ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IZRADIO:NORD-ING d.o.o.Čakovec, Uska 1OIB:14231137924

INVESTITOR : OPĆINA MALA SUBOTICAGlavna 29A40 321 MALA SUBOTICAOIB: 60445678357

GRAÐEVINA : ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC

MJESTO GRADNJE : MALA SUBOTICA, k.o. Benkovec

PROJEKTANT :

ROK MAGDALENIĆ, mag.ing.aedif.

OZNAKA PROJEKTA.: NI-166/2016 - O

DATUM : 12.2016.

VRSTA PROJEKTA :

GRAĐEVINSKI PROJEKT – PROJEKT KANALIZACIJE

FAZA : GLAVNI PROJEKT

Direktor:Božica Magdalenić, ing.građ.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PROJEKTANT: ROK MAGDALENIĆ, mag.ing.aedif.VRSTA PROJEKTA: GRAĐEVINSKI PROJEKT – PROJEKT KANALIZACIJE List br. 1 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


IZRADIO: NORD-ING d.o.o.Čakovec, Uska 1

INVESTITOR : OPĆINA MALA SUBOTICAGlavna 29A, 40 321 Mala Subotica

GRAÐEVINA : ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2,215/3, 216/1, 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC

MJESTO GRADNJE : MALA SUBOTICA, k.o. BenkovecPROJEKTANT : ROK MAGDALENIĆ,mag.ing.aedif.SURADNIK : JOSIP MAGDALENIĆ, bacc.ing.aedif.BR.TEH.DN.: NI-166/2016-ODATUM : 12.2016.VRSTA PROJEKTA : GRAĐEVINSKI PROJEKT - PROJEKT KANALIZACIJEFAZA : GLAVNI PROJEKT

IZJAVA PROJEKTANTA

Izjavljujem da je naziv građevine u toku ishođenja uvjeta bio:

ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, 216/2, 217/1, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC,

a točan naziv projekta je:

ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC

Projektant:Rok Magdalenić, mag.ing.aedif.



IZRADIO: NORD-ING d.o.o.Čakovec, Uska 1

INVESTITOR : OPĆINA MALA SUBOTICAGlavna 29A, 40 321 Mala Subotica

GRAÐEVINA : ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2,215/3, 216/1, 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC

MJESTO GRADNJE : MALA SUBOTICA, k.o. BenkovecPROJEKTANT : ROK MAGDALENIĆ,mag.ing.aedif.SURADNIK : JOSIP MAGDALENIĆ, bacc.ing.aedif.BR.TEH.DN.: NI-166/2016-ODATUM : 12.2016.VRSTA PROJEKTA : GRAĐEVINSKI PROJEKT - PROJEKT KANALIZACIJEFAZA : GLAVNI PROJEKT

S A D R Ž A J:OPĆI PRILOZI

- Izjava projektanta - Sadržaj- Nomenklatura sastavnih djelova glavnog projekta- Rješenje sudskog registra- Imenovanje projektanta- Rješenje HKIG- Izjava projektanta o usklađenosti projekta- Popis posebnih uvjeta građenja- Prilog: - posebni uvjeti građenja

TEKSTUALNI DIJELOVI- Tehnički opis (hidraulički proračun)- Statički proračun crpne stanice- Program kontrole i osiguranja kvalitete- Prikaz mjera zaštite na radu- Prikaz mjera zaštite od požara- Procjena troškova gradnje- Proračun čelične zaštitne cijevi ispod željezničke pruge

GRAFIČKI PRILOZI0.00 Područje ekološke mreže Natura 2000 u RH M 1:1000001.00 Situacija obuhvata M 1:10002.00 Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja M 1:5003.00 Građevinska situacija oborinske odvodnje – šira lokacija M 1:10004.00 Građevinska situacija oborinske odvodnje M 1:5005.01 Uzdužni profil oborinske odvodnje M 1:1000/100

-Dokaznica zemljanih masa 5.02 Uzdužni profil oborinske odvodnje 2 M 1:1000//100

- Dokaznica zemljanih masa 6.00 Geodetska situacija građevine M 1:5007.00 Mikrolokacija crpne stanice CS-N M 1:2508.01 Detalj crpne stanice CS-N M 1:258.02 Montažni nacrt crpne stanice CS-N M 1:259.01 Detalj prijelaza kanalizacijskog cjevovoda ispod željezničke pruge M 1:100/100, 1:1009.02/1 Detalj revizijskog okna Ø100 cm M 1:259.02/2 Detalj revizijskog okna Ø120 cm M 1:259.02/3 Detalj revizijskog okna RO-2 M 1:209.02/4 Detalj revizijskog okna RO-3 M 1:209.02/5 Detalj revizijskog okna RO3-4 M 1:209.02/6 Detalj revizijskog okna 120x120 cm M 1:209.03 Detalj ograde crpne stanice9.04 Normalni poprečni presjeci9.05 Statički proračun revizijskih okana i horizontalnih lomova10.00 Situacija - preklop svih instalacija M 1:500


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IZRADIO: NORD-ING d.o.o.

Čakovec, Uska 1INVESTITOR : OPĆINA MALA SUBOTICA

Glavna 29A, 40 321 Mala SuboticaGRAÐEVINA : ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2,

215/3, 216/1, 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVECMJESTO GRADNJE : MALA SUBOTICA, k.o. BenkovecPROJEKTANT : ROK MAGDALENIĆ,mag.ing.aedif.SURADNIK : JOSIP MAGDALENIĆ, bacc.ing.aedif.BR.TEH.DN.: NI-166/2016-ODATUM : 12.2016.VRSTA PROJEKTA : GRAĐEVINSKI PROJEKT - PROJEKT KANALIZACIJEFAZA : GLAVNI PROJEKT

NOMENKLATURA SASTAVNIH DIJELOVA GLAVNOG PROJEKTA

BROJVRSTA PROJEKTA /

PROJEKTANTTVRTKA OZNAKA PROJEKTA:

MAPA I

1.00 GRAĐEVINSKI PROJEKT –PROJEKT KANALIZACIJE

Rok Magdalenić mag.ing.aedif.Br. pečata G5112

NORD – ING d.o.o.Čakovec

NI-166/2016-O

MAPA II

2.00 PROJEKT ELEKTROINSTALACIJA-CRPNA STANICA CS-N

Stanislav Petrac, ing.el.Br. pečata E434

BITEL d.o.o.Čakovec

70/2016






Temeljem Zakona o gradnji (NN RH br. 153/13), Zakona o prostornom uređenju (NN RH br. 153/13) i Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN RH br. 78/15), izdaje se:

R J E Š E N J E

kojim se imenuje:

PROJEKTANT GRAĐEVINSKOG PROJEKTA – PROJEKT KANALIZACIJE

ROK MAGDALENIĆ, mag.ing.aedif.

OBRAZLOŽENJE

Imenovani je ovlašteni inženjer, ima odgovarajuću stručnu spremu, položen stručni ispit i potrebno iskustvona poslovima projektiranja.

U Čakovcu, 12.2016.

Direktor:Božica Magdalenić, ing.građ.






Na temelju članka 108. Zakona o gradnji (NN RH br. 153/13) dajem:

I Z J A V U

PROJEKTANTA GRAĐEVINSKOG PROJEKTA

O USKLAĐENOSTI GLAVNOG PROJEKTA

Projekt je izrađen u skladu sa:

a) Prostornim planovima, zakonima i pravilnicima:

1.01 Prostornim planom uređenja Općine Mala Subotica (Sl. Glasnik Međimurske županije br. 3/05)1.02 Prvom izmjenom i dopunom prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica (Sl. Glasnik

Međimurske županije br. 3/05 i 13/07)1.03 Drugom izmjenom i dopunom prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica (Sl. Glasnik

Međimurske županije br. 3/05,13/07 i 13/13)1.04 Trećom izmjenom i dopunom prostornog plana uređenja Općine Mala Subotica (Sl. Glasnik

Međimurske županije br. 3/05,13/07,13/13 i 15/15)1.05 Zakon o gradnji NN RH br. 153/131.06 Zakonom o prostornom uređenju NN RH br. 153/131.07 Zakon o vodama NN RH br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/141.08 Zakon o zaštiti okoliša NN RH br. 80/13,153/131.09 Zakon o zaštiti zraka NN RH br. 130/11, 47/141.10 Zakon o zaštiti na radu NN RH br. 71/14, 118/14, 154/141.11 Zakon o cestama NN RH br. 84/11, 22/13, 54/13,148/13, 92/141.12 Zakon o zaštiti prirode NN RH br. 80/131.13 Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada NN RH br. 29/131.14 Pravilnik o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu NN 93/10


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------b) Posebnim uvijetima građenja

Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu42000 Varaždin, Međimurska 26b

Vodopravni uvjeti: KLASA: UP/I-325-01/16-07/5380URBROJ: 374-26-1-16-03Znak: 1-VU-013-CK07. Prosinca 2016. godine

Međimurske vode d.o.o.za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju,40000 Čakovec, Matice hrvatske 10

Uvjeti za lokaciju i izgradnju predmetne građevine Broj: SUP-INV-1347-16Čakovec, 09.11.2016.g.

Međimurje plin d.o.o.Čakovec

Posebni uvjeti Znak: VZ-349/16-U. 1751/1609.11.2016.

ŽUCŽupanijska uprava za ceste Međimurske županijeČakovec, Mihovljanska 70

Posebni uvjeti građenja: KLASA: UP/I-340-01/16-09/222URBROJ: 2109-10-02-09-16-2Čakovec, 24.studeni 2016. god.

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12

Posebni uvjeti gradnje: RK broj: 962/16Zagreb, 5.12.2016.Znak: HŽI-1.3.2. NNŠ tel 01/3782599

Općina Mala SuboticaGlavna 29a, 40321 Mala Subotica

Posebni uvjeti: KLASA: 340-03/15-01/6URBROJ: 2109/10-03-16-44Mala Subotica, 30.11.2016.

Ministarstvo unutarnjih poslovaPolicijska uprava međimurskaSlužba zajedničkih I upranih poslova

Posebni uvjeti građenja Broj: 511-21-04/5-54/47/2-16Čakovec, 11.11.2016.


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ministarstvo zdravstvaUprava za unaprijeđenje zdravljaSlužba županijske sanitarne inspekcijeIspostava Čakovec

Sanitarno-tehnički uvjeti i uvjeti zaštite od buke:KLASA: 540-02/16-03/1627URBROJ: 534-07-2-1-2-8/3-16-2Čakovec, 09.11.2016.

HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o.Elektra Čakovec40 000 Čakovec, Žrtava fašizma 2

Posebni uvjeti građenja: br.1. 16/2016Broj i znak: 4004001/3914/16JB (8121)

340-03/15-01/628.11.2016.

HAKOMHrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnostiRoberta Frangeša Mihanovića , Zagreb

Posebni uvjeti gradnje: KLASA: 361-03/16-01/6280UR BROJ: 376-10/ZS-16-2 (HP)Zagreb, 9. studenog 2016.

Hrvatski Telekom d.d.Sektor pristupnih mrežaOdjel upravljanja mrežnom infrastrukturomHarambašićeva 39, HR-10000 Zagreb

Izjava o položaju elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI)Oznaka: T43-36365652-16Marijana Tuđman10.11.2016.

Vipnet d.o.o.Vrtni put 1, HR – 10000 Zagreb

Izjava o postojanju infrastrukture, Zagreb, 09.11.2016.Valentina Ljiljak

Optima Telekom d.d.Bani 75A, Buzin, 10010 Zagreb

Izjava o položaju EK infrastrukture u zoni zahvata:Broj: OT-40-218/16Datum obrade: 07.11.2016.

U Čakovcu, 12. 2016. god







GRAĐEVINSKI PROJEKT - PROJEKT KANALIZACIJE






TEHNIČKI OPIS

1/ OPĆENITO

Predmet ovog glavnog projekta je oborinska odvodnja s parcela k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, 216/2, 217/2,217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC.

2/ SITUACIJSKO RJEŠENJE – OBORINSKA ODVODNJA

Oborinska odvodnja s parcela k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVECpreko crpne stanice CS-N smještene na k.č.br. 218/1 k.o. BENKOVEC odvodit će se u buduću oborinsku odvodnjuprojektiranu od tvrtke NORD-ING d.o.o., naziv projekta: REKONSTRUKCIJA ULICE ZORANA ŠEGOVIĆA TEIZGRADNJA ULICA I STAZA NOVOG NASELJA "GORNJE TRATE" U MALOJ SUBOTICI, oznaka projekta NI-107/2016-P.

Trasa oborinske odvodnje prolazi kroz sljedeće katastarske čestice: 218/1, 216/2, 216/1, 214, 1318/1, 1352,116/54 sve k.o. Benkovec. Oborinska odvodnja sastoji se od dva kanala od kojih se kanal 1 sastoji od tlačne odvodnje u duljini 191,81m igravitacijske odvodnje u duljini 152,58m , a kanal 2 duljine je 50,27m i u cjelosti je gravitacijska odvodnja.

Predmetna odvodnja planira se graditi (prolaziti) ispod željezničke pruge M501 DG – Čakovec -Kotoriba – DG u km69+210 (k.č.br 1318 k.o. Benkovec). Paralelno vođenje uz prugu projektirano je od km 69+210 do km 69+270 naminimalnoj udaljenosti cca 22m od osi pruge. Tlačna cijev DN/OD 400 ispod pruge bit će položena u zaštitnu čeličnucijev Ø 610x8,8 mm. Sa svake strane prelaska ispod pruge nalaze se revizijska okna dimenzije 200x140 cm u kojimase nalaze ventili.

Prema projektnom rješenju MEĐIMURJE GRAĐEVNI KOMBINAT ČAKOVEC OOUR PROJEKTNI BIRO, oznakaprojekta 223/82, travanj 1983. godine dio odvodnje Male Subotice ispušten je u postojeću depresiju na parcelu k.č. br.214 k.o. BENKOVEC, navedeno je i izvedeno prema istom projektu. Pošto je pučanstvo s vremenom navozilo prirodnudepresiju i ispust, kod malo većih padavina dolazi do izviranja vode iz tla što uzrokuje poplavljivanje okolnog terena ičini štetu na građevinama koje se nalaze neposredno uz parcelu k.č.br. 214 k.o. BENKOVEC.

Projektiranom oborinskom odvodnjom odvodit će se i oborinska odvodnja Doma Kulture koja je projektirana od tvrtkeNORD-ING d.o.o., UREĐENJE VANJSKOG PROSTORA DOMA KULTURE U MALOJ SUBOTICI, oznaka projekta NI-215/2015-HV, prosinac 2015 godine.

Grafički prikaz planirane odvodnje nalazi se na situaciji u prilogu; 3.00 Građevinska situacija oborinske odvodnje –šira lokacija.Hidraulički proračun projekta REKONSTRUKCIJA ULICE ZORANA ŠEGOVIĆA TE IZGRADNJA ULICA I STAZANOVOG NASELJA "GORNJE TRATE" U MALOJ SUBOTICI, oznaka projekta NI-107/2016-P u skladu je s oborinskomodvodnjom s parcela k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC u naseljuMala Subotica.

U toku izvođenja i dogovoru s predstavnikom investitora, a ovisno o položaju nogometnog igrališta utvrditi da li jepotrebno poklopac revizijskog okna RO-2 izvesti 30 cm ispod postojećeg terena igrališta te isti prekriti zemljom itravom.


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ZAHVATA

OPIS TEHNOLOGIJE IZVEDBE

ISKOP ROVA I PRIPREMNI RADOVI

Širina iskopa rova određena je prema HRN EN 1610. Za cjevovode širina rova je DN/OD + 80 cm gdjeDN/OD označava vanjski promjer cijevi, iznimno u području podzemnih voda širina rova se prilagođavatehnologiji crpljenja podzemne vode uz koordinaciju nadzornog inženjera.

Na taj način se osigurava potreban prostor za manipulaciju i montažu cijevi uz potrebno razupiranje rovavelikoplošnom razupornom oplatom sa horizontalnim razupiračima.Ispod navedenih širina jaraka se ne smije kopati - one su baza za obračun iskopa. Prijelazi preko rova ilijama dubljih od 2 m moraju se ograditi sigurnim ogradama.

Dno iskopanog rova za kanal treba isplanirati na kote određene uzdužnim presjekom. Prije ugradnjetreba svaku kanalsku cijev pažljivo pregledati i provjeriti njezinu ispravnost. Prije polaganja cijevi mora seinstrumentom provjeriti izrađena posteljica, te se prema potrebi moraju izvršiti korekcije, a u skladu saprojektom danim kotama i padom u uzdužnom presjeku.

Bočne strane rova moraju biti ravne, a dno isplanirano na ±1 cm, prema kotama iz projekta.

Iskopani materijal treba odlagati uzduž jarka ako ima mjesta, na udaljenosti 1,0 m od ruba jarka, da seonemogući urušavanje i da se omogući komunikacija duž jarka. Ukoliko nema mjesta materijal iz iskopatreba direktno utovariti na kamion i odvesti na privremenu deponiju.

Pri iskopu voditi računa o postojećoj infrastrukturi da ne dođe do oštećenja ili uništenja iste i po potrebi, upodručjima prolaza komunalnih instalacija, iskope obavljati ručno. Izvođač nema pravo na razliku u cijeniiskopa nastalu uslijed ovakvih izmjena.

POLAGANJE CIJEVI

Polaganje cjevovoda izvodi se na posteljicu od sitno zrnatog šljunka granulacije od 8 do 16 mmdebljine 10 cm, a sve u uzdužnom nagibu nivelete projektiranih kanala. Nakon polaganja i spajanjakanalizacijskih cijevi prostor oko cijevi, do visine 30 cm iznad tjemena cijevi, zasipava se sitno zrnatogšljunka granulacije od 8 do 16 mm u slojevima od po 30 cm. Obloga cijevi se pažljivo zbija laganimnabijačima i to samo bočno od kanalizacijskih cijevi uz najmanji Ms=20 MN/m2 i Sz= 95% ako je cijevpoložena u terenu i sa najmanjim Ms=40 MN/m2 i Sz= 95% ukoliko je položena u cesti.

Dalje se rov zatrpava materijalom iz iskopa 25-120 mm s najmanjim modulom stišljivosti Ms=40 MN/m 2 iSz= 95% u terenu, i sa zamjenskim materijalom s najmanjim modulom stišljivosti Ms= 90 MN/m2 iSz=100% ukoliko je položen u cesti.

Zatrpavanje se vrši materijalom od iskopa na dionicama trasiranim u terenu. Na dionicama u cestizatrpavanje se radi zamjenskim materijalom, osim u slučajevima kada materijal iz iskopa odgovarazahtjevima. Izvođač je dužan dovesti materijal iz pozajmišta i ugraditi zamjenski materijal odgovarajućefrakcije.

Do visine 50 cm iznad tjemena cijevi nabijati se smije samo bočno, a nakon te visine nabijati se mora pocijeloj širini rova. Zatrpavati se ne smije humusom, materijalom dobivenim raskapanjem kolovoza, kao nitismrznutim materijalom. Zatrpavanje se mora izvesti tako da nakon završetka slijegavanja zatrpani rov nitina jednom mjestu ne bude niži od okolnog terena, pa u tu svrhu treba prilikom zatrpavanja rovu datiodgovarajuće nadvišenje. Zatrpavanje se vrši u slojevima debljine do 30 cm uz zbijanje laganimnabijačima.

Nakon dovršene izvedbe kanala i objekata te tlačnih vodova, uspješno provedenog ispitivanja navodotjesnost odnosno na tlak kod tlačnih vodova, a po odobrenju nadzornog organa, zatrpava se rov zakanale, proširenja rovova na mjestu revizionih okana i ostalih objekata te građevnih jama.


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Na dionicama gdje se očekuje prisustvo podzemne vode u rovovima cijevi predviđa se sniženjepodzemne vode crpkama.

Zbog prisustva podzemne vode i uzgona, iskop za izvedbu crpnih stanica se predviđa uporaba čeličnogžmurja i sniženje podzemne vode crpkama. Čelično žmurje duljine 12,0 m se zabija u tlo, te se nakontoga vrši iskop jame za polaganje crpne stanice. Prije spuštanja crpne stanice tlo se zbija na Ms=35MN/m2 i Sz= 95%. Zatrpavanje crpne stanice se izvodi u slojevima debljine do 30 cm najmanjimmodulom stišljivosti Ms=40 MN/m2 i Sz= 95%.

CIJEVI

Ovim projektom se predviđa ugradba cijevi od PP-a duljine 6 m ili 12 m:

Korugirane PP cijevi za netlačnu kanalizaciju DN/ID 500

Cijevi će se spajati spojnicama s dvije gumene brtve.

Glatke PE cijevi DN 369/400 mm za tlačni cjevovod. Cijevi će se spajati elektrofuzijskim zavarivanjem.

Ovim projektom predviđene su cijevi sa tjemenom nosivošću od Sn = 8 kN/m2.

Odabrane su PP I PE cijevi iz razloga:

postojanost prema kemijskoj i mikrobiološkoj koroziji

Polipropilenski materijali postojani su prema otpadnim vodama u širokom rasponu pH vrijednosti.Kemijska postojanost, osim o vrsti agensa ovisi i o koncentraciji i temperaturi, što je dano u ISO/TR10358:1993.

Budući da PP ne predstavlja hranjivu podlogu za rast mikroorganizama, isključena je imikrobiološka korozija

postojanost prema abraziji, važna je za dugotrajnu sigurnu i ekonomičnu uporabu cjevovoda.

mala masa i lako spajanje uvjetuju jednostavno polaganje i održavanje, izvođenje trase sa vrlomalo spojeva, (spajati se može i izvan kanala)

otporne su na koroziju, pa se bez ikakve zaštite mogu polagati i ugrađivati u vodi, vlažnoj zemlji(kiseloj ili alkalnoj) i u betonu

fleksibilnost cijevi olakšava polaganje cjevovoda, čini cijevi postojanijima na gibanje tla

dobra hidraulička svojstva posljedica su izuzetno glatkih unutrašnjih površina polipropilenskihcijevi. Zbog postojanosti prema abraziji i inkrustracijama, hidraulička svojstva ostaju očuvana tijekomčitavog vijeka trajanja cjevovoda.

otpornost na atmosferske utjecaje i promjene koje nastaju djelovanjem ultraljubičastih zraka, radiodgovarajućeg sadržaja čađe

zavarljivost polipropilena omogućuje izradu potpuno i trajno nepropusnih kanalizacijskih sustava

očekivani vijek trajanja PP cijevi je najmanje 50 godina

Cijevi od polimernih materijala ugrađuju se prema hrvatskoj normi HRN ENV 1046. Ovom normom sudefinirani uvjeti polaganja cjevovoda u prometnicama te izvan prometnica. Isto tako definirane su duljinepolaganja, a time i tjemene nosivosti, ovisno o materijalu kojim su zasipane cijevi.

Cijevi treba položiti na posteljicu gdje stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupakiznosi najmanje 95%, a modul stišljivosti najmanje 20 MN/m2.



REVIZIJSKA OKNA

Projektom su predviđena revizijska okna radi kontrole, čišćenja, revizije mreže i pristupa cjevovodima.

Položaj revizijskih okana kod oborinske kanalizacije je definiran na temelju više uvjeta: na svim mjestimaskretanja, tj. promjene pravaca priključnih kanala, na mjestima promjene pada, promjene profila, a samraspored okana je ovisio i o tlocrtnom rasporedu.

Okna su većinom položena u travnatoj površini, zbog brzine izvedbe, lakše manipulacije okna će seizrađivati na gradilištu. Beton okna mora biti vodonepropustan klase C 30/37. U revizijska okna će sepostaviti ljestve.

Na okna se postavljaju lijevanoželjezni okrugli poklopci Ø 60 cm, nosivosti 400 kN ili 250 kN sa sistemomzaključavanja.

Okna treba položiti na uređeno temeljno tlo gdje stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorovpostupak iznosi najmanje 95%, a modul stišljivosti najmanje 25 MN/m2. Alternativno može se izvestipodložni beton klase C 16/20 debljine min. 10 cm.

Sva okna se mogu zasipati materijalom granulacije 25-120 mm minimalne širine prstena 30,0 cm. Modulstišljivosti za zasipni materijal mjeren kružnom pločom treba iznositi 90 MN/m2, a standardni Proctorovpostupak treba iznositi najmanje 95%.

CRPNA STANICA CS-N

DIMENZIONIRANJE UKUPNE KOLIČINE OBORINSKIH VODA

Hidraulički proračun rađen je prema slijedećim podacima:

a/ UKUPNA POVRŠINA F (ha) = 40000 m2 /10000b/ INTENZITET OBORINA a= 145 l/sek ha c/ SREDNJI KOEFICIJENT OTICANJA = 0,35

KOLIČINA VODE IZRAČUNATA JE PO FORMULI Qk= F x a x =4 x 145 x 0,35 =203 l/s

Dotok u crpnu stanicu iznosi Q = 203 l/s.

Crpna stanica izvest će se kao armirano betonski podzemni objekt s tri pumpe koje se izmjenjuju u radu.U malom opterećenju radi samo jedna pumpa. Ako opterećenje poraste iznad 130 lit/s zatim prvo radijedna, pa se druga uključi i tada istovremeno rade dvije do isključenja. Kod opterećenja većih od 217 l/s do oko 270 l/s postoji mogućnost istovremenog rada tri pumpe kada bi sustav radio kao 3+0.

Napajanje je 3x400V.Kod istovremenog uključenja svih pumpi kad je protok veći od 217,4 l/s (3+0) potrebna je snaga 25,2kW50A dok kod protoka manjeg od 217,4 l/s rade samo dvije pumpe (2+1) potrebna snaga je 16,8kW 33A.

Crpna stanica mora imati mogućnost blokade istovremenog uključenja treće pumpe.

Prije izvođenja crpne stanice potrebno je uskladiti veličinu i oblik armirano betonske crpne stanice sopremom koja će se ugrađivati. Te je obaveza izvođača izraditi usklađenje kroz izvedbeni projekat.
























---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PARALELNO VOĐENJE I KRIŽANJE INSTALACIJA TE POSEBNI UVIJETI GRAĐENJA

Kolektore, sabirne kanale i crpnu stanicu s tlačnim vodom izvesti na vodonepropusni način, a na tehničkom pregledu predočiti dokaze o istom.

Predmetna odvodnja planira se graditi ispod željezničke pruge M501 DG – Čakovec -Kotoriba – DG u km 69+210.Paralelno vođenje uz prugu projektirano je od km 69+210 do km 69+270 na minimalnoj udaljenosti cca 22m od osipruge.

Kabeli HŽI Sektora SS i TK nalaze se sa lijeve strane pruge na udaljenosti od 5-6,5m od osi pruge.

Prije početka radova, a nakon ishođenja potvrde glavnog projekta, sve imovinsko pravne odnose investitortreba riješiti sa HŽI – Nekretninama, Zagreb, Mihanovićeva 12

Prije početka radova potrebno je u nazočnosti djelatnika Regionalne jedinice HŽI Sjever, Sektora SS i TK,mikrolocirati kabele te ih po potrebi zaštititi.

Za vrijeme izvođenja radova potreban je nadzor djelatnika Regionalne jedinice HŽI – Sjever koje jepotrebno pravovremeno (cca 10 dana ranije) obavijestiti.

Investitor kao i njegovi pravni nasljednici odgovaraju za bilo kakva oštećenja na željezničkoj infrastrukturinastala usljed izvođenja radova za vrijeme i nakon izvođenja radova.Investitor nema prava potraživanja odštete na novoizgrađenim objektima koja bi mogla nastati poslovanjemHŽ Infrastrukture d.o.o. Zagreb.

Ukoliko se utvrdi da u planiranoj zoni zahvata postoji EKI mora se zaštititi ili premjestiti u svrhu izvođenja radova iligradnje nove građevine temeljem odredbe članka 26. stavak 4. Zakona o elektroničkim komunikacijma (NN br. 73/08,90/11, 133/12, 80/13 i 71/14).Zaštita i premještanje postojeće EKI projektira se skladno Pravilniku o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničkekomunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora raovaili građevine (NN br. 75/13)

Najmanja udaljenost pri paralelnom vođenju ili približavanju postojećeg podzemnog elektroničkogkomunikacijskog kabela i kanalizacije (manje kanalizacijske cijevi i priključci) treba biti 0,5 m, odnosno 1,5 mza magistralne kanalizacijske cjevovode profila jednakog ili većeg od 0,6 m. Na mjestu križanja, kanalizacijskacijev mora biti položena ispod kabela, pri čemu kabel treba mehanički zaštititi. Duljina zaštitne cijevi mora bitinajmanje 1,5 m sa svake strane mjesta križanja, a udaljenost od tjemena kanalizacijskog profila treba bitinajmanje 0,3 m. Na mjestima gdje se radovi na iskopu vrše bliže od 1 m od trase TK kapaciteta iskopobavezno izvesti ručno.Svi podzemno položeni elektroničko komunikacijski kabli koji nisu u zaštitnoj cijevi, a nalaze se u kolnikunove prometnice, potrebno je izmicati. Novu trasu elektroničko komunikacijskog kabela postaviti u nogostupili zeleni pojas prometnice.

Svu postojeću kabelsku kanalizaciju koja se nalazi na trasi kolnika buduće prometnice, a najmanja debljinanadsloja između vanjske stijenke gornjeg reda cijevi i nivelete prometnice iznosi 0,7 m, predmetnu kabelskukanalizaciju je potrebno izmicati. Zdence nove kanalizacije obvezno je locirati u nogostupu ili zelenom pojasuspomenute prometnice.

Na mjestima gdje se prometnica križa s postojećim elektroničkim komunikacijskim kabelom pod kutom većimod 45° i gdje nadsloj između kabela i nivelete prometnice iznosi minimalno 0,7 m, postojeći elektroničkikomunikacijski kabel se zaštićuje oblaganjem polucijevima.

Na mjestima gdje se prometnica križa s postojećim elektroničkim komunikacijskim kabelom pod kutommanjim od 45° ili je nadsloj između kabela i nivelete buduće prometnice manji od 0,7 m trasa elektroničkogkomunikacijskog kabela se izmiče tako da ona u pravilu bude okomita na os prometnice, a ukoliko to nijemoguće onda najmanje pod kutom od 45°, pri čemu se elektronički komunikacijski kabel smješta u zaštitnucijev, te se polaže još barem jedna dodatna rezervna cijev.

Dimenzije i tip zaštitnih cijevi i polucijevi određuju se ovisno o tipu i dimenzijama postojećeg elektroničkogkomunikacijskog kabela. Duljina cijevi i polucijevi je sa svake strane za 0,5 m veća od širine kolnika. Ako trasa


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------cijevi i polucijevi presijeca i nogostup te se nastavlja u zelenom pojasu, tada iste završavaju u zelenompojasu.

Po trasi i uz trasu podzemnog elektroničkog komunikacijskog kabela ili kabelske kanalizacije na udaljenostimanjoj od 2 m nije dozvoljena sadnja drveća čije bi korijenje moglo onemogućiti pristup kabelu ili ga možeoštetiti.

Kod nadzemnih samonosivih elektroničkih komunikacijskih vodova osigurava se najmanji zračni koridor od0,5 m oko voda.

Na mjestima kolizije EKI i predmetne građevine potrebno je osigurati zaštitu u skladu sa Pravilnikom o načinu iuvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zaštitne zone iradijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine (NN br. 75/13). Mjesta ugrožavanja utvrditi i dokumentiratiopisom iz kojeg se vidi opseg potrebnog zahvata odabrane tehnologije s obrađenim funkcionalnim tehničkimrješenjima s tehničko tehnološkog i troškovnog aspekta koje mora biti sastavni dio izvedbenog projekta. Sve potrebne podatke od EKI za potrebe izrade tehničko-tehnološkog rješenja zaštite i izmještanja dodatno zatražitiod HT. Projekt zaštite i izmještanja treba dostaviti u HT d.d. na uvid i suglasnost. Ukoliko se postojeća EKI u vlasništvu HT-a mora izmjestiti na lokaciju novih parcela, potrebno je s HT-om sklopitiugovor o međusobnim pravima i obvezama, kako bi se isti definirali na novim parcelama. Izvoditelj radova obvezan jeprije početka radova u blizini HT-ove EKI zatražiti iskolčenje (mikrolokaciju) trase podzemne EKI, zahtjevom naHrvatski telekom d.d. (kontakt osoba Anđelko Lončarić).Troškove zaštite, označavanja i eventualnih oštećenja EKI snosi investitor. Svaku nepredviđenu okolnost koja bimogla nastati i dovesti do oštećenja TK kapaciteta, investitor je dužan odmah prijaviti na Hrvatski telekom d.d.Investitor je dužan pravovremeno (minimalno 7 dana prije početka radova) dostaviti obavijest o početku izvođenjaradova. Oborinske vode s uređenih površina predmetnog područja mogu se ispuštati u oborinsku kanalizaciju preko slivnika staložnicom, a s površina na kojima je moguće zagađenje uljima i mastima i preko separatora ulja i masti.Kanalizaciju i sve građevine na kanalizaciji predvidjeti i izvesti vodonepropusno (na tehničkom pregledu predočitidokaz o ispitivanju vodonepropusnosti od strane ovlaštene osobe prema Pravilniku o tehničkim zahtjevima zagrađevine odvodnje otpadnih voda , kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanjaotpadnih voda (NN br. 3/2011), a kapacitet istih odrediti temeljem hidrauličkog proračuna.

U kanalizaciju za odvodnju otpadnih oborinskih voda ne dozvoljava se ispuštanje otpadnih voda (sanitarno-fekalnih itehnoloških otpadnih voda) Predvidjeti mjere zaštite voda od onečišćenja prilikom izvođenja radova (sprječavanje istjecanja opasnih i agresivnihtekućina, prihvat i zbrinjavanje istih u slučaju izlijevanja i dr. )Ako investitor predmetnog zahvata u prostoru za koji su izdani vodopravni uvjeti namjerava obavljati preinake,mijenjati tehnologiju rada ili obaviti druge promjene koje mogu utjecati na vodni režim, dužan je zatražiti izmjenuvodopravnih uvjeta, odnosno nove vodopravne uvjete.Prije početka radova predstavnih HEP-ODS d.o.o. Elektre Čakovec mora na području planiranog zahvata utvrditipribližan položaj postojećih podzemnih elektroenergetskih vodova. Točan položaj utvrđuje se ručnim prekopom.Svi radovi na izgradnji kanalizacije koji su podzemnim elektroenergetskim instalacijama bliži od 1m, moraju se izvoditiručno i pod nadzorom ovlaštenog predstavnika HEP-ODS d.o.o. Elektre Čakovec. Nije dopušteno paralelno vođenje kanalizacije s elektroenergetskim instalacijama (iznad ili ispod). Najmanjihorizontalni i vertikalni razmaci kod vođenja i križanja s drugim instalacijama određeni su "Tehničkim uvjetima za izbori polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1kV do 35kV. (HEP, Bilten br. 130). Za vrijeme izvođenja radova podzemne elektroenergetske instalacije koje se nalaze u području planiranog zahvatamoraju biti u beznaponskom stanju i uzemljene. Izvođač radova mora u pisanom obliku, 8 dana prije početka radovaElektri Čakovec dostaviti Zahtjev za isključenje elektroenergetskih instalacija na području planiranog zahvata.Instalacije se smatraju u beznaponskom stanju tek kada ovlašteni djelatnik HEP-ODS o tome izda pisani dokument. Kod iskopa rova za polaganje kanalizacije, rub rova bliži nadzemnoj mreži mora biti odmaknut najmanje 2m od stupaniskonaponske mreže. Radovi na izgradniji kanalizacije bliži od minimalne udaljenosti od stupa nadzemne mrežemoraju se izvoditi pod nadzorom ovlaštenog predstavnika HEP-ODS d.o.o. Elektre Čakovec. Kod radova na izgradnji kanalizacije, odosno radova sa građevinskim strojevima, za bilo koji dio stroja sigurnosnaudaljenost od vodića niskonaponske nadzemne mreže mora iznositi minimalno 1m. Ako se uvjet sigurnosneudaljenosti ne može postići, izvođač radova mora u pisanom obliku 8 dana prije početka radova Elektri Čakovecdostaviti Zahtjev za isključenje elektroenergetskih instalacija na području planiranog zahvata. Instalacije se smatraju ubeznaponskom stanju tek kada ovlašteni djelatnik HEP-ODS o tome izda pisani dokument. Troškove otklanjanja eventualnih oštećenja postojećih elektroenergetskih instalacija snosi investitor. Radovenavedene u ovoj točci izvodi vlasnik instalacija, a investitor mora vlasniku izdati narudžbenicu za potrebne radove. Investitor mora obavijestiti vlasnika instalacija, u pisanom obliku, najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova.


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Investitor odnosno izvođač radova dužan je obavijestiti Operatera distribucijskog sustava Međimurje-plin d.o.o. opočetku izvođenja i planu odvijanja radova, najkasnije 3 dana prije samog izvođenja. Prije izvođenja radova operater distribucijskog sustava Međimurje-plin d.o.o. utvrđuje približan položaj uličnogplinovoda ucrtanog u priloženoj situaciji, te kućnih priključaka, dok se točan položaj istih utvrđuje ručnim prekopom. Upojasu širokom jedan metar mjereno od osi na svaku stranu utvrđenog plinovoda proteže se zaštitni pojas unutarkojeg se svi građevinski radovi moraju izvoditi ručno, a strogo je zabranjen strojni iskop. Horizontalni razmak između plinovoda i kanalizacijskih cijevi mora iznositi minimalno 0,5m, a vertikalni 0,3m.Minimalna udaljenost vanjskih zidova revizionih okana i sl. U odnosu na izvedeni plinovod mora iznositi 1m. Unutarzaštitnog pojasa nije dopušteno građenje stabilnih građevina koje nisu u funkciji plinovoda. Postavljanje poklopacablokadnih ventila, zasunskih i revizionih okana na projektiranu visinu izvodi izvođač predmetne građevine u troškuinvestitora. Troškove sanacije eventualnog oštećenja plinovoda snosit će investitor odnosno izvođač radova. Operaterdistribucijkog sustava uzima si pravo nadzora nad izvođenjem radova. Zabranjuje se zasipavanje plinovoda prije detaljnog pregleda stanja cijevi plinovoda i blokadnih ventila od stranezaposlenika Operatera distribucijskog sustava.Sve mjere zaštite od požara projektirati u skladu sa važećim hrvatskim propisima i normama koje reguliraju ovuproblematiku i druge mjere zaštite od požara.Prema prikazu predviđenih mjera zaštite od požara potrebno je osigurati dokaze o kvaliteti ugrađenog materijala, proizvoda, opreme kvalitete radova, stručnost djelatnika koji su tu ugradnju obavili kao i potrebite zapisnike, uvjerenja ipotvrde o obavljenim ispitivanjima ispravnosti i funkcionalnosti, te njihov popis.








STATIČKI PRORAČUN CRPNE STANICE



Crpna stanicaPlan pozicija

Proračun ta armiranobetonsku konstrukciju izveden je prema normama Eurokod EC2 EN1992-1-1:2004, teEC0 EN1990-1-1:2002.Specificirana tehnička svojstva betona i armature:

Razred tlačne/vlačne čvrstoće Beton/Čelik: C30/37-B500BKlasa okoliša : XC2Zaštitni betonski sloj: Cnom = 35 mm Obujamska težina betona: 25.0 kN/m³Parcijalni faktori sigurnosti za tlačnu/vlačnu čvrstoću: γc=1.50, γs=1.15 Računska čvrstoća betona: fcd=αcc·fck/γc=0.85x30/1.50=17.00 MPa Računska čvrstoća armature: fyd=fyk/γs=500/1.15=435 MPa

Proračun je izvršen prema propisima:- Eurocode 0: Propisi proračuna- Eurocode 1: Analiza opterećenja- Eurocode 2: Betonske konstrukcije- Eurocode 7 Geotehničko projektiranje- Eurocode 8: Projektiranje seizmički otpornih konstrukcija



Dimenzioniranje armiranobetonskih elemenata izvršeno je prema TPBK i sukladno tome zamirane sukombinacije opterećenja s pripadnim koeficijentima sigurnosti. Svaki nosivi element konstrukcijedimenzioniran je prema anvelopi mjerodavnih utjecaja odnosno max utjecaja i pripadne sile. PremaEurocode 1 – Djelovanja na konstrukcije godine računske vrijednosti djelovanja reznih sila dobivaju semnoženjem parcijalnih koeficijenata sigurnosti karakterističnim djelovanjima. Računska kombinacija zagranično stanje nosivosti:

γG Gkj γQ Qkl γQ ψ0,i Qki

1,35Gk 1,5Qkl

Računska kombinacija za granično stanje uporabivosti:Gkj ψ2,i Qki

1,0Gk 1,0Qkl

3-D numerički model za proračun s graničnim uvjetima



Opterećenja:Slučaj Tip opterećenja List Vrijednost (m) (kN) (°)

2:Pumpe POKRETNO

Sila 19 20 23to26 ' FZ=-2,00(kN)

2:Pumpe POKRETNO

Sila 31to33 ' FZ=-2,00(kN)

4:Voda (FE) Hidrostatski tlak

1to5 7to9 ' GAMMA=1000,00(kG/m3) H=-0,90(m) NDIR=-Z

5:DL2-TLO (FE) plošno 3 5 7to9 ' PZ3=-24,92(kN/m2) local N1X=0,0(m) N1Y=0,0(m) N1Z=0,0(m) N2X=1,00(m) N2Y=0,0(m) N2Z=0,0(m) N3X=0,0(m) N3Y=0,0(m) N3Z=-1,60(m) Geometrical limits:P1(0, 0, 0) P2(1, 0, 0) P3(0, -1, 0) P4(0, 0, -1)

5:DL2-TLO (FE) plošno 3 5 7to9 ' PZ1=-24,92(kN/m2) PZ2=-24,92(kN/m2) PZ3=-134,90(kN/m2) local N1X=0,0(m) N1Y=0,0(m) N1Z=-1,60(m) N2X=1,00(m) N2Y=0,0(m) N2Z=-1,60(m) N3X=0,0(m) N3Y=0,0(m) N3Z=-7,20(m) Geometrical limits:P1(0, 0, -1.6) P2(1, 0, -1.6) P3(0, -1, -1.6) P4(0, 0, -2.6)

6:DL3-stalno dodatno

(FE) kontinuitano 10 ' PZ=-2,00(kN/m2)

7:Pokretno dodatnovanjsko

(FE) kontinuitano 10 ' PZ=-3,00(kN/m2)

8:Uzgon (FE) Hidrostatski tlak

1 2 ' P=-50,00(kN/m2) NDIR=-Z

Potopne pumpe: Voda u stanici>

Stalno dodatno na P3 Pokretno dodatno na P3



Pritisak tla i podzemne vode Djelovanje uzgona

Kombinacija 1 (GSN) – sva djelovanja Kombinacija 2 (GSN) – Prazna stanica (nemavode)

Tlo ispod temeljne ploče

Napomena: Sraslo temeljno tlo je aproksimirano s tlima na tom području Dravskog bazena (prašinasti šljunci) te su natemelju toga uzeti i parametri tla. Koeficijent reakcije podloge računat je minimalni (1000 kPa) kako bi se unaprijedodredila dovoljna otpornost podloge. Tlo s takvim parametrima zadovoljava. Na sraslo tlo svakako je potrebnonasipati sloj nosivog tla (drenažni materijal) te ga nabiti na modul otpora MO=60 MPa.



Parametri tla

Naziv Kohezija Kut un. trenja Obujamska težina Mo M(MPa) (°) (kG/m3) (MPa) (MPa)

Prašinasti šljunak 16,0 2192,39 40,12 40,12

Ekvivalentni koef. reakcije podloge

Za temelj dimenzija 5×5 (m)sa proračunskim naprezanjem: 200 (kPa)KZ = 12619,80 (kN/m3)

Dalje su prikazani maksimalni rezultati na temelju kojih je provedeno dimenzioniranje.



Rezultati na 3D modelu s naznačenim maksimalnim vrijednostima Kombinacija 2 (GSN) – Prazna stanica (nema vode)

Momenti x-x

Momenti y-y



Totalna deformacija (pomaci)

Naprezanja x-x

Naprezanja y-y-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PROJEKTANT: ROK MAGDALENIĆ, mag.ing.aedif.VRSTA PROJEKTA: GRAĐEVINSKI PROJEKT – PROJEKT KANALIZACIJE List br. 35 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Maksimalne vrijednosti momenta savijanja

MXX (kNm/m) MYY (kNm/m) MXY (kNm/m)MAX 59,06 98,76 15,29Ploča 9 9 9Čvor 820 991 1072Slučaj 9 (C) 9 (C) 9 (C)

MIN -27,99 -35,84 -15,29Ploča 9 9 9Čvor 1204 1221 1342Slučaj 9 (C) 10 (C) 9 (C)

Maksimalne vrijednosti deformacija

UX (cm) UY (cm) UZ (cm) RX (Rad) RY (Rad) RZ (Rad)MAX 0,1 0 0,2 0 0,001 0,001Čvor 1204 329 2416 725 1198 1078Slučaj 9 (C) 10 (C) 9 (C) 10 (C) 9 (C) 9 (C)MIN 0 0 -0,1 0 -0,001 -0,001-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PROJEKTANT: ROK MAGDALENIĆ, mag.ing.aedif.VRSTA PROJEKTA: GRAĐEVINSKI PROJEKT – PROJEKT KANALIZACIJE List br. 36 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Čvor 1725 665 2448 389 1228 1348Slučaj 10 (C) 10 (C) 4 10 (C) 10 (C) 9 (C)

Maksimalne unutarnje sile i reakcije

FX (kN) FY (kN) FZ (kN) MX (kNm) MY (kNm) MZ (kNm)MAX 37,56 45,04 2,6 11,24 16,62 6,8Čvor 1583 792 1003 480 1583 456Slučaj 9 (C) 10 (C) 4 10 (C) 10 (C) 10 (C)MIN -82,84 -45,04 -4,12 -11,24 -24,18 -6,8Čvor 792 456 1020 816 991 792Slučaj 9 (C) 10 (C) 9 (C) 10 (C) 10 (C) 10 (C)

Zaključak:Maksimalni momenti u konstrukciji javljaju se u slučaju kada u crpnoj stanici nema vode (praznacrpna stanica), a djeluju sva ostala djelovanja (opterećenja). Pozicije zida i ploča dimenzionirat ćese prema tim dobivenim maksimalnim momentima. Deformacija konstrukcije (pomaci) su u obaslučaja minimalni (iznose 0,2 cm). Podlogu za temeljnu ploču potrebno je adekvatno pripremitizamjenom materijala u minimalno jednom sloju koji se mora nabiti na modul otpora MO=60 MPa.



POZICIJA Z1 i Z3A.B. ZID, D = 25 CM, C30/37, XC2, B500Z1; M x-x

Z1; M y-y



Z3; M y-y

Z3; M x-x



Z1, Proračun poprečnog presjeka ploče na savijanje(Prema EC2 EN1992-1-1:2004, EC0 EN1990-1-1:2002, )h=0.250 m, Med=100.00 kNm

Klasa betona-čelika: C30/37-B500BKlasa okoliša: XC2 Zaštitni sloj: Cnom=35 mm γc=1.50, γs=1.15fcd=αcc·fck/γc=0.85x30/1.50=17.00 MPa fyd=fyk/γs=500/1.15=435 MPa

Dimenzije i opterećenjaDebljina ploče h=0.250 m,Moment savijanja Med=100.00 kNm (ULS), Med=70.00kNm (SLS)Statička visina presjeka d=h-d1, d1=Cnom+Ø/2=35+8/2=39mm, d=250-39=211mm

Granično stanje nosivosti (GSN), proračun na savijanje

Med(ULS)=100.00 kNm/m

(σc=fcd[1-(1-ec/ec2)²], fcd=17.00MPa, εc2=0.0020, εcu2=0.0035, fyd=435MPa)

Prvi slučaj (maksimalni momenti na rubu)Med=100.00kNm/m, d=211mm, Kd= 2.11 x/d=0.18 εc2/εs1=-3.5/16.4 ks=2.48, As=11.76cm²/m

Drugi slučaj (maksimalni momenti u sredini ploče)Med= 40.00kNm/m, d=211mm, Kd= 3.34 x/d=0.09 εc2/εs1=-1.9/20.0 ks=2.37,As= 4.50cm²/m

Minimalna armatura, As>=0.26bd·fctm/fyk, (As= 3.18cm²/m)Minimalna glavna armatura Ø 8/15.5( 3.25cm²/m), sekundarna Ø 8/36.5(1.38cm²/m)

Nosivost poprečnog presjeka

b=1000mm, h=250mm, d=211mm, As1=1189mm²εc2=-3.50o/oo, εs1=16.13o/oo, As1/b·d=0.00564(0.564%)x/d=εc2/(εc2+εs1)=3.50/(3.50+16.13)=0.178, x=37.6mmar=0.810, ka=0.416, Fc=ar·b·x·fcd=Fs1=517.74kN, As1=Fs1/fyd=1190mm²/mz=d-ka·x=([1-ka·εc2/(εc2+εs1)]d, z/d=1.0-0.416x0.178=0.926, z=195.4mm,

Kd²=1/(0.810·0.178·0.926·17.00)=0.440 mm²/N, Kd=0.663 Nosivost na momente Mr=b·d²/Kd²=0.000001x1000x211²/0.440=102.00kNm

Proračun širine pukotina (GSU)

wk=sr,max·(εsm-εcm) εsm-εcm=[σs-kt·(fct,eff/ρeff)(1+αe·ρeff)]/Es >=0.6 σs/Es σs=324N/mm², kratkotrajno opterećenje: αe=6.25, kt=0.6,dugotrajno opterećenje: αe=21.88, kt=0.4

Aceff=0.333(h-x)b=0.333x(250-64)x1000=61990 mm² ρeff=As/Ac,eff=683/61990=0.011

εsm-εcm=[324-0.4x(2.9/0.011)(1+21.88x0.011)]/200=0.97 o/oo>=0.6x324/200=0.97 o/oosr,max=k3·Cnom+k1·k2·k4·Ø/ρeff

Ø=10mm, k1=0.8, k2=(e1+e2)/2e1=0.5, k3=3.4, k4=0.425


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------sr,max=3.4x35.00+0.8x0.5x0.425x10/0.011=273.29 mmwk=sr,max·(εsm-εcm)=273.29x0.001x0.97=0.27 mm

wk=sr,max·(εsm-εcm)εsm-εcm=[σs-kt·(fct,eff/ρeff)(1+αe·ρeff)]/Es >=0.6 σs/Esσs=322N/mm², kratkotrajno opterećenje: αe=6.25, kt=0.6,dugotrajno opterećenje: αe=21.88, kt=0.4


εsm-εcm=[322-0.4x(2.9/0.021)(1+21.88x0.021)]/200=1.21 o/oo>=0.6x322/200=0.96 o/oosr,max=k3·Cnom+k1·k2·k4·Ø/ρeffØ=12mm, k1=0.8, k2=(e1+e2)/2e1=0.5, k3=3.4, k4=0.425

sr,max=3.4x35.00+0.8x0.5x0.425x12/0.021=213.89 mmwk=sr,max·(εsm-εcm)=213.89x0.001x1.21=0.26 mm

Z1, ODABRANO:GLAVNA ARM. DONJA TREĆINA ZIDA (PLOČE), OBOSTRANO ø12/10 cm (11,30 cm2/m)RAZDJELJNA ø8/15 cm (3,35 cm2/m)

GLAVNA ARM (OSTALA POVRŠINA ZIDA): Q 503 OBOSTRANO ili ø10/15 cm (5,65 cm2/m)

RAZDJELJNA ø8/20 cm (2,52 cm2/m)

Z3, ODABRANO:GLAVNA ARM (OSTALA POVRŠINA ZIDA): Q 503 OBOSTRANO

ili ø10/15 cm (5,23 cm2/m)RAZDJELJNA ø8/20 cm (2,52 cm2/m)

U VILICE duljine 50 cm na spojevima ploča (vilice ø8/20 cm)

Pripaziti na debljinu zaštitnog sloja (35 mm)4ø10 (3,14 cm2/m) kao horizontalno i vertikalno ojačanje na rubovima (vilice ø8/20 cm)



Pozicija P1 i P2

h=0.250 m, Med=30.00 kNm

Dimenzije i opterećenjaDebljina ploče h=0.250 m, Moment savijanja Med=30.00 kNm (ULS), Med=21.00kNm (SLS)Statička visina presjeka d=h-d1, d1=Cnom+Ø/2=35+8/2=39mm, d=250-39=211mm

Granično stanje nosivosti (GSN), proračun na savijanjeMed(ULS)=30.00 kNm/m

Med= 30.00kNm/m, d=211mm, Kd= 3.85 x/d=0.07 εc2/εs1=-1.5/20.0 ks=2.36,As= 3.36cm²/m

Minimalna armatura, As>=0.26bd·fctm/fyk, (As= 3.18cm²/m) Minimalna glavna armatura Ø 8/15.5( 3.25cm²/m), sekundarna Ø 8/45.0( 1.12cm²/m)


b=1000mm, h=250mm, d=211mm, As1=335mm²

εc2=-1.53o/oo, εs1=19.91o/oo, As1/b·d=0.00159(0.159%)x/d=εc2/(εc2+εs1)=1.53/(1.53+19.91)=0.071, x=15.1mmar=0.570, ka=0.362, Fc=ar·b·x·fcd=Fs1=145.89kN, As1=Fs1/fyd=335mm²/mz=d-ka·x=([1-ka·εc2/(εc2+εs1)]d, z/d=1.0-0.362x0.071=0.974, z=205.6mm,

Kd²=1/(0.570·0.071·0.974·17.00)=1.485 mm²/N, Kd=1.218 Nosivost na momente Mr=b·d²/Kd²=0.000001x1000x211²/1.485=30.00kNm


wk=sr,max·(εsm-εcm) εsm-εcm=[σs-kt·(fct,eff/ρeff)(1+αe·ρeff)]/Es >=0.6 σs/Esσs=325N/mm², kratkotrajno opterećenje: αe=6.25, kt=0.6,


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------dugotrajno opterećenje: αe=21.88, kt=0.4Aceff=0.333(h-x)b=0.333x(250-54)x1000=65312 mm²ρeff=As/Ac,eff=335/65312=0.005


Ø=8mm, k1=0.8, k2=(e1+e2)/2e1=0.5, k3=3.4, k4=0.425


ODABRANO: Q 385 OBOSTRANO (donja i gornja zona)Q 257 u gornju zonu P2Pripaziti na debljinu zaštitnog sloja (min 35 mm)

4ø10 (3,14 cm2/m) kao horizontalno i vertikalno ojačanje na rubovima (vilice ø8/20 cm)

Armiranje na spoju P1 i P2



Poz P3

h=0.250 m, Med=30.00 kNm

Dimenzije i opterećenja

Debljina ploče h=0.250 m, Moment savijanja Med=30.00 kNm (ULS), Med=21.00kNm (SLS)Statička visina presjeka d=h-d1, d1=Cnom+Ø/2=25+8/2=29mm, d=250-29=221mm

Granično stanje nosivosti (GSN), proračun na savijanje

Med(ULS)=30.00 kNm/m Med= 30.00kNm/m, d=221mm, Kd= 4.03 x/d=0.07 εc2/εs1=-1.4/20.0 ks=2.36,As= 3.20cm²/m

Minimalna armatura, As>=0.26bd·fctm/fyk, (As= 3.33cm²/m) Minimalna glavna armatura Ø 8/15.0( 3.35cm²/m), sekundarna Ø 8/45.0( 1.12cm²/m)


εc2=-1.49o/oo, εs1=20.00o/oo, As1/b·d=0.00152(0.152%)x/d=εc2/(εc2+εs1)=1.49/(1.49+20.00)=0.069, x=15.3mmar=0.560, ka=0.361, Fc=ar·b·x·fcd=Fs1=145.87kN, As1=Fs1/fyd=335mm²/m

z=d-ka·x=([1-ka·εc2/(εc2+εs1)]d, z/d=1.0-0.361x0.069=0.975, z=215.5mm,Kd²=1/(0.560·0.069·0.975·17.00)=1.554 mm²/N, Kd=1.247

Nosivost na momente Mr=b·d²/Kd²=0.000001x1000x221²/1.554=32.00kNm




wk=sr,max·(εsm-εcm) εsm-εcm=[σs-kt·(fct,eff/ρeff)(1+αe·ρeff)]/Es >=0.6 σs/Es σs=310N/mm², kratkotrajno opterećenje: αe=6.25, kt=0.6,dugotrajno opterećenje: αe=21.88, kt=0.4



Ø=8mm, k1=0.8, k2=(e1+e2)/2e1=0.5, k3=3.4, k4=0.425


ODABRANO: Q 385 OBOSTRANO (donja i gornja zona)Pripaziti na debljinu zaštitnog sloja (min 25 mm)

4ø10 (3,14 cm2/m) kao horizontalno i vertikalno ojačanje na rubovima (vilice ø8/20 cm)


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------NACRTI ARMATURE






215/3, 216/1, 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVECMJESTO GRADNJE : MALA SUBOTICA, k.o. BenkovecPROJEKTANT : ROK MAGDALENIĆ,mag.ing.aedif.BR.TEH.DN.: NI-166/2016-ODATUM : 12.2016.VRSTA PROJEKTA : GRAĐEVINSKI PROJEKT - PROJEKT KANALIZACIJEFAZA : GLAVNI PROJEKT

PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

Predmetni projekt je izrađen skladu s Zakonom o gradnji (Narodne novine Republike Hrvatske, broj: 153/13). Navedeni Zakon obvezuje proizvođača, projektanta i izvođača na kontrolu i osiguranje kakvoće materijala,radova i same građevine.



OPĆENITO

Osiguranje kakvoće podrazumijeva skup sustavno planiranih aktivnosti u svrhu postizanja propisanihsvojstava materijala, proizvoda i radova sukladno zahtjevima Tehničkih propisa za betonskekonstrukcije čime se ostvaruje propisana razina kakvoće građevine tijekom uporabe.

Za sve materijale i proizvode o kojima ovisi ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevine izvođač je dužanosigurati dokaz uporabljivosti prema Zakonom o gradnji (Narodne novine Republike Hrvatske, broj:153/13) ili drugim zakonima, npr. potvrdu (certifikat) prema naredbi o obvezatnom certificiranju (ZON).

Tu dokaznu dokumentaciju u originalu, izvođač mora pravodobno dostaviti nadzornom inženjeru naodobrenje.

Nadzorni inženjer ima pravo i dužnost provjere dokaza uporabljivosti pomoću kontrolnih ispitivanja.

Za materijale, proizvode i radove za koje nije utvrđen postupak dokazivanja uporabljivosti provode seispitivanja koja obuhvaćaju najmanje:

prethodna ispitivanja (provodi izvođač) kao dokaz uporabljivosti,

tekuća ispitivanja - vlastita ispitivanja proizvođača (izvođača) tijekom proizvodnje,

kontrolna ispitivanja materijala, proizvoda i radova od strane investitora (nadzornog inženjera).

Provode se na bazi izrađenog programa ispitivanja uvažavajući; tekuća ispitivanja, vizualna zapažanjamjesta (uzoraka) ispitivanja, uz primjenu provjerenih statističkih metoda.

Sva ispitivanja provodi ovlašteni laboratorij ili laboratorij pod nadzorom ovlaštenog tijela.

Sve materijale, proizvode i radove mora odobriti nadzorni inženjer i ne mogu se mijenjati bez njegovaodobrenja.

Izvođač mora nadzornom inženjeru omogućiti nesmetan pristup proizvodnom pogonu i laboratoriju radipotrebnih provjera i/ili uzimanja uzoraka za kontrolna ispitivanja.

Sve radove trebaju obavljati za to stručno osposobljene osobe, uz stalni stručni nadzor. Prije prelaskana iduću fazu radova, nužno je odobrenje nadzornog inženjera. Za svako odstupanje od projekta, te uslučaju nepredviđenih okolnosti, potrebna je konzultacija Projektanta. Izvoditelj je dužan u potpunostipoštivati sve mjere osiguranja i kontrole kvalitete. Svi upotrijebljeni materijali i svi izvedeni radovitrebaju udovoljavati zahtjevima važećih normi, propisa i pravila struke.

POSEBNI UVJETI

Građevinske radove treba izvesti točno prema projektu. U stavkama troškovnika gdje nije objašnjen

način rada i posebne osobine finalnog produkta izvoditelj je dužan pridržavati se uobičajenog načina

rada, uvažavajući odredbe važećih standarda, uz obavezu izvedbe kvalitetnog proizvoda. Osim toga,

izvoditelj je obavezan pridržavati se uputa projektanta u svim pitanjima koja se odnose na izbor i

obradu materijala i način izvedbe pojedinih detalja, ukoliko nije već detaljno opisano troškovnikom, a

naročito u slučajevima kada se zahtjeva izvedba van propisanih standarda.

Sav materijal za izgradnju mora biti kvalitetan i mora odgovarati opisu troškovnika i postojećim

građevinskim propisima. Cijene pojedinih radova moraju sadržavati sve elemente koji određuju cijenu

gotovog proizvoda, a u skladu s odredbama troškovnika. Ako izvoditelj sumnja u valjanost ili kvalitetu

nekog propisanog materijala i drži da za takvu izvedbu nebi mogao preuzeti odgovornost, dužan je o



tome obavijestiti investitora i nadzornog inženjera s obrazloženjem i dokumentacijom. Konačnu odluku

donosi nadzorni inženjer investitora, nakon proučenog prijedloga izvoditelja.

ISPITIVANJA I POTVRDE O SUKLADNOSTI

Da bi se osigurala stalna kvaliteta sastavnih materijala, te da bi se imao odgovarajući uvid u kvalitetu

sastavnih materijala potrebno je:

- kontrolirati kvalitetu materijala;

- osigurati odgovarajuću dokumentaciju o kvaliteti materijala;

- za ispitivanje materijala primjenjivati metode ispitivanja propisane

hrvatskim normama i važećom zakonskom regulativom.

KONTROLA KVALITETE

Kontrola kvalitete sastoji se od:

- ispitivanja pogodnosti materijala;

- tekuće kontrole;

- kontrolnog ispitivanja;

- provjere kvalitete uskladištenih materijala.

ISPITIVANJE POGODNOSTI

Pogodnost materijala s obzirom na njegovu namjenu utvrđuje se prethodnim laboratorijskim

ispitivanjima. Svojstva materijala moraju zadovoljiti zahtijeve propisane hrvatskim normama i važećom

zakonskom regulativom.

Uzorkovanje (uzimanje uzoraka) i ispitivanje svojstava obavljaju ovlaštene pravne osobe, kojima je

jedna od djelatnosti i kontrola kvalitete.

TEKUĆA KONTROLA

Tekuća kontrola obavlja se radi kontrole tehnološkog procesa. Tekuća ispitivanja obavlja proizvođač u

vlastitom laboratoriju ili ih o njegovom trošku obavlja pravna osoba registrirana za kontrolu kvalitete.

Vrsta tekućih ispitivanja, kao i njihova učestalost, propisana su hrvatskim normama i važećom

zakonskom regulativom i to ovisno o vrsti, količini i namjeni materijala.

KONTROLNO ISPITIVANJE

Kontrolno ispitivanje obavlja se radi provjere usklađenosti kvalitete proizvoda sa svojstvima i

karakteristikama propisanim hrvatskim normama i važećom zakonskom regulativom.



Kontrolna ispitivanja, kao i uzorkovanje materijala može obavljati jedino pravna osoba koja je

registrirana za te poslove. Vrste i učestalosti ispitivanja propisani su hrvatskim normama i važećom

zakonskom regulativom i to ovisno o vrsti i namjeni materijala.

Za materijale i proizvode koji podliježu obaveznom atestiranju (što je propisano Zakonom o normizaciji,

NN 80/13), uzorkovanje i ispitivanje radi izdavanja potvrde o sukladnosti obavlja isključivo ovlaštena

pravna osoba.

PROVJERA KVALITETE USKLADIŠTENOG MATERIJALA

Ispitivanjem se utvrđuje kvaliteta uskladištenog materijala (na deponijama, u silosima, cisternama i sl)

u ovim slučajevima:

- kada svojstva i karakteristike materijala nisu praćeni u tijeku proizvodnje;

- radi provjere svojstava i karakteristika prema posebnom zahtijevu ili potrebi.

Uzorkovanje i ispitivanje obavlja tvrtka ovlaštena za kontrolu kvalitete.

DOKUMENTACIJA

IZVJEŠTAJ O PRETHODNOM ISPITIVANJU KVALITETE

S OCJENOM POGODNOSTI MATERIJALA

Izvještaj o pogodnosti materijala mora sadržavati ove podatke:

- opći dio: naziv materijala, mjesto uzorkovanja, podatke o naručiocu ili proizvođaču, datum

uzorkovanja i završetka ispitivanja, namjenu materijala i laboratorijsku oznaku uzorka;

- rezultate svih laboratorijskih ispitivanja propisanih Tehničkim uvjetima za tu vrstu materijala;

- ocjenu kvalitete materijala s obzirom na vrstu i namjenu;

- mišljenje o pogodnosti materijala s obzirom na namjenu.

IZVJEŠTAJ O TEKUĆOJ KONTROLI

Rezultati tekućih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijsku dokumentaciju (laboratorijski

dnevnik, knjigu i slično). Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvođač je dužan priložiti

rezultate tekućih ispitivanja koji se odnose na isporučene količine.

IZVJEŠTAJ O KONTROLNOM ISPITIVANJU

Izvještaj o kontrolnom ispitivanju mora sadržavati ove podatke:

- opći dio: naziv proizvoda, podatke o proizvođaču i naručiocu;

- mjesto, način i datum uzorkovanja, količinu uzoraka, završetak ispitivanja i laboratorijsku

oznaku uzorka;



- rezultate laboratorijskih ispitivanja;

- ocjenu kvalitete materijala s obzirom na vrstu i namjenu.

POTVRDA O SUKLADNOSTI

Dokaz potvrđene sukladnosti je potvrdbeni (certifikacijski) znak, čiji je izgled i način

upotrebe propisan Pravilnikom o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju

građevnih proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10, 129/11).

UVJERENJE O KVALITETI PROIZVODA

Uvjerenje o kvaliteti proizvoda izdaje se poslije najmanje tri uzastopna kontrolna ispitivanja proizvoda,

kojima je ustanovljena propisana kvaliteta. Uvjet za izdavanje uvjerenja o kvaliteti je redovita evidencija

rezultata tekuće kontrole. Rok valjanosti uvjerenja o kvaliteti proizvoda može biti najviše jedna godina.

Uvjerenje o kvaliteti proizvoda mora sadržavati ove podatke:

- opći dio: naziv proizvoda, daklaraciju, mjesto, podatke o proizvođaču i naručiocu, datum

uzorkovanja, te laboratorijske oznake uzoraka;

- pregledni prikaz rezultata kontrolnih ispitivanja na osnovu kojih se izdaje uvjerenje;

- ocjenu kvalitete i mišljenje o upotrebljivosti s obzirom na stalnost kvalitete proizvoda,

namjenu materijala i svojstva primarne sirovine;

- rok valjanosti uvjerenja.

UVJERENJE O KVALITETI SIROVINE

Kvaliteta i svojstva sirovine koja se koristi za proizvodnju pojedinih vrsta sastavnih materijala

(primjerice asfaltna mješavina) utvrđuje se laboratorijskim ispitivanjem.

Po završetku ispitivanja izdaje se uvjerenje o kvaliteti i upotrebljivosti sirovine s obzirom na namjenu.

Uvjerenje o kvaliteti primarne sirovine mora sadržavati ove podatke:

- opći dio: naziv materijala, mjesto, podatke o naručiocu, datum uzorkovanja i završetka

ispitivanja, te laboratorijsku oznaku uzorka;

- rezultate laboratorijskih ispitivanja;

- ocjenu kvalitete i mišljenja o upotrebljivosti sirovina s obzirom na vrstu i namjenu;

- rok valjanosti uvjerenja.

IZVJEŠTAJ O PROVJERI KVALITETE USKLADIŠTENOG MATERIJALA

Izvještaj o provjeri kvalitete materijala deponiranog na deponijama ili uskladištenog u silose,

cisterne i sl, izdaje se na temelju laboratorijskih ispitivanja i mora sadržavati ove podatke:



- opći dio: naziv materijala, mjesto uzorkovanja, podatke o naručiocu ili proizvođaču, datum

uzorkovanja i završetka ispitivanja, namjenu materijala i laboratorijsku oznaku uzorka;

- približnu količinu uskladištenog materijala;

- rezultate laboratorijskih ispitivanja propisanih Tehničkim uvjetima za tu vrsu materijala;

- način uzorkovanja i približnu količinu skupnog uzorka;

- ocjenu kvalitete;

- mišljenje o kvaliteti i upotrebljivosti uskladištenog materijala s obzirom na namjen.

OPĆI UVJETI

Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izrađeni u skladu s normama i tehničkim propisima

navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma obvezna je primjena

odgovarajućih (europskih normi). Ako se u međuvremenu neka norma ili propis stavi van snage, važit će

zamjenjujuća norma ili propis.

Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila (normi) neke inozemne normizacijske ustanove

(ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloženja i odobrenja nadzornog inženjera.

PRIPREMNI RADOVI

Koncepcija organizacije izgradnje građevinskih objekata pretpostavlja da se prije početka gradnje predvide iplaniraju sve aktivnosti koje su potrebne da se građevina izgradi u skladu sa važećim zakonima i propisima,u ugovorenom roku i uz poštivanje ugovorenih ekonomsko-financijskih uvjeta.

Zbog opsežnosti radova, dužine gradnje, sudjelovanja velikog broja izvršitelja te zbog drugih specifičnostigrađevine, priprema gradnje je zahtjevan i odgovoran posao. U tom smislu, potrebno je prethodno izraditiprojekt organizacije građenja (POG).

ZEMLJANI RADOVI

Izvođač je dužan obavljati (osiguravati) tekuću kontrolu mjera i nagiba, evidenciju kategorija materijala uiskopima, a dokaze o ispravnosti treba podnijeti nadzornom inženjeru. Sve gotove površine moraju bitiizvedene prema projektu ili zahtjevima nadzornog inženjera i to glede uzdužnih padova, poprečnih nagiba izadovoljavajućih ravnosti. Nisu dopuštene bilo kakve neravnine koje bi spriječile pologanje cjevovoda poniveleti.

ISKOLČENJE TRASE I OBJEKATA

Izvođač radova dužan je za vrijeme građenja stalno održavati iskolčenu os trase, osiguranje svih točaka,repera i poligonskih točaka.

Iskolčenje objekata treba neprestano nadzirati i po potrebi obnavljati.

Izvođač je sve vrijeme građenja dužan obnavljati iskolčenu trasu i sve oznake na terenu, bez obzira nauzroke štete.

Geodetskom kontrolom utvrđuje se visinski i položajno početno stanje ili stanje izvedenog posla.


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Točnost mjerenja mora biti u skladu s geodetskim normama za pojedine vrste mjerenja i u skladu sazahtjevima za kakvoću pojedinih radova prema ovim ili posebnim tehničkim uvjetima.

Investitor je dužan najkasnije na dan tehničkog pregleda dati na uvid povjerenstvu za tehnički pregled, uzostalu dokumentaciju propisanu Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i:

- Situacijski nacrt izgrađene građevine kao dio geodetskog elaborata, koji je ovjerilonadležno državno tijelo za katastar i geodetske poslove, a izradila osoba registrirana zaobavljanje te djelatnosti po posebnom propisu;

- Geodetski snimak izvedenog stanja nakon završetka radova radi legaliziranja izvedenogstanja građevine u katastru i zemljišnoj knjizi i prema traženju investitora radi konačnogobračuna radova.

Snimka izvedenog stanja treba sadržavati:

1. kopije katastarskih planova s ucrtanim novim objektima u mjerilu (1:1 000) ovjerenih odnadležnog katastra u 3 (tri) primjerka;

2. prijavne listove za katastar i zemljišnu knjigu ovjerene od nadležnog katastra i ureda zaprostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša u 10(deset) primjeraka;

3. podatke o geodetskoj mreži (popis koordinata i visina, skica s položajnim opisima) u 3 (tri)primjerka;

4. koordinate točaka u digitalnoj formi (CD) u 2 (dva) primjerka.

Pri izradi snimka izvedenog stanja treba se držati važećih zakona i propisa.

ČIŠĆENJE TERENA

- Kontrolu kakvoće obavljati u svemu prema važećoj normi HRN U.E1.010,- Radove izvoditi uz primjenu higijensko-tehničkih zaštitnih mjera, bez nanošenja štete susjednim objektima,posjedima uz trasu i imovini uopće. Rušenjem stabala ne smiju se oštetiti stabla koja nisu predviđena zarušenje.

ISKOP HUMUSA

Prilikom iskopa humusa mora se voditi računa da se:- odguravanje humusa u odlagalište mora obavljati tako da ne dođe do miješanja s nehumusnim

materijalom. Ako postoji višak humusa, potrebno je prethodno predvidjeti lokaciju i oblik odlagalištaza njegovo odlaganje.

- prilikom iskopa humusa ne smije se dopustiti duže zadržavanje vode na tlu jer bi ga onaprekomjerno razvlažila. Stoga tijekom iskopa treba voditi računa o tome da je omogućena stalnapoprečna i uzdužna odvodnja.

- debljinu humusnog sloja ustanovljuje nadzorni inženjer u prisutnosti ovlaštenog predstavnikaizvođača, za svaki profil posebno, ili ako se debljina humusnog sloja na pojedinim dionicama nemijenja, na osnovu geomehaničkog elaborata i kontrole u tijeku izvedbe radova.

- identifikacija humusnog sloja obavlja se na osnovi mirisa, boje, sastojaka biljnih i životinjskihostataka koji podliježu procesima razlaganja kao i količine ukupnih organskih tvari. Ako humusnisloj i tlo, pogodno za uređenje u temeljno tlo, nije moguće jasno odijeliti vizualnim načinom, debljinahumusnog sloja određuje se na osnovi laboratorijskog ispitivanja organskih tvari (HRN U. B1.024).



Ako nije drugačije određeno, humusnim slojem smatra se površinski sloj sraslog tla u kojem jekoličina organskih tvari veća od 10 mas. %.

ISKOP ZA TEMELJE

Rad obuhvaća površinski iskop humusa raznih debljina i njegovo prebacivanje u stalno ili privremenoodlagalište. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, projektom organizacije građenja (POG)i zahtjevima nadzornog inženjera.Iskope temeljnih jama i rovova izvoditi odgovarajućim strojevima, uz potrebnu zaštitu. Temeljne jame nakoniskopa mora pregledati stručnjak geomehaničar te zajedno s nadzornim inženjerom investitora potvrditi daizgled jame i kvaliteta tla odgovaraju geotehničkim podacima prema kojima su temelji projektirani i da je sveobavljeno u skladu s normom HRV ENV 1997. Nakon toga može se pristupiti betoniranju temelja.Kod rovova za cjevovode nadzorni inženjer mora preuzeti posteljicu koja mora odgovarati debljini i mora bitiizvedena prema projektu.

BETONSKI RADOVI

Pod betonskim radovima podrazumijevaju se radovi u svim vrstama nearmiranog, armiranog i prednapetogbetona obuhvaćenog normom HRN EN 206 te izvedba mora odgovarati prema Tehničkim propisima zabetonske konstrukcije (Narodne novine Republike Hrvatske, broj: 139/09 i 14/10) i Tehničkim propisima oizmjeni i dopuni tehničkog propisa za betonske konstrukcije (Narodne novine Republike Hrvatske, broj:125/10 i 136/12) .

Obuhvaćaju izvedbu:

temelja, zidova, ploča

Kontrola kakvoće

Svi sastavni materijali betona, ugrađeni beton proizveden tvornički ili na građevini, ugrađeni čelik za armiranjebetona, moraju u potpunosti zadovoljavati dolje navedene uvjete, te uvjete važećih normi i drugih propisa.Prije početka svakog betoniranja nadzorni inženjer treba provjeriti i potvrditi da su ugrađeni čelik za armiranjebetona i beton koji će se ugraditi sukladni projektnim uvjetima i važećim propisima.

Izvođač mora imati dostupan detaljni plan betoniranja i plan i program kontrole i potvrđivanja sukladnostibetona s uvjetima Tehničkih uvjeta i uvjetima projekta konstrukcije. Plan betoniranja treba sadržavati podatkeo izvorima i načinu dopreme betona s rezervnim kapacitetima, vrstu i potrebni broj sredstava za ugradnjubetona i postupak te potrebna sredstva za njegovanje i zaštitu betona.

Proizvođač je odgovoran za ocjenu sukladnosti betona s uvjetovanim svojstvima. U tu svrhu proizvođač moraprovoditi slijedeće:

početno (prethodno) ispitivanje kad je traženo, kontrolu proizvodnje, kontrolu sukladnosti.

Ovlašteno nadzorno ili certifikacijsko tijelo treba nadzirati, ocjenjivati i certificirati sukladnost kakvoćeproizvodnje betona u svim slučajevima proizvodnje betona klase iznad C 16/20 projektiranog i zadanogsastava.


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------POČETNO (PRETHODNO) ISPITIVANJE

Početno ispitivanje treba provesti za novi sastav betona radi dobivanja betona koji će imati uvjetovanasvojstva u odgovarajućem području. Početno ispitivanje nije potrebno kad su za određeni sastav ili familijubetona dostupni potrebni iskustveni podaci iz dovoljnog vremenskog razdoblja. Projekt sastava betona iliprojektne relacije zavisnosti treba ponovo utvrditi kad postoji značajna promjena u sastavnim materijalima. Uslučaju zadane mješavine ili normirane zadane mješavine nisu potrebna prethodna ispitivanja proizvođača.

Za početna ispitivanja projektiranog betona odgovoran je proizvođač, uvjetovatelj za beton uvjetovansastavom i normizacijsko tijelo za normirani beton.

Prethodna ispitivanja treba provesti prije uporabe novog betona, što znači betona uvjetovanih novihsvojstava ili nove familije betona i ponoviti ga kad se pojave značajne promjene u sastavnim materijalima iliuvjetovanim svojstvima.

Prethodno ispitivanje treba provesti na svježem betonu temperature od 15◦C do 22◦C. Ako bi se betonugrađivao na gradilištu pri vrlo različitim temperaturnim uvjetima ili ako bi se primjenjivala toplinska obrada,treba o tome informirati proizvođača kako bi procijenio utjecaj uvjeta betoniranja na svojstva betona i poduzeopotrebna dodatna ispitivanja i mjere osiguranja uvjetovanih svojstava.

Za početno ispitivanje pojedinog betona treba ispitati po tri uzorka iz svake od tri mješavine, a za početnoispitivanje familije betona broj pojedinih betona koji se ispituju treba obuhvatiti sastave betona cijelog područjafamilije. U ovom drugom slučaju se broj pojedinih mješavina koje se ispituje može reducirati na jednu.

KONTROLA PROIZVODNJE

Proizvođač je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti predmetkontrole proizvodnje.

Kontrola proizvodnje obuhvaća sve mjere nužne za održavanje svojstava betona u sukladnosti s uvjetovanimsvojstvima. To uključuje:

izbor materijala, projektiranje betona, proizvodnju betona, preglede i ispitivanja, uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svježeg i očvrslog betona i opreme, kontrolu sukladnosti

Izbor materijala

Sastavni materijali ne smiju sadržavati štetne primjese u količinama koje mogu biti opasne za trajnost betona ili uzrokovati koroziju armature. Moraju biti pogodni za namjeravano korištenje betona.Samo osnovne sastojke utvrđene uporabivosti za uvjetovanu primjenu treba koristiti u betonu sukladnom HRNEN 206.

Cement

Za izradu betona mogu se rabiti cementi propisani normom HRN EN 197-1 koja uvjetuje sastav, svojstva ikriterije sukladnosti običnog cementa.


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Od ostalih vrsta cementa mogu se rabiti oni cementi za koje se objave odgovarajući ostali dijelovi HRN EN197 ili za njih u nedostatku tih dijelova postoje odgovarajuće još uvijek važeće HRN EN ili tehničkadopuštenja nadležnog državnog ministarstva.Smiju se rabiti samo oni cementi koji imaju potvrdu sukladnosti s uvjetima odgovarajuće važeće norme,izdane po ovlaštenoj hrvatskoj instituciji.Tehnička svojstva elemenata specificiraju se u projektu betonske konstrukcije.Dokaz potvrđene sukladnosti je potvrdbeni (certifikacijski) znak, čiji je izgled i način upotrebe propisanPravilnikom o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN103/08, 147/09, 87/10, 129/11).Znak mora biti otisnut na pakiranje u kojem se cement otprema ili na otpremni dokument ako se otpremacisternama.Uvozni cementi moraju zadovoljavati uvjete propisane odgovarajućim hrvatskim normama i ove tehničkeuvjete i moraju biti na propisani način certificirani.Cement i u vrećama i cisternama treba transportirati i skladištiti na način i u uvjetima koji ne utječunegativno na njegovu kakvoću.Treba ga skladištiti posebno po vrstama i klasama i rabiti prema redoslijedu primitka na betonari. Cementiiste vrste i klase različitih proizvođača smiju se skladištiti u istom silosu samo ako se prethodno dokaže danjihovo miješanje ne djeluje negativno na svojstva i ujednačenost kakvoće betona.

Ne smije se rabiti cement koji je na betonari uskladišten duže od 3 mjeseca, ako ispitivanjima osnovnihsvojstava nije potvrđeno da mu kakvoća odgovara propisanim uvjetima.Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) u betonari, pogone za predgotovljenebetonske elemente i u betonari na gradilištu prema normi HRN EN 206-1. Kasnija ispitivanja, u slučajusumnje, provode se odgovarajućom primjenom normi Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.

Agregat

Za izradu betona može se upotrebljavati obični i teški agregat propisan normom HRN EN 12620 i laganiagregat propisan normom HRN EN 13055.Agregat pri spravljanju betona mora biti razdvoju najmanje 3 frakcije. Prirodno granulirani agregat smije se rabiti samo za izradu valjanog betona, podložnih betona i betonaispune uvjetovane klase C 8/10.Smije se rabiti samo agregat koji ima potvrdu sukladnosti s uvjetima navedenih normi, koju izdaje ovlaštenahrvatska institucija.Dokaz potvrđene sukladnosti je potvrdbeni (certifikacijski) znak, čiji je izgled i način upotrebe propisanPravilnikom o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN103/08,147/09, 87/10, 129/11). Znak mora biti otisnut na otpremni dokument koji se uz isporučeni agregatdostavlja kupcu.Uporabljivost recikliranog agregata, koji se dobiva preradom prethodno rabljenog anorganskog materijala, aza koji zahtjevi nisu još uključeni u normu HRN EN 206, treba utvrđivati prema uvjetima iz potpoglavlja 7-00.1.2 «OTU-a».Frakcije agregata moraju se transportirati i skladištiti odvojeno, tako da se ne prljaju, ne predrobljuju i nesegregiraju.Podloga odlagališta agregata treba biti izvedena u dovoljnom nagibu za odvodnju vode koja se procjeđuje izagregata.Na istom mjestu smije se odlagati samo agregat iste nazivne frakcije iz istog izvora, a iste nazivne frakcijeiz različitih izvora samo ako je prethodno dokazano da imaju ista ili dovoljno slična svojstva koja ne uzrokujupromjenu količine doziranja u betonu.Ispitivanje svojstva ovisno o vrsti agregata za beton i laganog agregata za beton provodi se premanormama HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744.Kontrola agregata provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) u betonari pogona za predgotovljenebetonske elemente i u betonari na gradilištu prema normi HRN EN 206-1.

Voda za spravljanje betona

Voda za spravljanje betona treba zadovoljavati uvjete norme HRN EN 1008.



Pouzdano pitka voda (iz gradskih vodovoda) može se rabiti bez potrebe prethodne provjere uporabljivosti. Morska i bočata voda nosu prikladne za pripremu betona za armirano- betonske konstrukcije te za nearmirane betonske konstrukcije s ugrađenim metalnim dijelovima.

Vodu koja se ne koristi za piće, a koristi se za izradu betona na osnovi provedenih ispitivanja, treba kontrolirati najmanje jednom u tri mjeseca.

Ispitivanje prikladnosti i ispitivanje štetnih tvari u vodi provodi se u skladu sa odredbama norme HRN EN 1008.

Voda za njegu betona treba ispunjavati iste zahtjeve kao i voda za pripremu betona.

Kemijski dodaci

Mogu se rabiti kemijski dodaci koji zadovoljavaju uvjete norme HRN EN 934.

Smiju se rabiti samo oni kemijski dodaci koji imaju potvrdu sukladnosti s uvjetima navedene norme koju jeizdala ovlaštena hrvatska institucija.

Kemijski dodaci koji nisu uvjetovani navedenom normom mogu se rabiti samo uz odgovarajuće tehničkodopuštenje nadležnog ministarstva ili institucije koju to ministarstvo ovlasti.

Dokaz potvrđene sukladnosti je potvrdbeni (certifikacijski) znak, čiji je izgled i način upotrebe propisanPravilnikom o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN103/08,147/09, 87/10, 129/11).

Svaka isporuka dodatka na betonaru mora imati na pakovanju otisnut certifikacijski znak, kopiju certifikata sizvještajem o rezultatima provedenih ispitivanja i deklaraciju s uputama o primjeni. Upute moraju sadržavatisve potrebne podatke o dodatku, granice doziranja, vrste cementa koji se mogu pritom rabiti, načinskladištenja i doziranja, te rok trajnosti do uporabe.

Uporabljivost i učinkovitost svake isporuke kemijskog dodatka treba prije uporabe prema važećim propisimaprovjeriti u konkretnim uvjetima.

Skladištenje i primjenu kemijskih dodataka treba provoditi prema uputama proizvođača.

Mineralni dodaci

Pod uvodno definiranim pojmom mineralnih dodataka razlikuju se:- gotovo inertni mineralni dodaci (tip I),- pucolanski ili latentno hidraulični mineralni dodaci (tip II).

Od mineralnih dodataka tipa I mogu se rabiti:- fileri koji zadovoljavaju uvjete norme HRN EN 12620,- pigmenti koji zadovoljavaju uvjete norme HRN EN 12878.

Od mineralnih dodataka tipa II mogu se rabiti:- lebdeći pepeo koji zadovoljava uvjete norme HRN EN 450,- silikatna prašina koja zadovoljava uvjete norme HRN EN 13263.

Ostali mineralni dodaci mogu se rabiti samo ako zadovoljavaju uvjete odgovarajuće hrvatske norme ilitehničkog dopuštenja izdanog od nadležnog ministarstva ili institucije koju je to ministarstvo ovlastilo.

Dokaz uporabljivosti mineralnog dodatka jest potvrđena sukladnost s odgovarajućom normom koju je izdalaovlaštena institucija i certifikacijski znak otisnut na pakovanje ili otpremni dokument.

Armatura


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Armatura je građevni proizvod koji se izrađuje od čelika za armiranje a proizveden je u centralnoj armiračnici(tvornici armature) ili u armiračnici na gradilištu.

Tehnička svojstva armature moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve za krajnju namjenu i moraju, ovisnoo vrsti čelika biti specificirana prema nizu norma HRN EN 10080, odnosno HRN EN 10138.Izrada armature , njezino postavljanje, rastavljanje, zavarivanje i učvršćivanje u projektiranom položaju morajuzadovoljiti normu HRN EN 1992-1-1.Dokazivanje upotrebljivosti armature izrađene prema projektu betonske konstrukcije provodi se prema tomprojektu i uključuje sljedeće zahtjeve:

- izvođačevu kontrolu izrade i ispitivanje armature

- nadzor proizvodnog pogona i nadzor izvođačeve kontrole izrade armature.

Projektiranje betona

Sastav betona i sastavne materijale za projektirani beton i beton uvjetovan sastavom treba odabrati tako dazadovoljavaju svojstva uvjetovana za svježi i očvrsli beton, uključivo konzistenciju, gustoću, čvrstoću, trajnost,zaštitu ugrađenog čelika od korozije, uzimajući u obzir proizvodni proces i odabrani postupak izvedbebetonskih radova koji uključuju transport, ugradnju, zbijanje, njegovanje i moguće druge tretmane ili obradeugrađenog betona.

Proizvodnja betona

Osoblje, oprema i instalacije

Znanje, uvježbanost i iskustvo osoblja uključenog u proizvodnju i kontrolu proizvodnje treba odgovarati tipubetona, npr. betona visoke čvrstoće, laganog betona.Sastavni materijali trebaju biti tako uskladišteni i upotrijebljeni da im se svojstva značajnije ne mijenjaju, npr.djelovanjem klime, miješanjem ili zagađivanjem, i da im se sukladnost s odgovarajućom normom održava.Skladišni odjeljci trebaju biti jasno označeni da se izbjegnu pogreške u upotrebi sastavnih materijala.Treba uzeti u obzir posebne instrukcije dobavljača.Treba omogućiti uzimanje uzoraka, npr. iz odlagališta, silosa i drugih spremnika.Svojstva opreme za miješanje moraju biti takva da u stvarnim uvjetima osiguraju dobivanje i trajno održavanjetočnosti.Točnost opreme za vaganje treba zadovoljavati uvjete točnosti određene Smjernicom 90/384/EEc, mjereneprema HRN EN 45501:1992 najmanje za klasu III za cement, agregat, vodu, kemijske i mineralne dodatke. Broj intervala verifikacijske ljestvice (n) opreme za vaganje treba biti:

za kemijske dodatke najmanje 1000, za cement, agregat, vodu i mineralne dodatke najmanje 500.

Točnost opreme za volumensko mjerenje treba zadovoljavati zahtjeve točnosti u OIML R 117.Miješalice trebaju omogućavati jednoliku distribuciju sastavnih materijala i jednoliku obradivost mješavineunutar vremena miješanja i kapaciteta miješalice.Automiješalice i oprema za agitiranje trebaju biti tako opremljeni da omogućuju isporuku betona u homogenomstanju. Kao dodatkom trebaju biti opremljene odgovarajućom mjernom opremom i opremom za dispergiranjevode i kemijskih dodataka, ako se dodaju na gradilištu pod odgovornošću proizvođača.Sve potrebne olakšice, oprema i instrukcije za ispravnu uporabu opreme za ispitivanje trebaju biti dostupninadzoru i ispitivanju opreme, sastavnih materijala i betona.Relevantna ispitna oprema treba u vrijeme ispitivanja biti kalibrirana, a program kalibriranja treba provoditiproizvođač.

Skele i oplate


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Skele omogućuju izvedbu betonskih elemenata i konstrukcija na projektiranim pozicijama, a oplate uprojektiranom obliku i dimenzijama. I jedne i druge moraju se projektirati, proračunati i izvoditi tako da teosnovne funkcije ostvare, tj. da se nakon njihova uklanjanja dobije neoštećeni betonski element projektiranogoblika i izgleda unutar specificiranih geometrijskih odstupanja.Mogu se proizvoditi od bilo kojeg materijala koji prethodne uvjete zadovoljava (drva, čelika, plastike) u različitimmodularnim dimenzijama i s različitim sustavima povezivanja i učvršćivanja.

Radi sprečavanja prijanjanja betona uz oplatu i lakšeg odvajanja od očvrsnulog betona, premazuju sesredstvima za odvajanje, najčešće različitim oplatnim uljima, koja moraju biti takva da ne djeluju štetno ni naoplatu ni na beton, a posebno ne na armaturu u armiranobeotnskim elementima. Nisu još specificiranaposebnim normama. Osnovno im je svojstvo optimalna viskoznost, koja je dovoljno visoka da odvoji beton odoplate, ali ne previsoka jer takva uzrokuje gomilanje zračnih mjehura na površini betona uz oplatu tijekomvibriranja.

Skele se proračunavaju i dimenzioniraju na ukupno opterećenje konstrukcijskog elementa, koje moraju prenijetina temeljno tlo, a sama oplata na potisak, odnosno hidrostatski tlak svježeg betona, koji zna biti posebnoneugodan pri vibriranju betona u velikoploškim elementima.

Norma HRN EN ENV 13670-1 specificirana osnovna svojstva skela, oplata i njihovih uložaka i učvršćivača, kojimoraju biti takvi da im osiguraju projektirano ponašanje u primjeni i neškodljivosti i za beton i za armaturu.Metalni dijelovi različitih elektropotencijala ne smiju u betonu biti elektropovezani (aluminij ili pocinčani čelik iobični čelik npr.)

Zaštitne slojeve betona bitne za zaštitu armature od korozije treba osigurati posebnim razmačnicima(podmetačima), u dovoljnoj debljini i dovoljnoj količini po m2. Debljine zaštitnih slojeva betona treba u nacrtimaprecizno naznačiti, a u agresivnom okolišu rabiti podmetače od cementnog morta kvalitete najmanje jednakekvaliteti osnovnog betona. Treba naglasiti da se u ovome u praksi najviše griješi. Posebno se to odnosi na dosadašnju praksu i propise prema kojima su zaštitni slojevi bili značajnopoddimenzionirani.

Vanjska oplata greda, zidova i stupova (koji nisu opterećeni na izvijanje) može oslobađati kad beton imanajmanje 30% čvrstoće zahtijevanog razreda, a donja oplata greda i ploča i oplata stupova opterećenih naizvijanje kad beton ima najmanje 70% čvrstoće zahtijevanog razreda.

Odmjeravanje sastavnih materijala

Na mjestu miješanja trebaju za mješavine, koje se proizvode, biti dostupne i jasno vidljive pisane instrukcije spojedinostima o tipu i količini sastavnih materijala.Tolerancije miješanja sastavnih materijala ne smiju prelaziti granične vrijednosti iskazane u sljedećoj tablici zasve količine betona od 1 m3 ili veće. Kada se određeni broj mješavina miješa ili ponovo miješa u mikseru,tolerancije u tablici primjenjuju se na ukupnu šaržu.

Tolerancije procesa miješanja sastavnih materijala

Sastavni materijali TolerancijeCementVodaUkupni agregatMineralni dodaci pri dodavanju > 5 % mase cementa

±3 % od tražene količine

Kemijski i mineralni dodaci pri dodavanju≤5 %mase cementa

±5 % tražene količine

Primjedba: tolerancija je razlika između zadane i izmjerene vrijednosti.



Cement, agregat i mineralne dodatke u prahu treba dozirati težinski. Drugi postupci su dopušteni ako dajutraženu točnost i ako je to dokumentirano.

Voda za izradu betona, lagani agregat, kemijski dodaci i tekući mineralni dodaci mogu se dozirati težinski ilivolumenski.

Miješanje betona

Sastavne materijale treba kontinuirano miješati u miješalici koja zadovoljava uvjete dok se ne dobije jednolikizgled mješavine. Miješalice se ne smiju opterećivati iznad deklariranog kapaciteta miješanja.

Većina ih se puni i prazni diskontinuirano. Točnost dodavanja pojedinih sastavnih materijala je normirano unormi HRN EN 206-1.

Miješanje ovisno o tipu i radnom volumenu miješalice traje jednu do tri minute ili prema donjoj tablici.

Radni volumen miješalicem3

Vrijeme miješanjamin

0,8 11,5 1,252,3 1,503,1 1,753,8 24,6 2,257,6 3,25

Kemijske dodatke, kad se upotrebljavaju, treba dodavati tijekom glavnog procesa miješanja, osimsuperplastifikatora ili plastifikatora koji se mogu dodavati nakon glavnog procesa miješanja. U ovom drugomslučaju beton treba ponovno miješati dok se kemijski dodatak potpuno ne dispergira u mješavini ili šarži i nepostane potpuno učinkovit. U kamionu miješalici (mikseru) trajanje ponovnog miješanja nakon glavnog procesamiješanja ne smije biti manje od 1 min/m3 ni manje od 5 min nakon dodavanja dodatka.

Kod laganog betona izmiješanog s nesaturiranim agregatom treba vrijeme od početnog miješanja do krajakonačnog miješanja (npr. ponovnog miješanja u mikseru) produžiti sve dok voda apsorbirana u agregat ievakuacija zraka iz laganog agregata ne budu ni na koji način značajnije utjecali na svojstva očvrslog betona.

Sastav svježeg betona ne smije se mijenjati nakon izlaska iz miješalice.

Slijed kontrole proizvodnje

Slijedom koncepta normi niza ISO 9000 (preciznije ISO 9001), HRN EN 13670-1 posebno specificira kontrole ilinadzor, koji treba osigurati da se u izvedbi rabe proizvodi sukladnih svojstava i radovi izvode i završe u skladusa zahtjevma specificiranim ovom normom. Specifikacije se općenito odnose na obveze izvođača radova pa ione koje se odnose na kontrolu (nadzor) izvedbe.

Nadzorne mjere i radnje tablično su specificirane po pojedinim nadzornim razredima za materijale i proizvode iza izvedbu te pojedinačno za sve karakteristične faze izvedbe:

- skele i oplate (prije i nakon betoniranja)

- armaturu (prije i nakon betoniranja)

- prednapinjanje (identifikacijsko, prije betoniranja, prije prednapinjanja, prije injektiranja i tijekom injektiranja)



- betoniranje (radnje prije betoniranja i proizvodnja, svježi beton, ugradnja i zbijanje betona, njega i zaštita, radnje nakon betoniranja)

- predgovotovljeni elementi.

U slučaju pojave nesukladnosti izvođač mora istražiti i utvrditi:

- utjecaj nesukladnosti na izvedbu i uporabu konstrukcije

- potrebne mjere popravaka elemenata i njegova dovođenja u sukladno stanje

- potrebu zabrane uporabe ili zamjene elemenata koji se ne može popraviti.

O svim planiranim mjerama i aktivnostima mora pismeno izvijestiti nadzornog inženjera kao predstavnikanaručitelja i pribaviti njegovu suglasnost.

Sastavne materijale, opremu, postupak proizvodnje i beton treba kontrolirati prema uvjetima sukladnosti iuvjetima ovih općih uvjeta. Kontrola treba biti takva da otkrije sve značajnije promjene koje utječu na svojstva ida se poduzmu odgovarajuće korektivne mjere.

Vrste i učestalost nadzora/ispitivanja sastavnih materijala trebaju biti kao u tablici 22 HRN EN 206.

Tablica se zasniva na pretpostavci da postoji odgovarajuća kontrola proizvodnje sastavnih materijala, koju namjestu proizvodnje materijala provodi proizvođač i da su sastavni materijali isporučeni s deklaracijom ilicertifikatom sukladnosti s odgovarajućim uvjetima. Ako je nema, proizvođač betona treba kontroliratisukladnost sastavnih materijala s odgovarajućim normama.

Kontrola opreme treba osigurati da su skladišta, mjerni uređaji, miješalica i kontrolni uređaji (npr.za mjerenjevlage agregata) u dobrom radnom stanju i da zadovoljavaju uvjete norme HRN EN 206. Učestalost nadzora iispitivanja opreme iskazani su u tablici 23 HRN EN 206.

Cijeli pogon, oprema i transport trebaju biti predmet planiranog sustava održavanja i trebaju se održavati udjelotvornom radnom stanju kako ne bi utjecali negativno na količinu i kakvoću betona.

Svojstva projektiranog betona treba kontrolirati prema potrebama uvjetovanim tablicom 24 HRN EN 206.

Svojstva betona zadanog sastava, njegovu konzistenciju i temperaturu, kada su uvjetovani, treba kontroliratiprema potrebama određenima u tablici 24 HRN EN 206 (linije 2 do 6 i 9 do 14).

Kontrola treba uključivati proizvodnju, transport do mjesta isporuke i isporuku.

Za neke betone mogu biti nužni dodatni zahtjevi kontrole proizvodnje. Za proizvodnju betona visoke čvrstoćetrebaju posebno znanje i iskustvo.

Ako je ugovor utvrdio posebne zahtjeve za beton, kontrola proizvodnje treba uključiti odgovarajuće mjere kaododatak onih u tablicama 22 do 24 u HRN EN 206.

Pregledi i ispitivanja

Ispitivanje svježeg betona obuhvaća ispitivanja konzistencije, gustoće, temperature betona, količine zraka iostalih projektom zahtjevanih osobina svježeg betona.

Ispitivanje očvrslog betona se sastoji iz ispitivanja gustoće, čvrstoće i posebnih svojstava betona.


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ispitivanje treba provoditi prema postupcima ispitivanja koji su određeni normama propisanim normom HRNEN 206 (referentni postupci ispitivanja), ili se mogu primijeniti drugi postupci ispitivanja ako su utvrđenekorelacije ili pouzdani odnosi između rezultata tih postupaka ispitivanja i referentnih postupaka.

Prije samog betoniranja moraju se provesti barem slijedeće provjere:- geometrije oplate i položaja armature- čistoće, u smislu odstranjivanja prašine, drvenih otpadaka, snijega, leda i ostataka žice za vezivanje

armature- obrade očvrslih ploha na mjestima radnih reški- navlaženosti oplate i podloge- stabilnosti oplate- položaja kontrolnih otvora- zatvorenosti dijelova oplate, da bi se izbjeglo curenje cementnog morta- pripremljenosti površine oplate- čistoće armature- posebnih uređaja za fiksiranje armature u oplati- postojanja sredstava i uređaja za transport, zbijanje i njegu betona- prisustva kompetentnog osoblja

U toku betoniranja moraju se vršiti najmanje slijedeće provjere:- održavanja homogenosti betona tijekom transporta i ugrađivanja- ravnomjernog raspoređivanja betona u oplati- ravnomjernog zbijanja i onemogućavanja segregacije tijekom zbijanja- najveće visine s koje beton slobodno pada- debljine slojeva betoniranja- brzine ugrađivanja i podizanja nivoa betona u oplati- vremena između pripravljanja ili isporuke betona i ugrađivanja- specijalnih mjera kad se betoniranje vrši pri po hladnom ili toplom vremenu- specijalnih mjera pri ekstremnim vremenskim uvjetima- mjesta radnih reški- obrade radnih reški- izvođenje završne obrade- postupka ugrađivanja i vremena njege u odnosu na uvjete sredine i brzine porasta čvrstoće u vremenu- izbjegavanja oštećenja uslijed vibracija ili udara kojima bi mogao biti izložsvježe ugrađbeton

Uporaba rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svježeg i očvrslog betona i opreme

Ako se provodi posredno ispitivanje ili ako se sukladnost čvrstoće zasniva na preračunatim rezultatima familijebetona, proizvođač treba nadzornom tijelu dokazati korelaciju ili pouzdanu vezu između neposrednog iposrednog ispitivanja.

Radi potvrđivanja valjanosti rezultata kontrole proizvodnje i povjerenja nadzornog tijela u rezultate i uvedenisustav kontrole te u osiguranje ispravnosti kvalitete proizvodnje betona, nadzorno tijelo treba provoditi iodgovarajuća usporedna ispitivanja. Ispituje određena ili odabrana ista svojstva koja kontrolira i proizvođačprema istim normiranim postupcima. Vrstu i broj tih ispitivanja, način njihova vrednovanja i ocjenjivanjapodudarnosti s rezultatima kontrole proizvodnje utvrđuje nadzorno tijelo (dok to ne specificira odgovarajućedržavno tijelo zaduženo za specificiranje postupaka potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda).

Kontrola sukladnosti

Kontrola sukladnosti sastoji se od aktivnosti i odluka koje treba poduzeti u skladu s pravilima sukladnostiprilagođenim unaprijed radi provjere sukladnosti betona s propisanim uvjetima.

Svojstva betona kojima se kontrolira sukladnost jesu ona koja se mjere odgovarajućim ispitivanjima premanormiranim postupcima. Stvarne vrijednosti svojstava betona u konstrukcijama mogu se razlikovati od tih


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------utvrđenih ispitivanjima, npr. ovisno o dimenzijama konstrukcije, ugradnji, zbijanju, njegovanju i klimatskimuvjetima.

Mjesto uzimanja uzoraka za ispitivanje sukladnosti treba odabrati tako da se mjerodavna svojstva betona isastav betona značajnije ne mijenjaju od mjesta uzorkovanja do mjesta isporuke. Kad je posrijedi lagani betonproizvednezasićenim agregatom, uzorke treba uzeti na mjestu isporuke.

Kada su ispitivanja kontrole proizvodnje ista kao i ispitivanja uvjetovana za kontrolu sukladnosti, treba ih uzetiu obzir pri vrednovanju sukladnosti. Proizvođač može koristiti i druge rezultate ispitivanja isporučenog betonau prihvaćanju sukladnosti.

Kontrola sukladnosti projektiranog betona obuhvaća kontrolu sukladnosti tlačne čvrstoće, kontrolusukladnosti vlačne čvrstoće te kontrolu sukladnosti ostalih (drugih i posebnih) svojstava. Pod drugimsvojstvima razumijevaju se svojstva koja se uglavnom odnose na svježi beton npr. gustoća teškog betona,gustoća laganog betona, v/c faktor, količina cementa, uvučeni zrak u svježem betonu, količina klorida ubetonu i sl., a pod posebnim svojstvima svojstva očvrslog betona u skladu s našim prijašnjim propisima,koja karakteriziraju trajnost, odnosno ponašanje betona u uporabi (vodonepropusnost, otpornost nasmrzavanje, smrzavanje i soli za odmrzavanje i sl.).

U slučaju nesukladnog proizvoda treba poduzeti slijedeće mjere: provjeriti rezultate ispitivanja i ako su neispravni, poduzeti mjere za otklanjanje pogrešaka, ako je nesukladnost potvrđena npr. ponovnim ispitivanjem, poduzeti popravne mjere

uključujući menadžersku reviziju postupka programa kontrole, kad je utvrđena nesukladnost s uvjetima kakvoće, a pogreška očito nije u isporuci, obavijestiti

uvjetovatelja i korisnika radi izbjegavanja bilo kakvih štetnih posljedica, sastaviti izvještaj o prethodno nabrojenim pitanjima.

Završna ocjena kakvoće betona

Za betone mora se dati završna ocjena kakvoće betona koja mora obuhvaćati:- dokumentaciju o kakvoći sastavnih komponenti betona- dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama i- mišljenje o kakvoći ugrađenog betona koje se daje na osnovi vizualnog pregleda

konstrukcije (koje je obavio i registrirao nadzorni inženjer tijekom građenja), pregleda ikontinuirane kontrole dokumentacije o građenju i verifikacije rezultata iz evidencije tekućekontrole proizvodnje i kontrole suglasnosti s uvjetima projekta konstrukcije.

Završnu ocjenu kakvoće betona daje zadužena stručna služba naručioca (nadzor) ili po njemu angažiranatvrtka koja je registrirana za djelatnost kontrole i osiguranja kakvoće betona. Na osnovi te ocjene dokazujese sigurnost i trajnost konstrukcije ili se traži naknadni dokaz kakvoće betona.

Betoniranje

- Uvjeti kakvoće betona:- beton treba biti specificiran (uvjetovan) i proizvedprema uvjetima HRN EN 206 i Općim

tehničkim uvjetima za radove na cestama.- prije početka betoniranja treba provjeriti da su specificirane sve potrebe koje se odnose na

izvedbu betonskih radova.

- Isporuka, preuzimanje i gradilišni prijevoz svježeg betona:- među ostalim, treba prije istovara betona provjeriti otpremni dokument i parafom potvrditi

izvršeni nadzor. Tijekom istovara treba vizualno kontrolirati beton i ako se pri tome uočineuobičajizgled betona (drugačija boja npr. ili konzistencija), istovar treba prekinuti.



- tijekom utovara, prijevoza, istovara i prijenosa na gradilištu treba izbjeći ili svesti na najmanjumjeru štetne promjene svježeg betona kao što su segregacija, izdvajanje vode, gubitak finogmorta ili bilo koje druge.

- kad je to potrebno, uzorke za identifikacijsko ispitivanje treba uzeti na mjestu ugradnje ili uslučaju tvornički proizvedenog betona na mjestu isporuke.

- Kontrola prije betoniranja

- za izvedbe pod nadzorom drugog i trećeg razreda treba pripremiti planove betoniranja inadzora kao i sve ostale mjere predviđene ovom knjigom Tehničkih uvjeta.

- treba po potrebi izvesti početno ispitivanje betoniranja pokusnom ugradnjom i to prije izvedbedokumentirati.

- treba kompletirati sve pripremne radnje, provjeriti i dokumentirati prema uvjetima propisanograzreda nadzora prije no što ugradnja betona počne.

Naknadno ispitivanje kakvoće betona (u konstrukciji)

Ako je proizvođač dao obavijest o nesukladnosti betona ili ako rezultati ispitivanja sukladnosti ne ispunjavajuzahtjeve, treba tražiti dodatno ispitivanje prema HRN EN 12390-8 na valjcima iz konstrukcije ili konstrukcijskihelemenata ili kombinirano ispitivanje valjaka i nedestruktivno ispitivanje na konstrukciji ili konstrukcijskimelementima, npr. prema HRN EN 12390-9 ili HRN EN 13296.

Uputa za prihvaćanje čvrstoće u konstrukciji ili konstrukcijskom elementu dana je u HRN EN 13791.

Dokumentacija

Dokumentaciju izvedbe betonskih radova čine:

- sve potrebne tehničke informacije navedene u projektu (projektne specifikacije),- postupci izmjene projektnih specifikacija,- zahtjevi za raspodjelu (protok) dokumenata,- eventualne potrebe izrade plana kakvoće,- eventualne potrebe izrade izvedbene dokumentacije.

Projektne specifikacije

Tehnička dokumentacija se sastoji od projektnog proračuna pojedinih elemenata i cijele konstrukcije i projektnih specifikacija.

Projektne specifikacije sadrže:

konstrukcijske nacrte, koji daju sve potrebne informacije kao što su geometrija strukture,količina i pozicija armature i čelika za prednapinjanje i predgotovljenih betonskihelemenata, montažnih komada, umetaka i sl.,

opis svih proizvoda koji će se upotrijebiti sa svim uvjetima primjene danim u nacrtima i/iliopisu radova,

opis radova kao dokument koji opisuje razred nadzora koji će se primijeniti, sve specijalnetolerancije, zahtjeve za svojstva površinske obrade i sl.,

opis radova koji uključuje sve zahtjeve za izvedbu radova, tj. slijed operacija, privremenepodupore, radne procedure i sl.,

specifikacije montaže odgovarajućih predgotovljenih betonskih elemeneta.

Specifikacije montaže predgotovljenih betonskih elemenata sadrže:



nacrte montiranja koji se sastoje od planova i dijelova pozicije i spojeva elemenata uizvedenom stanju,

montažne podatke sa svojstvima materijala u građevini i nadzorom, montažne instrukcije s podacima potrebnim za rukovanje, skladištenje, postavljanje,

pripasivanje, povezivanje i završavanje radova.

Pretpostavlja se da projektne specifikacije sadrže sve informacije i tehničke zahtjeve nužne za izvedbu radovai suglasnosti te odobrenja dana tijekom izvedbe kao i sve norme i tehnička dopuštenja. Prije početka izvedbebilo kojeg dijela posla projektne specifikacije za taj dio posla trebaju biti kompletirane i dostupne.

Izvedbena dokumentacija

Program kvalitete Projektom konstrukcije treba uvjetovati izradu programa kontrole kvalitete (projekt betona) i on mora biti dostupan na gradilištu.

Posebna dokumentacijaAko se traži bilo koja druga posebna dokumentacija, njezin tip i opseg treba utvrditi projektom konstrukcije.

Zatreba li i nadzor 2. i 3. Razreda, potrebna je i dokumentacija nadzora

DODATNA ISPITIVANJA

Prema nalogu odgovornih osoba pri građenju mogu se obavljati i sva tražena dodatna ispitivanja materijala ielemenata.

IZRADA KANALIZACIJE

ISKOP ROVA ZA KANALIZACIJU

Rad obuhvaća strojni iskop rova za kanalizaciju u svim kategorijama materijala u svemu prema

dimenzijama iz projekta.

U radove iskopa za kanalizaciju uključeni su i radovi iskopa na mjestima revizionih okana i slivnika, te iskopi

eventualno potrebnog uređenja temeljnog tla.

Na mjestima spojeva cijevi s revizionim oknima kanalizacije, izvode se proširenja iskopa za min. 50 cm.

Minimalna širina iskopa rova za kanalizaciju uvjetovana je projektiranim profilom kanalizacijske cijevi i

potrebnom dubinom rova, te geotehničkim osobinama tla.

KONTROLA KVALITETE

Sve dimenzije iskopa izvode se prema zadanim kotama iz projekta i prema normi HRN EN 1610-1997.

Ukoliko to projektom nije definirano, dopušteno odstupanje kote iskopa uređenog dna rova može biti

lokalno ±3cm od projektirane kote. Na mjestima izvedbe revizionih okana, kod pada dna kanalizacije

manjeg od 1%, odstupanje od projektom zadane kote dna dopušteno je do max. ±1cm.

Stabilnost pokosa rova treba postići, ako je to potrebno s obzirom na fizičko-mehanička svojstva tla,

prikladnim razupiranjem. Uklanjanje razupora treba obaviti sukladno statičkom proračunu i tako da se

cjevovod ne ošteti i ne promjeni položaj.



Projektom tražena nosivost uređenog dna rova, prije ugradnje pojedinih dijelova kanalizacije, provjerava se

mjerenjem modula stišljivosti metodom kružne ploče ili mjerenjem stupnja zbijenosti ispivanjem prostorne

mase prema HRN EN U.B1.046 i HRN EN U.B1.012.

Tekuća mjerenja u cilju provjere zbijenosti uređenog dna rova kanalizacije treba izvršiti u svakom razmaku

između dva susjedna reviziona okna.

Ukoliko sraslo temeljno tlo (dno iskopa) ne udovoljava traženim uvjetima nosivosti, potrebno ga je poboljšati

mehaničkim zbijanjem ili zamjenom materijala.

IZRADA PODLOŽNOG SLOJA KANALIZACIJSKIH CIJEVI

Način, uvjeti i detalji ugradnje podložnih slojeva određeni su projektom i normom HRN EN 1610-1997.

IZRADA PODLOŽNOG SLOJA OD PIJESKA

Minimalna debljina podložnog sloja pijeska ako nije uvjetovano projektnim rješenjem iznosi 35cm.

Podloga od pijeska izvodi se na cijeloj širini dna u jednom ili u dva sloja.

Podloga u jednom sloju

U slučaju ugradnje podloge u jednom sloju, podloga se priprema tako da cijev naliježe na podlogu duljinom

isječka kružnog luka od 90º, mjereno od osi cijevi kanalizacije.

Podloge u dva sloja

U slučaju ugradnje podloge u dva sloja, donji sloj koji se ugrađuje prije postavljanja i spajanja cijevi, izvodi

se u debljini od 10cm kod normalnih uvjeta podloge ili u debljini od 15cm kod stijena i drugih tvrdih podloga,

u svemu prema HRN EN 1610-1997. Drugi sloj pijeska ugrađuje se nakon postavljanja i spajanja cijevi i

priključaka na revizijska okna ili druge uređaje.

KONTROLA KVALITETE

Izvedenu podlogu prije postavljanja kanalizacije mora preuzeti nadzorni inženjer

Najveće dopušteno odstupanje iznosi ±1.0cm na dužini od 4m.

Veličina najvećeg zrna u gornjem i donjem sloju podloge ne smije biti veća od 1/3 debljine sloja podloge,

odnosno slijedećih veličina:

- promjer cijevi ≤ 200mm veličina zrna max. 22mm;

- promjer cijevi od 200 do 600mm veličina zrna max. 40mm.

U cilju osiguranja projektiranog položaja kanalizacijskih cijevi u podlogu se ugrađuju podlošci, jahači ili drugi

umetci.

Položaj ugrađenih podložaka kontrolira se geodetski.



IZRADA PODLOŽNOG SLOJA OD BETONA

Podložni beton kanalizacijske cijevi ugrađuje se u jednom ili u dva sloja debljine od 5 do 15cm.

Prvi sloj betona je izravnavajući sloj klase C20/25 debljine 5cm koji se ugrađuje prije postavljanja cijevi.

Drugi sloj služi kao posteljica cijevi, ugrađuje se nakon postavljanja cijevi i

različite je debljine (ovisno o promjeru cijevi), a ugrađuje se tako da cijev kanalizacije naliježe u poprečnom

smislu na 1/4 do 1/3 opsega cijevi, odnosno na duljinu kružnog isječka koji zatvara kut od 90º, mjereno iz

središta presjeka cijevi.

Način, uvjeti i detalji ugradnje podložnih slojeva određeni su projektom i normom HRN EN 1610-1997.

KONTROLA KVALITETE

Podloga se izvodi od betona klase C20/25.

Proizvodnja, ugradnja i kontrola betona treba biti u skladu s zahtjevima tehničkih propisa za betonske

konstrukcije.

UGRADNJA KANALIZACIJSKIH CIJEVI

Sve cijevi moraju imati dokaz o uporabljivosti, a njihovu primjenu odobrava nadzorni inženjer.

Polaganje cijevi i ispitivanje gotove cestovne kanalizacije mora u svemu odgovarati normi HRN EN 1610-

1997.

Cijevi za kanalizaciju trebaju zadovoljiti zahtjeve, prema HRN EN:

dimenzija (promjer, dužina, debljina stjenke);

vodonepropusnosti;

otpornosti na pritisak na tjemenu;

upijanja vode (pri potapanju),

trajnosti i otpornosti na agresivne tvari (soli i naftne derivate).

Ugradnja djelomično oštećenih ili napuklih cijevi nije dopuštena.

Spojevi cijevi moraju biti vodonepropusni kao i priključci cijevi na revizijska okna. Spojevi cijevi mogu se

obraditi cementnim mortom, bitumeniziranom trakom zalivenom bitumenskom smjesom, gumenim brtvama

ili prstenovima od gume, spojnicama i raznim vrstama kitova za brtvljenje reški.

KONTROLA KVALITETE



TEKUĆA TEHNOLOŠKA ISPITIVANJA

Ova ispitivanja obuhvaćaju ispitivanja kakvoće cijevi na min. 2000m ugrađene kanalizacije. U vodozaštitnim

područjima ispitivanja se provode na svakih 1000m.

Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacijskog sustava treba provesti u skladu s odredbama HRN EN 1610

na nezasutom, ali osiguranom dijelu kanalizacije.

Ispitivanje kanalizacije na vodonepropusnost vrši se ispitnim tlakom koji proizlazi iz mjerenja prilikom

punjenja ispitne dionice do razine terena ovisno od unaprijed zadanog uzvodnog ili nizvodnog okna - najviše

50 kPa, najmanje 10kPa, mjereno na tjemenu cijevi u vremenu od 60min. Kanalizacija se ostavlja

napunjena vodom 24h kako bi se stijenke cijevi natopile vodom (betonske cijevi), a nakon toga se tlak

podiže do propisanog. Probna dionica se drži pod tlakom 60min.

Zahtjevi ispitivanja:

Tlak se mora održati unutar 1kPa ispitnog tlaka od 50kPa na tjemenu cijevi.

Treba mjeriti i zapisivati ukupni volumen vode koji je dodavan za vrijeme ispitivanja, kao i visinu tlaka u

svakom trenu na zahtijevani ispitni tlak.

Volumdodavane vode ne smije biti veći od:

0.15I/m2 u 30min za cjevovode;

0.20I/m2 u 30min za cjevovode i slivnike;

0.40I/m2 u 30min za revizijska okna.

(m2 označava omočenu unutarnju površinu)

Rezultate ispitivanja vodonepropusnosti u originalu treba predati nadzornom inženjeru.

Preporuča se i kontrola zbijenosti bočnog zatrpavanja i glavnog zatrpavanja za vrijeme napredovanja

radova.

KONTROLNA ISPITIVANJA

Opseg kontrolnih ispitivanja u pravilu je u omjeru 1:3 s tekućim ispitivanjima. Mjesta za uzimanje uzoraka za

tekuća i kontrolna ispitivanja kvalitete, određuje nadzorni inženjer po statističkom ključu. Nadzorni inženjer

također određuje opseg i uvjete geodetskih mjerenja izvedene kanalizacije. Dozvoljena odstupanja u

odnosu na projektirane kote, ovise o uzdužnom nagibu.

REVIZIJSKA OKNA (OPČENITO)

Revizijska okna se ugrađuju u pripremljeni iskop. Sraslo ili nasuto tlo ispod RO mora biti sabijeno do

modula stišljivosti Ms≥30MN/m2 mjereno kružnom pločom Ø300mm ili stupanja zbijenosti Sz≥95% u odnosu

na standardni Proctorov postupak.

Tekućim ispitivanjem treba provjeriti i dokazati projektom propisanu zbijenost uređenog tla ispod svakog

revizijskog okna.

Točnost izvedbe prati se i provjerava geodetskim snimkama.



UGRADNJA POKLOPACA NA REVIZIJSKA OKNA

Prije ugradnje poklopca izvođač radova dužan je nadzornom inženjeru predati dokaz o uporabljivosti i

nosivosti u originalu prema HRN EN EN-124.

Točnost izvedbe kontrolira se geodetskom snimkom visine ugrađenog poklopca. Dozvoljeno odstupanje od

projektirane kote iznosi ±1cm, odnosno ±5mm ukoliko se RO nalazi u kolniku.

ZATRPAVANJE ROVA KANALIZACIJE

Dio rova oko cijevi do visine od 30cm iznad cijevi zatrpava se pogodnim zemljanim ili pjeskovitim

materijalom u kome nesmije biti zrna većih od 8mm.

Tražena zbijenost ovisi o položaju cijevi kanalizacije.

Ako se cijevi kanalizacije ugrađuju izvan trupa ceste, traženi stupanj zbijenosti Sz iznosi najmanje 95% u

odnosu na standardni postupak po Proctoru (HRN EN U.B1.038).

Dio ispune, koji je viši od 70cm iznad tjemena cijevi, zbija se jačim strojevima za zbijanje.

Zbijenost se provjereva na svakom sloju ispune, na svakih 50m kanalizacije.

Kontrola zbijenosti nasipnog materijala u rovu iznad cijevi kanalizacije ispituje se i dokazuje tekućim

mjerenjem modula stišljivosti metodom kružne ploče ili mjerenjem stupnja zbijenosti - ispivanjem prostorna

mase zbijenog tla između dva susjedna revizijska okna uvažavajući HRN EN U.B1.046 i HRN EN U.B1.012.

CIJEVI OD POLIPROPILENA VISOKE GUSTOĆE (PP) - ZA KANALIZACIJU

Cijevi od polipropilena moraju odgovarati slijedećim standardima.

HRN EN G. C6. 620 - cijevi od polipropilena visoke gustoće - mjere i tolerancije

HRN EN G. C6. 601 - cijevi od polipropilena - uvjeti kvaliteta i metode ispitivanja

HRN EN G. C6. 605 - cijevi i spojni elementi od polipropilena za vodovod - mjere, način spajanja,polaganje i ispitivanje

HRN EN G. C6. 602 - cijevi i spojni elementi od polipropilenske mase - tehnički uvjeti ispitivanja HRN EN G. C6. 684 . cijevi od polipropilena - smjernice za pripremu cijevi za cjevovod

Kontrola proizvodnje i garancija kvalitete

Osnovni preduvjeti za kvalitetu cijevi su : kvalitetna sirovina i adekvatno rađproces ekstruzije.Proizvođač treba stalno kontrolirati proizvodnju cijevi u vlastitom laboratoriju ili to mora povjeriti na svojračun u drugoj laboratoriji.

Za ispitivanje materijala potrebno je primjenjivati metode ispitivanja propisane sljedećim standardima :

dimenzioniranje…………………... HRN EN ISO 3126

indeks topljenja…………………... HRN EN 53 735

srednja gustoća…………………... HRN EN 53 479



prekidna čvrstoća……………….. HRN EN 53 455

prekidno istezanje……………….. ISO / R 527

postojanost prema vanjskim udarima opterećenja HRN EN 744

toplotni linearni koeficijent……... . HRN EN 52 328

specifični električni otpor………... HRN EN 53 482

površinski električni otpor………... HRN EN 53 482

električna probojna čvrstoća…….. HRN EN 53 481

obodna fleksibilnost……………..... HRN EN 1446

izgled cijevi - podrazumijeva se izgled vanjske i unutarnje površine koje moraju biti glatke bezmjehurića, udubljenja i nehomogeniziranih čestica, te izrazitijih pruga.

Kontrola kvalitete

Kontrola kvalitete provodi se kroz cijeli proizvodni proces i odgovara HRN EN ISO 14001 standardu.

Materijal od kojeg se izgrađuje okno ispituje se prema HRN EN 17025.

Po završenom ispitivanju izdaje se tvornička svjedodžba sukladno HRN EN 10204

Izjava o kvaliteti, odnosno izvještaj o ispitivanju.

OBVEZE IZVOĐAČA RADOVA

ČIŠĆENJE CJEVOVODA

Cjevovode se mora očistiti prije i poslije montaže.

Prije montaže treba počistiti cijevi i elemente da se isti lakše montiraju i da moguće nečistoće ne utječuna kvalitetu spajanja elemenata cjevovoda.

Montirani cjevovod se isto tako mora očistiti s unutarnje strane od nečistoće koje se mogu pojaviti kodizrade i montaže cjevovoda, a radi otklanjanja mogućih pogrešaka kod testiranja i konačno kvarova priuporabi cjevovoda.

ZAŠTITA UNUTRAŠNJOSTI CJEVOVODA OD NEĆISTOĆE PRI MONTAŽI

Pred početkom montaže cjevovoda sa cijevi i ostalih elemenata moraju se skinuti zaštitne kape, čepovii ostala zaštitna oprema, te očistiti unutarnje dijelove (čistiti sa čeličnom četkom ili sličnimsredstvom.Kod montaže paziti da u cjevovod ne dolazi nećistoća. Na kraju radnog dana mora se svenemontirane dijelove i cjevovode ponovno zaštitit zaštitnim kapama, čepovima ili prirubnicama.

Prije postupka čiščenja, cjevovod se mora vizuelno pregledati da bi se utvrdilo je li u skladu sodgovarajućim nacrtima i specifikacijama.

Izvođač radova dužan je, sukladno propisima, tijekom izvođenja radova voditi kontrolu ugrađenogmaterijala i kakvoće radova, te provesti sva testiranja materijala i pribaviti ateste za sve radove,sukladno propisima i ustaljenoj tehničkoj praksi

Izvođač radova je također obavezan dobaviti odgovarajuću dokumentaciju za sve materijale, opremu islično, koju nabavlja izvan propisanih normi, a na osnovu koje investitor može izdati suglasnost zaugradnju istih.



DOKAZ

U svrhu osiguranja kakvoće ugrađenih uređaja, instalacija i opreme , te izvedenih radova, potrebno jeimati dokaze o ispravnosti, ispitivanjima, kao i o stručnosti djelatnika koji će izvesti radove.

Uređaji, instalacije i oprema

Ugrađeni uređaji, oprema i instalacije moraju biti ispravni i ispitani, o čemu mora postojati jamstveni list,odnosno isprava ovlaštene ustanove. Ispitivanje ispravnosti istih obvezno je prema uputi proizvođača, anajmanje jedanput godišnje.

Uređaji, oprema, sredstva i instalacije koji se uvoze iz inozemstva moraju imati ispravu ovlaštenepravne osobe o ispravnosti tih uređaja, opreme, sredstava i instalacija, odnosno izvještaj o ispitivanjuna temelju kojeg Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo izdaje potvrdu o sukladnosti (certifikat).

Izvještaj o ispravnosti i funkcionalnosti uređaja proizvedenih i ispitanih u inozemstvu moraju bitiprevedeni na hrvatski jezik.

Montaža i radovi

Montaža i radovi moraju biti povjereni stručno osposobljenim djelatnicima, odnosno stručnimpoduzećima. O izvedenim radovima mora se voditi dnevnik, a nadzor obavlja stručni djelatnikimenovan od strane investitora.

Ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava za gašenje

Sukladno uputama o ispitivanju i održavanju, potrebno je omogućiti ispitivanje sustava za gašenje.

Za izvedene stabilne instalacije namijenjene za gašenje ili dojavu požara, detekciju zapaljivih plinova ipara te druge zaštitne uređaje i instalacije koje služe za sprečavanje nastajanja i širenja požara ieksplozija, izvođač radova je dužan pribaviti ispravu od ovlaštene pravne osobe o ispravnom djelovanjutih instalacija i uređaja i zapisnik o obavljenom pregledu od ovlaštene osobe i dati ih na uvid komisijipovjerenstva za tehnički pregled.

Ispravnost instalacija mora se provjeravati najmanje jednom godišnje od strane ovlaštene prevneosobe, sukladno tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača.

O obavljenoj provjeri vodi se evidencija u kojoj se unosi kad je provjera obavljena, tko ju je obavio i štoje provjerom utvrđeno. Djelatnici ovlaštenih organizacija koji obavljaju, moraju imati položen stručniispit za obavljanje ispitivanja.

ISPITIVANJE CJEVOVODA

Cjevovode se mora nakon izvršene montaže ispitati da se ustanove eventualna odstupanja oddokumentacije i da se ustanovi nepropusnost.

Ispitivanje cjevovoda se u toj proceduri dijeli na:- vizualni pregled- ispitivanje nepropusnosti cjevovoda pod pritiskom

Vizualni pregled

Vrši se prije ispitivanja cjevovoda na nepropusnost.

Tim pregledom mora se ustanoviti:

- da cjevovod po izgledu, obloku i mjerama odgovara izvedenoj dokumentaciji odnosnokorekcijama vršenim tijekom građenja

- da ugrađeni elementi cjevovoda odgovaraju specifikacijama materijala

Ispitivanje cjevovoda na nepropusnost



Završno ispitivanje izgrađene kanalizacije na vodonepropusnost, zajedno sa kontrolnim oknima iizvedenim pripremama za kućne priključke V” ili „Z“ postupkom (ispitivanje vodom ili zrakom)prema normi za Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610, sve uskladu sa Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje, otpadnih voda, kao irokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (N.N.03/11).

Ispitivanje mora vršiti akreditirani laboratorij osposobljen prema zahtjevima norme HRN ENISO/IEC 17025. Osim toga, laboratorij koji vrši ispitivanja mora zadovoljavati i sve ostale posebneuvjete propisane Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanjavodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (N.N. 01/11), odnosnomora imati Rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta sukladno zahtjevu istog Pravilnika.

ZAPISNIK O IZVRŠENOM ISPITIVANJU NA NEPROPUSNOST

Taj zapisnik mora obavezno sadržavati slijedeće podatke :

1. oznaka cjevovoda koji se ispituje2. ispitni medij3. vrijeme trajanja ispitivanja4. ispitni tlak5. datum ispitivanja6. redni broj ispitivanja

U zapisnik se upisuju i opažanja tijekom ispitivanja

Taj zapisnik potpisuje nadzorni inženjer, investitor ili njegov predstavnik.

IZJAVA IZVOĐAČA O IZVEDENIM RADOVIMA I UVJETIMA ODRŽAVANJA GRAĐEVINE

Pisana izjava izvođača, o izvedenim radovima i uvjetima odražavanja građevine, sadrži:

- izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta gledeispunjavanja bitnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta

- izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na tehničke uputeza njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obziroma na izvedeno stanjegrađevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđeneuvjete

- i sve prema Pravilniku o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetimaodržavanja građevine (HR NN br. 43/14)

Prilog pisanoj izjavi izvođača je popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su potpisivale, tepopis isprava kojima se dokazuje uporabljivost ugrađenih građevnih proizvoda, dokaza o sukladnostiugrađene opreme, isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu idokaza kvalitete (rezultata ispitivanja, zapisa o provedenim procedurama i kontrole kvalitete i sl.) i drugidokazi upotrebljivosti u skladu sa Zakonom, odnosno druga odgovarajuća dokumentacija premagrađevinskoj dozvoli odnosno propisu u skladu s kojima je građevina izgrađena.








PRIKAZ MJERA ZAŠTITE NA RADU

Tijekom izrade projekta odabrana su tehnička rješenja koja u cijelosti osiguravaju potpunu primjenu pravila zaštite na radu, kako bi se svim sudionicima, kako za vrijeme građenja tako i u tijeku upotrebe predmetne građevine osigurali uvjeti rada bez opasnosti za život i zdravlje.U tijeku građenja predmetne građevine potrebno je provesti sve propisane i važećom zakonskom regulativom predviđene mjere zaštite na radu, koje se posebice odnose na:

organizaciju i uređenje gradilišta organizaciju prostora za skladištenje svih upotrebljenih materijala organizaciju i lokaciju objekata namijenjenih boravku ljudi organizaciju transporta materijal, alata, strojeva, opreme i ljudi osiguravanje ispravnosti sredstava za rad ( alati, strojevi, oprema i dr.) ispravnost i pravilan način upotrebe osobnih zaštitnih sredstava radnika ( radno odijelo, zaštitne

rukavice, radne cipele, zaštitni šljem i sl.) organizaciju pružanja prve pomoći u slučaju povrede radnika na radu sanaciji okoliša građevine i gradilišta, te dovođenje u stanje prije izgradnje

Kontrolu provedbe navedenih mjera zaštite na radu dužni su provoditi izvoditelj, nadzorni inženjer, kao i ovlašteni predstavnici nadležnih državnih tijela.Temeljem članka 93. Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine” br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09 i 143/12) daje se prikaz tehničkih mjera i rješenja za primjenu pravila zaštite na radu.

A/ PRIMJENJENI ZAKONI, PROPISI I PRAVILNICI

1. Zakon o gradnji (NN RH br. 153/13)

3. Zakon o zaštiti na radu (NN RH br. 71/14, 118/14)4. Zakon o cestama (NN RH br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)5. Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta (NN RH br. 25/98, 162/98)6. Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN RH br. 29/13)7. Pravilnik o osiguranju pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

(NN RH br. 78/13)8. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN

br.119/07)9. Zakon o vodama ( NN RH br.153/09, 63/11,130/11, 56/13, 14/14)

B/ PRIKAZ TEHNIČKIH RJEŠENJA ZAŠTITE NA RADU ZA VRIJEME IZVOĐENJA

1. Uređenje gradilišta-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PROJEKTANT: ROK MAGDALENIĆ, mag.ing.aedif.VRSTA PROJEKTA: GRAĐEVINSKI PROJEKT – PROJEKT KANALIZACIJE List br. 73 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Gradilište mora biti uređeno tako da je omogućeno nesmetano i sigurno izviđenje svih radova koji su predviđeni projektom. Gradilište mora biti osigurano od pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilištu.O uređenju gradilišta i radu na gradilištu izvođač radova sastavlja poseban elaborat koji u pogledu zaštite na radu obuhvaća slijedeće mjere.

osiguranje granica gradilišta prema okolini uređenje i održavanje prometnica određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja građevnog materijala izgradnja i uređenje prostora za čuvanje opasnog materijala način transportiranja, utovarivanje, istovarivanje i deponiranje raznih vrsta građevnog materijala i

teških predmeta način obilježavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroženih prostora na gradilištu način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina, para, odnosno gdje može nastati

vatra i drugo uređenje električnih instalacija za pogon i osvetljenje na pojedinim mjestima na gradilištu određivanje vrste i smještaja građevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajuća osiguranja s obzirom

na lokaciju gradilišta određivanje vrste i načna izvođenja građevinski skela način zaštite od pada s visine ili u dubinu određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravlje radnika, kao i vrste

i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava i opreme mjere i sredstva protupožarne zaštite na gradilištu izgradnja, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu organiziranje prve pomoći na gradilištu po potrebi organiziranje smještaja, prehrane, prijevoza radnika na gradilište i sa gradilišta druge neophodne mjere zaštite na radu

Izvođenju radova na gradilištu smije se otpočeti tek kad je gradilište uređeno prema odredbama ovog Pravilnika.

2. Zemljani radovi Pri izvođenju zemljanih radova potrebno je:-poduzeti zaštitne mjere protiv obrušavanja za radove na dubini većoj od 1 m-Kopanje zemlje na dubini većoj od 1 m izvoditi pod kontrolom određene osobe -potkopavanje je zabranjeno -strojar ili poslovođa radova moraju voditi računa o sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop zemlje kod strojnog iskopa.-radovi na razupiranju iskopa moraju se izvoditi stručno, na osnovu odgovarajućih normativa, proračuna i crteža.-ako se iskop zemlje vrši na mjestu gdje postoje instalacije plina, vode, struje ili drugo, radovi na iskopu se moraju vršiti po uputama i pod nadzorom stručne osobe određene sporazumom organizacija kojima pripadaju odnosno koje održavaju te instalacije i izvođača radova.-ako se u toku radova naiđe na instalacije, radovi se moraju obustaviti dok se ne osigura nadzor iz prethodnog stava.-Iskop zemlje na dubini većoj od 1 m smije se vršiti samo uz postepeno osiguranje bočnih strana iskopa-Drvo i drugi materijali koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bočnih strana iskopa moraju po svojoj čvrstoći i dimenziji odgovarati svrsi kojoj su namijenjeni, shodno postojećim tehničkim propisima.-oplata za podupiranje bočnih strana mora izlaziti najmanje 20 cm iznad ruba iskopa, da bi se spriječio pad materijala u iskop-ako se u rovove iskopa polažu cijevi, vodovi i slično i neophodan je pristup radnika do tih instalacija radi vršenja posebnih radova obavezno je razupiranje rovova.


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------INVESTITOR: OPĆINA MALA SUBOTICA GRAĐEVINA: ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1, 215/2, 215/3, 216/1, DATUM: 12.2016. 216/2, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVEC OZN.PROJ.:NI-166/2016-OMJESTO GRADNJE: MALA SUBOTICA, k.o. BENKOVEC ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------3. Radovi na betoniranjuBetonski radovi većeg opsega na visinama i u dubinama mogu se izvoditi samo sa stručno obučenim i zdravstveno sposobnim radnicima, upoznatim s opasnostima pri tim radovima i pod nadzorom određene stručne osobe na gradilištu.Prije početka betoniranja svi oštri vrhovi ili rubovi sredstava za spajanje pojedinih dijelova skele (čavli, spone, žice i drugo), koji vire iz oplate i drugih dijelova drvene konstrukcije skele za betoniranje moraju se podviti ili pokriti.Sa radovima na betoniranju smije se početi tek po provjeravanju od strane određene stručne osobe na gradilištu jeli noseća skela propisano izrađena i jesi li izvršeni svi potrebi prethodni radovi.Nasilno skidanje oplate pomoću dizalica ili drugih uređaja, nije dopušteno.

4. Priprema i izrada armatureMetalne šipke za izradu armature, kao i gotova armatura, moraju biti pregledane i prema dimenzijama i pozicijama složene na gradilištu tako da rad s njima ne prouzrokuje opasnost za radnika.Ispravljanje, sječenje, savijanje i ostali radovi na obradi šipke za armaturu mora se vršiti na naročito za to određenom mjestu na gradilištu s odgovarajućim uređajima, napravama i alatom i uz poduzimanje odgovarajućih zaštitnih mjera predviđenih postojećim propisom o zaštiti na radu pri preradi i obradi metala.

5. Asfalterski radovi Materijal koji se koristi pri asfaltiranju cesta smije se zagrijavati samo u posebnim zatvorenim sudovima, zagrijavanje u otvorenim posudama bez obzira na mjesto upotrebe, zabranjeno je.Zapaljena asfaltna masa u sudovima ne smije se gasiti vodom. Sredstva za gašenje zapaljene mase (pijesak, cerade i dr.) moraju se unaprijed pripremiti i stajati na raspolaganju u blizini radova.Radnici koji rade sa zagrijanom asfaltnom masom moraju biti obučeni u gašenju zapaljenih asfaltnih smola.Asfalterske radove smiju vršiti zdravstveno sposobne i za te radove posebno obučene i opremljene osobe.

6. OstaloMaterijali koji se ugrađuju moraju biti industrijski proizvedeni, zadovoljavati odgovarajuće standarde, atestirani prema propisima. Za vrijeme izvođenja radova, treba se pridržavati općih i posebnih tehničkih uvjeta za radove na cestama, kao i tehničkih normi i standarda za pojedine vrste radove. Na gradilištu je potrebno pridržavati se osnovnih mjera, pravila i opreme zaštite na radu, naročito vodeći računa o sigurnostiradnika koji rade oko građevinske mehanizacije. Za vrijeme izvođenja radova, potrebno je postaviti prometne znakove za privremenu regulaciju prometa u blizini glavne ceste i o tome obavijestiti nadležnu službu Nadcestarije.

C/ TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE ZA VRIJEME UPORABE GRAĐEVINEOve mjere odnose se na sigurnost odvijanja cestovnog prometa na izvedenoj građevini. Sve ove mjere dane su projektom, a zasnovane su na propisima, koji se odnose na tip i namjenu građevine kao i upotrijebljene materijale u samoj konstrukciji ceste.Poprečnim nagibima kolnika i predviđenim uzdužnim nagibima osigurano je otjecanje površinskih voda s građevine-ceste. Površinska voda s kolnika se preko ruba slivnika ispušta u odgovarajući recipijent.


Projektant: Rok Magdalenić, mag.ing.aedif.






PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

a/ PRIMJENJENI PROPISI

1. Zakon o gradnji (NN RH br. 153/13)2. Zakon o zaštiti od požara (NN RH br. 92/10)

3. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN RH 35/94,55/94-ispravak,142/03)

4.Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN br.78/13)

5. Zakon o cestama (NN RH br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/2014)

6.Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu

(NN br.95/14)7. Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta (NN RH br. 25/98, 162/98)

b/. IZVORI OPASNOSTICestovne površine nisu izvor opasnosti od požara. Požar može nastati samo radi paljenja

neodržavanog zelenog pojasa ili ako na cestu ili u kanalizaciju dospiju zapaljivi plinovi ili tekućine.

c/ MJERE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE ZA VRIJEME IZVEDBE GRAĐEVINEZa vrijeme izvedbe građevine potrebno je provesti sve potrebne mjere zaštite od požara. Lako

zapaljive materijale koji mogu izazvati požar (daske, grede, letve itd.) držati udaljene od toplinskih izvora. Zapaljive tekućine (benzin, nafta, razna ulja i drugo.) uskladištiti i čuvati u posebnim skladištima osiguranim od požara.

Električne instalacije, uređaji i oprema koja se koristi kod izgradnje moraju svojom izradom i izvođenjem odgovarati pozitivnim tehničkim propisima.

Za provedbu ovih mjera nadležna je i odgovorna uprava gradilišta. Kontrolu provedbe ovih mjera provodi rukovoditelj gradilišta, nadzorni inženjer i ovlaštena osoba Općinske uprave ili Republike Hrvatske. Nakon završetka izgradnje građevine potrebno je urediti gradilište i odstraniti sve ostatke građe i materijala.

U Čakovcu, 12. 2016. god Projektant: Rok Magdalenić, mag.ing.aedif.






PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE

Procjena troškova gradnje ODVODNJE.........…………………………………………. 2.000.000,00 kn PDV……………………………… 500.000,00 kn

UKUPNO.…......……………………....2.500.000,00 kn

U Čakovcu, 12. 2016. god Projektant: Rok Magdalenić, mag.ing.aedif.






PRORAČUN ČELIČNE ZAŠTITNE CIJEVI ISPOD ŽELJEZNIČKE PRUGE



PRORAČUN ČELIČNE ZAŠTITNE CIJEVI ISPOD ŽELJEZNIČKE PRUGE

1. OPTEREĆENJE

1.1. Stalno-zemljani materijal = 18 kN/m3

= 30°1.2. Pokretno

1.2.1. Shema opterećenja (uzdužno)

1.2.2. Dinamički koeficijent za raspon

L ≤ 3,75 m D=1,16

1.3. Širina rasprostiranja pokretnog opterećenja

1.3.1. Poprečni smjer



B=bp+H

br=B=2,60+2,97=5,57m - računska širina rasprostiranja

1.3.2. Uzdužni smjer

U uzdužnom smjeru usvaja se širina rasprostiranja jednaka razmaku osovina u shemiopterećenja --> ar=1,6 m

1.4. Opterećenje

1.4.1. Stalno nasip=18 kN/m3

Pz=H=182,97=53,46 kN/m2

1.4.2. Pokretno p0=250 kN ar=1,6 m d=1,16 br=5,57 m

02

1,16 250' 32,54

1,6 5,57d

r r

p kNpma b

j × ×= = =

× ×

1.4.3. Ukupno opterećenje

p=pz+p’=53,46+32,54=86 kN/m2

1.4.4. Visina sloja zemlje ekvivalentna prijelaznom opterećenju na vrhu cijevi

0

' 32,541,81

18 1,0

ph m

Fg= = =

× ×



2.0 PRORAČUN

2.1. Proračun cijevi bez uzimanja u obzir rasteretnog djelovanja nadsloja prema N.I.

Polivanovu :

2.1.1 Shema

2.1.2. Vertikalni (tjemeni) pritisak

h0=1,81 m =300 (kut unut.trenja tla)=18 kN/m3 h1=2,97 m

r=0,305 m p=h=(h1+h0)=(2,97+1,81)18=86,04 kN/m2

2.1.3 Bočni horizontalni pritisak

a) na donjem rubu cijevi : p1=(h+2r)tg2(45-/2)

p1=(4,78+2×0,305) 18 2=32,34 kN/m2



b) horizontalni pritisak na gornjem rubu cijevi: (vrh)

p2=htg2(450-/2)

p2=4,78=28,68 kN/m2

2.1.4. Sile u presjecima

-Max. moment na vrhu cijevi (presjek I-I)

[ ]

2 21 27 5 0,305 7 32,34 5 28,68

86,044 12 12 4 12 12

0,02325 86,04 18,865 11,95 1,284

I I

I I

p prM p

M kNm

-

-

× ×é ů é ů= - - = - - =úę úęë űë ű= × - - =

-Normalna sila u presjeku I - I

[ ] [ ]2 2

1 2

0,30511 5 11 32,34 5 28,68 2,90

16 16

rN p p kN= + = × + × =

N=2,90 kN

-Minimalni moment u presjeku II-II

2 21 2 0,305 32,34 28,68

86,044 2 2 4 2 2

1,291

II II

II II

p prM p

M kNm

-

-

é ů é ů= - - - = - × - - =úę úęë űë ű= -

-Normalna sila u presjeku II - II

N=pr=86,040,305=26,24 kN

-Kontrola napona

moment otpora 2

3100 0,8812,90

6W cm

×= =

površina presjeka F=1000,88=88 cm2

-Presjek I - I

1/2

2,90 128,40,03 9,95

88 12,9

N M

F Ws = ± = ± = ±

σ1= 9,98 kN/cm2 < σdop= 16 kN/cm2 TLAKσ2= -9,92 kN/cm2 < σdop= 16 kN/cm2 VLAK



-Presjek II - II

1/2

26,24 129,10,29 10,00

88 12,9

N M

F Ws -

= ± = ± = ±

σ1= -9,71 kN/cm2 < σdop= 16 kN/cm2 VLAKσ2= 10,29 kN/cm2 < σdop= 16 kN/cm2 TLAK

Odabrana je zaštitna cijev od čelika S 235 profila Ø610mm.Debljina stjenke = 8,8 mm

Projektant: Rok Magdalenić, mag.ing.aedif.





215/3, 216/1, 216/2, 217/1, 217/2, 217/3, 218/1 k.o. BENKOVECMJESTO GRADNJE : MALA SUBOTICA, k.o. BenkovecPROJEKTANT : ROK MAGDALENIĆ,mag.ing.aedif.BR.TEH.DN.: NI-166/2016-ODATUM : 12.2016.VRSTA PROJEKTA : GRAĐEVINSKI PROJEKT - PROJEKT KANALIZACIJEFAZA : GLAVNI PROJEKT

GRAFIČKI PRILOZI


Documents

ODVODNJA OBORINSKIH VODA S PARCELA k.č. br. 214, 215/1