tako da ne naruavaju izgled naselja,da prate nagib terena i da se ne promijeni Suteren, prizemlje, kat i potkrovlje se definiraju prirodno otjecanje vode na tetu susjednog zemljita prema l. 2, stavak 4. Zakona o prostornom ureenju i susjednih objekata. i graenju. Povrina graevne estice obraene kao nepropusne (krovovi, terase, poploane staze itd.), ukljuivi i lanak 23. graevine, moe biti do 1,5 puta vea od maksimalno doputene izgraene povrine. Uz stambene graevine na istoj parceli mogu se graditi i pomone graevine (ukljuujui i garae) Ograde pojedinanih graevnih estica mogu se i to: izvoditi do visine najvie 1,5 m uz ulicu, odnosno u sklopu stambene graevine, max 2 m prema susjednim parcelama, u kombinaciji odvojeno od stambene graevine uz iste uvjete kamena, betona i metala, ili ograde od punog udaljenosti od ruba parcele, zelenila. Ograda uz ulicu moe imati maksimalno uz susjednu meu uz uvjet da je granini zid 0,8 m punog zida od kamena ili betona, a ostatak do izveden od vatrootpornog materijala, da se na istom 1,5 m od metala ili zelenila. ne izvode otvori, te da se odvod vode s krova rijei na vlastitoj parceli, te uz suglasnost susjeda. Preporua se nagib krovnih ploha od 20 do 33o te dvostreni ili etverostreni krovovi, pokriveni Povrina pomone graevine uraunava se u kupom kanalicom, ili mediteran, s prozorima tipa povrinu izgraenosti parcele. Visina pomone abaina ili luminara u srednjoj treini krovne plohe. graevine koja se gradi odvojeno je maksimalno E= Odstupanja od ovih uvjeta mogu se utvrditi iskljuivo P, odnosno V= 3 m od najnie kote ureenog terena detaljnijm planom ureenja prostora. uz graevinu do gornjeg ruba vijenca.

Travanj 2009.

SLUBENI GLASNIK OPINE OKRUGlanak 26.


ne doputa se gradnja stambenih i stambeno poslovnih graevina kao i graevina namijenjenih Izuzetno, u starim dijelovima naselja Okrug ugostiteljsko turistikim djelatnostima i graevina Gornji i Okrug Donji, koja su u kartografskom proizvodnih namjena. Postojee stambene i prikazu br. 4 oznaena kao podruja posebnih stambeno - poslovne graevine mogu se odravati i uvjeta, za postojee legalno izgraene graevine rekonstruirati. U ovoj zoni omoguava se i izgradnja ne moraju se primjenjivati uvjeti iz lanaka 17, 18 manjih komunalnih objekata i ureaja. i 19 i to iskljuivo za dogradnju, nadogradnju ili rekonstrukciju graevina, koje se mogu raditi prema Za izgradnju i ureenje obvezna je izrada UPU. lokalnim uvjetima. Granice obuhvata UPU prikazane su na grafikom prilogu br. 3 - Uvjeti koritenja i zatite prostora i br Zadrava se postojea parcelacija. Udaljenost od 4. - Graevinska podruja naselja. granice graevne estice moe biti manja od one propisane u lancima 19 i 20, ali ne manja od 1 m i uz uvjet da se na graevini koja je udaljena od lanak 28. susjedne estice manje od 4 m ne mogu postavljati otvori prema toj mei. Najmanja udaljenost od Na podruju Okruga Gornjeg, lokalitet Gospino granice javno prometne povrine moe biti takoer odreuje se za izgradnju osnove kole sa 1 m. sportskom dvoranom. Za osnovnu kolu odreuje se maksimalna ukupna izgraenost parcele Kig = Graevine se mogu rekonstuirati do gabarita 0,40, to ukljuuje objekte kole i sportske dvorane doputenih ovim planom, a ako su gabariti postojee te igralita. Maksimalni broj etaa graevina je graevine vei, mogu se zadrati ali ne i poveavati. za kolu E = Po +P+2K, a za sportsku dvoranu je odreena maksimalna visina V = 12 m od najnie Drutveni i javni sadraji kote ureenog terena uz graevinu do gornjeg ruba vijenca. lanak 27. Lokacijska dozvola za kolu izdat e se temelju Prostorni plan ureenja utvruje u graevinskom idejnog rjeenja, koje se temelji na prethodnom podruju naselja i druge detaljnije namjene i to za stavku ove odredbe. drutvene sadraje - centar naselja, te za osnovnu kolu i sportsku dvoranu. Zona za drutvene sadraje Rekreacija centar naselja, odreena je u naselju Okrug Gornji, za gradnju graevina drutvenih i javnih sadraja i to: lanak 29. administrativnih, kulturnih, obrazovnih, portskih, zdravstvenih, vjerskih i slinih. Za gradnju e se PPUO Okrug utvruje posebnu zonu rekreacije i primjenjivati uvjeti iz lanaka 48 i 49. poglavlja to ureenih kupalita i portskih luica u obalnom 4 ove odluke. Objekti drutvenih i javnih sadraja dijelu Okruga Gornjeg, od poluotoka Roac do moraju zauzimati najmanje 70% ukupne povrine granice graevinskog podruja naselja u predjelu graevnih estica ove zone. Kancelirovac. Doputa se i gradnja poslovnih graevina: financijskih, trgovakih, i slinih sadraja, te iskljuivo manjih ugostiteljskih sadraja tipa restorana, kafia i sl. iskljuivo u sklopu javnih ili poslovnih graevina. Za gradnju poslovnih graevina minimalna povrina graevne estice je 600 m2, koeficijent izgraenosti Kig = 0,40 maksimalno, a ostali uvjeti graenja kao za gradnju viestambenih i stambeno - poslovnih graevina. U zoni drutvenih i javnih sadraja centar naselja Predvia se nasipanje obale od poluotoka Roac do Kuzmia vale u cilju sanacije i ureenja obale, te radi omoguavanja realizacije ureenog kupalita sa prateim sadrajima, uz ureenje luica Milievo, To i Kuzmia vala, sa mogunou pristajanja turistikih brodova u luici To. Pratei sadraji kupalita su pjeaka etnica, parking, te igralita za male portove (odbojka, badmington i sl.) Omoguava se i izgradnja graevina u funkciji



Travanj 2009.

kupalita, za ugostiteljstvo, trgovinu i iznajmljivanje planih rekvizita. Mogua je izgradnja jedne ili vie pojedinanih graevina, ije e se tone lokacije odrediti UPU-om. Maksimalna ukupna brutto povrina svih graevina je 300 m2, maksimalna visina graevina E = P.

Izgradnja i ureenje se omoguavaju samo na temelju UPU, koji e obuhvatiti i podruje ex kampa 2.3. Izgraene strukture van naselja Roac. Granice obuhvata UPU utvrene su na kartografskom prikazu br.3 Uvjeti koritenje i zatite lanak 32. prostora i broj 4. Granice graevinskih podruja. Izvan graevinskog podruja na prostoru Opine Ureeno kupalite se planira i na podruju Starog Okrug moe se odobravati izgradnja graevina Porta u Okrugu Donjem. koje po svojoj namjeni zahtijevaju poloaj izvan graevinskog podruja, kao to su: infrastrukturne graevine (prometne, komunalne, energetske ukljuujui TS 10(20)/04), PPUO odreuje zatitu postojeih javnih zelenih vojne i druge graevina od interesa za obranu i povrina i drvoreda u okviru naselja, te zatitu zatitu od elementarnih nepogoda, postojeih kupalita. Na ureenim je kupalitima graevine u funkciji poljoprivrede - poljske kuice. mogue graditi objekte i ureivati povrine u funkciji kupalita i to tueve, kabine, svlaione I sl. U sklopu ili u kontaktnoj zoni ureenog kupalita lanak 33. mora se osigurati prostor za pjeaku etnicu i za parkiranje vozila. Radi osiguranja kontinuiteta pjeake etnice - lungo mare uz obalu omoguava se izgradnja etnice i U sklopu ureenih kupalita mogu se izgraivati izvan graevinskog podruja. i manji portski tereni, kao odbojka na pijesku, badmington i sl. lanak 34. Povrina terena koju zauzimaju svi objekti, te otvoreni tereni i ureene povrine namijenjene Izvan graevinskog podruja mogu se graditi prateim sadrajima kupalita moe zauzimati stambeno gospodarske graevine za prijavljeno maksimalno 20% povrine namijenjene ureenim obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pruanje kupalitima. ugostiteljskih usluga, na parceli minimalne povrine 3 ha. Za kupalita u naselju izgradnja i ureenje se omoguavaju iskljuivo na temelju UPU. Maksimalna ukupna brutto povrina graevine je 200 m2, a visina E=Po+P i kosi krov, ili E=S+P i Ureenje kupalita, te portskih luka i luka nautikog kosi krov. turizma se omoguava unutar graevinskog podruja naselja i u posebnim zonama namjenjenim turizmu. Graevina mora biti udaljena najmalnje 100 m od Sva ostala obala se uva u prirodnom stanju. obalne crte. Groblja lanak 31. U obuhvatu PPUO Okrug nalazi se postojee Oblikovanje stambeno gospodarskih graevina mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom. Minimalne udaljenosti stambeno gospodarskih graevina od javne prometne povrine i od lanak 30.

groblje uz crkvu Sv. Tudora u Okrugu Gornjem, koje vie nije u funkciji. Plan predvia ureenje novog groblja, takoer u Okrugu Gornjem. Planom se omoguava izgradnja i ureenje groblja u dvije faze. Projektom ureenja ili proirenja groblja rjeavati e se i ureenje javnih pristupnih povrina i parkiralita.

Travanj 2009.



ruba parcele jednake su propisanim za stambene graevine unutar graevinskog podruja. Stambeno gospodarske graevine se prikljuuju na prometnu i komunalnu infrastrukturu prema lokalnim uvjetima. Izvan graevinskog podruja mogu se graditi i pojedinane poljske kuice iskljuivo na poljoprivrednom tlu najmanje povrine od 2.000 m2. Poljoprivredno tlo, koje je sluilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju poljske kuice ne moe se parcelirati na manje dijelove. Maksimalna povrina graevine je 20 m2. Etana visina poljske kuice je E=3 m, odnosno prizemlje i kosi krov.

Obala naselja i obala planiranih portskih luka i luka nautikog turizma koristiti e se prema funkcionalnim zahtjevima prometa i nautikog turizma. U izgraenim i neizgraenim dijelovima mjeovite namjene naselja graevinske estice se mogu formirati na udaljenosti od najmanje 21m od obalne crte. U svim zonama namijenjenim ugostiteljstvu i turizmu unutar naselja obvezno je osigurati neizgraeni pojas minimalne irine 21 m od obalne crte. Ne doputaju se nasipanja niti mijenjanje prirodne linije obale osim u podruju ureenog kupalita u naselju Okrug Gornji (u zaljevu Saldun), te u podrujima planiranih luka nautikog turizma i portskih luica.

Uz obalu je potrebno osigurati kontinuiranu pjeaku Oblikovanje poljskih kuica mora biti u skladu s etnicu minimalne irine 3 m, kako u graevnim lokalnom graditeljskom tradicijom. tako i u negraevnim podrujima. Minimalne udaljenosti poljskih kuica od javne prometne povrine i od ruba parcele jednake su propisanim za stambene graevine unutar graevinskog podruja. Poljske kuice se ne prikljuuju se na prometnu i komunalnu infrastrukturu. Poljske kuice se mogu graditi na udaljenosti od minimalno 1000 m od obale mora. 3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Gospodarska poslovna namjena lanak 37.

U mjeovitim zonama naselja mogu se izgraivati graevine namijenjene poslovnim namjenama (uredi, osiguranje, banka i sl.) te obrtnitvu i servisima, pod Na poljoprivrednom zemljitu mogu se graditi uvjetima koji vae za stambene graevine. staklenici i plastenici za uzgoj cvijea, voa i povra, osim u zatitnom pojasu cesta i u zatitnom pojasu U izdvojenoj gospodarskoj zoni poslovne namjene groblja. (trgovake i uslune) izvan naselja mogu se graditi i isti proizvodni pogoni, graevine za proizvodno 2.4. Ostale povrine i usluno obrtnitvo, te sve djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne ugroavaju ostale funkcije i Infrastrukturni sustavi okoli u naselju. lanak 35. Planirana je izgradnja vodospreme Mauran, te proiivaa otpadnih voda za podruje opine uz istonu granicu opine. Ovaj e se ureaj u prostoru manifestirati kao povrina zasaena funkcionalnim zelenilom. Morska obala lanak 38. Za graevinu poslovne, servisne ili proizvodne namjene koja se gradi u izdvojenoj gospodarskoj zoni izvan naselja najmanja povrina graevne estice je 600 m2, izgraenost graevne estice moe biti najvie Kig=0,40, a najmanje 20% povrine graevne estice mora pripadati ureenom zelenilu. Visina graevine je maksimalno 7 m od najnie



Travanj 2009.

kote ureenog terena uz graevinu do gornjeg ruba Minimalna udaljenost graevine od ruba graevne vijenca. Broj etaa se ne odreuje. estice je 5 m. Uvjeti gradnje za planiranu TS 110/20 kV (u Parkiranje je potrebno osigurati na graevnoj estici prvoj fazi 35/10 kV) iovo odrediti e se prema prema uvjetima iz lanka 57. ove odluke. tehnolokim zahtjevima. Parkiranje je potrebno osigurati na graevnoj estici prema uvjetima iz lanka 57. ove odluke. Za gradnju u izdvojenoj gospodarskoj zoni izvan naselja obvezna je izrada UPU. Ugostiteljstvo i turizam izdvojene zone unutar naselja lanak 40.

Zona Roac se iz postojeeg kampa prenamjenjuje Ne doputa se izgradnja novih ili rekonstrukcija u hotel. postojeih graevina, u kojima je u tijeku tehnolokog procesa mogua emisija tetnih plinova, isputanje Na podruju Roac omoguava se izgradnja agresivnih tekuina ili postoji bilo koja opasnost po hotela, prateih sportskih i zabavnih sadraja okolinu. te parkiralita. Graevine se mogu smjestiti na udaljenosti od najmanje 21 m od obalnog ruba. U Graevine ugostiteljsko turistike namjene pojasu od 21 m ureuje se duobalna etnica. Da bi unutar mjeovite namjene naselja se ouvalo kvalitetno postojee zelenilo u zoni je potrebno ouvati minimalno 80% postojeih stabala. lanak 39. Maksimalna izgraenost moe iznositi Kig = 0,15, Za izgradnju graevina turistiko - ugostiteljske a iskoristivost terena Kis = 0,45. Maksimalna visina namjene unutar mjeovite namjene naselja najmanja graevina je E=Po+P+1K, odnosno V = 7,5 m povrina graevne estice je 1000 m2, maksimalna od najnie kote ureenog terena uz graevinu do izgraenost graevne estice moe biti Kig=0,25, gornjeg ruba vijenca, ili V = 8 m u sluaju ravnog a najmanje 40% parcele mora pripadati ureenom krova. Podruje hotelske gradnje na poluotoku zelenilu. i graevinska estica koja e se formirati na .z. 1266/1 mogu se povezati pothodnikom ispod Maksimalna iskoritenost graevne estice moe upanijske ceste. Lokacija pothodnika odrediti e se biti Kis=1,25. u UPU. Ukoliko se podrum graevine koristi iskljuivo za smjetaj vozila, izgraenost podruma moe biti Kig max=0,50, a Kis max = 0,50. Alternativno se za smjetaj vozila moe omoguiti gradnja dviju podrumskih etaa, uz maksimalnu svijetlu visinu svake podrumske etae 2,4 m. U tom je sluaju za podrum Kig max = 0,25, a Kis max = 0,50, a Kis max = 0,75 za nadzemni dio graevine. Ako se u podrum koristi za smjetaj vozila ulazna rampa se nee smatrati najniom kotom ureenog terena uz graevinu. Parkiranje je potrebno osigurati na graevnoj estici 1266/1 i/ili na podruju poluotoka prema uvjetima iz lanka 57. ove odluke. Obvezna je izrada UPU, koji e obuhvatiti i podruje kupalita do Kuzmia vale. lanak 41.

U zoni Kava u Okrugu Donjem planira se sanacija naputenog kamenoloma izgradnjom hotela. Maksimalni broj etaa ovih graevina moe biti Povrina zone je 4 ha, a kapacitet maksimalno 400 E=Po+P+2K, ili E=Po+S+P+1K, a maksimalna leajeva. visina V= 10m od najnie kote konano ureenog terena uz graevinu do gornjeg ruba vijenca. Ukupno najmanje 40% zone mora biti ozelenjeno i namijenjeno kupalitima i rekreaciji, te jo 10 %

Travanj 2009.



sportskim terenima. Maksimalna izgraenost zone maksimalno 70% smjetajnih kapaciteta. moe iznositi Gig = 0,30, a koeficijent iskoritenosti Kis = 0,80. Graevine mogu imati maksimalni broj Za promet unutar zone potrebno je osigurati etaa E= Po+P+3K, ili E=Po+S+P+2K. interne prometnice minimalne irine kolnika 5 m, sa odvojenim prostorom za pjeake. Parkiranje se Ukoliko se podrum graevine koristi iskljuivo rjeava u okviru zona, prema normativima iz lanka za smjetaj vozila, izgraenost podzemnog dijela 57. graevine moe biti Kig = 0,50, uz uvjet da je podrum u cjelosti ukopan. U tom je sluaju Kis Otpadne vode ne mogu se isputati u septike jame za nadzemni dio graevine maksimalno 0,75, a za ili direktno u more. podzemni dio Kis = 0,50. Parkiranje je potrebno osigurati prema uvjetima iz lanka 57. ove odluke. lanak 43.

Uvala iroka, povrine 30,5 ha i namjenjuje se Obvezna je izrada UPU za cjelinu zone. UPU-om za gradnju hotela (T1) i turistikog naselja (T2), e se odrediti uvjeti i nain sanacije naputenog odnosno luksuznih turistikih vila, te portskih kamenoloma (kave). i ostalih prateih sadraja. Maksimalni ukupni kapacitet zone je 1500 leajeva. Ugostiteljstvo i turizam u izdvojenim zonama izvan naselja lanak 42. U izdvojenim zonama namijenjenim ugostiteljstvu i turizmu izvan naselja obvezno je minimalno 70 m od obalnog ruba ostaviti kao neizgraeni prostor, osim u obalnom dijelu planirane luke nautikog turizma, gdje se obala ureuje prema funkcionalnim zahtjevima. U ovom pojasu obavezno se smjeta kontinuirana pjeaka etnica javnog karaktera, minimalne irine 3 m. Objekti za smjetaj turista moraju biti udaljeni minimalno 100 m zrane linije od obalnog ruba. Za izgradnju u izdvojenim zonama ugostiteljstva i turizma izvan naselja obvezna je izrada UPU, kojim e se obuhvatiti cijelina zone zajedno sa morskim dijelom, privezitem i kupalitem, te povrinama namijenjenim aktivnoj i pasivnoj rekreaciji. Doputa se iskljuivo izgradnja hotela i apart hotela, te turistikih vila, sve kategorije najmanje sa tri zvjezdice. Ne doputa se gradnja apartmana ni kua za odmor. U izdvojenim zonama ugostiteljsko turistike namjene izvan naselja u zoni T 1 (hoteli) hoteli e zauzimati minimalno 70%, a vile maksimalno 30% smjetajnih kapaciteta. U zoni T 2 (turistika naselja) hoteli e zauzimati minimalno 30%, a vile Najmanje 40% ukupne povrine zemljita mora biti namjenjeno pejzanom i ureenom zelenilu, a najmanje 10% ukupne povrine zone izgradnji i ureenju kupalita, te otvorenih i zatvorenih bazena, otvorenih portskih terena, i sl. U preostalom dijelu mogue je izgraivati hotele, luksuzne turistike vile i pratee sadraje. Maksimalni koeficijent izgraenosti zone moe biti Gig = 0,3, a koeficijent iskoritenosti terena Kis = 0,8. Maksimalni broj etaa za hotel je E=Po +P + 3K, ili Po+S+P+2K. U podrumu se mogu smjetati iskljuivo potrebni tehniki servisi i garae za vozila. Za izgradnju luksuznih turistikih vila maksimalna tlocrtna povrina graevine moe biti 300 m 2. Vile mogu imati maksimalni broj etea E = Po+P+2K, ili E=Po+S+P+1K, odnosno maksimalnu visinu V=9 m od najnie kote konano zaravnanog terena uz graevinu do gornjeg ruba vijenca. Maksimalna visina graevina za pratee sadraje je H= P+1, odnosno V=7 m od najnie kote ureenog terena uz graevinu do vijenca. Parkiranje se rjeava u okviru zone, prema normativima iz lanka 57. Zona se mora planirati kao integralna cjelina. Izgradnja je mogua po fazama, odnosno



Travanj 2009.

podcjelinama. U tom sluaju e se za podcjeline primjenjivati elementi zadani za cjelinu zone. lanak 44. Uvala Duboka, povrine 9 ha, namjenjuje se za gradnju turistikog naselja (T 2), odnosno hotela, luksuznih turistikih vila, te portskih i ostalih prateih sadraja. Najmanje 40% ukupne povrine zemljita mora biti namjenjeno pejzanom i ureenom zelenilu, a najmanje 10% ukupne povrine zone izgradnji i ureenju kupalita, te otvorenih i zatvorenih bazena, otvorenih portskih terena, i sl.

podruja zone ureuje se marina, a u istonom ureeno kupalite. Povrina turistikog naselja je 29,5 ha, a kapacitet 1200 leajeva. Minimalno 40% povrine zone mora biti ureeno kao izvorni pejsa i/ili parkovska povrina, te jo 10% za sportske sadraje. Maksimalni koeficijent izgraenosti zone je Kig = 0,3 iskoritenosti Kis=0,8. Hotel moe imati maksimalni broj etaa E=Po+P+3K, ili E=Po+S+P+2K.U podrumu se mogu smjetati iskljuivo potrebni tehniki servisi i garae za vozila. Ako se podrum koristi za smjetaj vozila ulazna rampa se nee smatrati najniom kotom ureenog terena zu graevinu.

U preostalom dijelu mogue je izgraivati luksuzne turistike vile i pratee sadraje. Maksimalni Vile mogu imati maksimalnu tlocrtnu povrinu 300 koeficijent izgraenosti zone moe biti Gig = 0,3, a m2, maksimalni broj etea je E = Po+P+2K, ili koeficijent iskoritenosti terena Kis = 0,8, E=Po+S+P+1K, odnosno maksimalna visina V=9 m od najnie kote konano zaravnanog terena uz Maksimalni broj etaa za hotel je E=Po+P+3K, graevinu do gornjeg ruba vijenca. ili E=Po+S+P+2K. U podrumu se mogu smjetati iskljuivo potrebni tehniki servisi i garae za vozila. Maksimalni broj etaa za pratee sadraje je E=P+1, odnosno maksimalna visina V= 7m od najnie kote Za izgradnju luksuznih turistikih vila maksimalna konano zaravnanog terena uz graevinu do gornjeg tlocrtna povrina graevine moe biti 300 m 2. Vile ruba vijenca. mogu imati maksimalni broj etea E = Po+P+2K, ili E=Po+S+P+1K, odnosno maksimalnu visinu V=9 Obvezno je turistiko naselje i marinu planirati i m od najnie kote konano zaravnanog terena uz izgraivati istovremeno, kao integralnu cjelinu. graevinu do gornjeg ruba vijenca. Parkiranje se rjeava u okviru zone, prema Maksimalna visina graevina za pratee sadraje je normativima iz lanka 57. E= P+1, odnosno V= 7m od najnie kote ureenog terena uz graevinu do vijenca. Obvezna je izrada UPU cijele zone, ukljuujui marinu. Parkiranje se rjeava u okviru zone, prema normativima iz lanka 57. 4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH Zona se mora planirati kao integralna cjelina. DJELATNOSTI Izgradnja je mogua po fazama, odnosno podcjelinama. U tom sluaju e se za podcjeline lanak 46. primjenjivati elementi zadani za cjelinu zone. Pod drutvenim djelatnostima podrazumijevaju se graevine za: lanak 45. odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb, U zoni T2 Racetinovac planira se gradnja marine kulturne i drutvene organizacije, I kategorije kapaciteta 50 vezova, te gradnja javne i pratee sadraje (pota, banka i sl.), turistikog naselja. U zapadnom dijelu obalnog port i rekreaciju.

Travanj 2009.

SLUBENI GLASNIK OPINE OKRUGlanak 47. ali ne manje od 5 m.


Minimalne potrebe opremanja naselja graevinama drutvenih djelatnosti utvruju se temeljem slijedeih normativa: zdravstvena zatita (primarna) 0,10 m2/stanovniku drutvene i kulturne organizacije 0,20 m2/stanovniku javne djelatnosti 0,10 m2/stanovniku predkolski odgoj 1,0 m2 po stanovniku osnovna kola 2,0 m2 po stanovniku

Lokacijska dozvola za izgradnju graevina drutvenih djelatnosti utvrdit e se na temelju UPU ili idejnog rjeenja uz pribavljene odgovarajue suglasnosti i miljenja nadlenih institucija. 5. UVJETI ZA UTVRIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA lanak 50.

PPUO Okrug predvia opremanje podruja Opine slijedeom infrastrukturom: lanak 48. prometne povrine (ceste, pjeake staze, biciklistike staze, trgovi i putevi), Povrina graevne estice za gradnju graevina morske luke posebne namjene - luke nautikog drutvenih djelatnosti utvruje se temeljem turizma, priveze i portske luke lokacijske dozvole za svaku pojedinanu graevinu mrea telekomunikacija. prema potrebama te graevine i obuhvaa zemljite elektroenergetska mrea, pod graevinom i zemljite potrebno za redovitu vodoopskrba i odvodnja, upotrebu graevine. Detaljno odreivanje trasa prometnica i komunalne U sluajevima kada se utvruju uvjeti za izgradnju infrastrukture utvruje se idejnim rjeenjima za ili rekonstrukciju graevina drutvenih djelatnosti izdavanje lokacijske dozvole vodei rauna o stanju bez prethodno donesenog urbanistikog odnosno na terenu i posebnim uvjetima. detaljnog plana ureenja na podruju na kojem nije definirana prometna i ostala komunalna Lokacijske dozvole za mree i graevine iz stavka infrastruktura, potrebno je utvrditi propisani pristup. 1. ovog lanka izdavati e se na temelju idejnih rjeenja, te suglasnosti nadlenih institucija. Propisanim pristupom smatra se izgraena cesta (cesta izgraena prije 1968. ili izgraena temeljem valjane graevne dozvole) ili cesta za koju je izdana Cestovni promet valjana lokacijska dozvola lanak 51. lanak 49. Brutto izgraenost graevne estice za graevine drutvenih djelatnosti moe biti najvie Kig=0,40 za slobodno stojee i Kig=0,60 za ugraene graevine. Dio postojee upanijske ceste br. 6134 Trogir Okrug, od granice opine Okrug do ulaza u kamp Roac proiriti e se za jo jednu kolniku traku. Uz istoni rub upanijske ceste br. 6134 od kampa Roac do uvale To izgraditi e se nogostup u minimalnoj irini 1,6 m. Uz zapadni rub iste ceste organizirati e se parking te pjeaka etnica odvojeni od kolnika zelenim pojasom.

Visina graevina drutvenih djelatnosti ne moe biti via od E=Po+P+2, osim za sportske dvorane i vjerske graevine, gdje e se odrediti prema funkcionalnim uvjetima. Unutar planom propisanih koridora javnih cesta nije dozvoljena izgradnja do ishoenja lokacijske Udaljenost graevina drutvenih djelatnosti mora dozvole (ili donoenja detaljnijeg plana ureenja) iznositi najmanje H/2 m od granice susjedne parcele, za prometnicu ili njen dio. Nakon ishoenja



Travanj 2009.

lokacijske dozvole i zasnivanja graevinske estice ceste, odredit e se zatitni pojasevi ceste prema posebnom propisu, a eventualno preostali prostor koridora ceste prikljuit e se susjednoj namjeni. lanak 52. U zatitnom pojasu javne ceste mogu se graditi graevine za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga vozaima i putnicima, a predviene projektom ceste (cestarske kuice, skladita opreme za odravanje, benzinske postaje, servisi, parkiralita, odmorita i sl.). Prije izdavanja lokacijske dozvole za ove graevine potrebno je zatraiti uvjete nadlene institucije za ceste.

mora omoguiti mimoilaenje postavom ugibalita. Izuzetno, radi zateenih situacija u izgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja, kolno pjeaka ulica moe biti irine 3 m za jednosmjerni i 4 m za dvosmjerni promet, bez nogostupa, uz uvjet da se na udaljenostima od maksimalno 200 m mora omoguiti mimoilaenje postavom ugibalita. Samo jedna vozna traka moe se izgraivati samo iznimno u slijepim ulicama ija duina ne prelazi 100 m uz uvjet da se na 50 m ugradi ugibalite. Na kraju slijepih ulica duih od 100 m mora se izgraditi okretite za vatrogasna i ostala vozila. lanak 54.

Ukoliko graevine iz prethodnog stavka nisu Unutar naselja mogu postojati i ulice s funkcijom predviene projektom ceste mogu se graditi jedino upanijske ili lokalne ceste. na temelju detaljnijeg plana. Za potrebe nove izgradnje na neizgraenom dijelu Sve javne prometne povrine unutar graevinskog graevinskog podruja koje se iri uz dravnu ili podruja na koje postoji neposredan pristup s upanijsku cestu treba izgraditi zajedniku sabirnu graevinskih parcela moraju se projektirati i ulicu preko koje e se ostvarivati izravan pristup graditi na nain da se omogui voenje komunalne na javnu prometnu povrinu u skladu s posebnim infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih uvjetima. prometnica. Izuzetno, omoguava se gradnja prilaza na javnu lanak 53. cestu, na koji se moe prikljuiti maksimalno 6 graevnih estica, i koji ne mora biti u javnom Ulicom se smatra svaka prometna povrina u sklopu koritenju. Maksimalna duina prilaza je 60 m. graevinskog podruja unutar kojega e se izgraditi Prilaz moe imati jednu ili dvije vozne trake. U ili ve postoje stambene ili druge graevine, te na sluaju da se na prilaz prikljuuje stambeno poslovna koji te graevine imaju izravan pristup. ili poslovna graevina, prilaz obvezno mora imati dvije vozne trake. U neizgraenim dijelovima graevinskih podruja naselja planiraju se u pravilu ulice za dvosmjerni Prikljuak i prilaz na javnu cestu moe se izvesti kolni promet sa nogostupom, ukupne irine od 7,0 iskljuivo na temelju odobrenja nadlene institucije (kolnik 5,5 m + jednostrani nogostup irine 1,5 m) za ceste u postupku izdavanja lokacijske dozvole ili do 10 m (kolnik 6m + dvostrani nogostup od min izrade detaljnijih dokumenata prostornog ureenja. 2x1 m do max 2x2m). U izgraenim dijelovima graevinskih podruja naselja, u sluaju kada prostorne mogunosti to doputaju mogu se graditi kolne ulice sa nogostupom. U ovim podrujima kolno pjeake ulice mogu imati najmanju ukupnu irinu 5 m za dvosmjerni, a 3 m za jednosmjerni promet, bez nogostupa. Jedna vozna traka moe se izgraditi samo iznimno u sluaju kada nije mogue ostvariti povoljnije uvjete prometa, uz uvjet da se na udaljenostima od maksimalno 200 m lanak 55. Minimalna udaljenost regulacijske linije od ivice kolnika mora biti tolika da se osigura mogunost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa u skladu sa zakonskim propisima. Ne dozvoljava se izgradnja graevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji spreavaju proirenje

Travanj 2009.

SLUBENI GLASNIK OPINE OKRUGnamjena graevine Industrija i skladita Uredski prostori Trgovina Banka, pota, usluge Ugostiteljstvo i turizam

Stranica 27 - Broj 4potreban broj mjesta 0,45 20 30 25 20 za hotele 15 za vile i apartmane 30 za restorane i sl. 0,15 0,20

uskih ulica ili njihovih dijelova, uklanjanje otrih zavoja, te izazivaju nepreglednost u prometu. Sve prometne povrine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. lanak 56. Graevine koje se grade uz dravnu, upanijsku i lokalnu cestu, ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti odreene propisima o javnim cestama. Udaljenost graevine od ruba zemljinog pojasa ostalih ceste i javno prometnih povrina ne smije biti manja od: 5,0 metara za stambenu ili stambeno poslovnu graevinu; H/2 za graevine javne i drutvene namjene, gospodarske i druge graevine bez izvora zagaenja, ali ne manje od 5,0 metara; U izgraenim dijelovima graevnih podruja, ako koridor ceste nema propisanu irinu, a ugrauje se nova graevina izmeu dvije postojee graevine, graevni pravac nove graevine usklauje se s graevnim linijama postojeih graevina, odnosno graevni pravac nove graevine usklauje se s graevnim pravcem postojee graevine koja je udaljenija od ruba ceste. lanak 57.

broj mjesta na 1 zaposleni 1000 m2 korisnog prostora 1000 m2 korisnog prostora 1000 m2 korisnog prostora 1000 m2 korisnog prostora

Vienamjenske dvorane portske graevine

1 posjetitelj 1 posjetitelj

Potreban broj parkiralinih mjesta potrebno je osigurati u sklopu parcele ili zelenog pojasa ispred parcele. lanak 58. Uz kolne ulice u naseljima potrebno je urediti obostrane nogostupe za kretanje pjeaka u irini od minimalno 1,0 m do optimalno 2,0 m .

Izuzetno, nogostup moe biti jednostran. U tom je U postupku izdavanja lokacijske dozvole za sluaju minimalna irina nogostupa 1,5 m. izgradnju graevina javne, proizvodne, uslune i portsko-rekreacijske namjene potrebno je utvrditi potrebu osiguranja parkiralinih mjesta prema lanak 59. slijedeim normativima: U PPUO Okrug predvia se koritenje mjesnih ulica i meumjesnih cesta za javni prijevoz, te je potrebno u skladu s posebnim propisima predvidjeti proirenja za autobusna stajalita s nadstrenicama. lanak 60. Na cijelom podruju opine, to ukljuuje graevinska podruja naselja i izdvojenih turistikih zona, te negradiva podruja, uz obalu e se urediti kontinuirana pjeaka etnica - lungo mare, u reimu



Travanj 2009.

javnog koritenja. etnica e se u pravilu smjestiti prikljuaka. Svaka postojea i planirana graevina unutar pojasa od 6 do 21 m od obalnog ruba gdje unutar graevinskog podruja treba imati omoguen god prostorne mogunosti to doputaju. prikljuak na TK mreu. Pjeaka etnica lungomare izvoditi e se u cjelovitim potezima. Obuhvat pojedinog poteza odrediti e se idejnim rjeenjem ili idejnim projektom, uz uvjet da potez mora obuhvatiti loginu prostornu cjelinu u najmanjoj duljini od 500 m. Pomorski promet lanak 61. portska luka je planirana u uvali Milievo, uvali To i Kuzmia vali u Okrugu Gornjem, te Kava u Okrugu Donjem. portske luke namijenjene su privezu brodova, te objektima za spremanje portskih jedrilica i amaca i za njihovo odravanje. U uvali Mavartica planiran je privez za potrebe luke kapetanije, ukrcaj turistikih brodova i kolu ronjenja. TK mrea u pravilu se izvodi podzemno i kroz postojee prometnice, a prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste, a ako se izvodi izvan prometnice ili zemljinog pojasa treba se izvoditi na nain da se omogui gradnja na graevinskim parcelama u skladu s planiranom namjenom, kao i izvoenje drugih instalacija. Isto se odnosi i na gradnju eventualne zrane TK mree. Graevine telefonskih centrala i drugih ureaja mogu se rjeavati kao samostalne graevine na vlastitim graevnim esticama, ili unutar drugih graevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Prostori za gradnju potanskih sredita i potanskih ureda definirati e se detaljnijom prostornom dokumentacijom.

U naseljima su planirani privezi u uvali To i u lanak 63. Kuzmia vali u Okrugu Gornjem te u Luci (Stari porat) u Okrugu Donjem. U uvali To se takoer Potrebno je ostvariti kvalitetnu pokrivenost omoguava i privez turistikih brodova. podruja objektima infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mrea. U izdvojenim turistikim zonama planirane su: luka nautikog turizma, marina sa 50 vezova, u uvali Koncesionari mobilnih telekomunikacijskih Racetinovac, te privezi kapaciteta do 15 vezova mrea izgrauju infrastrukturu pokretnih u uvalama iroka i Duboka, te uz zonu Roac u telekomunikacijskih mrea za svoje potrebe. Okrugu Gornjem. Ti objekti predstavljaju graevine dravne vanosti, jer prema zakonu i Pravilniku o javnim U ovim zonama u pravilu treba omoguiti neometano telekomunikacijama u pokretnoj mrei, ta mrea javno koritenje morske obale. Za izgradnju i mora pokrivati sva upanijska sredita, gradove ureenje obale obvezna je izrada UPU. i naselja, kao i vanije cestovne i eljeznike prometnice, te plovne puteve na unutranjim Povrina i oblik luka posebne namjene koje su voidama i teritorijalnom moru. Objekti pokretnih ucrtane u ovom planu naelni su, precizna lokacija telekomunikacijskih mrea grade se uz potivanje i konani oblik marine i priveza odrediti e se na uvjeta graenja koji su zakonom propisani za takvu temelju maritimnog rjeenja koje je sastavni dio vrstu graevina. UPU. Objekti infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih Telekomunikacije mrea postavljaju se: izvan ueg obalnog pojasa lanak 62. na udaljenosti od postojeih graevina izvan zone zatite prirode i spomenika kulture. U PPUO Okrug predvia se rekonstrukcija i dogradnja distributivne kanalizacije TK mree radi Samostojei objekti infrastrukture pokretnih optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja telekomunikacijskih mrea ne smiju remetiti vizure

Travanj 2009.



ni krajobraz. Jedan samostojei objekt treba korisititi Trafostanice 10(20)/0,4 kV se u pravilu postavljaju vie korisnika, ukoliko to doputaju tehniki uvjeti u sredite konzuma, tako da se osigura kvalitetno pokrivanja i planiranja mree. napajanje do krajnjih potroaa na izvodima. Elektroopskrba lanak 64. Izgradnja trafostanica 10-20/04 koje nisu oznaene u PPU provoditi e se na temelju idejnog rjeenja, ili detaljnijeg plana ureenja u ijem je obuhvatu njihova izgradnja potrebna.

U skladu s potrebama prostornog razvoja Opine Okrug predvia se daljnje irenje mree niskog i Trafostanice 10(20)/04 mogu se locirati i izvan srednjeg napona (0,4 kV i 20 kV) i to podzemne graevinskih podruja, pod uvjetom da je osiguran uz zadravanje dijela nadzemne mree do konane pristup. zamjene podzemnim vodovima. Za gradnju planirane TS 110/20 kV (u prvoj fazi TS Za postojee i planirane nadzemne dalekovode 35/10 kV) iovo potrebno je predvidjeti lokaciju utvruju se zatitni pojasevi, i to: povrine 3000 5000 m2 sa osiguranim kolnim pristupom.ELEKTROENERGETSKI VOD PREPORUENA DV 10 kV, DV 20 kV DV 35 kV, DV 110 kV DV 220 kV, DV 400 kV 2 x 15 m 2 x 20 m 2 x 25 m MINIMALNA 20 m 30 m 40 m IRINE KORIDORA

Vodoopskrba lanak 66. Vodoopskrba podruja Opine Okrug rjeava se vodoopskrbnim sustavom Trogir - iovo, sa izvorita Jadra. Rjeenjem vodoopskrbe Opine Okrug predviaju se glavne graevine sustava: vodospreme, glavni dovodni cjevovodi i opskrbni cjevovodi.

U zatitnim pojasevima iz prethodnog stava nije dozvoljena izgradnja ni rekonstrukcija graevina Cijevi za vodoopskrbu se lociraju u prometnici, a bez prethodne suglasnosti nadlene elektroprivredne djelomino uz prometnicu, na udaljenost 1,0 m od organizacije. ivinjaka, sa dubinom ukopavanja minimum 1,0 m raunajui od tjemena cijevi do nivelete prometnice, lanak 65. te kontrolnim ahtama u vorovima. Planirani i postojei cjevovodi pripadaju sustavu niske zone sa Za razvoj elektroenergetske mree potrebno je prikljukom na vodoopskrbni sustav KatelaTrogir, osigurati lokacije za izgradnju trafostanica i trase 20 odnosno na vodoopskrbni sustav vododspreme kV kabela. Pantana, sa kotom dna 74,00 m.n.m. Trase podzemnih vodova 10(20) kV treba smjestiti Odvodnja uz rubove prometnica, u zelenom pojasu ili nogostupu. Pri tom treba voditi rauna o minimalnim lanak 67. udaljenostima kabela od ostalih elektroenergetskih i drugih komunalnih instalacija, to je odreeno Usvojen je razdjelni sistem kanalizacije sa odgovarajuim tehnikim propisima. potpuno odvojenim odvoenjm fekalne i oborinske kanalizacije. Lokacije trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, odravanja Otpadne vode sjevernog dijela opine, podruje i upravljanja. Pri tom se treba drati propisanih Saldunskog i Trogirskog zaljeva, sakupljati e se minimalnih udaljenosti od susjednih objekata. zatvorenim kanalima i gravitacijom ili sistemom



Travanj 2009.

crpnih stanica odvoditi na planiranu crpnu stanicu Okrug Gornji, odakle e se tlanim vodom prebaciti na crpnu stanicu Tatinja i odatle na lokalni ureaj za proiavanje otpadnih voda Orlice, zapadno od uvale Orlice, koji se nastavlja podmorskim ispustom u priobalno more Splitskog kanala.

Otpadne vode junog dijela obuhvaenog PPUO Okrug, sakupljati e se zatvorenim kanalima i gravitacijom i sistemom crpnih stanica odvoditi na planirani ureaj za proiavanje otpadnih voda 6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I Orlice. PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO POVIJESNIH SPOMENIKA I CJELINA Na ureaj Orlice odvoditi e se i dio otpadnih voda sjevernog dijela iova, od Mievca do Slatina, koji 6.1. Zatita prirodnih i krajobraznih vrijednosti je izvan obuhvata PPUO Okrug. Izgradnjom planiranog kanalizacijskog sustava, osigurati e se kvaliteta mora II. kategorije. lanak 68. Odvodni kanali fekalne i oborinske kanalizacije su locirani u osi prometnice ili u neposrednoj blizini prometnice, na dubini minimum 1,30 m raunajui od nivelete prometnice do tjemena cijevi, sa kontrolnim revizijskim oknima od betona, ili odgovarajueg materijala. Objekti manjih crpnih stanica su podzemni, od armiranog betona sa ploom i nadzemnom kutijom sa automatikom pokraj crpne stanice dok su objekti veih crpnih stanica djelomino iznad zemlje, maksimalne visine 3,00 m. Detaljno odreivanje trasa mree i objekata odvodnje utvruje se idejnim rjeenjima za izdavanje lokacijske dozvole vodei rauna o stanju na terenu i posebnim uvjetima. lanak 69.

Izgradnja svih ostalih graevina mogua je uz osiguranje prikupljanja i proiavanja otpadnih voda na vlastitom ureaju za proiavanje na nain da izlazna kakvoa otpadnih voda zadovoljava odredbe o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama za isputanje u prirodni spremnik II kategorije (Splitski kanal).

Na podruju opine Okrug nema podruja koji su prema Zakonu o zatiti prirode upisani ili predloeni za upis u upisnik zatienih dijelova prirode pri nadlenom Ministrastvu. U PPSD je predloena zatita uvale Racetinovac i otoka Fumija u kategoriji znaajnog krajobraza. Ukoliko se ova podruja proglase znaajnim krajobrazom za njih e se utvrditi dodatne mjere zatite u prostoru i ogranienja u koritenju. Do tada se ova podruja tite ovim planom. Ovim planom se odreuje da se otoi Fumija titi od svake izgradnje i da se uva prirodna vegetacija. Otoi se moe koristiti iskljuivo u funkciji izletnikog turizma i rekreacije.

Dio podruja Racetinovca je u PPSD odreeno za izgradnju turistikog naselja. PPUO propisuje da se u zoni Racetinovac tite posebno ostaci ljetnikovca Racetti i poluotok Treglavica, na kojem se ne doputa gradnja te da se uva kvalitetna prirodna Lokacijske dozvole za mree i graevine odvodnje vegetacija. U turistikoj zoni se odreuje ogranieni izdavati e se na temelju idejnih rjeenja, te intenzitet izgraenosti i iskoritenosti zone, te visine suglasnosti nadlenih institucija. graevina, kao i obveza ouvanja izvornog pejzaa i vegetacije. U izradi UPU ove zone obvezno je Iznimno, u izgraenom dijelu graevinskog odrediti detaljnije elemente zatite krajobraza, koji podruja naselja, do izgradnje javne mree odvodnje e proizai iz izrade procjene utjecaja na okoli. stambene, stambeno poslovne i poslovno stambene graevine mogu se spojiti na individualne ureaje Isti principi primijeniti e se kod izrade detaljnijih kapaciteta do 10 ES, na nain prihvatljiv s aspekta planova za turistike zone u uvalama iroka i zatite okolia. Duboka.

Travanj 2009.

SLUBENI GLASNIK OPINE OKRUGbatine.


PPUO propisuje zatitu otoia Kraljevac, jame Grota kod Tudorskog puta, te izvorita epurine u Okrugu Donjem. Na Kraljevcu se ne doputa nikakva gradnja, propisuje se ouvanje prirodne vegetacije, a otoi se moe koristiti iskljuivo u funkciji izletnikog turizma i rekreacije. umske povrine i zatitne ume utvrene ovim Planom tite se od sjee i krenja, a sa svrhom odravanja i unapreivanja njihove bioloke raznolikosti, produktivnosti, sposobnosti obnavljanja te njihove zatitne funkcije. Ovo se posebno odnosi na strme terene gdje umske povrine imaju znaajnu ulogu u spreavanju erozije zemljita. Predvia se provoenje mjera zatite uma od tetoinja bilja te mjere za zatitu uma od poara. Osim zatite postojeih uma predvia se i potie poumljavanje ogoljelih povrina. Neobrasle povrine treba poumljavati sadnjom autohtonih biljnih vrsta radi zatite od erozije tla. Doputeno je koritenje ili ureenje uma u svrhu odmora i rekreacije.

Cijelo podruje opine Okrug predstavlja potencijalnu arheoloku zonu, a hidroarheoloku zonu do izobate 50. Cijelo podruje opine je zona kulturnog krajolika i etnozona. Povijesne cjeline: ruralna cjelina Okrug Gornji Pojedinani registrirani spomenici su: upna crkva Sv. Karla Boromejskog Crkva Sv. Tudora Ostaci ljetnikovca Racetinovac Crkva Sv. Fumije na otoiu Fumiji

Na podruju evidentiranih spomenikih objekata i u njihovom neposrednom okoliu nije doputena nikakva gradnja. Posebni uvjeti nadlenog tijela za zatitu kulturne batine u postupku izrade detaljnog plana ili ishoenju lokacijske dozvole potrebni su za zahvate unutar zatienih cjelina ili u blizini spomenika kulture. U postupku obnove i konzervacije lokaliteta i spomenika mora se koristiti Obalu i obalno more titi se izgradnjom adekvatnog uobiajene metode snimanja postojeeg stanja, sustava odvodnje. Kod izgradnje ovog sustava, kao i dodatnih istraivanja i vrednovanja nalaza, te ostalih infrastrukturnih sustava propisuje se obveza projekata konzervacije i obnove. da se to manje utjee na na prirodu, posebno u dijelovima trasa koje prolaze kroz negradiva Uz spomenike koje je registrirala sluba zatite ovim podruja. planom se titi kapelica Sv. Ivana u Okrugu Donjem. Posebno se radi osiguranja javnog koritenja obale propisuje da se u graevnom podruju osigura 7. POSTUPANJE S OTPADOM gradnja kontinuirane obalne etnice i ureenje plaa, a u negraevnom podruju se obala uva u lanak 71. prirodnom stanju, a dostupnost obale osigurava izgradnjom obalne etnice. Program zbrinjavanja i gospodarenja komunalnim otpadom upanije Splitsko - dalmatinske predvia Sanacija naputenog kamenoloma na Punti iova realizaciju upanijskog centra za gospodarenje ukljuivati e i bioloku rekultivaciju, a odrediti e otpadom gdje bi se tretirao sav komunalni otpad s se u okviru izrade UPU za turistiku zonu Kava. podruja upanije. Do izgradnje upanijskog centra koristiti e se postojea odlagalita. Opina Okrug odlae otpad u odlagalitu Plano, na podruju Grada 6.2. Zatita kulturno povijesnih spomenika i Trogira. cjelina Program postupanja s otpadom opine Okrug lanak 70. sukladan je Programu zbrinjavanja i gospodarenja komunalnim otpadom upanije Splitsko PPUO Okrug odreuje elemente zatite, ureenja dalmatinske. i koritenja spomenika kulture, registriranih, preventivno zatienih i evidentiranih od strane Ministarstva kulture - Uprave za zatitu kulturne



Travanj 2009.

8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLI 8.1. Zatita voda i mora lanak 72.

Na podruju opine nema zona sanitarne zatite izvorita, potrebno je zatiti izvorite epurine kod uvale Veli Brnac. Na podruju opine ne doputa 8.3. Zatita i sanacija ugroenih dijelova okolia se odlaganje otpadnih tvari te isputanje otpadnih voda. lanak 75. Posebno se titi obalno more. Svi dijelovi kanalizacijskog sustava predstavljaju potencijalne oneiivae dijelova okolia a posebno su to ureaji za proiavanje otpadnih voda i podmorski ispusti. Studijom o utjecaju na okoli kanalizacijskog sustava utvrdit e se sve ekoloke posljedice izgradnje tog sustava i mjere za njihovo otklanjanje, te praenje stanja okolia tijekom izgradnje, osobito ureaja za proiavanje i podmorskih ispusta. lanak 73.

kolektora i kanala ureenjem i odravanjem zatvorenih kanala uz prometnice te njihovo koritenje kao dijela sustava odvodnje oborinskih voda poumljavanjem i odravanjem vegetacije i poljoprivrednih kultura i terasa na padinama kao prirodne brane eroziji tla.

Izgradnjom i oblikovanjem prostora mogue je negativno utjecati na okoli, koju je primjenom odgovarajuih tehnologija i tehnikih rjeenja lanak 76. mogue svesti na minimum, to je primjenjeno u ovom rjeenju komunalne infrastrukture. Prostorni plan ureenja opine Okrug propisuje provoenje sanacije oteenog vrijednog U tom kontekstu poduzete su slijedee mjere: prirodnog krajobraza kao posljedice lociranja usvojen je razdijelni sistem kanalizacije, kao i rada kamenoloma na podruju naselja Okrug najoptimalniji i siguran. Donji. Propisuje se potpuna sanacija ovog prostor ugradnja separatora ulja i masti na kanalima s ciljem da se omogui njegovo koritenje u oborinskke kanalizacije. turistiko - rekreacijske svrhe. Cilj sanacije ovog izgradnja fekalne kanalizacije s ureajem prostora je njegova bioloka sanacija i dovoenje za proiavanje i isputanje otpadnih voda u zadovoljavajue stanje. Budua namjena ovog podmorskim ispustom prostora je turistika sa moguom izgradnjom osigurana i kvalitetna vodoopskrba planiranog ugostiteljskih, zabavnih, sportskih, i ostalih prostora. sadraja u funkciji osnovne namjene, te privezitem za turistike brodove. Detaljniji elementi sanacije 8.2. Zatita od voda ovog prostora kao i obveze sadanjih korisnika ove zone utvrditi e se utvrditi e se urbanistikim lanak 74. planom ureenja. PPUO predvia zatitu padina i niih dijelova podruja opine od povrinskih vodnih tokova, te lanak 77. zatitu tla od erozije: sustavnim odravanjem i graenjem oborinskih Prostorni plan ureenja odreuje provoenje mjera

PPU odreuje dijelove opine u kojima je posebno ugroen okoli i to: Devastirani vrijedni prirodni krajolik kao posljedica rada kamenoloma na Punti iova. Prostori napadnuti objektima graenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za graenje kojima je ugroen prirodni okoli i kulturna batina (arheoloke zone i pojedinani lokaliteti) te gradivi prostori napadnuti izgradnjom bez odobrenja za graenje kojima se bitno umanjuje kvalitet izgraene sredine koja tako nastaje. Obalno more ugroeno nekontroliranom izgradnjom i isputanjem otpadnih voda.

Travanj 2009.



zatite i sanacije okolia za pojedine medije odnosno posebno osjetljive i vrijedne dijelove okolia. Mjere zatite zraka, mora i tla provoditi e se: osiguravanjem uvjeta za kontinuirano voenje katastra emisija u okoli te mjerenje imisija na ugroenim podrujima u skladu sa Zakonom o zatiti okolia i posebnim propisima, obvezom sanacije svih postojeih izvora oneiivanja okolia, striktnim potivanjem naela da oneiiva snosi trokove nastale u vezi s oneiivanjem, trokove sanacije i pravine naknade tete. obvezom formiranja zatitnih zelenih pojaseva uz prometnice upanijskog ranga. ukljuivanjem kanalizacijskog sustava opine u kanalizacijski sustav Katela - Trogir. Ovim sustavom sve otpadne vode odvode se sustavom gravitacijskih i tlanih vodova do ureaja za proiavanje, te se nakon proiavanja isputaju u Splitski kanal. posebnim mjerama zatite obalnog mora, koje e se temeljiti na odrednicama procjene utjecaja na okoli sadnjom biljnih vrsta ovog podneblja sa svrhom zatite od erozije tla.

stanovnitva, u pravilu za stambene i za manje stambeno poslovne i poslovne objekte, do 1000 m2 brutto razvijene povrine na cijelom podruju. Izgradnja sklonita dopunske zatite otpornosti 50 kPa za objekte preko 1000m2 bruto razvijene povrine, u pravilu gospodarske ili javne namjene. Zatita od ruenja lanak 80. Ceste treba zatiti od ruenja zgrada i ostalog zaprijeivanja radi to bre evakuacije ljudi i dobara, na nain da se osigura slobodan koridor postavljanjem objekta na udaljenosti od najmanje 1/2 visine objekta od ruba prometnice. Objekte treba zatititi postavljenjem na meusobnu udaljenost od najmanje H1/2+H2/2. Zatita od poara lanak 81.

9.4. Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti Podruje opine karakterizira niska stambena gradnja sa loom putnom mreom. Daljnja Mjere posebne zatite karakteristika koja poveava opasnost od poara su neobraene poljoprivredne povrine esto obrasle lanak 78. makijom i neureenom borovom umom. Ovim podrujima prolaze i elektrine mree srednjeg i Osnovne mjere zatite i spaavanja sadrane su u niskog napona, koje poveavaju opasnost od poara. prostornom planu, kroz gustoe izgradnje, nain Istodobno je problematina i opskrba vodom, koja gradnje - udaljenost meu graevinama, visina i sl., ovisi o elektrinoj energiji za crpke. te prometnu i infrastrukturnu mreu. Posebno su ugroene zone Glavica i kamenolom u Posebne mjere obuhvaaju sklanjanje ljudi, zatitu Okrugu Donjem, te Kobiljhak, Dirun i Bile njive u od ruenja, zatitu od poara i zatitu od potresa. Okrugu Gornjem. Sklanjanje ljudi lanak 79. Obzirom na Pravilnikom propisane kategorije zatitnih objekata vezano za III stupanj ugroenosti, a u odnosu na nepostojanje ugroenih objekata po kriteriju Ministarstva obrane, ovim elaboratom se planira slijedea primjena zatitnih objekata: Izgradnja zaklona kojima se osigurava zatita U gaenje poara osim vatrogasnih postrojbi ukljuuju se umarija, Hrvatska vojska i Civilna zatita, te distributer elektrine energije i komunalna poduzea. Potrebu ukljuivanja aviona i helikoptera procjenjuje podruni vatrogasni zapovjednik. Potrebno je ureivati i odravati protupoarne putove. U svrhu motrenja podruja predviene su motrilake postaje, te ophodnje koje organiziraju umarija i DVD.



Travanj 2009. i

Temeljna organizacijska postrojba za zatitu od poara na podruju opine je DVD Trogir. Predvieno je formiranje DVD Okrug. U sluaju veih poara pomau DVD iz Splita i Trogira, te profesionalne postrojbe MUP-a iz Splita, a po potrebi i Hrvatska vojska i Civilna zatita.

provedbe dokumenata prostornog ureenja praenja stanja u prostoru.

a) osigura pravodobna izrada i prihvaanje Izvjea o stanju u prostoru, koje sadri analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu Planom zatite od poara opine Okrug predvieno procoenja dokumenata prostornog ureenja i je adekvatno opremanje DVD i zasnivanje stalnog drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za deurstva. unapreenje prostornog razvojas planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno Zatita od potresa razdoblje. lanak 82. Podruje opine pripada zoni koju moe pogoditi potres jaine do VII stupnja MSC ljestvice, to je potres koji moe izazvati lake do srednje tekih posljedica. Da bi se sprijeile tee posljedice potrebno je planirati i projektirati graevine otporne na predviene jaine, tako da se predvide otporne i elastine konstrukcije za nove graevine, a ojaavanje konstrukcija za stare zgrade, koje su graene prije 1964. god. Zgrade graene nakon 1964. god. u naelu su otporne na potres jaine VII stupnja MSC ljestvice. b) izrada dodatnih strunih podloga, miljenja i sl. pored onih propisanih planom i programom mjera, za koje potrebu utvruje Opinsko poglavarstvo c) izrada i poticanje izrade prijedloga za provoenje mjera zemljine i porezne politike u cilju racionalnog koritenja graevinskog zemljita i pravednije provedbe prostornih planova i drugih dokumenata prostornog ureenja. lanak 85.

U izgraenim dijelovima graevinskog podruja U sluaju jaeg potresa moe se oekivati i naselja mogu se prema odredbama ovog plana nemogunost snabdijevanja vodom radi oteenja izgraivati nove, zamjenjivati postojee, te vodovodne mree. rekonstruirati (dograivati, nadograivati I adaptirati) postojee graevine. Zatita od akcidentnih situacija lanak 83. Opasnost postoji i od zagaenja obalnog mora koje moe nastati radi havarije brodova koji prevoze naftne derivate ili opasne terete. lanak 86.

Izuzetno se u izgraenom dijelu graevinskog podruja opine Okrug moe odobriti odstupanje od propisane veliine graevne estice do 10%, ako je estica smanjena zbog ustupanja u vlasnitvo bez naknade dijela estice opini Okrug radi formiranja 9. MJERE PROVEDBE PLANA estice za javno prometnu povrinu. U tom sluaju se, ako prostorni uvjeti to zahtijevaju, udaljenost lanak 84. graevine od prometne povrine moe smanjiti i moe iznositi minimalno 3 m za stambene graevine Provoenje i razrada PPUO odvijati e se kao individualne gradnje, odnosno 4 m za viestambene, kontinuirani proces, u skladu s ovim odredbama i stambeno poslovne, poslovne ili graevine drugim dokumentima prostornog ureenja, koji e ugostiteljsko turistike namjene. se donositi na temelju ovog plana, te na temelju Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru. lanak 87. PPUO odreuje da se u cilju cjelovitog sustava U PPUO su utvrene detaljne granice graevinskih

Travanj 2009.



podruja i prikazane na katastarskim planovima u mjerilu 1:5.000. Granice graevinskih podruja su u pravilu utvrene po granicama graevinskih estica. Kada granica dijeli katastarsku esticu uvjeti parcelacije e se utvrditi lokacijskom dozvolom ili u postupku izrade UPU. Ako se postojea katastarska estica veim dijelom, koji je dostatan za osnivanje propisane graevne estice, nalazi u povrini u kojoj je gradnja dozvoljena od tog se dijela moe formirati graevna estica.

Detaljno razgraniavanje izmeu pojedinih namjena povrina, granice kojih se grafikim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit e se detaljnijim planovima ili urbanistiko tehnikim uvjetima odreenim za zahvat u prostoru. Pri razgraniavanju prostora granice se odreuju u korist zatite prostora Granice podruja za koje je obvezna izrada te ne smiju ii na tetu javnog prostora. UPU prikazane su u kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti koritenja i zatite prostora i br.4 - Granice graevinskih podruja naselja. 9.1. Obveza izrade prostornih planova lanak 88. Izrada urbanistikog plana ureenja propisuje se za neizgraeni dio graevinskog podruja Okrug Gornji i Okrug Donji, prema granicama koje su oznaene na kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti koritenja i zatite prostora i br.4 Granice graevinskih podruja. Za izradu UPU iz prethodnog stavka obvezno je do 25% povrine svake zone za koju se izrauje UPU planirati za javne namjene, te za javne zelene i rekreacijske povrine. U sklopu javnih zelenih i rekreacijskih povrina mogu se planirati graevine drutvene i javne namjene, definirane u lancima 46. i 47. ove odluke. Graevne estice namijenjene izgradnji graevina drutvene i javne namjene mogu zauzimati maksimalno 20% povrine namijenjene zelenilu i rekreaciji. Izrada UPU propisuje se za slijedea podruja: 1. Dio Okruga Donjeg juno od pristupne ceste do granice graevinskog podruja 2. Juno od uvale Kancelirovac u Okrugu Gornjem 3. Sjeverno od upanijske ceste u Okrugiu Gornjem 4. Predio Rastii u Okrugu Gornjem 5. Juni dio predjela Rastii u Okrugu Gornjem lanak 89.

6. Centar naselja Okrug Gornji 7. Juno i zapadno od groblja u Okrugu Gornjem 8. Istono od groblja u Okrugu Gornjem 9. Predio Liveli u Okrugu Gornjem 10. Uvala Mavartica - na temelju UPU odrediti e se detaljni uvjeti za ureenje priveza za turistike brodove i kolu ronjenja, kupalita, plivalita,obalne etnice, pristupa i parkiranja. 11. Poslovna zona uz upanijsku cestu edno Okrug Gornji 12. Obalni dio od poluotoka Roac do Kuzmia vale u Okrugu Gornjem - sastavni dio UPU je idejno maritimno rjeenje. 13. Turistika zona Racetinovac 14. Turistika zona uvala Duboka 15. Turistika zona uvala iroka 16. Turistika zona Kava u Okrugu Donjem.

Za podruja za koja nije propisana izrada detaljnijih dokumenata prostornog ureenja uvjeti graenja odrediti e se u skladu s odredbama ove odluke, ukoliko je graevna estica u skladu s ovim odredbama i ukoliko je do estice osiguran propisani pristup, a na graevnoj estici osiguran propisani broj parkirnih mjesta i odvodnja u skladu s odredbama ovog plana. Za zone za koje je propisano donoenje detaljnijih planova omoguava se do donoenja tih planova ishoenje lokacijskih dozvola za dijelove uline mree, objekte i ureaje prometne i komunalne infrastrukture, na temelju ovog plana. Takoer se na podrujima za koja je propisano donoenje detaljnijih planova, do donoenja tih planova, omoguava na temelju ovog plana izgradnja novih graevina, te zamjena i rekonstrukcija postojeih graevina u izgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja ukoliko je do graevinske estice osiguran propisani pristup, a na graevnoj estici osiguran propisani broj parkirnih mjesta i odvodnja u skladu s odredbama ovog plana.



Travanj 2009.

Dinamiku izrade urbanistikih i detaljnih planova i drugih dokumenata prostornog ureenja utvrivati e opinsko poglavarstvo, na temelju Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru, i na temelju lanak 94. ovog plana. Pri tome e se posebno voditi rauna o mogunostima infrastrukturnog opremanja podruja Obalu izvan naselja potrebno je uvati u prirodnom za koje se izrauje detaljniji dokument prostornog izgledu, a intervencije na ureenju plaa i luica ureenja. svesti na najmanju moguu mjeru. 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera lanak 91.

karakteristike terasa, podzida i komunikacija, to se moe postii jedino odravanjem funkcije poljoprivrede (vinograda i maslinika).

Za projektiranje i gradnju pomorskih graevina potrebno je izvriti istraivanja mora i podmorja.

Za ouvanje obalnog mora potrebno je izgraditi i staviti u funkciju sustave odvodnje s ureajima za Vrijednost prostora opine Okrug temelji se na proiavanje. ekolokoj ouvanosti, krajobraznoj i bio raznolikosti i kulturno povijesnoj vrijednosti. Radi ouvanja Posebno je potrebno sprijeiti daljnje irenje tih vrijednosti potrebno je Programom mjera za neplanske izgradnje. Postojeu neplansku izgradnju unapreenje stanja u prostoru i Programom zatite potrebno je sanirati kroz izradu potrebne detaljnije okolia utvrditi potrebne mjere sanacije, zatite i prostorne dokumentacije. razvitka prostornih sustava i resursa. lanak 92. Oblikovanje zemljita uz infrastrukturne koridore podrazumijeva poumlljavanje, ozelenjavanje i druge krajobrazne hortikulturne tehnike. Oblikovanje zemljita obvezno je uz upanijsku cestu Trogir - Okrug Gornji i edno - Okrug Gornji. 9.3. Rekonstrukcija graevina lanak 95.

PPUO doputa rekonstrukciju graevina ija je namjena u skladu sa namjenom utvrenom ovim planom te ukoliko je ista graena temeljem graevne dozvole, ili prije 15.2. 1968. Graevina se moe rekonstruirati u postojeim gabaritima ukoliko Poumljavanje i ozelenjavanje e se provesti prema oni premauju gabarite doputene planom, ili do osnovama gospodarenja umama i programu gabarita doputenih ovim planom. gospodarenja umama, te se posebno ne iskazuju ovim planom. PPU omoguava rekonstrukciju graevina radi poboljavanja uvjeta ivota i rada kada namjena Poumljavanje treba vriti autohtonim vrstama. objekta nije u skladu s namjenom ovog plana, Posebnu je panju potrebno posvetiti trasiranju i ukoliko je objekt graen prije 15.2.1968 g., ili izvoenju protupoarnih putova, koji vrlo esto ukoliko je graen s graevnom dozvolom. predstavljaju znaajnu devastaciju krajolika. lanak 93. lanak 96.

Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljanje Potrebno je nastojati ouvati postojeu strukturu i uvjeta ivota i rada za stambene i stambeno-poslovne parcelaciju kulturnog krajobraza, koja predstavlja graevine smatra se: izuzetnu prirodnu, kulturnu i ekoloku vrijednost. obnova, sanacija i zamjena oteenih i dotrajalih dijelova graevine u postojeim gabaritima, Treba nastojati sauvati tradicionalne oblikovne prikljuak na ureaje komunalne infrastrukture, te

Travanj 2009.



rekonstrukcija instalacija, dogradnja sanitarnih prostorija uz postojee stambene graevine u najveoj povrini od 10 m2, adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojeeg gabarita u stambeni prostor, sanacija postojeih ograda i potpornih zidova.

rjeenje i primarno u urbanistiki nedefiniranim podrujima koja ne raspolau adekvatnim prostorom u vrstim objektima Osnovni modul kioska moe biti max povrine 12 m2. Ne doputa se spajanje vie modula.

U kioscima se moe iskljuivo odvijati prodaja lanak 97. prehrambenih artikala i cvijea, te pruanje ugostiteljskih usluga tipa buffet, fast food i prodaja Neophodnim opsegom rekonstrukcije za poboljanje sladoleda. uvjeta ivota i rada za graevine druge namjene smatra se: Posebnom odlukom, koju e donijeti Opinsko obnova i sanacija oteenih i dotrajalih vijee Okruga, regulirati e se drugi parametri koji konstruktivnih dijelova graevina i krovita, proizlaze i Zakona o komunalnom gospodarstvu, dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremita kao to su lokacije i zakup javne povrine i sl. i sl. do najvie 16 m2 izgraenosti za graevine do 100 m2 brutto izgraene povrine, odnosno do 5% ukupne brutto izgraene povrine za vee graevine, lanak 101. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te izmjena ureaja i instalacija ovisno o promjeni PPUO odreuje da se elementi ovih odredbi koje se ne tehnikih rjeenja, propisuju, ve samo preporuuju, provode na nain prikljuak na graevine i ureaje komunalne da je podnositelj zahtjeva za lokacijsku dozvolu, infrastrukture. odnosno nositelj izrade detaljnijeg dokumenta prostornog ureenja u prijedlogu rjeenja obvezan obrazloiti razloge nepotivanja odreene mjere. lanak 98. Ne doputa se rekonstrukcija objekata koji svojim postojanjem i upotrebom, neposredno ili posredno, ugroavaju ivot, sigurnost i zdravlje ljudi, ili ugroavaju okoli iznad zakonom doputenih vrijednosti, ukoliko se rekonstrukcijom ne uklanjaju izvori spomenutih negativnih utjecaja. lanak 99. Postojei objekti u koridorima planiranih prometnica mogu se rekonstruirati na nain da se elementi rekonstrukcije utvruju izradom urbanistikog ili detaljnog plana. 10. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 100. PPUO utvruje da se unutar graevinskih podruja, iskljuivo na javno prometnim povrinama, mogu postavljati montani objekti, kiosci, kao privremeno lanak 102. Prostorni plan definira neke osnovne pojmove koji se koriste u tekstu ovih Odredbi kako slijedi: etae graevine (podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje) - definiraju se prema l. 2. stavak 4. Zakona o prostornom ureenju i gradnji graevna estica - estica odreena za gradnju graevina; graevna brutto povrina ukupna (brutto) povrina svih graevina izgraenih na graevnoj estici ukljuujui i podzemne dijelove ukoliko posebno nije navedeno drugaije. graevinska (brutto) povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) ukljuivo povrine loa, balkona i terasa, odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se obraunavaju obloge, obzide, parapete i ograde interpolacija - gradnja na graevnoj estici koja se nalazi u izgraenom ulinom potezu, odnosno preteito dovrenom podruju; izgraeni dio graevinskog podruja naselja su



Travanj 2009.

izgraene i ureene estice i povrine privedene razliitoj namjeni, kao i neizgraene i neureene estice zemljita povrine do 5000 m2, koje s izgraenim dijelom graevinskog podruja ine prostornu cjelinu, a u to su ukljueni i izgraeni dijelovi graevinskog podruja naselja unutar zona za koje je propisano donoenje detaljnijih planova; koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice ili zone - odnos ukupne povrine pod graevinom i ukupne povrine graevne estice. Zemljite pod graevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih dijelova konstruktivnih dijelova graevine osim balkona, na graevnu esticu, ukljuivi i terase u prizemlju graevine, kada su iste konstruktivni dio prizemne etae. koeficijent iskoritenosti (kis) graevne estice ili zone - odnos graevinske (bruto) povrine graevine i povrine graevne estice; ili graevinskih (bruto) povrina svih graevina i ukupne povrine zone. poluugraena - dvojna graevina - graevina ija se jedna strana nalazi na mei graevne estice i na toj strani se naslanja na susjednu graevinu, a sa ostalih strana ima neizgraeni prostor; pomona graevina - graevina koja namjenom upotpunjuje stambenu ili stambeno-gospodarsku graevinu (prostori za rad, garae, spremita i druge pomone prostorije to slue za redovnu uporabu graevine); visina najvie jedna etaa do 3,0 m (ako nije drugaije odreeno ovim odredbama) uz mogunost gradnje podruma i krovita bez nadozida; povrina pod graevinom ili tlocrtna povrina je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih dijelova konstruktivnih dijelova graevine osim balkona, na graevnu esticu, ukljuivi i terase u prizemlju graevine, kada su iste konstruktivni dio prizemne etae. prirodni teren - neizgraena povrina zemljita (graevne estice) prije izgradnje; dio estice moe ureenjem ostati u stanju prirodnog terena. slobodnostojea graevina - graevina koja sa svih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina; urbanistiki definirana lokacija - lokacija koja se nalazi unutar podruja s utvrenim sustavom prometnih povrina i osnovnom komunalnom infrastrukturom te parcelacije odgovarajue planiranoj namjeni. Osnovnu komunalnu infrastrukturu ine pristupne kolne i pjeake povrine odgovarajue irine, te objekti za elektroopskrbu i opskrbu vodom te odvodnju prema

lokalnim prilikama. vijenac graevine gornja kota stropne konstrukcije graevine najvie etae graevine, ili u sluaju da je gornja etaa potkrovlje vijenac je gornji rub nadozida. visina graevine (V) mjeri se od konano zaravnanog i ureenog terena uz proelje graevine na njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno do vrha nadozida potkrovlja, ako graevina ima potkrovlje. lanak 103. Elaborat Prostornog plana sainjen je u osam izvornika i sadri uvezani tekstualni i grafiki dio Prostornog plana. Ovjeren peatom Opinskog vijea Opine Okrug i potpisom predsjednika Opinskog vijea Opine Okrug sastavni je dio ove Odluke. Jedan primjerak izvornika uva se u nadlenom upravnom odjelu Opine Okrug. lanak 104. Danom primjene Odluke o donoenju Prostornog plana ureenja Opine Okrug (Slubeni glasnik Opine Okrug br. 10/06) prestaje vaiti Odluka o donoenju Prostornog plana opine Trogir (Slubeni glasnik opine Trogir br. 4/89, 6/89, 7/91 i 2/93) za podruje unutar granica opine Okrug.

Travanj 2009.





Travanj 2009.

IZDAVA: Opinsko vijee Opine Okrug UREUJE: Upravni odjel Opine Okrug Slubeni glasnik Opine Okrug, 21223 Okrug Gornji, Bana Jelaia 17, tel/fax: 886 - 358 Oblikovanje i tisak: Promo Artis d.o.o. Trogir

Documents

Odluka o Donosenju Prostornog Plana Uredjenja Opcine