Upload
others
View
8
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
MESEČNI BILTEN ZA SRBIJU
JUL 2019. godine
Beograd, 5. avgust 2019. godine
Odelјenje za monitoring klime i klimatske prognoze Sektor Nacionalnog centra za klimatske promene, razvoj klimatskih modela i ocenu rizika
elementarnih nepogoda web: http://www.hidmet.gov.rs
mail: [email protected]
Republički hidrometeorološki zavod Srbije Kneza Višeslava 66
11000 Beograd Republika Srbija
Prosečno topao i prosečno kišan jul u većem delu Srbije
Temperatura vazduha
Srednja mesečna temperatura vazduha
Srednja temperatura vazduha tokom jula je bila u intervalu od 20,2ºC u Požegi do 24,3ºC u
Negotinu, dok je u planinskim predelima od 13,4ºC na Kopaoniku do 17,9ºC na Zlatiboru
(Slika 1). U Beogradu je srednja mesečna temperatura vazduha iznosila 24,3ºC.
Odstupanje srednje mesečne temperature vazduha od normale1 za referentni period 1981–
2010. bilo je od -0,4ºC u Zaječaru do 1,4ºC u Novom Sadu (Slika 2).
Srednja temperatura vazduha je, prema metodi percentila2, tokom jula bila u kategoriji
normalno u većem delu zemlјe, dok je toplo bilo u Novom Sadu, Loznici, Valјevu, Beogradu,
Negotinu, na Kopaoniku, u Ćupriji, Leskovcu i Dimitrovgradu (Slika 3).
Slika 1. Prostorna raspodela srednje mesečne
temperature u (ºC) tokom jula 2019. godine
Slika 2. Prostorna raspodela odstupanja srednje
mesečne temperature u (ºC) tokom jula 2019. godine
1 Pod pojmom normala podrazumeva se klimatološka standardna normala, tj. srednja vrednost klimatskog
elementa izračunata za period od 1. januara 1981. do 31. decembra 2010. 2 n-ti percentil neke veličine je ona vrednost posmatrane veličine ispod koje se nalazi n procenata podataka
prethodno poređanih u rastući niz
Slika 3. Prostorna raspodela srednje mesečne temperature
određene metodom percentila u toku jula 2019. godine
Jul 2019. godine je bio devetnaesti najtopliji u periodu od 1951. do 2019. godine (Slika 4).
Slika 4. Redosled najtoplijeg i najhladnijeg jula u Srbiji za period 1951-2019. godina
Srednja dnevna temperatura vazduha u Beogradu je, prema metodi percentila, tokom većeg
dela meseca bila u kategoriji normalno. Početkom meseca je srednja dnevna temperatura
vazduha bila u kategijama od toplog do ekstremno toplog, zatim je krajem prve i do sredine
druge dekade bila u kategorijama hladno i veoma hladno, a početkom poslednje dekade jula je
bila u kategorijama toplo i veoma toplo (Slika 5).
Slika 5. Dnevni hod srednje dnevne temperature vazduha i pripadajući percentili u Beogradu u toku jula 2019.
godine
Maksimalna temperatura vazduha
Srednja maksimalna temperatura vazduha tokom jula je bila u intervalu od 28,2ºC u Požegi do
30,7ºC u Nišu, a u Beogradu je iznosila 29,4ºC. U planinskim krajevima je srednja
maksimalna julska temperatura vazduha bila od 17,9ºC na Kopaoniku do 24,2ºC na Zlatiboru.
Prema metodi percentila srednja mesečna maksimalna temperatura vazduha je u većem delu
zemlјe bila u kategoriji normalno, dok je u kategoriji toplo bila u delu južne, jugozapadne i
istočne Srbije.
Najviša maksimalna dnevna temperatura vazduha za jul u Srbiji zabeležena je u Nišu 2. jula i
iznosila je 37,4ºC, dok je u Beogradu najviša maksimalna dnevna temperatura vazduha za jul
iznosila 34,6ºC, a izmerena je 1. jula.
Letnji dani3 su zabeleženi u celoj zemlјi, od 23 u Požegi do 30 u Negotinu, dok ih je na
planinama bilo od 1 na Kopaoniku do 15 na Zlatiboru. Zabeleženi broj letnjih dana je u većini
mesta za 4 dana veći od proseka za jul.
Tropski dani4 su, osim na Kopaoniku registrovani u celoj zemlјi. U nižim predelima bilo je od
11 tropskih dana u Kragujevcu i Požegi do 19 u Novom Sadu, Velikom Gradištu i Nišu. Na
jugu je zabeleženi broj tropskih dana za 3 do 6 dana veći od julskog proseka, dok je u Novom
Sadu veći za 8 dana.
3 Letnji dan je po definiciji dan sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha od 25°C i višom
4 Tropski dan je po definiciji dan sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha od 30°C i višom
Dnevni hod maksimalne dnevne temperature vazduha i pripadajući percentili u Beogradu,
Nišu, Novom Sadu i na Kopaoniku, tokom jula 2019. godine, prikazan je na slikama 6, 7, 8 i
9.
Slika 6. Dnevni hod maksimalne dnevne temperature vazduha i pripadajući percentili u Beogradu u toku jula
2019. godine
Slika 7. Dnevni hod maksimalne dnevne temperature vazduha i pripadajući percentili u Nišu u toku jula 2019.
godine
Slika 8. Dnevni hod maksimalne dnevne temperature vazduha i pripadajući percentili u Novom Sadu u toku jula
2019. godine
Slika 9. Dnevni hod maksimalne dnevne temperature vazduha i pripadajući percentili na Kopaoniku u toku jula
2019. godine
Minimalna temperatura vazduha
Srednja minimalna temperatura vazduha je tokom jula bila u intervalu od 13,4ºC u
Dimitrovgradu do 18,9ºC u Beogradu. Na planinama je srednja minimalna temperatura
vazduha bila u intervalu od 9,2ºC na Kopaoniku do 14,3ºC na Crnom Vrhu.
Prema metodi percentila srednja mesečna minimalna temperatura vazduha je bila u kategoriji
normalno u većem delu zemlјe, u kategoriji toplo je bila u Novom Sadu, Loznici, Beogradu,
na Crnom Vrhu, u Negotinu, na Kopaoniku i u Ćupriji, dok je veoma toplo bilo u Valјevu.
Najniža minimalna dnevna temperatura vazduha od 2,8ºC zabeležena je 11. jula na
Kopaoniku. U Beogradu je tokom jula najniža dnevna temperatura vazduha izmerena takođe
11. jula i iznosila je 13,3ºC.
U većem delu zemlјe zabeležene su tropske noći5. U većini mesta je registrovana jedna do dve
tropske noći, tri su zabeležene na Paliću, četiri u Valјevu i Negotinu, pet u Loznici, dok ih je
najviše bilo u Beogradu, 13 tropskih noći.
Dnevni hod minimalne dnevne temperature vazduha i pripadajući percentili u Beogradu,
Loznici i na Kopaoniku tokom jula 2019. godine, prikazan je na slikama 10, 11 i 12.
Slika 10. Dnevni hod minimalne dnevne temperature vazduha i pripadajući percentili u Beogradu u toku jula
2019. godine
5 Tropska noć je po definiciji dan sa minimalnom dnevnom temperaturom vazduha od 20°C i višom
Slika 11. Dnevni hod minimalne dnevne temperature vazduha i pripadajući percentili u Loznici u toku jula 2019.
godine
Slika 12. Dnevni hod minimalne dnevne temperature vazduha i pripadajući percentili na Kopaoniku u toku jula
2019. godine
Na slici 13 prikazana je ocena srednje minimalne i srednje maksimalne temperature vazduha u
Srbiji za jul prema raspodeli tercila u odnosu na referentni period 1981-2010. Može se uočiti
da je srednja maksimalna temperatura vazduha malo iznad granice gornjeg tercila, dok je
srednja minimalna temperatura vazduha na granici gornjeg tercila.
Slika 13. Srednja mesečna minimalna i maksimalna temperatura vazduha i njihovi pripadajući tercili za jul u
Srbiji u odnosu na referentni period 1981-2010
PADAVINE
Tokom jula zabeležena količina padavina je bila u intervalu od 18,0 mm u Zrenjaninu do
107,2 mm u Zaječaru, a u Beogradu je registrovano 43,0 mm (Slika 14).
Ukupna količina padavina je u odnosu na normalu za referentni period 1981-2010. bila od
30% u Zrenjaninu do 188% u Zaječaru (Slika 15).
Prema metodi percentila količina padavina je u većem delu zemlјe bila u kategoriji normalno,
u delu istočne i jugoistočne Srbije je bilo kišno, dok je sušno bilo u Kikindi i Kralјevu, a
veoma sušno u Novom Sadu i Zrenjaninu (Slika 16).
Slika 14. Prostorna raspodela mesečne količine
padavina u milimetrima na osnovu podataka sa 28
Glavnih, 21 klimatoloških i 69 padavinskih
meteoroloških stanica
Slika 15. Prostorna raspodela mesečne količine
padavina u procentima od normale za referentni period
1981–2010.
Slika 16. Mesečna količina padavina određena metodom
percentila
Najveća dnevna količina padavina tokom jula registrovana je u Kragujevcu 14. jula i iznosila
je 61,3 mm. U Beogradu je maksimalna dnevna količina padavina izmerena 8. jula i iznosila
je 11,5 mm.
Broj dana sa padavinama je tokom jula bio u intervalu od 5 dana u Negotinu do 14 dana u
Valјevu, Sjenici, Požegi i na Kopaoniku (Slika 17).
U većem delu zemlјe zabeleženo je od jednog do dva dana sa padavinama 20 mm i više, dok
ih je u Banatskom Karlovcu bilo tri (Slika 18).
Slika 17. Prostorna raspodela broja dana sa
padavinama
Slika 18. Prostorna raspodela broja dana sa
padavinama od 20 mm i većim
Na slici 19 prikazana je ocena temperature vazduha i količine padavina u Srbiji za jul prema
raspodeli tercila u odnosu na referentni period 1981-2010. Može se uočiti da je jul 2019.
godine sa temperaturom vazduha malo iznad granice gornjeg tercila i količinom padavina u
granicama prosečnih vrednosti.
Slika 19. Srednja mesečna temperatura vazduha i količina padavina i njihovi pripadajući tercili u Srbiji u odnosu
na referentni period 1981-2010
Dnevne i kumulativne količine padavina sa uravnatim normalama 1981-2010. za jul u
Beogradu, Valјevu i na Kopaoniku prikazane su na slikama 20, 21 i 22.
Slika 20. Dnevne i kumulativne količine padavina u Beogradu
Slika 21. Dnevne i kumulativne količine padavina u Valјevu
Slika 22. Dnevne i kumulativne količine padavina na Kopaoniku
Oblačnost, vedri i tmurni dani
Srednja julska oblačnost u Srbiji je bila u intervalu od 4/10 do 6/10, što je u granicama
prosečnih vrednosti. Prosečna dnevna oblačnost tokom jula u Beogradu, Požegi i Negotinu
predstavlјena je na slikama 23, 24 i 25.
Slika 23. Prosečna dnevna oblačnost u Beogradu
Slika 24. Prosečna dnevna oblačnost u Požegi
Slika 25. Prosečna dnevna oblačnost u Negotinu
Vedri dani6 su, osim u Požegi, zabeleženi u celoj zemlјi. Najmanje vedrih dana bilo je u
Kikindi tri vedra dana, a najviše 12 dana u Negotinu i Nišu. Osmotreni broj vedrih dana je u
većem delu zemlјe za tri do šest dana manji od proseka.
Tmurni dani7 tokom jula nisu zabeleženi u Vranju, dok su u ostalom delu zemlјe bili u
intervalu od jednog u Kikindi i Dimitrovgradu do pet u Smederevskoj Palanci, Požegi i na
Kopaoniku. Registrovani broj tmurnih dana je u granicama proseka za jul.
6 Vedar dan je po definiciji dan sa oblačnošću manjom od 2/10 7 Tmuran dan je po definiciji dan sa oblačnošću većom od 8/10
TRAJANјE SIJANјA SUNCA (OSUNČAVANјE)
Osunčavanje je tokom jula bilo u intervalu od 228,0 časova u Sjenici do 330,2 časova u
Negotinu (Slika 26).
Trajanje sijanja sunca tokom jula je bilo od 86% u Sjenici do 112% u Kruševcu u odnosu na
normalu za referentni period 1981-2010. (Slika 27).
Slika 26. Osunčavanje u časovima u toku jula 2019.
godine
Slika 27. Osunčavanje u procentima od normale tokom
jula 2019. godine
*Napomena: Klimatska analiza meteoroloških elemenata urađena je na osnovu preliminarnih
podataka sa 28 Glavnih meteoroloških stanica.
PRILOG
Pregled sinoptičke situacije*
Česti talasni poremećaji, periodi toplog i hladnog vremena, lokalno jaki
plјuskovi; visinska ciklonalna cirkulacija preko Evrope i uticaj polarne
mlazne struje, neuobičajen period hladnog i padavinskog vremena
Početkom jula nastavio se uticaj tople vazdušne mase i grebena i toplo i suvo vreme. Zatim,
trećeg dana meseca sa severozapada prolazak hladnog fronta, a potom i plitkog talasnog
poremećaja i lokalno, pretežno na severu i zapadu, plјuskovite padavine i grmlјavine.
Krajem prve dekade uspostavilo se jako zonalno stujanje i mlazna struja. Zatim, serije talasa
hladnog vazduha u zapad-severozapadnoj visinskoj struji i zatvaranje visinske ciklonalne
cirulacije preko najpre centralnih, a zatim i istočnih predela kontinenta. Do kraja druge
dekade preko naših predela česti plitki poremećaji u sklopu prostrane visinske ciklonalne
cirkulacije koja je dominirala preko istoka i severoistoka u oblasti Ukrajine, Polјske i
Baltičkih zemalјa. Tako se i u Srbiji održavalo netipično hladno, oblačno i kišovito vreme
krajem prve i tokom druge dekade jula.
Zatim, uspostavlјanje grebena i advekcija veoma toplog vazduha preko zapadne Evrope i
zapada Sredozemlјa i manja, ali ne manje značajna preko Balkanskog poluostrva i dela juga
Evrope. U toku treće dekade u većem delu zemlјe vreme je bilo stabilnije i značajno toplije.
Plјuskovite padavine i nestabilnost u vidu grmlјavina i sevanja bili su najizrazitiji na zapadu i
u planinskim krajevima.
Istovremeno iznad istočnog Atlantika razvijao se ciklon koji je postepeno narušavao termički
greben iznad kontinenta, tako da je krajem meseca u zapadnom Sredozemlјu došlo do dalјeg
razvoja ciklona izraženog kroz troposferu, a zatim i njegovog premeštanja preko severnog
Jadrana i Balkanskog poluostrva ka Crnom moru. Pomenuti ciklon, frontalni sistemi u
njegovom sklopu i mlazna struja doneli su plјuskovite padavine i vetar, uz manji pad
temperature vazduha, u većini krajeva.
Krajem meseca uspostvalјanje grebena, advekcija toplijeg vazduha i toplo i pretežno suvo i
sunčano.
* Nacionalni centar za hidrometeorološki sistem rane najave i upozorenja