1
Sepitema 2016 67 66 Liahona FĀNAÚ Mahalo ʻe fuoloa pea toki tali hoʻo lotú, pe ko ha meʻa ia naʻe ʻikai ke ke ʻamanaki ki ai. Ka ʻoku fanongo mai maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní. Te Ne tali hoʻo lotú. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. ʻI ha ha taimi ʻe taha ʻi heʻeku kei siʻí, naʻá ku fie maʻu ai ke u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi au mo mahino ki he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi faingataʻa ne u fehangahangai mo iá. Naʻá ku kole ange ke Ne fakahinohino kiate au ha potufolofola ʻe tokoni ke u ongoʻi fiemālie ai. Ne u fakaava hake e folofolá ʻo lau, “ʻOku tau vīkiviki ʻi he ngaahi mamahí foki . . . ʻi heʻetau ʻilo ʻoku tupu mei he mamahí ʻa e faʻa kātaki; pea mei he faʻa kātakí, ʻa e ʻilo; pea mei he ʻiló, ʻa e ʻama- naki lelei: pea ʻoku ʻikai fakamā ʻe he ʻamanaki leleí; he koeʻuhí kuo lilingi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki hotau lotó” (Loma 5:3–5). Naʻe akoʻi mai ʻe he potufolofola ko ʻení ʻe tokoni ʻeku ngaahi aʻusia faingataʻá ke fakatupulaki ʻeku faʻa kātakí, ʻiló, mo e ʻamanaki leleí, peá u ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate aú. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ongona ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ʻOku Ongona ʻe he Tamai Hēvaní HOʻO NGAAHI LOTÚ lotú pea naʻá Ne tali mai ʻo fakafou ʻi he folofolá. Naʻá ku maʻu ʻa e tui ʻe faingamālie ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe ako foki ʻe hoku mokopuna tangata ko Sitiuatí ʻoku ongoʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú. Naʻá ne fie maʻu hano kaungāmeʻa he akó. Naʻá ne fakakaukau mo ʻene fineʻeikí ke na lotu ke tokoniʻi ia ke maʻu hano kaungāmeʻa. ʻI he tā ʻa e fafangu mālōloó he ʻaho kotoa pē, naʻe ʻiloʻi ʻe Sitiuati naʻe lotua ia heʻene faʻeé. Taimi siʻi pē mei ai naʻá ne maʻu hano kaumeʻa foʻou! Naʻe ako ʻe Sitīuati ʻoku ʻafioʻi he Tamai Hēvaní ʻene loto hohaʻá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻene lotú. Naʻe kau hoku mokopuna tangata ko Siakí ʻi hono taʻu 10 ki ha timi soka. Naʻe talanoa ʻa Siaki mo ʻene ongomātuʻá pea fakakaukau ke tauhi e ʻaho Sāpaté ʻo ʻoua naʻa TOʻOHEMÁ: TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE ADAM KOFORD; TOʻOMATAʻÚ: TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE LAEL HENDERSON Fai ʻe Neill F. Marriott Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí TĀPUAKÍ MO E LOTÚ ʻOku lahi e ngaahi tāpuaki ʻoku fie foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolú. Fakakaukau ki ha fuʻu puha koloa lahi ʻoku fonu ʻi ha ngaahi tāpuaki maʻau. ʻOku hanga ʻe hoʻo lotu faivelengá ʻo fakaava e “puha koloa” ʻo e ngaahi tāpuakí. ʻOku fie maʻu ke tau lotu ʻi he huafa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea kole ki heʻetau Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi kitautolu. fiemālié fakamoʻoní ʻiló loto-toʻá vaʻinga ʻi he ngaahi feʻauhi ʻe fai Sāpaté. Naʻá ne loto-moʻua naʻa ʻikai fakalakalaka ʻene vaʻingá koeʻuhí ko e ʻikai ke ne kau ki he ngaahi feʻauhi ko iá. Naʻe ʻiloʻi ʻe he tehina ʻo Siaki ko Sālesí ʻene loto hohaʻá. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe fai ai ʻe Sālesi ʻa e lotu fakafāmilí. Naʻá ne kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi ʻa Siaki ke ʻoua ʻe hohaʻa ki he soká. Naʻe ʻilo ʻe Sālesi ko e founga ke ne tokoni ai ki hono tokouá ko haʻane lotu maʻana. Naʻá ne maʻu ʻa e tui ʻe tokoni ʻene lotú kia Siaki. ʻOku tau fie maʻu ha tokoni ʻi he moʻuí ni, pea ʻoku fie foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e tokoni ko iá. ʻOkú Ne ʻofaʻi kitautolu. Te Ne fanongo mai ʻi he taimi te tau lotu aí! ◼ Ko e ngaahi koloa ko ʻení ko e ngaahi tāpuaki ia te ke lava ʻo lotu ki aí. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kehe ʻokú ke fie lotu ki ai? tuí

ʻOku Ongona ʻe he Tamai Hēvaní HOʻO NGAAHI LOTÚ · 66 Liahona Sepitema 2016 67 FʻNAÚ Mahalo ʻe fuoloa pea toki tali hoʻo lotú, pe ko ha meʻa ia naʻe ʻikai ke ke ʻamanaki

  • Upload
    hadieu

  • View
    215

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

S e p i t e m a 2 0 1 6 6766 L i a h o n a

FĀN

Mahalo ʻe fuoloa pea toki tali hoʻo lotú, pe ko ha meʻa ia naʻe ʻikai ke ke ʻamanaki ki ai. Ka ʻoku fanongo mai maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní.

Te Ne tali hoʻo lotú. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe.

ʻI ha ha taimi ʻe taha ʻi heʻeku kei siʻí, naʻá ku fie maʻu ai ke u

ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi au mo mahino ki he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi faingataʻa ne u fehangahangai mo iá. Naʻá ku kole ange ke Ne fakahinohino kiate au ha potufolofola ʻe tokoni ke u ongoʻi fiemālie ai. Ne u fakaava hake e folofolá ʻo lau, “ʻOku tau vīkiviki ʻi he ngaahi mamahí foki . . . ʻi heʻetau

ʻilo ʻoku tupu mei he mamahí ʻa e faʻa kātaki; pea mei he faʻa kātakí, ʻa e ʻilo; pea mei he ʻiló, ʻa e ʻama-naki lelei: pea ʻoku ʻikai fakamā ʻe he ʻamanaki leleí; he koeʻuhí kuo lilingi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki hotau lotó” (Loma 5:3–5). Naʻe akoʻi mai ʻe he potufolofola ko ʻení ʻe tokoni ʻeku ngaahi aʻusia faingataʻá ke fakatupulaki ʻeku faʻa kātakí, ʻiló, mo e ʻamanaki leleí, peá u ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate aú. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ongona ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku

ʻOku Ongona e̒ he Tamai Hēvaní HOʻO NGAAHI LOTÚ

lotú pea naʻá Ne tali mai ʻo fakafou ʻi he folofolá. Naʻá ku maʻu ʻa e tui ʻe faingamālie ʻa e meʻa kotoa pē.

Naʻe ako foki ʻe hoku mokopuna tangata ko Sitiuatí ʻoku ongoʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú. Naʻá ne fie maʻu hano kaungāmeʻa he akó. Naʻá ne fakakaukau mo ʻene fineʻeikí ke na lotu ke tokoniʻi ia ke maʻu hano kaungāmeʻa. ʻI he tā ʻa e fafangu mālōloó he ʻaho kotoa pē, naʻe ʻiloʻi ʻe Sitiuati naʻe lotua ia heʻene faʻeé. Taimi siʻi pē mei ai naʻá ne maʻu hano kaumeʻa foʻou! Naʻe ako ʻe Sitīuati ʻoku ʻafioʻi he Tamai Hēvaní ʻene loto hohaʻá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻene lotú.

Naʻe kau hoku mokopuna tangata ko Siakí ʻi hono taʻu 10 ki ha timi soka. Naʻe talanoa ʻa Siaki mo ʻene ongomātuʻá pea fakakaukau ke tauhi e ʻaho Sāpaté ʻo ʻoua naʻa

TOʻO

HEM

Á: T

Ā FA

KATĀ

TAAʻ

I ʻE A

DAM

KO

FORD

; TO

ʻOM

ATAʻ

Ú: T

Ā FA

KATĀ

TAAʻ

I ʻE L

AEL

HEND

ERSO

N

Fai ʻe Neill F. MarriottTokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

TĀPUAKÍ MO E LOTÚ ʻOku lahi e ngaahi tāpuaki ʻoku fie foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate

kitautolú. Fakakaukau ki ha fuʻu puha koloa lahi ʻoku fonu ʻi ha ngaahi tāpuaki maʻau. ʻOku hanga ʻe hoʻo lotu faivelengá ʻo fakaava e “puha koloa”

ʻo e ngaahi tāpuakí. ʻOku fie maʻu ke tau lotu ʻi he huafa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea kole ki heʻetau Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi kitautolu.

fiemālié

fakamoʻoní

ʻiló

loto- toʻá

vaʻinga ʻi he ngaahi feʻauhi ʻe fai Sāpaté. Naʻá ne loto- moʻua naʻa ʻikai fakalakalaka ʻene vaʻingá koeʻuhí ko e ʻikai ke ne kau ki he ngaahi feʻauhi ko iá. Naʻe ʻiloʻi ʻe he tehina ʻo Siaki ko Sālesí ʻene loto hohaʻá. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe fai ai ʻe Sālesi ʻa e lotu fakafāmilí. Naʻá ne kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi ʻa Siaki ke ʻoua ʻe hohaʻa ki he soká. Naʻe ʻilo ʻe Sālesi

ko e founga ke ne tokoni ai ki hono tokouá ko haʻane lotu maʻana. Naʻá ne maʻu ʻa e tui ʻe tokoni ʻene lotú kia Siaki.

ʻOku tau fie maʻu ha tokoni ʻi he moʻuí ni, pea ʻoku fie foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e tokoni ko iá. ʻOkú Ne ʻofaʻi kitautolu. Te Ne fanongo mai ʻi he taimi te tau lotu aí! ◼

Ko e ngaahi koloa ko ʻení ko e ngaahi tāpuaki ia te ke lava ʻo lotu ki aí. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki

kehe ʻokú ke fie lotu ki ai?

tuí