ODLUKA

O JAVNOJ OBJAVI BONITETNIH ZAHTJEVA KREDITNIH INSTITUCIJA

("Narodne novine", br. 1/2009., 75/2009., 2/2010., 118/2011. i 67/2013. – neslužbeni pročišćeni tekst)

Zagreb, lipanj 2013.

1

ODLUKA O JAVNOJ OBJAVI BONITETNIH ZAHTJEVA KREDITNIH INSTITUCIJA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Odluke Članak 1.

(1) Ovom se Odlukom propisuju:

– vrste i sadržaj informacija iz članka 176. stavka 1. do 3. Zakona o kreditnim institucijama za potrebe javnog objavljivanja o izračunu stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, izloženostima rizicima i sustavu upravljanja rizicima,

– obveznici javnog objavljivanja, – opseg primjene zahtjeva javnog objavljivanja, – kriteriji i učestalost javnog objavljivanja i – rokovi za javno objavljivanje.

(2) Ova se Odluka primjenjuje na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad. Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., izmijenjen je stavak 2. (3) Ova se Odluka na odgovarajući način primjenjuje i na podružnice kreditne institucije iz treće države koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga. (4) U smislu ove Odluke informacije koje su predmet javnog objavljivanja jesu kvalitativne i kvantitativne informacije.

Politika za javno objavljivanje Članak 2.

Kreditna institucija dužna je donijeti interni akt kojim pobliže uređuje:

1) kriterije za ispunjavanje zahtjeva o javnom objavljivanju informacija, uključujući kriterije za utvrđivanje materijalno značajnih informacija i povjerljivih informacija

2) procjenu prikladnosti objavljenih informacija, uključujući provjeru njihove valjanosti i učestalosti objavljivanja te

3) procjenu prikazuju li njezine javno objavljene informacije cjelovit profil rizičnosti kreditne institucije sudionicima na tržištu.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., u cijelosti je izmijenjen članak 2.

2

Definicije Članak 3.

Pojedini pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:

1) Materijalno značajne informacije jesu informacije čije bi izostavljanje ili pogrešno navođenje moglo promijeniti procjenu ili ekonomsku odluku osobe koja se koristi navedenim informacijama za donošenje poslovnih odluka ili utjecati na njih.

2) Povjerljive informacije čine svi podaci, činjenice i okolnosti koje je kreditna institucija saznala na osnovi pružanja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom i informacije koje čine poslovnu tajnu, uključujući podatke čije bi objavljivanje moglo ugroziti konkurentski položaj kreditne institucije ili umanjiti vrijednost ulaganja kreditne institucije.

Obveznici javnog objavljivanja na pojedinačnoj osnovi

Članak 4. Kreditna institucija dužna je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati obveze iz ove Odluke u skladu sa člankom 126. stavkom 4. Zakona o kreditnim institucijama.

Obveznici javnog objavljivanja na konsolidiranoj osnovi

Članak 5. (1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima položaj nadređene kreditne institucije u EU dužna je na konsolidiranoj osnovi ispunjavati obveze iz ove Odluke u skladu sa člankom 127. stavkom 3. Zakona o kreditnim institucijama. (2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je podređena financijskom holdingu koji ima položaj nadređenoga financijskoga holdinga u EU ili mješovitom financijskom holdingu koji ima položaj nadređenoga mješovitog financijskoga holdinga u EU dužna je na konsolidiranoj osnovi ispunjavati obveze iz ove Odluke u skladu sa člankom 127. stavkom 4. Zakona o kreditnim institucijama. Ako je više kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj podređeno istom nadređenom financijskom holdingu u EU ili nadređenom mješovitom financijskom holdingu u EU, obveza javnog objavljivanja informacija odnosi se na onu kreditnu instituciju koja ima najveći bilančni iznos. Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 67/2013., koji je stupio na snagu 13. lipnja 2013., izmijenjen je stavak 2. (3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, Hrvatska narodna banka može od kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je podređena kreditnoj instituciji koja ima položaj nadređene kreditne institucije u EU, financijskom holdingu koji ima položaj nadređenog financijskog holdinga u EU ili mješovitom financijskom holdingu koji ima položaj nadređenoga mješovitog financijskoga holdinga u EU i koja je značajna za bankovni sustav Republike Hrvatske (u nastavku teksta: značajna podređena kreditna institucija) naložiti ispunjavanje obveza iz članka 13. i 14. ove Odluke u skladu sa člankom 127. stavkom 5. Zakona o kreditnim institucijama.

3

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., izmijenjen je stavak 3. Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 67/2013., koji je stupio na snagu 13. lipnja 2013., izmijenjen je stavak 3.

Kriteriji za utvrđivanje značajnosti podređene kreditne institucije

Članak 6.

(1) Kreditna institucija smatrat će se značajnom podređenom kreditnom institucijom: 1) ako ukupan tržišni udio mjeren udjelom aktive kreditne institucije u ukupnoj aktivi

kreditnih institucija Republike Hrvatske iznosi 2% ili više ili 2) ako Hrvatska narodna banka odredi da je pojedina kreditna institucija značajna za

bankovni sustav Republike Hrvatske na temelju tržišnog udjela u pojedinom segmentu poslovanja, vrsti i opsegu usluga koje ta kreditna institucija pruža.

(2) Za potrebe utvrđivanja udjela aktive kreditne institucije u ukupnoj aktivi kreditnih institucija Republike Hrvatske iz stavka 1. točke 1. ovog članka uzima se trogodišnji prosjek prema revidiranim izvještajima sa stanjem na 31. prosinca prethodne godine. (3) Ako Hrvatska narodna banka u skladu sa stavkom 1. točkom 2. ovog članka utvrdi postojanje kreditne institucije značajne za bankovni sustav Republike Hrvatske, o tome će donijeti rješenje. (4) Kreditna institucija dužna je bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o nastupu sljedećih okolnosti:

1) ako prestane biti podređena kreditnoj instituciji koja ima položaj nadređene kreditne institucije u EU,

2) ako prestane biti podređena financijskom holdingu koji ima položaj nadređenog financijskog holdinga u EU,

3) ako prestane biti podređena mješovitom financijskom holdingu koji ima položaj nadređenoga mješovitog financijskoga holdinga u EU,

4) ako ukupan tržišni udio mjeren udjelom aktive kreditne institucije u ukupnoj aktivi kreditnih institucija Republike Hrvatske bude manji od 2% i

5) ako se promijene okolnosti na temelju kojih je Hrvatska narodna banka donijela rješenje iz stavka 3. ovog članka.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 67/2013., koji je stupio na snagu 13. lipnja 2013., iza točke 2. dodana je točka 3., a dosadašnje točke 3. i 4. postale su točke 4. i 5..

4

Izuzeće od objavljivanja za kreditnu instituciju podređenu društvu u trećoj državi Članak 7.

(1) Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je podređena društvu sa sjedištem u trećoj državi, na njezin zahtjev, dopustiti da ne objavljuje u potpunosti ili djelomično informacije propisane ovom Odlukom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) te informacije objavljuje nadređeno društvo kreditne institucije koje ima sjedište u trećoj državi na konsolidiranoj osnovi i

2) informacije iz točke 1. ovog stavka usporedive su s informacijama za potrebe javnog objavljivanja koje su propisane ovom Odlukom.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovog članka kreditna institucija dužna je priložiti presliku javno objavljenih informacija od nadređenog društva sa sjedištem u trećoj državi ili informaciju o tome na kojim su internetskim stranicama te informacije objavljene. (3) Hrvatska narodna banka izdaje kreditnoj instituciji iz stavka 1. ovog članka odobrenje za potpuno ili djelomično izuzeće od objavljivanja informacija propisanih ovom Odlukom. (4) Ako se nakon izdavanja odobrenja iz stavka 3. ovog članka promijene okolnosti na temelju kojih je izdano odobrenje, kreditna institucija dužna je bez odgađanja o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., izmijenjen je stavak 4.

Obuhvat javno objavljenih informacija i izuzimanje informacija iz javnog objavljivanja

Članak 8.

(1) Kreditna institucija obveznica javnog objavljivanja dužna je javno objavljivati sve informacije iz poglavlja II. ove Odluke. (2) Kreditna institucija koja, u skladu s Odlukom o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom pristupa zasnovanog na internim rejting-sustavima (u nastavku teksta: IRB pristup), primjenjuje tehnike smanjenja kreditnog rizika ili primjenjuje napredni pristup za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik dužna je javno objavljivati i informacije iz poglavlja III. ove Odluke. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, kreditna institucija nije dužna objaviti jednu ili više informacija iz poglavlja II. ove Odluke ako informacija nije materijalno značajna. (4) Iznimno od odredbi stavka 1. i 2. ovog članka, kreditna institucija nije dužna objaviti jednu ili više informacija iz poglavlja II. ili III. ove Odluke ako se radi o povjerljivim informacijama. (5) Ako kreditna institucija postupi na način propisan stavkom 4. ovog članka, dužna je javno objaviti činjenicu da informacije nisu objavljene i razlog neobjavljivanja te objaviti općenitije informacije o tom predmetu, osim u slučaju kada se i te informacije smatraju informacijama iz stavka 4. ovog članka.

5

(6) Ako kreditna institucija procijeni da informacije iz poglavlja II. i III. ove Odluke sudionicima na tržištu ne prikazuju cjelovit profil rizičnosti kreditne institucije, kreditna institucija dužna je javno objaviti dodatne potrebne informacije. Iznimno, kreditna institucija nije dužna objaviti dodatne informacije ako informacija nije materijalno značajna ili ako je riječ o povjerljivim informacijama. Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., dodan je stavak 6.

Način objavljivanja i verifikacija informacija Članak 9.

(1) Informacije propisane člankom 11. do 26. ove Odluke kreditna institucija objavljuje na svojim internetskim stranicama. (2) Istovrsna javna objavljivanja koje kreditna institucija izvrši po računovodstvenim pravilima, pravilima burze ili drugim zahtjevima u skladu s važećim propisima smatraju se ispunjavanjem obveza o javnom objavljivanju informacija iz ove Odluke. U navedenim slučajevima kreditna institucija dužna je naznačiti gdje se takve objave nalaze. (3) U svrhu javnog objavljivanja informacija iz stavka 1. ovog članka, unutarnja revizija kreditne institucije dužna je redovito, a najmanje jedanput na godinu, revidirati procese kojima se osigurava pravodobnost, valjanost i točnost javno objavljenih informacija.

Učestalost i rokovi za javno objavljivanje

Članak 10.

(1) Kreditna institucija dužna je najmanje jedanput na godinu javno objaviti informacije propisane ovom Odlukom i to najkasnije u roku od pet mjeseci od isteka poslovne godine na koju se odnose. (2) Osim objave iz stavka 1. ovog članka, kreditna institucija dužna je dodatno objaviti kvantitativne informacije o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima iz članaka 13. i 14. ove Odluke te IRB pristupu i tehnikama smanjenja kreditnog rizika iz članaka 24. i 25. ove Odluke sa stanjem na dan 30. lipnja, i to najkasnije do 30. rujna tekuće godine. Odredbom članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., izmijenjen je stavak 2. (3) Kreditna institucija dužna je najmanje jedanput na godinu procijeniti je li pojedine informacije iz stavka 1. ovog članka potrebno objavljivati češće od rokova propisanih stavkom 1. ovog članka, odnosno najmanje polugodišnje procijeniti je li potrebno pojedine informacije iz stavka 2. ovog članka objavljivati češće od rokova propisanih stavkom 2. ovog članka, uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

1) opseg poslovanja i vrste usluga koje kreditna institucija pruža,

6

2) prisutnost kreditne institucije u drugim državama, 3) uključenost kreditne institucije u druge financijske sektore, 4) sudjelovanje kreditne institucije na međunarodnim financijskim tržištima i 5) sudjelovanje kreditne institucije u sustavima plaćanja, namire i kliringa.

(4) Obveza procjene iz stavka 3. ovog članka osobito se odnosi na objavljivanje kvantitativnih informacija o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima iz članka 13. i 14. ove Odluke kao i na informacije o izloženosti rizicima i o ostalim stavkama podložnima brzoj promjeni.

II. OPĆI ZAHTJEVI JAVNOG OBJAVLJIVANJA

Strategije i politike upravljanja rizicima Članak 11.

Kreditna institucija dužna je objaviti ciljeve i politike upravljanja rizicima za svaku pojedinu kategoriju rizika, uključujući sve rizike navedene u ovoj Odluci. Objavljivanje mora obuhvatiti sljedeće kvalitativne informacije:

1) strategije i politike upravljanja rizicima, 2) strukturu i organizaciju funkcije kontrole rizika, 3) opseg i vrste sustava izvještavanja o rizicima i sustava za mjerenje rizika i 4) način zaštite od rizika i smanjenja rizika te strategije i postupke za praćenje učinkovitosti

zaštite od rizika i smanjenja rizika.

Obuhvat primjene bonitetnih zahtjeva Članak 12.

(1) Kreditna institucija dužna je objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije u vezi s obuhvatom primjene bonitetnih zahtjeva. (2) Kvalitativne informacije u vezi s obuhvatom primjene bonitetnih zahtjeva jesu:

1) naziv (tvrtka) kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je obveznica javnog objavljivanja,

2) prikaz razlika u opsegu i načinu konsolidacije za potrebe supervizije na konsolidiranoj osnovi i sastavljanja financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja s kratkim opisom društava koja: ― su konsolidirana primjenom pune konsolidacije, ― su konsolidirana primjenom proporcionalne konsolidacije, ― su odbitne stavke od jamstvenoga kapitala iz članka 4. stavka 4. Odluke o superviziji

grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi ili ― nisu konsolidirana primjenom pune ili proporcionalne konsolidacije niti su odbitne

stavke od jamstvenoga kapitala i 3) sva postojeća ili predvidiva značajna pravna ili stvarna ograničenja neodgodivog

prijenosa kapitala ili izmirenja obveza između nadređenog društva i njemu podređenih društava.

7

(3) Kvantitativne informacije u vezi s obuhvatom primjene bonitetnih zahtjeva jesu informacije o:

1) nazivu svakog podređenog društva koje je isključeno iz grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj na način iz članka 282. stavka 7. Zakona o kreditnim institucijama, a čiji je jamstveni kapital manji od propisanog minimalnog iznosa jamstvenoga kapitala,

2) iznosu za koji je jamstveni kapital podređenog društva iz točke 1. ovog stavka manji od propisanog minimalnog iznosa jamstvenoga kapitala i

3) zbroju svih iznosa iz točke 2. ovog stavka.

(4) Obveza iz stavka 3. ovog članka odnosi se na društva koja su u skladu s važećim propisima dužna izračunavati jamstveni kapital.

Jamstveni kapital Članak 13.

(1) Kreditna institucija dužna je u skladu s Odlukom o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije u vezi s iznosom jamstvenoga kapitala. Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., izmijenjen je stavak 1. (2) Kvalitativne informacije u vezi s iznosom jamstvenoga kapitala jesu informacije o sažetku glavnih karakteristika svih stavki koje se uključuju u izračun jamstvenoga kapitala i njihovih sastavnih dijelova. (3) Kvantitativne informacije u vezi s iznosom jamstvenoga kapitala jesu:

1) iznos osnovnoga kapitala, uz zasebno objavljivanje svih stavki koje se uključuju u osnovni kapital i stavki koje umanjuju osnovni kapital iz Poglavlja II. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija,

2) iznos dopunskoga kapitala I iz Poglavlja III. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija,

3) iznos odbitnih stavki iz Poglavlja VI. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija, uz zasebno objavljivanje negativnog iznosa razlike između ispravaka vrijednosti i rezerviranja te očekivanog gubitka kao i iznosa očekivanog gubitka po vlasničkim ulaganjima iz članka 27. stavka 1. točke 6. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija ako kreditna institucija izračunava iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa i

4) iznos jamstvenoga kapitala nakon umanjenja za odbitne stavke i primjene ograničenja pri izračunu jamstvenoga kapitala iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., izmijenjen je stavak 3. U stavku 3. briše se točka 3., a točke 4. i 5. postaju točke 3. i 4.

8

Kapitalni zahtjevi i procjenjivanje adekvatnosti internoga kapitala Članak 14.

(1) Kreditna institucija dužna je, u vezi s postupkom procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala i ispunjavanjem odredbi o izračunu kapitalnih zahtjeva, objaviti kvalitativne informacije u skladu s Odlukom o postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije i kvantitativne informacije u skladu s Odlukom o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (2) Kvalitativna informacija iz stavka 1. ovog članka je sažetak postupka procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala. (3) Kvantitativne informacije iz stavka 1. ovog članka jesu:

1) za kreditnu instituciju koja izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom standardiziranog pristupa – 12% iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom za svaku od kategorija izloženosti iz članka 11. stavka 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija,

2) za kreditnu instituciju koja izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa – 12% iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom za svaku od kategorija izloženosti iz članka 170. stavka 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija,

3) iznosi kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike te za rizik namire i rizik druge ugovorne strane izračunatih u skladu s dijelom 6. Glave II. i Glavom III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, i to: kapitalni zahtjevi za rizik namire/isporuke i kapitalni zahtjevi za rizik druge ugovorne strane, kapitalni zahtjevi za pozicijske rizike, kapitalni zahtjevi za prekoračenje dopuštenih izloženosti, valutni rizik i robni rizik, zasebno objavljeni za svaku od navedenih vrsta rizika i

4) iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik izračunatog u skladu s Glavom IV. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, zasebno objavljenog s obzirom na primijenjene pristupe, i to: jednostavni pristup, standardizirani pristup ili napredni pristup.

(4) Za kategoriju izloženosti prema stanovništvu, zahtjev iz stavka 3. točke 2. ovog članka primjenjuje se na svaku od potkategorija izloženosti iz članka 172. stavka 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (5) Za kategoriju izloženosti po vlasničkim ulaganjima, zahtjev iz stavka 3. točke 2. ovog članka primjenjuje se na:

1) svaki od pristupa iz dijela 3.7.3. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija,

2) izloženosti po vlasničkim ulaganjima koja ne kotiraju na burzi, a u dostatno su diversificiranim portfeljima, izloženosti po vlasničkim ulaganjima koja kotiraju na burzi i ostale izloženosti po vlasničkim ulaganjima i

3) izloženosti po vlasničkim ulaganjima koje su trajno izuzete iz izračuna kapitalnih zahtjeva primjenom IRB pristupa na način iz članka 180. stavka 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, odnosno za koje kreditna institucija izračunava kapitalne zahtjeve primjenom standardiziranog pristupa.

9

(6) Kapitalni zahtjev za specifični kamatni rizik sekuritizacijskih pozicija iz stavka 3. točke 3. ovog članka kreditna institucija dužna je zasebno objaviti. Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., dodan je stavak 6.

Rizik druge ugovorne strane Članak 15.

(1) Kreditna institucija dužna je objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije o izloženosti riziku druge ugovorne strane iz dijela 6.2. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (2) Kvalitativne informacije o izloženosti riziku druge ugovorne strane jesu:

1) opis metodologije korištene za interno raspoređivanje kapitala i dodjeljivanje kreditnih limita izloženostima riziku druge ugovorne strane,

2) politike za upravljanje instrumentima osiguranja te prilagodbu izloženosti zbog rizika druge ugovorne strane,

3) politike koje se odnose na izloženost općem i specifičnom korelacijskom riziku i 4) utjecaj pada kreditnog rejtinga kreditne institucije na iznos instrumenta osiguranja zbog

kojeg bi trebala povećati iznos postojećeg instrumenta osiguranja. (3) Kvantitativne informacije o izloženosti riziku druge ugovorne strane jesu:

1) bruto pozitivna fer vrijednost ugovora, pozitivni učinci netiranja, netirane tekuće izloženosti riziku druge ugovorne strane, iznosi instrumenata osiguranja koje drži kreditna institucija i neto izloženost riziku druge ugovorne strane proizašla iz izvedenih financijskih instrumenata. Bruto pozitivna fer vrijednost ugovora zbroj je fer vrijednosti svih ugovora na temelju kojih je kreditna institucija izložena prema drugoj ugovornoj strani, osim učinka zaključenih ugovora o netiranju odnosno maksimalni iznos gubitka kreditne institucije koji bi mogao nastati u slučaju neizvršavanja obveza svih drugih ugovornih strana i to pod uvjetom da ne postoji mogućnost netiranja ugovora i da kreditna institucija nije primila nikakav instrument osiguranja od druge ugovorne strane. Neto izloženost riziku druge ugovorne strane proizašla iz izvedenih financijskih instrumenata izloženost je na osnovi transakcija koje se odnose na izvedene financijske instrumente nakon uzimanja u obzir pozitivnih učinaka zaključenih ugovora o netiranju i ugovora o instrumentu osiguranja,

2) iznosi izloženosti riziku druge ugovorne strane u skladu s metodama iz dijela 6.2.2. do 6.2.5. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, neovisno o primijenjenoj metodi,

3) zamišljena vrijednost kreditnih izvedenica koje se koriste kao instrument zaštite i podjela tekuće izloženosti riziku druge ugovorne strane prema vrstama izloženosti riziku druge ugovorne strane i

4) zamišljena vrijednost kreditnih izvedenica, podijeljenih prema korištenju (za vlastiti kreditni portfelj ili za aktivnosti posredovanja), uključujući daljnju razradu u okviru pojedine vrste kreditnih izvedenica s obzirom na to je li kreditna institucija primatelj ili pružatelj kreditne zaštite.

10

Kreditni rizik i razrjeđivački rizik Članak 16.

(1) Kreditna institucija dužna je objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije u vezi s izloženošću kreditnom riziku i razrjeđivačkom riziku u skladu s Glavom II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Odredbom članka 9. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., izmijenjen je stavak 1. (2) Kvalitativne informacije u vezi s izloženošću kreditnom riziku i razrjeđivačkom riziku jesu:

1) definicije dospjelih nenaplaćenih potraživanja i izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti i

2) opis donesenih procedura i metoda za utvrđivanje ispravaka vrijednosti i rezerviranja. (3) Kvantitativne informacije u vezi s izloženošću kreditnom riziku i razrjeđivačkom riziku jesu:

1) ukupan iznos izloženosti, nakon uzimanja u obzir ugovora o netiranju i ne uključujući učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika na iznos izloženosti te prosječan iznos izloženosti tijekom izvještajnog razdoblja razvrstani prema različitim kategorijama izloženosti,

2) geografska podjela izloženosti razvrstanih u značajna područja s obzirom na materijalno značajne kategorije izloženosti i, ako je potrebno, detaljnije razrađenih,

3) podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti ili vrsti druge ugovorne strane, razvrstanih prema kategorijama izloženosti i, ako je potrebno, detaljnije razrađenih,

4) podjela svih izloženosti prema preostalom dospijeću, razvrstanih prema kategorijama izloženosti i, ako je potrebno, detaljnije razrađenih,

5) za sve vrste djelatnosti koje kreditna institucija odredi kao materijalno značajne ili za sve vrste druge ugovorne strane koje kreditna institucija odredi kao materijalno značajne, i to sljedeći iznosi: ― izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti i dospjela

nenaplaćena potraživanja odvojeno iskazani, ― iznos ispravaka vrijednosti i rezerviranja i ― troškovi ispravaka vrijednosti i rezerviranja tijekom izvještajnog razdoblja određenog

ovom Odlukom, 6) iznosi izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti i dospjelih

nenaplaćenih potraživanja iskazani odvojeno i razvrstani prema značajnim geografskim područjima uključujući, ako je primjenjivo, iznose ispravaka vrijednosti i rezerviranja za svako geografsko područje i

7) odvojeno prikazane promjene u ispravcima vrijednosti i rezerviranjima za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti koje obuhvaćaju: ― vrste ispravaka vrijednosti i rezerviranja, ― početna stanja ispravaka vrijednosti i rezerviranja, ― povećanje ispravaka vrijednosti i rezerviranja tijekom izvještajnog razdoblja, ― ostala usklađenja, uključujući ona koja su posljedica tečajnih razlika, poslovnih

kombinacija, stjecanja ili prodaje podređenih društava i prijenosa između različitih vrsta rezerviranja,

11

― smanjenje ispravaka vrijednosti, ukinute rezerviranja, naplatu plasmana otpisanih u proteklim godinama i otpise na teret ispravaka vrijednosti tijekom izvještajnog razdoblja i

― završna stanja ispravaka vrijednosti i rezerviranja.

(4) Ispravke vrijednosti i naplatu plasmana otpisanih u proteklim godinama iz stavka 3. točke 7. ovog članka kreditna institucija dužna je odvojeno objaviti.

Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika Članak 17.

(1) Kreditna institucija koja izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom standardiziranog pristupa dužna je za kategorije izloženosti navedene u članku 11. stavku 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije. (2) Kvalitativne informacije u vezi sa standardiziranim pristupom mjerenju kreditnog rizika jesu:

1) imena priznatih vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika (u nastavku teksta: priznata VIPKR) ili agencija za kreditiranje izvoza (u nastavku teksta: AKI) čije kreditne rejtinge ili kreditne procjene kreditna institucija koristi i razloge za moguće promjene u izboru VIPKR ili AKI,

2) kategorije izloženosti za koje se koriste pojedine priznate VIPKR ili AKI, 3) opis postupka korištenog za pridruživanje kreditnog rejtinga izdavatelja i izdanja

pojedinim stavkama u knjizi banke i 4) raspoređivanje kreditnih rejtinga svih priznatih VIPKR ili kreditnih procjena AKI u

stupnjeve kreditne kvalitete koji su propisani dijelom 2.2. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Pri tome se ova informacija ne mora objaviti ako se raspoređivanje kreditnih rejtinga svih priznatih VIPKR provodi u skladu s Popisom priznatih VIPKR iz članka 31. stavka 3. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

(3) Kvantitativne informacije u vezi sa standardiziranim pristupom mjerenju kreditnog rizika jesu informacije o iznosima izloženosti prije i nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika koji su raspoređeni u svaki od stupnjeva kreditne kvalitete propisanih u dijelu 2.2. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija kao i one izloženosti koje čine odbitnu stavku od jamstvenoga kapitala u skladu s Odlukom o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija i ne uključuju se u izračun iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom na način iz članka 12. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Specijalizirano financiranje i korištenje jednostavnog pristupa ponderiranja za vlasnička ulaganja Članak 18.

Kreditna institucija koja izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa za izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja kod kojih ne može dokazati da njene procjene vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza ispunjavaju minimalne zahtjeve iz dijela 3. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija ili koja primjenjuje jednostavan pristup ponderiranja za izloženosti po vlasničkim ulaganjima na

12

način iz dijela 3.7.3.1. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija dužna je objaviti sljedeće kvantitativne informacije:

1) iznose izloženosti pridružene svakoj kategoriji u skladu s tablicom 8. iz članka 302. stavka 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija ili

2) iznose izloženosti pridružene ponderima rizika iz članka 310. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Primjena internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike Članak 19.

(1) Kreditna institucija koja izračunava kapitalne zahtjeve za tržišne rizike primjenom internih modela na način iz dijela 6.3.3. i dijela 7. Glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija dužna je objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije. (2) Kvalitativne informacije u vezi s primjenom internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike jesu:

1) za svaki portfelj: – postavke korištenih internih modela – za kapitalne zahtjeve iz članka 578. stavaka 6. i 23. Odluke o adekvatnosti

jamstvenoga kapitala kreditnih institucija zasebno, korištene metodologije i rizici izmjereni primjenom internog modela, uključujući opis pristupa koji je kreditna institucija primijenila za utvrđivanje razdoblja likvidnosti, metodologije koje je kreditna institucija primjenjivala za postizanje procjene kapitala koja je u skladu sa zahtijevanim standardom stabilnosti te pristupi koji su primijenjeni u vrednovanju internog modela

– opis testiranja otpornosti na stres primijenjenog na portfelj i – opis programa retroaktivnog testiranja i procesa provjere točnosti i dosljednosti

internih modela i procesa modeliranja 2) opseg primjene internog modela za koji je prethodno odobrenje dala Hrvatska narodna

banka i 3) opis metoda vrednovanja pozicija u knjizi trgovanja u skladu sa zahtjevima iz dijela 2.3.

Glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (3) Kvantitativne informacije u vezi s primjenom internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike jesu:

1) najviši, najniži i srednji iznos tijekom izvještajnog razdoblja te stanje na kraju izvještajnog razdoblja za: – dnevnu rizičnost vrijednosti (engl. value at risk, VaR) – rizičnost vrijednosti za stres (engl. stressed value at risk, VaR) te – kapitalne zahtjeve u skladu s člankom 578. stavcima 6. i 23. Odluke o

adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija zasebno 2) iznos kapitalnog zahtjeva u skladu s člankom 578. stavcima 6. i 23. Odluke o

adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija zasebno, zajedno s ponderiranim prosječnim razdobljem likvidnosti za svaki obuhvaćeni portfelj i

3) za svaki radni dan usporedba iznosa dnevne rizičnosti vrijednosti na kraju dana s promjenama vrijednosti portfelja do kraja sljedećega radnog dana te, na osnovi programa retroaktivnog testiranja, analiza svih znatnijih prekoračenja tijekom izvještajnog razdoblja.

13

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 2/2010., stupila na snagu 31. ožujka 2010. dodane su točke 4. i 5. Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., u cijelosti je izmijenjen članak 19.

Operativni rizik Članak 20.

(1) Kreditna institucija dužna je objaviti sljedeće kvalitativne informacije o operativnom riziku:

1) odabir pristupa te način i opseg primjene pojedinog pristupa za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik i

2) ako primjenjuje napredni pristup iz dijela 4. Glave IV. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, opis korištenih postupaka za mjerenje operativnog rizika, uključujući razradu relevantnih internih i eksternih činitelja koji se odnose na sustav upravljanja i mjerenja operativnim rizikom.

(2) Ako kreditna institucija istodobno primjenjuje više pristupa, objavljuje se opseg i pokrivenost različitih primijenjenih pristupa.

Izloženosti po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke Članak 21.

(1) Kreditna institucija dužna je objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije o izloženostima po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke u skladu s Glavom II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Odredbom članka 11. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., izmijenjen je stavak 1. (2) Kvalitativne informacije o izloženostima po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke jesu:

1) podjela izloženosti s obzirom na namjeru ulaganja, uključujući namjeru ostvarivanja kapitalne dobiti i strateške razloge i

2) pregled korištenih računovodstvenih postupaka i metoda vrednovanja, uključujući osnovne pretpostavke i postupke koji utječu na vrednovanje te svaku značajnu promjenu u tim postupcima.

(3) Kvantitativne informacije o izloženostima po vlasničkim ulaganjima u knjizi banke jesu:

1) bilančni iznos, fer vrijednost i, za ona vlasnička ulaganja koja kotiraju na burzi, usporedba s tržišnom cijenom kada se znatnije razlikuje od fer vrijednosti,

14

2) vrste, oblik i iznosi izloženosti po vlasničkim ulaganjima koja ne kotiraju na burzi, a u dostatno su diversificiranim portfeljima, vlasničkim ulaganjima koja kotiraju na burzi i svim ostalim izloženostima po vlasničkim ulaganjima,

3) kumulativni realizirani dobici/gubici od prodaje ili prestanka držanja dionica ili udjela do kojeg je došlo na neki drugi način tijekom izvještajnog razdoblja i

4) ukupni nerealizirani dobici/gubici i iznosi gubitaka uključeni u izračun osnovnog ili dopunskoga kapitala.

Izloženost kamatnom riziku u knjizi banke Članak 22.

Kreditna institucija dužna je objaviti sljedeće informacije o izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke u skladu s Odlukom o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke:

1) kvalitativne informacije o prirodi (izvorima) kamatnog rizika i ključne pretpostavke korištene za mjerenje izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke (uključujući pretpostavke vezane uz prijevremeni povrat kredita i kretanje depozita bez ugovorenog roka dospijeća) te učestalost mjerenja izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke i

2) kvantitativne informacije o promjenama ekonomske vrijednosti, dobiti ili druge relevantne mjere kojima se koriste uprava i radnici ili tijela kreditne institucije zaduženi za mjerenje, praćenje i upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke, a koje su nastale pomakom (pozitivnim ili negativnim) kamatnih stopa u skladu s korištenim metodama za izračun kamatnog rizika, po valutama.

Odredbom članka 12. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., izmijenjena uvodna rečenica.

Sekuritizacija Članak 23.

(1) Kreditna institucija koja izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom u skladu s dijelom 5. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija dužna je objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije u vezi sa sekuritizacijom. (2) Kreditna institucija dužna je informacije u vezi sa sekuritizacijom objaviti zasebno za knjigu trgovanja i knjigu banke, ako je takva podjela relevantna. (3) Kvalitativne informacije u vezi sa sekuritizacijom jesu:

1) opis ciljeva zbog kojih je kreditna institucija provodila sekuritizaciju 2) priroda drugih rizika, uključujući rizik likvidnosti povezan sa sekuritiziranom

imovinom 3) vrste rizika, u smislu nadređenosti odnosnih sekuritizacijskih pozicija te u smislu

odnosne imovine tih sekuritizacijskih pozicija preuzetih i zadržanih obavljanjem resekuritizacijske aktivnosti

4) različite uloge koje je kreditna institucija imala u sekuritizacijskom procesu

15

5) naznaka opsega sudjelovanja kreditne institucije u svakoj od uloga koje je imala u sekuritizacijskom procesu

6) opis uspostavljenih procesa za praćenje promjena u kreditnom i tržišnom riziku sekuritizacijskih izloženosti, uključujući i način na koji kretanje odnosne imovine utječe na sekuritizacijske izloženosti te opis kako se ti procesi razlikuju za resekuritizacijske izloženosti

7) opis politike kreditne institucije koja uređuje upotrebu zaštite od rizika i nematerijalne kreditne zaštite za umanjenje rizika zadržanih sekuritizacijskih i resekuritizacijskih izloženosti, uključujući utvrđivanje materijalno značajnih drugih ugovornih strana u zaštiti od rizika prema određenoj vrsti izloženosti riziku

8) pristupi koje kreditna institucija primjenjuje za potrebe izračuna iznosa izloženosti ponderiranoga rizikom koji se odnose na sekuritizacijske aktivnosti, uključujući vrste sekuritizacijskih izloženosti za koje se svaki pristup upotrebljava

9) vrste sekuritizacijskih subjekata za posebnu namjenu (u nastavku teksta: SSPN) kojima se kreditna institucija, kao sponzor, koristi za sekuritizaciju izloženosti trećih strana, uključujući naznake ima li, u kojem obliku i u kojem opsegu kreditna institucija izloženosti prema tim SSPN-ovima, zasebno za bilančne i izvanbilančne izloženosti, kao i popis subjekata kojima upravlja ili koje savjetuje kreditna institucija te koji ulažu ili u sekuritizacijske pozicije koje je kreditna institucija sekuritizirala ili u SSPN-ove kojima je kreditna institucija sponzor

10) sažetak računovodstvenih politika kojima se kreditna institucija koristi za sekuritizacijske aktivnosti uključujući sljedeće:

– tretiraju li se transakcije kao prodaja ili financiranje – priznavanje dobiti od prodaje – metode, ključne pretpostavke i ulazne podatke za vrednovanje

sekuritizacijskih pozicija kao i promjene u odnosu na prethodno razdoblje – tretman sintetske sekuritizacije ako nije pokrivena drugim računovodstvenim

politikama – način vrednovanja imovine koja će se sekuritizirati i naznaka evidentira li se

ta imovina u knjizi banke ili u knjizi trgovanja kreditne institucije te – politike za priznavanje obveza u bilanci za ugovorne odredbe u skladu s

kojima bi kreditna institucija bila dužna pružiti financijsku potporu za sekuritiziranu imovinu

11) nazivi VIPKR kojima se kreditna institucija koristila za sekuritizaciju i vrste izloženosti za koje je korišten pojedinačni VIPKR

12) ako je primjenjivo, opis pristupa interne procjene za pozicije u programima ABCP definiranog u dijelu 5.5.3. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija uključujući:

– strukturu procesa interne procjene i odnos između interne procjene i vanjskih rejtinga

– korištenje interne procjene, osim za potrebe alokacije kapitala – kontrolne mehanizme za proces interne procjene, uključujući opis neovisnosti,

odgovornosti te preispitivanja procesa interne procjene – vrste izloženosti na koje se primjenjuje proces interne procjene te – faktore stresa koji se koriste za utvrđivanje razine kreditnog poboljšanja, prema

vrsti izloženosti 13) pojašnjenje znatnih promjena kvantitativnih informacija iz stavka 4. ovog članka od

posljednjega izvještajnog razdoblja.

16

(4) Kvantitativne informacije u vezi sa sekuritizacijom jesu: 1) zasebno za knjigu trgovanja i knjigu banke, sljedeće informacije razvrstane prema

vrstama izloženosti: – ukupan preostali iznos izloženosti koji je kreditna institucija sekuritizirala,

zasebno za tradicionalnu i sintetsku sekuritizaciju te sekuritizaciju s obzirom na koju kreditna institucija djeluje samo kao sponzor

– ukupan iznos bilančnih sekuritizacijskih pozicija, zadržanih ili kupljenih, te izvanbilančnih sekuritizacijskih izloženosti

– ukupan iznos imovine koja će se sekuritizirati – za sekuritizirane izloženosti koje podliježu odredbi o prijevremenoj isplati:

ukupan iznos iskorištenih izloženosti, koje se pripisuju zasebno udjelu inicijatora odnosno udjelu ulagača; ukupan iznos kapitalnih zahtjeva kreditne institucije na osnovi udjela inicijatora; ukupan iznos kapitalnih zahtjeva kreditne institucije na osnovi udjela ulagača u iskorištenim iznosima i neiskorištenim kreditnim linijama

– iznos sekuritizacijskih pozicija koje čine odbitnu stavku pri izračunu jamstvenoga kapitala ili na koje se primjenjuje ponder rizika 1250%

– sažeti prikaz sekuritizacijskih aktivnosti u tekućem izvještajnom razdoblju, uključujući iznos sekuritiziranih izloženosti te iznos priznate dobiti ili gubitka od prodaje

2) zasebno za knjigu trgovanja i knjigu banke: – ukupan iznos zadržanih ili kupljenih sekuritizacijskih pozicija te povezanih

kapitalnih zahtjeva, raščlanjen na sekuritizacijske i resekuritizacijske izloženosti, te nadalje raščlanjen na prikladan broj razreda primijenjenih pondera rizika ili kapitalnih zahtjeva, za svaki od pristupa primijenjenih za izračun kapitalnih zahtjeva

– ukupan iznos zadržanih ili kupljenih resekuritizacijskih izloženosti, raščlanjen s obzirom na izloženost prije i nakon zaštite od rizika ili osiguranja te izloženost prema pružatelju nematerijalne kreditne zaštite, raščlanjen s obzirom na kategorije kreditne sposobnosti pružatelja nematerijalne kreditne zaštite ili naziv pružatelja nematerijalne kreditne zaštite

3) za knjigu banke i u vezi s izloženostima koje je sekuritizirala kreditna institucija: – iznos sekuritizirane imovine kod koje je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti

ili koja je dospjela nenaplaćena, razvrstan prema vrstama izloženosti te – iznos gubitaka koje je kreditna institucija priznala u tekućem izvještajnom

razdoblju, razvrstan prema vrstama izloženosti 4) za knjigu trgovanja, ukupan preostali iznos izloženosti koji je sekuritizirala kreditna

institucija i koji podliježe izračunu kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike, podijeljen prema vrsti sekuritizacije (tradicionalnoj ili sintetskoj) i prema vrstama izloženosti.

Odredbom članka 13. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., u cijelosti je izmijenjen članak 23.

17

Primici radnika1 Članak 23.a

(1) Kreditna institucija dužna je objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije u vezi s politikom primitaka i provođenjem politike primitaka kreditne institucije za one kategorije radnika čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije. (2) Kvalitativne informacije u vezi s politikom primitaka i provođenjem politike primitaka jesu:

1) informacije o načinu donošenja odluka pri razvoju i donošenju politike primitaka, uključujući: – informacije o sastavu i zadacima pojedinih tijela uključenih u razvoj politike

primitaka, uključujući, ako je primjenjivo, odbor za primitke i vanjske konzultante,

– informacije o ulozi relevantnih zainteresiranih strana (primjerice dioničara, radnika, investitora ili javnosti) pri razvoju politike primitaka,

– ako je primjenjivo, opis načina na koji su pri donošenju grupne politike primitaka u obzir uzete specifičnosti pojedinih podređenih društava i pripadajućih radnika,

2) glavne značajke politike primitaka i provođenja politike primitaka, uključujući: – ciljeve politike primitaka, – opis kategorija radnika čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajan

utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije i opis kriterija koji se upotrebljavaju za određivanje tih radnika,

– informacije o načinu povezivanja primitaka i uspješnosti, – informacije o kriterijima koji se primjenjuju za mjerenje uspješnosti i prilagodbu

primitaka rizicima te obrazloženje primjene tih kriterija, po pojedinim kategorijama radnika,

– opis i obrazloženje primjene odgode primitaka, zadržavanja primitaka te kriterija za prijenos prava iz instrumenata, po pojedinim kategorijama radnika,

– opis načina na koji kreditna institucija osigurava da primici radnika koji su uključeni u kontrolne funkcije ne ovise o uspješnosti poslovnih područja koja kontroliraju,

3) opis, kriterije i obrazloženje bilo kojeg oblika varijabilnih primitaka koji kreditna institucija upotrebljava (primjerice gotovina, dionice, drugi financijski instrumenti ili dugoročni planovi nagrađivanja), uključujući i negotovinske pogodnosti, po pojedinim kategorijama radnika i

4) opis načina na koji se pri mjerenju uspješnosti i utvrđivanju varijabilnih primitaka u obzir uzimaju rizici kojima je kreditna institucija izložena ili kojima bi mogla biti izložena, po pojedinim kategorijama radnika.

(3) Kvantitativne informacije u vezi s politikom primitaka i provođenjem politike primitaka jesu:

1) agregirane kvantitativne informacije o primicima, raščlanjene po poslovnim područjima i

2) agregirane kvantitativne informacije o primicima, raščlanjene na zbirnu kategoriju članova uprave i višeg rukovodstva te zbirnu kategoriju ostalih radnika čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije, što obuhvaća sljedeće:

1 Stupa na snagu 31. prosinca 2013.

18

– iznos primitaka za poslovnu godinu, podijeljen na fiksne i varijabilne primitke te broj radnika kojima se ti primici dodjeljuju,

– iznos i oblike varijabilnih primitaka za poslovnu godinu, podijeljen na gotovinu, dionice, financijske instrumente povezane s dionicama, i ostale vrste primitaka,

– stanje odgođenih primitaka, podijeljeno na dio primitaka za koje je pravo iz primitaka preneseno radniku u poslovnoj godini i dio primitaka za koje pravo iz primitaka još nije preneseno,

– iznos odgođenih primitaka, raščlanjen na primitke koji su utvrđeni tijekom poslovne godine, primitke koji su isplaćeni tijekom poslovne godine i primitke koji su u poslovnoj godini smanjeni na osnovi usklađivanja primitaka s uspješnosti,

– iznos varijabilnih primitaka isplaćenih pri zapošljavanju novih radnika tijekom poslovne godine te broj radnika kojima su takvi primici dodijeljeni i

– iznos otpremnina utvrđenih tijekom poslovne godine, broj radnika kojima su otpremnine utvrđene i najviši utvrđeni iznos otpremnine jednog radnika.

(4) Kreditna institucija koja je značajna, u smislu članka 4. Odluke o primicima radnika, dužna je javno objaviti kvantitativne informacije iz stavka 3. točke 2. ovog članka raščlanjene na kategoriju članova uprave, kategoriju višeg rukovodstva te zbirnu kategoriju ostalih radnika čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije. (5) Kreditna institucija dužna je zahtjeve opisane u stavcima od 1. do 4. ovog članka ispuniti na način i u opsegu koji je primjeren veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova kreditne institucije. Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 67/2013., koji stupa na snagu 31. prosinca 2013., dodan je članak 23.a.

III. KVALIFICIRAJUĆI ZAHTJEVI ZA KORIŠTENJE ODREÐENIH PRISTUPA I TEHNIKA

IRB pristup Članak 24.

(1) Kreditna institucija koja izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa dužna je u skladu s Glavom II. poglavljem 3. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija javno objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije. Odredbom članka 14. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., izmijenjen je stavak 1. (2) Kvalitativne informacije u vezi s primjenom IRB pristupa jesu:

19

1) izrijek odobrenja Hrvatske narodne banke za korištenje IRB pristupa odnosno odobrenje za postupno uvođenje IRB pristupa,

2) objašnjenje i pregled: ― strukture internih rejting-sustava kreditne institucije i odnosa između tih rejtinga i

vanjskih (kreditnih) rejtinga, ― korištenja internih procjena u druge svrhe osim za izračun iznosa izloženosti

ponderiranoga kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa, ― procesa upravljanja i priznavanja tehnika smanjenja kreditnog rizika i ― kontrolnih mehanizama vezanih uz funkcioniranje i validaciju rejting-sustava,

uključujući opis neovisnosti i nadležnosti pojedinih osoba u procesu validacije, 3) opis procesa dodjele internih rejtinga, zasebno za sljedeće kategorije izloženosti:

― središnje države i središnje banke, ― institucije, ― trgovačka društva (uključujući mala i srednja društva, specijalizirano financiranje i

izloženosti s osnove otkupljenih potraživanja), ― stanovništvo, za svaku od potkategorija izloženosti iz članka 172. stavka 2. Odluke o

adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija i ― vlasnička ulaganja.

(3) Opis procesa dodjele internih rejtinga iz stavka 2. točke 3. ovog članka uključuje vrste izloženosti uključene u pojedinu kategoriju izloženosti, definicije, metode i podatke za procjenu i validaciju vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (u nastavku teksta: PD) i, ako je primjenjivo, gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (u nastavku teksta: LGD) i konverzijskih faktora, uključujući pretpostavke korištene u procjeni tih parametara i opise materijalno značajnih odstupanja od definicija statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane (u nastavku teksta: status neispunjavanja obveza) danih u dijelu 3.5.2.2.1. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija te segmente na koje takva odstupanja utječu.

(4) Kvantitativne informacije u vezi s primjenom IRB pristupa jesu:

1) iznosi izloženosti za svaku od kategorija izloženosti navedenih u članku 170. stavku 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ako se kreditna institucija koristi vlastitim procjenama LGD-a ili konverzijskih faktora za izračun iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom (u daljnjem tekstu: AIRB pristup), iznosi izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama, institucijama i trgovačkim društvima bit će objavljene odvojeno od iznosa izloženosti za koje se kreditna institucija ne koristi takvim procjenama,

2) za svaku od kategorija izloženosti i za dovoljan broj rejting-kategorija dužnika (uključujući rejting-kategorije za dužnike u statusu neispunjavanja obveza) iz kategorija izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama, institucijama, trgovačkim društvima i vlasničkim ulaganjima, koje omogućuju smislenu diferencijaciju kreditnog rizika: ― ukupni iznosi izloženosti (zbroj bilančnih izloženosti i neiskorištenih izvanbilančnih

obveza za kategorije izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama, institucijama i trgovačkim društvima, a za vlasnička ulaganja preostali iznos izloženosti),

― prosječan LGD ponderiran iznosom izloženosti izražen u postotku za kreditnu instituciju koja se koristi vlastitim procjenama LGD-a (AIRB pristup) za izračun iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom,

20

― prosječan ponder rizika ponderiran iznosom izloženosti i ― iznos neiskorištenih izvanbilančnih obveza i prosječnih iskorištenih iznosa

ponderiranih izloženošću za svaku kategoriju izloženosti za kreditnu instituciju koja se koristi vlastitim procjenama konverzijskih faktora (AIRB pristup) za izračun iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom,

3) za kategoriju izloženosti prema stanovništvu, i to po svakoj od potkategorija izloženosti iz članka 172. stavka 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, kreditna institucija dužna je javno objaviti informacije iz točke 2. ovog stavka (ako je primjenjivo, po pojedinim skupovima izloženosti) ili analizu izloženosti (bilančne izloženosti i iznose izloženosti po neiskorištenim izvanbilančnim obvezama) prema dovoljnom broju kategorija očekivanog gubitka koje omogućuju smislenu diferencijaciju kreditnog rizika (ako je primjenjivo, po pojedinim skupovima izloženosti),

4) ispravci vrijednosti i rezerviranja u izvještajnom razdoblju za svaku kategoriju izloženosti (za stanovništvo po svakoj od potkategorija izloženosti iz članka 172. stavka 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija) i usporedba s prethodnim razdobljem,

5) opis faktora koji su utjecali na ostvarene gubitke u prethodnom razdoblju (primjerice, je li kreditna institucija ostvarila iznadprosječne stope statusa neispunjavanja obveza ili iznadprosječne LGD-e i konverzijske faktore) i

6) procjene gubitaka kreditne institucije u usporedbi s ostvarenim gubicima koje pokrivaju dovoljno dugo vremensko razdoblje, pri čemu su minimalno uključene informacije o procijenjenim gubicima u usporedbi s ostvarenim gubicima u svakoj kategoriji izloženosti (za stanovništvo po svakoj od potkategorija izloženosti iz članka 172. stavka 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija) kroz dovoljno dugo vremensko razdoblje da bi se omogućila smislena procjena uspješnosti procesa interne dodjele rejtinga za svaku kategoriju izloženosti (za stanovništvo po svakoj od potkategorija izloženosti iz članka 172. stavka 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija). U slučajevima kada je to moguće, kreditna institucija dužna je ove informacije detaljnije raščlaniti kako bi pružila analizu PD-a i, za kreditnu instituciju koja se koristi vlastitim procjenama LGD-a i/ili konverzijskih faktora (AIRB pristup), analizu ostvarenih LGD-a i konverzijskih faktora u usporedbi s procijenjenim PD-ima, LGD-ima i/ili konverzijskim faktorima iz točke 2. i 3. ovog stavka.

Tehnike smanjenja kreditnog rizika Članak 25.

(1) Kreditna institucija koja primjenjuje tehnike smanjenja kreditnog rizika dužna je u skladu s Glavom II. poglavljem 4. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija javno objaviti kvalitativne i kvantitativne informacije u vezi s primjenom tehnika smanjenja kreditnog rizika. Odredbom članka 15. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., koja stupa na snagu 30. lipnja 2012., izmijenjen je stavak 1. (2) Kvalitativne informacije u vezi s primjenom tehnika smanjenja kreditnog rizika jesu:

1) politike i procesi za bilančno i izvanbilančno netiranje te obuhvat primjene bilančnog i izvanbilančnog netiranja,

21

2) politike i procesi za vrednovanje i upravljanje kolateralima, 3) opis osnovnih vrsta kolaterala kojima se koristi kreditna institucija, 4) glavni davatelji garancija/jamstava ili kontragarancija i pružatelji nematerijalne kreditne

zaštite u obliku kreditnih izvedenica te njihove kreditne sposobnosti i 5) informacije o koncentracijama tržišnih ili kreditnih rizika u okviru primijenjenih tehnika

smanjenja kreditnog rizika. (3) Kvantitativne informacije u vezi s primjenom tehnika smanjenja kreditnog rizika jesu:

1) za kreditnu instituciju koja izračunava iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom standardiziranog pristupa ili IRB pristupa bez korištenja vlastitih procjena LGD-a ili konverzijskih faktora, i to zasebno za svaku kategoriju izloženosti – ukupan iznos izloženosti (gdje je primjenjivo, nakon bilančnog ili izvanbilančnog netiranja) koji je pokriven priznatim financijskim kolateralom i ostalim priznatim vrstama materijalne kreditne zaštite (materijalnom kreditnom zaštitom), nakon primjene korektivnih faktora i

2) za kreditne institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom standardiziranog pristupa ili IRB pristupa, i to zasebno za svaku kategoriju izloženosti – ukupan iznos izloženosti (gdje je primjenjivo, nakon bilančnog ili izvanbilančnog netiranja) koji je pokriven garancijama/jamstvima, kontragarancijama ili kreditnim izvedenicama (nematerijalnom kreditnom zaštitom). Za kategoriju izloženosti po vlasničkim ulaganjima ovaj se zahtjev primjenjuje na bilo koji od pristupa propisanih u dijelu 3.7.3. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Napredni pristup za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Članak 26.

Kreditna institucija koja primjenjuje napredni pristup za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik iz dijela 4. Glave IV. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija dužna je uz informacije iz članka 14. i 20. ove Odluke javno objaviti opis korištenja polica osiguranja i drugih mehanizama za prijenos rizika u svrhu smanjenja izloženosti operativnom riziku. Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 2/2010., stupila na snagu 31. ožujka 2010. članak 26. djelomično je izmijenjen.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27. (1) Do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ima položaj nadređene kreditne institucije u Republici Hrvatskoj i kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je podređena nadređenom financijskom holdingu u Republici Hrvatskoj dužna je ispunjavati obveze iz ove Odluke na konsolidiranoj osnovi.

22

(2) Kreditna institucija dužna je do 31. prosinca 2010. izvršiti prvu procjenu u skladu sa člankom 10. stavkom 3. i 4. ove Odluke. (3) Ova Odluka objavljuje se u "Narodnim novinama" i stupa na snagu 31. ožujka 2010., osim odredbi članka 5. i 6., koje stupaju na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, "Narodne novine", br. 75/2009., stupila na snagu 30. lipnja 2009.)

Članak 1.

U Odluci o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 1/2009.), u članku 27. stavku 2. riječi: »31. prosinca 2009.« zamjenjuju se riječima: »31. prosinca 2010.«. U stavku 3. riječi: »01. srpnja 2009.« zamjenjuju se riječima: »31. ožujka 2010.«.

Članak 2.

Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama« a stupa na snagu 30. lipnja 2009.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih

institucija, "Narodne novine", br. 2/2010., stupila na snagu 31. ožujka 2010.) Članak 3.

Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu 31. ožujka 2010.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih

institucija, "Narodne novine", br. 118/2011., stupa na snagu 30. lipnja 2012.)

Članak 16. U cijelom tekstu Odluke riječ »rezervacija« u određenom broju i padežu zamjenjuje se riječju »rezerviranje« u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 17. Ova se Odluka objavljuje u »Narodnim novinama« i stupa na snagu 30. lipnja 2012.

23

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih

institucija, "Narodne novine", br. 67/2013., stupila na snagu 13. lipnja 2013.)

Članak 4. Do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je podređena nadređenom mješovitom financijskom holdingu u Republici Hrvatskoj dužna je ispunjavati obveze iz ove Odluke na konsolidiranoj osnovi.

Članak 5. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama", osim članka 3., koji stupa na snagu 31. prosinca 2013.