odrazi 2011.pdf

facebook

* naši filmovi na reviji

* blagoslov i prokletstvopameti

* bok neandertalci

ODRAZI • školski list učenika OŠ Rudeš • Zagreb • 2011. • br. 33

22

IMPRESUM

ODRAZI, školski list učenika OŠ Rudeš, Zagreb,2011., br. 33

NakladnikOsnovna škola Rudeš, Jablanska 51, Zagreb

Glavna i odgovorna urednicaMeri Farac Jemrić, prof. hrvatskoga jezika

Glavna urednicaMartina Dujić, učenica

UredništvoMartina Dujić, 6. d; Laura Bukvić, 6.d; VanjaCel inić, 6. d

NovinariLaura Bukvić, Vanja Cel inić, Mart ina Dujić, DoraMarojević, Katarina Jagatić, El izabeta Grgić,Josipa Grgić, Mia Čop, Karla Pavičić, ViktorijaKrižić (6. d); Barbara Geld (6. a)

Urednica literarnih radovaMarina Rodić, učiteljica

Urednica likovnih prilogaMarina Rodić, učiteljica

Vanjski suradnicKatica Šarić, pedagoginja

Unos tekstaKarla Pavičić, 6. d

LektoricaMeri Farac Jemrić, prof.

Naslovnica Nikola Jerković, 7.C

Adresa uredništvaOŠ Rudeš, Zagreb, Jablanska 51tel. 3861584email: os[email protected]

Naklada300 primjeraka

Grafička obrada i prijelomMidijcom d. o. o.

FotografijaNovinarska družinaKatica Šarić, pedagoginjaVesna Latin Juričev, prof.

Uvodn

ikDragi učenici,

učitelji i roditelji!

Zreli i stariji ušli smo u

novu školsku godinu. I s

puno više očekivanja.

Ipak, nekima je prošla

lakše, nekima teže. Svi

smo se trudili biti svoji,

drukčiji od drugih, lijepi,

odlični. Ponekad su nas i

loše ocjene iznenadile.

Vidjeli smo to na vama, a i

čuli vaše komentare po

hodnicima. Izgleda da je nas

šestaše već počela hvatati

groznica oko upisa u srednje

škole. Kao da nemamo vremena. Profesori nam uvijek

govore da nisu svi za sve, a ipak svaki misli da je njegov

predmet najvažniji i od nas traže naš maksimum.

Učenje ili pisanje naših domaćih zadaća svakako ometa

virtualni svijet. Pogotovo Facebook. Svi mi mislimo da

ćemo utjehu i rješenje problema naći upravo u takvom

svijetu. Fejs nas privlači svojim raznovrsnim

mogućnostima. I nakon duljeg vijećanja o tome što

bismo ove godine izabrali za temu našeg lista,

odlučili smo se baš za fejs. Pokazati ga s dva kuta

gledanja i u sve to uklopiti, naravno, naše učitelje.

Jesu li i oni podlegli virtualnome svijetu?

U rubrici Iz rudeškog dnevnika osvrnuli smo

se na događanja koja smo obilježili, i to s

ponosom. A pokazali smo i da znamo

pomagati. Siromaštvo je najrašireniji i

najvažniji problem današnjeg

svijeta. Puno ljudi nema dom, a

još ih više gladuje. Katastrofe

u svijetu također su

tome pridonijele.

Kako si

međusobno

pomagati, pokazali

su naši učenici.

A većina je učenika u

drugome polugodištu pokazala da

su natjecanja in. Kaže naša

ravnateljica da ih nije bilo kao do ove

godine. I drago nam je da je na

natjecanjima učenika sve više. I neke se naše

novinarke, šestašice, pripremaju sljedeće

godine za natjecanje. Već su si odredile

prioritete! Stoga, obavezno prelistajte uspjehe

naših učenika, možda i vi dobijete volju.

U Školske aktualnosti odvest će vas ankete i

saznat ćete kako razmišljaju naši učenici. A imamo

nešto i za naše roditelje. I naše najmlađe nismo

zaboravili. Oni uvijek dobiju svoj medijski prostor.

Možda uistinu kad odrastu, postanu zvijezde.

U tajne sportskih uspjeha ove vas godine nismo

mogli uvesti, jer, kako kaže naš profesor Slavica, ovo

vrijeme mailova, a ne papira možda je za mlađe, a ne za

one put penzije. No zato smo pronašli šestaše dekače

koji plešu.

I uz književne susrete, koje za nas priprema naša

knjižničarka, profesorica Vesna, stići ćete do kraja. I na

samom kraju ne zaboravite se opustiti uz Golu istinu.

Mi, novinarke, bile smo vrijedne i trudile se da

naš školski list bude bolji nego prošlih godina.

Nadamo se da smo uspjele i da ćemo vam se

svidjeti. Znamo da kad novi broj Odraza izađe iz

tiska, da se svi tiskaju pregledati ga. To su

činili proteklih godina (pogledajte i sami!).

Nadamo se da ćete i vi tako.

Uzmite Odraze u ruke i čitajte nas!

Martina Dujić, urednica

Iz sadr

žaja:

33

m a t u r a l a c

o s m

a š a

bl a

go

sl o

vi

pro

kle

tstv

op

am

eti

n a š i f i l m

o

v i n a r e v i j i

Uč

i m

o

ži v j e t i ž i v o t

ip l e s j e

s p o r t

n a š i k e m i č a r i ua k c i j i

facebook

* * S knjigom prijateljujem

* Gola istina

IMAMSTAV

ma t u r a l a c

s e d m a š a

44

(+)plus i (-)minus za

Tko može danas zamisliti život bezfejsa? Nitko, ili barem većina. Takvo jevrijeme u kojem živimo. Profili naFacebooku svakodnevno se otvaraju. NaFacebooku možete pregledavati sadržaje,glasovati, komentirati, preporučitinjihove sadržaje ili članke drugima i slično.Ako nemaš fejs, nisi in. Iako pravila kažuda bi za otvaranje svojeg profila trebaloimati najmanje 13 godina, mnogi učenicinižih razreda imaju svoj fejs i uglavnom imsluži za dopisivanje. Komunikacija međumladima svela se uglavnom nadopisivanje putem društvene mreže. Tkojoš koga gleda u oči i razgovara?

Komunikacija putem društvene mreže

ima svoje prednosti i svoje nedostatke.Razne neugodnosti koje donosenepažljivo napisane rečenice, sadržajekoje smo namijenili prijateljima a pročitalisu ih svi, preuzimanje identiteta, i raznidrugi oblici uništavanja privatnosti.

Tako sve dobro donosi i sve loše. Zatoo fejsu treba znati sve da se ne bidogodilo nešto zbog čega ćemo kasnijepožaliti.

Zato ćete u članku koji slijedi naći svepotrebne informacije o pozitivnim inegativnim stranama Facebooka. Pa akojoš nemate svoj fejs, dobro razmislitejesmo li vam dali dobre razloge da gaimate ili ne. Također ćete saznati imaju li išto o Facebooku misle naši učenici iučitelji.

napisala: Sara Hruška

Facebook je danas omiljeno sredstvo komunikacijemeđu mladima. Pruža mnogo, ali i skriva dostanegativnosti. Učenici se njime svakodnevno služe, nopostoje i oni koji ga nemaju ili ne žele imati. Roditeljibi trebali znati ima li njihovo dijete fejs, tko su imprijatelji i s kime se viđaju. Jedino im tako mogupomoći upadnu li u probleme.

tema broja•Facebook među nama••Facebook među nama•

Facebook

face

bookf

Facebook je internetski portal kojiomogućuje virtualno druženje korisnika.Nastao je prije sedam godina. Osnovao ga jeMark Zuckerberg, student s Harvarda. Danasje najpopularnija društvena mreža u svijetu ibroji više od pola milijarde korisnika. Imamnogo osnovnih grupa. Na Facebooku ljudigovore o svojem danu, stavljaju svoje slike,razgovaraju, igraju se. Najpopularnija igra nafejsu je ''Farmwille''. Nakon svake ekspanzijetvrtka je uvela neke tehničke novosti za boljei lakše korištenje servisa. Valjana email adresa

i minimum 13 godina jest sve što je potrebnoza registraciju i kreiranje profila naFacebooku. Glavna posebnost Facebookabrojne su aplikacije koje se mogu dodati naprofil. Autori Facebooka kažu da je njihovamisija učiniti svijet otvorenijim i povezanijimte su na početku razvoja mreže manje brinulio sigurnosti i privatnosti svojih korisnika.Danas ipak postoji veća mogućnost kontroleprivatnosti.

izvor: internet

55

Virtualni način komunikacije dobar je zasve one učenike koji u realnome svijetuteško ili gotovo nikako ne mogu započetikomunikaciju s drugom osobom. Nažalost,ima dosta nesnalažljivih, nesigurnih isramežljivih učenika koji ne znajurazgovarati dok im Facebook otvara svavrata komunikacije. I oni najsramežljivijipostaju razgovorljivi i drukčiji. Kad im se višene da razgovarati, jednostavno prekinu i nemoraju drugoj osobi ništa objašnjavati. Utome im pomaže i predstavljanje pomoćunekog nadimka ili lažnog imena.

Pozitivna strana Facebooka jest ta štoputem njega učenici mogu razgovarati s

prijateljima koje nisu dugo vidjeli, upoznalisu ih na moru ili nekom drugom putovanju.A možda imaju i rodbinu u nekim dalekimzemljama pa mogu s njima razgovarati.

Učenici koji se druže na fejsu mogu bržerazmjenjivati neke informacije o školi,dogovarati se oko izrade prezentacija,plakata.

Ponekad je ljubav teško izreći osobi kojavam se sviđa. Za to je odličan fejs.

napisala: Vanja Celinić

Mnogi među negativnim stranama fejsanavode: ucjenjivanje, krađu informacija,krađu identiteta, lažno predstavljanje.

Naši bi učenici morali imati na pameti daje na Facebooku opasno pisati podatke odatumu i mjestu rođenja, broj telefona,adresu jer bi vam netko mogao ukrastiidentitet. Želja za stvaranjem što većegbroja prijatelja također učenicima možeudariti u glavu pa za prijatelje prihvaćajuosobe koje ne poznaju. A netko im se može

i lažno predstaviti. Učenici često zbog fejsa prestanu učiti ili

uče manje. Nemaju vremena , a i ne da im se.Neki psiholozi ističu da dijete može postatiovisno o Facebooku.

Iako se na fejs mogu stavljati slike, štoučenici najviše vole, mnogi stavljaju slikeneprimjerenog sadržaja koje djeca moguvidjeti.

napisala: Laura Bukvić

tema broja

(+) za facebook

(-) za facebook

kfa

cebook facebook facebook

66

HAJ, JA SAM ONLINEtema broja

U našoj smo knjižnici pronašli novu knjigu Melite Rundek: Haj,ja sam online. Naslov djela učinio nam se zanimljiv i nakončitanja shvatili smo da izvrsno oslikava ono o čemu smo uovogodišnjoj temi htjeli pisati. Zato je naša novinarka Martinapripremila prikaz djela.

Knjiga govori o povučenom dječakuGoranu, njegovim prijateljima i obitelji.Goran, zvan Gizmo, ima petnaestgodina. Povučen je i šutljiv dječak. Svojedane najradije provodi u polumrakusvoje sobe. Bio je zaljubljen u Ines, no unedostatku samopuzdanja nije joj seusudio približiti. Veliku važnost uGizmovu životu ima Praćka, Gizmovnajbolji prijatelj, koji je, za razliku odGizma, iznimno pričljiv, društven i uvijeksve zna. Kada je Gizmo dobio novoračunalo, uz pomoć Praćke, otvaraprofil na Coolexu, javlja se na forum itako počinje njegova virtualnakomunikacija. Broj prijatelja rastao je izdana u dan. A raslo je i Gizmovosamopuzdanje. Coolex je polakopostajao najveća vrijednost njegovaživota, utjeha, nada i veselje. Postao jeotvoreniji, ne samo u virtualnom već i ustvarnom svijetu. I roditelji i Praćkačudili su se nekom novom Goranu.Počeo je razgovarati s Ines. I sve jekrenulo u dobrom smjeru.

No, književnica je u svojem djeluprikazala i loše strane virtualnogsvijeta.

Goran postaje ovisnik o forumu,krvave su mu oči, rastresen je, ne uči.Mama čak inzistira da ode na razgovorpsihologu.

Gizmo i prijatelj Frki nisu bili unajboljem odnosu, vrijeđali su se tepodmetali jedan drugome. Frki je naCoolexu otvorio lažni profil "Katarina"te se počeo dopisivati s Goranom.Goran se polako zaljubio u Katarinu,djevojku s kojom se dopisivao, neznajući tko se skriva iza Katarine.

Roman je svakako namijenjentinejdžerima i nekima će o virtualnomsvijetu svakako otoriti oči.

napisala: Martina Dujić

77

• Nikada ne prihvaćaj ljude koje ne poznaješ!• Na profil ne stavljaj broj mobitela ili adresu

stanovanja!• Nemoj u potpunosti otkrivati svoj

indetitet!• Ne dopisuj se s nepoznatom osobom!• Ne stavljaj slike koje nisu primjerene za

okolinu!• Nemoj vrijeđati druge!• Ne radi grupe protiv nekog ili nečeg!• Nemoj davati drugima svoju lozinku!

pripremila: Josipa Grgić izvor: internet

Rječnik fejsa UUppoozzoorreennjjaa ffeejjssaa

Za facebook

inbox kutija za porukeLoLlaught out loud smij se naglasfail poraz, propao si, jadnoTrŠŠ kad te netko živcirazkj zakaj, zaštoface facebooknezz – ne znam btwby the way usputlajkanje – sviđa mi sestatus objava, što mi je na umuwtp volim te punoijt i ja tebe (volim)wtfwelcome to facebook – dobro došli na Facebook(L)love ljubav/m/ punk znakhh hahahaha...razz razredpree predobro, savršenoktb kaj te briga xD,xP,:S,:),:D smajlićiaj ajdekaxi kako siOMGO my God O moj Božebruka sramotašk školadns danassutt sutraplsplizz molim teokeok dobrouyou tizaš zaštoajooojjjjjjj žao mi jeofc – naravno

pripremila: Viktorija Križić

izvor: internet

tema broja

Imam Facebook koji mi uglavnom služiza igranje igrica i za dopisivanje sprijateljima. Posebno mi se sviđa što semogu dopisivati s prijateljima koje često neviđam. Vodim računa o tome da me neprevare ''lažni'' prijatelji jer svojeprepoznajem po fotografijama, stilu pisanjai često se dogovaramo u školi kada ćemo ićina Facebook. Mislim da je pozitivna stranaFacebooka što možeš pronaći noveprijatelje, a negativno je što ti se netkomože narugati. Jednom me jedan dečkoputem Facebooka vrijeđao, što nije bilo uredu, ali takve se stvari rijetko događaju.

Lucija Labaš Cvetko, 4. c

88

Već godinu dana imamFacebook. Roditelji mi ga nebrane jer na njemu ne provodimpuno vremena, možda oko satdnevno. I ne mislim da mioduzima slobodno vrijeme jernisam ovisan o fejsu. Uglavnommi služi za dopisivanje, igranjeigrica, ponekad pregledavamfotografije. U tijeku sam sasvojim prijateljima, znam što imanova. Nisam baš upoznat snegativnim stranama Facebooka.

Leo Čop, 4. d

Imam Facebook jer se želimdopisivati s drugima. I to nesamo s onima iz Hrvatke nego i izdrugih zemalja. Na primjer, mojasestrična živi u Kanadi i, kako sene možemo vidjeti, dopisujemose putem Facebooka. Mislim daje dobro imati Facebook, alimoramo paziti da ne vrijeđamodruge. Mislim da nije dobrostalno ''visiti'' na Facebooku jerzapostavimo školske obveze, amožemo i postati ovisni.I ja sama moram o tome voditiračuna.

Karla Pavičić, 6. d

Facebook mi služi za dopisivanjes prijateljima, s onima koji subliže i s onima koji nisu izHrvatske. Da nema oveinternetske stranice, vjerojatnose ne bih čula s Amerikancima,Nijemcima i Slovencima koji samnom ljetuju. Facebook ima isvoje loše strane, no ipak namsluži za komunikaciju. Za razlikuod SMS poruka, nije skup pa semožemo dopisivati s prijateljimau bilo koje doba dana i noći.Mislim da u ovo vrijeme mnogimladi imaju ovu internetskustranicu, među kojima sam i ja,pa mislim da je to prednost jer sesvaki dan možemo dopisivati sonima koji nam nisu blizu, već suudaljeni nekoliko kilometara ilinekoliko stotina kilometara.

Ina Polić, 8. a

Za facebook

tema broja

99

Imam Facebook, ali ne bihse bunila da nestane.Uglavnom se njime služimza poruke jer neradotrošim novce za SMSporuke i zivkanje.Ponekad provedem sate isate pregledavajućifotografije, komentare,statuse, grupe i raznegluposti koje me, zapravo,i ne zanimaju. Ne volimfejs jer izaziva ovisnost,koliko god to smiješnozvuči. Već sam nekolikoputa pokušala deaktiviratisvoj FB račun, no kako sestari račun može ponovnoaktivirati, svaki put bih gaobnovila i vratila na staro.Mislim da su djeca izgubiladjetinjstvo, čak i mojageneracija koja jerelativno kasno otkrilafejs, u šestom razredu.

Dorotea Kasum, 8. b

Mislim da je Facebook

precijenjen. Oduzima mi

slobodno vrijeme. Iako mi

roditelji ne brane i govore

mi da budem u kontaktu s

prijateljima na Facebooku,

ja držim svoju riječ i još

uvijek kažem ne

Facebooku.

Ante Ivančić, 8. b

Nemam Facebook jer miroditelji ne dopuštaju. A ija mislim da mi ne treba.Moj brat Karlo ima fejs pami nekada dopusti daigram igrice. Mene jedinoto zanima. Znam da sebrat na Facebookudopisuje. Kada bih ja imaofejs, služio bi mi samo zaigranje igrica, ali to mogu ibez njega pa mi zato i netreba.

Filip Juras, 1. a

Mislim da je Facebook

odličan način

komunikacije s prijateljima

koji žive daleko. Također

je zabavan način traženja

informacija o drugim

ljudima. No Facebook je

vrlo loš za korisnike koji

ga ne znaju rabiti. Teško

prepoznaju lažni profil.

Zbog svih opasnosti koje

skriva ja još uvijek nemam

svoj profil na Facebooku.

A i još uvijek se držim

savjeta svoje mame koja

kaže da Facebook nije za

maloljetnike jer nismo

dovoljno odgovorni i

često smo neoprezni.

Stoga sve u svoje vrijeme.

Sara Hruška, 6. c

tema broja

Protiv facebooka

1010

tema broja

Možda sam među rijetkima u školi kojiimaju Facebook. Uglavnom mi služi zadopisivanje s ljudima koje često neviđam. Ne sviđa mi se što naFacebooku postoje grupe u koje seučenici povezuju pa mogu vrijeđati iomalovažavati druge.

profesorica Marija Menalo

Mislim da je Facebook dobra stvar jer, prijesvega, povezuje ljude i uvijek si u kontaktu sprijateljima. Ono što nije dobro jest to štonekima služi za vrijeđanje i lažnopredstavljanje. Imam Facebook.

učiteljica Marina Rodić

Mislim da Facebook nije dobar načinkomunikacije za djecu. Putem Facebookadogađaju se razna zlostavljanja. Bilo bi dobroda roditelji stalno kontroliraju Facebook svojedjece jer tako mogu izbjeći razna iznenađenjai razočarenja. Ja nemam Facebook i za sebekažem da sam antifacebookovac.

profesorica Mirjana Jukić

Učitelji o facebooku

O Facebooku mogu rećida ima i dobre i lošestrane. Dobre –neograničenakomunikacija, loše –razna ogovaranja. Mojedijete ima Facebook, a jasmatram da meni nijepotreban.

profesorica TihanaBušić

1111

tema broja

Često govorim da je Facebook stvorio novi jezik koji treba mijenjati jersu današnja djeca postala potpuno nepismena. Premda, mogu reći daje pozitivna strana Facebooka ta što je danas moguće stupiti u kontakts osobom kojom inače ne biste komunicirali. Nisam za to da sva djecaimaju Facebook upravo zbog velikih zamki. Moja ga kći još uvijek nemai ja sam sretna zbog toga, a nemam ga ni ja. On je kao jumbo plakat nakojem svi o tebi mogu sve znati. Svoj život ipak volim držati podkontrolom.

profesorica Miranda Kekez

Za razliku od svoje djece nemam Facebook. Ja se još uvijek družim sprijateljima u stvarnosti a ne virtualno. Mislim da roditelj mora imatipod kontrolom Facebook svoje djece. Mojoj djeci Facebook uglavnomsluži za dogovaranje za izlaske ili zadaću. Svakako je dobra stranaFacebooka komunikacija, no više je loših jer djeci oduzima previševremena pa zapostavljaju školske obveze.

učiteljica Branka Šobatović

Ne koristim se Facebookom. O njemu mislim da povezuje ljude, aučenicima, nažalost, služi za vrijeđanje. Također mislim da prijepetnaeste godina djeca ne bi smjela imati Facebook.

profesorica Josipa Mesić

Mislim da je pozitivna strana Facebooka ta što možemo brzo,svakodnevno komunicirati, podijeliti sve informacije s ljudima koji sunam dragi i potrebni u životu, a negativno je to što nas odvlači odneposrednog komuniciranja koje je zapravo najbolji oblik druženja – naćise s onima koje želiš: na kavici ili u šetnji, u kinu i sl. Po mom mišljenjunikakav medij ne može, i ne bi smio, zamijeniti ovakav oblik druženja. Ja imam otvorenu stranicu na Facebooku, koju je za mene otvorio mojstariji sin, ali ne stavljam svoje fotografije, niti bilo što drugo, ne chatam,obrišem pozive za prijateljstvom, jer jednostavno nemam ni vremena niželje za takvim komuniciranjem.

ravnateljica Mirjana Ljubić

napisala: Laura Bukvićfotografirala: Meri Farac Jemrić, prof.

1212

iz rudeškog dnevnika•Kako smo obilježili Reviju hrvatskog filmskog •Kako smo obilježili Reviju hrvatskog filmskog

i videostvaralaštva djece•i videostvaralaštva djece•

Filmsko i videostvaralaštvo djece jača iz godine u godinu pa suna ovogodišnjoj 48. reviji bila prijavljena 152 filma, a uslužbeni su program Revije uvrštena 94 filma u trajanju od 7sati i 54 minute. U realizaciji Revije sudjelovali su Osnovnaškola Rudeš i Hrvatski filmski savez.

Iako je Revija održanakrajem rujna, pripreme zanjezino održavanje počele sudosta ranije. Na sjednicama UVa ravnateljica je obavještavalaučitelje o njihovu zaduženjutijekom trajanja Revije. Trebaloje primiti i ugostiti učenike imentore 43 škola, nekoliko fotokino klubova i udruga. Naravno,za sve one koji nisu iz Zagreba iokolice organizirano je noćenjeu hotelu, a domaćini su im bilinaši učitelji. Oni su ih pratili odhotela do kina i trudili se bitipravim domaćinima. U subotuje za sve uzvanike i djecu tenjihove mentore u našoj školipripremljen ručak. Kuharice inaša stalna kuharska ekipapripremile su izvrsna jela, a upripremi kolača, poznatihrudeških paprenjaka, pomoglesu i učenice.

Uspješnosti održavanjacjelokupne Revije najviše supridonijele naše f ilmskementorice Mirjana Jukić i KaticaŠarić te ravnateljica MirjanaLjubić. One su se organizacijeRevije primile dosta ranije teosmislile program, plakate,brošuru, poklone za učenike imentore i sve što je bilopotrebno.

No, ne smijemo zaboraviti ina naše učenike koji su sa

svojim razrednicima nazočilirevijskim projekcijama. A one suse održavale u kinu ''Europa'' tridana i bile podijeljene u osamrevijskih projekcija. Četvrtoga,posljednjeg dana, u kinu''Tuškanac'' upriličen jerazgovor priređivača Revije svoditeljima f ilmskih ivideodružina te razgovor djeces članovima Ocjenjivačkogsuda.

Naši su, a i drugi učenici,mogli pogledati 94 f ilma odkojih je većina bila animiranih,potom dokumentarne i igranefilmove, kojih je bilo najmanje,te reportaže i ponešto filmovaostalih vrsta. Među igranimfilmovima prevladavale suteme iz dječje i školskesvakodnevice. Neki su sefilmovi bavili temom bullyinga ineprihvatljivog ponašanja uškoli i oko škole. Ljubavna jetematika bila zastupljena usamo pet filmova. Bez obzirana to dvorana je uvijek bilapuna i svi su, i djeca i posjetitelji,mogli uživati, pa i nasmijati se,dječjim uradcima.

Revija je zatvorena snadom da na sljedećoj budeprijavljeno još više filmova.

napisala: Vanja Celinić

Filmovi, koje sam vidjela, bili suzanimljivi, a posebno su mi sesvidjeli oni koje su napravili našivršnjaci.

Katarina Jagatić, 6. d

Na projekciji su se uglavnomprikazivali dokumentarni filmovi, anjih baš i ne volim tako da sam višegledao uokolo. No neki su miprivukli pozornost: ''Bijela Ninja'' i''Podmornica''.

Ante Parlov, 6. d

Iako je za nas dečke odlazak naprojekcije predstavljao mučenje,filmovi koje sam gledao su mezainteresirali. Bilo je duhovitih ipoučnih.

Bruno Mihovil Knežević, 6. d

* AJMO GLEDAT FILM

1313

iz rudeškog dnevnika

razgovarale pa pripremile:Dora MarojevićViktorija Križić

Što nam poručuju članovi Ocjenjivačkog suda

Maja Flego, glasnogovornica Uredapravobraniteljice za dječja prava

* Ajmo snimit film

1414

* Nove medijske tehnologije čine film

* Za film je potrebno ponešto znanja

* Potreba da se kroz filmski jezikprogovori o sebi i o svijetu oko sebe

Film ne mora uvijek biti iumjetničko djelo. Može segovoriti o informaciji,dokumentaciji, zabavi,obrazovanju i sličnimfunkcijama snimljenogmaterijala. Samo posjedovanjeneke perfektne tehnike iračunalnog programa zaistaničim ne jamči da smo osiguralisiguran uspjeh. Filmovipoglavito nastaju u ljudskojglavi, oni su rezultat ljudskemašte ili ljudskog zapažanjaživotnih činjenica, nakon čegaslijedi umjetnička ili, recimo,stvaralačka sposobnost,odnosno nadgradnja.

Krešimir Mikić, profesor

Za narativni ili dokumentarni film potrebno je ponešto znanja.Kao što svi znamo, filmova koji se lako prate i drže našu pozornost inema tako puno. Neki od prijavljenih filmova sasvim su me lijepozabavili. Uz nešto bolju filmsku naobrazbu i neke od povremenihrežijskih grešaka, koje bi se mogle lako ispraviti, dobio bi se sasvimgledljiv film. Ako vam to uspije, tehnika dostupna svima učinit ćevaš film istovjetnim (ako ne i boljim) od profesionalnih ostvarenja.

Milan Trenc, filmski redatelj

Prvo moram istaknuti da je 48 respektabilna brojka za jednugodišnju smotru. Duga tradicija samo potvrđuje da je revijafilmskog i videostvaralaštva potrebna i korisna u odgojnom,obrazovnom ali i šire kulturnom kontekstu.

Ako od samog početka obrazovanja uložimo napor da djecipružimo osnovna znanja o filmu i videu, napravit ćemo jedanmali korak prema njihovoj samosvijesti, malu generaciju koju naovom području nitko neće moći tek tako vući za nos.

Neven Hitrec, filmski redatelj

Nagrađeni učenici


1515

NAŠI FILMOVI NA REVIJINa Reviji su se s tri filma predstavili naši filmaši i

njihove mentorice Mirjana Jukić i Katica Šarić.

1.1. PSEĆAPSEĆA ŠKOLAŠKOLA – reportažaučenici: Luka Bošković, Dominik Kvesić, Lucija Buljan, Goran Kurdija, Rea Biondić

Film govori o školovanju pasa koji će jednoga danaraditi kao rehabilitacijski psi te o školovanju budućih pasavodiča za slijepe osobe u jedinom centru za obuku pasa uovom dijelu Europe.

2.2. SJAJSJAJ RUDEŠKERUDEŠKE ZVIJEZDZVIJEZDE – dokumentarni filmučenici: Marko Ranogajec, Andrea Jurakić, Lana Radusin, Ivan Knežević

Film govori o životu jednog ''običnoneobičnog''dječaka, o njegovim interesima, stavovima, željama ...

3.3. PJEVAJPJEVAJ ŠTOŠTO VOLIŠVOLIŠ – animirani film (prvi)učenici: Lea Idžotić, Dario Dominik Bagarić, Franko Pripuz

Film govori o tome kako u životu treba biti oprezan saželjama jer nikada se ne zna što se može ostvariti.

napisala: Laura Bukvić


Luka daje autograme

1616

* O filmu još jednom za Riju

* Ustanova Mali dom

Naprošlogodišnoj 47.reviji hrvatskogfilmskog ivideostvaralaštvadjece, koja jeodržana uKoprivnici, među10 najboljih

filmova odabran je film Još jednom za Riju. Stajalištaobaju Ocjenjivačkih sudova bila su ista. Film jezaslužio priznanje i pozornost sviju, a o tome mogusvjedočiti svi oni koji su ga pogledali.

Film govori o iznimnom i rijetkom psu uHrvatskoj, psu Riji, te prati jedan njegov dan u radu sdjecom s posebnim potrebama.

Za djecu iz ustanove Mali dom upriličena jepremijera filma u kinu ''Tuškanac'', a među djecombila je i Rija koja je pozorno pratila film o sebi.

Tko je Rija?Rija je pas koji je rođen 1. 6. 2006. u Norveškoj i s

dva mjeseca starosti dolazi u Hrvatsku na

socijalizaciju koja je trajala godinu dana. Nakon togaodlazi na školovanje u Centar za školovanje pasavodiča, terapijskih i rehabilitacijskih pasa ''Silver''.Rija danas poznaje 54 naredbe, što je impresivnoznanje. Voli ljude i voli pokazivati što sve zna. Radi uustanovi Mali dom s djecom s posebnim potrebama.Posebna je po tome što se na poslu prilagođavasvakom djetetu i sa svakim ima jedinstven odnos.Rija ponajprije motivira djecu na izvođenjepostavljenog zadatka bez obzira na to radi li se omotoričkom ili kognitivnom zadatku. Djeca uz Rijinuljubav i pomoć dobiju potrebnu sigurnost pa lakšeizvode postavljene zadatke u terapijskom radu. Tosve omogućuje da svako dijete ostvari svojmaksimalni potencijal. Što je još važnije, sve sedogađa kroz igru, pa su djeca sretna i zadovoljna.

Kad nije na poslu, vrijeme provodi u prirodi i tadaje kao i svaki drugi pas, zaigrana, ponekad maloprkosna, obožava društvo, a posebno voli plivanje.

Jedan Rijin radni dan započinje buđenjem u 6.10.Slijedi jutarnja šetnja do 7.00 kada kreće na posao.Tamo jede i odmara se do prve aktivnosti s djecom skojom radi četiri sata, a ostatak se odmara. U 16.00ide kući.

Mali dom ustanova je koja se bavi rehabilitacijomdjece i mladih od rođenja pa do njhove 21. godine.Kao što nam je rekla gospođa Mirjana Marojević,koja radi u ustanovi kao socijalna radnica, k njimadolaze djeca koja imaju razvojne poteškoće i todjeca i mladi koji ne vide ili ne vide dobro, koji se nemogu samostalno kretati, koji ne čuju dobro ili kojitrebaju pomoć u svakodnevnom životu.

Mali dom osnovan je prije 12 godina. Punih je 10godina djelovao pod nazivom Mala kuća. Danas senalaze se u Zagrebu, u Baštijanovoj ulici naTrešnjevci.

'' Djeca iz Malog domaZagreb žive sa svojimroditeljima i svaki dan dolaze k nama kao što ostaladjeca idu u vrtić ili u školu'', rekla nam je gospođaMarojević.

U Domu im pomažu na razne načine, nouglavnom se puno igraju s njima, vježbaju, pričajupriče, i posebno ih uče, kako nam je istaknulagospođa Marojević, kako da se brinu za sebe dasamostalno operu ruke, zube, da se sami obuku i

slično. U radu im, naravno, pomaže i Rija. Bez nje jeučenje nezamislivo.

Također je potrebno raditi i s njihovim roditeljimakoje treba educirati, pružati im podršku, savjetovatiih.

Gospođa Marojević na kraju je posebnoistaknula:''Djeco,

svaki put kad mislite da vam je teško u školi jermorate puno učiti i raditi, sjetite se stvari kojemožete samostalno raditi jer ste zdravi i nematerazvojnih poteškoća. Zato, neka vam ništa ne budeteško.''

A sve vas pozivamo da dođete u Mali dom iupoznate se sa svojim vršnjacima koji se jako veseleposjetima i vole društvo. Bit ćete bogatiji za novoiskustvo.

napisala: Dora Marojevićfotografirala: Katica Šarić, ped.


1717

U vrijeme Božića u našoj je školi održanahumanitarna akcija pod nazivom ''Božić unama'' s ciljem da se pomogne osmeročlanojobitelji iz Zagreba, iz naselja Kozari bok.Obitelj je bez struje i vode. Griju se i pišuzadaću tek uz slabi plamen svijeće. Ipak njima

ništa nije teško, međusobnosi pomažu. Ne žale se.Suočeni su sa stvarnošću ito prihvaćaju.

Vrata knjižnice 16.prosinca cijeli su dan bilaotvorena. Mogli smoostaviti novčane imaterijalne stvari. Mi uvijekvolimo pomagati, što smo idokazali u humanitarnimakcijama prethodnihgodina. Nadam se da jeodaziv u ovoj akciji bio

dobar. Valjda smo shvatili da trebamopomagati jedni drugima, pa i sitnicama.

napisala: Martina Dujićfotografirala: Katica Šarić, ped.


Izvješće pedagoginje Kaće nakon održane humanitarne akcije

OSAM NAS JE, ALI SE NE ŽALIMO•Humanitarna akcija ''Božić u nama''••Humanitarna akcija ''Božić u nama''•

naši učenici s darovima

1818

• Božićni koncert Osnovne škole • Božićni koncert Osnovne škole Marina Držića'•Marina Držića'•


• Božićni sajam•• Božićni sajam•

USUSRET BOŽIĆU •Održana je•Održana jebožićna priredbabožićna priredbaza sve posjetiteljeza sve posjetiteljei uzvanike•i uzvanike•

BOŽIĆU NAMA

I OKONAS

SKROMNO, ALI VESELO

M a l o n a s j e, a l ’ n a s i m a

komentirali novinarifotografije: učenici


G

d j e

d a š pr i cam o ?

maaaaaaskeeeeeeeeeenballlllllllllllllll

S v i n a b r o j u !

1919

2020

iz rudeškog dnevnika• Bili smo domaćini županijskog natjecanja iz ekolgije •• Bili smo domaćini županijskog natjecanja iz ekolgije •

PRAVI DOMAĆINII ove je godine za županijski Ekološki kviz ''Lijepa naša'' bilo potrebno ponovitigradivo iz prirode, bilogije, kemije, geografije i vjeronauka, koje se propitujepismeno i usmeno, te napraviti dobru PP prezentaciju pod motom ‘’Istražili smo– uradili smo – predlažemo’’.

Već je nekoliko godina OŠ Rudeš domaćinžupanijskog Ekološkog kviza ''Lijepa naša''. Upripremi i organizaciji uvijek se posebno ističeprofesorica Marijana Bastić, tajnicanatjecanja. Trudi se da sve bude blistavo, dasvaki detalj bude odrađen i da na kraju svi onikoji dođu u našuškolu, buduzadovoljni.

Na natjecanju susudjelovale ekipe iz21 osnovne škole i4 ekipe iz srednjihškola. Među njimaje bilo i onih koji suse prijavili prvi put,što znači da jenatjecanje svezanimljivije. Uranim jutarnjimsatima sve su ekipemorale doći u OŠ Rudeš te se registrirati.Registracijom su se bavile naše profesoriceDanka i Dunjica te besprijekorno odradile svojdio posla. Nakon kratkog svečanog otvorenjanatjecanja, profesorica Bastić uputila je sveučenike i dežurne mentore u učionice napisanje ispita, a za ostale je mentore biloorganizirano druženje. Zapravo, u organizaciji

se pazilo da svi budu zaposleni da nikome nebude ‘’dosadno’’. Uslijedile su prezentacijepraktičnoga rada i usmeni dio.

Ekipe su se u PP prezentacijama bavileraznim ekološkim temama, temama ovisnostii drugim problemima suvremenog čovjeka.

Njihov rad, pismenite usmeni ispitpratilo je 15 članovaŽupanijskogpovjerenstva, ameđu njima su bili inaši profesori:Miroslava Mamić,Marijan Đordić,Irena Ploh, MarijaMenalo, Ruža Jonjići Zoran Beroš.Zbrajanjemostvarenih bodovana državno su

natjecanje poslali tri osnovne i tri srednješkole.

Među najboljim ekipama, nažalost, ovegodine nije bilo ekipe iz naše škole, premdasu bili izvrsni peti. Ekipu su činile četiriučenice: Izabela Barać, 5. a; Antonija Mamić,6. b; Sara Periš, 7. a; Mija Milić, 8.c smentoricom, profesoricom Josipom Mesić.

prof. Dunjica ‘Kako li se zove ovaj mali?’ prof. Danka ‘A gdje ste vi?’

2121

iz rudeškog dnevnika• Što je o županijskom natjecanju rekla profesorica Marijana Bastić •• Što je o županijskom natjecanju rekla profesorica Marijana Bastić •

• Kako su naše učenice primile peto mjesto •• Kako su naše učenice primile peto mjesto •

SVE SE MOŽE KAD SE HOĆE

BIT ĆE BOLJE DRUGI PUT!

Naša je školaproteklih šestgodina biladomaćinžupanijskognatjecanja izEkološkog kviza''Lijepa naša'' zaosnovne i srednješkole GradaZagreba.

Posebnost je ovog natjecanja utome što je ono interdisciplinarnojer obuhvaća nastavne imnogobrojne izvannastavnesadržaje iz biologije, kemije,geografije i vjeronauka. Složenostovog natjecanja očituje se i u samojpripremi i provedbi jer se sastoji odpismenog testa s pitanjima iznavedenih područja, prezentacijepraktičnoga rada i usmenog dijela zapet prvoplasiranih ekipa.

Poticaj za daljnji radNaime, iz godine u godinu

povećava se broj osnovnih i srednjihškola koje prijavljuju svoječetveročlane ekipe za sudjelovanje

u ovom natjecanju. To nas izuzetnoveseli jer nam je to, uz pozitivnepovratne reakcije od stranesudionika natjecanja, članovaPovjerenstva i drugih, jedan odpokazatelja dobre organizacije iuspješne provedbe ovog natjecanja.Istodobno, ova činjenica za nas kaoorganizatore predstavlja noveizazove: kako ''utrpati'' programskesastavnice natjecanja u što kraćevrijeme, pronaći ''zabavu'' zaučenike koji čekaju na svoj red unatjecanju i sl., a da svi buduzadovoljni. Interesantno ja da svakegodine barem jedna škola pošaljesvoju ekipu a da prethodno nepošalju prijavu, no mi kao dobridomaćini uvijek se na to pripremimoi rado ih ugostimo.

Timskim radom i dobromsuradnjom do uspješnog natjecanja

Moja uloga tajnice Županijskogapovjerenstva za pripremu iprovedbu natjecanja iz ekologije jestizrada popisa učenika i mentoraprijavljenih za natjecanje, slanjepoziva u suradnji s ravnateljicom i

tajnicom škole, izrada detaljnogplana i programa natjecanja,usklađivanje svih aktivnosti tijekompripreme i provedbe natjecanja,pisanje završnog izvješća. Posebnomoram naglasiti da priprema iprovedba ovog natjecanja ne bi bilamoguća bez susretljivosti, svesrdnepomoći i usklađenog rada našihučitelja, kuharica i drugog osoblja.Također moram pohvaliti iovogodišnje sedmaše i sedmašicekoji su bili uključeni u mnogobrojneaktivnosti tijekom cijelog natjecanja.

Odmor uz kavicuNajveće mi je zadovoljstvo kad

po završetku natjecanja u kasnimposlijepodnevnim satima zajedno skolegama, koji su odgovorno isavjesno odradili svoje poslovevezane uz natjecanje, sjednemo pauz kavu i ''ostatke'' hrane, pomaloumorni, razmijenimo dojmove.Pritom dobijem smjernice zabuduću, još kvalitetniju, organizacijunatjecanja iz ekologije.

Krenuli smo s pripremama zanatjecanje krajem prvog polugodišta.Zanimalo nas je kako se hranarazgrađuje u ljudskom organizmu, akako na sobnoj temperaturi. I zavrijeme praznika dolazili smo u školui promatrali mijenjanje ostavljenehrane. Početkom drugog polugodištameđu učemicima smo proveliupitnike o njihovim prehrambenimnavikama te ih

educirali opravilnoj

prehrani. Dva tjedna prije početkanatjecanja, a toliko nam je vremenaostalo, učili smo i ponavljali gradivo.Vrijeme smo, nažalost, potrošili nazbrajanje rezultata i analizu teizradbu prezentacije. Petak je zamene bio dan D. Najstarija sam inajodgovornija. Pismeni dio dobrosmo napisali, iako sam malo višeočekivala od učenica 5. i 6. razreda. S

prezentacijom sam bilazadovoljna, iako su

članovi Županijskogpovjerenstva imali

primjedaba, a onesu se uglaavnomodnosile napozadinske bojei sitne grafičkenedostatke.

Čekanjerezultataproveli smoizležavajući seu malojdvorani, a kadsmo saznali daprolazimo nausmeni, malo smo se primili knjige,da nešto sitno ponovimo. No izgledanedovoljno jer je jedan dio ekipepotpuno blokirao, premda su ipitanja bila teška i zbunjujuća. I takosmo postali peti. Državno prvenstvoneću vidjeti. Iako djevojke dogodineimaju novu priliku.

Ovo je dobra pouka za ubudućeda se nikad ne treba oslanjati na'netko drugi će znati'.

Mija Milić

2222

* Drugi o natjecanju* Drugi o natjecanju

Naši su učenici prvi put u vašojškoli i jako nam se sviđa. Iako našaškola dolazi već ranije. U našoj sugrupi učenici petih, šestih, sedmihi osmih razreda tako da smopokriveni. Trudimo se ipripremamo od početka školskegodine i nadamo se, naravno,državnome.Naša je tema ove godine mirisnivrt. Govorimo o zagađivanjuokoliša i kako da se ono spriječi.

Prošle smo godine sudjelovali nanatjecanju i dobro se zabavili pa setakvoj zabavi nadamo i ove godine.Sviđa nam se vaša škola i organizacijatako da dolazimo i sljedeće godine.Bavimo se temom ovisnosti.Govorimo o tome kako sve višemladih konzumira neki od oblikaovisnosti. Također spominjemo inačine na koje se zaštititi od ovisnosti.Budući da smo se pripremali tek dvatjedna, moramo biti iskreni, nenadamo se državnome. Došli smo sdvije ekipe sudjelovati i zabaviti se.


OŠ dr. Vinka Žganca OŠ Sesvetska Sopnica I i II

Mi smo dečki iz 3. gimnazije.Ima nas od prvog dočetvrtog razreda. Prvi smoput u vašoj školi tako danemamo dojmova, ali će ihbiti. Mislimo da smo sepripremali dovoljno dugo dasve znamo.Bavimo se Dravom iDunavom. Govorimo ozaštitnom područjunavedenih rijeka te obiljnom i životinjskom svijetuu njima.

3. gimnazija

Četiri djevojke koje su prvi put uvašoj školi, ali i na natjecanju.Dosada nismo sudjelovale. Bavimose svakodnevnim problemima.Spomenule smo i mnoge savjete zapoboljšanje prehrane. Bile bismoponosne kada bismo prošle dalje,no tko zna. Možda smo naučile iponovile sve u dva mjeseca kolikosmo se pripremale za natjecanje.

Ženska opća gimnazija Družbesestara milosrdnica s pravom

javnosti

razgovarale i fotografirale: Martina Dujić i Barbara Geld

U jutarnjim smo satima

zamolili neke od ekipa

za kratak razgovor.

Zanimalo nas je čime

su se bavili i čemu se

nadaju.

2323

vrijeme je za najbolje

prema ravnateljičinu izvješću pripremila: Meri Farac Jemrić, prof.

• Naši učenici na natjecanjima •• Naši učenici na natjecanjima •

SVE NAS JE VIŠEOve su godine, kao i prošle, školska natjecanja počela početkom drugog polugodišta.Učenicima su bila vrlo zanimljiva. Pokazali su da imaju znanja i natjecateljskog duha. Ina županijskim natjecanjima nismo se imali razloga stidjeti. A onima koji su stigli dodržavnih natjecanja iskreno čestitamo!

Poticaj za daljni rad učenicima susvakako natjecanja. Ona počinju naškolskoj razini. Za uspjeh na natjecanjupotreban je stalan rad, interes za predmet,koncentracija i natjecateljski duh. Cilj je zavećinu isti: biti uspješniji od drugih. Naovogodišnjim školskim natjecanjimasudjelovalo je puno učenika. Najvišedosada.Natjecanje je otvorilo Lidrano i već jena školskoj razini pokazalo velikozanimanje, bilo u literarnom, novinarskom,scenskom ili filmskom izričaju.Natjecanje koje je privuklo velik brojučenika jest natjecanje iz biologije i kemije.Nitko od natjecatelja iz kemije nije ostvariorezultat za odlazak na županijskonatjecanje, a iz biologije je na županijskonatjecanje išla jedna učenica sprofesoricom Bastić.

Natjecanjima se ove godine pridružila ipovijest. Zanimljivo je da su prva mjestapodijelila četvorica dječaka i tek jednadjevojčica među njima.I na natjecanju iz engleskoga jezikaosmaši su pokazali svoje znanje. Moramonaglasiti da su uglavnom osmaši bekačizauzeli dobre pozicije. No tek nakon akačaŠelera koji je bio prvi.

Iako se s hrvatskim jezikom bori odpočetka godine, na natjecanju iznjemačkoga bila je prva i u cijelosti riješilatest. To je naša povratnica JosipaAnđelović.Još jedno natjecanje koje je privuklovelik broj učenika jest natjecanje izgeografije. Ne treba naglasiti da je najboljibio opet Marko Ljubas.

Suprotno od geografije, natjecanje iz

fizike privuklo je tek dvojicu zaljubljenikapa ih moramo istaknuti: Martin Šeler, 8. a iDominik Pavlek, 8. a.Naš dvojac sudjelovao je i u natjecanjuiz matematike kojem se pridružuju iučenici četvrtih razreda. Zato možemo rećida se za matematiku zanimaju učenici od4. do 8. razreda. I u matematici su seistaknula neka nam već poznata imena.Posebno moramo istaknuti učenika IvanaBarušića, 4.b, kojeg je na razinama odškolskog, općinskog, međuopćinskog ižupanijskog natjecanja pratila učiteljicaSonja Valdec.

Informatika je predmet za kojim učeniciiz godine u godinu pokazuju sve višezanimanja. Na školskome se natjecanju, uzostale, istaknula učenica 6. d Ana Keri,koja je u cijelosti riješila test i sakupilamaksimalnih 150 bodova.Školskom natjecanju iz tehničke kulturepristupili su samo učenici 5. i 6. razreda,dok je natjecanje iz hrvatskoga jezikasamo za učenike 7. i 8. razreda.Također, svake godine naši učenicipokazuju zanimanje za sudjelovanjem uvjeronaučnoj olimpijadi. Ove su godinečetiri šestašice zavrijedile međuopćinskonatjecanje.

I za kraj, kao što je ravnateljicanaglasila: '' Nije teško primijetiti dapostoje naši učenici čija se imenaponavljaju zato što su marljivi i ustrajni uraznolikim školskim sadržajima pa tako ina školskim natjecanjima. Od srca imčestitam, bez obzira na to kakvi će daljebiti rezultati na općinskim, županijskim idržavnim smotrama i natjecanjima.''

2424


OŠ Rudeš domaćin je općinskog natjecanjaLIDRANO 2011. za područje Trešnjevka sjever iTrešnjevka jug koje uključuje 15 osnovnih škola snavedenog područja.Naši su se učenici predstavili na ovogodišnjemopćinskom natjecanju sa svime što smo većpokazali na školskom natjecanju.Općinsko povjerenstvoodabralo je i uputilo na

županijskonatjecanjeLIDRANO 2011.u GraduZagrebu sljedećeradove našihučenika.

Samostalni novinarski radovi:

1. Harfistica velike duše, Antonio Britvar (7. c), prof. Mirjana Jukić2. Balkan oko nas, ali ne u nama, Martin Šeler (8.a),

prof. Meri Farac Jemrić3. Istanbul grad suprotnosti i raskoši, Marko Lozić (8.c), prof.

Miranda Kekez4. Makeover iliti jesi li to ti, Mia Puh (8.a), prof. Meri Farac Jemrić.

* Županijski i državni rezultati

Dramsko – scenski nastupi:

a) pojedinačni nastup Mala sirena na drugi način, Luka Šop, učiteljica Željana Makovica

b) skupni nastupĆiril i Metod u Hrvatskoj, Fantači prof. Mirjana Jukić.

Školski list Odrazi izradila je novinarska grupa s urednicomMagdalenom Pervan (8.b) i prof. Meri Farac Jemrić.

Radijska emisija Imam stav, Nina Kopinč (7. d) i Ana Bogović (7.d), prof. Mirjana Jukić i Katica Šarić.

Tv reportaža Kamera? Ide! Akcija! Dominik Kvesić, Goran Kurdija,Ana Matošić (7.c), prof. Mirjana Jukić i Katica Šarić.

Dokumentarni film Bijeli princ, Antonio Britvar, Petar Mihalak i Lucija Sekulić (7.c), prof. MirjanaJukić i Katica Šarić.

• dokumentarni film Bijeli princ,Antonio Britvar, Petar Mihalak i LucijaSekulić (7.c), prof. Jukić i Šarić• radijsku emisiju Imam stav, NinaKopinč (7. d) i Ana Bogović (7. d), prof.Jukić i Šarić• novinarski rad Harfistica velike duše,Antonio Britvar (7. c), prof. Jukić.

Na državnu smotru LIDRANO 2011. uŠibenik su pozvani:

• radijska emisija Imam stav, NinaKopinč (7. d) i Ana Bogović (7. d), prof. Jukić i Šarić • novinarski rad Harfistica velike duše,Antonio Britvar (7. c), prof. Jukić.

Županijskonatjecanje LIDRANO2011. započelo je 21.veljače 2011. u GKKerempuh. Ove segodine obilježavaladvadesetagodišnjica smotreLidrana u GraduZagrebu pa je timpovodompripremljenosvečano otvorenje.

Na otvorenju je prikazan dokumentarnoigrani film čiji scenarij irežiju potpisuju naše filmske mentorice Mirjana Jukić i KaticaŠarić. Film je oduševio sve nazočne, a ovogodišnje natjecanjeotvorio je gradonačelnik Milan Bandić.

Natjecanje je trajalo četiri dana. Stručna povjerenstva odabralasu i predložila za državnu smotru sljedeće radove naših učenika iučitelja:

s državnog Lidrana s državnog Lidrana s državnog Lidrana s državnog Lidrana s državnog Lidrana s državnog Lidrana Lidrana s

2525


Kad je od Gradskog ureda došla zamolba osudjelovanju na svečanosti o 20 godina Lidrana,smjernice su bile zadane. No ostalo je sve autorskirad naših mentorica. U suradnji s Hrvatskim filmskimsavezom nastao je dvadesetominutnidokumentarnoigrani film.Trebalo je objediniti 20 godinarada mnogih učenika injihovih mentora. Kroz filmnas vode dvoje učenika Goran Kurdija i Ana Matošićkoji žele napisatičlanak za Lidranopa krenu uistraživanjepovijestiLidrana iprolaze krozsve prostore ukojima su se uproteklih 20godinaodržavalesmotre GradaZagreba.

Gospođa Hella Hoffman ima 93 godine. Živi u staračkome domu uKlaićevoj ulici. Rođena je u Zagrebu 1918., odgojena u obitelji

ispunjenoj glazbi. Najpoznatija je i najstarija harfistica u Hrvatskoj.Posjetio sam je prije mjesec dana. Razgovarajući s njom, saznaosam da još uvijek pomalo svirucka, sebi za dušu. Niskog je

rasta, vesela i zabavna. Ima problema s vidom. Vidi sve usjenama. Rekla je da je vizualan tip. Slike joj žive u glavi. Zato seodlično snalazi na harfi. Razgovarali smo u njezinoj sobi, u kojojsredišnje mjesto zauzima njezina harfa „odjevena“ u crvenibaršunasti kaput. Svirala je na njoj u brojnim kazalištima, uZagrebačkoj i Švicarskoj filharmoniji, svirajući proputovala cijelisvijet.

• Razgovor s gospođom Hellom Hoffman •• Razgovor s gospođom Hellom Hoffman •

• Kako smo snimili film za 20 godina Lidrana u Gradu Zagrebu•• Kako smo snimili film za 20 godina Lidrana u Gradu Zagrebu•

HARFISTICA VELIKE DUŠEŠto je veći umjetnik, to je lakše

s njim raditi i razgovarati

Za snimanje filma nikada nema dosta vremena.Ovaj se snimao dobrih 10 dana, a isto toliko imontirao. Putovalo se od Ribnjaka, gdje je održana 1.smotra, do većine zagrebačkih kazališta koja suotvorila svoja vrata i ugostila mnogobrojnu djecui njihove mentore (Kerempuh, Vidra, Kazalištelutaka...) do Hrvatskog školskog muzeja,Gradskog poglavarstva, pa sve do školadomaćina. Zavirilo se tako u OŠ J. J.Strossmayera, OŠ A. G. Matoša, IX. gimnaziju, XI.gimanaziju i u Prirodoslovnu školuVladimira Preloga.Film je takozaokružio 20godinaodržavanjasmotre Lidranau GraduZagrebu.

* O snimanju filma* Ideja za film

državnog Lidrana s državnog Lidrana s državnog Lidrana s državnog Lidrana s državnog Lidrana s državnog Lidrana s državnog

2626


Kako je počelo Vašedruženje s harfom?

Kada sam imala šestgodina, roditelji su meupisali na Muzičku

akademiju na pripremni tečaj. Tada se to zvaoGlazbeni zavod. Pohađala sam ga godinu dana.Nakon toga upisala sam klavir kod prof. Kunca.Klavir sam prestala svirati kada sam navršila desetgodina. A klavir sam obožavala.

No financijske su prilike bile loše i ja sam trebalapočeti nešto zarađivati. Tada sam izabrala harfu,jer je u to doba bila jedna jedina profesorica harfei jedan jedini đak. Ja sam postala drugi. Profesoricami je obećala da ću, ako budem marljiva, početizarađivati već za godinu dana. Bila sam jakomarljiva. Vježbala sam tri sataprijepodne i tri sata poslijepodne. Tunije bilo pardona!

Sjećate li se prvih nastupa uprofesionalnim kazalištima?

Navršivši dvadeset godina, došlasam svirati u kazalište. Prva operetabila mi je Straussova Jedna noć uVeneciji. Tresla sam se „k'o prut na vodi“.Naravno, još nisam bila dorasla tome. To je istokao da te bace u vodu: ili plivaj, ili potoni. Ja samodsvirala operetu do kraja i svi su mi čestitali.

Nakon nekog vremena profesorica serazboljela, a u ono doba Zagrebačko kazalištesvaki je tjedan imalo barem tri opere. Netko jetrebao svirati! Mene su pozvali: „Dođite smjestadolje!“ A ja početnik, kako ću svirati? Dirigent mi jepokazao mjesta koja su važna i koja moramodsvirati. Navečer sam se tresla, ali išlo je. Tritjedna sam mijenjala svoju profesoricu. To je bilanajbolja škola.

Jednog sam dana dobila note koje sam trebalanaučiti za sljedeći dan. Nisam znala kako ću tonaučiti?! Došla sam doma i bacila note na krevet.Počela sam plakati: „Ja to ne mogu, ja to nemogu... Meni je to preteško!“ Brat me pustio daotplačem svoje i upitao me: „Hajde, reci, što bi tihtjela postati kad odrasteš?“ A ja 'ko iz topa:“Harfistica!“ „E dobro, onda ćeš to lijepo naučiti.“

I naučila sam. Bila sam najbolja.

Možete li mi reći nešto o harfi?

Harfa je najstariji instrument. Naravno, nije

uvijek imala tu veličinu. U početku su bile maleharfe sa svega 7 žica, a sada ih ima do 48. Prvi većimodel harfe bila je irska harfa. G. 1727. u Bečujedan se čovjek dosjetio da bi harfa ipak trebala bitiveća, s više žica. Harfa se izrađuje ručno i zato jetoliko skupa. Unatoč svoj tehnologiji, još uvijek june može izraditi stroj. Kad sam imala 22 godine,imala sam sreću kupiti harfu u Splitu. I danas onapuno košta. Ima vrijednost manje kuće.

Kako ste počeli svirati u Zagrebačkojfilharmoniji?

Čula sam za audiciju i prijavila se. Odmah su meprimili i tada je počelo zlatno doba Zagrebačkefilharmonije. Svi veliki dirigenti svijeta, kako uŠvicarskoj, tako i u Zagrebu, dolazili su i svima sampokazala da znam svirati. Svaki od njih mi ječestitao. Valjda sam znala svirati.

Tko Vam je sve dirigirao? Kakvi sudirigenti kao osobe?

Kao što sam već rekla, imala sam srećepočeti svirati harfu baš u vrijeme kad jepočelo zlatno doba Zagrebačkefilharmonije. Prvi dirigent bio je jedanNijemac, Carl Schuricht. Svirali smo naprobi, i nešto mi se dogodilo. On je za

vrijeme pauze došao k meni i rekao: „Hajde, dačujem zašto ste se Vi tu zabunili.“ Ja sam mupokazala da mi je to bilo teško. On je meni svelijepo rastumačio i odmah mi je bilo lakše.

Dirigent mi je bio i Lovro Matačić, jedan odnajuglednijih i najvećih dirigenata. Sjećam se, išlismo na snimanje jednog filma i po nas je došaootvoreni kamion s drvenim daskama. Dirigenta ječekala limuzina. Došao je vozač i rekao: „Maestro,izvolite!“ A Matačić gleda i kaže: „Što? Da ja idemtu? A moja djeca da sjede na drvenim daskama? Jaspadam k njima!“ Nije htio ići automobilom jer jeznao kakav god on dirigent bio, on može mahatirukama, ali glazba se neće svirati sama od sebe,bez nas. Jednom je prilikom pet minuta prijepočetka koncerta vikao: „Nema koncerta! Nemakoncerta! Otpao mi je gumb s košulje! Ja ne mogudirigirati! Tko ima iglu i konca?“ Ja sam mu prišilagumb, i naravno, išao je koncert. Bila sam član iŠvicarske filharmonije, znamenite Tonhale.

Sjećate li se još neke anegdote s dirigentima?

Ne znam znaš li tko je Stravinski? To je bionajveći dirigent u ono doba. Živio je u Americi idošao je gostovati u Zagreb. Jedna njegova

Svi veliki dirigentisvijeta, kako u Švicarskoj,tako i u Zagrebu, dolazilisu i svima sam pokazalada znam svirati. Svaki odnjih mi je čestitao. Valjdasam znala svirati.

2727


kompozicija, koja je bila solo za harfu, bila je uprogramu. Tražio je da sjedim naprijed. Na koncertumi je dao znak da krenem, ali na pogrešnom mjestu.Zabunio se. Meni su na licu počele izbijati kapljiceznoja. Samo sam si rekla: „Hella, nemoj početi! On sezabunio! Dobro si brojala! Ti imaš pravo!“ I čekalasam. U onom trenutku, kad je trebaloupasti, ja sam počela. Kad je koncertzavršio, on je došao k meni, pružio miruku i zahvalio se. Sutradan, na probi,kolega mi je rekao: „Evo gospođekojoj je jedan Stravinski pružio ruku.“A ja sam na to odgovorila: „Istina, alija sam ipak ruke oprala.“ Takve su nassitne situacije veselile. To su bili velikidirigenti.

Što je veći umjetnik, to je lakše s njim raditi.

Koja Vam je najdraža skladba?

Svaki dan si malo prosviram po harfi, a jednuskladbu sviram svaki dan. Još uvijek ju znamnapamet. To je skladba koju je okrutni kralj HenrikVIII. jako volio. On se svaku večer volio provozati poTemzi, ali je zahtijevao da mu njegov sluga svaki putsvira na jednoj maloj irskoj harfi. Koliko god je on biookrutan, volio je harfu i tu skladbu.

Koji Vam je najdraži nastup?

Nastupala sam svugdje, ali jedan mije nastup bio najdraži. Jedina ja, kaoharfistica, nastupala sam naDubrovačkim ljetnim igrama, i to jakouspješno. Jedanput solo, jedanput saZagrebačkim kvartetom i skladbomPonoćna serenada. Izvrsno sam sviralai primila sam jako dobre kritike.

Poučavate li druge?

Ja imam svoje učenice. Nije da se hvalim, ali jakome vole. Često im dajem savjete i većine skladbi sesjećam. I danas me posjećuju. Nažalost, kakovrijeme ide, već su dvije moje učenice umrle, a dostanjih nije se nastavilo profesionalno baviti harfom,iako im je odlično išlo.

Smatrate li da ste završili svoju karijeru?

Na moj 90ti rođendan bilo je otvorenje knjižniceu sklopu izložbe keramičarske sekcije iz mog doma.Zamolili su me da nešto odsviram, kako bi toizgledalo svečanije. Nekoliko dana iza toga bio je

humanitarni koncert za udrugu Krijesnice. Zadnji putsvirala sam prošle godine, također humanitarno, uKoncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Ovegodine su me opet zvali. Međutim, više nisam htjela.Sad je gotovo. Kaj je bilo, bilo je! Treba čovjek znat'kad je dosta. Najveća je sreća ako jedan umjetnikzna kad mu je vrijeme da prestane, kad je vrijeme

da se povuče. Dok sam mogla, mogla sam! Živite u staračkome domu. Kako ste

podnijeli dolazak u starački dom?

Kada sam navršila 65 godina, umrla mi jesestra i tada sam ostala sama. Navršivši 75 g.,došla sam u ovaj dom. Obišla sam svestaračke domove u Zagrebu. Svi su dobri, alimi se ovaj posebno svidio. Njegova mi je

lokacija najviše odgovarala. Bila je blizu moje domajegdje sam se rodila, a i dobro sam poznavala ovaj krajjer sam svaki dan ovim ulicama prolazila kako bihdošla do svoje škole. Teško mi je bilo spakirati stvarii odbaciti višak. Najteže mi je bilo kad mi je jednojutro zazvonio telefon. Podigla sam slušalicu i čula:„Gospođo Hoffman, soba vas čeka!“ U trenutkukada mi je ta gospođa to rekla, mislila sam si: „Ako mi sada srce ne pukne, neće nikada!“ To jebio strašan trenutak!

Jako težak korak. Sad navršavam 18 godina udomu. Ovdje sam, i drago mi je što ću postatipunoljetna.

Vidim da pušite? Kako Vas služi zdravlje?

Pušim jako dugo. Ali ne previše. Dvijetricigarete na dan. Uvijek sam voljela mirisduhana, a sada mi cigareta više i ne šteti.Inače sam zdrava. Malo me bole kosti, alizato idem na aerobik tu u domu i malo sivježbam u sobi jer su mi tamo vježbe lagane.

Ne vidim dobro, tako da televiziju ne gledam. Zatoimam nekoliko tranzistora i stalno slušam glazbu.Zdrava sam i dobro se osjećam. Moje se susjedesamo žale na bolesti. Takve razgovore ne volim.Razmišljam o životu a ne o smrti.

Primijetio sam da se ipak malo umorila. Zadivljennjezinim vedrim duhom, obećao sam joj ponovnisusret i razgovor o njezinim brojnim putovanjima.Ispratila me u prizemlje doma i vedro mi mahala dokje nisam izgubio iz vida zbog guste zagrebačke kiše.

Antonio Britvar, 7. c

Podigla sam slušalicu ičula: „Gospođo Hoffman,soba vas čeka!“ Utrenutku kada mi je tagospođa to rekla, mislilasam si: „ Ako mi sadasrce ne pukne, nećenikada!“ To je bio strašantrenutak!

Najveća je sreća akojedan umjetnik zna kadmu je vrijeme daprestane, kad je vrijemeda se povuče. Dok sammogla, mogla sam!

2828


GDJE JE PRIMOŠTEN

Umjesto uobičajenog dana u školu uranim jutarnjim satima moja profesoricaMarija Stanić i ja vozile smo se prema

Primoštenu, gdje seodržavalo državnonatjecanje iznjemačkog jezika. Ubusu sam sjedila sdjevojkom Majom skojom sam poslijedijelila sobu. Nakondugog putovanja (zamene, jer još uvijek nepoznajem svehrvatske krajeve i neznam gdje je

Primošten) stigli smo u hotel ''Zora'' koji meoduševio. Još uvijek nisam bila svjesna dasmo u Primošten stigle radi natjecanja.

Nakon dolaska morale smo seregistrirati. Odmor je u sobi bio kratak jer je u18.00 bilo svečano otvaranje državnogNatjecanja iz njemačkog jezika. Nakon lijepootpjevane himne i jako smiješne predstaveslijedila je večera. Hotelski krevet nije mipružio baš ugodan san jer me ujutro čekalorano buđenje pa natjecanje.

Ustajanje već u 6.30. Autobus je došao ponas u 8.30. U školi, u kojoj se održavalonatjecanje, dobili smo detaljne upute ocijelom natjecanju. Kako su i srednje školesudjelovale na natjecanju i kako su postojaleA (učenici koji četiri godine u školi učenjemački jezik) i B ( učenici koji su više odjedne godine živjeli u Njemačkoj) liste, uputesu duže trajale.

I JA ZNAM ŠTO JE TREMA

Tek kad sam se našla u učionici, počela mehvatati trema, iako sam 12 godina živjela uNjemačkoj. Zbog toliko godina provedenih u

Njemačkoj od mene se uglavnom očekivaloda budem prva. No na listi B bilo je još osamučenika tako da je mogućnost bila 1:9 da ćubiti prva.

U prvom dijelu testa pisali smo sastavakprema sličicama koje smo dobili. Osmislitipriču i ne zaboraviti završetak. Recimo da mito nije bilo teško, ali u svemu su bila zaprekapisana slova. Od svega me je najviše bunilaprofesorica koja nam je svaki čas govorilakoliko nam je još ostalo vremena. Kad je prviučenik bio gotov, moj sastavak još nije imaozavršetka, i tada me hvatala panika. A još jegore bilo kada su nakon 20 minuta svi predalisastavak i izašli iz učionice. Ostale smo nasdvije, profesorica i ja. No imala sam još petminuta. Hvala Bogu, profesorica je bila takoljubazna i pustila me da pišem do kraja! Vanisam bila još nervoznija jer sam zbog hektike ipisanih slova napravila greške u pisanju. No,nakon pola sata odmora smirila sam se itješila da će sada doći lakši dio testa.

Tako je u 11.30 svemu došao kraj.

IPAK POBJEDNICA

Popodne je bilo vrijeme za izlet. Vidjelismo jezero koje se zove Zmajevo oko idvorove. Kako sam si ja pod dvorovezamišljala neki dvorac ili slično, jako sam serazočarala kad sam vidjela da su dvorovizapravo stare napuštene kuće izgrađene odkamena. Nakon izleta odvezli su nas u školujer je bio objavljen privremeni poredak i uvidu testove. Zbog one tragedije sa sastavkomočekivala sam da ću osvojiti 3. ili 4. mjesto, nobila sam prva nakon pismenog dijela. Iako tojoš nije bila konačna pobjeda, u tom samtrenutku bila najsretnije dijete na svijetu.

Stigavši u hotel, odmah sam nazvalaroditelje da tu sretnu vijest podijelim s njima.Te sam noći jako dobro spavala.

Josipa Anđelović, 8. a

NJEMAČKI JEZIK

Županijskom natjecanju pristupili su učenici:lista A – učenici koji nisu boravili u inozemstvu iz Grada Zagreba Darijan Bošković (8. c) 9. mjesto i AnaMaria Karlović (8. d) 13. mjesto lista B – učenici koji su živjeli u inozemstvu, na njemačkom govornom području. Bilo je 27učenika iz osnovnih škola Grada Zagreba, a Josipa Anđelović (8. a) zauzela je 1. mjesto.

Na državno natjecanje pozvana je u Primošten samo Josipa Anđelović i prof. Marija Stanić.Na državnom je natjecanju Josipa Anđelović također zauzela 1. mjesto.

* Moje prvo hrvatsko natjecanje

2929

INFORMATIKA

Na županijskom natjecanju iz informatike bili su:Martin ŠelerMartin Šeler (8. a), 1. mjesto1. mjesto, prof. Katarina JeličićAntonio Britvar (7. c), 5. mjesto, prof. MarijanaKobilšekAna Keri (6. d), 11. mjesto, prof. Katarina Jeličić.

Nažalost, naš Martin, iako je bio prvi, nije pozvan nadržavno natjecanje zbog broja postignutih bodova užupaniji Grad Zagreb u odnosu na druge županije.


HRVATSKI JEZIKNa županijskom natjecanju iz hrvatskoga jezika međunajboljim su hrvatima Grada Zagreba :

Leo Miloš (8. b), 6. mjesto, prof. Meri Farac Jemrić Marko Lozić (8. c), 22. mjesto, prof. Miranda KekezLaura Cesarec (7. d), 14. mjesto, prof. Mirjana JukićMelanie Mlinar (7. b), 18. mjesto, prof. Danka Tomšić.

POVIJESTNa županijskom natjecanju osmaši su, u pratnji prof.Krešimira Erdelje, ostvarili sljedeće rezultate:Mija Milić (8. c), 17. mjesto Braslav Lekić (8. b), 20. mjestoMarin Žigman (8. d), 22. mjestoFilip Tomasov (8. a), 23. mjestoFilip Janđel (8.b), 24. mjesto.

U pratnji prof. Marjana Đordića sedmaši su ostvarilisljedeće rezultate:Melanie Mlinar (7. b), 10. mjesto i Ivan Geld (7 .c), 11.mjesto.

BIOLOGIJANa županijskom natjecanju iz biologije bila je jedna,ali vrijedna učenica Melanie Mlinar (7. b), 10. mjesto,prof. Marijana Bastić.

MATEMATIKANa županijskom natjecanju iz matematike međunajboljim su matematičarima Grada Zagreba :Ivan Barušić (4. b), 12. mjesto, učiteljica Sonja ValdecMarko Ljubas (6. a), 8. mjesto, prof. M. K. MajerićGoran Kurdija (7. c), 14. mjesto, prof.Tihana BušićMarko Lozić (8. c), 18. mjesto, prof. Anđelka Jalušić Martin Šeler (8. a), 24. mjesto, prof. M. K. Majerić.

GEOGRAFIJANa županijskom natjecanju iz geografije naši suučenici ostvarili sljedeće rezultate:Lovro Perčić (5. r.), 13. mjesto, prof. Marjan ĐordićMarko LjubasMarko Ljubas (6. r.), 1. mjesto1. mjesto, prof. MiroslavaMamićGoran Kurdija (7. r.), 17. mjesto, prof. MiroslavaMamićLeo Miloš (8. r.), 19. mjesto, prof. Krešimir Erdelja.

Marko je s profesoricom išao na državno natjecanjeiz geografije u Poreč i ostvario 10. mjesto.

ENGLESKI JEZIKNa županijskom natjecanju iz engleskoga jezika naši suosmaši, u pratnji mentorice prof. Dunjice Kopač,ostvarili sljedeće rezultate:

Leo Miloš (8. b) i Kosta Kai Ugrina (8. b), 15. mjestoKatarina Bušić (8. b), 17. mjestoMartin Šeler (8. a), 24. mjesto.

FIZIKANa županijsko natjecanje išao je jedan, ali vrijedanučenik Martin ŠelerMartin Šeler s prof. Anđelkom Jalušić. Nanatjecanju je Martin zauzeo 8. mjesto, s 80 %riješenosti testa.Bio je pozvan na državno natjecanje u Vinkovce. Nadržavnom je natjecanjudržavnom je natjecanju Martin osvojio 3. nagradu.A ta mu je nagrada donijela izravan upis u srednješkole.

3030

vrijeme je za najbolje• Državni prvak o svojem školovanju •• Državni prvak o svojem školovanju •

Prva riječ. Početak. Uvod.Predstavljanje.

Ja sam Martin Šeler. Upravo sada, prisjećam sesvih 8 godina svojeg školovanja, svojeg putaprema većem znanju. Na tom su me putuusmjeravali brojni profesori i učiteljikojima sam sada istinskizahvalan. Iako nije sve bilosjajno, sretan sam da je takvokakvo je.

Kad sam krenuo u prvi a razred,škola mi je bila velika, strana, čudesnai u njoj sam se osjećao starije i zrelije.Ipak, nisam bio ni star ni zreo. Još uvrtiću isticao sam se svojom pameti, alimoje je zanimanje za znanstvenufantastiku, koje je poslije preraslo uzanimanje za znanost, počelo računalnimigricama u prvom razredu. Osim zanimanjaza učenje i znanje, u prvom je razredupočela i moja lijenost. Obje osobine imajuisti uzrok – moju pamet, i još uvijek meprate. Kroz moj put pameti i lijenosti vodilesu me učiteljice Željana Makovica i IvanaFiolić, a zatim mnogi profesori zajedno smojom razrednicom Meri Farac Jemrić.Više sam puta čuo kako sam profesoreiznenadio svojim znanjem, alivjerojatno sam nekad bio inaporan. Kao što rekoh, pamet,odnosno znanje je istovremenoi dobro i loše. No, što ako znanjanema, ako nešto zaboravim? Tada počinjefilozofiranje. Kad nešto ne bih znao, pričao bih svečega se sjetim i komentirao svaki događaj. Takosam se više puta izvukao iz nezgodnih situacija.Osim iz neznanja pamet mi je pomogla pročitatijedan sastavak. Kad sam ga pročitao, profesoricame je željela nagraditi, no netko me je odao. Onošto nisam spomenuo jest da taj sastavak nisam

napisao, odnosno čitao sam prazan list bilježnice.Osim što su me profesori smatrali vrlointeligentnim, za ostale sam učenike bio „onaj koji

sve zna“. Ipak, svoje znanje ne dijelimuvijek jer ja ne mogu uvijek pomagati,tako da ostali moraju učiti i raditi sami itako stjecati svoja, a ne moja znanja.Iako sam sve ostale razrede završioprosjekom 5.0, u petom mi se razreduomakla četvorka iz likovne kulture.Kultura mi ide, ali likovni dio, u kojemmoram nešto nacrtati, naslikati iliizraditi, nije moje najbolje područje.Moje su područje prirodne znanostii informatika. To dokazuje i mojesudjelovanje na državnomnatjecanju iz f izike. Uz učenje,zanima me i glazba i sport. Odglazbe slušam najviše rap, a isviram tamburu. Od sporta samtrenirao hokej na ledu, veslanje,džudo i šah, a rekreativno rolam ivozim bicikl. Okušao sam se i uglumi, ali to sam ostavio „za poslije“.

Sad, završavam osmi razred,pišem sastavak i pitam se: „Jesam li

što zaboravio ili sam pretjerao?“Možda, no kako god, idem do kraja.

Kako bih opisao svoje školovanjejednom rečenicom? Vjerojatno: „Bilo je to

osam godina u kojima sam izbio nazaleđenu površinu jezera života.“ Bilo je

dobrih, manje dobrih i loših trenutaka, aliosnovne ću se škole sjećati kao vrlo dobrog i

ugodnog iskustva.Zadnja riječ. Kraj. Završetak. Prestajete čitati

ovaj tekst.

Martin Šeler, 8. a

* Blagoslov i prokletstvo pameti

školske aktualnosti• Volimo li nositi aparatiće za zube •• Volimo li nositi aparatiće za zube •

* Makeover iliti jesi li to ti(Sa županijskog Lidrana)

3131

Danas postoje forumi na sveteme koje ''muče'' forumaše, patako postoji i mekeover forum. Naistraživanje o makeover forumupotaknule su me sve učestalijeemisije ili prilozi o promjenamavlastitog izgleda koje dovode dotoga da se ugodno osjećate usvojemu tijelu i ne skrivate u kući.Iščitavajući forumske napise,iznenadila sam se koliko djevojakavapi za promjenama. Od extremnihmakeovera do sitnijih promjena nasebi. Ako je korekcija zubi diomekeovera, tada sam i ja jedna odnjih. Jesu li zaista aparatići za zubedio namjernog makeovera ilipotreba? I što o ovoj temi mislestomatolozi?

Ovaj sam članak odlučila posvetitionima kojima će nošenje aparatićabiti potreba. Kako sam i sama prošlataj put, htjela sam ih na temeljuvlastitog iskustva ohrabriti iupoznati s vrstama aparatića ibolovima koje će morati podnijeti.

Od muke do aparatića

Dakle, kada vam vaš stomatologkaže da je za vaše zube, izzdravstvenih razloga, potrebanaparatić, sruši vam se svijet. Baremnama normalnima. Već zamišljatesvoju sliku, čujete se kako ''frfljate'',kako vam se smijulje... i odlučujetekako to sigurno nećete nositi. No,vaš je stomatolog uporan, vaša jemajka uporna i odlučujete probati.

U početku je bilo teško, ni ja ganisam željela, no s vremenom samshvatila da moram nešto učinitiželim li promijeniti izgled svoječeljusti. Dogovorenoga danaposjetila sam ortodonta i počela je

3232

postava aparatića koja je trajalaoko 45 minuta. U početku me nijeništa boljelo, samo mi je sve biločudno i novo. Sati su prolazili, bol jepostajao jači. Prvih je danastrahovito boljelo tako da nisamništa mogla jesti. Borila sam se itrpjela taj bol samo da bi mi zubi bililjepši. Prolazili su dani i navikla samse, moj aparatić postao je mojasvakodnevnica. No, trebalo jeredovito dolaziti na kontrole i terapije.Što sam bila upornija, rezultati su bilisve bolji.

Fiksni ili mobilniaparatić?

No, svatko ima drukčije zube iprobleme vezane uz njih. Drukčije,možda zahtjevnije, terapije i kontrole patako i različito vrijeme trajanja i nošenjaaparatića. Svaki dio aparatića ima svojuulogu kao npr. žica. Ona je dio fiksnogaparata koji zapravo pomiče zube. Žica jepričvršćena za bravicu s malim gumicamau različitim bojama koje birate. Žice semijenjaju kroz terapiju, a počinju odmanje i elastičnije do kruće i veće žice.Bravice su male ''kockice'' koje se lijepena zube i u njih se stavlja žica. Mogu bitimetalne ili estetske bijele. Neko ćevrijeme terapije možda biti potrebnonositi intermaksilarne gumice izmeđugornjih i donjih zubi da se dobije pravilanzagriz. Kada se zubi počinju micati, kaoodgovor na nošenje gumica, pomiču sebrzo i ugodno. No ako se gumice ne nosestalno, zubi će boljeti i njihovo ćepomicanje biti zaustavljeno. Ako jošuvijek imate dvojbe o tome trebate lifiksne ili mobilne aparatiće ili želite sve onjima znati, upitajte svojeg ili tuđegstomatologa. Samo ću vam ukratkoiznijeti stručno mišljenje stomatologa dr.Praljka koji kaže: ''Suprotno općemmišljenju, ne postoje bolji i lošiji aparati:f iksni imaju svoje, a mobilni svojeindikacije. Mobilni aparati, koji su se

nekad primjenjivali kod većine djece iodraslih, danas se sve više zamjenjujufiksnim aparatima. Terapija s mobilnimnapravama sve više se ograničava nakratko vremensko razdoblje intenzivnograsta i razvoja tijekom puberteta.Takozvane "ploče" (gornji i donji mobilniaparat) nekad su se koristile kao glavnoterapijsko sredstvo i kod odraslihpacijenata. To se danas napustilo pa sekoriste uglavnom samo za zadržavanjestanja postignutog fiksnim aparatom. Uodrasloj dobi indicirani su isključivo fiksniaparati.''

Dakle, birajte fiksne aparate pa ih''ukrasite'' po želji. Cijena? O tome bismomogli dugo raspravljati. Tek toliko daznate da mogu biti dosta. No sve će tobiti opravdano ako vas na stavljanjeaparatića uputi stomatolog zbog, kakokaže dr. Praljak, ortodonskihnepravilnosti: pokrovnog zagriza,progenije (izbačenost ili izvučenost donječeljusti), raznih kompresija (zbijenosti),otvorenog i unakrsnog zagriza.

Učinite nešto za sebe

I ne zaboravite da je tijekomortodontske terapije potrebnobesprijekorno održavati higijenu usnešupljine. Potpune upute o načinuodržavanja higijene pacijenti dobivaju napočetku terapije pa ako se pridržavajunaputaka, nema opasnosti od karijesa.

Stoga na kraju ohrabrujem sve onekoje žele učiniti nešto za sebe zbogsvojeg zdravlja, pa i ljepote, da buduuporni jer nikada nije kasno za stavljanjeaparatića, i nikada se nemojte dvoumitistoji li vam lijepo ili ne jer svakom stojilijepo na svoj način. Konačan rezultatpružit će vam zadovoljstvo koje ste dugočekali i na kraju ćete moći reći da stezadovoljni svojim makeoverom i da vasljudi još uvijek prepoznaju jer ste to vi.

Mia Puh, 8. a

školske aktualnosti

3333


RODITELJSKA (NE) ISTINAVrlo jednostavno: mjesec dana nakon

početka nove školske godine na ulaznimvratima osvane obavijest za roditelje prvašićakoji se mole da ne ulaze u školu i ne pratesvoju djecu do učionica.

Primijetivši da svakoga jutra roditelji ulazepa ulaze u školu, odlučila sam međuroditeljima provesti anketu i saznati iz kojih torazloga ne poštuju napisanu obavijest.Anketa je sadržavala jedno jednostavnopitanje: Zašto u jutarnjim satima ulazite uškolu kada na obavijesti piše da vam je tozabranjeno?

Odgovori koje sam dobila od roditelja suzanimljivi i neobični.

Nekoliko mi je roditelja na postavljenopitanje odgovorilo da ulaze jer moraju, i tobaš jutros, do učionice kako bi razgovarali sučiteljicom.

Dvoje se roditelja dosjetilo te odgovoriloda im djeca kasne pa idu s njima kako bi ihbrže spremili za nastavu. Neki su roditeljispominjali sigurnost i naglašavali kako ulazeradi sigurnosti djeteta. A i oni su, kažu,sigurniji kad znaju gje su ostavili svoje dijete.Petero je roditelja ostalo zatečeno mojimpitanjem pa sam iz razgovora shvatila da nečitaju obavijesti, stoga je zanimljiv njihovodgovor kako nisu znali da ne smiju ulaziti.Jedan od roditelja mi je naglasio: ''Nisamznala da se ne smije ulaziti. Danas sam ušla jerme je moje dijete zamolilo.''

Jedan mi je od anketiranih roditelja rekaoda ulazi svakodnevno jer nosi svojoj curicitorbu te smatra da je teška torba za nju velikoopterećenje. Za to ima roditelje. Stoga muzalijepljena obavijest nije jasna.

Jednog sam roditelja uistinu ''prepala'' pase počeo ispričavati kako inače ne ulazi, tek jedanas ušao nakon duljeg vremena, i to zatošto je na njegovim leđima ostala oprema zatjelesni.

Tek mi se jedan od roditelja ispričao što jeušao i obećao kako će nastojati ubuduće neulaziti i oprostit će se s djetetom ispredulaznih vrata škole.

I kako zaključiti ovu anketu kad svakogajutra, dok čekam 10 do 8, viđam neka istaroditeljska lica, koja su mi obećala da će se sdjecom rastajati ispred ulaznih vrata a neispred učionice, kako ulaze i izlaze iz škole.

No da bih ipak roditeljima dala odgovor nato zašto nije dopušteno ulaziti u školu bezrazloga, odlučila sam upitati ravnateljicu.

Od nje sam saznala da mjesec dana nakonšto prvašići postanu pravi đaci, roditeljimanije dopušteno ulaziti u prostor škole a da sene jave domaru ili spremačici i objasne razlogulaska. Ponajprije je obavijest radi sigurnostidjece, jer se među roditelje mogu uvući i oničije su namjere drukčije.

napisala: Martina Dujić

Unatoč obavijesti roditeljiprvašića svakoga jutra ulaze uškolu iz tko zna kojih razloga

• Anketa: Čitaju li roditelji školske obavijesti? •• Anketa: Čitaju li roditelji školske obavijesti? •

Za predmet glazbenu kulturuvažnije je usmeno ispitivanje.Tako se može u razgovoru sučenikom lakše doći do traženogodgovora. To se osobito odnosina služenje vlastitim riječima zaopisivanje određenih glazbenihpojmova, oblika, stilova..., uzstečeno poznavanje biti tihglazbenih odrednica. Samopjevanje i sviranje jedino se može

ispitati na usmeni način.Međutim, slušanje, tj. poznavanjeglazbenih djela, instrumenata,povijesnostilskih razdoblja,notnoga pisma može se ispitatipismenim putem, osobito zbogčinjenice lakšega izražavanjanekih učenika na taj način.

profesor Tihomir Prša

Mišljenja učitelja

• Što misle naši učenici i učitelji o ispitivanju •• Što misle naši učenici i učitelji o ispitivanju •

Nakon provedenei obrađene anketemeđu učenicima isami smo seiznenadili dobivenim

rezultatima. Od anketiranih 27 učenika nižihrazreda 12 ih voli odgovarati pismeno, 3 jesvejedno i 12 ih voli odgovarati usmeno.Uglavnom vole pismeno jer imaju više vremenaza razmišljanje, više je zadataka, a neki međunjima vole pisati. Nekim se učenicima čini dausmenim ispitivanjem dobiju bolju ocjenu jer imučiteljica pomaže. Troje je jednostavno reklo daje usmeno ispitivanje brže.

Anketa provedena među šestašima dala jejednostavan rezultat. Svi anketirani učeniciopredijelili su se za pismeno ispitivanje.Uglavnom zato što se mogu bolje koncentrirati,vlada mir i tišina te mogu dulje razmišljati. Nekisu bili pošteni pa su napisali da ponekad moguprepisivati. Kao mane usmenog ispitivanjavećinom su naveli brzinu koja se od njih traži uodgovaranju, neobjektivnost i zbunjenost.

Od anketiranih osmaša, njih 70 % opredijelilo

se za pismeno ispitivanje, 20 % ih voli usmeninačin ispitivanja, dok ih je 10 % izabralo i usmenoi pismeno ispitivanje.

Odgovori osmaša bili su konkretniji i jasniji.Za pismeno su se ispitivanje uglavnom odlučivalizbog bolje koncentracije, neometanosti u radu iponajviše zbog profesorove objektivnosti. Jedanod onih 70 % osmaša koji vole pismenoispitivanje izdvojio je kako u pismenomispitivanju dobiju iste testove pa ne postojeprofesorovi miljenici koji pri usmenomispitivanju dobivaju lakša pitanja.

Za prednosti usmenog ispitivanja uglavnomsu se odlučili radi lakših pitanja nego nausmenom, profesorovih potpitanja i boljegobjašnjenja zadataka.

Troje od anketiranih osmaša odlučilo se i zapismeno i za usmeno ispitivanje, a kao odgovornapisali su da kada nauče da im je svejedno, no ito pomalo ovisi o predmetu i profesoru.

Naši su se učitelji uglavnom opredijelili zausmeni način ispitivanja kao draži (odnosno,ovisno o predmetu), premda učenici tijekomgodine pišu puno testova.

* Pitaj me

pismeno


Odgovaranje, bilo ono usmeno ili pismeno, učenici ne vole. Onibi htjeli da ih nitko ništa ne ispituje. Svejedno, među učenicimaproveli smo anonimnu anketu o tome vole li više usmeni ilipismeni način ispitivanja. Isto nas je zanimalo što o tome mislenaši učitelji. Oni su nam svojim opsežnim komentarimaobjasnili prednosti i mane usmene i pismene provjere znanja.

3434

3535

Pisaneprovjereznanja uoblikukontrolnihispita i ispitaznanja dajuobjektivnijuslikumatematičkihznanja

učenika. U pisanim zadatcima možese uočiti sustavnost u radu,matematička preciznost i točnost teprimjena matematičkog jezika.Pisani zadatci razviju koncentraciju ilogičko razmišljanje učenika,osobito zadatci riječima. Stoga umatematici češće primjenjujempisane provjere. Usmene suprovjere u obliku rasprava, različiteideje u rješavanju pojedinihzadataka, rješavanju neobičnihzadataka također vrijedan doprinosmatematičkom znanju.

profesorica Anđelka Jalušić

Mislim da jepismenoispitivanjebrže,objektivnije iegzaktnije(manja jemogućnostnastavnikovepogrješke jersu bodovne

granice točno određene). No upismenom je ispitivanju težeprovjeriti više razine znanja, a nekiučenici imaju teškoće s pismenimizražavanjem. Velika je prednostusmenog ispitivanja neposredankontakt s učenikom pa mu se možepomoći potpitanjima. Lakše jeprovjeriti razumijevanje naučenoga(jer ne volim šterbanje napamet).Međutim, kod usmenog ispitivanjapovećava se mogućnost učiteljevepogrješke, a i razina stresa kodučenika je znatno veća. Zapravo,uopće ne volim ispitivanje.

profesor Krešimir Erdelja

Usmeni i pismeni načinispitivanja jednako je važanjer svaki učenik ima afinitetprema jednom od ovih načinaprovjere. Iako se pismenimputem može ispitati veći brojučenika u kraćem vremenu,smatram da je kvalitetniji imeni osobno draži usmeninačin ispitivanja jer moguvidjeti put razmišljanja,stupanj razumijevanja isposobnost logičkogzaključivanja i povezivanjanaučenih sadržaja svakogpojedinog učenika.

učiteljica Željana Makovica

Smatram da je usmenoispitivanje bolje od pismenog.Usmenim odgovaranjemučenici stječu određenosamopouzdanje, koje je jakopotrebno u životu,oslobađaju se straha i treme .Učenika koji usmenoodgovara mogu odmahispraviti, podsjetiti ga ako jenešto zaboravio.

Pismeni oblici ispitivanjaomogućuju provjeru višeučenika odjednom i provjeruvećeg opsega gradiva ukratkom vremenu.

učiteljica Snježana Rubeša

U nastavi geografijekoristim i pismenu i usmenuprovjeru. Kroz usmenuprovjeru naučeno gradivoučenici prenose na kartu.Kroz geografsku pričuusmenog odgovaranja sviučimo. Pismene provjerečesto su u obliku slijepe kartekoje kod učenika razvijajukartografsku vještinu.Zanimljive i kreativne provjereizrade su klimadijagrama ilidobnospolne piramide gdjerazličitim metodama analizadolazimo do zaključka, kojeopet prenosimo na kartu.

profesorica MiroslavaMamić

školske aktualnosti• U sklopu Školskog preventivnog programa •• U sklopu Školskog preventivnog programa •

IMAM STAV

Program Imam stav provodi se u višeeuropskih zemalja s ciljem prevencijekonzumiranja duhana, alkohola i drugih sredstavaovisnosti kod djece i mladih. Od školske godine2009./2010. program se počeo provoditi i u 13zagrebačkih škola, od kojih je jedna i naša škola.Nositelj programa u Hrvatskoj je Edukacijskorehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu usuradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje te uz

potporuVladina Uredaza droge.

Program jeproveden sučenicima 7.razreda koji susudjelovali uistraživačkomprocesu istekli uvid uneka svojaponašanja,misli i osjećaje o kojima možda inače nerazmišljaju. Proveden je kroz 12 radionica sučenicima koje su vodile prof. Mamić, prof. Jukić iprof. Bastić. Roditelji sedmaša sudjelovali su utrima radionicama koje je vodila soc. pedagoginjaKatica Šarić.

Program je baziran na učenju životnih vještina ikonceptu socijalnih utjecaja te time promičepozitivno i zdravo ponašanje općenito te,specifično, utječe na prevenciju korištenjaduhana, alkohola i drugih sredstava ovisnosti.

U predvorju naše škole u sklopuŠkolskog preventivnog programaborbe protiv ovisnosti proljetos jeprikazan mjuzikl „Pjesmom protivdrogePrijatelj” učenika OŠ BartolaKašića. Mjuzikl je bio namijenjenučenicima viših razreda. Učenici supozorno pratili mjuzikl i na krajuizvođače ispratili gromoglasnimpljeskom, a neki su pronašli i svojesimpatije.

* Pjesmom protivdroge - prijatelj

3636

tekst i fotografije pripremila:Katica Šarić, soc. pedagoginja

Mi smo djeca polaznici grupePoludnevnog boravka na kojem se

provodi produženi stručnipostupak. Na grupi učimo kako

savladati poteškoće učenja iponašanja koje ometaju u radu ne

samo nas već i sve učenike unašem razredu i naše profesore.

Kroz igru i radionice učimo oasertivnom načinu življenja. Kako

kaže naša profesorica, učimoživjeti život na ljepši i lakši način zarazliku od ružnijeg i težeg koji nas

je pratio do sada. Možda nismonajuspješniji učenici, ali smo sretna

i dobra djeca.

CRTICA S IZLETABio je to petak popodne. Bilo je oblačno, ali ne

toliko da nisi mogao van. Odlučili smo ići u Parkbudućnosti. Neki se nisu slagali, ali smo se ipakdogovorili te otišli do tog parka. Dino, Zvonimir iDomagoj nisu mogli ići jer su imali informatiku. Nasje išlo sedmero: profesorica, Emil, Nikica, Driton,Filip, Petar i ja. Bilo nam je super. Park budućnosti jeogroman park s puno sprava za igranje. Zajednosmo se igrali i šalili, bez svađa. Stvarno smo senaigrali i natrčali. Bilo nam je žao što smo se moralivratiti, ali smo svi znali da se taj izlet može ponoviti.

Poruka za kraj: nemoj nikada reći da ti se ne idejer te može iznenaditi nešto lijepo.

napisala učenica iz grupe, Matea Abaz, 5. a

• Život u grupi Poludnevnog boravka •• Život u grupi Poludnevnog boravka •

U č i m o ž i v j e t i ž ivo

t

Grupa na Sljemenu

Nikičina mama uči nas mijesiti ipeći kolače Slavimo Nikičin rođendan

Dino je najbolji u napuhavanjubalona

3737


• Mladi kemičari u akciji •• Mladi kemičari u akciji •

U učionici broj 11 već se godinamaučenike poučava kemijskim procesima iizvode se kemijski pokusi. Nekada višeu redovitom programu, nego danas,uvijek će istaknuti profesorica Jonjić.Zato ona vodi dodatnu nastavukemije i zajedno s učenicima osmihrazreda izvodi razne pokuse teproširuje njihova znanja. Iako sečini zahtjevno i ozbiljno, kažu mladikemičari, na satovima dodatnekemije vlada opuštena, ali radnaatmosfera i zato te sate ne propuštaju.

Za ponedjeljak, 18. 4., najavila im seekipa s Prisavlja koja je snimala njihovepokuse. Kako tom događaju nismonazočili, pokuse koje su izvodili i radnuatmosferu opisao nam je kemijski trojaciz 8. a: Dominik Pavlek, Igor Petriško iMartin Šeler.

''Izveli smo seriju pokusa kojima smodokazivali postojanje enzima iz neživih

tvari, a zatim iz biljaka i životinja. Usvakom smo se pokusu služilivodikovim peroksidom iz kojeg jeenzim izdvojio kisik. Budući da kisikpodržava gorenje, dokazali smo gaprimicanjem tinjajuće treščice koja jezbog djelovanja kisika, planula. Kao

primjer nežive tvari uzeli smomanganov dioksid, dok su nam

krumpir i mrkva poslužili kao biljke, apileće jetrice kao životinja. Izvođenjenaših pokusa kamerom je bilježio timsnimatelja HTVa. Svaki smo pokusdetaljno opisali i dvaput izveli. Iako nasje ''prala'' trema, pokuse smo izvelikorektno i točno, odnosno nitko nijeozlijeđen.''

kemičari

Ni pred kamerama HRT-a ruka namnije zadrhtala

Međunarodne organizacije IUPAC i UNESCO proglasilisu 2011. godinu Međunarodnom godinom kemije. Aobilježili su je i naši kemičari.

3838


Martin u kemijskoj akciji A kad smo mi na redu?

• Mladi prirodnjaci ekološki osviješteni •• Mladi prirodnjaci ekološki osviješteni •

MIRISNI VRT – NAŠIH RUKU

D

JELOKada su se u prvome razredu upisali u

grupu Mladih prirodnjaka, nisu ni slutili da ćese tako ponositi vrtom koji s ljubavlju uređuju.Jedna od prirodnjaka, učenica Lucija LabašCvetko kaže kako im vrt danas pokazuje da suse trud i muka, koje su uložili u vrt, isplatili. Izgodine u godinu se vidio napredak. ''Tek smoga u drugom razredu uspjeli ozelenjeti'', sponosom ističe Lucija. Prošle su godine i samidonijeli cvijeće pa su ga posadili zajedno sonim koje su dobili od knjižničarke i drugihučitelja. ''Danas uživamo u njegovoj ljepoti'',zaključuje Lucija.

I po mišljenju drugih prirodnjaka vrt je jakolijep i mirisan.

Zanimljiva je rečenica učenika MarinaVlahušića o vrtu, koji kaže:''Sada sam svjestanda se vrt od pustinje pretvorio u raj.''

Darija Budimir priključila se Mladimprirodnjacima tek u drugom razredu. I kada jeprvi put ugledala vrt, kaže, u njemu su bila dvastabla, trava i samoniklo bilje. No upornimradom, kojeg su svi postali svjesni, vrtom sedanas svi ponose. Više od polovice učenikaupisano je u grupu Mladih prirodnjaka i volesve što ima veze s prirodom. Učenica AnaFržop kaže kako je naučila s ljubavlju ipažnjom odnositi se prema cvijeću. ''Nadamse da ću ljubav prema cvijeću nositi i dalje jer jeono za mene znak druženja s prirodom'',zaključila je Ana.

A svi su prirodnjaci na kraju zaključili da jevrt njihovih ruku djelo.

napisala: Mia Čop

Mladi prirodnjaci grupa je koju čine četvrtaši cekači, abrinu se o uređenju unutarnjeg školskog vrta. Punečetiri godine brinu se o njemu i danas je lijep i mirisan.

3939


4040

1. danPopodnevno sunce odvelo nas je do obližnje

biogradske plaže. Neki su se kupali, neki pili kavuu kafiću kao već odrasli momci i djevojke. Nakonvečere slijedio je posjet Zadru injegovim prekrasnim Morskimorguljama. U hotelu nas ječekala zabava i ono štonajviše volimo, druženje

po sobama.

komentirali novinarifotografije: učenici

putovanja

M AT

U RA L

AC

Kako slatko!

Svi lijevo, a Marin desno

Što ima gore?

Znamo li da se fotkamo?

Ko j i

m i l i p o g l e d . ..

Četiri osma a u nizu

Ptičica!

SREDNJA DALMAC

IJ

A

4141

putovanja

Oči u oči!

Pokrij me!

Moramo li do vrha Velebita?

Tri, četiri, pet, zapjevaj!

2. danUjutro nas je probudila kiša.

Nakon doručka krenuli smo uposjet Sokolarskom centru uDubravi pokraj Šibenika. Tamonas je dočekao voditelj iupoznao s tajanstvenimživotom nebeskih lovaca –sokolova. Popodne smo šetalimokrim Biogradom, a nevečerostali bez zabave jer smo noćranije pretjerali.

3. danSpremivši stvari u

autobus, otplovili smoprema Kornatima. Zabavljalismo se pjevanjem karaoka iuživali u ručku. Iskrcali smo

se te posjetiliPark prirodeTelašćicu. Uuvali smo seokupali i vratilinatrag. Potomje uslijediopovratak zaZagreb.

U Sokolarskom centru

Nalazim se u ''kućici'' zaprovjeru prtljage i ljudi. Turskagranica. Prtljaga je provjerena,koferi vraćeni u autobus i sve jespremno za nastavak puta. Noć je.Ja, zajedno s ostalih 30ak članovasvojeg KUDa , prolazim kroz gustpromet Istanbula. Toliko gust danam je trebalo nekoliko sati kakobismo ga prošli. Približavamo semostu na Bosporu, mostu koji spajadva kontinenta: Europu i Aziju.Nakon prijelaza možemo nastavitiput prema konačnom odredištu,prema gradu Izmiru. Izmir, poznat ikao Smirna, drugo je turističko ijedno od većih gospodarskihsredišta Turske. Smještan je u MalojAziji, na mediteranskoj obali i domje 5 milijuna ljudi.

Izmir nas je dočekao prije zore.Pomalo ošamućeni dugomvožnjom, smjestili smo se u jedanod mnogobrojnih izmirskih hotelanadajući se udobnu smještaju ineometanu snu. Nekima su nadebile ispunjene, a nekima je sanomela jutarnja molitva iz jedne oddžamija, kojih u Izmiru nenedostaje.

Poslije doručka izašao sam predhotel, na ulicu. Prvo što sam osjetiobila je toplina neobična za ovo dobagodine (u Hrvatskoj). Cijelo suvrijeme mojeg boravka u Turskoj,od 23. do 28. prosinca, temperature

bile između 15 i 20 °C, a naosunčanim se područjima moglobiti čak i u kratkim rukavima.Izmirske su ulice duge, prepuneraznovrsnih trgovina (iako bi riječ

dućan sasvim odgovarala), barova,čak i hotela. Duge ulice prate i dugiblokovi zgrada koji su iznutra punoprostraniji nego što se čine izvana.Oko podneva prvoga dana, a isvakog sljedećeg, bio je organiziranručak. Turska je hrana, u nekimaspektima, slična, a u nekim priličnodrukčija od naše, npr. znalo nam je,

kao predjelo, biti ponuđenoraznovrsno povrće koje, ili zbogneprepoznavanja, ili zbog okusa nakoji nisu navikli, mnogi od nas nisujeli, dok bi za desert dobili iznimno

slatke kolače ili pudinge.Ipak, uvijek treba probatidomaće specijalitete.

No, na putovanje uTursku krenuli smo kakobismo sudjelovali na 6.festivalu balkanskihfolklornih plesova.

Festival su toga jutraotvorili domaćini, a nakonotvorenja krenuli smo, obučeni unarodne nošnje svoje domovine,prema glavnom trgu. Poglediznatiželjnika bili su uprti u nas, a mismo ponosno, noseći zastavu u ruci,koračali u povorci. Na trgu nas ječekao i prvi nastup pred turskompublikom i članovima drugih

• Putovanje KUD-a '' Croatia'' u Tursku •• Putovanje KUD-a '' Croatia'' u Tursku •

Odlučio sam se provesti Badnjak i Božić u zemlji druge kulture,vjere, običaja, tradicije...iako sam znao da na božićno jutroneću pronaći dar ispod jelke, no dobit ću putovanje. Kažu da jeTurska zemlja dvaju svjetova, zemlja koja čuva blago Orijenta ižudi za čarima Zapada

Balkan oko nas, ali ne i u nama

(Sa županijskog Lidrana)

4242

putovanja

4343

putovanja

društava. U našem su se društvunašli i KUDovi iz Slovenije, BiH,Kosova, Crne Gore, Albanije,Makedonije, Rumunjske, Bugarske,Grčke i ,naravno, Turske. Nakonnastupa i večere organizatori su

organizirali odlazak svih društavana koncert njihovih domaćih, ali ne inarodnih, glazbenika. Melodije suim bile zanimljive i lijepe, ali je bezpoznavanja turskoga jezika biloteško pratiti koncert, tako da smose prilično brzo vratili u hotel.Sljedeći je dan prije ručka bilaorganizirana izložba. Tema je bilaNastanak ''balkanskog stila''miješanjem elemenata rimske iistočne arhitekture na prostorimaOsmanskog carstva. Nakon ručkaotišli smo u jedan trgovački centar.

Navikli na naše, pomalo smo seiznenadili njegovim izgledom.Moderan kompleks koji ostavlja zasobom balkanski stil i nagovješćujezapadnjačke običaje.

Iako je bio Badnjak, nijedna odtek nekoliko katoličkih crkava uIzmiru nije bila otvorena pa smoBožić dočekali u hotelu. Sljedeći sunas dan, osim na obroke i nastupe,odveli na bazar. Bazar je sličantržnici, samo veći i s ''višeoriginalne'' robe, npr. Rolex za 12eura ili Lacoste majica za 10. Tamose može naći svašta: od hrane,preko odjeće, obuće, nakita pa svedo suvenira, duhana, nargila i dr.No, vrijeme je bilo ograničeno.Nakon bazara išli smo na zatvaranje

festivala. Sljedeći (i zadnji) danproveli su nas Efezom, gradom snekada najvećim grčkim hramom ijednim od 7 svjetskih čuda po PlinijuStarijem. Grad, koji je pripadaoPerzijskom Carstvu pa Grcima teRimljanima, danas je važnoarheološko nalazište antike, a tri jeputa rušen i ponovo građen.

Nedaleko od najboljeočuvanoga grada Male Azijeposjetili smo i kuću u kojoj je IvanApostol napisao svoje evanđelje i ukojoj je, nakon Isusove smrti,Djevica Marija provela posljednjih 9godina ovozemaljskog života.Zanimljivost koju sam saznaoinformacija je upravo o evanđelistuIvanu koji se 60. g. nastanio u Efezui navodno tamo vršioevangelizaciju. Proveli su nas i krozbrda maslina i mandarina jer jeTurska poznata po njihovojproizvodnji.

Svakodnevno gledajući islušajući nastupe svojeg i drugihdruštava u dalekoj Turskoj,zaključio sam jedno: Hrvatska nepripada Balkanu jer smo se odostalih društava, koja sumeđusobno vrlo slična u glazbi,plesu i okićenoj nošnji, razlikovali upotpunosti.

Još bih samo istaknuo dvijestvari. Prvo, Turci su vrlo ljubazan irazgovorljiv narod, a među njimaima i mnogo doseljenika iz državajužnije od nas: BiH, Makedonije,Albanije... Drugo, putovanje uTursku bilo je (barem meni)izuzetno zabavno i poučno, i mogureći da je Turska jedna velika i lijepazemlja, ali Hrvatskoj nema ravne.

Martin Šeler, 8. a

4444

Baš kada sam pomislio da će miovi praznici proći tako da ću ih štoprije htjeti zaboraviti, stigla mi jeodlična vijest: putujem u Istanbul, usamo srce Orijenta.

Istanbul, nasljednik raskošnogCarigrada, a danas višemilijunski gradna dva kontinenta koji uspješno spajasuprotnosti koje se u njemu susreću.Bilo bi mi uistinu teško opisati sveljepote i čari takvog grada u kojem susagrađene najljepše sultanske palače inajveći svjetski bazari. Posebno meoduševila Aja Sofija kao najvećiprimjerak bizantske kulture, a danasje zaštitni znak grada na svimrazglednicama koje se šalju pocijelome svijetu.

Mene je posebno dojmila Plavadžamija sa šest impresivnih minaretakoja se ubrajaju među najljepšeprimjerke otomanske arhitekture.

Vidio sam i Topkapi palaču,veličanstveno sjedište OtomanskogCarstva sa svojim velebnim zdanjima iprekrasnim vrtovima te riznicomzlatnog nakita i predmeta od zlata idragog kamenja.

Ništa manje lijepa i posebna jeočaravajuća palača Dolmabahče,rezidencija turskog sultana sagrađenaprije 150 godina u čijoj se arhitekturiosjeća i europski utjecaj. Nakon štosam prošao kroz palaču, morampriznati kako sam ostao bez daha.Sve je bilo od čistog zlata i srebra:okviri za slike, pribor za jelo,svijećnjaci, uskrasi pa čak i oružje.

Posebno zanimljivo bilo je što jesvaki pa i najmanji ukras nacrtan nastropu ili izvezen na tepihu biosimetričan. Sobe su također potpunosimetrično uređene što je za našeshvaćanje neobično.

Nakon gotovo cjelodnevnogobilaska ovih prekrasnih građevina snestrpljenjem sam čekao odlazak nanajveću tržnicu Kapali Carsi gdje samupoznao sve čari trgovine i cjenkanja.

Velika je to i natkrivena tržnica s3600 lokala i trgovina u kojima smomogli naći razne dragulje, zlatneukrase, neizbježne nogometnedresove i navijačke šalove, tipičnuistočnjačku odjeću, suvenire inaravno, nargilu.

Takvi šareni izlozi s obiljem kičajednostavno vam odvuku pogled iizmame osmijeh na lice. Posebno sume oduševile trgovine poznatihsvjetskih dizajnera kao što su Luicci,Falpucci, Nursace i VerSSace! Takvihoriginala bilo je po cijelom gradu. Nasvakom uglu mogli ste pronaćibogatstvo šarenila i trgovina čiji suprodavači stajali na ulici i pokušavalinezainteresirane prolaznike uvesti usvoje malo carstvo.

Posjetili smo Tašhan, mjesto nakojem se ljeti redovito ispija čaj sprijateljima, no to mjesto ne trebamopisivati jer ga svi već dobro znaju izlegendarne Šeherezade. Naravno,morali smo posjetiti jednu odnajživljih ulica na svijetu, Taksim. Sjelismo u tipičnu tursku kavanu gdje smo

uživali u turskim specijalitetima:ćuftama, kebabu i rahat lokumu.Namjeravali smo probati nekuslasticu, ali nismo mogli dalje odsutlijaša jer svi ostali kolači su blagorečeno plivali u šećeru što je tipičnoza tursku kuhinju.

Siti i zadovoljni, sve smo zaliliklasičnim, ukusnim turskim čajem kojise poslužuje u posebno oblikovanim,malim šalicama, a nakon toga moralismo kušati dondurmu, turski sladoleds ekstraktom orhideje koji smo dobiliod zabavnog mladića obučenog utradicionalno tursko odijelo, snaravno, fesom na glavi.

Posjetiti Istanbul a ne provoziti sebosporskim mostom, koji povezujezapadnu, europsku i istočnu, azijskustranu grada, jednostavno jenezamislivo .

Neoprostivo bi bilo ne posjetitineki od čuvenih istanbulskih stadiona.Odlučio sam se za jedan od najljepšihna svijetu, stadion nogometnog klubaBesiktas.

Nakon pet oku i nepcu ugodnihdana, krenuli smo kući.

Znao sam da nas čeka petnaestsati napornog, ali ne i dosadnogputovanja do Zagreba. Prolazak krozBugarsku bio je gotovo deprimirajući,ali to je ipak neka druga priča, pa otome neki drugi put.

U kasnim satima stigli smo uZagreb gdje nas je dočekao sasvimrazličit, nimalo orijentalan miris.

Marko Lozić, 8. c

Još prošle godine ime Istanbul bio je sinonim za sat geografije nakojemu smo odvajali Aziju od Europe bosporskim tjesnacem, adanas je on poveznica svim Hrvatima uz lijepu Šeherezadu izamamnog Onura.Gledanjem te serije, Hrvati (tako i moja obitelj) naučili su nekolikoturskih riječi i upoznali ljepote Istanbula, ali što je još važnije, dobiliželju za putovanjem u taj prekrasni grad.

* Istanbul - grad suprotnosti i raskoši

(Sa županijskog Lidrana)

• Putovanje u Istanbul •• Putovanje u Istanbul •

putovanja

• Uživanje u Krapini •• Uživanje u Krapini •

Novi Muzej krapinskih neandertalaca bio jeovogodišnje odredište terenske nastave šestaša.

* Bok, neandertalci!

ad se učenici spremaju na terensku nastavu, uvijek vlada veliko veselje. Želja zaputovanjem i novim spoznajama nadjača i sreću što nema nastave. Posebno kada se ide u

Krapinu, u novootvoreni muzej o kojem smo puno čuli jer nas je i učiteljica u četvrtom razreduvodila u Krapinu. To je bila najava terenske nastave koju smo jesenas odradili.

KK

putovanja

4545

Pokus iz prirode

Tko radi, a tko zabušava?

Pozorno pratimo prof. Jonjić

Jesmo li slični?

SILVIJA ŠESTO

Zimus je našu školu posjetilaknjiževnica Silvija Šesto. Većinanas se i nije previše uzbudila jernismo ni znali tko je ona, ali nekisu bili veseli. Ubrzo smo saznalida je Silvija Šesto napisala romanDebela koji nas čeka u sljedećemrazredu za lektiru. Književnisusret s njome organiziran je zašestaše, a potom za osmaše.

Kako smo kasnije saznali odnaših profesorica, susretknjiževnice i šestaša mogao bi seponoviti, a susret književnice iosmaša mogao se i prekinuti.Iako su osmaši pročitali njezinroman, pitanja koja su pripremiliza nju bila su o svemu, ali ne i oknjizi. Našeg je Kostu najvišezanimalo imali li književnicaFacebook i hoće li ga prihvatitiza prijatelja. Na sreću što smo mišestaši uslijedili poslije i bili vrlomotivirani za razgovor. Odknjiževnice smo saznali da pišesve i svašta, pa čak i scenarije zatelevizijske reklame.

Pročitala nam je ulomak izpriče Bum Tomica koji nas je svenasmijao. Na nagradno pitanje: Ukoliko je sati zazvonio telefon?najbrža je bila Ana Matković,učenica 6. d. Ne samo najbržaveć i točna. (Odgovor: U šest itrideset.) Ana je dobila nagradu– knjigu Dnevnik jedne ljubavi, aonda je uslijedilo fotograf iranje sknjiževnicom: Silvija Šesto i Anaponosnog lica.

napisala: Barbara Geld, 6.a

SANJAPOLAK

Učiteljica jenas, kojivolimočitati,pozvala nasusret saSanjomPolak.

Saznali smo da se rodila 5. 11.1968. u Zagrebu. Radi kaoučiteljica, piše knjige za djecu iurednica je časopisa Prvi izbor.Njezina kći zove se Paulina i o njojje napisala knjigu Dnevnik PaulineP. Djeci je knjiga bila zanimljiva pasu rekli: ''Molimo još!'' Tako jenastao Drugi dnevnik Pauline P.,Petrica Pričalica ( koje nažalostnema više u prodaji jer su je djecapokupovala ) i Pobuna Pauline P.Jednog dana pitao ju je neki dječakzašto uvijek piše o curama pa muje obećala pisati o njemu i nastalaje knjiga Mali Jan ima plan.

Sanja Polak govorila nam jekako je važno čitati knjige jer takostječemo znanje i bogatstvo. Bilaje vrlo uvjerljiva pa smo odlučilipročitati sve njezine knjige, a nekisu si odmah i kupili knjigu u kojuim se književnica potpisala.

Jako nam je drago da jeknjižničarka organizirala ovajsusret.

napisali: Ivan Grubišić i KarloVešligaj, 5. a

Naša se knjižničarka, profesorica Vesna Latin Juričev možepohvaliti brojem književnih susreta koje je za nas učenikeorganizirala ove godine. Među gostima našli su se SanjaPolak, Nada Mihelčić, Silvija Šesto, Jadranko Bitenc. Noprofesorica je organizirala dolazak Joze Boze te mladečitatelje povela na Nacionalni kviz za poticanje čitanja.

* * S knjigom prijateljujem• Ovogodišnji književni susreti •• Ovogodišnji književni susreti •

JADRANKOBITENC

Jesenas jeu učionicuhrvatskogajezika ušaoJadrankoBitenc.Očekivalasam nekog

pisca koji ima bradu, brkove,veliki trbuh. Ali sam se iznenadila.Naravno pozitivno, jer jeJadranko Bitenc sve suprotno odmojih očekivanja. Predstavio namje svoju knjigu Twist na bazenu.Nakon pročitanog ulomka saznalismo da je to autobiografskodjelo koje govori o njegovudjetinjstvu: o problemima u školi,u ljubavi i obitelji. Drugu svojuknjigu Lana, godina mačkeposvetio je svojoj kćeri. Zanimalome je voli li više pisati knjige zaodrasle ili za djecu, pa sam ga to iupitala. ''Za djecu jer se i sam jošosjećam kao dijete'', odgovoriomi je Bitenc. Netko ga je upitaokoja mu je najdraža knjiga koju jenapisao. Rekao je da mu je uvijeknajdraža ona koju upravo piše.

Bilo je tu još raznih pitanja,no na sva je odgovarao opuštenoi šaljivo. Svidio mi se Bitenc bašzato što je pričljiv i šaljiv.

napisala: Lucija Sekulić, 7. c

4646

kultura

4747

* Sad te ima, sad te nema• Jozo Bozo s prvašićima •

• Jozo Bozo s prvašićima •

• Kako je trećašima glumio glumac Dubravko Sidor •• Kako je trećašima glumio glumac Dubravko Sidor •

* O Božidaru Prosenjaku na drukčiji način

U našu je školu 24. 2. 2011.

došao Jozo Bozo.

Izvodio je predstavu Semafor.

Bilo je jako zabavno.

Jozo Bozo zna puno smiješnih

trikova.

Jako smo se smijali.

Išle su nam suze na oči od smijeha.

Naučili smo o prometu.

Jako se veselimo jer je Jozo Bozo obećao da će opet doći.

napisala: Marina Parlov, 1. c

• Četvrtaši nazočili Interliberu• Četvrtaši nazočili Interliberu

Devetnaestog studenog svi smo bilinestrpljivi i jedva čekali da nam dođe glumacDubravko Sidor.

''Jupi!'' viknuli smo kad je došao. Glumioje priče iz knjige Sijač sreće koju je napisaoBožidar Prosenjak. Sam je glumio više osobai mijenjao im glasove. Rekao nam je da jeizašao iz zatvora, ali to nije bila istina. Zaštoje to učinio, uopće nisam shvatila. Ma, nemaveze.

Najviše mi se svidjela priča o djevojčicikoja je htjela maslac s ukrasima, a to su bilecrtice od zubičastog noža.

Na sreću sam bila pročitala knjigu Sijačsreće pa sam većinu priča razumjela.

Bilo je jako zabavno i smiješno. Želim dami ostane u sjećanju dan kada nam je urazred došao Dubravko Sidor.

napisala: Maja Bubalo, 3. a

Nacionalni kviz za poticanje čitanjaNacionalni kviz za poticanje čitanjanatjecanje je za mlade čitatelje. Provodi se uMjesecu hrvatske knjige (studeni). Organizatorkviza su Knjižnice grada Zagreba. Tema kviza za2010. godinu bila je vezana uz Međunarodnugodinu biološke raznolikosti. Trebalo je pročitatiknjige: Zemlja – e. istraživač i Zadivljujuće tajneprirode.

Ove školske godine kvizu su se priključiličetvrtaši naše škole. U knjižnici smo listali, čitali itražili odgovore na pitanja zadana u kvizu.

Upitnike smo ispunili malo samostalno, malozajednički i sve poslali u Gradsku knjižnicu.

Završna svečanost održana je na Interliberu(sajmu knjiga) 12. 11. 2010. Nakon lutkarskepredstave Pinokio, izvučeni su dobitnici nagrada:jedna glavna i deset utješnih nagrada. Jednu odutješnih nagrada (knjigu) dobila je naša AnaMarija Grubišić iz 4. d razreda.

napisali: Petra Gudelj, Matea Buljan i DinoFabijanić, 4.a

* Utješna nagrada mladoj čitateljici

NADA MIHELČIĆ

U ožujku ove godine posjetilanas je književnica Nada Mihelčić teodržala zanimljiv sat u učionicihrvatskoga jezika.

Pričala je o svojem školovanju io svoje dvije knjige Zeleni pas iBilješke jedne gimnazijalke .Privukla nam je pozornostdetaljima iz knjiga te nam objasnilakako su ti romani nastali.

Nakon odlaska književnice

odgovorili smo na neka anketnapitanja.

Složili smo se da nam je dragsusret s književnicima u našoj školi, avećina bi htjela ponoviti ovakvodruženje s još nekim autorima.

Također smo se složili da jeovakav prikaz lektire punozanimljiviji, a da autora drukčijedoživljavamo u našoj učionici, nego uiščitavanju bilježaka o piscu izpročitane knjige.

napisala: Lana Lebo, 8. c

kultura

Gljiva Gljiva

Jedna gljiva mala,pokraj puta stala.

Pa se penjat stala,ali još je mala.

Ne smije ići ni na što,a ima prijatelja sto.

Gljiva je tužna bila,pa si je kaput kupila.

Nora Fraculj, 1. a

Uspavani đak medoUspavani đak medo

Mama medvjedica budi svoga đaka.Ne da se medo, postelja mu draga.Reče medo: ‘’Uh! Jao! Zar baš moram ići u školu?’’Dođe tata: ‘’Diži se ljenčino! Torbu na leđa i u školu.’’Reče medo: ‘’Dobro! Dobro! Idem u školu.’’Vrati se medo iz škole. Pita mamu: ‘’Danas je prvi dan proljeća?’’‘’Da sine. Zašto se ne veseliš?’’‘’Zato što mi fali san.’’

Roko Rocca, 1. a

Misli o ljubavi 1. cMisli o ljubavi 1. c

Ljubav je kad me mama i tata vole. – Dino CoreljLjubav je kad volim mamu i tatu. – Ivana ŠapinaLjubav je kad poljubim mamu ili tatu. – Nikolina ŠoljićLjubav je kada nekog voliš. – Lana KužnarLjubav je kad te netko voli. – Marina ParlovLjubav je kad se netko za mene brine. – Aldin HasanbegovićLjubav je kad se brinem za nekoga. – Azra AdrovićLjubav je kad ti netko nešto pokloni. – Ema DeskarLjubav je kada nekome nešto poklonim. – Sara KasanićLjubav je kada mazim macu. – Ana Marija KendelLjubav je kada hranim psa. – Vito CikronLjubav je kada ti netko pomaže. – Maja DravinecLjubav je kad nekome pomažem. – Maria HruškaLjubav je kad ti dečko pokloni čokoladno srce. – Patricia AsanovićLjubav je kad poljubim majku i oca. – Paula PerićLjubav je kad si tužan pa te učiteljica tješi. – Adam SalmanLjubav je kad se jako udariš pa ti netko pomogne. – Luka Pešut

PatuljakPatuljakGljivičkoGljivičko

Bio je sunčan dan. PatuljakGljivičko išao je u šumu bratigljive. Iznenada je počelapadati kiša. Patuljak se sakrioispod velike točkaste gljive.Gljiva mu je bila kišobran.Odjednom se pojavilo sunceveselo pozdravljajući patuljka.Patuljak Gljivičko mahnuo jesuncu i krenuo dalje u šumu.

Lea Kozic, 1. b

Tko sam ja?Tko sam ja?

Zovem se Marko. Nadimak mi je Muki. Volim se igratiloptom. U školi volim učiti. Najdraži školski predmet mi jetjelesni. Ne volim rano ustati. Najbolji su mi prijatelji Matko,Nikola i Fran. Najbolja mi je prijateljica Vanda. Jednom želimimati motor na četiri kotača.

Marko Marojević, 1. b

NOAH RADOČAJ 1.A

MATKO STIPANIĆEV 1.B

TINA GRGIĆ I PAULA žITNIK 1.A

VANDA VRABEC 1.B

kad odrastem, bit ću zvijezda

4848

4949

TEA HRELJA 2.A

LUKA SAJDL 2.A

ANTE MATKOVIĆ 2.B

Moja mamaMoja mama

Moja je mama visoka, nije ni mršava ni debela.Ima lijepe zelene oči. Ima pravilan nos, isto kao iusta. Kosa joj je kratka i povremeno crno obojana.Voli nositi hlače, majice usklađenih boja, a ponekadi haljine. Ona je vrlo mirna osoba. Ne voli sesvađati, vrijedna je i voli pomoći ako može. Premamani je brižna, puna ljubavi i pažnje. Sviđa mi semoja maštovita, vesela i snalažljiva mama. Uvijekme može zabaviti ili mi pomoći u zadaći. Svojemame moramo voljeti iako su na nas ponekadljute. To je uvijek s razlogom.

Mia Sohora, 2. aMoja sestra ZojaMoja sestra Zoja

Imam seku Zoju. Ona je mali vražićak. Slatka je izabavna. Razbacuje mi stvari po sobi i šara miknjige. Voli slušati glazbu i smiješno pleše. Kadnešto nije po njenom, vrišti i plače. Voli ponavljatiplesne pokrete za mnom.

Mila Ereg, 2. a

Moja prijateljicaMoja prijateljica

Opisat ću svoju prijateljicu Ivu. Ona je niska isitna. Lice joj je okruglo i uvijek nasmijano. Oči sujoj vesele i smeđe. Njezino lice uokviruje ravna,svijetlosmeđa kosa. Voli nositi majice, hlače i haljinesvih boja. Iva je vesela i odana. Svima rado pomažei hrabra je. Želi da i dalje budemo prijateljice. Ona je

prava prijateljica koju bi svatko poželio.Paola Petra Piteša, 2. b

MIA MARGETA 2.B

Moja ulicaMoja ulica

Moja ulica zove se Prilaz Grge Antunca. Ona se nalazi uzagrebačkome naselju Rudeš. Moja ulica nije velika. U njoj senalaze dvije zgrade. Ja živim u zgradi na kućnom broju 6. U mojojulici nalazi se dječje igralište na kojem sam se često igrao sasekom dok sam bio manji. Ljeti tu volim sjediti na klupicama jer jehladovina. U tome parku rastu tri stabla koja sada u proljeće imajuprekrasne roze cvjetove. Mama mi je rekla da je to glog. Mojaulica nije dugačka. Ponekad se u njoj parkira puno automobila pase stvara gužva. Najveća je gužva ujutro kada ljudi dolaze uobližnju pekarnicu po svježe pecivo i kruh. Volim miris svježepečenog kruha koji se širi iz pekarnice na početku moje ulice.Meni se moja ulica sviđa. U njoj mi je sve poznato i blizu su miprijatelji, škola, trgovina i papirnica. Ispred zgrade ima puno stazai livada po kojima se vozim biciklom i šetam psa Dona.

Marko Perković, 2. b


NIKA VUSILOVIĆ 2.B

KARLA HOGGE 2.C

DARIJA BUDIMIR 4.C

Moj prijatelj FranMoj prijatelj Fran

On je moj najbolji prijatelj. Zove se Fran.Ima osam godina. Visok je i bavi sekošarkom. Dosta je mršav, ali je jak. Nasmeđoj kosi ima kovrčave šiške. Na okruglojglavi ima tamnosmeđe oči. Ima zaobljen imalen nos. Usta su mu svijetlocrvene boje,a obrazi mršavi. Ispod glave mu je tanak ikratak vrat. Mršav je. Ima dugačke ruke inoge. Na majici ima boksača i ima traperice.Na papučama mu piše: happy step. Dobar jeprijatelj i lijepo se igra sa mnom. Sve sunjegove igračke dobre. Prijatelji smo zatošto svaki dan u parku igramo nogomet,košarku i igramo se na PSPu.

Marin Lovrinović, 2.c

Moja četkicaMoja četkica

Ja sam Paulova četkica zazube. Stanujem u čaši. Paul jeznao da za pravilnu njegu zubitreba dobra četkica i zna da memora koristiti dva puta na dan.Dobar je zato jer pere zube goredolje, naprijednazad i lijevodesno. Naučio je da sve plohetreba temeljito oprati. Na menestavi pastu za zube veličinegraška i kružnim pokretima perezube. Nakon četkanja ispere ustavodom i još jednom ponovičetkanje i ispiranje. Divno peremzubiće jer imam jako dobrogpomagača. Nakon pranja zubiispere me hladnom vodom iglavom prema gore stavi u čašu.Glava mi je od umjetnih vlakana ina vrhu zaobljena. Crvenobijelesam boje. Sretna sam zato jer sesvaki dan kupam, pastom mažemi radim svoj posao. O Paulumislim da je dobar dječak jer mejako voli i pazi na mene. Zna da je˝ čist zub zdrav zub˝.

Paul Marinić, 2. cBili smo u obilaskuBili smo u obilaskugradagrada

Došli smo pred školu. Krenuli smou 8 i 30. Vozili smo se gradom i vodičnam je govorio gdje se nalazimo.Također nam je govorio da je Savskaulica najstarija ulica u Zagrebu. Prošlismo pokraj Hrvatskog narodnogkazališta. Vodič je govorio kad sesagradilo. Vidjeli smo Mirogoj i arkade.Došli smo na Ilirski trg. Tamo smo seiskrcali.

Na Ilirskom trgu vidjeli smozvjezdarnicu i sjeverna vrata Gradeca.

Došli smo do Muzeja gradaZagreba. Vidjeli smo razno oružje,dokumente, odjeću i obuću, ogledalood pravih dijamanata, sliku opernedive Milke Trnine, zlatnog anđela i jošmnogo izložaka iz prošlosti Zagreba.Nakon Muzeja otišli smo u AteljeMeštrović. Tamo su bili njegovi kipovi.Došli smo na Markov trg. Tamo smo

vidjeli crkvu svetog Marka, Hrvatskisabor, Banske dvore i mjesto gdje jepogubljen Matija Gubec. Na brdu Gričuvidjeli smo kulu Lotrščak.

Bili smo na Kamenitim vratima.Tamo je slika Majke Božje koja nijeizgorjela u velikom požaru. Bili smo naKrvavom mostu. Došli smo na Trgbana Josipa Jelačića. Popeli smo se naDolac i vidjeli kip kumice Barice. Ušlismo u ribarnicu i upoznali razne vrsteriba i morskih plodova. Na Dolcu jebilo puno štandova. Na štandovima jebila odjeća i suveniri grada Zagreba.

Došli smo u park Opatovina. Tamosmo se igrali više od pola sata. Kadasmo se vraćali, morali smo se penjatipo 139 stepenica. Vratili smo se natragna Ilirski trg i krenuli kući. Ovaj mi jeizlet bio najljepši.

Mislav Majić, 3. a

LETICIJA ČUS 2.C

5050


FRANCO JERKOVIĆ 3.A

FILIP PUPOVAC 3.A

Ljubavna pričaLjubavna priča

Jednog hladnog i kišnog dana usredištu grada djevojka po imenu Ivavidjela je jednog lijepog mladića. Isprva jemislila da joj je to samo prijatelj, no poslijega je sve više viđala i on je nju počeosanjati. Kako su jedno drugom nedostajali,Jura je Ivu pozvao na spoj. Oboje sunavršili 25 godina, vjenčali se i dobili trojedjece...

Ivin je otac mislio da su njih dvojetotalno drugačiji. Iva je bila niska, a onvisok...

Kada bi meni to rekli, odgovorio bih:’’Ljubav je iznutra.’’ I to je doista istina.

Filip Pupovac, 3. a

Prvi letPrvi letVidjeti oblak se ne može.

Ali u nizinama može.U jednom je oblaku bilo

jako vruće zbog ljetnogsunca, pa su kapljice skočiledolje u fontanu. Kad suskočile, Velika kapljica sepočne rugati Maloj: “ Ja samveća i teža i ja ću prva stićido zemlje. “ Mala kapljica ješutjela. Tada zapuše snažanvjetar i otpuše Malu kapljicuu fontanu, a Veliku i tešku upseću zdjelicu za vodu, te jupas popije!

Luka Lulić, 3. b

Proljetna kišaProljetna kišasmočila je mišasmočila je miša

Bio jedan miš.Siv, mal i znatiželjan.

Htio je znatikakve je boje kiša.

Možda plave, zanimalo je miša.Možda žute?

Ali kišne kapi ne mogu bitikrute.

Miš je krenuo da kišu vidi,pogledao kroz prozor,

zadivio se kakav je to prizor.Miš je htio vidjeti kišu izbliza.

Nije mogao ostati dugo,da ga ne uhvati kišna kriza.

Miš se sav smočio,i takav onda u kuću kročio.

Gazdarica ga je istjerala iz kuće,nije htjela da ju misli o mišu

muče.Miš je tako živio na kiši,

ali gazdarici nije bilo svejedno,bilo joj je žao miša,

bojala se da ga ne ubije kiša.Miša je također uhvatila tuga,

dok nije došla duga.Više nije htio da ga gospodarica

u kuću prima,ali samo dok ne dođe zima.

Nika Grbelja, 3. a

PROLJETNAPROLJETNAPJESMAPJESMAZima nam odlazi,proljeće dolazi.

Snijeg prestaje padati,sunce će nas radovati.Svi se divimo cvijeću,

lastavice s juga dolijeću.Mravi opet vrijedno rade,vrtlari danas nešto sade.

Proljeću recimo dobar dan,zimi zaželimo miran san.

Ana Vijtiuk, 3. b

IVA BUDIMIR 3.B

MARTINA RONČEVIĆ 4.B

FRAN ČESI 3.B 5151


PROLJEĆE PROLJEĆE U moj grad

proljeće je došlo sad.U proljeće kad laste dolete s juga,

na nebu se pojavi sunce i duga,ja postajem vrlo sretan

pomalo poletan.Čak mi ni zadaća ova

u proljeće nije preteškog kova.A da iskren budem, najdraže mi

srcu padašto poslije proljeća ljeto napada.

Tad škola ovado jeseni je gotova.

Tin Perlić, 3. b

Po jutru se dan poznajePo jutru se dan poznajeDragi moji, evo me opet u novojškolskoj godini. I to po 4. put. Jako se

veselim školi, ona je moja nada. Ona je mojabudućnost. Znam da mi se čini teška, ali sveće biti dobro kao i prošle godine. Praznici sutrajali dugo, ali su mi dosadili. Htjela samobavezu, pa je sada i imam. Škola otvaravrata budućnosti. Sam biraš posao koji voliši u njemu bi trebao biti dobar. To je super,

ali iskreno, ja još ne znam što ću biti kad odrastem. Za to ima vremena. Školaje na prvom mjestu, to znam. Svi mi to govore. Također mi pričaju da je odkolijevke pa do groba najljepše đačko doba. To je istina. Najljepše je biti đak.Tada učiš, igraš se i ne zamaraš se računima i problemima na poslu. Kad sidijete, potpuno si bezbrižan. No ima jedna mala obaveza i jedan najljepši danna svijetu. To je škola, a najljepši dan je početak školske godine koji seponavlja samo neko vrijeme dok si u školi. Zato iskoristi to vrijeme i zabavi seučeći. Otkrit ću ti tajnu. Početak svake školske godine znači vječni polazak uBUDUĆNOST. Razmisli, moja budućnost je odlična, a tvoja?

Lucija Mrđen, 4. a

UČENICI 3.C

IVA VRDOLJAK 3.C

LEONARDA FARKAŠ 4.B

IVA MARIĆ 4.A

Prvi letPrvi letSunce je sjalo, vjetar puhao.Kapljice su se spremile na prvi let.

Kiša je počela sipitii kapljica niz oblak kliziti.Velika kapljica prva je palaa za njom odmah i mala.Spuštale su se niz planinei doline.

Velika i mala kapljicastalno su se za ruku držale,i od velikog straha ubrzavale.Pale su na ježakoji milosti nije imaonego ih stalno bockao.

Kapljice su sišle na jabuku sočnu,a zatim i na bubu noćnu.Napokon su stigle do potočićapa svratile do otočića.

Sunce je grijalo, a vjetar puhaoi kapljice na oblak vratio.Usnule su lijep sani čekaju novii uzbudljiviji kišni dan!

Martina Rončević, 3. b

JA SAM SLIKARJA SAM SLIKARPROLJEĆAPROLJEĆA

U meni se probudila želja dapostanem slikar i naslikamčarobno buđenje proljeća. Uzeosam papir, list, vodene boje ipaletu. Istisnuo sam tople i veseleboje, malo ih promiješao i počeoslikati. Plavom bojom naslikaosam razigrani potok, a oko njegazelenu livadu s puno malihšarenih cvjetića. Isprao sam kist iopet ga umočio u zelenu boju inacrtao drveće s puno ptičica naširokim granama. Zatim samnaslikao leptire i pčele koje letena cvijeće. No, nešto jenedostajalo da moja slika budepotpuna. Sjetio sam se, to je bilosunce! Brzo sam umočio kist užutu boju i obojio sunce i veselezrake koje su obasjavale potok ilivadu. Zadovoljno sampromatrao svoje slikarsko djelo ijoš se više veselio proljeću.

Antonio Tkalčić, 3. c

ILIJANA CVITANOVIĆ 4.DILIJA KOŽIĆ 4.A

IVAN BARUŠIĆ 4.B

5252


NIKOLA RENKA 4.A

JOSIP BUDIMIR 4.C

TOMISLAV ŠKALIĆ 4.C

DOLORES HUNJADI 4.DKRISTINA NOVAKOVIĆ 4.D

Sunčev monologSunčev monolog

Jedva čekam jutro da se mojezrake okupaju u toplom plavom moruprepunom biljaka i životinja. Kako li jelijepo po cijele dane sjati po livadama,šumama, moru i ljudima. Znam da kadpustim svoje zrake svi ljudi, ma kolikoim dan bio težak, osmjehnu se. Kolikobiljaka samo treba moju svjetlost zarast i razvoj. Volim rastjerivati oblake ikišu i kada se moja svjetlost kupa usitnim kapljicama rose.

Darija Budimir, 4. c

Veselimo se UskrsuVeselimo se Uskrsu

Veselimo se UskrsuGovore da sutradan je najljepši

jer ode gore k Bogu Sin Božji

i gleda na nas djecui za nas se moli

da svima bude dobroi da bude najljepše, najljepše.

Uskrs je tu na vratimačekam ga ja već satima.

Uskrs je, a ja sam presretna.Uskrs je dar nam od Boga.

Katarina Bagarić, 4. c

DINO FABIJANIĆ 4.A

Hrast izbjeglicaHrast izbjeglica

Ja sam hrast koji živi u gustoj šumi.Jako sam mlad i jak kao kamen. Notužno je to da je pola mojih prijateljaposječeno zato što drvosječe ovamodolaze svake godine. Jednoga medana jedan drvosječa ugledao i diviomi se. Bio sam tako uplašen da mi sekorijenje smrznulo. Ovdje sam sam bezikoga. Molio sam za pomoć, no nitkose nije javljao. Povikao sam iz petnihžila: UPOOOMOOOĆ! Sa planine Gvozdpojavili su se veliki orlovi i iščupali mezajedno s korijenjem. Mislio sam da ćuumrijeti od boli. Dok sam bio unesvijesti, orlovi su mi ispleli noge.Stao sam na njih i pobjegao u najdubljikutak šume. Kada je došao drvosječa,nije me vidio pa je uzdahnuo i tužanotišao kući.

Martin Žučko, 4. d

Uskršnja nesrećaUskršnja nesreća

Živio davno jedan mali zec, azvao se Ivan. Živio je u jednojmaloj kolibi na kraju sela. Dolazioje Uskrs i svi su zečevi moraliodabrati jednog zeca koji bizasadio pisanice, uzgajao ih i nakraju predao glavnom DjeduPisanica koji bi podijelio pisanice.Izabrali su Ivana, premda je on biojako nestašan i neodgovoran. Ivanim je rekao da će se promijeniti ibiti dobar. Zasadio je pisanice iuzgajao ih dok nisu bile lijepe išarene. Kada su pisanice dozrele,Ivan ih je stavio u vreću i odnio ukuću. Ujutro, kada se probudio,pisanice su nestale. Odmah jeposumnjao u Zvonimira i Marka.Nije znao gdje stanuju pa sepočeo raspitivati. Pitao je jednoggospodina i on mu je rekao gdježive. Ivan je pozvao dvojicuprijatelja da mu pomognu. Krenulisu u potragu. Na ulazu u kućuvidjeli su 100 pisanica. Ivan injegovi prijatelji spasili su Uskrs ipisanice. Došli su u svoje selo,svakome podijelili po jednupisanicu te lijepo i zabavnoproslavili Uskrs. Tako su Ivan injegovi prijatelji spasili Uskrs.

Ilijana Cvitanović, 4. d

5353


5454

sport na drugi način

• Naši učenici plešu kao zvijezde •• Naši učenici plešu kao zvijezde •

I PLES JE SPORTNaše učenice Lana Dekanić i Klara

Pavlek dio su plesne skupine Ritamzona koja je 12. ožujka ove godineosvojila Državno prvenstvo uplesu. Između 270 skupina iz

cijele Hrvatske cure suu formaciji od 18

djevojčica osvojile svešto se dalo osvojiti:nagradu za najboljikostim, prvo mjesto u

svojoj kategoriji,dijamantni ples kao

najbolji nastup odsvih sudionika tekandidaturu zaSvjetskoprvenstvo koje će

se održatipolovinom svibnjau Poreču.

sport na drugi način

Treniram akrobatski rock 'n'roll u klubu Gimnazija već šestgodina i super je sport. Zahtijevapuno energije i kondicije i na tomerade naši treneri. Plešem u paru sprijateljem iz razreda, IvanomTorjancem. Njegov je tata naštrener. Ivan i ja također plešemo uformaciji i državni smo prvaci.Međunarodni suci odlučili su dasmo nas dvoje najbolji. Iako prednastupe ponekad imam tremu,treneri je uvijek uspiju otjerati jerse šale s nama i pokušavaju nasopustiti.

S klubom sam putovala uNjemačku na europsko prvenstvo iu Sloveniju na svjetsko. Iako tamonismo postigli željene rezultate, neodustajemo. Uporno treniramo iplešemo te se nadamo da za sveima drugi put.

Laura Bukvić, 6. d

Od prvog razreda osnovneškole treniram akrobatski rock 'n'roll. Mislim da je to dobar sport.Partnerica u plesu mi je LauraBukvić. Dobro se slažemo, iako seznamo ponekad posvađati. Ona je,za razliku od mene,temperamentna. S formacijomsmo triput bili državni prvaci.Pokušali smo biti prvaci i na dvasvjetska natjecanja, ali, za sada,nismo uspjeli. Iako pred nastupimam tremu, kad izađem na podij,trema odmah nestane.

Ivan Torjanac, 6. d

Ja sam mlađi plesač. Zapravo plešem tek dvijegodine. Obožavam akrobacije koje izvode starijiparovi. Nadam se da ću i ja jednom uspjeti u tome. Zasada plešem jednostavnije kreacije u paru iliformaciji. Najdraži mi je nastup bio kada sam osvojiodrugo mjesto. Tada nisam imao tremu. Puno vježbamjer volim plesati.

Petar Hrupački, 6. d

pripremila: Laura Bukvićfotografije: osobne

Troje učenika šestog d razreda plešuakrobatski rock 'n' roll. Iz godine u godinusve su uspješniji, a u njihovim nastupimauživamo i na našim priredbama.

5555

Najdraži božićni dar?•Čestitke svojih sinova iškolske djece, a i vrijedneknjige.

Najgori božićni dar?•Nema loših darova. Ako mise nešto i ne sviđa, nastojimto ne pokazati.

Najveći potrošeni iznos zabožićni dar?•Ne iscrpljujem se u tome ine trošim previše.

Najniži potrošeni iznos zabožićni dar?•Svakome premapotrebama koje dobropoznajem.

Najluđe provedena Novagodina?•Pokušaj provoda u Mostarus obitelji. Putovanje je odZagreba trajalo cijeli dan, uzbrojne peripetije, pa smo jujednostavno od umoraprespavali.

Najgore provedena Novagodina?•Kad sve isplaniraš, pa se tiili dijete razbolite i završiš učekaonici hitne.

Najdraži božićni dar?•Božićna kuglica.

Najgori božićni dar?•Ne postoji.

Najveći potrošeni iznos zabožićni dar?•Ne pamtim.

Najniži potrošeni iznos zabožićni dar?•Ne pamtim.

Najluđe provedena Novagodina?•U Španjolskoj.

Najgore provedena Novagodina?•Ne pamtim.

Najdraži božićni dar?•Crtež koji mi je nacrtalanećakinja.

Najgori božićni dar?•Nemam ga.

Najveći potrošeni iznos zabožićni dar?•400 kn.

Najniži potrošeni iznos zabožićni dar?•10 kn.

Najluđe provedena Novagodina?•Jedna u Budimpešti.

Najgore provedena Novagodina?•Kada sam bila bolesna.

ravn

atel

jica

Mirj

ana

Ljub

ić

* Gola istinauč

itelji

ca M

artin

a Br

darić

Bor

čić

prof

esor

ica

Krun

osla

va C

rnić

pripremila: Katarina Jagatić

5656

opusti se

Najdraži božićni dar?•Čestitke.

Najgori božićni dar?•Nema lošeg dara.



Najluđe provedena Novagodina?•Doma s obitelji iprijateljima.

Najgore provedena Novagodina?•Za svaku se potrudim.

prof

esor

ica

Mar

ijana

Kob

ilšek

5757

opusti se

Najdraži božićni dar?•Onaj koji mi je poklonjenod srca.

Najgori božićni dar?•Ne postoji.



Najluđe provedena Novagodina?•Sve su mi lude i traju mi365 dana, a ne jedan dan.

Najgore provedena Novagodina?•Ne postoji. Svaku napravimda mi bude najbolja.

peda

gogi

nja

Katic

a Ša

rić

Najdraži božićni dar?•Šašava šalica.

Najgori božićni dar?•Nemama ga.



Najluđe provedena Novagodina?•Jedna sa prijateljima.

Najgore provedena Novagodina?•Ne postoji.

prof

esor

ica

Josi

pa M

esić

Najdraži božićni dar?•Dječji crtež.

Najgori božićni dar?•Kada su me zaboravili.


Najniži potrošeni iznos za božićnidar?•30 kn.

Najluđe provedena Nova godina?•Bez pretjerane buke, sprijateljima i obitelji.

Najgore provedena Novagodina?•Brzo zaboravljam.

prof

esor

ica

Ruža

Jon

jić

5858

LJ

ET

NA

SLADOLEDNA OS

MO S

MJ

E

RKA

SnjeguljicaMachoRumenkoBubi

DuoKingNjofraCapri

TwiceSmoothieMilkaKornet

Kiss

osmislila: Barbara Geld

opusti se

školskibiseriškolsk

i biseri ško

lski biseri školski biseri školski biseri

osmislila: Mia Čop

pripremile: Mia Čopi Barbara Geld

1. Osnovna …2. … zvono3. … nastava u prirodi4. Treća smjena – međusmjena

5. Timski … 6. Učenički i profesorski …7. Pisanje … zadaće (ne radimo kod kuće, već u školi)

5959

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

opusti se

Učiteljica: Nabroji godišnja doba.Učenik: Ponedjeljak, utorak, srijeda,četvrtak, petak, subota, nedjelja.

Profesor izlazi iz učionice.

Drugi profesor (obraćajući se učenicima): Zar

ste zaboravili da trebate ustati kad netko uđe ili

izađe iz učionice? Pa to se uči u prvom razredu.

Učenik: Ma nije to profesore, nego smo se

udebljali.Učiteljica: Što raste na hrastu?Učenik: Borovnice.

Profesor: Koliko je bilo križarskih ratova?Učenik: Šezdeset.

Profesor: Koliko strofa broji ova pjesma?Učenik: Devet.Profesor: Kako zovemo strofu koja ima dva stiha?Učenik: Kitica.

Profesor: U što su ljudi vjerovali u prapovijesti?Učenik: U sebe.

Učiteljica: Nabroji dane u tjednu.Učenik: Proljeće, ljeto, jesen, zima.

Profesor priča… Bizantski car se nije slagao okokrunidbe vladara Franačke države…Profesor: Između koga se vodio taj rat?Učenik: Između Franaka i … Venecije?

Profesor: Koja su dva najveća i najvažnija grčka polisa?Učenik: Romul i Rem.

MATURALAC SEDMAŠA

Jurrasic Park

Ispod tisućljetne brijunske masline

Documents

odrazi 2011.pdf