Upload
others
View
9
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Okupaciono radna terapija u
psihijatriji
Opšte karakteristike okupaciono radne
terapije
• U okviru lečenja i rehabilitacije u psihijatriji ORT se smatra skupom
koordinisanih aktivnosti čiji je cilj postizanje maksimuma u obavljanju i
uspostavljanju psihičkih,socijalnih,profesionalnih i telesnih funkcija ljudi sa
psihičkim poremećajima
• Pored biološke,medikamentozne terapije i psihoterapije koje se sprovode
određeno vreme tokom dana,ostalo vreme pacijenti su slobodni i mogu ga
provesti u Dnevnim bolnicama,šetnji po bolničkom krugu,najčešće
prepušteni sami sebi
• Tada imaju mogućnost da mnogo više razmišljaju o svojoj bolesti,na
neadekvatan način analiziraju svoje patološke senzacije,da se osećaju
bezvrednim
Istorijat radne terapije u psihijatriji
• Duševne bolesnike su korisno aktivirali još u drevnom Egiptu,pružajući im
mogućnosti da sviraju ili slušaju muziku,ili se bave cvećarstvom
• Tu su terapiju preuzeli i lekari stare Grčke i Rima
• Hipokrat: `Rad je najprirodniji lek za čoveka`
• Galen: `Rad je najbolji lekar prirode i neophodan je da bi se stekla sreća`
• Stari Grci su lečili melanholičare takmičenjima,muzikom i igrama
• Period srednjeg veka-pacijenti tamnicama i okovima
• Humanizacija psihijatrije krajem XVIII veka-Pinel-skidanje okova pacijentima
i primena raznovrsnih aktivnosti u njihovom lečenju
• Početkom XX veka u SAD,Nemačkoj i Švajcarskoj dolazi do većeg
uključivanja pacijenata u rad,igre i umetničko stvaranje
Radna terapija u užem smislu reči
• Aktivnosti pretežno jednostranog karaktera u kojima je naglašen radno
koristan učinak-proizvodi rada se prodaju
• Sprovodi se u radionicama pretežno zanatskog tipa u kojima se proizvode
predmeti za prodaju
• Proizvedeni predmet je ipak sporedni proizvod,jer je za pacijenta daleko
važnije da prolazi kroz mehanizam proizvodnje
Okupaciona terapija
• Treba da ispravi neke nedostatke radne terapije-zapostavljanje
pojedinačnog pristupa i individulanih sklonosti,kao i šablonsku krutost
• Aktivnosti koje imaju za cilj da okupiraju i angažuju bolesnika da vreme u
bolnici provede na kreativan način,pri čemu proizvodi rada ne treba da
donesu novčanu korist (mada je i to indirektno moguće-predmeti se prodaju
na izložbama)
• Aktivnosti iz likovne i primenjene umetnosti,kao i aktivnosti koje proističu iz
uobičajenog svakodnevnog zajedničkog života na odeljenju (kuvanje
kafe,razna dežurstva..itd.)
Rekreativna terapija
• Sportske i kulturno-zabavne aktivnosti koje treba da imaju rekreativno-
relaksirajući karakter
• Slikarstvo,muzikoterapija,pozorišna aktivnost,umetničke izložbe
• Čitanje zadatih ili slobodno izabranih književnih dela,referisanje i diskusija u
grupi o pročitanom (biblioterapija)
• Likovno izražavanje i diskusija u grupi o likovnim radovima pojedinaca ima i
dijagnostički značaj
• Značaj pojedinih zabavno-rekreativnih aktivnosti i sa apekta grupnog
karaktera i svih terapijskih aspekata življanja u grupi
Rekreativne aktivnosti
• Uticaj na fizičko-biološki deo ličnosti
• Uticaj na psihičko zdravlje-podsticanje zdravih delova ličnosti i korekcija
psihopatoloških pojava
• Uticaj na socijalno zdravlje-izgrađivanje navika prihvatljivog ponašanja,dobrih
interpersonalnih odnosa i odnosa prema sredini
Prema fokusu delovanja se dele na:
1.motorne oblike aktivnosti:sportske igre,ples,gluma,izleti,pešačenje,gimnastika
2.senzorne oblike aktivnosti:vizuelni(gledanje filmova,izložbi slika,projekcija
slajdova) ili auditivni (slušanje muzike)
3.laki intelektualni oblici aktivnosti:čitanje,kviz,debate,šah,domine
4.umetničko-kreativne aktivnosti:likovno i primenjeno stvaralaštvo
Efekti rekreativne terapije
• Relaksacija unutrašnje napetosti i anksioznosti
• Stimulisanje interesovanja i podsticanje samopouzdanja
• Povećanje osećanja odgovornosti (kroz pružanje prilike za organizovanje i
vođenje igre)
• Poštovanje potreba drugih i smisla za kolektivnost
• Zamena nezdravih obrazaca zdravim
(istrajnost,optimizam,disciplinovanost,odlučnost)
• Poboljšanje apetita,disanja,cirkulacije
• Jačanje muskulature i stvaranje ugodnog fizičkog zamora
• Razvijanje smisla za ritam i pravilno držanje
• Izoštravanje estetskih doživljaja i poboljšanje skale emocionalnih
reagovanja
Opšte pozitivne karakteristike radne terapije
-I-
• Efekat na psihomotorne aktivnosti
• 1.stimulisanjem
• A)buđenje interesovanja
• B)poboljšavanje sposobnosti održavanja pažnje
• 2.smirivanjem
• A)relaksacija i kontrolisanje energije
• B)smanjenje destruktivnih tendencija
• C)izazivanje normalnog zamora (čime se poboljšavaju spavanje i apetit)
• Efekat na emocije
• 1.postizanje emocionalne stabilnosti kroz osećanje zadovoljstva posle
dobro obavljenog posla
• 2.uticaj na raspoloženje pomoću rekreativnih aktivnosti
Opšte pozitivne karakteristike radne terapije
-II-
• Efekat na voljne aktivnosti
• 1.stimulisanje motivacije kao preduslova volje
• 2.negovanje istrajnosti i upornosti
• Efekat na integrativne funkcije svesti
• 1.organizacija različitih nivoa svesti-integracija
motornog,intelektualnog,emocionalnog
• 2.povećanje samopoštovanja
• 3.osećanje samokontrole i odgovornosti
• 4.razvijanje impulsa za samoizražavanjem (kreativnost)
Opšte pozitivne karakteristike radne terapije
-III-
• Kočenje neprikladnih impulsa i stanja
• 1.oslobađanje od osećanja straha i krivice
• 2.oslobađanje od razočarenja i produbljivanja depresije
• 3.kontrolisanje paranoidnoh tendencija
• 4.upoznavanje i kontrolisanje regresivnih tendencija (hospitalizma)
• Adaptacija na psihofizičke promene
• 1.lakše podnošenje stresa hospitalizacije
• 2.produženje adaptacionih odbrambenih sistema
• Efekat na psihosocijalne aktivnosti
• 1.odnos pacijenta sa porodicom i grupom
• 2.smanjenje socijalne izolacije
• Adaptacija na normalan život u procesu psihijatrijske rehabilitacije
Vrste tehnika u okviru ORT
• Mehaničke
• Dirigovane
• Sedativne
• Stimulativne
• Inventivne
• Slobodne
Mehaničke tehnike
• Bolesnik ne mora mnogo da misli već mehanički ponavlja naučenu radnju
(stereotipni pokreti)
• Jednostavne radnje koje angažuju motoriku bolesnika
• Dobre su za pražnjenje agresivnih impulsa i utrošak viška energije
• Savetuje se kod maničnih i agresivnih
• Aplikuje se i oligofrenim ili shizofreno dezintegrisanim osobama koje nisu
sposobne za složenije radne operacije
• Lepljenje kesica,isecanje slika,seckanje krpica,premotavanje vune
Dirigovane tehnike
• Pacijent mora da se oslanja na tačna uputstva,nacrte ili naređenja terapeuta
• Radi po striktnim uputstvima terapeuta koji ga vodi i usmerava
• Kod depresivnih i maničnih (poremaćeji pažnje i nedovoljna motivacija za
rad)
• Kod bolesnika sa oštećenjem inteligencije (Sch,demencije)
• Izrada slika od slame,intarzija,obrada bakra i drveta,tapiserija,izrada
predmeta od kože,pletenje korpi,punjenje igračaka krpicama)
Sedativne tehnike
• Deluju smirujuće na bolesnika
• Kako se anksioznost javlja kod velikog broja psihijatrijskih bolesnika ove
tehnike su veoma primenljive u psihijatrijskoj ORT
• Najveći broj bolesnika,naročito žene,rado prihvataju ove tehnike
• Slikanje (ulje,tempera,akvarel)
• Rad sa glinom(vajanje,grnčarstvo,keramika)
• Vez,heklanje,štrikanje,goblen
• Važnu ulogu igraju vrsta materijala i karakteristike boje
Stimulativne tehnike
• Tehnike koje bojom,stilom,principom,radom i praktičnošću podstiču na rad
• Primenjuju se kod osoba koje imaju maksimalno sniženu motovaciju za rad
• Popravljaju i raspoloženje i vitalne dinamizme
• Povoljno deluju kod depresije ali i atimohormičnog i autističnog shozofrenog
sindroma
• Jednostavni vez ili taposerija,rad na razboju,ikebana
• Suština je da se uvodi nešto novo za bolesnika i se on motiviše da nauči
nešto što do tada nije poznavao (uslov je da tehnike budu prilagođene
intelektualnoj radoznalosti)
Inventivne tehnike
• Od bolesnika se traži da sam izmišlja i pronalazi rešenje u okviru i obimu
zadataka koje je dobio
• Naročito su pogodne za bolesnike iz kruga toksikomanije (alkoholizam i
narkomanija),neurotične bolesnike,sumanutih psihoza-kada je potrebno
udaljiti pacijenta od patoločkih misaonih preokupacija (hipohondrična stanja)
• Izrada igračaka (od vune,žice,krpica,drveta)
• Izrada bižuterije
• Izrada čestitki
Slobodne tehnike
• Tehnike koja pacijent prihvata i bira prema ličnom izboru i interesovanju
• Bolesnik nije vezan ni za kakva pravila i ograničenja
• Maksimalno se poštuje kreativnost bolesnika
• Ove tehnike su primenljive kod svih psihijatrijskih bolesnika u završnom
stadijumu lečenja (naročito Sch),a i kod onih kod kojih je integrativna
sposobnost očuvana a smisao za inovacije naglašena
(toksikomanije,neuroze)
• Daju se i onim pacijentima koji ne mogu da se uklope u postojeće
ponuđene okupaciono-radne zadatke
• Izrada slika od kameničića i peska,izrada kolaža od neobičnih
materijala,ručno rađeni pačvork,izrada unikatnih jastučnica
Značaj materijala za ORT
• Sa po sebi materijal poseduje određeno delovanje u terapeutskom postupku
i voditi računa o tome prilikom određivanja aktivnosti
• Mekan,neotporan i jednostavan materijal (glina,git,plastelin)-pruža
mogućnost slobodnog oblikovanja uz izvesnu senzibilnost i opreznost
• Tvrd,otporan (gvožđe,kamen,drvo)-provocira snagu agresije i vezuje višak
slobodne energije i daje se bolesnicima sa naglašenim agresivnim
tendencijama
• Vrednost drveta leži u njegovim živim i toplim kvalitetima i širokim
mogućnostima obrade
• Vuna-mogućnost za raznovrsnu obradu ,ali opasnost od monotonije zbog
automatizovanih pokreta –to se može izbeći variranjem uzorka i upotrebom
većeg broja boja
• Značaj boja-sklada tonova od toplih do hladnih,svetlih do tamnih pridaje se
terapeutski značaj zbog izrazitog delovanja na bolesnikove
emocije,pažnju,pojavu umora,smirujućeg ili sedativnog delovanja
Uloga sredine u terapeutskom efektu i
psihološko dejstvo rada
• ORT se praktično izvodi u grupi
• Terapeutski potencijal grupe predstavlja značajan element u ovoj vrsti
terapije
• Dinamika grupnog rada je značajno prisutna te je neuphodno da radni
terapeut poznaje principe grupnog psihoterapeutskog rada
• Pojedinac nije samo objekat koji pasivno prima uticaje sredine kojoj se
izlaže,već rado i aktivnim delovanjem utiče na sredinu i razvija lične
sposobnosti
ORT kod shizofrenije
Okupaciono-radna terapija kod Sch
• Potreba shizofrenih bolesnika za radnom terapijom veoma varira
• Terapeut treba dobro da upozna pacijenta i njegov stepen oboljenja kako bi
ga razumeo i kako bi pacijent stekao u njega poverenje
• Tek nakon dobro uspostavljenog kontakta moguće je ordinirati određene
aktivnosti koje će odgovarati pacijentovim mogućnostima i potrebama
• Posvetiti mu punu pažnju,hrabriti,ukazati poverenje sa što manje nametanja
autoriteta
• Nisu spontani,potreban im je stalan podsticaj u radu
• Pacijent je često ambivalentan,preokupiran svojim simptomima,uz deficit
pažnje,ponekad potpuno dezorganizovan i nesnalažljiv
• Kod inhibovanih formi-stimulativne tehnike
• Kod paranoidnih formi-inventivne tehnike
• Kod shizofrene deterioracije i demencije-direktivne i mehaničke
tehnike
Terapijski ciljevi ORT kod Sch
• Dovođenje pacijenta u dodir sa realnošću
• Sprečavanje povlačenja u irealno
• Podsticanje socijalnih kontakata koji treba da ih izvuku iz samoizolacije
• Poboljšanje opšteg fizičkog stanja
Odnos radnog terapeuta prema pacijentu
• Prihvatanje indiferentnosti koje pacijent pokazuje prema njemu
• Kontakt se teško uspostavlja i održava-ima se često utisak da reči i ne
dopiru do pacijenta
• Pacijent neće uvek odgovoriti na postavljeno pitanje
• Insistiranje na odgovoru dovodi do još većeg povlačenja pacijenta
• Pacijenti često koriste neologizme,ali se većina njih može razumeti
• Pažljivo birane tehnike,opservacija efekta,rad u grupi
• U početku radni terapeut treba da radi zajedno sa pacijentom-pokazujući
mu na primeru šta se traži,što daje bolje rezultate nego nastup iz pozicije
instruktora
• Omogućiti rad u grupi zbog socijalizacije
• Brižljivo birati sastav grupe-pacijenti sa Sch su neosetljivi za probleme
drugih,a mogu biti žrtve verbalno agresivnih pacijenata
Tehnike i aktivnosti ORT-I
• Potreban im je stalan podstreh (stimulacija)
• Angažovati ih postepeno u sve težim terapijskim zadacima-ako su zadaci
preteški,oni se povlače
• Mehaničke ili dirigovane tehnike u početku tretmana
• Više vole muziku i literaturu,nego manuelni rad
• Inventivne ili slobodne tehnike-ako su skloni slikanju ili vajanju
• Redovne rekreativne aktivnosti na odeljenju u cilju poboljšanja fizičkog
stanja
Tehnike i aktivnosti ORT-II
• Mehaničke tehnike:motanje i seckanje vune za tapiseriju,cepkanje
sunđera za punjenje igračaka,seckanje materijala za kolaž,šmirglanje
drveta,lakiranje radova od drveta,precertavanje jednostavnih šema za
vez,usitnjavanje kamenčića za mozaik,lepljenje kesica za lekove;jednom
broju pacijenata davati svakodnevno iste mehaničke aktivnosti
• Direktivne tehnike:praćenje određene šeme,zahteva stalno prisustvo
terapeuta;linorez,tkanje,tapiserija,vez,heklanje,izrada slika od
slame,predmeta od drveta i metala;nadzirati rukovanje alatom
• Stimulativne tehnike:dinamika se postiže kombinovanjem tehnika-kolaž sa
slikanjem,slaganje neobičnih boja i materijala
• Inventivne tehnike:imaju slobodu da improvizuju i biraju materijale,boje i
načine;izrada igračaka,nakita;novogodišnje čestitke,organizacija izložbi i
priredbi
Kontraindikovane tehnike
• Aktivnosti koje zahtevaju dugo sedenje ili stajanje u istom položaju
• Pasivno slušanje muzike
• Sedativne tehnike i tehnike koje dopuštaju ruminaciju
• Rad u izolaciji
• Aktivnosti koje podstiču ambivalenciju
ORT kod pacijenata obolelih
od depresije
Okupaciono-radna terapija depresije-I
• Cilj:prekidanje izolacije pacijenta,podsticanje potrebe za komunikacijom,razvijanje osećanja grupne pripadnosti
• Sa aktivacijom treba biti oprezan naročito u početnoj fazi,jer će je mnogi pacijenti doživljavati kao neprijatno opterećenje
• Rad pomaže depresivnom da bude u kontaktu sa realnošću i povrati izgubljeno samopoštovanje
• Tehinike treba da skrenu pažnju sa misaonih sadržaja
• Pacijent često misli da nije sposoban ni za kakav rad,u stanju je da satima sedi i gleda u jednu tačku,odbija bilo kakav rad
• U radu sa njima nikada ne zaboraviti činjenicu da su skloni suicidu
Okupaciono-radna terapija depresije-II
• Dati im vremena da se adaptiraju i jedno vreme budu posmatrači
• Imaju običaj da se izoluju,te ih treba pristupiti tiho i ljubazno i upućivati ih na
druge pacijente
• Upustva treba da budu kratka i jasna i ne ostavljaju mesta za dvoumljenje
• Čim počinu da pokazuju interes za druge ljude,uključiti ih u rad manje grupe
tihih i ne mnogo veselih pacijenata
• Strah od neuspeha je stalno prisutan te je nekad neophodno angažovati ih
u tehnikama koje su realno ispod njihovih mogućnosti
• Šetnje,rekreacija,ritmičke vežbe uz muziku
Okupaciono-radna terapija depresije-III
Primeniti dirigovanu terapiju,uz stalno prisustvo terapeuta,često mu pomagati u radu
• Kakav god da je kvalitet,obavezno pohvaliti,jer ga to stimuliše da dalje radi
• Tehnike treba da budu kratke,da se brzo završavaju i vidi rezultat koji može obradovati pacijenta
• Stimulativne tehnike koje bojom,stilom,raznovrsnošću i pratkićnošču podstiču na rad
• Sedativne tehnike,s obzirom na čestu anksioznost
• Naročito u početku ne davati nove tehnike
• Stalno misliti na mogućnost suicida i udaljiti pacijenta od alata ili materijala kojim bi mogao da se povredi
Okupaciono-radna terapija manije - I
• Pacijenta stalno treba smirivati i poboljšavati mu pažnju i koncentraciju
• Usmeravati tendencije ka dominaciji na konstruktivan način
• Razvijanje osećaja za potrebe drugih
• Teže se uspostavlja kontakt-pažnja je hipervigilna i žele da budu u centru
pažnje
• Bolji se rezultati uglavnom postižu ubeđivanjem,nego naređivanjem
• Ne treba im se direktno suprotstavljati,osim da bi se zaštitili drugi pacijenti
• U početku iz treba izolovati individualnim tehnikama koje će raditi pod
individualnim nadzorom terapeuta
• Mogli bi se nenamerno povrediti oštrim alatima zbog dekoncentrisanosti
• Kontraindikacije:ne dozvoliti da dominiraju nad ostalim pacijentima,ne
prekidati ih u radu,izbegavati tehnike koje zahtevaju grube pokrete-podstiču
agresiju
Okupaciono-radna terapija manije -II
• Euforija,nemir,hiperaktivnost,nemogućnost koncentracije pažnje
• Treba davati aktivnosti koje zahtevaju veliki utrošak energije
• Kroz rad pacijent višak energije kanališe u neku korisnu aktivnost
• Najčešće odbijaju da rade,nemaju strpljenja-dati dirigovane tehnike
• Dinamičke aktivnosti koje zahtevaju veliko trošenje energije-mehaničke
tehnike
• Rad sa metalom,zemljani radovi,bakar,rad na razboju,vrtlarstvo
• Kratke,da se brzo završavaju,jer oni nemaju strpljenja
• Sedativne tehnike da bi se smirio nemir
ORT kod poremećaja ličnosti
Okupaciona terapija kod antisocijalnog
poremećaja ličnosti
• Terapijski ciljevi:da pacijent postane svestan svoje odgovornosti u odnosu
na ostale,da uči da kontroliše antisocijalne impulse u sebi,ra razvija radne
navike i realan odnos prema svom radu
• Radni terapeut treba da u svakom trenutku kontroliše situaciju ,tako što će
agresivnom pacijentu pokazati da se određene vrste ponašanja neće
kontrolisati
• Zauzeti autoritativni stav,ali i pokazati razumevanje i toplinu,što doprinosi
njegovim naporima da se uklopi u zajednicu i smanjuje osećanje
neadekvatnosti
• Prilikom grupnog rada ne dozvoliti im lidersku poziciju,omalovažavanje ili
manipulaciju ostalim pacijentima
• Opominati ih svaki put kada pređu granicu socijalno prihvatljivog ponašanja
prema terapeutu ili ostalim pacijentima
Tehnike i aktivnosti ORT
• Ako imaju umetničke ili zanatske sposobnosti,podsticati ih da se izraze kroz
inventivne ili slobodne tehnike
• Insistirati na redovnom dolasku i učestvovanju u svim aktivnostima na
odeljenju
• Na početku tretmana saopštiti im dnevni red i obaveze u radnoj terapiji
• Uključivanje u grupni rad je poželjno i podstiče se uglavnom primenom
mehaničkih tehnika
• Pacijente kojima je neophodan nadzor angažovati izolovano,dirigovanim
tehnikama
• Agresivnim i destruktivnim pacijentima ne dopuštati slobodu i izboru
aktivnosti niti bilo kakav rad bez nadzora
ORT kod paranoidnih psihoza
Okupaciono-radna terapiija kod sumanutih
psihoza
• Za razliku od ostalih psihotičnih slika kod ovih pacijenata stepen očuvanosti ličnosti moža da bude veoma veliki
• Pokazuju samovolju,superiornost,sklonost pogrešnim interpretacijama,povremeno neprijateljsko raspoloženje,sarkazam,uvredljivost,polemišu,svadljivi su
• U radu treba sprečiti dominantnost pacijenta,striktno odrediti granicu tolerantnosti i dati mu slobodu izražavanja do određene granice-postaviti jasne granice
• Ne treba biti preterano popustljiv i dozvoliti nadmetanje sa terapeutom
• Za razliku od shizofrenih koji pokazuju zavisnost i traže pohvale,ovi pacijenti pokazuju nezavisnost i potrebu da rukovode i kontrolišu situaciju
• Ne voli kooperaciju,odvaja se iz grupe,ima težnju da komunicira samo sa autoritativnim licima
• Biti obazriv u radu sa ovim pacijentima i naći adekvatnu granicu do koje će im se dati sloboda
• Slobodne i inventivne tehnike u skladu sa njihovim intelektualnim sposobnostima koje treba da mu smanje preokupaciju sumanutim sadržajima
Slobodne tehnike
• Imaju problem sa autoritetom,osećaju se intelekualno superiornim,ne mogu
da se uklope u postojeće šablone
• Sami biraju tehnike ili aktivnost
• Uloga terapeuta je da obezbedi materijal i alat i stvori uslove,bez ikakvog
ograničavanja ili uslovljavanja
• Jedini uslov je da započet rad i završe
• Izrada slika od kamenčića,kolaža od neobičnih materijala,ručno rađeni
pačvork,izrada unikatnih jastučnica,sklapanje maketa
ORT kod anksioznih
poremećaja
Okupaciono-radna terapija kod anksioznih
poremećaja I
• Redukovanje nemira
• ventiliranje nagomilane energije
• poboljšanje pažnje
• otklanjanje crnih misli i opsesivnih ruminacija
• čuvanje radnih navika
• razvijanje inicijative kod pacijenta
• učvršćivanje predstave o sopstvenim mogućnostima
• Fokus na `ovde i sada`
Okupaciono-radna terapija kod anksioznih
poremećaja II
• Organizovana po principu terapijske zajednice (u grupi),vraća osećanje
pripadanja grupi
• Zadovoljenje osujećenih interpersonalnih potreba
• Povećava se samopoštovanje i osećaj sigurnosti-kupira anksioznost
• Kontraindikacije u okupacionoj radnoj terapiji:
-U radu sa ovim pacijentima treba izbegavati aktivnosti koje prevazilaze
pacijentove trenutne sposobnosti, bez obzira na to što ih je ranije
upražnjavao,aktivnosti za čije je dovršavanje potrebno mnogo vremena,
aktivnosti koje izoluju pacijenta,koje dovode do preteranog zamora i za koje
pacijent nije spreman,kao i takmičarske aktivnosti.
Okupaciono-radna terapija kod anksioznih
poremećaja III
• Sedativne tehnike-najpre primeniti,deluju umirujuće
• -slikanje uljem,temperama,flomasterom,tuševima
• -crtanje
• -rad sa glinom (vajanje,keramika,grnčarstvo)
• Dirigovane tehnike-popravljaju koncentraciju
• -kolaži,slike od slame po nacrtu,gobleni,tapiserije,linorezi (sve po
shemama)
• Inventivne tehnike-u poslednjoj fazi,vraćanje samopouzdanja zbog
sposobnosti da povoljno i samostalno završi svoj rad. Sa jačanjem
samopouzdanja i povećanjem uvida u svoje stanje, pacijentu dajemo sve
odgovornije aktivnosti i tehnike koje traže donošenje odluka, preuzimanje
inicijative i odgovornosti, veći angažman u grupnom radu.To su tehnike kod
kojih pacijenti u okviru svog terapijskog zadatka sami biraju materijale i boje
i načine dovršavanja svog projekta.Tu spadaju izrada čestitki, zidnih novina,
slikanje na staklu, izrada igračaka i bižuterije itd.
ORT kod bolesti zavisnosti
ORT kod alkoholičara
-Terapijski ciljevi-
• Pripremiti pacijenta za povratak u radnu sredinu i normalan život
• To su često usamljene,nezrele,emocionalno nestabilne ličnosti sa puno
problema u odnosima sa okolinom,tako da ih treba podsticati da se
angažuju u grupnom radu
• Poboljšanje radne sposobnosti motivisanjem pacijenta za rad,vežbanjem
pažnje i koncentracije,jačanjem samopouzdanja i upornosti i ponovnim
uspostavljanjem radnih navika
• Biranim aktivnostima pomoći pacijentu da se oslobodi anksioznosti i
relaksira
Odnos radnog terapeuta prema pacijentu
• Nizak nivo samopoštovanja kod alkoholičara zahteva stalno ohrabrivanje od
strane terapeuta,kako u radu,tako i u ostvarivanju socijlanih kontakata
• Pacijenti često zauzimaju ambivalentan stav prema tretmanu u radnoj
terapiji,minimalizuju svoje probleme i racionalizuju svoje ponašanje
• Nisu retke ni depresivne reakcije kao posledica osećanja krivice
• Terapeut treba da razume da je otpor koji pacijenti ispoljavaju prema radu
posledica straha od neuspeha i mora da bude vrlo taktičan da bi ih pridobio
za saradnju
Tehnike i aktivnosti ORT
• U skladu sa terapijskim ciljevima,kod alkoholičara je moguće primeniti skoro
sve vrste tehnika radne terapije
• Sedativne tehnike su idealne u periodu kada su pacijenti visoko anksiozni
• Dirigovane tehnike se koriste u vežbanju pažnje i koncentracije
pacijenata,kao i u minimalizovanju greške u radu koja bi poljuljala
samopozdanje pacijenta
• Mehaničkim tehnikama-angažujemo pacijenta u grupnom radu i izvlačimo
ga iz samoizolacije kojoj su alkoholičari skloni
• Stimulativne tehnike-kod pacijenta koji su bezvoljni,potišteni i bez motivacije
• Inventivne i slobodne tehnike (koje zahtevaju potpuniji angažman)-u
završnom stadijumu lečenja
Kontraindikacije
• U početku tretmana alkoholičara treba izbegavati aktivnosti koje dugo traju
• Aktivnosti koje izoluju pacijenta
• Aktivnosti koje prevazilaze njegove aktuelne sposobnosti da se skocentriše
ORT narkomana
• Za nastanak zavisnosti od droga utiču:struktura ličnosti,faktor sredine i
farmakološke osobine droge
• Izlečenje zavisnosti samo je prvi korak i potpuno je beznačajan ako se
pacijent vraća u nepromeneju sredinu iz koje je došao na lečenje
• Terapijski ciljevi:
• Osnovni cilj je ostavljanje droge
• Pred ORT stavlja se težak zadatak da razvije ili ojača one osobine ličnosti
koje mogu pacijentu pomoći da se zrelije ponaša
• Neophodna je podrška,skretanje pažnje sa misli o drogi-stimulisanjem
zdravih interesovanja i podsticajem zdravih socijlanih kontakata
• Raditi na formiranju radnih navika narkomana i poboljšanju njihovog opšteg
fizičkog stanja
Odnos radnog terapeuta prema pacijentu
• Većina narkomana uglavnom priča samo o drogi i kontaktira samo sa
svetom koji ima veze sa drogom
• Radni terapeut teško će uspeti da ostvari zadovoljavajuću komunikaciju sa
pacijentom na odeljenju gde narkomani čine većinu i koriste svoj žargon
• Često prema terapeutu ispoljavaju neprijateljstvo,negativizam i
agresivnost,uposredo sa posesivnim i zavisnim,zahtevnim pristupom
• To su uglavnom nezrele ličnosti sa sniženim stepenom tolerancije na
frustraciju i neophodni su im stalna podrška i razuveravanje da bi stekli
samopouzdanje
Tehnike i aktivnosti ORT
• Tretman treba započeti aktivnostima koje su sedativnog karaktera i daju
odmah vidljive rezultate
• Pacijente odmah po prijemu uključiti u grupni rad,a ukoliko je na odeljenju
više narkomana istovremeno,bolje je angažovati ih individualnim tehnikama
ili ih rasporediti u različite grupe
• Pošto su najčešće u lošem fizičkom stanju,neophodno je poboljšati im
motoriku i opštu kondiciju tehnikama koje su rekreativne,primeniti vežbe
disanja i relaksacije
• Sa poboljšanjem psihofizičkog stanja dati im slobodne i inventivne
tehnike,organizacija grupnog rada na odeljenju,kao i aktivnosti koje
zahtevaju izvesnu odgovornost
• Stepen saradnje i želja za njom kod narkomana variraju-u jednom trenutku
žele da rade i traže aktivnosti,u drugom ih odbijaju;iskoristiti njihove
kreativne potencijale onda kada su u kooperativnom periodu
• Od početka do kraja tretmana insistirati na formiranju radnih navika
Kontraindikacije
• Aktivnosti koje ih izoluju
• Aktivnosti koje prevazilaze njihove fizočke mogućnosti
• Aktivnosti koje su monotone,smirujuće i dopuštaju emocijama da preplave
pacijenta
Socioterapijska metoda terapijske zajednice
• Terapijska zajednica je terapija sredinom koja podrazumeva brojne unapred
isplanirane i stručno vođene aktivnosti i procese koji treba da omoguće
socijalizaciju i sazrevanje sigurnosti pacijenta uz pomoć radne
terapije,rekreativnih aktivnosti,okupacione terapije
• Uključuje angažovanje svih članova tima
• Mobilišu se zdravi potencijali pacijenta i postiže reintegracija,resocijalizacija
i prilagođavanje pacijenta
Tercijarna prevencija mentalnih poremećaja
• Ima za cilj da spreči nastavak naknadnih oštećenja i da osposobi bolesnika za povratak u socijalnu sredinu
• Podrazumeva procese:
• Radne rehabilitacije
-Obnavljanje različitih sposobnosti bolesnika uz maksimalno korišćenje preostalih kapaciteta (rehabilitacioni potencijal)
-Razvijanje novih sposobnosti za život i rad
-Započinje po smirivanju floridne psihopatologije i traje za vreme i posle završetka hospitalnog lečenja
• Resocijalizacije
-reintegracija
-socijalna readaptacija
Konačni cilj sveobuhvatnog tretmana i osposobljivanje za povratak i što normalniji život u porodici,radnoj i društvenoj sredini
Radni terapeut u psihijatrijskoj ustanovi
• Organizacija rada Dnevne bolnice
• Okupaciono-radna terapija
• Terapijska zajednica
• Radni terapeut kao deo tima
Terapijsko područje-psihijatrija ili
sekundarna prevencija
• Ambulantni rad (za decu,adolescentne i odrasle)
• Parcijalna hospitalizacija
• Hospitalizacija u opštoj bolnici ili specijalnoj psihijatrijskoj ustanovi
• Savetovanje
• Socijalni rad uključujući i finansijsku pomoć
Stacionarne psihijatrijske
ustanove1.Psihijatrijska odeljenja opštih bolnica (zdravstvenih centara)
2.Psihijatrijske klinike Medicinskih fakulteta i Instituti za psihijatriju-zbrinjavaju najsloženije
pacijente
3.Psihijatrijske bolnice pri KBC i specijalne psihijatrijske bolnice
-Na čelu ustanove je psihijatar
-U bolnici je pored lekara spec.psihijatrije potrebno dovoljno med.sestara, uz zdravstvene
saradnike (psiholog,soc.radnik)
-Prema specifičnom Dnevnom redu ustanove,obavljaju se jutarnje vizite,individualni i
grupno-terapijski rad sa pacijentima,radna terapija,razgovori sa članovima
porodice,dodatna medicinska i psihološka dijagnostika…
-U okviru stacionarne ustanove mogu postojati posebna odeljenja za :psihotične
poremećaje,afektivne poremećaje,adolescentnu psihijatriju,psihosomatske poremećaje…
Psihijatrijske ustanove za
parcijalnu hospitalizaciju
• Pacijenti u Dnevnoj bolnici borave svakodnevno,radnim danom,od jutarnjih sati do
14-15h.
• Posle podneva,noći,vikende,praznike provode kod svojih kuća
• Savremeni uspesi u lečenju kao i savremeni stavovi prema lečenju u psihijatriji
pokazuju da većina pacijenata ne mora da boravi 24h u bolnici
• Prednosti lečenja u Dnevnoj bolnici:pacijent sve vreme lečenja ostaje u porodici,ne
odvaja se od prijatelja,ne prekida socijalne uloge,tokom posle podneva pacijent se
vraća uobičajenim aktivnostima,stigmatizacija je manja,i samopoštovanje pacijenta
manje se narušava;manji je hospitalizam u odnosu na stacionarno lečenje
• Nedostaci lečenja u Dnevnoj bolnici:stroge indikacije za prijem (samo pacijenti koji
imaju mogućnost kontrole ponašanja van bolnice i samostalnog svakodnevnog
dolaska u ustanovu);ne mogu se primati pacijenti iz udaljenih krajeva,akutno
psihotični,suicidalni, teže se primaju pacijenti sa mentalnom retardacijom)
-kod nedovoljno komplijatnih pacijenata nemogućnost kontrole redovnog uzimanja
terapije u drugoj polovini dana i vikendima
Literatura:
• -Jovan Marić. Klinička psihijatrija.Naša knjiga.Beograd, 2005.• -Vučić R. i sar. Klinička radna terapija.Beograd, 2001.