ČKI PLAN UREĐENJA „DIJELA OBALNOG POJASA ...opcinapasman.hr/wp-content/uploads/2015/12/UPU-PA--MAN...URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „DIJELA OBALNOG POJASA NASELJA PAŠMAN“ PRIJEDLOG

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „DIJELA OBALNOG POJASA NASELJA PAŠMAN“ PRIJEDLOG

URED OVLAŠTENOG ARHITEKTA, NEBOJŠA VEJMELKA dipl. ing. arh.

ZADARSKA ŽUPANIJA

OPĆINA PAŠMAN

Naziv prostornog plana:

Urbanisički plan uređenja „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman" Naziv kartografskog prikaza:

Tekstualni prilog

Mjerilo kartografskog prikaza:

Odluka predstavničkog tijela o izradi plana (službeno glasilo): Službeni glasnik Zadarske županije br. 8/14

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo): Službeni glasnik

Javna rasprava (datum objave):

/ Javni uvid održan od: / do: /

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: / (ime, prezime i potpis)

Suglasnost na plan prema članku _____ Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine" br. 76/07), broj suglasnosti: datum: Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: URED OVLAŠTENOG ARHITEKTA, NEBOJŠA VEJMELKA dipl. ing. arh. Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:

Odgovorna osoba:

NEBOJŠA VEJMELKA, d.i.a. (ime, prezime i potpis)

Voditelj plana:

NEBOJŠA VEJMELKA, d.i.a. Stručni tim u izradi plana:

Pečat predstavničkog tijela:

Predsjednik predstavničkog tijela:

PETRA PERINOVIĆ _____________________________________________ (ime, prezime i potpis)

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: _____________________________________________ (ime, prezime i potpis)

Pečat nadležnog tijela:



SADRŽAJ

A. Opći dio 1. Izvod o registraciji poduzeća

2. Imenovanje ovlaštenog arhitekta (planera)

3. Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata

B. Tekstualni dio

I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoru općine

ili grada 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne značajke 1.1.3 Infrastrukturna opremljenost

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,

gustoća stanovanja i izgrađenosti)

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja



2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Program gradnje i uređenja prostora 3.2. Osnovna namjena prostora 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina 3.4. Prometna i ulična mreža 3.5 Komunalna infrastrukturna mreža 3.6 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 3.6.1. Uvjeti i način gradnje 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i

ambijentalnih cjelina 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

3. Uvjeti i način gradnje poslovnih građevina 4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,

telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže 4.1.1. Javna parkirališta 4.1.2. Pješačke površine



4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže 4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih

vrijednosti 7. Postupanje sa otpadom 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9. Mjere provedbe plana

C. Grafički dio

0. GEODETSKA PODLOGA 1:1000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:1000 2.1. PROMETNA MREŽA 1:1000 2.2. KOMUNALNA MREŽA (VODOOPSKRBA I ODVODNJA) 1:1000 2.3.1. ELEKTROOPSKRBNA I DTK MREŽA 1:1000 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:1000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:1000



I. OBRAZLOŽENJE Ovim urbanističkim planom uređenja „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“

određuje se način izgradnje i korištenje prostora obalnog pojasa u sjevernom dijelu naselja Pašman na otoku Pašmanu. Urbanistički plan uređenja obuhvaća dio naselja Pašman koje je smješteno na sredini otoka Pašmana sa njegove sjeveroistočne strane. Unutar zone obuhvata je planirana luka nautičkog turizma sa pratećim sadržajima ( recepcija, sanitarni čvor, parkiralište, suhi vezovi i sl. ).

Ovim urbanističkim planom uređenja „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“

utvrđuje se namjena površina i način smještaja i gradnje građevina i svih pratećih sadržaja u planiranom prostoru. Sastavni dio plana je i idejno prometno rješenje, kao i rješenja komunalne, električne i telekomunikacijske infrastrukture.

Urbanistički plan uređenja „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ je izrađen prema

Zakonu o prostornom uređenju (N.N. br. 153/13), odnosno prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (N.N. br. 106/98 i 39/04). Plan je izrađen na geodetsko-katastarskoj podlozi u mjerilu 1:1000, koju je izradio „Teodolit“ d.o.o. iz Zadra.

1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoru

općine ili grada

Područje obuhvata urbanističkog plana uređenja „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ cijelom svojom dužinom je smješteno na morskoj obali koja se nalazi na sjeveroistočnoj strani otoka Pašmana uz sjeverni dio naselja Pašman.

Južna granica obuhvata proteže se u pravilu rubovima katastarskih čestica uz samu obalu. Granica obuhvata plana u istočnom dijelu završava tamo gdje počinje postojeća lućica za brodice koju koristi lokalno stanovništvo. Morski, odnosno sjeverni dio granice obuhvata se pruža u pravilu 70 m od obale, a kako je definirano u grafičkom dijelu.

Prirodne i urbane vrijednosti obuhvaćenog prostora potrebno je maksimalno respektirati s ciljem kvalitetnog saniranja postojećeg stanja, te njegova funkcionalnog i estetskog unapređenja, a na što nas obavezuje velika prirodna vrijednost planirane lokacije.

Na planiranom prostoru nema izgrađenih zgrada ni infrastrukturnih mreža. Ovaj prostor je dobro lociran u odnosu na centar mjesta. Položaj planiranog prostora omogućuje prekrasne vizure na Jadransko more u smjeru sjeveroistoka.

Vlasnička struktura unutar obuhvata plana velikom većinom je u vlasništvu Općine Pašman.

Ukupna površina obuhvata plana iznosi 7.08 ha.



1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Naselje Pašman se nalazi 20-ak kilometara zračne linije jugoistočno od Zadra, te oko 4,5 km zapadno od Biograda na moru. Naselje Pašman smješteno je na otoku Pašmanu, na njegovoj sjeveroistočnoj strani po sredini otoka.

Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ cijelom svojom dužinom prati dio morske obale koja se nalazi sjevernom kraju naselja Pašman. Dužina obuhvata iznosi oko 500 metara. Veći dio prostora uz obalu koji je obuhvaćem ovim urbanističkim planom uređenja nije izgrađen, dok se manji dio koristi za kupanje i za privez manjih brodica. Drugih sadržaja nema. Najveće prirodne vrijednosti lokacije su u predivnim vizurama na uvalu i morsku površinu. Većim dijelom morska obala je kamenita i neugodna za kupanje. Istočni dio područja obuhvata urbanističkog plana uređenja „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ prometno je povezan preko lokalne nerazvrstane ceste koja svojom širinom omogučuje prolaz vozila do planirane luke nautičkog turizma.

- pogled na područje obuhvata



- područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja

- pristupni put do područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja 1.1.2. Prostorno razvojne značajke Prirodni resursi i prostorni potencijal otoka Pašmana i naselja Pašman nisu u skladu s trenutačnim stanjem njihova gospodarskog razvoja. To znači da se gospodarstvo otoka u cjelini mora unaprijediti, a mogućnosti njegova razvoja u velikoj mjeri se mogu osloniti na prirodne kvalitete prostora. U tom smislu postoje velike rezerve za razvoj turizma kao vodeće djelatnosti šireg prostora. Turistički i ugostiteljski sadržaji su u skladu sa potrebama razvoja gospodarstva i predstavljaju razvojni prioritet, a tome će doprinjeti i realizacija planirane luke nautičkog turizma u prostoru obuhvaćenim ovim urbanističkim planom uređenja.



1.1.3 Infrastrukturna opremljenost

Promet Područje obuhvata ovog UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ prometno je

povezano sa svoga južnog dijela preko asfaltirane lokalne ceste u koridoru širine do 5,00. Također u srednjem dijelu područja plana postoji dijelom asfaltirana, a dijelom makadamska prometnica širine do 3,00 m koja ne udovoljava uvjetima kvalitetnog prometnog povezivanja.

Vodoopskrba Na području obuhvata ovog UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ nema

izgrađene vodovodne mreže. Vodovodnom mrežom naselja Pašman gospodari Komunalac d.o.o. Biograd na Moru.

Odvodnja

Unutar obuhvata ovog UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ nema izgrađene kanalizacijske mreže.

Elektroopskrba i vanjska rasvjeta

Uz obalni pojas postoji izgrađena zračna NN mreža i javna rasvjeta na stupovima NN mreže. Napajanje objekata se vrši NN zračnom mrežom izvedenom sa monosivim kabelskim snopom, na drvenim i betonskim stupovima. Na njima su montirane svjetiljke na konzoli. Dio rasvjete je izveden metalnim rasvjetnim stupovima. Potrošači uz obalni dio se napajaju iz TS koje su spojene na DV 10 kV koji prolazi uzdužno južnije od glavne prometnice.

Telekomunikacijska mreža

U planiranoj zoni obalnog pojasa nema izgrađene EKI (elektronička komunikacijska infrastruktura). Planirana je trasa EKI uz rub šetnice, udaljeno od EE kabela 1 kV (na drugoj strani šetnice). Kabeli višeg naponskog nivoa na trasi nisu prisutni.

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i

posebnosti Na planiranom području nema prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti, a može se donekle govoriti o ambijentalnim vrijednostima i to najviše u smislu smještaja lokacije koja dominira čistim morem i dalekim „morskim“ vizurama.

1.1.5 Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova,

gustoća stanovanja i izgrađenosti)

Obveza izrade urbanističkog plana uređenja za prostor obuhvaćen ovim planom utvrđena je Prostornim planom uređenja Općine Pašman.



Sve odredbe iz Prostornog plana uređenja Općine Pašman koje se odnose na predmetno područje obvezno se moraju primijeniti prilikom izrade urbanističkog plana uređenja. Također svi elementi novog plana moraju biti usklađeni sa drugim prostorno planskim dokumentima u prvom redu Zakonom o prostornom uređenju, Zakonu o gradnji i Prostornim planom Zadarske županije.

Prema Državnom zavodu za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine općina Pašman je imala 2095 stanovnika i gustoću naseljenosti od 43 stanovnika po km2. Također je imala 3047 stanova (1276 za stalno stanovanje). Ovi pokazatelji u odnosu na popis stanovništva iz 2001. g. ukazuju na povećanje broja stanovnika kojih je 2001. g bilo 2004.

Prema Državnom zavodu za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine naselje Pašman je imalo 399 stanovnika i gustoću naseljenosti od 34 stanovnika po km2. Imalo je 462 stanova (236 za stalno stanovanje). Ovi pokazatelji u odnosu na popis stanovništva iz 2001. g. ukazuju na lagano povećanje broja stanovnika kojih je 2001. g bilo 383.

Na područiju za koji se radi UPU predviđena je izgradnja luke nautičkog turizma.

Kako u planiranom prostoru nema stalnih stanovnika ne može se utvrditi gustoća stanovanja za planirani prostor.

Prema podacima iz turističke zajednice Pašman za 2014. godinu na područiju

naselja Pašman najveći broj prijavljenih apartmana u jednom danu je iznosio 216. Prema tim podacima u naselju Pašman najveći broj gostiju u jednom danu je iznosio oko 550.

Planirana luka nautičkog turizma može imati do 200 vezova, što znaći da može primiti do 200 ljudi.

Ako svemu gore navedenome pridodamo broj lokalnog stanovništva od 399, to ukupno čini oko 1149 stanovnika koji se u skladu sa statističkim pokazateljima mogu zateći na prostoru naselja Pašman u isto vrijeme.

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Izgradnja i uređenje planiranog prostora omogućiti će još racionalnije i kvalitetnije korištenje prostora. To pretpostavlja sređivanje urbanih prilika i bolje korištenje prometnih, komunalnih i infrastrukturnih mreža. Planirana namjena prostora je u skladu sa kvalitetom njegovih prirodnih i urbanih vrijednosti. Relativna neizgrađenost prostora omogućuje nesmetanu realizaciju planiranih sadržaja. Izvjesno ograničenje u izgradnji i korištenju prostora predstavlja njegova lokacija, koja je stiješnjena između izgrađene strukture naselja i morske obale. To znači i korištenje naslijeđene prometne i infrastrukturne mreže, kao i niza sadržaja koji godinama egzistiraju u planiranom prostoru, odnosno nemogućnost definiranja novih kvalitetnijih prometnih i infrastrukturnih koridora i drugih sadržaja. Usprkos tome planirani prostor i sadržaji u njemu moraju se kvalitetno spojiti na vodovodni, odvodni i elektroopskrbni sustav šireg područja. Prilikom planiranja, projektiranja i izvođenja naročitu pažnju treba posvetiti očuvanju ambijentalnih vrijednosti. To se posebno odnosi na kvalitetan odnos prema prirodnim vrijednostima lokacije. Izgrađeni sadržaji se moraju gabaritima i vizurom uklopiti u okoliš,



odnosno svojim mjerilom ne smiju odskakati od postojeće gradnje drugih dijelova naselja. Preporuka je koristiti kvalitetne urbane i arhitektonske elemente koje nalazimo u starim dijelovima naselja na otoku Pašmanu.



2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

Demografski razvoj na području općine Pašman pokazuje trend sa padom stanovnika kao što je vidljivo iz sljedeće tablice: Tablelarni prikaz: Kretanje broja stanovnika od 1931. do 2001. god.

Naselje

Pop

is 1

953.

Pop

is 1

961.

Pop

is 1

971.

Pop

is 1

981.

Pop

is 1

991.

Pop

is 2

001.

P

opis

201

1.

Banj 448 399 357 346 256 194 206

Dobropoljana 338 314 398 278 402 274 280

Kraj 335 312 312 300 290 287 272

Mrljane 368 316 264 202 311 224 248

Neviđane 651 581 646 607 628 397 390

Pašman 737 637 603 462 452 383 399

Ždrelac 525 436 420 288 258 245 296

Općina Pašman 3402 2995 3000 2483 2597 2004 2095

Izvor: Stanovništvo općine Pašman po popisnim razdobljima (1953.-2011.),Popisi stanovništva DZS

Struktura namjene stanovanja ukazuje na moguće velike razlike u broju stanovnika, odnosno korisnika prostora u određenim periodima godine, a pogotovo ljeti. Sve to otežava racionalno planiranje i uređenje potrebne društvene i komunalne infrastrukture koja se koristi tokom cijele godine. Gore navedeni demografski pokazatelji ukazuju na potrebu poticanja demografskog razvoja, što se može ostvariti realizacijom sljedećih općih ciljeva:

- zaustaviti proces depopulacije, otvaranjem radnih mjesta za domicilno stanovništvo

- potaknuti rast stanovništva na području općine izgradnjom komunalne i urbane infrastrukture i ostvarivanjem dobrih prometnih veza

- planiranim razvojem naselja (Pašman) - poboljšavanjem postojećih urbanih prilika i izgradnjom novog prostora na kvalitetan način, u tom smislu i ostvarenje novih stambenih i poslovnih resursa.

Realizacijom sadržaja definiranih ovim Planom realizirao bi se i dio zadanih ciljeva demografskog razvoja općine Pašman.



2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Prostor općine Pašman, kao i naselja Pašman očituje se u prvom redu kao potencijalni prostor turističkog privređivanja. Prirodne pogodnosti ovog prostora realna su osnova za intenzivan razvoj turističkog gospodarstva i njemu kompatibilnih gospodarskih djelatnosti. Tome pogoduju dobre prometne komunikacije (ceste, veza trajektima i brodovima do kopna i sl.), te blizina Zadra sa zračnom i pomorskom lukom. Također i cijelo Zadarsko priobalje sa sadržajnom turističkom ponudom otvara mogućnosti uklapanja i prostora općine Pašman i naselja Pašman u cjeloviti potez turističkih kapaciteta ovog dijela županije. Gore navedeno upućuje na odabir turističkih sadržaja kao kvalitetnu opciju za gospodarsku reanimaciju općine. Tako se i ovim Planom obuhvaćeno područje sa svojim sadržajima – luka nautičkog turizma, u potpunosti uklapa u odabranu prostornu i gospodarsku strukturu šireg prostora.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

Promet Osnovna namjena planirane cestovne prometnice na području obuhvata ovoga UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ je povezivanje luke nautičkog turizma s ostatkom cestovne mreže naselja Pašman, odnosno s ostatkom prometne mreže otoka (državna cesta, trajektno pristanište i sl.). Osim ove namjene, izgradnjom planirane prometnice će se značajno poboljšati pristup objektima ovog dijela mjesta Pašmana ( kuće, vikendice).

Vodoopskrba Vodoopskrbu na predmetnom obuhvatu treba riješiti izgradnjom vodovodne mreže

koja će se priključiti na mjesnu vodovodnu mrežu kojom se snabdjeva naselje Pašman, a prema uvjetima Komunalac d.o.o. Biograd na Moru.

Odvodnja otpadnih voda Za područje obuhvata ovog UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ treba

primijeniti lokalni razdjelni kanalizacijski sustav koji će se u konačnosti priključiti na budući kanalizacijski sustav naselja Pašman u skladu s koncepcijom iz Prostornog plana uređenja Općine Pašman.

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja Cijeli prostor obuhvaćen planom proteže se između jednog dijela borove šume i dijela naselja, te morske površine i kao takav vrlo je atraktivan i slikovit, gledajući ga prema moru ili pak prema naselju. Postojeće uređenje obale i površina treba poboljšati, a sa novim sadržajima i uređenim površinama potrebno je održati prirodnu ljepotu prostora. Izgradnjom novih sadržaja sigurno će se donekle promijeniti vizura iz planiranog prostora i na isti, ali nove vizure moraju biti sukladne prirodnom karakteru okoliša (npr. jarboli brodica na vezu u luci skladni su sa pozadinom morske pučine).



U okviru obuhvata plana nema značajnih arhitektonskih ostvarenja. Nova izgradnja mora biti u skladu sa postojećom, pogotovo tradicionalnom koja dominira starim djelom naselja kao i rubnim dijelom planiranog prostora.

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i

planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Planom obuhvaćeni prostor jedan je od najvažnijih prostora u cijeloj općini i u tom smislu se očekuje njegovo intenzivno korištenje. Previđeni, a moguće i veći, broj ljudi koji će gravitirati ovom prostoru isti će znatno opteretiti. Usprkos općim urbanim mjerama očekuje se znatan broj korisnika planiranog prostora. Stoga je vrlo bitno isti realizirati i koristiti kako je ovim planom predloženo. Planirane građevine, površine, prometnice i infrastrukturne mreže maksimalno, koliko je to bilo moguće s obzirom na naslijeđenu situaciju, su odmjerene i dimenzionirane u skladu sa potrebama i mogućnostima planiranog prostora, naselja Pašman, kao i općine u cjelini. Iz toga slijedi da će se najobimnija nova izgradnja dogoditi u morskom dijelu, a u vidu nove luke koja će se pretežno koristiti za nautički turizam. Ovim planom se ne predviđa intenzivna izgradnja prostora u smislu izgradnje novih građevina, već uglavnom uređenje postojećih površina. Odnos prema vrijednostima krajobraza se ne narušava, a uvođenjem novih sadržaja (luka) mijenja se na jednako kvalitetan način – vizure jarbola sa otocima u pozadini.

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Planirani prostor treba unaprijediti u općem urbanom smislu i to poboljšanjem prometne, komunalne i infrastrukturne postojeće mreže, te kvalitetnijim odnosom prema načinu izgradnje građevina. Osnova za sve daljnje radove u prostoru je postojeće stanje izgrađenih objekata i građevina, koje se budućim zahvatima mora poboljšati kako u vizualnom smislu, tako i funkcionalnom (svrhovita i racionalna gradnja), te pogotovo u smislu dobre zaštite prostora od svih negativnih utjecaja koje donosi intenzivna izgradnja i korištenje prostora većeg broja ljudi.

2.2.2.1. Promet

Preko nove cestovne mreže područje obuhvata ovog UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ treba omogućiti kvalitetan kolni i pješački pristup do svih sadržaja luke nautičkog turizma.

2.2.2.2. Vodoopskrba

Vodovodnu mrežu unutar obuhvata ovog UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ treba riješiti za konačno stanje izgrađenosti tako da se osiguraju dovoljne količine vode za potrebe svih korisnika luke nautičkog turizma, kao i za zadovoljenje protupožarne zaštite.



2.2.2.3. Odvodnja

Na području obuhvata ovog UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ treba primijeniti lokalni razdjelni kanalizacijski sustav.

Sve fekalne (sanitarne) otpadne vode treba odvesti zasebnom fekalnom kanalizacijskom mrežom prema istoku otoka Pašmana do planirane crpne stanice Istok, a dalje sistemom crpnih stanica, gravitacijskih i tlačnih kanala do centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa podmorskim ispustom pročišćene vode u priobalno mora Srednjeg kanala.

Oborinske čiste vode sa kolnika cestovne mreže i šetnice se sljevaju u more. Kod oborinskih voda sa površina gdje je moguća pojava ulja treba ugraditi separator za izdvajanje taloga masti i ulja i upojni bunar preko kojeg se ispuštaju u podzemlje.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Program gradnje i uređenja prostora Urbanističkim planom uređenja „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ obuhvaćen je dio naselja Pašman uz morsku obalu koji je neizgrađen. U centru samog obuhvata, a na morskoj površini planirana je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja za 200 komercijalnih vezova. Luka bi sa kopnom bila spojena sa tri manja gata i jednim lukobranom koji bi također služio za privez brodica. Planirana luka nautičkog turizma prometno će biti povezana preko dvije postojeće nerazvrstane ceste koje svojom širinom omogućuju prolaz vozila, a nalaze se u južnom dijelu prostora koji je obuhvaćen planom. Akvatorij luke je lukobranskim objektom podijeljen na zaštićeni akvatorij i na nezaštićeni akvatorij. U zaštićenom akvatoriju luke predviđena je izvedba nove obale udaljena od postojeće obalne linije cca 20 metara. Okomito na novu obalnu liniju predviđeno je postavljanje 3 pontonska gata. Na kraju južnog pontona predviđena je izvedba umjetnog trokutastog otoka. Uloga ovog otoka je sprječavanje ulaska valova u akvatorij marine, a na njemu je moguće postavljanje ugostiteljskog objekta. Ovakvim konceptom organizacije marine, privez plovila je omogućen tijekom cijele godine u zaštićenom akvatoriju, a za povoljnih vjetrovalnih uvjeta i u nezaštićenom (vanjskom) akvatoriju. Ukupan broj vezova u zaštićenom akvatoriju luke iznosi 180, dok u nezaštićenom iznosi 20. Sjeverno od lukobranskog objekta predviđena je izvedba nasutog platoa gabarita 170,0 x 50 ,0 metara koji je od lukobranskog objekta odvojen kanalom širine 4,0 metara. Na nasutom platou predviđeno je uređenje višenamjenske površine na kojoj će se odvijati različite aktivnosti u funkciji marine kao što su podizanje i spuštanje plovila u more, suhi vez plovila te parkiranje vozila. U ljetnim mjesecima, kada postoji veća potreba za parkirališnim mjestima za posjetitelje luke, predviđeno je korištenje ove površine kao parkirališta. U zimskim mjesecima, u sezoni održavanja i servisa plovila, ova se površina koristi za suhi vez plovila. Na sličan način predviđeno je uređenje i drugog, manjeg platoa koji će nastati formiranjem nove obale, nasipanjem cca 20 metara na južnom, odnosno jugoistočnom dijelu marine. Dio ovoga platoa koji se nalazi neposredno uz more planira se urediti kao interna šetnica marine za pristup pontonskim gatovima koja će biti odvojena od radnog dijela sa ukrasnim zelenilom. Na ovom dijelu marine, osim spomenutog, predviđeno je postavljanje dva objekta u službi marine. Sjeverni, manji objekt je predviđen da služi kao portirnica, sanitarni čvor, ured, samoposluga i slično. Južni, veći objekt namjenjen je smještaju ugostiteljskog objekta, charter kompanija, suvenirnica, mjenjačnica i slično. Sve građevine i uređenje svih površina moraju biti visokokvalitetnih arhitektonsko-građevinskih i estetskih vrijednosti. Zelenilo mora biti u principu autohtonog karaktera i otporno na lokalne klimatske uvjete (obvezno u dijelu između građevinskog i regulacijskog pravca). Na javnim zelenim površinama obvezatna je sadnja stabala i grmolikog raslinja koje će imati zaštitnu ulogu, a u smislu zaštite od utjecaja automobilskog prometa, zaštitu



automobila na parkiralištima (sjena pod drvećem), zaštite ljudi i planiranih sadržaja od sunca i puhanja vjetra i sl... 3.2. Osnovna namjena prostora

Namjena površina planiranog prostora definirana je sljedećim sadržajima:

- K1 - poslovna namjena pretežito uslužna – uglavnom ugostiteljski sadržaji poput kafića, slastičarnica, manjih restorana i sl. Uz njih se mogu organizirati manje zabave (muzika, ples, manje fešte i sl.). U građevinama ove namjene uz uslužne sadržaje mogu se u manjem obimu planirati i realizirati i trgovački sadržaji poput manjih trgovina dnevne opskrbe, suvenirnica, trafika isl., manje agencije (turizam, najam bicikli, automobila…), mjenjačnice itd..

- kolne površine – prometnice - manipulativne površine – površine koje će koristiti kao suhi vez, parking i servis

brodica

- pješačke površine – šetnica

- Z – zaštitne zelene površine – planirano uz kolne i pješačke površine

- L – luka – površina obale namijenjena privezu brodova (riva, gatovi i mali mulići)

- TS – površina trafostanice

- morske površine 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja

površina

- K1 - poslovna namjena pretežito uslužna 258 m2

- kolne površine - prometnice 1.762 m2

- manipulativne površine 9.615 m2 - pješačke površine - šetnica 1.345 m2

- Z - zaštitne zelene površine 2.325 m2

- L - (privezišta, gatovi i mulići) 3.985 m2

- trafostanica 0 m2

- morske površine 51.520 m2

- UKUPNO ( površina obuhvata) 70.810 m2



- broj parkirališnih mjesta 182 + 11 ili 42 suha veza - broj trafostanica 1 3.4. Prometna i ulična mreža

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ nema nikakvih prometnica. Osnovna namjena planirane cestovne prometnice na području obuhvata ovoga UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ je povezivanje luke nautičkog turizma s ostatkom cestovne mreže naselja Pašman, odnosno s ostatkom prometne mreže otoka (državna cesta, trajektno pristanište i sl.).

Glavna prometnica unutar obuhvata ovog urbanističkog plana ima poprečni profil širine kolnika 6,0 m.

Sve horizontalne krivine prometnice na području obuhvata ovog urbanističkog plana

uređenja riješene su bez prelaznih krivina. Za minimalni radijus horizontalnih krivina odabran je R=15,0m.

Nivelete svih prometnica maksimalno su prilagođene zahtjevima svih planiranih i izgrađenih prostornih sadržaja.

Gornji nosivi sloj svih prometnica mora se izvesti kao kolnička konstrukcija fleksibilnog tipa koja se sastoji od nosivog sloja od mehanički nabijenog sitnozrnatog kamenog materijala, od bitumeniziranog nosivog sloja i od habajućeg sloja od asfaltbetona. Debljina ovih slojeva mora biti takva da kolnička konstrukcija podnese propisano osovinsko opterećenje, što treba odrediti prilikom izrade glavnog projekta prometnica.

Gornji nosivi sloj planiranih pješačkih površina mora se izvesti od nosivog sloja od mehanički nabijenog sitnozrnatog kamenog materijala i od habajućeg sloja od asfaltbetona ili od betonskih ili kamenih ploča po izboru projektanta okoliša. 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

Vodoopskrba

Vodoopskrba sanitarnom i protupožarnom vodom unutar obuhvata ovog

Urbanističkog plana planirana je preko vodovoda i kanalizacije unutar pristupne prometnice, odnosno priobalne šetnice, naselja Pašman na otoku Pašmanu.

Planirani vodovod biti će u točki A i točki B (nalazi se izvan plana) priključen na postojeći vodovod kojim se snabdjeva naselje Pašman locirano južno od šetnice, odnosno od prometnice.

Planirani vodovod dio je podsustava snabdijevanja iz vodospreme Straža, koja je sastavni dio vodoopskrbnog sustava dovodom podmorskim cjevovodom Turanj-Babac i Babac-otok Pašman. Visinski položaj zadovoljava uvjetovani tlak u vodovodnoj mreži prema vrijedećim pravilnicima. U čvorovima su predviđene betonske šahte za smještaj fazonskih komada i zasuna. Cjevovod se polaže na dubinu minimum 0,80 m, računajući od cijevi do nivelete prometnice, a lociran je u južnom dijelu šetnice na udaljenost 0,50



m od južnog ivičnjaka, odnosno u južnom dijelu prometnice na udaljenost 1,00 m od južnog ivičnjaka. Cijevi su okruglog presjeka, koje će zadovoljiti traženi tlak u mreži.

Za vodovodnu mrežu predviđeni su cjevovodi profila DN90-110 mm, s tim da su najmanji ogranci za sanitarnu vodu domaćinastva minimalnog profila∅32-∅50 mm. Svi dijelovi vodovodne mreže moraju biti od kvalitetnog vodovodnog materijala uz propisanu vanjsku i unutrašnju zaštitu prema uvjetima u tlu za radni tlak od 10 bara. Trase cjevovoda su predviđene u koridoru cesta, uglavnom u kolničkom dijelu, a na mjestima gdje postoji, u u pješačkim zonama. Dio nove mreže treba ugradti i u gat luke kako bi se mogli ugraditi ormarići za opskrbu brodica.

Svaki predviđeni sadržaj unutar obuhvata plana mora imati vlastito vodomjerilo i potpuno odvojenu vlastitu vodovodnu instalaciju. Svi elementi i uređaji vodovodne instalacije nakon vodomjerila moraju biti za radni tlak od 8 bara.

Za hidrantsku mrežu postavljaju se nadzemni hidranti, osim iznimno na mjestima gdje

to nije moguće zbog nedostatka prostora i uskih koridora prometnica. Hidranti se raspoređuju na način kako je predviđeno Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Hidraulički proračun, odabir vrste i profila cijevi, kao i konačan raspored hidranata i vodomjerila odredit će se u glavnom projektu, a u skladu s uvjetima koje će odrediti nadležno komunalno poduzeće i MUP.

Odvodnja otpadnih voda

Područje naselja Pašmana, nema izgrađenu kanalizaciju, na koju bi se vezala

planirana kanalizacija, a za dispoziciju otpadnih voda koriste se sabirne jame. Prostornim planom planirana je kanalizacija razdijelnog tipa sa potpuno odvojenim

odvođenjem otpadnih voda od oborinskih. Sve otpadne vode dijelom se usmjeravaju prema istoku otoka pašmana do planirane crpne stanice Istok, a dijelom prema zapadu do planirane crpne stanice Zapad, a dalje sistemom crpnih stanica, gravitacijskih i tlačnih kanala do centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa podmorskim ispustom pročišćene vode u priobalno more Srednjeg kanala.

U prvoj fazi izgradnje (prije dovršenja kanalizacijskog sustava mjesta Pašman) sakupljene otpadne vode mogu se sakupljati pojedinačno na lokaciji gdje bi se ugradio biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Pročišćene vode će se upuštati putem upojnih bunara u podzemlje. Za objekte do 10 ES može se ugraditi tip zatvorene nepropustne sabirne jame s osiguranim pražnjenjem. Izgradnjom sustava odvodnje ovog područja, istiće se priključiti na budući sustav.

Oborinske čiste vode sa šetnice se slijevaju u more, te za iste ne treba ugradnja odvodnih kanala za njihov odvod. Sa južne strane dijela šetnice i prometnice, treba predvidjeti otvoreni rigol za prihvat oborinskih voda sa južne strane šetnice, odnosno prometnice, čije se vode direktno prolazom ispod šetnice i prometnice izlijevaju u more na više mjesta. Ukoliko bi se na kanal priključio odvodni kanal oborinskih voda sa površine gdje je moguća pojava ulja, na isti će se trebati ugraditi separator ulja, neovisno o lokaciji kanala. Odvodnja prometnice prihvaća se ugradnjom specijalnih tipskih ivičnjaka sa otvorima prema prometnici, kojima se ugrađuju odvodi do ispusta u more.

S obzirom na nisku kotu nivele te obale šetnice i velike dužine, predviđena je ugradnja crpnih stanica, što je u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom. Crpne stanice su podzemne, koje će biti locirane u zelenom pojasu sa južne strane šetnice.

Lokacija gravitacijskog kanala u šetnici planirana je u osi planirane šetnice, odnosno prometnice. Dubina polaganja iznosi cca 1,00 m, računajući od tjemena cijevi



do nivelete prometnice. Duž trase planiranih kanala predviđena su revizijska okna radi eventualnog čišćenja i kontrole pojedinih dionica kanala. Na dionicama obalnog pokosa sa betonskim ojačanjem, cijevi se polažu na betonsku podlogu sa pješčanom oblogom oko cijevi, dok će se na ostalim dionicama izvesti betonska obloga cijevi zbog mogućnosti ispiranja sitnijih čestica pri valovanju mora. Predviđene su okrugle cijevi odgovarajućeg presjeka, koje se polažu na posteljicu od pijeska ili betona. Na svim lomovima trase, bilo horizontalnim ili vertikalnim ugrađuju se revizijska okna radi pregleda ili eventualnog čišćenja radi začepljenja pojedinih dionica.

Okna su okruglog presjeka, svijetlog otvora 1000 mm. Pri vrhu okna izrađuje se armirano-betonski prsten iznad kojeg dolazi montažna armirano-betonska ploča sa okruglim otvorom 600 mm. Iznad ovog otvora vrši se montaža lijevano-željeznog poklopca okruglog presjeka 600mm za silaz u okno u kojem trebaju biti ugrađene.

Elektroopskrba i vanjska rasvjeta

Obalna šetnica je promjenljive širine. Omogućava neprekinutu komunikaciju u

dužini cca 400m. Također je planirana i prometnica širine 6m za komunikaciju s marinom.

Prometnicu od marine dijeli šetnica te zeleni pojas drvored. U šetnici i prometnici se polažu cjevovodi tlačne i gravitacijske kanalizacije, te

vodovoda. Trasa EE kabela je planirana u rubu šetnice, dok je EKI planirana s druge strane šetnice također u rubu. Elektroenergetski kabeli 1kV (javna rasvjeta i kabeli za napajanje konzuma uz šetnicu, npr: crpne stanice fekalne kanalizacije i uslužni objekti u funkciji turizma i ugostiteljstva (kiosci, caffe i sl., ali nije definirano).

Potrebni kabelski ormari će se montirati na dijelovima trase, a to će se definirati prethodnom PEES HEP-a i potrebama vezano uz dinamiku gradnje i uvjeta HEP-a. Tipski kabeli HEP-a su XP00-A 4x150 (50) (25) mm2. Kabelima XP00-A 4x150 mm2 se planiraju izvodi IZ TS koji povezuju kabelske ormare duž trase, a os kabelskih ormara do kućnih priključaka se koriste kabeli manjeg presjeka, kao XP00-A 4x50 mm2 ili 4x25 mm2.

Obzirom na dinamiku gradnje potrebno je osigurati napajanje crpnih stanica koje su izvan zone zahvata u obalnom pojasu, te polaganje PEHD cijevi za potrebe telemetrije. Osiguran je koridor za polaganje kabela ostalih korisnika ako se pojave u trasi. U isti rov duž čitave trase, za potrebe izgradnje javne rasvjete šetnice, potrebno je položiti kabel javne rasvjete tipa XP00-A 4x25 mm2.

U rovu, uz kabele se polaže u zemljivačko uže Cu 50mm2, na kojega se spajaju sve matalne mase uz trasu, kabelski ormari, stupovi javne rasvjete, metalni plaštevi kabela i sl.

Širina kabelskog kanala za polaganje planiranih kabela je od 0,4 do 0,55 m. U fazi izrade projektne dokumentacije (glavni projekt) potrebno je kontaktirati HEP -ODS d.o.o. DP "Elektra" Zadar.

a) Javna rasvjeta

Planirana šetnica je dužine cca 400 m i širine 3,5 - 4,0 m. Da se ne bi smanjio slobodni profil šetnice, predviđena je montaža stupova rasvjete u rubni dio šetnice, a na dijelu trase gdje se sa strane šetnice nalazi planirana cesta širine 6m, planirana je montaža stupova cca 60 cm od vanjskog ruba šetnice do zelenog pojasa.



Rasvjetna tijela i oprema:

Šetnica je planirana kategorije S1 što je najviši nivo, a prometnica S2. Identični izvor svjetla je predviđen za šetnicu i za prometnicu, jer odabrani paramerti su dokazani svjetlotehničkim proračunom i to omogućuje planirana oprema. Predviđeni su pocinčani i eventualno bojani rasvjetni stupovi visine do 450 cm, konusni ili slično, sa svjetiljkama za rezidencijalnu rasvjetu.

Razmak stupova je 22 m, ili nešto bliže na mjestima gdje šetnica ili cesta imaju luk. Planirane su svjetiljke s LED modulom snage maksimalno do 56 W, svjetlosnog toka izvora 7037 lm, te temperature boje 3000 (oK), uzvrat boje Ra=≥80. Optika svjetiljke treba biti cestovna, izdužene karakteristike. ULOR svjetiljke 0 do max 2,5%. Ako će intenzitet prometa biti vrlo nizak moguća je i niža kategorizacija prometnice, teće snaga izvora biti do 43 W ili manja. Rasvjetni stup je čelični pocinčan i plastificiran u nijansu sive boje po izboru projektanta ili investitora.

Kabel za ožičenje rasvjetnog stupa je FG70Ry3x2,5 mm2 sa Cu kompresivnim završecima 2x3 kom – ukupno metara 6m/stupu. Stupni razdjelnik rasvjetnog stupa ima 2kom osigurač EZ25/6A ili automatski osigurač C10A, sa stezaljkama za ulaz-izlaz 2(3) Al kabela PP00-A4x25 mm2

Instalirana snaga rasvjete i klasa rasvjete:

Svaka svjetiljka ima jedan LED modul maksimalno 56W. Planirano je postavljanje 37 kom rasvjetnih stupova te je instalirana, a ujedno i vršna snaga: Za maksimalne parametre vršna snaga bi bila: Pvmax = 37 x 56W = 2.072 W = 2,072 kW, a za optimalne parametre:

Pvopt = 37 x 43 W = 1.591 W, = 1,591 kW.

Kada je klasa šetnice je svrstana u kategoriju S1, a prometnica S2 tada je snaga

izvora 56 W. Kada je klasa šetnice je svrstana u kategoriju S2, a prometnica S3 tada je snaga izvora 43 W. Točnu snagu odrediti u glavnom projektu.



Minimalne vrijednost E indicirane za klasu su.

Klasa Hor. rasvjete E u (lx) (minimum održavanja)

E srednja u lx min u lx

S1 15 5 šetnica S2 10 3 prometnica S3 7.5 1.5

S4 5 1

S5 3 0.6

S6 2 0.6

S7 nijeodređeno nijeodređen

Karakteristike i podaci za proračun: šetnica prometnica

klasa šetnice: S1 klasa prometnice: S2 razmak stupova: maksimalno 22 m razmak stupova: maksimalno 22 m širina šetnice: 3,5 m širina prometnice: 6,0 m obloga šetnice: CIE R1 obloga prometnice: CIE R1 q0: 0,08 q0: 0,08 udaljenost svjetiljke od ruba kolnika: 0,0 m udaljenost svjetiljke od ruba kolnika: 2,9 m faktor smanjenja: 0,8 faktor smanjenja: 0,8 montažam stupova: jednostrano montažam stupova: jednostrano temperatura boje svjetla: 3000 (oK) temperatura boje svjetla: 3000 (oK) uzvrat boje: ≥ 80 uzvrat boje: ≥ 80



Napajanje rasvjete:

Napajanje javne rasvjete je planirano iz postojeće mreže JR iz najbliže trafostanice; što će se definirati elektroenergetskom suglasnošću distributera, HEP ODS, DP „ELEKTRA“ Zadar.

Zbog dužine trase javne rasvjete, potrebno je osigurati dozvoljene padove napona, a struja jednopopklnog kratkog spoja mora biti tolika da osigura siguno isključivanje napona u slučaju kvara (uvjet nulovanja).

Uz kabele se polaže uže za uzemljenje Cu 50 mm2. Na njega se spajaju svi rasvjetni stupovi. Međusobna udaljenost stupova je cca 22 m na ravnoj dionici, a 20 m na lučnim djelovima trase. Može se odstupati od gornjih vrijednosti zbog situacije na mjestu montaže.

Prilikom izrade glavnog projekta moguće su manje ili veće korekcije pozicija rasvjetnih stupova.

Temelj stupa:

Za stupove je potreban betonski temelj iz marke betona C25/30, uključivo

šablona i 4 kom pocinčana sidrena vijka O (16) x 600 mm. Dimenzije temelja su: 0,7 x 0,7 x 0,85 m. Temelj oblikom može odstupati od idealnog oblika, ali volumen betona ne smije biti manji.

Vrh temelja izvesti horizontalno da na njega bez dodatnog izravnanja dosjedne temeljna ploča rasvjetnog stupa. U temelju betonirati dvije PEHD cijevi promjera 50 mm. Sidreni vijci se mogu izvesti i ispod nivoa asfalta.

Polaganje kabela:

Energetski kabeli se polažu u zemljanom rovu dubine 80cm. Širina rova ovisi o

broju položenih kabela. Ne očekuje se polaganje više od dva do tri kabela 1 kV. Minimalna širina rova je 40 cm za jedan ili dva kabela, dok je za tri kabela širina rova 55cm.

Očekuje se za potrebe marine polaganje 2 paralelna kabela XP00-A 4x150 mm2, ali to sada nije predmet projekta, mada je osiguran koridor za iste.

Ako je teren kompaktan nije potrebno skošenje strana rova. Ako je teren nekompaktan i sklon urušavanju, tada se izvodi rov sa skošenim stranicama. Nakon iskopa rova na dno se položi geotekstil 500-800g/m2 i ostavi sa svake strane po 60cm. Na njega se naspe sloj od 10 cm pijeska („nule“). Nakon polaganja kabela iznad se položi plastični štitnik s preklopom 10% i naspe sloj pijeska (nule) debljine 20cm. Na sloj pijeska iznad kabela se polaže traka upozorenja „PAŽNJA ENERGETSKI KABEL“. Sa strane se polaže uzemljivačko uže Cu 50 mm2. Iznad se nasiplje probrani materijal iz iskopa. Geotekstilom se prekrije pijesak i slojevi iznad njega da se spriječi curenje pijeska i materijala iz rova. Iznad se polaže strojno stabilizirani drobljeni kamen, te završni slojevi prema građevinskom projektu. Zadnji slojevi nogostupa, odnosno zeleneg pojasa su predmet građevinskog projekta.

Pri polaganju kabela treba poštivati minimalne udaljenosti pri paralelnom vođenju i približavanju te pri križanju elektroenergetskih instalacija s ostalim infrastrukturnim instalacijama. Iz tog se razloga potrebno pridržavati propisa koji vrijede za navedene slučajeve:



Paralelno vođenje, približavanje i križanje EE kabela i EKI:

Paralelno vođenje i približavanje

Najmanje udaljenosti kod međusobnog približavanja podzemnog elektroničkog komunikacijskog kabela s bakrenim vodičima i najbližeg podzemnog elektroenergetskog kabela ovise o nazivnom naponu elektroenergetskog kabela. Ako te udaljenosti u realnim uvjetima nije moguće postići, potrebno je primijeniti odgovarajuće zaštitne mjere.

o – Kabel nazivnog napona do10kV 0,5m o – Kabel nazivnog napona većeg od 10 kV do 35 kV 1,0m o – Kabel nazivnog napona većeg od 35 kV 2,0m

Križanje podzemnih elektroničkih komunikacijskih kabela s elektroenergetskim

kabelima izvodi se u pravilu pod kutom od 90°, ali ni u kojem slučaju kut ne može biti manji od 45°. Iznimno, kut se može smanjiti na 30° uz posebno obrazloženje opravdanosti razloga za navedeno smanjenje.

Okomita udaljenost na mjestu križanja između najbližeg elektroničkog komunikacijskog kabela i najbližeg elektro energetskog kabela iznosi minimalno 0,3 m za elektroenergetske kabele nazivnog napona do 1kV, a 0,5m za elektroenergetske kabele napona većeg od 1 kV do 35 kV. Ako se okomita udaljenost od 0,5 m ne može postići, primjenjuju se odgovarajuće zaštitne mjere iz stavka 4. ovoga članka. Duljina zaštitnih cijevi, odnosno polucijevi ne smije biti manja od 1 m s obje strane mjesta križanja. U slučaju primjene zaštitnih mjera iz stavka 4. ovoga članka, okomita udaljenost između kabela ne smije biti manja od 0,3m.

Paralelno vođenje, približavanje i križanje EE kabela i vodovoda

- Polaganje energetskih kabela ispod ili iznad vodovodnih odnosno kanalizacijskih cijevi, osim križanja nije dopušteno. - Polaganje energetskih kabela ispod ili iznad vodovodnih cijevi, osim križanja nije dopušteno. - Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju energetskih kabela i vodovoda iznosi 50 cm za cjevovode nižeg tlaka i za kućne priključke, odnosno150cm za magistralne vodoopskrbne cjevovode (ova udaljenost se može smanjiti do 30% uz specijalnu mehaničku zaštitu) - Na mjestu križanja, kabel može biti položen iznad ili ispod vodovoda.

Kabel iznad vodovoda

1. Na mjestu križanja, kabel se može križati bez zaštitnih cijevi ako se postigne razmak

između donje točke kabela i tjemena vodovodne cijevi d>30 cm za priključne cjevovode, osnosno d>50 cm za magistralne cjevovode.

2. Na mjestu križanja, kabel se može križati sa cijevima vodovoda uz dodatne zaštitne cijevi za kabel kada je razmak između donje točke kabela i tjemena vodovodne cijevi d ≤ 30 cm za priključne cjevovode, odnosn od ≤ 50 cm za magistralne cjevovode. Dužina zaštitne cijevi je minimalno100 cm sa svake strane cjevovoda.



Kabel ispod vodovoda

1. Na mjestu križanja, kabel se može križati bez zaštitnih cijevi ako se postigne razmak između donje točke cjevovoda i kabela d ≥ 30 cm za priključne cjevovode, osnosno d ≥ 50 cm za magistralne cjevovode.

2. Na mjestu križanja, kabel se može križati sa vodovodnim cijevima kada je razmak između donje točke vodovodne cijevi i tjemena zaštitne cijevi kabela d ≤ 30 cm za priključne cjevovode, odnosno d ≤ 50 cm za magistralne cjevovode. U tim slučajevima kabel se mora polagati u zaštitnim cijevima, minimalno 100 cm sa svake strane cjevovoda.

Paralelno vođenje, približavanje i križanje EE kabela i kanalizacije

- Polaganje energetskih kabela ispod ili iznad kanalizacijaskih cijevi, osim križanja nije

dopušteno - Minimalna horizontalna udaljenost pri paralelnom polaganju energetskih kabela i

kanalizacije iznosi d ≥ 50 cm za manje kanalizacijske cijevi i kućne priključke, odnosno d ≥ 150 cm za kanalizacijske cijevi promjera ≥ 60 cm (ove udaljenosti se mogu smanjiti do 30% uz specijalnu mehaničku zaštitu)

- Na mjestu križanja, kabel može biti položen iznad kanalizacijskih cijevi

Razmak mora biti ≥ 30 cm. Ako se taj razmak ne može postići, primjenjuju se dodatne mjere zaštite:

1. Kada je dubina tjemena kanalizacijske cijevi h ≥ 80 cm, tada se energetski kabel polaže u PEHD, TPE ili pocinčane Če cijevi, Ø 160 mm – 200 mm u sloju od min 5 cm mršavog betona. Pri tome unutrašnji rub cijevi u koju se polaže eklektroenergetski kabel mora biti min. 60 cm od gornjeg završnog sloja terena u koji se polaže. Dužine zaštitnih cijevi trebaju biti min. 150 cm sa svake strane osi kanalizacijske cijevi.

2. Kada je dubina tjemena kanalizacijske cijevi h ≤ 80cm, tada se elektroenergetski kabel polaže u pocinčane cijevi Če ≤ 150 mm u sloju od 5 cm mršavog betona. Dužine zaštitnih cijevi trebaju biti min. 150 cm sa svake strane osi kanalizacijske cijevi.

Ostalo

- Prolaz kabela kroz prometnice dopušta se na više načina: izravnim kopanjem rova - Prijelaz kabela u pravilu se vrši pod kutem od 90º tj.okomito na os prometnice, a samo iznimno dopušteno je odstupanje od 30º - U pravilu se energetski kabeli polažu izvan kolnika, a ne u kolniku. Ukoliko se polažu u kolnik treba povećati dubinu kanala u odnosu na standarde.

Telekomunikacijska mreža

U planiranoj zoni obalnog pojasa nema izgrađene EKI. Planirana je trasa EKI uz

rub šetnice, udaljeno od EE kabela 1 kV (na drugoj strani šetnice). Kabeli višeg naponskog nivoa na trasi nisu prisutni.

Spoj planirane i postojeće trase EKI je planiran u pristupnim prometnicama obalnog pojasa na početku trase i po sredini trase. Planirana je EKI koja treba



korespondirati s ostalim infrastrukturnim instalacijama. Planirana je trasa sa N x PVC cijevi promjera 110 mm i N x PEHD cijevi promjera 50 mm.

Na čvornim mjestima i na mjestima grananja i uvoda za pojedini objekt su predviđeni kabelski zdenci. Na čvornim mjestima u pristupnoj prometnici (gdje se očekuje veći broj cijevi), treba ugraditi veće kabelske zdence kao tip MZ - D3, dok za manji broj cijevi i manji broj grananja je dovoljno postaviti zdence tipa MZ-D1, a za privode objektima MZ-D0. Do objekata planirati minimalno dvije cijevi PEHD promjera 50 mm. Kroz jednu cijev će se izvesti telekomunikacijski priključak objekta, a kroz drugu mogućnost priključka na mjesnu kabelsku instalaciju CATV.

Poklopci zdenaca su za opterećenje 400 kN jer se očekuje promet teških motornih vozila. Na mjestima gdje nije moguć pristup motornih vozila predvidjeti kabelske zdence s poklopcima za opterećenje 150 kN.

Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže:

Za spajanje objekata na postojeću telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvršiti

sljedeće: -osigurati koridore za trasu EKI, -planirani priključak izvesti u najbližem postojećem kabelskom zdencu što bliže komunikacijskom čvorištu, - koridore telekomunikacijske infrastrukture planirati unutar koridora kolnih i kolno - pješačkih prometnica, -voditi računa o postojećim trasama, -pri planiranju odabrati trasu udaljeno u odnosu na elektroenergetske kabele, -izvesti prijelaze ispod prometnice u betonskom bloku ako takvih mjesta ima (ii prijelazi nisu ucrtani, ali ih izvesti prema potrebi; mjesto prijelaza definirati u glavnom projektu),

Izmjene trase i priključaka se ne smatraju izmjenom projektne dokumentacije,

već prilagodba postojećem i planiranom stanju.

Paralelno vođenje i približavanje EKI i EE kabela - Najmanje udaljenosti kod međusobnog približavanja podzemnog elektroničkog komunikacijskog kabela s bakrenim vodičima i najbližeg podzemnog elektroenergetskog kabela ovise o nazivnom naponu elektroenergetskog kabela. A kote udaljenosti u realnim uvjetima nije moguće postići, potrebno je primijeniti odgovarajuće zaštitne mjere.

o – Kabel nazivnog napona do 10 kV 0,5m o – Kabel nazivnog napona većeg od 10 kV do 35 kV 1,0m o – Kabel nazivnog napona većeg od 35 kV 2,0m



Križanje EKI i EE kabela

- Križanje podzemnih elektroničkih komunikacijskih kabela s elektroenergetskim kabelima izvodi se u pravilu pod kutom od 90°, ali ni u kojem slučaju kut ne može biti manji od 45°. Iznimno, kut se može smanjiti na 30° uz posebno obrazloženje opravdanosti razloga za navedeno smanjenje. - Okomita udaljenost na mjestu križanja između najbližeg elektroničkog komunikacijskog kabela i najbližeg elektroenergetskog kabela iznosi minimalno 0,3 m za elektroenergetske kabele nazivnog napona do 1 kV, a 0,5 m za elektroenergetske kabele napona većeg od 1 kV do 35 kV. Ako se okomita udaljenost od 0,5 m ne može postići, primjenjuju se odgovarajuće zaštitne mjere. Duljina zaštitnih cijevi, odnosno polucijevi ne smije biti manja od 1 m s obje strane mjesta križanja. U slučaju primjene zaštitnih mjera, okomita udaljenost između kabela ne smije biti manja od 0,3 m.

Najmanje udaljenosti između postojećeg podzemnog EKI i stupa novoplaniranog EE voda

-Najmanje udaljenosti između postojećeg podzemnog elektroničkog komunikacijskog kabela istupa novoplaniranog elektroenergetskog voda ovise o nazivnom naponu voda. A kote udaljenosti u realnim uvjetima nije moguće postići, komunikacijski kabel potrebno je, na dionici na kojoj nije moguće udovoljiti uvjetima, dodatno zaštititi primjenjujući odgovarajuće zaštitne mjere.

Paralelno vođenje i približavanje EKI i EE vodovoda

- Najmanja udaljenost (razmak između najbližih vanjskih rubova instalacija) pri paralelnom vođenju ili približavanju postojećeg podzemnog elektroničkog komunikacijskog kabela i vodovoda iznosi 0,5 m, odnosno 1,0 m za magistralni vodoopskrbni cjevovod. Ukoliko navedene minimalne udaljenosti nije moguće postići, iste se smiju smanjiti na najmanje 0,3 m ako se obje instalacije zaštite odgovarajućom mehaničkom zaštitom.

Nazivni napon EE voda Udaljenost Vod nazivnog napona do 1 kV 1,0 m Vod nazivnog napona do 35 kV 5,0 m Vod nazivnog napona 110 kV 10,0 m Vod nazivnog napona 220 kV 15,0 m Vod nazivnog napona 400 kV 25,0 m

Križanje EKI i vodovoda

- Mjesto križanja ovisi o visinskom položaju elektroničkog komunikacijskog kabela te se u pravilu izvodi na način da vodovodna cijev prolazi ispod elektroničkog komunikacijskog kabela, pri čemu okomita udaljenost između kabela i glavnog cjevovoda iznosi najmanje 0,5 m, a kod križanja kabela s kućnim priključcima na jmanji razmak je 0,3 m.



Paralelno vođenje i približavanje EKI i kanalizacije

-Najmanja udaljenost pri paralelnom vođenju ili približavanju postojećeg podzemnog elektroničkog komunikacijskog kabela i kanalizacije (manje kanalizacijske cijevi promjera do 0,6 m i kućni priključci) iznosi 0,5 m, odnosno 1,5 m za magistralne kanalizacijske cjevovode profila jednakog ili većeg od 0,6m.

Križanje EKI i kanalizacije

-Na mjestu križanja kanalizacijska cijev se polaže ispod kabela, pri čemu se kabel mehanički zaštićuje. Duljina zaštitne cijevi je najmanje 1,5 m sa svake strane mjesta križanja, a udaljenost od tjemena kanalizacijskog profila je najmanje 0,3m.

Rov za trasu EKI

Dubina rova u kojeg se polažu cijevi iznosi 0.8 m u nogostupu i zemljanom

terenu, a ispod kolnika 1.2 m od konačnog nivoa asfalta. Cijevi koje se polažu u rov, postavljaju se na sloj pijeska 10 cm, a nakon postavljanja cijevi zasiplju se pijeskom min 10 cm iznad cijevi. Zatrpavanje se dalje nastavlja materijalom iz iskopa, te drobljenim kamenom 0-31 (63) uz nabivanje u slojevima do završnih slojeva definiranim građevinskim projektom. Iznad cijevi po sredini rova se postavljaju plastične trake upozorenja, s natpisom „Telekomunikacijski kabel“. Širina koridora za polaganje EKI iznosi oko 0,4 m.

Pri prijelazu prometnice treba izraditi betonski blok u širnini prometnice i u njega ubetonirati cijevi EKI.

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje Sve građevine moraju se planirati, urediti i izvesti u skladu sa odredbama plana, na način da kvalitetom izvedbe zadovoljavaju zakonom određene kriterije u graditeljskom smislu, potom u sigurnosnom smislu sa dobrom protupožarnom zaštitom, također i dobrom zaštitom okoliša. Isto vrijedi i za realizaciju ostalih urbanih elemenata, u prvom redu infrastrukture, prometnih i parkirališnih površina, zelenih i drugih planiranih površina, koji se i nakon izvedbe moraju kvalitetno održavati. Građevine se mogu smještati samo u okviru planirane zone izgradnje, te maksimalne bruto površine izgrađenosti kako je definirano u Odredbama za provođenje ovog plana. Maksimalna površina izgrađenosti građevinske čestice je također definirana u Odredbama ovog plana, a predstavlja odnos izgrađene površine građevina ili više njih na čestici (zemljište pod građevinom) i ukupne površine čestice. Zemljištem pod građevinom (zgradom) se smatra površina najvećeg poda (etaže) građevine uključivo površine lođe, balkona i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se obračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde. Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova



zgrade. Dijelom građevine (zgrade) se ne smatraju kolne i pješačke komunikacije i manipulativne površine, moguće podzemne građevine ispod razine uređenog okolnog terena (cisterne, spremnici i sl.), kao druge manje strukture kojim se uređuje okoliš. Sve planirane građevine mogu se graditi u čvrstoj ili montažnoj gradnji i moraju biti dobrih hidroizolacijskih i termoizolacijskih svojstava. Kvaliteta gradnje mora biti dokazana svim potrebnim dokumentima i atestima koje propisuje zakon. Materijal od kojeg se građevina gradi mora se upotrijebiti na pravilan način u skladu sa visokim standardima struke. Izbor materijala, način gradnje i zaštita građevine mora biti u skladu sa njenom funkcijom. Arhitektonski izraz građevina mora imati izvorište u tradicionalnoj arhitekturi. To znači da se pojedini arhitektonski detalji (strehe, nagib krova, detalji pročelja i sl.) na građevinama oblikuju na način kako se to radilo na autohtonim građevinama ovog kraja, odnosno da takvi detalji budu inspiracija prilikom kreiranja nove arhitekture. To ne znači doslovno kopiranje tradicionalnih građevinskih i arhitektonskih elemenata, već njihova primjena u sklopu suvremenog izraza građevine u cjelini. U tom smislu i krovišta mogu biti kosa i ravna, otvori na građevini (prozori i vrata) širih dimenzija od tradicionalnih (staklene stijene), kameni zidovi građevine reducirani ili se kamen može koristiti samo za pojedine detalje i sl.. Boje pročelja se preporučaju svijetle i pastelnog kolorita, a zavisno od načina gradnje preporučaju se naglasiti određeni arhitektonski detalji (npr. ulazni dio, otvori, istake i sl.), a sve sa ciljem stvaranja umjerene arhitektonske živahnosti pojedinih građevina i zone u cjelini. Površine unutar građevinskih čestica se mogu obraditi prema namjeni, a preporuča se obrada asfaltom i perforiranim betonskim opločnicima parkirališnih i kolnih površina, odnosno kamenom i betonskim opločnicima pješačkih površina. Javne pješačke površine se trebaju urediti sa kvalitetnim materijalom poput kamena ili dobro izabranih i dizajniranih betonskih opločnika, a kolne površine mogu biti asfaltirane. Unutar građevinskih čestica ukoliko je preko njih omogućen kolni promet (moguće i protupožarni promet) gdje vozila pristupaju parkirališnim površinama moraju biti izvedene na način da mogu zadovoljiti adekvatno osovinsko opterećenje vozila. Sve pješačke površine moraju biti opremljene betonskim rubnjacima. Svi materijali moraju biti kvalitetni, otporni na atmosferske utjecaje (vlaga, velike razlike u temperaturama i sl.) i pravilno ugrađeni, sa visokom estetskom razinom uređenja. Kolne površine također moraju biti opremljene rubnjacima, ali većih dimenzija nego što su oni na pješačkim površinama. Kolne površine će se asfaltirati i moraju biti opremljene potrebnom prometnom signalizacijom. Parkirališne površine se mogu izvesti i sa perforiranim betonskim opločnicima. Pješačke i kolne površine će se projektirati i izvesti tako da imaju potrebne poprečne nagibe radi odvodnje. Na pješačkim i kolnim površinama ne smije biti nikakvih denivelacija (nepotrebnih stuba i sl.). Ukoliko denivelacije nije moguće izbjeći uz iste treba predvidjeti rampe max. nagiba 8,3° radi lakše komunikacije invalidnih osoba, roditelja sa kolicima i sl.. Isto treba



predvidjeti na ulazima u građevine sa poslovnim prostorom. Također gdje je potrebno običan rubnjak treba zamijeniti kosim. U sklopu zelenih površina građevinskih čestica, a uz regulacijski pravac istih potrebno je predvidjeti mjesta za kontejnere otpada. Ova mjesta moraju biti lako dostupna vozilima za odvoz otpada, i izgrađena na način i sa materijalima koji omogućuju njihovo lako čišćenje i održavanje. Zelenilo oko njih mora ih maksimalno zaklanjati. Planirane zelene površine osim estetske imaju i zaštitnu ulogu i u tom smislu se preporuča saditi grmolike biljke i stabla bogate krošnje kako bi se spriječio utjecaj ispušnih plinova, buke, vjetra, sunca i sl. Cjelokupni biljni materijal mora imati autohtoni karakter i biti otporan na utjecaj atmosferilija, odnosno mediteranske klimatske uvijete. Zelenilo mora biti na visokoj estetskoj razini. Osim stabala koja će biti svojevrsni prostorni reper, preporuča se saditi i grmoliko raslinje, a također i cvjetnice sezonskog i trajnog karaktera. Sve zelene površine moraju biti zatravljene i održavane, što znači da će se postojeći teren pripremiti tako da se uredi nosivi sloj zemlje na koji će se nanijeti sloj humusa. Posađeni biljni materijal mora biti kvalitetan i mora zadovoljiti osnovne uvijete iz ovog plana, a to su zaštita i estetsko obogaćenje prostora.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4m ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0m ispod pokrova krovišta koje mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenje požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a planom je predviđena i vanjska hidrantska mreža.

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

Prirodne ambijentalne vrijednosti šireg prostora se izgradnjom ovog prostora ne smiju umanjiti, pa se prilikom planiranja, projektiranja, izgradnje i korištenja građevina i vanjskih površina mora voditi računa o zaštiti okoliša, njegovoj minimalnoj devastaciji, te mjerama njegova unapređenja. Planiranim zelenim površinama unutar obuhvata plana se nastoje održati prirodne ambijentalne vrijednosti okoliša, odnosno obogatiti ih novim raslinjem. Prilikom projektiranja i izvedbe građevina treba voditi računa o njihovoj dispoziciji kako bi se maksimalno iskoristile vizurne mogućnosti lokacije (predivan pogled na more). Projektiranjem i izgradnjom građevina također se moraju poštovati naslijeđene urbane i ambijentalne vrijednosti prostora koji se nalazi u neposrednoj blizini obuhvata plana. U tom smislu se moraju primijeniti postavke i smjernice definirane ovim planom.



3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Planiranim sadržajima i uvjetima njihove izgradnje nastojalo se maksimalno zaštititi okoliš od nepovoljnih okolnosti koje izgradnja planiranih sadržaja može uzrokovati. Pažljivim odabirom materijala za izgradnju svih građevina, njihova upotreba na propisani način, izgradnja i uređenje javnih površina, potom dobar odabir biljnih vrsta i njihovo održavanje, izgradnja prometnog i infrastrukturnog sustava te ostali planirani urbani elementi su preduvjet da se planirani prostor izgradi sa minimalnim štetnim utjecajem na okoliš. Izgradnjom planiranih sadržaja i uređenjem površina na planom obuhvaćenom prostoru će se isti revitalizirati i urbano unaprijediti. Prilikom planiranja, projektiranja i izgradnje građevina moraju se upotrijebiti kvalitetne mjere zaštite okoliša, a u skladu sa zakonskim odredbama, prostorno-planskim dokumentima višeg reda i smjernicama i odredbama ovog plana. Prije realizacije planom definiranih sadržaja mora se zatražiti od nadležnog tijela provedba postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, te ako je potrebno izraditi Studiju utjecaja na okoliš za sve sadržaje koji su definirani i nalaze se unutar obuhvata ovog plana i bitno utječu na funkcioniranje prostora, njegovu organizaciju i promjenu postojećeg stanja. To se najviše odnosi na sadržaje luke, ali po potrebi i na druge planirane sadržaje.

Sve fekalne (sanitarne) otpadne vode treba odvesti zasebnom fekalnom kanalizacijskom mrežom prema istoku otoka Pašmana do planirane crpne stanice Istok, a dalje sistemom crpnih stanica, gravitacijskih i tlačnih kanala do centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa podmorskim ispustom pročišćene vode u priobalno mora Srednjeg kanala.

Prije dovršenja kanalizacijskog sustava mjesta Pašman sakupljene otpadne vode

mogu se sakupljati pojedinačno na lokaciji gdje bi se ugradio biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Pročišćene vode će se upuštati putem upojnih bunara u podzemlje. Za objekte do 10 ES može se ugraditi tip zatvorene nepropustne sabirne jame s osiguranim pražnjenjem. Izgradnjom sustava odvodnje ovog područja, istiće se priključiti na budući sustav.

Oborinske čiste vode sa šetnice se slijevaju u more, te za iste ne treba ugradnja

odvodnih kanala za njihov odvod. Ukoliko bi se na kanal priključio odvodni kanal oborinskih voda sa površine gdje je moguća pojava ulja, na isti će se trebati ugraditi separator ulja, neovisno o lokaciji kanala.

Dopuštene količine štetnih i opasnih tvari i drugih zagađenja, koja se mogu unositi u

kanalizacijsku mrežu moraju biti unutar granica koje su određene Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.



II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena Članak 1. Namjene pojedinih površina određene su u grafičkom prikazu br. 1 - “Korištenje i namjena površina”, a moguća vrsta sadržaja u tekstualnom dijelu plana u poglavlju 3. Plan prostornog uređenja – 3.2. Osnovna namjena prostora:

- K1 - poslovna namjena pretežito uslužna

- kolne površine - manipulativne površine

- pješačke površine

- Z – zaštitne zelene površine

- L – luka (riva, gatovi i mali mulići)

- TS – trafostanica

- morske površine

2. Uvjeti i način gradnje građevina

Članak 2. Građevine se mogu graditi samo u zonama predviđenim za njihovu izgradnju, te u obimu definiranom Odredbama ovog plana. Članak 3. Javni i poslovni prostori se mogu ostvariti u poslovnim građevinama u zonama predviđenim za njihovu izgradnju. Površine oko ovih građevina će imati javnu namjenu pa ih treba usklađeno projektirati i izvoditi sa širom situacijom. Za građevine u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja ili lokacijske dozvole nije potrebno utvrđivati regulacijski i građevinski pravac. Članak 4.

Prostor oko građevina se mora urediti na način i u namjeni kako je definirano smjernicama i Odredbama plana, te sukladno široj situaciji. Pristup do građevina bez obzira na namjenu mora biti planiran, projektiran, izveden i korišten na način da omogući pristup vatrogasnih vozila.



Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost) Članak 5. Za planirane građevine nije potrebno definirati pripadajuće im građevinske čestice, a za sve ni koeficijente izgrađenosti i iskoristivosti.

Veličina građevine (visina i broj etaža)

Članak 6.

Maksimalna dozvoljena katnost građevina je P+0

Najviša visina građevina može biti 4,0m. Namjena građevina

Članak 7.

U okviru planirane zone izgradnje građevina mogu se graditi građevine sa sadržajima trgovine, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti, agencija i sličnih poslovnih sadržaja.

U građevinama u okviru luke kao i njihovoj neposrednoj blizini mogu se realizirati sadržaji kako je to propisano općim uvjetima i za sve ostale poslovne građevine, a primjerice: tabaco shop, drogerija, cvjećarnica, trgovina pekarskih proizvoda, turistička agencija, zlatarnica, , prodavaonica ribarske i nautičke opreme, prodavaonica artikala za plažu, optičar, fotograf, galerija slika, vinoteka, parfumerija, urara, prostorije recepcije luke nautičkog turizma i informativni pult, sanitarije za korisnike luke i sl..

Smještaj građevina na građevinskoj čestici

Članak 8.

Građevine se mogu smještati isključivo u planiranim zonama njihove izgradnje. Zone izgradnje građevina su definirane u grafičkom dijelu plana i mogu se koristiti maksimalno. Članak 9. Položaj i način izgradnje građevina mora zadovoljiti sigurnosne uvjete njihove izgradnje i korištenja, odnosno korištenja i zaštite prostora u cjelini (protupožarni, sanitarni i sl. uvjeti). Građevine se ne mogu početi koristiti ako nisu ispunjeni i ostali uvjeti za njihovo kvalitetno korištenje i to u pogledu uređenja šireg okoliša, priključka na infrastrukturne mreže, osiguranje dovoljnog broja parkirališnih mjesta i sl..

Oblikovanje građevina Članak 10. Sve planirane građevine mogu se graditi u čvrstoj ili montažnoj gradnji. Montažne građevine svojom kvalitetom moraju odgovarati onima građenim sa čvrstom građom.



Krov građevina može biti kosi, u pravilu na dvije, tri ili četiri vode ili ravni krov. Planom je dozvoljena kombinacija kosog krova i krovnih terasa. Kosi krov može imati nagib do 230, s pokrovom od valovitog ili utorenog crijepa ili kupe kanalice.

Krovište ne smije imati strehu. Vijenac krova može biti max. 20 - 25 cm istaknut od ruba fasade građevine, a na

zabatu 10 cm. Fasadne površine trebaju se izvoditi u kamenu ili žbukati. Dozvoljena je kombinacija kamena i žbuke. Kod fugiranja fasade u kamenu ne smiju se isticati fuge, već ih je potrebno svijetlo tonirati. Nije dozvoljena izrada fasade u imitaciji kamena ili obljepljivanje fasade pločama od škriljavaca. Žbukane fasade se moraju odmah bojati nakon žbukanja i to isključivo u svjetlijim tonovima. Arhitektonski izraz građevine mora biti usklađen sa tradicionalnom arhitekturom kraja, a može se ostvariti upotrebom građevinskih i arhitektonskih elemenata (oblika) i detalja koje nalazimo u tradicionalnoj arhitekturi. Također se preporuča bar u manjoj mjeri upotreba kamena kao tradicionalnog građevinskog materijala. Boje pročelja se preporučaju svijetle i pastelnog kolorita i njima se mogu naglasiti određeni arhitektonski detalji (npr. ulazni dio, otvori, istake i sl.) ili bijela.. Otvori na pročeljima građevina mogu biti standardnih dimenzija (preporuča se većih vertikala od horizontala), izrađenih od dobrih materijala otpornih na atmosferilije, koji se u pravilu štite sa griljama. Otvori na ostalim građevinama mogu biti i većih dimenzija, kvalitetno izrađeni i zaštićeni. Na sve otvore moraju biti ugrađeni pragovi i klupčice, a kod građevina sa poslovnom namjenom moraju biti kameni ili od sličnog kvalitetnog materijala. Uređenje građevinskih čestica Članak 11. Za sve građevine neće se formirati građevinske čestice, a njihovi okoliši će se urediti i izvesti u skladu sa uređenjem cijelog prostora koji je obuhvačen ovim planom. Ove površine moraju biti izvedene od kvalitetnih materijala (kamene ploče ili betonski opločnici otporni i postojani na atmosferske utjecaje, asfalt na kolnim površinama) i pravilno i kvalitetno izvedene sa dobrim nagibima površina radi odvodnje, te karakteristikama da se mogu po njima kretati servisna vozila (protupožarna, dostavna…). Članak 12.

Površina dvorišta, terasa i staza se trebaju popločati kamenim ili betonskim pločama i opločnicima, a prostor namijenjen za parkiranje vozila sa perforiranim betonskim opločnicima ili asfaltom.

Na otvorenim dijelovima parcele dozvoljena je postava nadstrešnica na kojima je moguća postava platnenih tendi.



4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,

telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 13.

Ovim Planom propisuju se uvjeti za utvrđivanje koridora, trasa i površina prometnih i

drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina, te određuje njihov položaj u prostoru u grafičkim prilozima Plana.

Članak 14.

Pojedini dijelovi sustava infrastrukture mogu se izvoditi po fazama realizacije, s time da sve faze moraju u okviru jedinstvenog projekta činiti funkcionalnu cjelinu.

Prilikom gradnje pojedinih infrastrukturnih sustava i građevina potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvršiti i gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija. 4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 15. Cestovnu mrežu, preko koje se omogućava kolni pristup do svih sadržaja luke

nautičkog turizma čini uglavnom okomito položena trasa ceste u smjeru S-J. Spomenuta trasa ceste je jedina prometnica za vozila u području obuhvata ovog

UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“ Cestovna mreža mora se izvesti prema grafičkom prilogu Plana (list 2.a. Prometna i

ulična infrastrukturna mreža). Odstupanja od planiranih koridora pojedinih cestovnih pravaca moguća su radi bolje prilagodbe lokacijskim uvjetima.

Članak 16. Za trasu ceste unutar obuhvata ovog UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“

predviđen je poprečni profil ukupne širine 9,50 m koji se sastoji od kolnika širine 6,00 m (dva prometna traka širine 3,00 m) i šetnice širine 3,50 m koja se nalazi na istočnoj strani od prometnice.

Članak 17. Prilikom projektiranja planirane cestovne mreže, kao i prilaza do pojedinih

građevinskih parcela moraju se primijeniti minimalni radijusi potrebni za prometovanje vozila.

Nivelete cestovne mreže moraju se prilagoditi potrebama budućih građevina i postojećem terenu. Sav iskopani materijal treba koristiti za nasipanje i poravnanje postojećeg terena.

Sve prometne površine moraju se izvesti s odgovarajućim uzdužnim i poprečnim padovima kako bi se oborinske vode što prije odvele s istih.



Članak 18. Kolnička konstrukcija svih cestovne mreže mora se dimenzionirati obzirom na

veličinu prometnog opterećenja, nosivost temeljnog tla, klimatske i druge uvjete. Gornji nosivi sloj kolnika mora se izvesti kao kolnička konstrukcija fleksibilnog tipa

koja se sastoji od sloja mehanički nabijenog sitnozrnatog kamenog materijala, od bitumeniziranog nosivog sloja i od habajućeg sloja od asfaltbetona. Debljina ovih slojeva mora biti takva da kolnička konstrukcija podnese propisano osovinsko opterećenje, što treba odrediti prilikom izrade glavnih projekata za pojedine prometne površine.

Nogostupe treba izvesti od mehanički zbijenog nosivog sloja od kamenog materijala i od završnog habajućeg sloja od asfaltbetona ili od neobrađenog betona.

Osiguranje ruba kolnika treba izvesti tipskim rubnjacima. Svi potrebni radovi na izradi kolničke konstrukcije kao i kvaliteta primijenjenih

materijala moraju biti u skladu s HR normama i standardima. Cestovna mreža mora se opremiti prometnom signalizacijom prema postojećem

Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.

4.1.1. Javna parkirališta

Članak 19. Na području obuhvata ovog UPU-a „Dijela obalnog pojasa naselja Pašman“

planirane javne parkirališne površine su u sklopu luke nautičkog turizma. Sjeverno od lukobranskog objekta predviđena je izvedba nasutog platoa gabarita 170,0 x 50 ,0. Na nasutom platou predviđeno je uređenje višenamjenske površine na kojoj će se odvijati različite aktivnosti u funkciji marine kao što su podizanje i spuštanje plovila u more, suhi vez plovila te parkiranje vozila. U ljetnim mjesecima, kada postoji veća potreba za parkirališnim mjestima za posjetitelje luke, predviđeno je korištenje ove površine kao parkirališta.

Ukupno moguć je smještaj maksimalno 124+7 parkirališnih mjesta ili 34 suha veza. Na sličan naćin predviđeno je uređenje i drugog, manjeg platoa koji nastaje

formiranjem nove obale, odnosno nasipanjem cca 20 m na jugoistočnom dijelu marine. Ukupno moguć je smještaj maksimalno 58+4 parkirališnih mjesta ili 8 suhih vezova. Članak 20. Ovo prometno rješenje može se izmijeniti bez potrebe izmjene ovog Plana, ali uz

uvjet prethodne izrade odgovarajuće projektne dokumentacije u kojoj će se obraditi rješenje cestovne mreže i za šire okolno područje naselja Pašman. 4.1.2. Pješačke površine Članak 21. Sve planirane pješačke površine se moraju planirati, projektirati, izvesti i koristiti kao javne površine, skladno u svim svojim dijelovima, te moraju biti površinski obrađeni sa čvrstim materijalima poput kvalitetnih kamenih ploča ili betonskih opločnika. Izvedba navedenih površina mora također biti kvalitetna, sa dobrim nagibima slivnih površina i



dobro pripremljenom podlogom koja može gdje je potrebno podnijeti promet servisnih vozila poput vatrogasnih, servisnih, ambulantnih i sl. Izbor materijala za popločenje svih pješačkih površina se mora vršiti pažljivo kako bi se osim kvalitete izabrani materijal i svojom estetikom prilagodio autohtonim prirodnim i građevinskim materijalima lokacije i šireg urbanog prostora. Članak 22.

Na pješačkim površinama se treba ugraditi urbana oprema poput klupa, koševa za smeće, informativnih panoa i sl.

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 23. U predviđene PVC cijevi ili PEHD cijevi distribucijske telekomunikacijske kanalizacije,

ne uvlače se kabeli sa bakrenim vodičima ili svjetlovodi, nego se prethodno uvlače cijevi manjeg promjera (PE cijevi od polietilena visoke gustoće, malog promjera : 20, 25, 32, 40 ili 50 milimetara). Tako se postiže racionalno iskorištenje DTK kanalizacije, s jedne strane, te se štiti kabel ili svjetlovod, s druge strane. Nadalje, PE cijevi malog promjera, omogućavaju opet višestruko iskorištavanje, uvlačenjem u njih mikrocijevi, koje imaju izrazito mali vanjski promjer: 3, 5, 7, 10 ili 16 milimetara.

Kod iskopa jame za kabelski zdenac, treba predvidjeti dimenzije koje su u tlocrtu

veće za 20cm od vanjskih gabarita zdenca. Članak 24. U zdencima kabelske kanalizacije, PE cijevi treba prekidati, kako se ne bi zapriječio

ulazak u zdenac, te kako bi se omogučilo pravilno vođenje kabela kroz zdenac. Na mjestu križanja energetskih kabela do 1 kV, i DTK instalacije bez dodatne zaštite

(cijevi), potrebni vertikalni razmak iznosi 0,5 m , dok uz dodatnu zaštitu DTK- kabela cijevima, potrebni vertikalni razmak iznosi 0,3 m.

Pri polaganju DTK instalacije, postavlja se zaštitna traka, od plastičnog materijala, s

natpisom: POZOR-TELEKOMUNIKACIJSKI KABEL, i to 30-40 cm iznad kabela, uzduž njegove osi.

Pri uvlačenju kabela u kabelsku kanalizaciju, ne smije se u potpunosti iskoristiti

kapaci

Documents

ČKI PLAN UREĐENJA „DIJELA OBALNOG POJASA ...opcinapasman.hr/wp-content/uploads/2015/12/UPU-PA--MAN...URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „DIJELA OBALNOG POJASA NASELJA PAŠMAN“ PRIJEDLOG