Embed Size (px)
DESCRIPTION
Priprema
Citation preview
Pripremni radovi na gradilištu-šta
o Pripremni radovio Pripremni radovi imaju za cilj osigurati nesmetano
odvijanje glavnih radova. o Ne napla uju se izravno naru itelju, ve preko
režijskog faktora.o Kod ve eg obima pripremnih radova (npr. montaža
kabel-krana kod izgradnje brana) može biti ugovoreno druga ije).
o Obujam pripremnih radova po vrstama zavisi o lokalnim uvjetima, te o vrsti i obujmu glavnih radova.
o Lokalni uvjeti
n Klimatsko-meteorološki
n Uvjeti transporta
n Snabdjevanje materijalom i energijom
n Udaljenost od naseljenih mjesta
o Privremene prometnice
o Privremene prometnice su gradilišni putevi koji povezuju glavne sadržaje na gradilištu – skladišta s mjestom potrošnje, drobilane i separacije, asfaltne baze, betonare, servisne radionice, vozni park, mjesta iskopa, odlagališta i vanjske prometnice.
Projektni parametri prometnicao Zavisit e od lokalnih prilika i od uvjeta
eksploatacije – max gabarita vozila, osovinskog pritiska i intenziteta prometa.
o Širina prometne trake zavisi o max širini vozila.
o Širina dvije prometne trake i širina na mjestima obilaznica – 5-6 m
Širina vozila Širina trake
do 2,4 m 3,00 m
do 2,65 m 3,50 m
preko 2,65 m 4,00 m
Mimoilaznice (1 traka) Usponi Brzine vozilaMin r krivina
na 300-500 m max 15% (bolje 8-10 %) 15 - 20 km/h12 - 15 m
30 m (voz. s prik.)
o Mimoilaznice na prometnici s jednim prometnim trakom – na 300 – 500 m
o Okretišta
o Ako e se prometnica koristiti i za korištenje glavnog objekta, tada treba koristiti istu trasu.
o Bar dio prometnice trebo bi biti u dosegu toranjske dizalice.
o Priklju cio Ako je mogu e, priklju ivati gradilišnu
prometnicu na sporednu javnu, a ne na glavnu.
Trasiranje prometnica
o Tri su osnovna rješenja trase:
o 1) obilazni kružni tok s odvojenim ili jedinstvenim ulazom-izlazom, promet je jednosmjeran
o 2) prolazne prometnice – kad postoje javne prometnice s dvije nasuprotne strane gradilišta, promet dvosmjerni
o Postoje dva ulaza-izlaza na gradilište
o
o 3) Slijepe s okretištem - jedan priklju ak na glavnu cestu, promet dvosmjerni
o Zemljane, izravnate i zbijene prometnice
o Uvaljani tucanik ili šljunak
o Od prefabriciranih elemenata
o Stabilizirani
o Betonski
o Asfaltni
Snabdjevanje energijomo Potrošnju na gradilištu karakterizira neujedna enost.o Elektri na energijao Elektri na energija osigurava se priklju kom na mrežu
ili se proizvodi pomo u generatora.o Kad se vrši napajanje iz mreže, uz priklju ak se
postavlja i trafostanica. o (sklopka)
kojim se omogu uje odvajanje gradilišne veze u slu aju kvarova ili potreba instaliranja.
o Trafostanice bi trebale biti što bliže težištu potrošnje kako bi gubici prijenosa energije bili što manji.
o Treba od elektrodistribucije osigurati suglasnost za postavljanje trafostanice i izradu priklju ka.
o Za poduze e elektrodistribucije treba pripremiti podatke o instaliranoj snazi, o režimu pogona i o neravnomjernosti pogona tj. o odnosu instalirane snage, prosje ne potrošnje, te maksimalne i minimalne potrošnje.
o Instalirana i efektivna snaga se razlikuju. Efektivna snaga redovito je manja od instalirane.
o Za elektromotore i druge motore treba uzeti u obzir kod prora una efektivne snage faktor istovremenosti, tj. da kod ve eg broja strojeva ne e svi u isto vrijeme biti maksimalno optere eni.
o Efektivna tj. ra unska snaga na nekom gradilištu bit e jednaka:
o Ne = Ni x ko Ni = instalirana snaga po potroša imao k = faktor koji zavisi o potroša u
o Orjentacione vrijednosti k po potroša ima:
S tro j k
M je ša lic e z a b e to n 0 ,6 -0 ,7
D ro b il ic e , k o m p re so r i, v ib ro -s ita 0 ,5 6 -0 ,7 5
B a g e r i 0 ,6 0 -0 ,8 5
K ra n o v i, d iz a l ic e 0 ,4 0 -0 ,5 0
O sv je t l je n je 1
T ra n sp o rtn e tra k e 0 ,6
o Na gradilištu s ekoristi elektri na energija:
o - napona 380 V (trofazna) za strojeve
o - napona 220 V (jednofazna) za rasvjetu
o 12 i 24 V za komunikacije
o Prijenos:
o -podzemnom mrežom
o - nadzemnom mrežom – oprez zbog kranova, dizalica i ruku strojeva
o Bezopasan napon za ovjeka je 65 V.
o Transformiranjem za pervibratore, bušilice i druge elektri ne alate smanjuje se napon na 42 V.
o Struja iz generatora je ak duplo skuplja nego iz mreže. Mogu se koristiti manji pokretni generatori snage do cca 50 kW i ve i stabilni do 500 kW.
Komprimirani zrako Prvenstveno se koristi za strojeve i strojne alate za
rad u stijeni.o Pri radovima u tunelima oboga uje zrak kisikom.
o Gubici u mreži razvoda su zna ajni, pa kompresorske stanice trebaju biti što bliže težištu potrošnje ako je to mogu e.
o Kod ve eg broja potroša a pitanje je da li i i s jednom ve om ili više manjih kompresorskih stanica. Ve e kompresorske stanice imaju tehni ki bolju izvedbu i manju potrošnju energije. Bez obzira na to bolje je odabrati nekoliko manjih stanica iz više razloga:
o Lakše se osigurava potrebna rezervao Radovi se postupno otvaraju-ušteda u proizvodnji komprimiranog
zrakao Poslije radova na iskopu koji troše najviše zraka, dolaze radovi koji
troše manje zraka (injektiranje, torkretiranje)
o Potrošnja komprimiranog zraka po nekim potroša ima
Stroj / lat Potrošnja m3
/min
Pneumatska bušilica 1,70-3,50 (ovisno o tež.)
3,50-5,65 (ovisno o tež.)
4,00
Torkret stroj 6,50
Betonski top 6,50
o Dimenzioniranje kompresorskih stanica vrši se u zavisnosti o potrošnji, nadmorskoj visini, broju istovremeno uklju enih potroša a kao i gubitaka u mreži zbog trenja.
o Uz kompresore nužni su rezervoari. Oni služe kao regulatori (deponije) – izravnavaju ravnomjernu proizvodnju s neravnomjernom potrošnjom, te na taj na in omogu avaju nižu instaliranu snagu kompresora, jer se vršna proizvodnja izravnava akumuliranim zrakom iz rezervoara.
o Prora un kapaciteta kompresora
o Kod dimenzioniranja kompresora treba uzeti u obzir da svi strojevi ne rade istovremeno, što se u ra un uvodi s faktorom istovremenosti.
o Potrošnja teoretski iznosi
o Q = K1n1q1 + K2n2q2 + K3n3q3 + ... (m3/min)
o n = broj istovrsnih strojeva/alata
o q = specifi na potrošnja zraka jednog stroja/alata (iz prethodne tablice)
o K = koeficijent istovremenosti (iz naredne tablice)
Broj istovremeno angažiranih strojeva 2 3 4 5 6 8 10
Koeficijent K 1 0,9 0,85 0,82 0,75 0,7 0,6
o Da bi se dobila efektivno potrebna koli ina zraka treba uzeti u obzir i sve gubitke, tako da potrebni prakti ni u inak kompresora treba biti:
o UP = (Q/100) * (100 + Gi) o Gi = razni gubici (trenje, pogreške,
zagrijavanje)
šta
o šta predstavlja grafi ki prikaz svih planiranih objekata pripremnih radova potrebnih
. Osnovna svrha je da se izvrši što povoljniji razmještaj svih objekata i kapaciteta.
o Ako je ve i broj sadržaja, mogu se koristiti simboli s tuma enjima u legendi.
šta za visokogradnju i niskogradnju
o Visokogradnja
o 4 grupe sadržaja
o A – skladišta (oplata, armatura)
o B – deponije montažnih elemenata
o C – pijesak, vapno, heraklit
o D – uprava, blagovaone, naselje
o Niskogradnja
Shema organizacije za bazen Kantrida – idejno rješenje
Naruèitelji:
Marijana Kaliniæ, dipl.ing.grað.
Naziv nacrta: SHEMA ORGANIZACIJE GRADILIŠTA
Sanja Luèiæ, dipl.ing.grað.
Nataša Turina, dipl.ing.grað.
Nazv investitora:
Nazv graðevine:
Suradnici:
doc.dr. Diana Car-Pušiæ, dipl.ing.grað.Projektant:
1:1000
Mjerilo
Br. nacrta
IDEJNI PROJEKT TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE GRAÐENJA
2006.
rujan
GRAD RIJEKA
DVORANSKO PLIVALIŠTE KANTRIDA S PRATEÆIM OBJEKTIMA
ZAVOD ZA PROMETNICE, ORGANIZACIJU GRAÐENJA I ARHITEKTURU
GRAÐEVINSKI FAKULTET SVEUÈILIŠTA U RIJECI
STRABAG d.o.o.
GF
2
PRISTUPNI PUT ZA GLEDATELJE
UPRAVA GRADILIŠTA
GRADILIŠNA OGRADA U PRVOJ FAZI
DOSEG KRANA
LEGENDA:
GRANICA ZAHVATA
2
DEPONIJA
P=1057 m2 DEPONIJA
P=298 m
UPRAVA GRADILIŠTA
P=500 m
DEPONIJE
GRADILIŠNI PUTEVI
K
K
K POZICIJA KRANA
UPRAVA GRADILIŠTA
P=500 m2
ULAZ U RESTORAN
GP KRK d.d.
K
K
SHEMA ORGANIZACIJE GRADILIŠTA
3.1
Shema za bazen – pozicija krana
Kompleks dvoranskog plivališta Kantrida - projekt tehnologije
SHEMA ORGANIZACIJE GRADILIŠTA
gradilišni
putevi
kranovi
deponije
materijala
Privremeni objekti na gradilištuo Stambeni objekti za zaposlene na gradilištuo Objekti društvenog standarda - blagovaona i dnevni
boravak (za zaštitu od nevremena)o Sanitarije i garderobeo Kancelarije i sala za sastankeo Servisne radioniceo Skladišta, garaže i dr.o Laboratorijio Pored toga još mogu biti i betonare, asfaltne baze,
drobilane i separacije, armira nice, tesarski pogon, što zavisi o organizaciji snabdjevanja resursima.
Stambeni objekti, sanitarni objekti i objekti društvenog standarda
o Na in rješenja smještaja zavisit e o lokalnim prilikama i obujmu i trajanju radova na glavnom objektu.
o Ekonomi no rješenje – montažni objekti jer nisu amortizirani dok traje gradnja objekta.
o Mogu se koristiti tipski montažni objekti kontejnerskog tipa.
o Kontejneri se mogu povezivati horizontalno i vertikalno.
o Primjeri montažnih objekata kontejnerskog tipa
o U praksi se kod dimenzioniranja koriste sljede i normativi:
o Smještaj – 4,5-6 m2/radnikuo Blagovaonica – 3-4 m2/radniku o Garderobe i sanitarni prostor – 0,4 -0,5 m2/radniku
o Troškovi smještaja su znatni, pa mehaniziranjem radnih procesa treba smanjiti u eš e radne snage.
o višesmjenskog rada doprinosi boljem korištenju mehanizacije, te objekata društvenog standarda. Potreban je manji broj strojeva i manji prostor za njihov smještaj i servisiranje.
Kancelarije
o Ekonomi no rješenje –montažni objekti kontejnerskog tipa.
o Normativi za projektiranje kancelarija
o 3,0-3,5 m2/osobi
o 4,5 – 5,0 m2/osobi – crta i i više rukovodno osoblje
o Lokacija kancelarija
o Terenske kancelarije trebaju osigurati
im bliže objektima.
o Kancelarije uprave trebaju biti u krugu gradilišta, ali radi nesmetanog rada izvan buke.
