OKVIR POTICANJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA U ZEMLJAMA EU

OKVIR POTICANJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA U ZEMLJAMA EU

Mr.sc. Jakša Krišto

Ekonomski fakultet Zagreb

Dani hrvatskog osiguranja 2010.Zadar, 15. i 16. studeni 2010.

Struktura izlaganja

Značenje i uloga životnog osiguranja

Osnovni pokazatelji značaja i kretanje premije ŽO

Utjecaj financijske krize

Inicijative i promjene u EU

Okvir poticanja životnog osiguranja

Zaključne preporuke

Značenje i uloga životnog osiguranja

Osiguranje – funkcija osiguranja i ekonomske sigurnosti

Razvojna i alokacijska funkcija – ulaganja MPOŽ

Održavanje financijske stabilnosti

Društvena i socijalna funkcija

Štednja za starost i osiguranje životnog standarda u trećoj životnoj dobi

Osnovni pokazatelji značaja ŽO (1/2)

Pokazatelji značaja društava za osiguranje, 2009. godina

Zemlja Ukupna premija u % BDP-a

Ukupna premija po stanovniku u USD

Premija ŽO u % ukupne premije

SAD 8,0 3.710 43,2 J apan 9,9 3.979 78,9 Velika Britanija 12,9 4.579 70,4 Francuska 10,3 4.269 68,6 Njemačka 7,0 2.878 46,9 Euro područje 8,0 3.059 58,5 EU 27 8,4 2.775 61,2 Bugarska 2,5 158 11,9 Hrvatska 2,9 402 26,4 Češka 3,9 723 42,3 Mađarska 3,1 398 50,9 Poljska 3,8 430 50,9 Rumunjska 1,8 136 18,4 Slovenija 6,0 1.420 30,4

Izvor: Swiss Re, Sigma No 2/ 2010, Zurich, 2010.

Osnovni pokazatelji značaja ŽO (2/2)

Udjel društava za osiguranje u strukturi imovine svih financijskih

institucija

Udjel ŽO u strukturi štednje

stanovništva

SAD 10,2% 8,3%

Japan 14,2%* 21,0%

EU 27 9,6%* 30,0%

RH 5,6% 4,0%

*Podaci za 2008.Izvor: Podaci nadzornih institucija

Značaj osiguranja u financijskom sustavu, 2009.

Kretanje premijskog prihoda ŽO (1/3)

Kretanje premijskog prihoda životnog osiguranja u zemljama CEA-e

Izvor: CEA

15,4%

9,3%

19,2%22,5%

-4,1%

7,4%

-1,0%

6,6%

11,5%

8,4%

10,5%

-16,2%

-20%

-15%

-10%

-5%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

900.000

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Premija životnog osiguranja Nominalni rast


Stope rasta premije osiguranja u izabranim europskim zemljama u 2009. i 2010.

Q3 2009/ Q3 2008

Q4 2009/ Q4 2008

Q1 2010/ Q1 2009

Q2 2010/ Q2 2009

Austrija Životno -0,1% 12,6% 4,5% 1,0%

Neživotno 1,7% 1,2% 0,5% 3,8%

Češka Životno 13,5% 6,7% 20,4% 29,2%

Neživotno 1,1% 0,2% -3,6% 3,0%

Njemačka Životno 12,4% 3,8% 13,2% 16,7%

Neživotno 1,7% 0,6% 1,4% 1,2%

Mađarska Životno -17,6% 24,8% 26,9% 14,9%

Neživotno -2,9% -5,5% -0,4% -6,3%

Italija Životno 72,4% 73,5% 68,6% 15,9%

Neživotno -1,7% -1,3% -3,6% -2,6%

Poljska Životno -22,4% -15,5% 0,4% 13,6%

Neživotno 6,9% 15,1% 1,8% 6,4%

Slovenija Životno -8,3% 2,5% 5,2% 5,2%

Neživotno 3,6% 4,2% 0,7% -1,3%

Izvor: CEA


Kretanje premije ŽO u RH u 2010. godini, u %

Izvor: HUO

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Prosjek

Kretanje premije ŽO u % 17,1 16,3 20,8 14,2 14,7 2,5 -2,2 11,9

Utjecaj financijske krize (1/2)

Osigurateljni sektor nije bio ishodište financijske krize niti ključan primatelj financijske potpore.

Tijekom financijske krize vlade i središnje banke zemalja G-20 direktno i indirektno su potpomogli financijski sektor s 10.000 milijardi USD, od čega je tek 10 milijardi USD bila potpora osigurateljnom sektoru.

Kako bi se spriječile buduće krize predlaže se stroža regulativa

Utjecaj financijske krize (2/2)

Specifičnost i otpornost osiguratelja, u odnosu na banke, u vrijeme krize ističe se u:

opsegu djelatnosti i dopuštenih poslova, izvorima sredstava, strukturi bilance, riziku likvidnosti, preuzimanju rizika i transparentnosti, sektorskoj međupovezanosti i međuovisnosti, volatilnosti poslovanja i upravljanju aktivom i pasivom i upravljanju ulaganjima.

Inicijative i promjene u EU (1/2)

Europska komisija je izdala u srpnju 2010. godine „GREEN PAPER towards adequate, sustainable and safe European pension systems“ – dokument koji bi trebao potaknuti raspravu i nove prijedloge oko rješavanja problema mirovinskih sustava u EU.

Dokument preispituje sljedeća područja mirovinskog osiguranja: Utjecaj demografskih promjena i financijske krize Prioritete modernizacije mirovinskog sustav u EU Ispunjenje cilja dostatnih i održivih mirovina Postizanje usklađenosti između radnog vijeka i mirovine Unapređenje mobilnosti radne snage i prenošenja mirovina unutar EU Povećanje sigurnosti i veće transparentnosti mirovinskih sustava Poboljšanje statistike i monitoringa mirovinskog sustava Unapređenje sustava upravljanja mirovinskom strategijom i sustavom.

Uloga životnog osiguranja i društava za osiguranje je višeznačna

Inicijative i promjene u EU (2/2)

Inicijativa ujednačavanja prodajne i poslovne prakse za slične i konkurentne financijske proizvode kao što su strukturirani investicijski proizvodi (eng. Packaged Retail Investment Products – PRIPs)

PRIPs čine investicijsko životno osiguranje, ulaganje u investicijske fondove, strukturirane vrijednosnice i strukturirani oročeni depoziti

Nova regulativa trebala bi osigurati veću transparentnost tržišta strukturiranih investicijskih proizvoda, bolje objašnjenje samih proizvoda i ulaganja, jednake uvjete poslovanja komparabilnih strukturiranih investicijskih proizvoda

Prijedloga direktive EK o PRIP je planiran u 2011. godini.

Korak naprijed i predložak ujednačavanja regulatornog okvira i za ostale oblike ŽO i ostalih financijskih proizvoda

Okvir poticanja životnog osiguranja

Društva i udruženja

Država Regulacija

Financijska edukacija stanovništva –

Financijska pismenost

Porezna politika Pravila tržišnog natjecanja

Lobiranje i zalaganje za interese osiguranja

Subvencije i poticaji Osiguranje solventnosti i

sigurnosti sektora

Razvoj proizvoda i zadovoljavanje

potreba klijenata

Jednaki uvjeti poslovanja

Zaštita osiguranika i transparentnost

poslovanja

Financijska edukacija (1/2)

Financijska edukacija stanovništva shvaća se kao nužan preduvjet održivog mirovinskog sustava, razvoja tržišta kapitala i financijskih institucija te time ostvarivanja preduvjeta ukupnog ekonomskog rasta.

Projekti financijske edukacije u svijetu pokreću se od strane nadnacionalnih tijela i udruženja, vlada, ministarstava, nadzornih institucija i strukovnih udruženja.

Kao svjetski primjeri mogu se istaknuti: OECD: The International Gateway for Financial Education (IGFE) Europska komisija: Financial Education Europska komisija: European Database for Financial Education Online consumer education European Financial Planning Association Global Financial Education Program CEA: Financial Awareness Initiatives Promoted by the European Insurance

Industry

Financijska edukacija (2/2)

Nacionalna strategija i područja financijske edukacije, primjer Češka

Izvor: Europska komisija, National Strategies for Financial Education, listopad 2008.

Porezni poticaji i subvencije (1/3)

Proizlaze, u pravilu, iz uloge i značaja životnog osiguranja u štednji za starost

Mirovinski sustavi među zemljama EU izrazito su heterogeni

OECD i Europska unija kategoriziraju mirovinski sustav u „tri stupa“:

„Prvi stup“ – socijalno osiguranje, podrazumijeva nacionalne javno upravljane mirovinske planove (ili sheme) s financiranjem na međugeneracijskoj solidarnosti (PAYG),

„Drugi stup“ - mirovinski planovi vezani uz zaposlenje (eng. occupational pensions), čine privatno upravljane mirovinske planove, fondove ili sheme utemeljene na kapitalizaciji štednje, koji su dio ugovora o zaposlenju.

„Treći stup“ – vlastita mirovinska štednja, čini osobni mirovinski plan u obliku vlastite štednje u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, životnom osiguranju i ostalim štednim i rentnim oblicima štednje.


Porezni tretman mirovinskih proizvoda II. stupa

Zemlja Faza štednje – porezni odbitak

Ograničenja Faza isplate - oporezivanje

Austrija Grupna polica-doprinosi poslodavaca-doprinosi zaposlenikaŽO s štednom komponentom

do max 10% plaće

do 300 Eur godišnje po osobi

Da

Ne, uz uvjete

Njemačka Od poslodavca sponzorirano ŽO

do 4.392 Eur u 2009.do 4.440 Eur u 2010.

Isplata ne prije 59. godine u obliku mirovine

Da

Italija Mirovinsko ŽO -doprinosi poslodavca ili zaposlenika

do 5.165 Eur godišnjemin. 5 godina

isplata u obliku rente min 50% kapitalizirane

svote u vrijeme umirovljenja

Da, uz uvjete i oslobođenja

Izvor: CEA, Income tax treatment of 2nd pillar pension products (as at March 2010)


Porezni tretman mirovinskih proizvoda III. stupa

Zemlja Faza štednje – porezni odbitak

Ograničenja Faza isplate – oporezivanje

Austrija Rentno osiguranje Svota Da, za jednokratnu

isplatu i trajanje ispod 10 god.

Njemačka Ne, za mješovito i rentno ŽODa, za osnovne mirovinske sheme/fondove

Samo rentna isplata s minimalno 60 god.

Da

Italija Ne, za mješovito i investicijsko ŽODa, za smrtnost i invaliditet

Da, za osobne mirovinske sheme/fondove

19% premije do 1.291 Eur

min. 5 godinado 5.165 Eur, rentna

isplata u vrijeme umirovljenja, min 50%

Ne

Da, uz uvjete i oslobođenja

Izvor: CEA, Income tax treatment of 3rd pillar pension products (as at March 2010)

Zaključne preporuke Okruženje, inicijative EU i nova regulacija potiču osiguratelje i

životno osiguranje na promjenu i snažnije pozicioniranje

U svim zemljama EU životno osiguranje je prepoznato kao oblik štednje za starost

Društva trebaju razviti nove osigurateljno-štedne proizvode i oblike životnog osiguranja s naglašenom komponentom štednje za starost – preispitati mogućnost u okviru zakonskog okvira

Mirovinska štednja i isplata mirovina trebala bi biti strateška usmjerenja životnog osiguranja u budućem razdoblju

Država treba ujednačiti okvir poslovanja svih sličnih štednih mirovinskih proizvoda i jednako ih porezno tretirati

Društva i udruženja trebaju afirmirati i približiti ŽO potrošaču

Hvala na pozornosti!

Pitanja?

[email protected]://www.efzg.hr/jkristo

Documents

OKVIR POTICANJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA U ZEMLJAMA EU