Boæi KneæeviÊu

BBeezz ËËiijjee uuppoorrnnoossttii,, ttaalleennttaa ii hhrraabbrroossttii nnee bbii bbiilloo ""OOlluujjee nnaadd KKrraajjiinnoomm""

ZZaaggrreebb,, 22000033..

BBeeooggrraadd,, 22000033..

OObbjjaavvlljjeennoo uu kkooooppeerraacciijjii ss HHeeiinnrriicchh BBööllll ssttiiffttuunngg

FACTUM

iizzddaavvaaËËii ::

priredio BORIS RA©ETA

OLUJA NAD HRVATSKOM

>

RijeË na poËetku 7Buka i bijes - sluËaj Oluja 9"Oluja nad Krajinom" u Srbiji 15PoËetak 17Prve reakcije 21Intermezzo 31"Latinica" i poslije nje 47Saborska diskusija o "Oluji..." 89Internet diskusije 96Amarkord 1991 - 2001 145Smrt Boæe KneæeviÊa 183Pogovor 187

7

RIJE» NA PO»ETKU

SluËaj filma "Oluja nad Krajinom", pa tako ni ova knjiga koja ga pokuπava pratiti, nije

samo kronika zbivanja i reakcija na prikazivanje jednog dokumentarnog filma. On

je, barem po naπem miπljenju, paradigmatiËan za razumijevanje suvremene

hrvatske zbilje. U povijesti hrvatskog dokumentarizma nikada se nije desilo da

jedan film izazove toliko burne reakcije kao πto je to bio sluËaj s filmom "Oluja nad

Krajinom" Boæe KneæeviÊa. Javni protesti, saborska rasprava, traæenje ministarske

smjene, intenzivna aktivnost na web-forumima, anonimni pozivi i prijetnje, stvaran-

je "kontra-filma" - sve je to za promatraËe sa strane predstavljalo posve neodgo-

varajuÊu reakciju na jedan dokumentarni film. No, za to su postojali snaæni razlozi.

Sve je, naravno, zapoËelo Ëinjenicom da su se zloËini o kojima govori film, doista

zbili. O tome su, uostalom, svjedoËili i sudionici tih zbivanja. Neposredno nakon

vojne operacije "Oluja", nekoliko stotina civila je ubijeno, desetci tisuÊa kuÊa su

spaljeni. I ne samo to. HDZ-ova vlast je te zloËine skrivala, preπuÊivala pa i, viπe ili

manje stidljivo, opravdavala poznatom "tezom" Milana VukoviÊa, bivπeg predsjedni-

ka Vrhovnog suda Hrvatske, kako "Hrvatska u obrambenom ratu nije mogla poËiniti

ratni zloËin".

Naæalost, ubrzo se pokazalo da ni nova vlast, ustoliËena pobjedom demokratske

koalicije poËetkom 2000. godine, nije uspjela (æeljela, znala, mogla) inicirati bitne

promjene u percepciji mnogih vaænih pitanja, pa tako ni (za ovu priËu bitnog)

odnosa prema hrvatskim ratnim zloËinima.

Da li zbog unutraπnje razjedinjenosti, povijesnog kompleksa nedovoljnog "hrvatst-

va", straha od reakcija ili jednostavno konformizma, vlada nije znala, mogla ili

smjela objasniti hrvatskim graanima razliku izmeu ogromne veÊine poærtvovnih,

hrabrih i patriotskih branitelja i πaËice ratnih profitera pa i zloËinaca koji su, preko

veza sa dijelom desniËarske politiËke elite, uspjeli uzeti praktiËno Ëitavu zemlju za

taoce svoje lukrativne ali i riskantne pozicije.Ne Ëudi stoga ni da Hrvatska televizi-

ja, ustanova koja nikada nije uspjela postati istinskom institucijom civilnog druπtva,

u Ëitavom ratnom i poratnom periodu nije proizvela niti jedan cjeloviti film, program

ili emisiju koji bi se bavili temom hrvatskih ratnih zloËina. Ne Ëudi ni Ëinjenica, vjero-

jatno nezapamÊena u analima suvremene televizije, da su u sluËaju “Oluje nad

Krajinom” "odreeni krugovi" sa HTV-a poticali pisanje protiv filma kojega Êe njiho-

va kuÊa tek (i to pod pritiskom) prikazati. U takvom okruæenju, u proljeÊe 2001.

godine pojavio se film "Oluja nad Krajinom" o zloËinima poËinjenim s hrvatske

strane nakon vojne operacije "Oluja", 1995. godine. I tada je sve poËelo. Sve ono o

Ëemu moæete Ëitati na stranicama ove knjige.

No, prije nego πto vas prepustim tom, nadam se, nadasve zanimljivom πtivu,

dozvolite mi da s vama podijelim osjeÊaje koji me obuzimaju kada danas listam ove

stranice:

_ osjeÊaj ppoonnoossaa zbog Ëinjenice da smo napravili film "Oluja nad Krajinom", ne

samo prvi hrvatski veÊ u to vrijeme i jedini dokumentarac uopÊe u ovim krajevima

koji je imao hrabrosti progovoriti o zloËinima koje je poËinila "naπa strana". Iz

danaπnje perspektive i politiËke atmosfere u kojoj je to joπ uvijek jedini takav film

prikazan na dræavnoj televiziji, ta Ëinjenica samo dobiva na vaænosti.

_ osjeÊaj zzaaddoovvoolljjssttvvaa zbog Ëinjenice da su "obiËni gledatelji" prepoznali vaænost tog

filma i procesa koji je njime zapoËeo, te nakon emisije "Latinica" u kojoj je film

prikazan, na pitanje da li treba procesuirati sve ratne zloËine, odgovorili pozitivno sa

ogromnom veÊinom od 75 posto. SliËni su rezultati dobiveni i u anketi Jutarnjeg

lista, dok je u istraæivanju agencije Media metar 51 posto ispitanika KneæeviÊev film

ocijenilo vjerodostojnim.

_ osjeÊaj rraazzooËËaarraannjjaa zbog toga πto vladajuÊa politiËka elita, izuzimajuÊi predsjedni-

ka dræave, nije prihvatila taj "mali referendum" tihe veÊine hrvatskih graana veÊ je,

sluæeÊi se poznatom tehnikom zamjene teze, umjesto doga_aja o kojima film gov-

ori, javno osudila film pa i njegove tvorce. Na taj naËin propuπtena je joπ jedna

πansa da se otvori ozbiljni dijalog i daju relevantni odgovori. Proces katarze,

neophodan da se ovaj rat i stvarno zavrπi, joπ je jednom zaustavljen i prije negoli je

zapoËeo.

_ osjeÊaj ssttiiddaa zbog toga πto je tako malo nezavisnih intelektualaca, umjetnika i

udruga imalo hrabrosti braniti, ne naπ stav, veÊ pravo na njega. Sindrom "hrvatske

πutnje", toliko prisutan u tim krugovima, joπ je jednom uzeo svoj danak.

_ osjeÊaj ttuuggee ii kkrriivviiccee zbog Ëinjenice da Boæe viπe nema i da je otiπao u jeku

najveÊih napada na film, ogorËen ali ne i uplaπen, zabrinut ali ne i razoËaran.

_ i napokon, osjeÊaj nnaaddee da sve to nije bilo uzalud.

PPrrooff.. NNeennaadd PPuuhhoovvsskkii

Direktor dokumentarnog projekta FACTUM

Producent filma "Oluja nad Krajinom"

Zagreb, veljaËa 2003.

8

9

BUKA I BIJES - SLU»AJ OLUJA

I.

U analima hrvatskog dokumentarnog filma ostat Êe zabiljeæeno da je 50-minutni

dokumentarac Boæidara KneæeviÊa “Oluja nad Krajinom” prvi puta javno prikazan

10. oæujka 2001. godine, na X. danima hrvatskog filma. KneæeviÊ je na filmu radio

punih godinu dana.

Na prve dvije festivalske projekcije, film je vidjelo oko Ëetiri stotine ljudi. U jednom

novinskom Ëlanku zabiljeæeno je kako je publika odgledala film “u potpunoj tiπini”,

uz tek poneki povik: “A Vukovar!?”

Tiπina je potrajala vrlo kratko: kasniji æivot ovoga filma - u hrvatskim okvirima sluËaj

je zacijelo bez presedana - mogao bi se bez pretjerivanja oslikati πekspirijanskom

sentencom o “buci i bijesu”.

Presudna je, dakako, bila televizija.

II.

Hrvatska televizija prikazala je “Oluju...” u ponedjeljak, prvoga listopada 2001.

godine, u emisiji "Latinica". Vrh HTV-a odluku o emitiranju filma u okviru te emisije

donio je nakon skoro polugodiπnjeg “razmatranja sluËaja”. ToËno procijenivπi

eksplozivni potencijal “Oluje...”, dijelom zbog posloviËnog oportunizma, dijelom

zbog izvornog otpora prema sadræaju filma, urednici s Prisavlja odvagivali su u tih

πest mjeseci, od Dana hrvatskog filma do njegove tv-premijere, gotovo sve opcije

koje su im u tom pogledu stajale na raspolaganju.

I

I I

Razmiπljalo se o tome da se KneæeviÊev film prikaæe u posebnoj emisiji, s gostima

koji Êe komentirati vieno; pa onda, o varijanti po kojoj bi “Oluja...” bila prikazana

u sklopu serije dokumentaraca koji bi govorili o srpskim zloËinima. OËito je u igri

bila i varijanta po kojoj film uopÊe ne bi bio prikazan, no javni je pritisak u proljeÊe

i ljeto 2001. godine tu opciju ipak uËinio preriskantnom. KonaËno, za emitiranje

filma javno se zaloæio Ëak i Ured Predsjednika Republike, iz kojega je stigla ocjena

kako je film “vrijedan prikazivanja”.

U hrvatskom dræavnom vrhu ta je reakcija bila posve usamljena, premda je

Ministarstvo kulture bilo jedan od sufinancijera filma, s iznosom od 92 tisuÊe kuna.

Sugestija iz ureda Stipe MesiÊa bila je, naravno, liπena bilo kakve izvrπne snage, ali

je bila dragocjena za kreiranje opÊe atmosfere nastale oko prikazivanja filma.

S druge strane, Hrvatska je televizija imala potpisan ugovor s producentskom

kuÊom “Factum”, po kojemu se obvezala prikazati njihove dokumentarne filmove,

pa bi odmah bilo jasno da je film iz politiËkih razloga “stavljen u bunker”.

VijeÊe Hrvatske radiotelevizije zato je, na kraju, posegnulo za “najelegantnijim”

rjeπenjem: na sjednici VijeÊa odræanoj 30. kolovoza, objavljeno je kako Êe film biti

prikazan u sklopu emisije “Latinica”.

Na Hrvatskoj televiziji nitko nije javno izloæio onu moguÊnost koja bi se u svakom

drugom sluËaju nametnula kao normalno i jedino prirodno rjeπenje: da se film emi-

tira samostalno, bez ikakve popratne studijske debate.

III.

Pomalo bizarno djeluje Ëinjenica da je “Latinica” te rane jeseni 2001. godine bila

sastavni dio zabavnog programa Hrvatske televizije. Ipak, njen okvir se urednicima

HRT-a doimao najmanje problematiËnim: studijska rasprava bila je zadana for-

matom emisije - takva je struktura svake "Latinice" - pa su optuæbe o namjenskom

“soljenju pameti” gledateljima bile otklonjene unaprijed, a gosti komentatori mogli

su (legitimno) biti izabrani tako da reprezentiraju viπe moguÊih naËina interpretiran-

ja filma.

U studijskoj raspravi sudjelovali su Maja Freundlich, potpredsjednica HDZ-a; Drago

Pilsel, kolumnist rijeËkog Novog lista; Vedrana Rudan, kolumnistica splitskog Feral

tribuna, odvjetnici Anto Nobilo i Æeljko OlujiÊ, te autor filma Boæidar KneæeviÊ.

Pozivu na sudjelovanje nisu se odazvali predstavnici Hrvatske vojske, Ministarstva

obrane, general Jakno Bobetko i neki drugi planirani sugovornici.

Stajaliπta koja su iznijeli gosti "Latinice" markirala su, u kljuËnim elementima, javnu

diskusiju koja je o ovom filmu voena joπ mjesecima nakon njegova prikazivanja na

Hrvatskoj televiziji.

10

I I I

Maja Freundlich istakla je kako je ovaj film snimljen ponajprije zato da se istakne

kako su “zloËinci i kriminalci bili na obje strane”.

Po Maji Freundlich, jasan je pokuπaj ovoga filma da “izmijeni, iskrivi istinu o zbi-

vanjima u Domovinskom ratu”. “Oluja nad krajinom” po njoj svjesno preπuÊuje

hrvatske ærtve, s tendencijom da se “izdvojeni incidenti”, poput zloËina u selu

Grubor, prikaæu kao pravilo.

“Sve πto se dogodilo u Oluji bili su pojedinaËni incidenti koji su procesuirani u 1500

sudskih postupaka”, rekla je Freundlich. U ovom filmu stvara se slika o toboænjoj

ugroæenosti Srba, rekla je Freundlich, “kako bi se moglo krenuti u nova osvajanja”.

Drago Pilsel je, za razliku od potpredsjednice HDZ-a, izjavio kako smatra da “Oluja

nad Krajinom” tek “djelomice pokazuje strahotu koja se dogodila nakon Oluje”.

“Ja sam bio tamo” rekao je Pilsel, “vidio sam ubijene ljude, spaljene kuÊe.

To nisu bili izdvojeni sluËajevi... Suma tih incidenata govori o namjeri hrvatske poli-

tike.”

Vedrana Rudan ocijenila je “Oluju nad Krajinom” kao jednu “banalnu ratnu priËu”.

“Tuman je htio osloboditi Hrvatsku i to mu je i uspjelo. Htio je oËistiti Hrvatsku od

Srba i to mu je uspjelo, i to je notorno. Mene osobno smeta” dodala je Vedrana

Rudan, “ako je to hrvatska politika - a ja mislim da je - zaπto se to ne prizna”.

Æeljko OlujiÊ se osvrnuo na teze HHO-a o broju ubijenih civila u sektoru Jug (410)

te o broju spaljenih kuÊa na prostoru bivπe Krajine (oko 20 000).

”Tvorci tog sramnog, antihrvatskog filma, zapravo priznaju da laæu” - rekao je OlujiÊ

- “da govore neistinu, jer se iz njihovog filma to nigdje ne vidi. U filmu se vidi dobar

dio cijelih kuÊa, to nije sporno.” Na samom kraju filma, autori poentiraju - misli

OlujiÊ - “tvrdnjom da je bilo 410 ubijenih srpskih civila i - pazite ovo! - najmanje 20

tisuÊa spaljenih kuÊa. To, u kaznenopravnom smislu, ako se niπta nije dokazalo - a

u ovom filmu se niπta nije dokazalo - niπta ne vrijedi”.

Film je po njemu izrazito protuhrvatski uradak, koji “uopÊe ne govori o tomu da

Hrvati imaju pravo na dræavu”.

Anto Nobilo iznio je posve suprotno glediπte. “Osobno, viπe vjerujem HHO-u nego

Tumanovom reæimu. Oni tvrde da je bilo 20 tisuÊa spaljenih kuÊa - ja imam

podatke o 22 tisuÊe spaljenih kuÊa - a na tako πirokom prostoru to ne moæe biti inci-

dent.”

“Da bi bile spaljene 22 tisuÊe kuÊa, tjednima su se morale voditi bitke” rekao je

Nobilo, “a bitaka nije bilo. Dakle, veÊ na prvi pogled moæemo zakljuËiti da je rijeË o

organiziranom zloËinu, πirokih razmjera, za kojega nitko nije odgovarao, nikada, a iz

toga onda moæemo zakljuËiti da (ga) je vrh ili naredio ili dozvolio...”

11

Autor filma Boæo KneæeviÊ objasnio je kako je njegov povod da napravi ovaj film

“bio to πto HTV nije napravila, odnosno, πto je preπutjela.”

“Moje filmsko djelovanje ne moæe ni dati ni oduzeti legitimitet vojnoj akciji Oluja”

dodao je KneæeviÊ. “Ono πto je mene zanimalo, jest stvaranje atmosfere u kojoj su

moguÊi ovakvi zloËini”. Na kraju rasprave, svi su se sudionici sloæili oko teze da

ratne zloËine treba procesuirati...

IV.

Intenzivna rasprava o “Oluji...” trajala je, u svim medijima, gotovo godinu dana

nakon prve projekcije. O filmu su ispisane stotine novinskih Ëlanaka, voene su

brojne i neobiËno ostraπÊene diskusije na web-u, a u borbi protiv KneæeviÊeva

filma, osporavatelji “Oluje nad Krajinom” posegli su i za krajnje neobiËnim sred-

stvom: vrlo brzo nakon televizijske premijere filma proizveli su kontra-film, uradak

pod nazivom “Amacord 1991.-2001.”

“Amacord...” je trebao dokazati kako Boæidar KneæeviÊ, etniËki, politiËki, etnopoli-

tiËki, profesionalno i moralno, nije ovlaπten snimati film o Domovinskom ratu. U

masovnoj hajci koja je voena protiv “Oluje nad Krajinom”, Boæidara KneæeviÊa i

Nenada Puhovskog, producenta ovoga filma, “Amacord” svakako predstavlja

najbizarnije borbeno sredstvo.

“Oluja nad Krajinom” prikazana je na Hrvatskoj televiziji u ponedjeljak, prvog

listopada 2001. godine. ToËno mjesec dana kasnije - samo mjesec dana kasnije! -

prvog studenoga iste godine, “Amacord...” je prikazan u dvorani zagrebaËkog

Kulturno informativnog centra. Film je montiran iz arhivskih materijala Yutela - tv-

kuÊe na kojoj je Boæidar KneæeviÊ radio 1991. i 1992. godine, nakon odlaska s

Hrvatske televizije.

Materijale koriπtene u “Amacordu...” - Yutelove U-matic vrpce sa sirovim materi-

jalom, kao i finalne verzije KneæeviÊevih priloga - autor filma Pavle Vranjican navod-

no je dobio sluËajno, kupivπi ih, davno prije, od nekoga bivπeg djelatnika Yutela, za

900 njemaËkih maraka. Kao “siromaπni producent” on je te vrpce kupio za vlastiti

rad, i one su, tako neiskoriπtene, stajale u ladici, sve do “Amacorda...”

Znatno je, meutim, vjerojatnije da su te kasete bile pohranjene u raznim "arhivi-

ma", i da je rad na pripremi “Amacorda...” zapoËeo nedugo nakon prvih javnih pro-

jekcija “Oluje nad Krajinom...”

U utorak, πestog studenog iste godine, Boæidar KneæeviÊ bio je mrtav. On i njegov

suvozaË, Borivoj Franceschi, "Renault scenicom" podletjeli su pod kamion s prikoli-

com koji je, kod mjesta Bruvna u Lici, nailazio iz suprotnog smjera. U prvi mah

pojavile su se sumnje da je nesreÊa namjeπtena. Policijsko vjeπtaËenje takvu je

moguÊnost otklonilo. No, nema nikakve sumnje da je atmosfera u kojoj je KneæeviÊ

12

I V

æivio zadnjih tjedana osjetno pridonijela smanjenju njegove koncentracije, πto je,

moæda, i bilo kobno tog dana. Boæidaru KneæeviÊu moæda nisu popustile koËnice,

ali æivci sigurno jesu.

Godinu dana kasnije, “Amacordom...” su otvoreni naredni, XI. dani hrvatskog

filma, Ëime je ciklus skandala okonËan na najsramotniji zamisliv naËin.

V.

Zaπto je “Oluja nad Krajinom” izazvala tako opreËne reakcije? Nije moguÊe ne

primijetiti da je hrvatski tisak mjesecima, pa i godinama prije ovoga filma, objavlji-

vao detalje o zloËinima koji su bili jednako straπni pa i straπniji od onih koji su se

dogodili u Gruboru i Varivodama. Æira je javnost imala razmjerno solidne informaci-

je i o dogaanjima za vrijeme Oluje i nakon nje. No, moÊ i utjecaj televizijskog

medija dodatno su dramatizirali percepciju ovoga filma, kojega je, u "Latinici",

gledalo Ëak 47,95 posto hrvatskih gledatelja, πto je nezabiljeæen fenomen kada je

rijeË o dokumentarnom filmu.

U jednom od naknadnih osvrta na fenomen “Oluja”, Slobodan ©najder vrlo je plas-

tiËno objasnio zaπto je, zapravo, “Oluja nad Krajinom” bila tako opasna:

“Uistinu, u novinama i tjednicima hrvatska je javnost mogla proËitati i gorih stvari

od onih koje pokazuje KneæeviÊev i Franceschijev film” napisao je ©najder u

"Novom listu", u osvrtu na KneæeviÊevu smrt.

“No, jedino πto se broji jest televizija. I tek su se u “Latinici” politiËke elite, do

guπe umijeπane u ono πto film pokazuje, osjetile uistinu ugroæenima, te su zbile

svoje redove rijeπene da idu do kraja, protiv “Êirilice” πto god da se pod tim

pomiπljalo.

Nema, naime, u filmu niËega πto veÊ ne bi bilo reËeno, i u fragmentima, Ëak i

pokazano. Vidjele su se na televiziji Ëak i gore stvari. Film je jedino inteligentno

povezao, kao uzrok i posljedicu, ono πto se eventualno (ali i to teπko) moæe podni-

jeti samo fragmentarno.

On je pokazao zloËine koje su poËinili pojedinci, ali je “napiknuo” i atmosferu

jednog nabrijanog kolektiviteta, koji je zloËin potaknuo, odobrio i sakrio. ZloËini su,

a to smo veÊ oduvijek znali - takvih razmjera da je i njihovo prikrivanje traæilo priliËnu

organizaciju; oni su, veÊ u Ëisto kvantitativnom smislu, tako krupni da se moraju

ubrojiti u rubriku dræavni terorizam, koji je doktrinarno pripremljen (tu su jako radili

tzv. poËinitelji za pisaÊim stolom, Tuman prije svih) dogovoren s arhi-neprijatel-

jem, i nemilosrdno proveden. Tu se ne radi tek o pobjeπnjeloj margini neke

zamaπite vojne operacije (koju se dræi Ëak nekim osobitim podvigom!) nikako ne o

nekom nepovezanom nizu incidenata, veÊ o planski provedenom “ËiπÊenju teritori-

ja” u smislu “konaËnog rjeπenja” na hrvatski naËin.

13

V

14

Lov na srpske starce u hrvatskim pozadinama, u tzv. postolujno vrijeme, ni po

Ëemu se ne razlikuje od divljanja ustaπa na istim tim toponimima u drugom ratu,

kao πto se odobreni i poticani lov na tzv. gradske Srbe u osnovi ne razlikuje od pos-

tupaka koje Ivo Goldstein opisuje u svojoj nedavno izaπloj epohalnoj knjizi

‘Holokaust u Zagrebu’. KneæeviÊev film ne insistira na brutalnosti detalja, siguran

sam, Ëak znam, da su objektivi kamera zabiljeæili mnogo straπnije prizore - ali

pokazuje jednu opasnu vezu...”

VI.

O tomu kako je javnost - hrvatska, srpska, bosanska etc. - reagirala na prokazivan-

je ove “opasne veze”, moæete Ëitati na stranicama ove knjige. U nju su, bez pre-

drasuda, uvrπteni gotovo svi relevantni Ëlanci (vijesti, izvjeπtaji, komentari, osvrti) iz

godine koju je, na svoj naËin, obiljeæio KneæeviÊev film. »lanci su, kao i web diskusi-

je, iz razumljivih razloga kraÊeni. Izvorna oprema Ëlanaka (nadnaslovi, naslovi, pod-

naslovi, meunaslovi) zbog preglednosti materijala, zamijenjena je naπom opre-

mom.

BBoorriiss RRaaππeettaa

V I

"OLUJA NAD KRAJINOM" U SRBIJI

Film "Oluja nad Krajinom" emitovan je na Televiziji B92 i TV-stanicama Ëlanicama

ANEM-a ukupno tri puta. Nije mi poznato koliko su velike, nacionalne televizije

poput RTS-a bile za tu priËu zainteresovane. SeÊam se da su TV stanice u avgustu

1995. godine uËinile sve πto se moglo da se ovaj dogaaj minimalizuje i prikrije,

isto kao πto posle sedam godina izbegavaju da "ËaËkaju" po bolnoj proπlosti.

Tragedije velikih razmera obeleæene su time πto su uloge progonjenih i progonitel-

ja, krivaca i ærtava, Ëesto tako izmeπane i izmanipulisane da se teπko mogu objek-

tivno sagledati. Osim vremenske distance - u naπim, balkanskim okolnostima -

uvek postoji i problem nacionalne distance. Jedna je stvar, naime, kada Britanci

prave filmove o stradanjima naroda na ovim prostorima i konkretnim tragiËnim

dogaajima, druga kada o tome prave priËu oni koji su sami ærtve, a sasvim treÊa

kada savremene anale izlaæu predstavnici onog naroda ili zemlje u kojoj se priËa

desila. PriËa "iznutra" uvek je najuverljivija. Ona podjednako subverzivno i lekovito

deluje na sopstvenu sredinu i na onu sredinu kojoj pripada najveÊi broj ærtava.

''Oluja'' za B92 ima poseban znaËaj. Naπu stanicu je MiloπeviÊev reæim od osnivan-

ja definisao kao izdajniËku, mene su na RTS-u definisali kao ''genetskog izdajnika''.

Voe Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini neizmerno su nas mrzele po istom

πablonu, nismo dobijali akreditacije itd. Kada je poËela ''Oluja'' i kada smo videli

kako MiloπeviÊev reæim okreÊe glavu od prognanog, izmanipulisanog naroda -

pokrenuli smo veliku humanitarnu akciju u kojoj su uËestvovali graani Beograda,

taksisti... koji su nastojali da izbegliËkoj koloni dostave πto viπe neophodne

pomoÊi. Tih dana svi smo bili zbunjeni - i mi koji smo shvatili dimenzije prevare

MiloπeviÊevog reæima i prognanici kojih se odricao reæim u koji su najviπe verovali

i koji su slepo sledili. Reæim je bio zateËen jer nije oËekivao da Êe izdajniËki B92

napraviti neπto tako pa je bilo Ëak i pokuπaja da se humanitarna akcija omete,

izmesti iz centra grada, kontroliπe...

15

16

Mislili smo da Êe to biti dobra podloga za otreænjenje od nacionalne histerije, bes-

pogovorno verovanje autoritarnom reæimu, voi koji je proizvodio samo zlo. No, to

se joπ dugo nije dogodilo. Snimali smo neke reportaæe meu izbeglicama koje je

proterala ''Oluja'' a koje je MiloπeviÊ smestio na Kosovo - oËekujuÊi bes i gnev

prema tom ciniËnom zlikovcu koji je ljudsku patnju hteo da iskoristi da poboljπa

strukturu stanovniπtva na Kosovu. Meutim, u prinudnim smeπtajima i dalje smo

nailazili na MiloπeviÊeve fotografije koje su ''krasile zidove''.

Manipulacije dogaajem bile su moguÊe i zbog prekinutih komunikacija i nedostat-

ka temeljnih i sveobuhvatnih svedoËanstava iz ''hrvatskih izvora''. Film ''Oluja nad

Krajinom'' je prvo, upeËatljivo, jako, sveobuhvatno delo koje veoma ubedljivo

svedoËi o tome da je zlo uvek zlo bez obzira na to ko ga Ëini i u koje svrhe.

"Oluja nad Krajinom" je istovremeno i otvoreni izazov za stvaraoce, pisce, reæisere,

novinare... da ispriËaju sopstvene priËe - priËe o moÊi zla i njegovoj moguÊoj

nacionalnoj mimikriji. Srbija i srpsko javno mnjenje Ëas deluju sasvim zatvoreno za

ovakvu bolnu introspekciju, Ëas su zaËuujuÊe spremni da se sa sopstvenom

proπloπÊu suoËe. Bez obzira na to πto i dalje ne postoji jedinstvena politiËka volja

da se zapoËne ozbiljan proces suoËavanja sa proπloπÊu, a time i sa istinom i

pomirenjem, interesovanje za ove teme je nedvosmisleno. ©to viπe budemo imali

"unutraπnjih priËa", imaÊemo viπe i moguÊnosti da se suoËimo sa istinom i sa sop-

stvenom odgovornoπÊu. Bez toga je nemoguÊe zamisliti pomirenje. Pod uslovom,

naravno, da priËe budu ispriËane profesionalno, ozbiljno i objektivno.

"Oluja nad Krajinom" je taj proces zapoËela.

VVeerraann MMaattiiÊÊ

glavni i odgovorni urednik B92.RTV

predsjednik ANEM-a

17

PO»ETAK

izvorni dokumenti filmskog projekta "OLUJA NAD KRAJNOM"

OOBBRRAAZZLLOOÆÆEENNJJEE PPRROODDUUCCEENNTTAA

Ovaj film bavi se jednom od najznaËajnijih i najdramatiËnijih tema novije hrvatske

povijesti - dogaajima u Krajini nakon zavrπetka ratnih operacija u "Oluji".

Koliko se radi o dramatiËnoj pa i traumatiËnoj temi, najbolje pokazuje nedavna

saborska intervencija ministra »aËiÊa u kojoj je govorio o svom iskustvu iz tog vre-

mena. Kao i reakcije, u Saboru i izvan njega, na tu intervenciju.

Vjerojatno da i ne postoji autor koji bi se sa viπe poznavanja materije mogao

posvetiti ovoj temi od Boæe KneæeviÊa, dugogodiπnjeg urednika i autora TV Zagreb,

Hrvatske televizije i Jutela, Ëovjeka koji je sa kamerom u ruci svih proteklih deset

godina svjedoËio o ratu na podruËju bivπe Jugoslavije. I to za takve respektabilne

televizije kao πto su ARD, ARTE, SAT1, SRG, WDR, ZDF, YLE...

Zbog toga smatram da je potrebno da Povjerenstvo za film Ministarstva Republike

Hrvatske financira ovaj film.

(Nenad Puhovski, FACTUM)

SSIINNOOPPSSIISS FFIILLMMAA ““OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM””

Nedavna izjava ministra Radimira »aËiÊa u Saboru o spaljivanju srpskih kuÊa na

podruËju Krajine neposredno nakon akcije "Oluja", izazvala je burnu reakciju meu

Ëlanovima nekad vladajuÊeg a danas opozicionog HDZ. Toliku, da su zahtijevali nje-

govu smjenu. Kakva je zapravo bila situacija tih dana u Krajini?

Koliko je istine u »aËiÊevim rijeËima, optuæbama meunarodnih organizacija i

hrvatskih nevladinih udruga o zloËinima nakon Oluje? Da li je istina, kao πto tvrde

branitelji, da je sve to dio "scenarija" kriminalizacije Domovinskog rata? I kakva je,

napokon, situacija u Krajini danas? Naπ film se bavi dogaajima u dva krajiπka sela

- Gruboru i Potkonju. Dogaajima koji su se zbili tada - neposredno nakon Oluje, te

njihovim odjecima i posljedicama danas.

Kroz priËe svjedoka koji su se nalazili u selu, kao i UN televizijske ekipe, pokuπat

Êemo rekonstruirati πto se tih dana dogaalo u tim selima. Posjetit Êemo ih i danas

kako bismo doznali kakva je situacija i πto misle o dogaajima iz 1995.

SSttrruukkttuurraa ffiillmmaa::

1. Prolog. Hrvatski dræavni Sabor. »aËiÊeva intervencija. Reakcije.

2. PoËetak balvan revolucije u okolini Knina. Pobunjenici na barikadama. Paljenje

hrvatskih sela, hrvatske izbjeglice iz Krajine. »etnici.

3. PoËetak operacije Oluja. ZvaniËina saopÊenja o poËetku akcije i poziv predsjed-

nika Tumana Srbima da ostanu. PobjedniËka atmosfera, snimci ulaska hrvatske

vojske. Dolazak predsjednika Tumana.

4. Knin poËetkom rujna 1995. Napola pust grad. Razbijeni izlozi, vojska, stvari

izbaËene iz stanova izbjeglih Srba. Sela gore u okolini Knina. Povratak prvih Hrvata

u svoje kuÊe.

5. 1995. Ekipa UN televizije snimila je kadrove goruÊeg sela Grubor te dvojicu ubi-

jenih starca u tom selu.

Zapovjednik Kninskog podruËja bio je general »ermak koji UN televiziji izjavljuje

kako se paljenja kuÊa moæe smatrati incidentima a ne pojavom πirih razmjera na

podruËju pod njegom odgovornoπÊu.

6. Od generala »ermaka s distance od pet godina, æelimo saznati πto se tih dana

dogaalo na podruËju Kninske Krajine. Pripadnici UN u to vrijeme πalju sasvim

18

19

drugaËije izvjeπtaje o stanju pod kontrolom zapovjednika »ermaka. U filmu neki od

UN oficira takoer rekonstruiraju dogaaje poslije operacije Oluja. Razgovor sa

Srbima iz Knina pod zaπtitom UN u izbjegliËkom logoru.

7. Paralelno pratimo priËe Hrvata iz sela Potkonje koji su pred terorom vlasti

tzv. SAO Krajine nakon 1991. morali napustiti svoje kuÊe i otiÊi u izbjegliπtvo i koji

su se vratili svojim kuÊama nakon osloboenja podruËja Krajine..

U scenama snimljenim 1995. oni govore o svojim patnjama i osjeÊajima nakon

povratka u svoja mjesta.

8. Pet godina poslije razgovaramo s istim ljudima, obje etniËke zajednice,

koji su bili svjedoci i ærtve ratnih dogaanja o tom vremenu kao i perspektivama

æivota njih i njihovih obitelji na podruËju Knina.

Kakva moæe biti buduÊnost Krajine?

BBIIOOGGRRAAFFIIJJAA AAUUTTOORRAA

Boæidar KneæeviÊ roen je 1952. godine u Titogradu, Crna Gora. Diplomirao je

Fakultet PolitiËkih znanosti u Zagrebu 1975. godine. Od 1977. radi na TV Zagreb

kao urednik i reæiser u Obrazovnom programu. Autor je viπe od trideset obra-

zovnih i dokumentarnih emisija u produkciji TV Zagreb. U Hilversumu u

Nizozemskoj 1987 zavrπio posebni teËaj osposobljavanja za televizijsku reæiju.

1988-89 godine radi kao specijalni izvjeπtaË iz »ehoslovaËke uoËi, u toku i nakon

promjena u studenom 1989. godine.

Od 1991-1992 kao novinar i urednik u redakciji "Jutel" prati dogaaje na podruËju

Slovenije i Hrvatske.

Od sredine 1992. kao free-lance novinar i televizijski snimatelj radi za televizije iz

veÊine evropskih zemalja (ARD, ZDF, SAT1,YLE, SRG, ARTE i druge) u kriznim

podruËjima prateÊi ratna zbivanja u Hrvatskoj, Bosni, Kosovu i Crnoj Gori. Autor je

viπe desetominutnih magazinskih priËa iz podruËja zahvaÊenih ratom koje su emi-

tirane na programima SRG, YLE, TV NOVA, WDR itd.

OODDLLUUKKAA MMIINNIISSTTAARRSSTTVVAA OO FFIINNAANNCCIIRRAANNJJUU FFIILLMMAA ““OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM””

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Zagreb, Trg burze 6, koje zastupa min-

istar dr. Antun VujiÊ (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), s jedne strane

i

Dramski filmski projekt “FACTUM”, Zagreb, Hebrangova 21, koje zastupa direktor

Nenad Puhovski (u daljnjem tekstu: Producent) s druge strane

UUGGOOVVOORR

o koriπtenju sredstava Ministarstva kulture

Ugovorne strane utvruju da je Odlukom ministra kulture odobreno financiranje

proizvodnje dokumentarnog filma pod radnim nazivom

““OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM””

scenariste i redatelja Boæidara KneæeviÊa.

Film je prihvaÊen u produkcijskom statusu i Producent ovim Ugovorom preuzima

obvezu realizacije do zavrπetka filma.

Prije potpisivanja ovog Ugovora Producent je duæan dati pisanu suglasnost o prih-

vaÊanju Pravilnika o kriterijima za utvrivanje programa javnih potreba u podruËju

filma i njihovom financiranju od 10. travnja 2000. godine.

Za izvrπenje programa iz toËke I ovog Ugovora Ministarstvo se obvezuje osigurati

sredstva u iznosu od

92,000 Kn (devedesetdvije tisuÊe kuna)

Sredstva iz toËke II. Ugovora isplatit Êe se na æiro raËun Producenta ovisno o tijeku

realizacije projekta i prilivu sredstava iz Dræavnog proraËuna. (...)

Ovaj Ugovor sastavljen je u tri (3) istovjetna primjerka, od kojih Ministarstvo zadræa-

va dva (2) a Producent jedan (1) primjerak. (...)

Zagreb, 10. srpnja 2000.

Za “FACTUM”

Producent, Nenad Puhovski

Redatelj, Boæo KneæeviÊ

20

I

I I

I I I

X I

Za Ministarstvo kulture:

Ministar, dr. sc Antun VujiÊ

21

PRVE REAKCIJE

FFIILLMM ““OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM”” IINNTTRRIIGGIIRRAA TTEEMMAATTIIKKOOMM

(...) Meu televizijskim filmovima istiËe se “Vilim” Biljane »akiÊ, portret glumca

Vilija Matule, koji hrabro, i bez glume, govori o profesionalnim usponima i padovi-

ma. U red televizijskih spada i "Oluja nad Krajinom", a intrigira tematikom. Film se,

kroz priËe svjedoka i arhivski materijal TV ekipa, bavi ratnim zloËinima na kninskom

podruËju nakon Oluje. (...)

/ Marcella JELI∆, Slobodna Dalmacija, 11. oæujka 2001. /

PPAAVVII»»II∆∆ :: FFIILLMM ““OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM”” OOTTKKRRIIVVAA AAUUTTOORROOVVUU DDUUBBOOKKUU II

NNAA»»EELLNNUU OODDBBOOJJNNOOSSTT PPRREEMMAA IIDDEEJJII HHRRVVAATTSSKKOOGG OORRUUÆÆAANNOOGG OOTTPPOORRAA UU

DDOOMMOOVVIINNSSKKOOMM RRAATTUU

Ratni zloËini koje je u Domovinskom ratu poËinila hrvatska strana druπtvena su hit

tema i predmet æestokih politiËkih suprotstavljanja. Ta tema, meutim, kao

uostalom i mnoge druge, druπtveno bitne, nije naπla svoje mjesto u hrvatskom

dokumentarnom filmu. Tome se ne treba Ëuditi imajuÊi u vidu da je HTV done-

davno bila praktiËki monopolist u proizvodnji dokumentaraca.

O tome kako se HTV bavio druπtvenom zbiljom u posljednjih deset godina suviπno

je iπta reÊi. A upravo je redakcija dokumentarnog programa bila jedna ideoloπka

tvrava proπlog sustava, producirajuÊi KosovËeve hagiografske dokumentarce o

Tumanu i sliËnu robu.

Stvari su se, dakako, promijenile. O hrvatskim zloËinima sad viπe ne govore samo

HHO i nekoliko novinara, nego praktiËki svi. Istodobno se u Hrvatskoj razvijaju

zametci neovisne dokumentarne produkcije. Najvaænija takva producentska kuÊa

Factum koja je pod vodstvom Nenada Puhovskog posljednjih godina dokumen-

taristiËki obraivala preπuÊene segmente zbilje. Factum je proizveo i prvi obuhvat-

niji dokumentaristiËki pokuπaj na tu temu hrvatskih zloËina u Domovinskom ratu.

RijeË je o filmu "Oluja nad Krajinom” bivπeg novinara HTV-a Boæidara KneæeviÊa.

Film je u petak prikazan na danima hrvatskog filma gdje je izazvao veliki interes.

“Oluja nad krajinom” se bavi zloËinima poËinjenim tijekom i nakon kolovoza 1995.,

osobito u sektoru Jug. Prema podacima HHO-a tamo je u prvih 100 dana nakon

osloboenja ubijeno 410 osoba, a spaljeno viπe tisuÊa kuÊa.

22

KneæeviÊev dokumentarac oËito je namijenjen primarno mladoj publici i inozem-

stvu, tako da mnogo filmskog vremena troπi na opisivanje povijesnog i politiËkog

konteksta. Po “case study” naËelu KneæeviÊ se iscrpnije bavi s nekoliko istaknutih

masovnih umorstava (Grubor, Varivode) intervjuirajuÊi svjedoke, inozemne proma-

traËe i aktiviste HHO-a Æarka Puhovskog i Ivana Zvonimira »iËka. Sa strane

tadaπnje sluæbene Hrvatske jedina intervjuirana osoba u filmu je general Ivan

»ermak.

U iznoπenju Ëinjenica, njihova slijeda i karaktera KneæeviÊ je u svom filmu korektan.

Film, meutim, otkriva autorovu duboku i naËelnu odbojnost prema ideji hrvatskog

oruæanog otpora u Domovinskom ratu.

Autor relativno sustavno prikazuje HV kao zloslutnu militaristiËku maπinu. On tako

kadrove masakra nerijetko kontekstualizira kadrovima hrvatskog militaristiËkog kiËa

kao πto su spotovi Thompsona, –uke »aiÊa i Tumanove parade. Pri tome se ne

uzima u obzir da je taj militantni neukus prije bio nemoÊno busanje slabe strane

nego stvarna demonstracija moÊi. Autor je tim materijalom æelio ilustrirati tezu

Nenada Puhovskog kako je provala odmazde nakon Oluje bila dugo stimulirana

medijskom proizvodnjom mrænje.

Ta teza, koliko god toËna, ne iscrpljuje problem, jer je spirala mrænje u etniËki

mijeπanim krajevima ipak imala druge i puno vaænije izvore - u prvom redu, ratna

stradanja na obje, a osobito hrvatskoj strani.

Ono πto je u danaπnjem kontekstu zanimljivo u KneæeviÊevom filmu jesu brojni

arhivski snimci koji potvruju zlurado zadovoljstvo s kojim je hrvatski vrh doËekao

“traktorski” egzil. U situaciji kada ICTY razmatra je li Oluja bila svjesno etniËko

ËiπÊenje ili je etniËko ËiπÊenje bilo tek nesretni nusproizvod akcije, dio tog materi-

jala sa zanimanjem Êe gledati i haπki tuæitelji.

Vaæno je i dobro πto je “Oluja nad Krajinom” napravljena, jer stvari o kojima taj film

pripovijeda hrvatska javnost mora biti svjesna. Zato je πteta πto taj film nije napravl-

jen s malo viπe politiËkog takta.

/ Jurica PaviËiÊ, Jutarnji list, 11. oæujka 2001. /

23

NNEENNAADD PPUUHHOOVVSSKKII :: KKVVAALLIIFFIIKKAATTIIVVII KKOOJJII SSEE MMOOGGUU IINNTTEERRPPRREETTIIRRAATTII KKAAOO

PPRROOZZIIVVAANNJJAA PPAA »»AAKK II DDEENNUUNNCCIIJJAACCIIJJEE

U Jutarnjem listu od 11.3. og., pod naslovom "Oluja nad Krajinom - film o mrænji",

filmski kritiËar Jurica PaviËiÊ se osvrnuo na istoimeni film u produkciji Factuma. Ne

æeleÊi ulaziti u meritum filmske kritike, æelio bih ipak komentirati neke kvalifikative

koji se, naroËito u kontekstu naπe uzavrele zbilje, mogu interpretirati kao prozivan-

ja pa Ëak i denuncijacije.

Najprije konstatacija kako "Film, meutim, otkriva autorovu duboku i naËelnu odbo-

jnost prema ideji hrvatskog oruæanog otpora u Domovinskom ratu."

Radi se o vrlo teπkoj optuæbi koja sugerira da autor filma zastupa tezu da se

Hrvatska nije trebala braniti kada je bila napadnuta. »ak i bez obzira na Ëinjenicu da

tako neπto moæe zastupati samo netko bez imalo pameti, ostaje upitno kako autor

Ëlanka tako pouzdano zna koje to ideje autor filma naËelno odbija a koje prihvaÊa.

Na drugom mjestu se kaæe: "U situaciji kad ICTY razmatra je li Oluja bila svjesno

etniËko ËiπÊenje ili je etniËko ËiπÊenje bilo tek nesretni nusproizvod akcije, dio tog

materijala sa zanimanjem Êe gledati i haaπki tuæitelji". Bez obzira na pitanje od kuda

autoru Ëlanka informacije o tome πto radi haaπki sud, ovakva konstatacija stavlja

autore filma u izravnu poziciju njegovog suradnika, dakle u popularnoj optici i "izda-

jnika".

Na kraju, netoËan je navod kako je teza da je "...provala odmazde nakon Oluje bila

dugo stimulirana medijskom proizvodnjom mrænje" moja. Ona pripada Æarku

Puhovskom, predsjedniku HHO-a.

Na konferenciji za πtampu, kojoj autor Ëlanka nije prisustvovao, rekao sam kako je

ovaj film tek mali pokuπaj da se otvore neke teme koje su, na æalost, neizbjeæne

ukoliko æelimo rat doista privesti kraju. Ukoliko su ovakva prozivanja i eventualne

neugodnosti koje mogu iz njih proisteÊi cijena koju svi moramo za to platiti, neka

bude.

Kao i do sada, svatko Êe morati odgovarati prije svega svojoj savjesti.

/ Nenad Puhovski, 11. oæujka 2001. /

24

""OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM"" JJEE FFIILLMM OO VVRRUU∆∆OOJJ PPOOLLIITTII»»KKOOJJ TTEEMMII

Na 10. danima hrvatskoga filma, odnosno dodjelama nagrada za najbolja ostvaren-

ja, nije bilo previπe iznenaenja. Prvoga dana festivala prikazan je dokumentarac

Biljane »akiÊ-VeseliÊ, “DeËko kojem se æurilo”, film je odmah osvojio publiku, a i

ocjenjivaËki odbor i filmske kritiËare. (...)

Iako je film prepun emocija, redateljica je uspjela izbjeÊi prenaglaπenu patetiku. Ta

Ëinjenica je moæda bila presudna da je “DeËko kojemu se æurilo” postao trostruki

laureat ovogodiπnjih Dana hrvatskoga filma. (Velika nagrada DHF za najbolji film,

najbolja reæija i “Oktavijan” za najbolji srednjometraæni dokumentarac). (...)

Bilo je i na 10. danima hrvatskog filma zanimljivih filmova koji su dobro proπli kod

publike, ali ih ocjenjivaËki odbor i kritiËari nisu nagradili. U prvome redu tu je doku-

mentarac “Oluja nad Krajinom” Boæidara KneæeviÊa, koji je uspio podiÊi praπinu na

festivalu. Nije to ni Ëudno, jer film govori o “vruÊoj politiËkoj” temi. Naime, rijeË je

o dogaajima nakon “Oluje” i zloËinima nad lokalnim srpskim stanovniπtvom. (...)

Sve u svemu, 10. dani hrvatskog filma su pokazali da imamo jaku i kvalitetnu doku-

mentaristiËku produkciju, te da bismo u buduÊnosti moæda mogli oËekivati i neπto

veÊi broj i kvalitetu kratkometraænih i srednjometraænih igranih filmova.

/ Goran JovetiÊ, Vjesnik, 13. oæujka 2001. /

KKNNEEÆÆEEVVII∆∆ :: PPOODDRRUU»»JJEE ""KKRRAAJJIINNEE"" DDAANNAASS JJEE DDOOBBRRIIMM DDIIJJEELLOOMM »»IISSTTOO,,

NNEE SSAAMMOO EETTNNII»»KKII,, VVEE∆∆ JJEE »»IISSTTOO BBEEZZ LLJJUUDDII,, BBEEZZ PPEERRSSPPEEKKTTIIVVEE

Koncipirali ste film bez glasa naratora tako da “slike same govore”, ali takav prist-

up koji zakljuËke ostavlja gledateljstvu lako moæe dovesti do krivih iπËitavanja.

Taj postupak sam, dakako, namjerno izabrao poslije dugog razmiπljanja. I kao πto

se moæe vidjeti nije nimalo lak, ali kad sam vagao izmeu toga da zakljuËke izvlaËe

gledatelji ili da ih ja vodim zakljuËcima preko naratora, prevagnulo je to πto i sam

ne volim da mi netko objaπnjava πto je æelio reæi filmom.

S obzirom na reakcije, smatrate li da ste takvim reæijskim postupkom bili dovoljno

jasni i koja je toËno vaπa autorska intencija u filmu?

SudeÊi prema prvim reakcijama bio sam dosta jasan. UnatoË Ëinjenici da je film

sastavljen od stotine dokumenata on ima svoju dramaturgiju i mislim da se svih 50

25

minuta gleda paæljivo. To jesu dokumenti o dogaajima i o interpretaciji tih

dogaaja s viπe strana. Mislim da nije problem u jasnoÊi, veÊ se radi o jednom bol-

nom procesu suoËavanja s tamnijom stranom dogaaja o kojima je u javnosti

stvorena idealizirana slika a od kojih nas dijeli kratki vremenski razmak.

Kakvi su bili prigovori upuÊeni Vaπem filmu?

Teπko mi je govoriti o prigovorima jer je film imao samo jedno prikazivanje i valjda

jednu ili dvije novinske reakcije. Netko je napisao kako je to jednostavna televizijs-

ka reportaæa koja bi trebala biti kraÊa. Ako je to zamjerka dramaturgiji, Ëini mi se,

bar prema prvim reakcijama publike, neuvjerljivom. Na druge prigovore koji izlaze

iz okvira kritike naprosto, mislim da je bespredmetan odgovarati jer se radi o vrijed-

nosnim sudovima ili (dis)kvalifikacijama s politiËkim predtekstom. (...)

Ako je odmazda rezultat politike etniËkog ËiπÊenja, kakve su posljedice toga za

hrvatsku dræavu?

Naæalost, bez obzira na deklarativne stavove, pa i namjere pokojnog predsjednika

Tumana u akciji “Oluja” ili poslije nje, to je podruËje dobrim dijelom Ëisto, i ne

samo etniËki, veÊ je Ëisto bez ljudi, bez perspektive razvoja u doglednoj

buduÊnosti. To je podruËje danas pustinja.

/ Danijela Merunka, Republika, 14. oæujka 2001. /

KKNNEEÆÆEEVVII∆∆ :: NNIISSAAMM RRAAZZMMII©©LLJJAAOO OO PPOOLLIITTII»»KKOOMM TTAAKKTTUU -- DDAA JJEE TTAAKKOO,,

RRAADDIIOO BBIIHH NNAA NNEEKKOOJJ DDOOPPAADDLLJJIIVVIIJJOOJJ TTEEMMII

Boæo KneæeviÊ, novinar, reæiser i snimatelj, nakon viπegodiπnjeg rada na

zagrebaËkoj televiziji, napustio je tu kuÊu 1991. godine, kako kaæe, „dobrovoljno i

na obostrano zadovoljstvo”.

Jedno je vreme nakon toga radio na Yutelu, a onda je preπao u freelance novinare.

Na nedavnim Danima hrvatskog filma u Zagrebu svojim je pedesetminutnim doku-

mentarnim filmom „Oluja nad Krajinom”, prvim hrvatskim filmom koji se bavi rat-

nim zloËinima u proteklom ratu na hrvatskoj strani, izazvao posebnu paænju.

Dvorana je u potpunoj tiπini, u svojevrsnom πoku, odgledala film, a na kraju je neko-

liko gledalaca glasno negodovalo povicima „A Vukovar!”(...)

Svojim dokumentarnim filmom „Oluja nad Krajinom” dotaknuli ste bolnu temu rat-

nih zloËina u Krajini u toku i nakon „Oluje” i izazvali glasna negodovanja publike.

26

Jeste li oËekivali takvu reakciju?

Izuzetno sam zadovoljan reagiranjem publike na Danima hrvatskog filma.

Negodovanja je bilo, ali pojedinaËnih, bukvalno od strane dva tri gledaoca. Svi su

ostali gledaoci film odgledali u jednom dahu. On je na njih delovao πokantno, πto

je i razumljivo, jer se o manje svetlim stranama rata u Hrvatskoj nije govorilo. Kada

to kaæem, mislim na najuticajnije medije, kao πto je Hrvatska televizija, jer su

„Feral”, „Nacional”, „Novi list” i joπ neke novine u Hrvatskoj o tome dosta pisali.

StiËe se utisak da je filmska kritika uglavnom preÊutala, odnosno ignorisala vaπ

film. Je li reË o njenoj nespremnosti da se suoËi s njegovim neugodnim sadræajem?

Na æalost, nemam dobar uvid u sve πto je o filmu napisano, jer sam duæe odsutan

iz Hrvatske (angaæiran sam na jednom veÊem dokumentarnom projektu u Crnoj

Gori). No, kada sam se upustio u ovaj projekat, bio sam spreman da se suoËim i sa

kritikama koje i nisu baπ filmske.

Jedan vam je kritiËar zamerio πto film niste napravili „s malo viπe politiËkog takta”,

jer da moæe posluæiti haπkim istraæiteljima za potvrdu teze da je „Oluja bila svesno

etniËko ËiπÊenje”. ©ta mislite o takvoj vrsti optuæbe?

Kada sam radio film nisam razmiπljao o „politiËkom taktu”, niti je to posao autora

filma. To je posao politiËara. A ja bih bio sreÊniji da je taj takt postojao tamo gde ga

je i kad ga je trebalo biti, jer bih u tom sluËaju radio film o nekoj drugoj, mnogo

dopadljivijoj temi.

Bilo bi pretenciozno verovatni da Êe ovaj film imati vrednost i za Haπki sud, jer on

sigurno ima mnogo vaænije dokumente i dokaze od onih koje sam ja imao, jer sam

film radio samo na osnovu javnih i dostupnih dokumenata.

/ Mira BabiÊ, Blic, Beograd, 2. travnja 2001. /

NNEENNAADD PPUUHHOOVVSSKKII :: PPRREEDD LLJJUUDDEE JJEE TTRREEBBAALLOO IIZZAA∆∆II SS IISSTTIINNOOMM

Drugog dana Meunarodnog festivala "Jedan svet" koji je posveÊen ljudskim prav-

ima posetioci su mogli da vide filmove nezavisne produkcije "Faktum" iz Zagreba.

Izabrani filmovi ("DeËko kome se æurilo" Biljane »akiÊ, "Terra Roza", Alda Tardocija

i "Oluja nad Krajinom" Boæa KneæeviÊa) tiËu se rata koji je u poslednjoj dekadi bitno

obeleæio prostor bivπe Jugoslavije.

- "Faktum" je napravio, za Ëetiri godine koliko radi, blizu 40 filmova koji pokrivaju

27

razne teme. Meutim, kako se meni Ëini, Ëitavoj ovoj regiji, nekima moæda viπe,

nekima moæda manje, treba da se suoËe sa stvarima koje su se nedavno desile. S

obzirom na to da je to prvo predstavljanje "Faktuma" kod vas, mislim da je vaæno

da se pred ljude izae sa istinom i Ëini mi se da nisam pogreπio - kaæe za "Glas" prvi

Ëovek "Faktuma" Nenad Puhovski, producent, prodekan Dramske akademije u

Zagrebu i profesor dokumentarne reæije na Akademiji za radio i televiziju u

Montreu.

Film "Oluja nad Krajinom" Boæa KneæeviÊa koji govori o tome πta se zaista dogodi-

lo tokom operacije "Oluja" 1995. godine izazvao je najburniju reakciju beogradske

publike. U Hrvatskoj nije imao dobru recepciju...

Ne bih rekao da nije imao dobru recepciju. Pre je ona bila jaka, polarizovana. A to

je sasvim normalno jer je druπtvo polarizovano. ReË je o neËemu sa Ëim se svi, i

mi i vi, moramo suoËiti, kao πto se mora suoËavati i s drugim problemima. »ini mi

se da ovaj film svedoËi o poËetku jednog pravog, istinskog, demokratskog sazre-

vanja. Pre pet godina takav film nikako ne bismo mogli da snimimo ili bi kon-

sekvence bile zaista gadne. Sada se poËelo razgovarati.

/ Ivana Semerad, Glas javnosti, Beograd, 4, lipnja 2001. /

KKNNEEÆÆEEVVII∆∆EEVV AANNTTIIPPAATTII»»NNII DDOOKKUUMMEENNTTAARRAACC UU SSVVAAKKOOMM MMOONNTTAAÆÆNNOOMM RREEZZUU

OODDAAJJEE NNEETTRRPPEELLJJIIVVOOSSTT PPRREEMMAA IIDDEEJJII OORRUUÆÆAANNEE OOBBRRAANNEE HHRRVVAATTSSKKEE,, NNOO

PPRRIIKKUUPPLLJJEENNEE SSNNIIMMKKEE NNEE LLAAÆÆUU

Sluæbena povijest kratko Êe i jednostavno reÊi da je u kolovozu 1995. u operaciji

zvanoj Oluja Hrvatska vojska za samo pet dana oslobodila tri od Ëetiri okupirana

sektora Hrvatske i likvidirala pobunjeniËku nepriznatu dræavu Krajinu. Kao posljedi-

ca Oluje, Hrvatska je postala cjelovita i normalna zemlja, a srpska je populacija

nakon pet stoljeÊa æivota praktiËki nestala iz Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Nesluæbenih, malih povijesti Oluje ima koliko i ljudi. Privatna povijest Oluje vaπeg

novinara sudbinski je vezana za uroloπki odjel splitske bolnice. Posve sitna i rutin-

ska operacija odvela me na taj odjel upravo onda kad je na moju kuÊnu adresu u

proljeÊe '95 ponovo stigao vojni poziv, poziv u istu domobransku postrojbu u kojoj

sam gulio Ëuku tijekom '93 i '94. Da nije bilo puke uroloπke sluËajnosti, sa starom

bih domobranskom ekipom i tisuÊama dalmatinskih studenata, radnika i neza-

poslenih nahrupio u ono πto se zvalo Sektor Jug i sudjelovao u akciji koja je danas,

πest godina poslije, postala predmet Haπkog suda.

28

Ljudi koje sam poznavao, susjedi i stari suborci tog su se kolovoza u Split vraÊali

zgroæeni. OsjeÊaj higijenskog olakπanja zbog toga πto “Krajina” viπe ne postoji kod

veÊina je malih sudionika bio pomijeπan s uæasnutoπÊu zbog barbarske forme i kon-

teksta koji je Oluja tijekom iduÊih dana zadobila. Ljude su moæda ponajmanje uæas-

nula ubojstva: ubijanje je, uostalom, neπto πto se u ratu radi, a najgori masakri ion-

ako su se dogaali daleko od oËiju i asfalta, u zabiti.

Ono πto je ljude prestravilo bile su krae. Sa zgroæenoπÊu su govorili o civilima i

vojnicima koji iz kuÊa izvlaËe videorekordere, kafe-aparate i buπilice, o policajcima

koji na check-pointu naplaÊuju dvjesto maraka za propuπteni traktor, a neπto manje

za kravu. Hrvati su tijekom Oluje pokazali lice tako nalik crnogorskom tijekom oku-

pacije Konavala, zapadna uljudna hrvatska obrazina u Sektoru Jug istopila se kao

gola laæ, a veÊina ljudi πto se tih tjedana vraÊala iz rata teπko je prihvaÊala tu istinu.

Davno odapeta strijela vratila se natrag i danas πest godina poslije, poljubila je u

lice onog koji ju je odaslao. RaËun je doπao na naplatu. Ali, taj raËun neÊe platiti

kokoπari koji su u ljeto '95 iz tuih staja krali krave, a iz tuih stanova CD playere i

tostere. RaËun Êe u ime tih kokoπara platiti dvije personifikacije, dva generala Ëiji

se grijeh krπÊanski vjerojatno moæe opisati kao grijeh propusta. RaËun Êemo na

koncu platiti i svi mi. Kao neko davno zlo iz tinejdæerskog horora, dani pljaËkaπkog

zuluma su se vratili, podijelili naciju, poljuljali Vladu kojoj prijeti pad i torpedirali

hrvatski reformski san koji ionako nije otiπao dalje od fetusa. Bude li ovih dana

netko izvjesio natpis “Svi smo mi Gotovina”, reÊi Êe golu istinu: generali idu u

Haag umjesto tisuÊa malih, gadnih poËinitelja kojima se neÊe dogoditi niπta, koji-

ma ne prijeti nikakva opasnost, a dnevnu im sobu moæda joπ krasi tua stereolinija.

»ini se da je hrvatsku poziciju i opoziciju ponajviπe naljutio dio (joπ uvijek tajne)

optuænice u kojem se navodi kako je Oluja bila smiπljeno etniËko ËiπÊenje.

Od optuæbi za paleæ i kokoπarenje Hrvatska se ne moæe obraniti, ali Êe upeti sve

svoje snage da pokaæe kako je traktorski zbjeg koji je tog kolovoza snimao brazils-

ki fotografski kralj katastrofa Sebastiao Salgado bio produkt panike, a ne æeljeni cilj.

To Êe dokazivanje biti neizvjesno i teπko.

Najbolji svjedoci optuæbe bit Êe upravo oni koji protiv optuænica i Haaga danas

najviπe govore: HDZ-ovi politiËari. Da bi se u to uvjerili, dovoljno je pogledati doku-

mentarac “Oluja nad Krajinom” zagrebaËkog novinara Boæidara KneæeviÊa. RijeË je

o priliËno antipatiËnom dokumentarcu koji svakim montaænim rezom odaje duboku

odbojnost spram ideje hrvatske oruæane obrane.

29

Ali, prikupljeni dokumentarni snimci ne laæu. Oni pokazuju brojne HDZ-ovce koji s

neprikrivenim likovanjem slave πto Srba napokon viπe nema i poruËuju im da se ne

vraÊaju. Pokaæete li sutra te snimke u sudnici, sruπit Êe svaku obranu RaËanu i

GraniÊu koji u paradoksalnoj patriotskoj pirueti moraju ratovati za Ëast svojih pro-

tivnika koji im k tomu tu obranu zamjeraju.

U toj kupki prljave vode koja je prokuljala iz podruma ponajmanje je nevin sam

Haag. Haaπka potjernica za dvojicom generala za koje svi znamo tko su(iako ne

bismo smjeli) ostavlja dojam gorËine, luænati okus nepotpune, kompromisne i poli-

tiËke pravde. Teπko se oteti dojmu da su Haaæani optuæili upravo osobu A i osobu

B iz jednog jedinog, prizemnog razloga: zato πto su mogli.

Sve one kokoπare koji su doista poËinili etniËko, tehniËko i stoËno ËiπÊenje

“Krajine” Haag ne moæe optuæiti: nije ih, naime, sposoban detektirati jer takav

posao iziskuje umijeÊe i trud.

One koji su doista poæeljeli “Krajinu” bez Srba, koji su generirali atmosferu i

napumpali mrænju bez koje se kolovoπka sramota ne bi dogodila Haag tako_er ne

moæe optuæiti.

Ne moæe jer su dvojica glavnih krivaca mrtvi, a posegne li za kojim od politiËkih

poboËnika, Haag Êe u Hrvatskoj generirati krizu koja Êe potopiti vlast koja s

Haagom kako-tako surauje.

Onoga Ëasa kad se optuænice otvore, znat Êe se viπe. Zasad se teπko oteti ruænom

dojmu da Haag ne traæi ljude, nego personifikacije: osobe koje su dovoljno nisko da

njihov odlazak u Haag ne sruπi nebesa, a opet dovoljno visoko da njihova moguÊa

osuda “pokrije” grijehe tisuÊa i stvori iluziju izvrπene pravde.

A onoga dana kad se osoba A i osoba B doista nau u scheveningenskoj Êeliji, to

neÊe biti zato πto su Hrvati doæivjeli moralnu katarzu i zato πto su se poæeljeli oËisti-

ti od kokoπarskog grijeha davnog, vruÊeg ljeta. To Êe biti zato πto su se Hrvati uæel-

jeli eura debljeg novËanika i blagodati globalnog kapitalizma, a za te svete ciljeve

moæe se nekog i ærtvovati. Tako Êe Hrvatska Tumanovu eru politiËki i moralno

pokopati gestom koja je sasvim u tumanovskom stilu: za Sveti Cilj Êe na kartaπki

stol baciti pregrπt potroπivih, ljudskih æetona.

/ Jurica PaviËiÊ, Jutarnji list, 14. srpnja 2001. /

30

INTERMEZZO

HHTTVV :: NNEE MMOOÆÆEEMMOO FFIILLMM TTEEKK TTAAKKOO PPRRIIKKAAZZAATTII -- UU NNJJEEMMUU SSEE PPOOTTEENNCCIIRRAA

OOSSJJEE∆∆AAJJ HHRRVVAATTSSKKEE KKRRIIVVNNJJEE

Dokumentarni film “Oluja nad Krajinom” koji je ovoga proljeÊa prikazan na Danima

hrvatskog filma te πokirao malobrojnu zagrebaËku publiku i izazvao brojne kontro-

verze, do daljnjega je bunkeriran u arhivi Hrvatske televizije.

Pedesetominutni prikaz zloËina hrvatskih vojnika, paleæi i ubojstva, dva dana nakon

akcije “Oluja”, dokumentirao je televizijski snimatelj Boæidar KneæeviÊ, a HTV ga u

trenutku kad hrvatski generali odlaze u Haag i kad su nacionalne strasti uæarene,

odbija prikazati.

31

Ured predsjednika u jednom trenutku ozbiljno je razmiπljao o tome da pronae

sponzora koji bi otkupio sat vremena udarnog veËernjeg termina u kojemu bi

prikazao sporni dokumentarac. O toj ideji PantovËak je obavijestio vodstvo

Hrvatske televizije, ali buduÊi da je HTV odmah nakon toga uπao u pregovore o

otkupljivanju prava na prikazivanje filma, od ideje se odustalo. »elnici HTV-a na

Prisavlju objasnili su da je ta ideja Ureda predsjednika, izmeu ostalog, odbijena i

pod obrazloæenjem da novi Zakon o HRT-u brani otkupljivanje politiËkog dijela pro-

grama, jer nad njim ima kontrolu VijeÊe HRT-a. Umjesto toga, HTV je poËeo s

otkupom cijelog niza filmova produkcijske kuÊe Factum Nenada Puhovskog, meu

kojima se nalazi KneæeviÊev dokumentarac. Oni Êe biti prikazivani kako budu otku-

pljivani, osim “Oluje nad Krajinom”.

Obrazloæenje s Prisavlja glasi: “Ne moæemo film tek tako prikazati”. U situaciji kad

je general Rahim Ademi otiπao u Haag zbog navodnih zloËina u akciji MedaËki

dæep, a za generalom Antom Gotovinom raspisana tjeralica zbog zloËina nakon

“Oluje”, urednici Hrvatske televizije misle da bi prikazivanje tog filma bilo puko

“dolijevanje ulja na vatru”.

“Film je sloæen iz srpskog kuta gledanja i hrvatske vojnike prikazuje kao ubojice i

zloËince, a zanemaruje se Ëinjenica da su za neke zloËine pokrenuti sudski postup-

ci” kaæe naπ sugovornik blizak vodstvu HTV-a, objaπnjavajuÊi kako film nije bunkeri-

ran nego - ostavljen za neko bolje vrijeme.

I neÊe se tek tako prikazati. U staroj maniri Hrvatske televizije, kad je njom vladao

Obrad Kosovac, za “πkakljive” i politiËki nepoÊudne stvari rezerviraju se posebne

emisije, sa sugovornicima i uvodnim komentarima koji gledateljstvu trebaju objas-

niti πto zapravo gledaju. Tako Êe biti i s KneæeviÊevim dokumentarcem. Prema

informacijama s Prisavlja, film “Oluja nad Krajinom” bit Êe obraen kako i zasluæu-

je, s komentarom i prigodnim sugovornicima koji bi trebali objasniti πto zapaljene

kuÊe, leπevi i ruπevine zapravo znaËe. Je li to bila oslobodilaËka akcija Hrvatske

vojske, ili sustavni ratni zloËin nad srpskim civilima? Kad su na Prisavlju doznali da

Nacional sprema ovaj tekst Mirko GaliÊ je naredio Kreπimiru Macanu da hitno nazi-

va ostale novinske redakcije i pokuπa ga neutralizirati. Tako je Macan ponedjeljak

proveo nazivajuÊi dnevne novine kojima je izjavljivao da je Ëelniπtvo HTV-a “zapan-

jeno pritiskom” Ureda predsjednika da se taj film pod svaku cijenu prikaæe za

godiπnjicu Oluje.

“Nema πanse” poruËuju s Prisavlja, dodajuÊi kako je ipak dogovoreno da se film

prikaæe krajem kolovoza ili poËetkom rujna, ali paralelno s drugim dokumentarcima

32

o srpskim zloËinima. “Ne æelimo da se nameÊe osjeÊaj hrvatske krivnje i namjera

nam je da hrvatskim gledateljima damo potpunu informaciju s obje strane.” Ured

predsjednika odluËno je odbio insinuacije o tome kako vrπi politiËki pritisak da se

film ipak prikaæe u cijelosti i bez komentara.

/ Tomislav Klauπki, Nacional, 31. srpnja 2001. /

RRAASSPPRRAAVVAA IIZZMMEE––UU MMEESSII∆∆EEVVAA UURREEDDAA II PPRRIISSAAVVLLJJAA ZZBBOOGG KKOONNTTRROOVVEERRZZNNOOGG

DDOOKKUUMMEENNTTAARRCCAA IIZZAAZZVVAALLAA BBUURRUU NNAA HHTTVV--UU

Ured predsjednika nije inzistirao na zakupljivanju termina na HTV-u kako bi se

prikazao kontroverzni dokumentarni film Boæe KneæeviÊa “Oluja nad Krajinom”,

potvreno nam je u ponedjeljak na PantovËaku.

Nakon πto je u kuloarima proπirena priËa da je sluæbeni PantovËak uporno traæio

emitiranje toga jednosatnog dokumentarca, a na televiziji su navodno odbili

posluπati takva traæenja Ureda predsjednika, u ponedjeljak smo od jednog od

najbliæih suradnika predsjednika MesiÊa saznali da su predstavnici Ureda jednom

prilikom kazali nekim vodeÊim ljudima Hrvatske televizije kako razmiπljaju o

moguÊnosti da pronau sponzore i tako emitiraju taj jednosatni dokumentarni film.

Meutim, nije bilo nikakvih konkretnih dogovora, a kamoli inzistiranja na terminu

prikazivanja filma, pa nam naπ izvor na PantovËaku kaæe da od tada nisu viπe raz-

govarali s Ëelnicima Prisavlja, niti Ured predsjednika zanima πto se dalje s tim

dogodilo.S Hrvatske televizije poruËuju, pak, preko glasnogovornika Kreπimira

Macana da prema novom Zakonu o HRT-u zakupljivanje termina viπe nije moguÊe,

odnosno u televizijskom programu ne mogu se reklamirati bilo kakve politiËke ili

vjerske ideje jer je to sada regulirano novim zakonodavstvom. (...)

Nesluæbeno, na Prisavlju kaæu da je Ured predsjednika inzistirao na timingu prikazi-

vanja KneæeviÊeva dokumentarca, odnosno da se inzistiralo na tome da se film

prikaæe u jeku javne rasprave o Haaπkome sudu. Film Êe se na HTV-u prikazati kra-

jem kolovoza i to zato πto je tako bilo planirano u programskoj shemi, kaæu naπi

izvori na Prisavlju. (...)

/ Bisera LuπiÊ, Slobodna Dalmacija, 31. srpnja 2001. /

33

OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM IIZZJJEEDDNNAA»»AAVVAA KKRRIIVVNNJJUU SSRRBBAA II HHRRVVAATTAA

U sadaπnjem osjetljivom trenutku u kojem se nalazi Hrvatska, suoËena s optuæni-

cama iz Haaga i unutraπnjim trvenjima oko karaktera Domovinskog rata, ulje na

vatru svakako Êe doliti i dokumentarni film “Oluja nad Krajinom” koji Êe uskoro biti

prikazan na HTV-u. (...)

Dojam je da se pokuπava izjednaËiti krivnja Srba i Hrvata. Film poËinje i zavrπava

nastupom Radimira »aËiÊa u saboru, lani u svibnju, kad je ovaj rekao da su zloËini

poËinjeni sa svih strana, i da je krivnja na obje strane.

Autori filma otiπli su joπ dalje, pa osim izjednaËavanja ærtve i agresora idu i na tezu

da se 1991. ponovila 1941. da su se Hrvati poËeli osveÊivati za ono πto su trpjeli

nakon 1945., a da su onda Srbi odgovorili i poËeli se osveÊivati za ono πto su doæiv-

jeli za Nezavisne Dræave Hrvatske. Zato na poËetku paralelno prikazuju “bruπenje

noæeva” i s jedne i s druge strane, kako Tumana koji govori o NDH kao teænji

hrvatskog naroda, tako i Jovana RaπkoviÊa, koji poruËuje da Êe se Srbi boriti i golim

rukama.

Godina 1991. na filmu zavrπava sa Vukovarom i ©kabrnjom, a onda autori preskaËu

sve ostale godine i dolaze na 1995. i Oluju koja je prikazana kao smiπljena politiËka

akcija u cilju etniËkog ËiπÊenja hrvatskog teritorija od srpskog æivlja. Æarko Puhovski

tako kaæe da je Oluja dogovorena izmeu Tumana i MiloπeviÊa, da je “stvar

rijeπena na brz naËin” kao i da je to “zadnje πto bi trebalo njima prigovoriti, jer da

su izbjegnute velike ærtve. (...)

/ Zvorimir Despot, VeËernji list, 31.7. 2001. /

TTOOMMIISSLLAAVV JJAAKKII∆∆ :: FFIILLMM JJEE VVRRIIJJEEDDAANN PPRRIIKKAAZZIIVVAANNJJAA

Tko god s HTV-a kaæe da je netko neπto iz Ureda predsjednika traæio od HTV-a,

pogotovo da se prikaæe ovaj film, taj laæe.

HTV-u je jedino reËeno da Ured razmatra moguÊnost da se na_e sponzora koji bi

zakupio 50 minuta za njegovo prikazivanje i niπta viπe. Ni rijeËi nije bilo o nekim

34

datumima, veÊ samo da razmiπljamo o toj ideji. A s HTV-a su nas nakon tri dana

obavijestili da su u pregovorima s producentima i da Êe film biti prikazan kako su i

vama rekli. Netko vrlo svjesno i tendenciozno æeli dezinformirati javnost jer nije

sluËajno da se æeli prikazati kako baπ Ured predsjednika traæi da se taj film mora

prikazati 5. kolovoza.

Mi samo mislimo da je taj film vrijedan da se prikaæe - odgovorio je Tomislav JakiÊ,

vanjskopolitiËki savjetnik Predsjednika Republike, na pitanje je li iz Ureda

Predsjednika, kako kaæu na HTV-u, doπao zahtjev da se film “Oluja nad Krajinom”

prikaæe na malim ekranima.

/ zde, VeËernji list, 31. srpnja 2001. /

MMAACCAANN :: PPRRIIKKAAZZIIVVAANNJJEE SSAAMMOO ““OOLLUUJJEE NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM”” PPOOPPRRIIMMIILLOO BBII

FFOORRMMUU IIZZOOLLIIRRAANNOOGG IINNCCIIDDEENNTTAA

Hrvatska televizija prikazat Êe dokumentarni film “Oluja nad Krajinom” krajem

kolovoza ili poËetkom rujna, kazao je za Vjesnik Kreπimir Macan, glasnogovornik

HTV-a. Dokumentarni film “Oluja nad Krajinom” autora Boæidara KneæeviÊa, je 50-

minutni prikaz zloËina dva dana nakon akcije “Oluja”.

“Dokumentarac Êe biti prikazan uz osvrt i raspravu o njemu, odnosno okrugli stol.

Takoer, u svojevrsnom Êemo ciklusu prikazati i dokumentarne filmove koji govore

o zloËinima poËinjenim sa srpske strane, jer bi prikazivanje same Oluje nad kraji-

nom dobilo formu izoliranog incidenta” istiËe Macan, dodavπi da Êe se u ovom

sluËaju HTV ponijeti kao prava javna televizija, koja gledateljima mora omoguÊiti da

vide obje strane.

Glasnogovornik HTV-a demantira tvrdnje koje navodi tjednik Nacional, prema koji-

ma je on u ponedjeljak, saznavπi za tekst koji Êe izaÊi u tjedniku, nazivao redakcije

dnevnih novina i izraæavao zaprepaπtenje pritiskom Ureda predsjednika da se taj

film prikaæe na godiπnjicu Oluje. (...)

/ Anuπka FjodoroviÊ, Vjesnik, 1. kolovoza 2001. /

35

SSAANNAADDEERR :: NNEEMMAAMM NNII©©TTAA PPRROOTTIIVV DDAA SSEE PPRROOIIZZVVOODDEE DDOOKKUUMMEENNTTAARRNNII

FFIILLMMOOVVII,, AALLII SSMMOO PPRROOTTIIVV TTOOGGAA DDAA SSEE IISSKKRRIIVVLLJJUUJJEE IISSTTIINNAA

KomentirajuÊi navodni zahtjev Ureda predsjednika Hrvatskoj televiziji da 5.

kolovoza, na dan domovinske zahvalnosti, emitira dokumentarac o zloËinima

poËinjenim nakon akcije Oluja, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader je kazao da je to za

hrvatski narod povijesni datum i da ga ni HDZ niti veÊina hrvatskih graana neÊe

slaviti kako to predlaæe Ured predsjednika.

“Podsjetiti Êemo toga dana na heroje kakvi su generali Gotovina i Ademi, ali

naglaπavam da smo uvijek osuivali sva nedjela koja su uËinjena nakon te akcije, a

iza kojih sigurno ne stoji Hrvatska vojska. Istina je u interesu svih, nemam niπta

protiv da se proizvode dokumentarni filmovi, ali smo protiv toga da se iskrivljuje

istina”, kazao je Sanader, dodajuÊi da je za HDZ neprihvatljivo da je Ured predsjed-

nika nudio da Êe Ëak i platiti to emitiranje.

/ G.J., Vjesnik, 1. kolovoza 2001. /

PPUUHHOOVVSSKKII :: NNEEKKEE SSNNAAGGEE SS HHTTVV--AA PPOOKKRREENNUULLEE SSUU KKAAMMPPAANNJJUU PPRROOTTIIVV FFIILLMMAA

Povodom napisa koji su se pojavili ovih dana a bave se moguÊim prikazivanjem na

HTV-u filma “Oluja nad Krajinom” autora Boæe KneæeviÊa, producent filma Factum

poslao je priopÊenje za javnost u kojemu se izmeu ostalog kaæe:

“Factum je HTV-u predloæio sklapanje ugovora za prikazivanje recentnih dokumen-

taraca ukljuËujuÊi i “Oluju nad Krajinom.” Nakon obavljenih razgovora poslao sam

prije dva tjedna HTV-u prijedlog ugovora na koji do danas, premda sam proπloga

tjedna poslao i poæurnicu, nisam dobio nikakav odgovor. Umjesto odgovora, oËito

je da su neke snage na HTV-u krenule u kampanju protiv filma “Oluja nad

Krajinom” procjenjujuÊi vjerojatno da Êe na taj naËin prikriti Ëinjenicu da se sami

nikada nisu pozabavili ni jednom sliËnom temom.

Prema tome, u ovome je trenutku joπ uvijek posve neizvjesno da li Êe, i pod kojim

uvjetima, HTV prikazati novi ciklus Factumovih filmova, ukljuËujuÊi i “Oluju nad

Krajinom”.

36

Svjesni smo interesa Ureda predsjednika Republike da se film prikaæe, kao i intere-

sa stranih televizija, ukljuËujuÊi i one iz SR Jugoslavije, da prikaæu ovaj film.

Smatramo meutim da je prije svega obveza HTV-a kao javne televizije (Ëija uloga

u prethodnom periodu zasluæuje posebnu analizu) da informira javnost o kvalitetnoj

nezavisnoj produkciji i da pokaæe njene filmove u svom redovitom programu.

Zbog toga smo, sve do odluke HTV-a o eventualnom potpisivanju ugovora za

prikazivanje, odgodili pregovore o ostalim moguÊnostima prikazivanja naπih filmo-

va na domaÊim i stranim televizijama. Naravno, ako odluka bude donesena u

razumnom roku. Ukoliko HTV odbije prikazati spomenute filmove, ili pak postavi

uvjete koji su za nas neprihvatljivi, mi Êemo, kao i uvijek do sada, pronaÊi naËin da

naπi filmovi dou do publike za koju su, prije svega, i raeni.

©to se pak tiËe nekih Ëlanaka koji i prije prikazivanja æele politikantski presuditi fil-

movima i njihovom autorima, oni prije svega govore o sebi i svom nesnalaæenju u

vremenu u kojemu je potrebno razvijati tolerantni dijalog”, kaæe se u priopÊenju

koje potpisuje prof. Nenad Puhovski, programski direktor Factuma.

/ N.N. VeËernji list, 2. kolovoza 2001. /

MMAACCAANN :: FFIILLMM ∆∆EE BBIITTII PPRRIIKKAAZZAANN UUNNUUTTAARR CCIIKKLLUUSSAA DDOOMMAA∆∆IIHH II SSTTRRAANNIIHH

DDOOKKUUMMEENNTTAARRAACCAA

Dokumentarni film Oluja nad Krajinom prikazat Êe se na HTV-u krajem kolovoza ili

poËetkom rujna, izjavio je glasnogovornik HTV-a Kreπimir Macan. Nakon prikazivan-

ja film odræat Êe se diskusija, na kojoj Êe sudjelovati svi koji imaju neπto za reÊi o

Oluji, dodao je. (...)

Macan je kazao da mu nisu jasni ciljevi Factumovog priopÊenja u kojem se kaæe

kako je prikazivanje tog filma joπ uvijek neizvjesno. HTV je prije tri tjedna prihvatio

ponudu Factuma za prikazivanje filma, a potpisivanje ugovora o njegovu prikazivan-

ju Ëista je formalnost, ako za to postoji dobra volja producenta, naglaπava Macan.

Prema njegovim rijeËima, ugovor joπ nije potpisan zbog godiπnjih odmora, zbog

kojih se joπ ne zna ni toËan datum prikazivanja dokumentarnog filma.

Programski direktor Factuma Nenad Puhovski ne slaæe se da je potpisivanje ugov-

ora formalnost i istiËe kako HTV do potpisivanja nema pravo prikazati film.

37

Prema prijedlogu tog ugovora, ako se Factumov film prikaæe izvan uobiËajenih stan-

darda, primjerice uz razgovor, on se mora prikazati u cijelosti, a u diskusiji mora

sudjelovati ili sam autor ili netko koga on ovlasti.

/ SEL.COM WEB, 1. kolovoza /

MMNNOOGGIIMMAA NNAA HHTTVV--UU SSEE TTRREESSUU GGAA∆∆EE OODD PPRRIIKKAAZZIIVVAANNJJAA FFIILLMMAA,, KKOOJJEEGGAA BBII

TTRREEBBAALLOO PPRRIIKKAAZZAATTII II ZZAATTOO DDAA SSEE HHRRVVAATTII NNAAPPOOKKOONN SSUUOO»»EE SS IISSTTIINNOOMM

(...) Eh, kada bi se joπ samo moglo ukloniti neugodne svjedoke: nezavisne nov-

inare, ili Ëlanove Hrvatskoga helπinskog odbora ili, pak, dokumentarne TV-snimke,

poput onih koje je neposredno nakon Oluje napravio kolega Boæo KneæeviÊ, a koje,

ruπeÊi laæne mitove, veÊ godinama svjedoËe o tome da je zloËina bilo, pa da ga je

netko morao i poËiniti.

Meutim, umjesto da HTV, koji je otkupio film Oluja nad Krajinom, isti i objavi, i

Hrvate konaËno izravno suoËi i s drugom stranom olujne istine, onako kako je to

uËinila srbijanska televizija emitirajuÊi potresni dokumentarac o srpskim zloËinima

u Srebrenici, uoËi MiloπeviÊeva odlaska u Haag, s HTV-a drsko poruËuju da Êe taj

dokumentarac emitirati kada i kako to oni odluËe.

Naravno, razumljivo je da se gaÊe tresu tolikim televizijskim bojovnicima, jer je ovaj

bivπi snimatelj HTV-a u svojem zapisu, izmeu ostaloga, razotkrio i ulogu onih

meu njima koji Êe bez ikakve etiËke dvojbe u ime domovine montirati kadar

mrtvog civila i pred njim izrecitirati zlokobnu reËenicu kako je "tog odmetnika prav-

da stigla na rubu πume". Zbog te vrste etnicistiËke "pravde" koju su oduπevljeno i

doma, a poslije i za agresije na Bosnu, prakticirali Tumanovi medijski ratnici, a s

kojima bi se takoer trebao baviti neki sud, Hrvatska i jest izloæena trajnom

meunarodnom preziru.

Ili moæda takozvana javna televizija æeli "zaπtititi" javnost od nepodnoπljivih kadrova

egzekutiranih srpskih civila, zgariπta desetaka tisuÊa srpskih kuÊa... Pa zato odbija

podsjetiti Hrvate i na povijesni Vlak slobode u kojemu se kroz konaËno etniËki Ëistu

Krajinu provozi Otac svih Hrvata, lice s haaπke tjeralice, i u euforiji poruËuje izb-

jeglim Srbima: "Sretan im put!", ili posprdno: "Nisu stigli pokupiti svoje prljave pare,

devize i gaÊe."

38

A bit Êe i da se u istinu koju neumoljivo otkriva jedan dokumentarni zapis teπko

uklapa polusluæbena preporuka da je zloËin bolje prepustiti zaboravu.

I konaËno, Ëemu riskirati emitiranje dokumenta koji bi mogao dobro uzdrmati pod-

metnutu raËanovsku idilu zajedniËke krivnje zbog zloËina πaËice Tumanovih

fanatiËnih plaÊenika. Zato je rukovodstvo HTV-a odluËilo (da li bez konzultacije s

premijerom?), manirom nekadaπnjeg Tumanovog vrhovnog propagandista

Obrada Kosovca, da "sporni" dokumentarac objavi, ako to uopÊe uËini, zajedno s fil-

mom o srpskim zloËinima, i uz raspravu koja Êe potom uslijediti. Tako da kreteni

kakvima vlast, pardon, Televizija, ionako tretira javnost, ne bi kojim sluËajem pov-

jerovali onome πto vide vlastitim oËima. Uostalom, bratstvo & jedinstvo iliti

nacionalna homogenizacija uvijek podrazumijeva opÊe sljepilo.

/ Heni Erceg, Feral Tribune, 4. kolovoza 2001. /

FFIILLMM OO NNAAJJVVEE∆∆EEMM SSRRPPSSKKOOMM EEGGZZOODDUUSSUU UUZZNNEEMMIIRRAAVVAA HHRRVVAATTSSKKUU

Film "Oluja nad Krajinom" Boæidara KneæeviÊa (2001) pokazuje da Hrvatska u odno-

su na Jugoslaviju sve viπe - tone, istiËe nemaËki radio "DojËe vele".

ReË je o filmu koji u uvodnom delu arhivskim TV snimcima rekonstruiπe dogaaje

koji su prethodili poËetku rata u Hrvatskoj, a onda se koncentriπe na poznate stra-

hote koje su se dogaale u Krajini posle "Oluje".

Uz te snimke vrte se izjave zvaniËnika vlasti u HV, koji otvoreno laæu, negiraju

zloËine, a onda se iznose podaci o broju ubijenih, broju zapaljenih kuÊa, uz izjave

nekih meunarodnih predstavnika (UN) i bivπeg i sadaπnjeg predsednika HHO

Ivana Zvonimira »iËka i dr Æarka Puhovskog. (...)

Da li Êe novi ljudi u HRT-u imaju hrabrosti da danas prikaæu "Oluju nad Krajinom"?

Po miπljenju komentatora radija "DojËe vele", to "oËito nije sluËaj".

/ I. S. Glas javnosti, 4. kolovoza 2001. /

39

HHRRVVAATTSSKKAA TTEELLEEVVIIZZIIJJAA PPRRIIKKRRIIVVAA ZZLLOO»»IINNEE PPOO»»IINNJJEENNEE IIZZAA OOLLUUJJEE

Proputovao sam prostor bivπe Jugoslavije za vrijeme rata i ne mislim da su zloËini

specifikum Hrvatske. Ali jesu specifikum rata, pogotovo ovog koji je u podtekstu

imao ideju da zajedno mogu æivjeti samo oni koji su genetski isti", kaæe Boæidar

KneæeviÊ, redatelj dokumentarnog filma Oluja nad Krajinom, filma za koji joπ nije

izvjesno kada Êe toËno, i uz kakav garnirung, biti prikazan na HTV-u. (...)

"Oluja nad Krajinom" premijerno je prikazana poËetkom godine na Danima

hrvatskog filma, a kritika vam je, uz pohvale, zamjerila manjak politiËkog takta.

PraktiËki isti prigovor sada stiæe s HRT-a. Kako to komentirate?

Moje nije da radim film s politiËkim taktom, veÊ da πto vjernije iznesem Ëinjenice

o nekom dogaaju. CiniËno je od autora dokumentarnog filma oËekivati politiËki

takt, dok se istodobno podrazumijeva da to nije nuæno traæiti od onih koji donose

odluke πto se tiËu æivota i smrti tisuÊa ljudi. InaËe, za prikazivanja filma u

zagrebaËkoj Kinoteci Ëule su se dvije pojedinaËne reakcije: "A πto je s Dubrovnikom

i πto je s Vukovarom?" Meutim, film donosi poznatu sliku Ëetnika iz Vukovara koji

pjevaju "Bit’ Êe mesa, klat’ Êemo Hrvate", te brojku od 1865 ærtava koliko ih je na

tom podruËju ekshumirano. Osim toga, ta vrsta prigovora mogla bi se usporediti s

prigovorom nekome tko radi dokumentarac o Vukovaru, da nije dovoljno paænje

posvetio srpskim stradanjima u Jasenovcu.

Oluja nad Krajinom prikazana je i na festivalu "See Docs" u Dubrovniku, te u infor-

mativnoj sekciji festivala u Beogradu posveÊenog ljudskim pravima. Zanimljivo je

da je tijekom projekcije filma u Beogradu takoer bilo burnih pojedinaËnih reakcija

upravo na dio filma koji govori o Vukovaru, preciznije, zasmetala im je scena

ËetniËkog ulaska u razoreni gradi i pjesma "Bit’ Êe mesa...", rekli su da je to pokuπaj

da se Srbe prikaæe kao Ëetnike.

Zaπto, po vaπemu miπljenju, HRT namjerava "zaπtititi" graane od saznanja o

dogaajima nakon Oluje?

NajveÊi je problem upravo odnos Hrvatske televizije prema sadræaju mojega filma,

koji je dokument o Oluji, ali i naËin na koji je ona prikazivala, bolje reËeno skrivala,

pa Ëak i direktno falsificirala te dogaaje. Ako je itko kriv za to πto naπa javnost,

kako tvrde, ne moæe prihvatiti Ëinjenice, onda je to HTV. Obratite paænju u mom

filmu na dogaaje u Plavnom (selo Grubor), usporedite datume kada se tamo dogo-

40

dio masakr i kada je HTV radio svoje priloge, pa Êete vidjeti o Ëemu govorim.

Naime, zloËini u Plavnom dogodili su se 25. kolovoza. Nepunih sat vremena nakon

toga doπla je televizija UN-a i cijeli dan snimala, imaju dvije kasete sirovog materi-

jala. Dva dana nakon toga, dakle poslije Vlaka slobode i nakon πto su svi svjetski

mediji brujili o tom sluËaju, HRT odluËi raditi kontrapropagandu. »ermak i HTV rade

"rekonstrukciju" dogaaja, kao da je bio baπ toga dana, a ne nekoliko dana prije, te

obmanjuju gledatelje da se nije dogodilo niπta. (...)

Kako je film raen, kako ste doπli do materijala?

Raen je godinu dana, a materijali su dijelom moji, dijelom televizije UN-a, a dobar

dio iz arhiva HTV-a. Moj je materijal snimljen 4. ili 5. rujna uz zaπtitu policije UN-a,

dakle, u Krajini sam bio mjesec dana nakon Oluje i to nekoliko puta za razliËite tele-

vizije. Mogli ste doÊi, ali radilo se teπko, obvezno uz zaπtitu UN-ove policije. Nismo

smjeli iziÊi na teren bez njih. Nekoliko smo puta bili sami i odmah su nam prilazile

uniformirane osobe i raspitivale se πto radimo i za koga. Ako smo radili za

njemaËku televiziju, sumnjiËavost je bila manja. Bilo je vrlo teπko dobiti nekoga iz

Hrvatske vojske, pa smo morali odustati.

Dok sam pripremao dokumentarac, pokuπao sam razgovarati i s »ermakom.

Premda je on kao vojni zapovjednik Knina tada davao mnogo izjava, preko svog

odvjetnika odbio je razgovor. U svakom sluËaju, on je morao znati sve πto se

dogaalo pod njegovom komandom. Volio bih da sam mogao imati uvid i u arhiv

MORH-a, ali naπi pokuπaji bili su bezuspjeπni.

Koji je bio vaπ dominantni osjeÊaj nakon dolaska u Krajinu?

Doæivljaj tjeskobe. I kao ekipa osjeÊali smo se nelagodno, u smislu radnih uvjeta.

OsjeÊali ste da se tu dogaa neπto viπe nego πto ste u tom trenutku mogli vidjeti,

ali niste imali uvjeta, a Ëesto ni hrabrosti, neπto napraviti. Ako niste imali zaπtitu

UN-a, niste se usuivali negdje iÊi. Cijelo si vrijeme senzibiliziran na to hoÊe li u

nekom trenutku naiÊi netko naoruæan i oduzeti ti materijal, πto je joπ najmanja

πteta. Na poËetku Oluje poginuo je jedan snimatelj BBC-ja i to je HTV takoer

preπutio, jer ga je ubio pripadnik HV-a dok je snimao zapaljene kuÊe negdje na

Baniji. Sluæbena informacija na HRT-u je bila da je poginuo od ostataka ËetniËkih

bandi. To je bio primjer πto se moæe dogoditi i drugim novinarima. Problem je u

Oluji πto su se paljenja kuÊa i ubojstva dogaala i mjesec dana nakon operacije.

Paænja policije je ËeπÊe bila koncentrirana na to da zloËine ne zabiljeæe elektroniËki

mediji, nego da se oni sprijeËe.

41

U Srbiji je nedavno TV B92 prikazao film o srpskim zloËinima u Srebrenici?

I ovdje i u Srbiji ljudi joπ nisu svjesni πto se dogodilo, mislim da u Srbiji joπ i viπe.

Meutim, tamo je s politiËkim promjenama doπlo i do radikalne promjene u ured-

niËkom sastavu televizije, na koju su doπli ljudi koji nemaju kontinuitet rada ovih

deset godina, pa nemaju loπu savjest. Na HTV-u se to nije dogodilo, pa mogu

razumjeti njihove otpore. Ali ni u Srbiji, kao ni ovdje, ljudima joπ uvijek nije dovoljno

jasno πto se sve dogaalo u njihovo ime i u ime nacionalnih ciljeva. Jedan doku-

mentarac ne moæe promijeniti svijest, ma koliko drastiËan bio.

/ Andrea RADAK, Slobodna Dalmacija, 4. i 5. kolovoza 2001. /

DDOOMMAALLOO ∆∆EEMMOO MMII HHRRVVAATTII PPOOSSTTAATTII GGLLAAVVNNII KKRRIIVVCCII ZZAA OOVVAAJJ RRAATT

Zar smo veÊ stigli tako daleko, zar je sazrelo vrijeme za prikazivanje filma “Oluja

nad krajinom“? Mora da smo negdje strahovito puno grijeπili, jer je nevjerojatno

kako su se uloge u Domovinskom ratu tako brzo zamijenile. Eto nas tu smo gdje

smo, domalo Êemo biti i glavni krivci, ako se ovo nastavi istom brzinom i naπom

inertnoπÊu. OslobaajuÊi se krivnje, Srbi vrlo brzo i spretno prelaze u protunapad,

mijenjajuÊi nam opet povijest i to kada smo mislili da se to viπe ne moæe nikad

ponoviti. U svemu ovome i ovaj film ima svoje mjesto i ulogu. (...)

/ PISMA »ITATELJA: MATO ©ARI∆, Dubrovnik, Vjesnik, 6. kolovoza 2001. /

““BBIITT ∆∆EE MMEESSAA HHRRVVAATTII TTOO ZZNNAAJJUU””

(...) ReËeni KneæeviÊ kazat Êe naπoj novinarki kako je HRT kriv πto se njegov

film joπ nije vidio na nacionalnoj dalekovidnici i da skriva zloËine iz Oluje.

Ako je suditi po onome πto se veÊ Ëulo i reklo o tom djelu nakon premijere, od Ëega

je zakljuËak jednog kritiËara kako je film napravljen bez politiËkog takta tek ublaæe-

na verzija Ëinjenice da je cijeli projekt raen na naËin da je vojna operacija Oluja

prikazana kao planirana i sustavno provoena akcija protiv srpskog æivlja u

Hrvatskoj, onda HRT s pravom mora prema takvom djelu pristupiti s rezervom i

42

prikazati film s komentarom i prigodnim sugovornicima u vrijeme kad to vodstvo tv

kuÊe odredi kao prikladno. Zato se u Slobodnoj KneæeviÊu daje toliki prostor za Dan

domovinske zahvalnosti πto je, Ëast svakome, æalosno.

Ako ni zbog Ëega drugoga, æalosno je zbog Ëinjenice da se autor filma “hvali” kako

on daje jedan insert u kojemu se vide Ëetnici koji pjevaju onu poznatu “Bit Êe

mesa, klat Êemo Hrvate”, Ëime skromno hoÊe pokazati kako i njegovi zemljaci nisu

bili nevini u nedavnom ratu. I sve ostaje na tome, a opÊe je poznata stvar kako je

u filmu na engleskom pjesma titlovana ovako: “Bit Êe mesa, Hrvati to znaju”.

Autor, naravno, o tome πuti, novinarka ga, na æalost, niπta o tome ne pita, a ni onaj

koji je to naruËio ne intervenira. Poanta je, i slijepcima je jasno, da onima vani koji

to budu gledali, a koji su naravno i financijeri, svi budu isti.

A dobro se zna uzrok i posljedica tragiËnih zbivanja kroz koje je naπ hrvatski narod

morao proÊi u Domovinskom ratu. Dobro se zna tko su zloËinci, a tko je ærtva.

IstiËuÊi stalno samo one loπe stvari kojih je bilo, na æalost i meu pojedincima u

Hrvatskoj vojsci, koja je vodila pravedni i oslobodilaËki rat, napadajuÊi stalno one,

poput biskupa, sportaπa i ostalih, koji diæu svoj glas u obranu hrvatskih generala i

protiv njihova izruËenja Haagu, i mnogi se naπi kolege stavljaju na stranu onih koji

se ne πtede u propagandi protiv Hrvatske, na stranu KneæeviÊa i njemu sliËnih koji

je u spomenutom intervjuu izjavio i to kako HRT uznemirava hrvatsku javnost i

stvara tenzije dajuÊi veliki publicitet svima koji veÊ godinu dana pruæaju podrπku

onima koje Haπki sud ili domaÊi sudovi sumnjiËe za ratne zloËine.” (...)

/ Ivan Ugrin, SLOBODNA DALMACIJA, 7. kolovoza 2001. /

HHRRVVAATTSSKKAA TTVV OOTTKKUUPPIILLAA PPRRAAVVAA NNAA FFIILLMM BBOOÆÆIIDDAARRAA KKNNEEÆÆEEVVII∆∆AA SSAAMMOO DDAA BBII

SSPPRREE»»IILLAA NNJJEEGGOOVVOO PPRRIIKKAAZZIIVVAANNJJEE

(...) U svakom sluËaju, film "Oluja nad Krajinom" je na sigurnom. BuduÊi da je

HTV otkupio prava na njegovo prikazivanje, moæe autonomno da odluËi πta Êe s

njim da uËini. Moæda ga prikaæe za mesec dana, moæda za Ëetiri godine. A moæda

nikad. Sve kako bi se saËuvala mirna savest nacije, zakljuËuje se u "Nacionalovom"

tekstu.

/ N.N. Glas javnosti, Beograd, 9. kolovoza 2001. /

43

ZZAA©©TTOO BBII UURREEDD PPRREEDDSSJJEEDDNNIIKKAA BBIIOO SSPPOONNZZOORR OOVVOOGGAA FFIILLMMAA??

U povodu najave da bi se na HTV mogao prikazati dokumentarni film "Oluja nad

Krajinom" Boæidara KneæeviÊa (po scenariju i naputcima braÊe Puhovski - redatelja

Nenada i πefa HHO Æarka), izjavili ste da Ured nije traæio prikazivanje tog filma, ali

da "razmatra moguÊnost da nae sponzora koji bi zakupio 50 minuta za njegovo

prikazivanje".

BuduÊi da je film veÊ doæivio oπtro protivljenje zbog oËevidne pristranosti i izjed-

naËavanja krivnje Hrvata i Srba za rat prilikom prikazivanja na ovogodiπnjim Danima

hrvatskoga filma (glavne su mu "zvijezde" Æarko Puhovski i Radimir »aËiÊ koji

optuæuju HV za zloËine), zaπto bi Ured predsjednika Republike traæio sponzora koji

bi platio minutaæu na HTV? Ili baπ zato traæite financijera kako biste bili sigurni da

Êe biti prikazan?

/ N.N. HRVATSKO SLOVO 10. kolovoza 2001. /

BBOOÆÆIIDDAARR KKNNEEÆÆEEVVII∆∆ II NNJJEEGGOOVVAA KKRRAAJJIINNAA,, JJOO©© MMUU FFAALLII RRAA»»AANN

Tko je Boæo KneæeviÊ, naime tako se zvao kada ga je na TV Zagreb doveo 1997.

njegov pokrovitelj i prezimenjak, ondaπnji generalni direktor RTV Zagreb, Srbin iz

OËestvova, Veljko KneæeviÊ.

Poπto je u Beogradu zavrπio πkolu KOS-a, Veljko KneæeviÊ se “obreo” u Zagrebu

kao urednik “Kulturnog radnika”. Njegova Êe zvijezda zablistati nakon Karaoreva

1971. Tada dolazi na mjesta svrgnutih Hrvata proljeÊara. Prvo, kao glavni urednik

programa Radio Zagreba, pa direktor Radio Zagreba, pa glavni urednik programa TV

Zagreb, pa direktor TV Zagreb, pa generalni direktor RTV Zagreb. S RTV Zagreb

nestao je kada i Boæo KneæeviÊ. Na Prisavlju 3 priËalo se da su ih neke naπe izb-

jeglice vidjele zajedno u Kninu. Valjda su tamo osnivali Televiziju srpske krajine.(...)

Zaπto Vam to sve piπem?

Stoga πto me na to ponukao podatak iz Ëlanka novinara Ivana Ugrina: “Hrvati to

znaju” objavljen u Forumu (Meutim) Slobodne Dalmacije.

44

U tom Ëlanku gospodin Ugrin piπe da je Boæo KneæeviÊ u svojem filmu “Oluja nad

Krajinom” u prijevodu na engleski krivotvorio rijeËi kanibalske ËetniËke pjesme, pa

je mjesto “Bit Êe mesa, klat Êemo Hrvate”, napisao laæ: “Bit Êe mesa, Hrvati to

znaju”, ne bi li pred strancima zatajio Ëetnicke guπte za hrvatskim mesom. A tko

jednom laæe, i to za ovako opake i vaæne stvari, taj je sposoban uvijek lagati i kriv-

otvoriti Ëinjenice u svoju korist. (...)

Ali, najæalosnije je da je taj Boæin film sufinanciralo i Ministarstvo prosvjete RH

(novac je od nas Hrvata poreznih obveznika iz dræavnoga proraËuna) kako kaæe

gospodin Mato ©ariÊ iz Dubrovnika u Vjesniku 6.8.2001. Neke su novine Ëak pisale

da je predsjednik MesiÊ traæio da HTV taj Boæin film prikaæe za Dan domovinske

zahvalnosti.

A. Kalebotta, Zagreb

P. S. To je poslije demantirao savjetnik Predsjednika Tomica JakiÊ, ali i gospodin

JakiÊ spada u one koji su HTV napustili odmah po odlasku gospodina Veljka

KneæeviÊa. On se poslije “obreo” u Pragu na ameriËkoj radio postaji Slobodna

Europa.

/ NA©ICE ON - LINE, 18.kolovoza.2001 /

ZZAAPPIISSNNIIKK

s 2. redovne sjednice VijeÊa Hrvatske radiotelevizije, odræane 30. kolovoza 2001.

u HRT domu, Prisavlje 3, prizemlje, soba 513

(...)

Ad 8.

8.4. Gosp. »oviÊ proËitao je pitanja koje je u pisanim putem dao gosp. Jakπa

Kuπan. Prvo je, moæe li HRT ili pojedini namjeπtenici HRT-a dogovarati suradnju u

inozemstvu s ograncima domaÊih politiËkih stranaka kao πto proizlazi iz priloæene

pozivnice Demokratskog centra u ©vicarskoj?

I drugo je pitanje, hoÊe li se emitirati film "Oluja nad Krajinom", a to je i pitanje koje

je postavio gosp. Goldstein. Na ova pitanja odmah je odgovorila v.d. glavnog ured-

nika, M. NemËiÊ. (...)

45

U svezi s pitanjem koje je postavljeno i u javnosti, tiËe se emitiranja filma "Oluja

nad Krajinom". Proπle godine otpoËela je suradnja sa Faktumom i oni imaju jedan

stalni mjeseËni termin emitiranja dokumentarnih filmova U sedmom mjesecu raz-

govaralo se je o jednom paketu dokumentaraca koji Êe biti realizirani od 1-og deve-

tog. Meu tim ponuenim filmovima je bio i film "Oluja nad Krajinom" za koji je HTV

istaknula svoj interes i æelimo ga pokazati na programu. Film je bio predvien za

emitiranje i stoji u emitiranju prve emisije "Latinice". U toj emisiji sudjelovat Êe i

predstavnik Faktuma. Faktum koristi arhivu Hrvatske televizije da bi napravio dosta

tih filmova, i upravo u tom dijelu surauje s HTV-om.

(...)

46

47

"LATINICA" I POSLIJE NJE

IZA KULISA NOVOG CIKLUSA "LATINICE": GOSTI KOJI NISU DO©LI, TVRDE DA

∆E EMISIJA I∆I U POGRE©NOM SMJERU!

Ekipa "Latinice" predvoena Denisom Latinom u prva tri dana ovog tjedna snimila

je prve tri emisije pod nazivima "Oluja nad Krajinom", "Sinjska alka" i "Poπtenje" koje

Êe se na programu naÊi 1., 8. i 15. listopada. Kako je novinarska ekipa Ekrana bila

na snimanju prvih dviju emisija, moæemo reÊi - poËetak je bio, πto se tema tiËe,

oËekivano vruÊ, πto znaËi i polemiËan, no mora se priznati i viπe je nego razoËarao

nedolazak dijela najoËekivanijih gostiju.

Naime, iako su u prvoj emisiji koja je poËela prikazivanjem kontroverznoga doku-

mentarnog filma "Oluja nad Krajinom" autora Boæidara KneæeviÊa i producenta

Nenada Puhovskog, usredotoËujuÊi se time na dogaaje od 4. kolovoza 1995.

nadalje, uz autora filma æuËljivo raspravljali Anto Nobilo, Æeljko OlujiÊ, Drago Pilsel,

Maja Freundlich i Vedrana Rudan, velikim nedostatkom pokazalo se odbijanje sud-

jelovanja u raspravi bilo koga iz hrvatskih oruæanih snaga koje su izvele spomenu-

tu akciju oslobaanja okupiranih podruËja. ©to bi na optuæbe da su pripadnici

hrvatske vojske zlostavljali i ubijali srpske civile te im pljaËkali i palili kuÊe uzvratili

u emisiju pozvani generali meu kojima i Janko Bobetko - ostalo je nepoznato.

Iako je stoæerni general Bobetko u ime Druπtva domovinskog ponosa i Ëasti

"Viribus unitis" pismeno najavio svoje bojkotiranje emisije, ocijenivπi spomenuti

dokumentarac protuhrvatskim, ekipi "Latinice" suradnju su otkazali i svi ostali poz-

vani predstavnici Hrvatske vojske iako su neki od njih samo nekoliko sati prije

poËetka snimanja potvrdili da dolaze. A javnost to nije zasluæila.

Jer, tko drugi u ime hrvatske strane ima viπe prava govoriti o oslobaanju tih pros-

tora od njih i protjerana stanovniπtva?!

Ali samo snagom istine, argumenata i priznanja krivnje, ako je ona uËinjena.

A da je toga bilo, uz prikazane isjeËke iz filma u kojem to izmeu ostalog potvruju

Radimir »aËiÊ i Ivan Zvonimir »iËak, u emisiji je to najotvorenije, i to iz osobnih

iskustava, posvjedoËio Drago Pilsel, rekavπi:

Tih dana, propjeπaËivπi kilometre, vidio sam ubijene srpske civile i spaljene kuÊe.

Zato se slaæem s izjavom Æarka Puhovskog koji je u filmu ustvrdio da je dobro πto

je veÊina Srba tad otiπla iz tog kraja jer da nije, uvjeren sam, krvi bi bilo do kolje-

na... Stoga me stid æivjeti u dræavi u kojoj se zataπkavaju zloËini.

Svojim stavovima na njegovoj su strani bili Anto Nobilo i Vedrana Rudan koja je u

jednom trenutku rekla:

Tuman je Hrvatsku htio oËistiti od Srba. BuduÊi da je u svojoj kuÊi imao dva

Srbina, zaπto onda i njih nije stavio na traktor i pustio da odu?!

Na sve to nekoliko su puta tijekom emisije æestoko reagirali Æeljko OlujiÊ te osobito

Maja Freundlich koja je, dobro pripremljena, svako malo uzvraÊala da je sve dosad

izreËeno pusta laæ, pozivajuÊi da se ne smije zaboraviti tko je rat poËeo, na Ëijoj se

zemlji vodio, koliko je ærtava imala hrvatska strana, odluËno zakljuËivπi:

Akcija "Oluja" bila je Ëista kao suza!

Da je sve πto je rekla Maja Freundlich Feralovu kolumnisticu Vedranu Rudan izbaci-

valo iz takta, vidjelo se nekoliko puta, kad je voditelju Denisu Latinu ljutito uputila:

Dajte, smirite tu æensku! Ugasite je! Gospoa je Njemica pa mi nije jasno kakav je

ona to borac za Hrvatsku!

Emisiju Êe svakako dodatno podgrijati i prilozi: "ObeÊana zemlja", "Revolucija jede

svoju djecu" te "ZloËin i kazna". (...)

/ Boæena MatijeviÊ, VeËernji list, 28. rujna /

VVEE»»EERRAA©©NNJJEE EEMMIITTIIRRAANNJJEE OOLLUUJJEE OOTTVVOORRIITT ∆∆EE MMNNOOGGAA PPIITTAANNJJAA

(...) U veËeraπnjoj “Latinici” bit Êe prikazan kontroverzni dokumentarni film “Oluja

nad Krajinom” autora Boæe KneæeviÊa. BuduÊi da je ovo prvi film koji problematizira

tematiku ratnih zloËina za vrijeme i nakon “Oluje”, moæe se oËekivati da Êe njego-

vo prikazivanje otvoriti brojna pitanja, ponajprije zbog dojma da se u filmu

izjednaËava krivnja hrvatskih i srpskih vojnika. (...)

/ KLIK, 1. listopada 2001. /

48

PPRRIIKKAAZZAANNAA OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM

(...) Kontroverzni dokumentarni film “Oluja nad Krajinom” u cijelosti je sinoÊ

prikazan u Latinici. U filmu Boæidara KneæeviÊa govori se o zloËinima nad srpskim

stanovniπtvom i njihovom imovinom koje su, po tvrdnjama svjedoka i aktera filma,

poËinili pripadnici Hrvatske vojske za vrijeme i nakon osloboditeljske vojne akcije

“Oluja” (...)

/ KLIK, 2.10. 2001. /

HHOONNOOSS :: FFIILLMM JJEE SSRRAAMMOOTTNNII FFAALLSSIIFFIIKKAATT......

Udruga za zaπtitu vrijednosti Domovinskog rata (HONOS) ocijenila je da je film

"Oluja nad Krajinom", prikazan u sinoÊnjoj Latinici, sramotni falsifikat istine o

Domovinskom ratu i po svom sadræaju i po intenciji.

Svoenje Oluje na pojedinaËne zloËine koji su se dogodili na rubu te operacije, a

koji se procesuiraju pred hrvatskim sudovima, izvan stvarnog povijesno-politiËkog

konteksta i uzroËno-posljediËnih odnosa, dosad su najotvorenija podvala hrvatskoj

javnosti... (...)

/ HTV WEB, 2. listopada 2001. /

HHDDZZ :: TTRRAAÆÆIIMMOO OOSSTTAAVVKKEE GGAALLII∆∆AA II LLAATTIINNAA!!

Emisija Latinica, u kojoj je prikazan film Oluja nad Krajinom, utemeljena je na skan-

daloznim stajaliπtima o Domovinskom ratu i sluæi obeshrabrivanju hrvatskih bran-

itelja te slabljenju otpora snage i volje hrvatskog naroda u obrani dræavnih interesa,

a prije svega nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, istiËe se u priopÊenju

Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

PolitiËki cilj Ëitave emisije jest tendenciozno izjednaËavanje krivnje (srpskog agre-

sora i hrvatske ærtve) s krajnjim rezultatom poniπtavanja odgovornosti za one koji

su zapoËeli rat, ocjenjuje HDZ. Takva su stajaliπta poniæavajuÊa za hrvatske bran-

itelje i zbog toga HDZ traæi ostavke ravnatelja HRT-a Mirka GaliÊa i urednika

Latinice Denisa Latina.

U vezi s tim HDZ u priopÊenju podsjeÊa da je Hrvatska radiotelevizija javna televiz-

ija, financirana iz pretplate, te je pozvao sve pretplatnike HRT-a da ne plaÊaju pret-

platu dok, kako se navodi, odgovorni za πirenje laæi, mrænje i poniæavanja ne podne-

su ostavke.

/ HTV WEB, 2. listopada 2001. /

49

GGAALLII∆∆ :: LLAATTIINNIICCAA JJEE NNOOVVIINNAARRSSKKII PPOOKKUU©©AAJJ OOTTVVAARRAANNJJAA KKOONNTTRROOVVEERRZZNNIIHH

TTEEMMAA

Direktor HRT-a Mirko GaliÊ rekao je da je Televizija otvorila samo jednu temu, ali

nije dala i konaËni sud, πto Êe dati povijest i u jednom dijelu sudovi.

Televizija je tu da pokrene teme, πto je uËinjeno bez namjere da se da konaËni sud,

i to samo jedan od moguÊih pogleda na stvari - rekao je GaliÊ dodajuÊi da je

sinoÊnja “Latinica” bila novinarski pokuπaj stvaranja rasprave o tom pitanju, ma

koliko tema bila kontroverzna. GaliÊ je naglasio kako smatra da je danas sigurno

povoljnije vrijeme za otvaranje takvih pitanja nego prije.

/ T.P.©. Jutarnji list, 2. listopada 2001. /

BBRREE©©AANN:: TTAAKKAAVV FFIILLMM TTRREEBBAA PPOOSSTTOOJJAATTII

Redatelj Vinko Breπan izjavio je da ne moæe komentirati politiËku dimenziju filma te

da kao predstavnik sufinancijera - hrvatskog Ministarstva kulture ne moæe govoriti

ni o njegovoj filmskoj vrijednosti.

O tome je li film dobar ili loπ ionako nitko nije govorio, ali mislim da bi takav film

trebao postojati, izjavio je Vinko Breπan.

(HTV WEB, 2. listopada 2001.)

KKOOOORRDDIINNAACCIIJJAA UUDDRRUUGGAA MMOOSSLLAAVVIINNEE:: SSAAMMOO JJEE JJEEDDNNAA IISSTTIINNAA OO

DDOOMMOOVVIINNSSKKOOMM RRAATTUU

Predsjednik Koordinacije udruga iz Domovinskog rata SisaËko-moslavaËke æupani-

je, prof. Mario Marot, izjavio je na konferenciji za novinare u Sisku da je vojska

'srpske krajine' pod zapovjedniπtvom generala NovakoviÊa, tenkovima i oklopnim

vozilima gazila preko kolone Srba koji su tijekom Oluje odlazili iz Hrvatske, na cesti

izmeu Glina i Dvora.

Dodao je da u vrijeme prvih dana akcije Oluja, na tom smjeru i podruËju nije bilo

hrvatskih oruæanih snaga, Ëime su optuæbe da je Hrvatska vojska ubila civile u toj

koloni sasvim neutemeljene. Sve to mogu posvjedoËiti sudionici te kolone i njiho-

va rodbina koja æivi u Sisku i na Banovini, dodao je prof. Marot.

Istaknuo je da je istina o Domovinskom ratu samo jedna: bilo je i pripadnika

hrvatskih oruæanih postrojbi koji su u osloboditeljskim akcijama poËinili kaænjiva

djela, ali su hrvatski sudovi donijeli viπe od 1.700 presuda za ubojstva, razbojstva,

paleæ i pljaËku.

50

Takoer je rekao da su pripadnici Hrvatske vojske Ëasno i dostojanstveno postupali

prema srpskim civilima koji su ostali kod svojih kuÊa na podruËju Banovine.

Na konferenciji za novinare u Sisku bili su nazoËni predstavnici svih sedam udruga

iz Domovinskog rata s tog podruËja.

U ime viπe od 8.500 Ëlanova, Koordinacija udruga iz Domovinskog rata SisaËko-

moslavaËke æupanije najoπtrije je prosvjedovala zbog iznoπenja netoËnih i tenden-

cioznih informacija o dogaajima na cesti izmeu Topuskog do Dvora u oslobod-

iteljskoj akciji Oluja u Latinici.

IstiËu da se u Latinici nastavlja kriminalizacija hrvatskih branitelja i osloboditelja i

cijelog Domovinskog rata kao temeljne vrijednosti sadaπnje hrvatske dræave.

Koordinacija udruga iz Domovinskog rata SisaËko-moslavaËke istiËe da Êe se

suprotstaviti takvim pokuπajima.

/ HTV WEB, 2. listopada 2001. /

LLIIOOVVII∆∆ :: SSRRBBII RRAADDEE SSRRPPSSKKAA PPOOSSLLAA;; MMIISSLLIIMM NNAA DDEENNIISSAA LLAATTIINNAA

Predsjednik Hvidre Marinko LioviÊ oπtro je osudio prikazani film i naglasio da je

Hrvatska televizija gora od jugoslavenske. “To je sramotno, nitko ne govori o 640

Hrvata pobijenih u UNPA zonama. U prikazani film se naprosto ne moæe vjerovati.

One babetine nisu vjerodostojni svjedoci” rekao je LioviÊ i dodao da Srbi rade srp-

ska posla. Pojasnio je potom da misli na autora emisije Denisa Latina.

/ Jutarnji list, 2. listopada 2001. /

LLAATTIINN :: SSLLUU»»AAJJNNOO SSAAMM HHRRVVAATT

Voditelj i autor emisije Latinica Denis Latin osvrnuo se na izjave predsjednika

HVIDRE Marinka LioviÊa koji je rekao da “Srbi rade srpska posla” i objasnio kako

pri tome misli na Latinicu. LioviÊ je lagao o mom etnicitetu, jer sam eto sluËajno

Hrvat, kazao je juËer Latin.

/ tpπ, Jutarnji list, 3, listopada 2001 /

FFRREEUUNNDDLLIICCHH :: FFIILLMM JJEE SSRRAAMMOOTTAA ZZAA SSRRBBEE UU HHRRVVAATTSSKKOOJJ

Prvo, sramota je za Srbe u Hrvatskoj da je takav film nastao, a drugo, da je HTV

ameriËka televizija, branila bi principe ËovjeËnosti spram genocidnosti agresora.

Prikazivanjem filma postali smo svjedocima politiËkog pokuπaja da se obrambeni

51

rat oblati i ocrni. Tome se svi moramo suprotstaviti jer je to pitanje opstanka

hrvatskog naroda i dræavne neovisnosti - rekla je Maja Freundlich, zamjenica pred-

sjednika HDZ-a.

/ A.Pl. Jutarnji list, 2. listopada 2001. /

BBOOBBEETTKKOO :: FFIILLMM JJEE SSRRPPSSKKAA VVEERRZZIIJJAA DDOOGGAA––AANNJJAA

(...) Voditelj Latinice Denis Latin u emisiji u ponedjeljak rekao je da su bili pozvanii

i Ëlanovi Druπtva domovinskog ponosa i Ëasti “Viribus Unitis”, ali da je stoæerni

general Janko Bobetko poslao pismo, koje je Latin proËitao.

General Bobetko u pismu je, uz ostalo, istaknuo da je dokumentarni film Boæe

KneæeviÊa “oËito srpska verzija dogaanja”, pa jamaËno ima namjeru umanjiti vri-

jednost Domovinskog rata i vrijeati njegove sudionike. Kako postoje æivi svjedoci,

ljudi koji su planirali i vodili vojnoredarstvenu akciju Oluju, oni su jedini vjerodosto-

jni svjedoci ratnih dogaanja, a ne naruËeni film o tzv. stradavanju srpskih civila,

poruËio je general Bobetko, odbivπi sudjelovati u emisiji. Latin je rekao da su u

emisiju htjeli pozvati i nekoga iz Hrvatske vojske, no da je Ministarstvo obrane

uskratilo suglasnost za nastup bilo kome iz redova Hrvatske vojske.

/ Hina, Vjesnik, 2. listopada 2001. /

»»EERRMMAAKK :: VVAARRIIVVOODDEE SSEE JJEESSUU DDOOGGOODDIILLEE II TTOO SSEE ZZNNAA

Nema govora o bilo kakvom etniËkom ËiπÊenju Srba nakon Oluje. PojedinaËnih

sluËajeva je bilo, meutim, oni su istraæeni. Postoje policijska izvjeπÊa za 21 sluËaj

ubijenih Srba - rekao je sinoÊ general »ermak.

Varivode se jesu dogodile i to se zna. Svjedoci prikazani u emisiji su ljudi koji su æiv-

jeli u okolnim selima. U filmu je prikazan samo dio dogaaja. ©to se mojih izjava

tiËe, mogu reÊi da nijedna nije puπtena u cijelosti - istaknuo je general »ermak.

/ V.B., Jutarnji list, 2. listopada 2001. /

AAKKTTUUAALLNNAA VVLLAASSTT VVRRIIJJEE––AA HHRRVVAATTSSKKII NNAACCIIOONNAALLNNII PPOONNOOSS II DDOOSSTTOOJJAANNSSTTVVOO

Hvidra i Srediπnji nacionalni stoæer za obranu digniteta Domovinskog rata orga-

nizirat Êe mirni prosvjed 20. listopada na Trgu bana JelaËiÊa u Zagrebu. “Pozivamo

sve udruge, politiËke stranke i dobronamjerne graane da se pridruæe prosvjedu

protiv ponaπanja aktualne vlasti, koja vrijea hrvatski nacionalni ponos i dostojanst-

vo i radi Ëijih nam postupaka prijeti gubitak hrvatskog suvereniteta”, istaknuo je u

52

utorak u Zagrebu predsjednik Hvidre Marinko LioviÊ na konferenciji za novinare,

koji su zajedniËki priredili Hvidra i Stoæer. (...)

Stoæer za obranu digniteta Domovinskog rata DubrovaËko-neretvanske æupanije

prikljuËio se akciji Nacionalnog stoæera i u utorak u podne predstavio svoj proglas.

Tom su prilikom Ëlanovi æupanijskog stoæera komentirali dokumentarce o

Dubrovniku i vojno-redarstvenoj akciji “Oluji”, prikazane na HTV-u. GovoreÊi o

filmu Ëija su tema bili dogaaji u Dubrovniku i oko njega za agresije 1991. godine,

Ëlan Stoæera Igor Æuvela kazao je da se film viπe bavio piscima knjiga i

pregovaraËima, a manje braniteljima. “GledajuÊi dokumentarac u 'Latinici', u kojem

su branitelji prikazani kao najveÊi kriminalci, pitamo se kako to Hrvati mogu raditi

jedni drugima. Za vrijeme Jugoslavije, djeca su se igrala partizana, a danas se

hrvatski branitelji æele prikazati kao neπto gnjusno”, rekao je Æuvela. (...)

/ Daniela DujmoviÊ i Anton Hauswitschka, Vjesnik, 2, listopada 2001. /

7755 PPOOSSTTOO GGLLEEDDAATTEELLJJAA KKOOJJII SSUU SSEE JJAAVVIILLII NNAA AANNKKEETTUU VVJJEERRUUJJEE DDAA

HHRRVVAATTSSKKOO PPRRAAVVOOSSUU––EE TTRREEBBAA PPRROOCCEESSUUIIRRAATTII SSVVEE RRAATTNNEE ZZLLOO»»IINNEE BBEEZZ

OOBBZZIIRRAA NNAA TTOO TTKKOO IIHH JJEE PPOO»»IINNIIOO

Viπe od 7.425 gledatelja preksinoÊ se zbog komentara ili glasovanja javilo u Latinicu

na telefonski automat. Prema rijeËima Denisa Latina, to je apsolutni rekord.

Na pitanje: “Treba li hrvatsko pravosue procesuirati sve ratne zloËine, bez obzira

na to tko ih je poËinio” od 2.094 poziva, 75 posto gledatelja odgovorilo je da, a 25

posto odgovorilo je ne.

DDAA

Od 75 posto onih koji su se izjasnili za taj odgovor, smatra:

1. Krivci moraju odgovarati - 66 posto

2. To je uvjet za pristup europskim integracijama - 4 posto

3. Iz pijeteta prema ærtvama - 8 posto

NNEE

Od 25 posto gledatelja koji su se tako izjasnili, smatra:

1. Ne moæe se kazniti onoga tko je branio svoje - 70 posto

2. Pravi krivci su se dobro sakrili - 1 posto

3. Tek ako ih procesuiraju i druge strane - 4 posto

/ Jutarnji list, 3. listopada 2001. /

53

HHKKDDUU :: TTEELLEEVVIIZZIIJJAA JJEE UUPPOOTTRRIIJJEEBBLLJJEENNAA UU PPRROOTTUUHHRRVVAATTSSKKEE SSVVRRHHEE

Hrvatska krπÊanska demokratska unija (HKDU) ocijenila je danas da je osnovna

zadaÊa filma" Oluja nad krajinom", autora Boæidara KneæeviÊa, bila uvredljiva krimi-

nalizacija Domovinskog rata i marginaliziranje njegovih vrijednosti.

Spomenuti film, koji HKDU ocjenjuje propagandnim, HTV je prikazala u ponedjel-

jak, u udarnom veËernjem terminu u emisiji "Latinica". U danaπnjem priopÊenju

istiËe se da HKDU najoπtrije prosvjeduje protiv instrumentaliziranja dræavne televiz-

ije u protuhrvatske i time u protudræavne svrhe.

/ Hina, 3. listopada 2001. /

TTEELLEEFFOONNII NNAA PPRRIISSAAVVLLJJUU ZZVVOONNIILLII SSUU CCIIJJEELLUU NNOO∆∆!!

NAKON “LATINICE” Na HTV-u ne prestaju zvoniti telefoni, a Boæidar KneæeviÊ,

autor filma “Oluja nad Krajinom” kaæe: Da sam mogao na teritorij pod srpskom

okupacijom, i tamo bih snimio film”. (...)

Ovoga filma ne bi bilo da je HTV posljednjih deset godina radio svoj posao, to jest

da je bio javni a ne usluæni servis politike. Æeljeli smo da film ne bude puka propa-

ganda kao πto je bilo dosad. ©to se tiËe ogorËenih poziva gledatelja, smatram da je

upravo HTV stvorio takvu atmosferu tijekom posljednjih deset godina, a sada je

teπko promijeniti raspoloæenje javnoga mnijenja s nekoliko emisija ili filmova, rekao

je autor dokumentarca Boæidar KneæeviÊ.

Kao primjer naveo je dogaaj koji se zbio u selu Grubor 25. kolovoza 1995. πto je

snimila UN-ova televizija i snimke su obiπle svijet. KneæeviÊ tvrdi da je HTV imao te

snimke, ali je ipak nakon dva dana poslao svoju ekipu i emitirao krivotvorinu. (...)

/ Tina Premec ©tambuk, Jutarnji list, 3. listopada 2001. /

SSTTOOÆÆEERR :: OOVVOO JJEE OOBBJJAAVVAA RRAATTAA BBRRAANNIITTEELLJJIIMMAA

Srediπnji stoæer za zaπtitu digniteta domovinskog rata pozvao je na prosvjedni

skup, 20. listopada u 12 sati na Trgu bana JelaËiÊa. Dopredsjednik stoæera Petar

KaËunko naglasio je da se ono πto Êe reÊi na prosvjednom skupu sigurno neÊe

svidjeti vlasti pa se mogu oËekivati provokacije.

“Emisije o Oluji objava su rata braniteljima. Zaπto nije bilo ni jednog sudionika

Oluje” pitaju u stoæeru.

/ S.L., Jutarnji list, 3, listopada 2001. /

54

»»OONNDDII∆∆ II LLIIOOVVII∆∆ PPRROO»»IITTAALLII PPRROOGGLLAASS II PPOOZZVVAALLII NNAA PPRROOSSVVJJEEDD

KomentirajuÊi prekjuËeraπnji dokumentarni film prikazan u Latinici, LioviÊ je rekao

da je “rijeË o filmu za koji je trebao prevoditelja”.

To nisu ni indicije, veÊ puke insinuacije. Zaπto se ne kaæe tko je pobio hrvatske

graane. Tko je ubio 290 djece, 15 500 Hrvata, tko je odgovoran za 3000 zatoËenih

i za 200 ranjenika ubijenih u vukovarskoj bolnici - upitao je LioviÊ. (...)

/ N.N.Jutarnji list, 3, listopada /

HHTTVV NNAAJJZZAADD PPRRIIKKAAZZAALLAA ""OOLLUUJJUU NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM""

Hrvatska televizija prikazala je preksinoÊ u popularnoj emisiji "Latinica" dokumen-

tarni film "Oluja nad Krajinom", scenariste i reditelja Boæidara KneæeviÊa, koji govori

o ratnim zloËinima nad srpskim stanovniπtvom za vreme i posle hrvatske vojno-

policijske akcije "Oluja" 1995. (...)

U diskusiji posle emisije zamenik predsednika HDZ-a Maja Frojndlih i advokat

Æeljko OlujiÊ su film ocenili kao izrazito antihrvatski i kao pokuπaj da se iskrivi isti-

na o "domovinskom ratu".

Meutim, advokat Anto Nobilo smatra da je to πto se dogodilo posle "Oluje" zloËin

πirokih razmera koji je tadaπnji dræavni vrh naredio ili dopustio, a Drago Pilsel je gov-

orio o zloËinima nad Srbima o kojima je, kao novinar, imao priliku i sam da se uveri.

/ Glas javnosti, 3. listopada 2001. /

DDEENNIISS LLAATTIINN ZZAA»»UU––EENN OOCCJJEENNAAMMAA HHDDZZ--AA II MMAAJJEE FFRREEUUNNDDLLIICCHH

Denis Latin izrazio je juËer Ëuenje zbog ocjene HDZ-a da je Latinica u kojoj je

prikazan film “Oluja nad Krajinom” “utemeljena na skandaloznim stajaliπtima o

Domovinskom ratu” buduÊi da je u njoj u ime HDZ-a sudjelovala zamjenica pred-

sjednika HDZ-a Maja Freundlich, “koja je bila upoznata s gostima, sadræajem emisi-

je i filma”.

“U emisiji su izraæena izuzeto razliËita stajaliπta i miπljenja, πto je vrlo profesional-

no i u skladu s novinarskim kodeksom i principima javne televizije”, rekao je Latin.

Ustvrdio je kako je jedna od najËeπÊih primjedbi televizijskih na telefonskom

automatu Latinice bila ona zaπto je davao toliku minutaæu Maji Freundlich, koja je

zamjenica predsjednika HDZ-a. (...)

/ Hina, Novi list, 4. listopada 2001. /

55

LLOONNAACC ZZLLAA

Generacijskog kolegu, do kojeg veoma dræim, pitam πto misli o posljednjoj Latinici:

"Svi kusaju iz istog lonca zla" - odgovara on - "ne obaziri se, gradi!". To bi moglo biti

vaæno upozorenje: jer i lonac zla Ëudotvoran je kao i lonac dobra - koliko god iz njega

grabio uvijek je pun!

Je li bilo zloËina Hrvata nad Srbima u ratu koji su skrivili srpski voe i koji se vodio

protiv Hrvata? Bilo je. Treba li ih procesuirati? Treba. Smije li se o tim zloËinima

govoriti javno, pa i najjavnije, na televiziji? Nuæno je.

Kako se onda smije reÊi "svi kusaju iz istog lonca zla?"

Nije li to izjednaËavanje onih koji o zloËinu imaju hrabrosti govoriti s onima koji su

ih preπuÊivali, time i odobravali, poticali Ëak? Nije: to je opravdan zahtjev da oni, koji

se smatraju pozvanima dijeliti lekcije svima, o zlu govore na naËin koji vodi prekidu

lanca zloËina.

Moæe li se uopÊe tako govoriti? Moæe! Ali ne stvaranjem ravnoteæe meu zloËinima

raznih strana! Jer ravnoteæa je uvijek umjetna, dakle laæna, dakle uvredljiva, dakle

priziva nove zloËine. Ali ni takozvanim "cjelovitim" govorom: on nije moguÊ pa vodi

preπuÊivanju, nepravdi i opet zloËinu.

Mora se imati hrabrosti za pitanje: πto je 1991. u povijesti srpskog, a πto u povijesti

hrvatskoga naroda? Kome se gadi usporeivati upotrebu zloËina u PaveliÊevu,

Titovu i Tumanovu reæimu, jer da je "svaki zloËin isti", taj je duæan πutjeti.

/ Duπko »izmiÊ MaroviÊ, Slobodna Dalmacija, Ëetvrtak, 4. listopada 2001. /

GGAALLII∆∆ :: OOSSTTAAVVKKEE NNII©©TTAA NNEE RRJJEE©©AAVVAAJJUU

Emisija je bila polemiËna, bila su zastupljena razliËita miπljenja, ukljuËujuÊi i HDZ-

ovo. Film je samo jedan od pogleda na Domovinski rat, dokumentarna priËa kojoj

se moæe πtoπta predbaciti, ali to ne mijenja stav da moramo podnijeti i miπljenje s

kojim se ne slaæemo - kazao nam je juËer Mirko GaliÊ, prozvani direktor HTV-a, i

dodao:

Moja ostavka niπta ne rjeπava, a isto tako ni Latinova. Stojim iza Latinova prava da

u ovoj kuÊi, kao i drugi, radi slobodno sve dok ne prekoraËi profesionalni prag. A to

se nije dogodilo. HDZ od πume ne razlikuje drveÊe. Nitko ne osporava

veliËanstvenost Domovinskog rata, ali zloËine treba procesuirati, πto je potvrdilo i

dvije treÊine od 7500 gledatelja u telefonskom glasovanju. Pravim braniteljima raz-

govor o toj temi ide u prilog - kazao je GaliÊ.

Mi smo profesionalno obavili posao i pokazali dosad neprikazan dokumentarni film.

56

O filmu se u "Latinici" moglo, a moæe se i dalje, diskutirati, no ne moæe nam se zam-

jerati jednostranost. Ove smo godine nekoliko "Latinica" posvetili i ratnim zloËinima

nad Hrvatima - tvrdi Denis Latin, te domeÊe kako je vrijeme za otvorenu diskusiju

i o bolnim temama.

/ dtt, VeËernji list, 4. listopada /

SSNNHH II HHNNDD :: NNEEDDOOPPUUSSTTIIVV PPRRIITTIISSAAKK NNAA NNOOVVIINNAARREE

Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko druπtvo upozoravaju sve novinare

i medijske radnike na najnoviji nedopustiv pritisak na medije i novinare kojim poli-

tiËka stranka Hrvatska demokratska zajednica traæi ostavku novinara Denisa Latina,

autora TV emisije Latinica, zbog neslaganja sa sadræajem emisije “Oluja nad

Krajinom”. (...)

/ Slobodna Dalmacija, 4. listopada 2001. /

OODDOORRAA HHRRVVAATTSSKKOOGG BBRRAANNIITTEELLJJAA NNEE MMOOÆÆEE NNIIKKOOGGAA AAMMNNEESSTTIIRRAATTII OODD

OODDGGOOVVOORRNNOOSSTTII ZZAA EEVVEENNTTUUAALLNNOO PPOO»»IINNJJEENNII RRAATTNNII ZZLLOO»»IINN

Udruga za zaπtitu vrijednosti Domovinskog rata (HONOS), kao πto se i oËekivalo,

napala je HTV i autore “Latinice” da za “aktualni reæim” obavljaju prljav posao.

Emitiranjem “Oluje nad Krajinom”, smatra HONOS, osnaæuje se klima za uhiÊenja

hrvatskih branitelja, iako je 20.000 Srba amnestirano za sliËne zloËine ili se protiv

njih obustavljaju procesi.

©to je od toga istina?

Istina je da se obustavlja pokretanje sudskih procesa protiv optuæenika nedostup-

nih hrvatskom pravosuu. Dræavno odvjetniπtvo taj potez objaπnjava æeljom da se

novac i vrijeme ne troπe na postupke koji se moraju ponoviti kada optuæeni postane

dostupan hrvatskom pravosuu.

Istina je i da su u posljednje vrijeme poËeli sudski procesi ili se pripremaju

optuænice protiv nekih hrvatskih graana koji su u Domovinskom ratu nosili odoru

hrvatskih branitelja, za koje se sumnja da su poËinili ratne zloËine. Istina je i da

odora hrvatskog branitelja ne moæe nikoga amnestirati od odgovornosti za eventu-

alno poËinjeni ratni zloËin, jer za ratne zloËine nema ni zastare ni amnestije.

Uostalom, upravo se na to pozivala hrvatska vlast kada je, u sklopu sporazuma o

mirnoj reintegraciji Podunavlja, dogovoreno da Êe hrvatsko pravosue procesuirati

samo nekolicinu srpskih graana optuæenih za zloËine poËinjene u istoËnoj

Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu.

57

Hrvatska je na to pristala pod velikim pritiskom Zapada, a HDZ-ovi su Ëelnici potom

tvrdili da to ne znaËi da se odustaje od progona onih koji su poËinili ratni zloËin, jer

amnestije za ratni zloËin nema. »elnici HONOS-a to jako dobro znaju jer su, redom

i slijedom, bili istaknuti Ëlanovi tadaπnje vladajuÊe politiËke elite.

Istina je i da aktualna vlast neprestano ponavlja da neÊe dopustiti kriminalizaciju

Domovinskog rata niti pobjedniËkih akcija poput “Oluje” i “Bljeska”. Ali Êe, ponovl-

jeno je nebrojeno puta, upravo da zaπtiti njihov znaËaj procesuirati one koji su

prekrπili pravila ratovanja i ljudskosti.

Naravno, ne mora joj se vjerovati na rijeË. Neki joj hrvatski graani, oËito, nikada

neÊe povjerovati. I to je njihovo pravo. No njihovi stavovi neÊe dobiti na kredibilite-

tu ako ih se podupire poluistinama ili æmirenjem na oba oka, kada je rijeË o

dogaanjima iz razdoblja u kojem im se politiËka vlast viπe sviala.

/ Sanja KapetaniÊ, Vjesnik, 4. listopada 2001. /

HHDDZZ TTRRAAÆÆII UUVVIIDD UU RREEAAKKCCIIJJEE GGLLEEDDAATTEELLJJAA

HDZ je juËer uputio otvoreno pismo direktoru HRT-a Mirku GaliÊu povodom prilo-

ga vezanog za priopÊenje HDZ-a i emisiju Latinica emitiranog u utorak u emisiji

Odjeci dana, u kojem je Denis Latin iznio neke od reakcija televizijskih gledatelja.

HDZ u otvorenom pismu od HTV-a kao javne televizije koja se financira iz Dræavnog

proraËuna i obvezne televizijske pretplate hrvatskih gra_ana, traæi da se i njima i

javnosti ustupe reakcije gledatelja na emisiju Latinica kao πto su ustupljene Latinu

koji se njima javno koristio u Odjecima dana. HDZ naime, istiËe da su reakcije

graana koji su protekla dva dana nazvali srediπnjicu HDZ-a i klub zastupnika u

Hrvatskom saboru suprotne reakcijama koje je iznio Latin.

/ D.Pr. NOVI LIST, 4. listopada 2001. /

PPOOZZIIVVAAMMOO KKOOLLEEGGEE NNAA SSOOLLIIDDAARRNNOOSSTT

Traæenjem ostavke ravnatelja HRT-a Mirka GaliÊa i urednika Latinice Denisa Latina

zbog prikazivanja filma "Oluja nad Krajinom" u sklopu spomenute emisije, HDZ se

joπ jednom pokazuje kao stranka koja je spremna guπiti slobodu informiranja i pro-

ganjati novinare, πto je suprotno Ustavu RH.

Iako je kritiËan prema naËinu na koji je naπ Ëlan Mirko GaliÊ vrπio svoju sluæbu na

Ëelu HRT-a, sudjelujuÊi i osobno u napadima i cenzuri aktivnosti Foruma 21, ovaj

zbor zastupa miπljenje da se javna televizija neÊe dogoditi ako politiËke snage i

dalje budu nastojale kontrolirati ureivanje HTV-a, πto HDZ nepobitno namjerava

58

uËiniti ako se vrati na vlast, te stoga prosvjeduje protiv ovakvog politiËkog nasrtaja

na ravnatelja HRT-a.

©to se, pak, tiËe kolege i Ëlana Foruma 21 Denisa Latina, sama Ëinjenica da je od

HND-a kandidiran za nagradu novinara godine govori da se radi o profesionalcu koji

vrednuje visoki etiËki standard novinarstva i koji mnogim Latinicama, poput ove

koju osuuju HDZ, HONOS i Srediπnji stoæer za obranu digniteta Domovinskog

rata, zajedno sa svojim suradnicima, godinama otvara prostor slobode medija.

OdbacujuÊi skandalozne pritiske i harangu podignutu protiv Denisa Latina, ekipe

Latinice i protiv autora i producenata filma "Oluja nad Krajinom" Boæidara KneæeviÊa

i Nenada Puhovskog, pozivam ostale kolege na solidarnost kako bismo zajedno

obranili profesiju od neprijatelja demokracije i ljudskih prava.

/ Drago Pilsel, predsjednik Foruma 21, Slobodna Dalmacija, 4. listopada 2001. /

OODDJJEECCII IIZZ SSRRBBIIJJEE :: ““GGDDEE ∆∆EE NNAAMM DDUU©©AA??””

Od nekoliko reakcija na vijest o objavljivanju “Oluje nad Krajinom”, s Internet stran-

ice beogradskog radija B92, sljedeÊe su najkarakteristiËnije.

Posle prikazivanja ovog filma, javnost u Hrvatskoj je, njih 74 posto, osudila zloËine

i smatra da se treba suoËiti s istinom i kazniti one koji su ih Ëinili. Ovde u Srbiji 90

posto javnosti (πto javnih liËnosti πto obiËnih graana), osudilo je autore i urednike

koji su prikazali film o Srebrenici. ZloËine NISU osudili, njih su pravdali time da su

“i oni nama to radili”. Gde Êe ovome narodu duπa?

Bravo Hrvati, a πta mi joπ Ëekamo? Pa ne moæemo u normalan svet s ministrima

(generalima) koji su osumnjiËeni vojni zloËinci."

/ N.N. Novi list, 4. listopada 2001. /

NNEEOO»»EEKKIIVVAANNEE RREEAAKKCCIIJJEE NNAA FFIILLMM

Premijera “Oluje nad Krajinom” uzburkala strasti u Hrvatskoj, ali i izazvala neoËeki-

vane reakcije: Ëak 75 odsto Hrvata za suenje ubicama Srba. (...)

/ Glas javnosti - Beograd 4. oktobar 2001. /

LLAALLII∆∆ :: OO ZZLLOO»»IINNIIMMAA SSUU,, JJOO©© DDOOKK SSUU SSEE DDOOGGAA––AALLII,, ZZNNAALLII GGOOTTOOVVOO SSVVII

(...) “Temeljna misao za gledanja filma bila mi je kako svi ti zloËini nemaju apsolut-

no nikakve veze ni s politikom ni s ratom, ni sa Srbima ni s Hrvatima.

59

»ovjeku su se kao dominantne nuæno nametale iskljuËivo kategorije dobra i zla ili,

ako hoÊete, æivota i smrti. Posve gol, kao pripadnik ljudske vrste stajao sam uæas-

nut pred TV ekranom i uopÊe me nije bilo briga tko je ubijao te starce, palio i mini-

rao te kuÊe. Bio sam preneraæen ljudskom vrstom kao takvom” — istiËe sociolog

dr. Draæen LaliÊ, joπ uvijek pod snaænim dojmom KneæeviÊeva dokumentarca.

On napominje kako, naravno, nije prvi put suoËen s tim zloËinima, jer su o njima

joπ u vrijeme kad su se dogaali znali svi: gotovo cijeli Split je svjedoËio rasproda-

ji opljaËkane bijele tehnike, pokuÊstva i privatnih stvari iz srpskih kuÊa nakon Oluje.

To, meutim, nije umanjilo LaliÊev osjeÊaj groze i grizoduπja. “OsjeÊao sam se kriv-

im za sve, ne kao Hrvat, nego kao Ëovjek. I mislim kako je krajnje vrijeme da

konaËno prestanemo biti Hrvati, Srbi, ljeviËari ili desniËari i da budemo naprosto

ljudi. RijeË je o svetosti æivota kao univerzalnoj ljudskoj vrijednosti i, stoga,

krπÊanskom teologijom reËeno: prestanimo Ëiniti drugima ono πto ne æelimo da

nama Ëine i prestanimo braniti takvo postupanje”, istiËe Draæen LaliÊ.

On podsjeÊa kako je takav grozomoran film garniran joπ grozomornijim litanijama

Maje Freundlich i Æeljka OlujiÊa koji su uporno pokuπavali izrelativizirati zloËine nad

starcima usprkos tome πto nitko nije ni pomislio kako Srbi u Hrvatskoj nisu bili

agresori.

Od straviËne spoznaje da meu nama slobodno πeÊu ljudi koji su te strahote

poËinili, po LaliÊu je straπnije samo da postoje i ljudi koji su u stanju to opravdavati

i usporeivati zloËin sa zloËinom. — To nije samo zlo, to je Ëisti ekstrakt zla -

napominje Draæen LaliÊ.

“RijeË je o posve legitimnom i potrebnom filmu s kojim se netko moæe sloæiti ili ne

sloæiti, no dovoditi u pitanje samo njegovo emitiranje nije dopustivo, ako niπta

drugo, zbog slobode javnog istupanja” — dræi saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin.

PodsjeÊajuÊi kako je bio meu prvima koji su javno progovorili o zloËinima i paleæi-

ma nakon Oluje, on smatra neupitnim da su se takve stvari tamo dogodile, jednako

kao πto smatra neupitnim legitimitet Domovinskoga rata i same Oluje.

“ZloËini nakon akcije su istina od koje se ne moæe pobjeÊi” — napominje Kajin —

“no oni ne negiraju opravdanost i legitimitet naπe obrane. ZloËine treba osuditi,

jednako kao i politiku koja je πurovala s MiloπeviÊem i dogovarala “humano presel-

jenje stanovniπtva”, iako se moæemo s pravom pitati koliko bi bilo ubijenih da do

zbjega srpskog puËanstva nije doπlo” — dræi potpredsjednik IDS-a.

IstiËuÊi kako se ne smije nipoπto zaboraviti da je rat poËeo velikosrpskim napadom

na Hrvatsku, da je u njemu smrtno stradalo oko 14 tisuÊa hrvatskih graana i da su

stotine tisuÊa raseljene i protjerane, Kajin napominje i kako sve to, meutim, ne

moæe amnestirati nikoga od drugih zloËina, jer se niËija tragedija ne smije zanemar-

60

iti, obezvrijediti, niti zaboraviti. Ne moæe se prijeËiti ni druge da Oluju ocjenjuju i

kroz aspekt ubojstava koja su nakon nje poËinjena.

Umirovljeni general i nezavisni vojni analitiËar Martin ©pegelj kazao nam je pak da

ni on, ali ni mnogi ljudi iz vojske i politike koji su se bavili obranom zemlje i

oslobaanjem okupiranih podruËja, nisu iznenaeni informacijama iznesenim u

KneæeviÊevu dokumentarcu.

“Zapanjena je mogla ostati samo najπira javnost, koja je u ponedjeljak naveËer u

“Latinici” prvi put otvoreno suoËena s konkretnim zloËinom poËinjenim nakon

Oluje” — smatra bivπi ministar obrane. AnalizirajuÊi medijski odjek ovoga kontro-

verznog filma, ©pegelj je kazao da je do najπireg publiciranja pojedinosti o zloËinima

hrvatske strane oËito moralo doÊi kako bi se graani suoËili i s tamnom stranom

obrambenog rata. No, smetaju mu neki pauπalni komentari koji dogaanja nakon

akcija Bljesak i Oluja svrstavaju pod zajedniËki nazivnik “zloËina Hrvatske vojske”.

“Nije Ëitava vojska ubijala starce i palila kuÊe, nego su taj prljavi posao, na krilima

kaotiËnog stanja, radili uniformirani psi rata” — energiËno tvrdi ©pegelj, napomin-

juÊi da su brutalna ubojstva prikazana u filmu zapravo posljedica organizacijske

nespremnosti HV-a i zanemarivanja uvrijeæenih vojnih postulata o vrhunskoj disci-

plini i apsolutnoj posluπnosti vojnika svojim zapovjednicima. To je, zakljuËuje on, i

omoguÊilo da rulja, koja veÊim dijelom i nije bila u redovitom ustroju HV-a, u ime

iste te vojske Ëini zloËine.

/ Davor KRILE i Marina KARLOVI∆-SABOLI∆, Slobodna Dalmacija 4. listopada

2001. /

5522,,22 %% GGRRAA––AANNAA SSMMAATTRRAA DDAA JJEE OOVVAAJJ FFIILLMM TTRREEBBAALLOO PPRRIIKKAAZZAATTII,,

DDOOKK 4411 %% MMIISSLLII DDAA NNIIJJEE

Prema anketi, koju su proveli zagrebaËka agencija Medio metar i “Jutarnji list”,

52,2 odsto graana smatra da je ovaj film trebalo da bude prikazan, dok 41 odsto

misli da nije. Anketom je utvreno da 11 odsto ispitanika potpuno veruje da su

Hrvati poËinili zloËine nad Srbima neposredno posle “Oluje”, 30 odsto uglavnom

veruje u takvu moguÊnost, za 16 odsto ispitanika potpuno je neverovatno da su se

takvi zloËini dogodili, dok 21 odsto uglavnom ne veruje u te tvrdnje.

Neposredno nakon gledanja filma, 23 odsto ispitanika osjetilo je πok i

zaprepaπtenje, 22 odsto tugu i æalost, 20 odsto stid i razoËarenje, 10 odsto ravn-

oduπnost, a 4,5 odsto ispitanika je osetilo sreÊu i zadovoljstvo.

/ Glas javnosti, Beograd, 5. listopada 2001. /

61

ZZOONNAA EEPPIITTEETTAA AANNTTIIHHRRVVAATTSSTTVVAA

Latin je sezonu poËeo oπtro. I bio je u pravu. Nekoliko razloga podcrtava takvu

autorsku odluku. Prvi je taj da su o “Oluji nad Krajinom” svi veÊ razgovarali i

raspravljali, ali na suho - na nevieno. ©toviπe, i u utorak ujutro ljudi su imali potre-

bu reÊi πto misle o cijelom problemu, Ëak se svaati s neistomiπljenicima, a da film

i emisiju uopÊe nisu gledali.

Unaprijed je bilo jasno da Êe taj dokumentarac uzburkati duhove, ponajprije

politiËke. No, politiËari koji se bune, i zahtijevaju ostavke, rade svoj posao. Jednako

kao πto je Denis Latin odradio svoj.

U konaËnici ostaje temeljno pravo da svatko tko æeli vidi i ovakav film i o njemu

osobno prosudi. Istina je da je on tendenciozan, a joπ je veÊa istina da dokumen-

taristi, pojaËani djelatnicima humanitarnih organizacija, nisu zabiljeæili stradanja na

OvËari, u ©kabrnji... i na tisuÊu drugih mjesta na kojima je prolijevana hrvatska krv.

No, to ne smije biti razlog da se danas ne govori o potrebi procesuiranja svih rat-

nih zloËina, πto je dokazala i rasprava u emisiji, a i rekordan odziv gledatelja na

anketu. Latin je ponovo otvorio jednu od tema koje vode u druπtvenu katarzu, πto

u ovom trenutku znaËi svjesno ulaæenje u zonu u kojoj je najlakπe dobiti epitet

antihrvata.

U prvoj ovosezonskoj emisiji Latin je pogodio i pravi omjer gostiju. Ma koliko neki

bili buËni i neparlamentarni (πto je samo uljuen izraz za nepristojnost) svi su imali

dovoljno prostora da jasno izreknu svoje stavove. A to je najbolji moguÊi naËin da

i javnost stvori svoje miπljenje o njima. (...)

/ Bojana RadoviÊ, VeËernji list, 5. listopada 2001. /

PPOONNEEDDJJEELLJJAAKK -- NNEESSPPRREETTNNII KKOOMMEENNTTAARRII,, KKRRAATTKKII DDAAHH,, NNOONNSSEENNSSII

KonaËno je na dræavnoj televiziji prikazan kontroverzni film "Oluja nad Krajinom", o

zloËinima hrvatske vojske. U hit emisiji Latinica, nakon filma su raspravljali, toËnije

svaali se, naπi ljeviËari i desniËari. Dvojica desnih intelektualaca jednostavno su

negirali sve zloËine, tvrdili da film falsificira dogaaje, i da nema nikakvih

svjedoËanstava o tome da je hrvatska vojska ubijala civile i palila kuÊe. Dvadeset

tisuÊa spaljenih kuca opisali su kao sluËajni incident. Na suprotnoj, lijevoj strani je

carovao amaterizam, uz vrlo malo izuzetaka. Nespretni komentari, kratki dah, non-

sensi za koje nema opravdanja. Na kraju, ugodno iznenaenje: glasanje gledalaca

ispalo je povoljno za film.

/ Dnevnik Nenada MiπÊeviÊa, profesora filozofije, www.danas.org, 6.10.2001. /

62

HHEENNII EERRCCEEGG :: IIVVAANN »»EERRMMAAKK II NNAADDAA ©©UURRJJAAKK FFAALLSSIIFFIICCIIRRAALLII SSUU IIZZVVJJEE©©TTAAJJEE

OO ZZLLOO»»IINNUU

Hrvatska televizija u tome se posebno iskazala, pa otuda i toboænja nevjerica

javnosti i vulgarna reakcija HDZ-a, koju je izazvao dokumentarac “Oluja nad kraji-

nom”, nedavno objavljen u Latinici.

Bi li, meutim, javnost danas bila toboæe πokirana da je ta kuÊa, umjesto dugotra-

jnog filovanja svojih gledalaca najbezoËnijom tumanovskom propagandom, objav-

ila, na primjer, da je Dubrovnik po nalogu Vrhovnika svjesno ostavljen bez oruæja i

bio prepuπten sam sebi, da su njegovi graani stradavali zbog suludih dogovora

Tumana i MiloπeviÊa? Ili da je o zloËinima nakon Oluje HTV objavio pravu istinu,

umjesto πto je nakon krvavog zloËina u selu Gruboru, na primjer, laæni izvjeπtaj

skrojila namjeπtenica te kuÊe, stanovita Nada ©urjak, i danas sveprisutna na TV-

ekranu, koja je u domoljubnoj kooperaciji sa zapovjednikom Kninskog podruËja

Ivanom »ermakom svjesno lagala o zloËinu, falsificirajuÊi stvarni dogaaj -

viπestruku ubojstvo srpskih staraca od strane pripadnika Hrvatske vojske?

/ Heni Erceg, Feral tribune, 6.listopada 2001. /

SSEENNJJAANNOOVVII∆∆ :: NNEE MMOOGGUU VVII©©EE GGLLEEDDAATTII ZZLLOO»»IINNEE

Pokuπa san gledati Latinicu sa “Olujon nad Krajinom” ali nisan moga. Lipo je da su

oni to prikazali, drago mi je da istina izlazi na vidilo, ali ja ne mogu viπe. Ja san svoju

dozu uæasa, patnji, surovosti, ispunija. U mene viπe ne stane ni gram. Nema πansi

da ponovo proen sve to. A mogla bi nas i vlast toga poπtediti. Neka radu sudovi,

tuæilaπtva, policija, ali nemojte mene viπe bombardirati s tim.

I joπ kad me stoæeri navalu uvjeravat da je normalno ubit Stevu zato πta je Duπko

ubija Antu, izgubit Êu joπ ovo malo æivaca πto mi je ostalo.

Da nisan ovako infiπan u Split, sutra bi se odselija.

/ –ermano SenjanoviÊ-∆iÊo, Feral tribune, 6. listopada 2001. /

OOLLUUJJII∆∆:: ZZAARR ZZLLOO»»IINNEE NNIISSUU MMOOGGLLII UURRAADDIITTII II »»EETTNNIICCII,, PPOOVVLLAA»»EE∆∆II SSEE??

Film "Oluja nad Krajinom" je izrazito protuhrvatski uradak. On uopÊe ne spominje

da Hrvati imaju pravo na dræavu. Zar zloËine nisu mogli uËiniti Ëetnici, povlaËeÊi se?

Æeljko OlujiÊ, odvjetnik, u "Latinici" na HTV-u

/ Feral tribune, Greates shits, 6. listopada 2001. /

63

JJEERRGGOOVVII∆∆ :: LLJJUUDDII ÆÆIIVVEE PPOODD AANNEESSTTEEZZIIJJOOMM

Meunaslov u Vaπoj knjizi priËa "Sarajevski Marlboro" je Who will be the Witness

(ko Êe biti svedok). Jedina priËa koja sledi pisana je u drugom licu i dobija Ëudno

znaËenje u aktuelnim pokuπajima da se ljudi koji su sve sluπali i gledali, uvere da ih

to iskustvo Ëini svedocima, a ako ne istupe i sauËesnicima. U Beogradu, Ëini se,

dejstvo anestezije joπ ne prestaje. U Zagrebu?

- Svjedoci u mojoj knjizi bile su knjige, spaljene u sarajevskoj VijeÊnici zapaljivom

granatom, augusta 1992. Direktor te biblioteke bio je Boro Piπtalo, jedan krasan

Ëovjek, inaËe tata Vlade Piπtala, koji je mjesecima spaπavao preæivjele knjige. »ika

Boro je, dakle, spaπavao moje svjedoke, svjedoke kulture u kojoj sam odrastao. A

sto se tiËe tog drugog svjedoËenja za koje pitate i æivota pod anestezijom, tu

naæalost ne pomaæu ni poærtvovni bibliotekari. Beograani se teπko suoËavaju s

golim istinama o Vukovaru i Srebrenici, ali i onom πta se Albancima u Jugoslaviji

dogaalo od 1981, kao sto se i ZagrepËani teπko ili nikako suoËavaju s golim isti-

nama o hrvatskim zloËinima po Bosni i Hercegovini, s onim sto se po Krajini

dogaalo nakon Oluje ili s onim sto su preæivljavali tokom devedesetih njihovi

sugraani srpskih imena i prezimena. Da, ljudi æive pod anestezijom.

Nemam pojma do kada Êe biti tako, ali se plaπim da ih nema tko ni probuditi. Ne

pomaæu tu ni filmovi o Srebrenici emitirani u Beogradu, ni film "Oluja nad Krajinom",

emitiran neku veËer na Hrvatskoj televiziji, u kojem se dobro vide spaljena sela i

zaklani starci. Naπ svijet se nerado ispriËava i izvinjava, premda bi mu bilo lakπe da

to ponekad uËini. IspriËati se susjedu Jovi ili se izviniti komπiji Azemu bilo bi puno

korisnije od praznih rijeci i pitanja tko nas to zavadi. Ali konkretnom Jovi iz Zagreba

i konkretnom Azemu iz Beograda, i to ne za ono πto si im uËinio, nego za ono πto

su im drugi uËinili.

To bi, Ëini mi se, bio neki izlazak iz tupe obamrlosti.

Milica JovanoviÊ, Vikend Danas, 6.10.2001.

SSRRBBII NNAAMM PPOONNOOVVOO PPII©©UU PPOOVVIIJJEESSTT AA TTOO NNEE∆∆EE II∆∆II!!

(...) Ivan Jarnjak je ustvrdio da su se graani Hrvatske "otrijeznili" od proπlogodiπnjih

treÊesijeËanjskih izbora, te da su danas razoËarani, jer vlast kojoj su dali povjeren-

je Ëini sve da ne uspije. On se posebno osvrnuo na film "Oluja nad Krajinom",

prikazan u TV emisiji Latinica.

To je, rekao je, sramota, Srbi nam ponovno piπu povijest, a to, zakljuËio je, neÊe iÊi.

/ Toni Paπtar, Vrlika On - line, 7. listopada /

64

RREEAAKKCCIIJJAA DDEESSNNIICCEE NNAASSTTAAVVAAKK SSTTAALLNNOOGG PPRRIITTIISSKKAA NNAA AAKKTTUUEELLNNUU VVLLAASSTT

Oπtre reakcije hrvatskih krugova desne politiËke orijentacije na nedavno prikazivan-

je dokumentarnog filma "Oluja nad Krajinom", u kome se govori o zloËinima nad

srpskim civilima u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja", na Hrvatskoj televiziji, u

stvari je nastavak stalnog pritiska na aktuelnu vlast sa kojim je ona suoËena, prak-

tiËno, otkad je preuzela kormilo zemlje, poËetkom proπle godine.

Ti krugovi, koje predvodi HDZ i udruæenja ratnih veterana, sliËno su reagovali i u

mnogim drugim prilikama, a reakcije najËeπÊe uslede posle nekog poteza vlasti u

vezi sa "domovinskim ratom", kako u Hrvatskoj zovu protekli gra_anski rat, πto se

pokazalo i posle prikazivanje tog dokumentarca u popularnoj emisiji Hrvatske tele-

vizije "Latinica".

Reakcije sa optuæbama vlasti da "kriminalizuje domovinski rat", da izjednaËava kriv-

icu ærtve i agresora i sliËno, Ëule su se i prilikom donoπenja deklaracije Sabora o

saradnji sa Haπkim sudom, a posebno kada je trebalo da bude uhapπen general

Mirko Norac zbog zloËina nad srpskim civilima u GospiÊu i kada su organizovani

protestni skupovi πirom Hrvatske. (...)

/ Veljko KaliniÊ, Glas javnosti, 8. oktobra 2001. /

TTEERRMMIINN EEMMIITTIIRRAANNJJAA ““DDOOKKUUMMEENNTTAARRCCAA”” OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM NNIIPPOO©©TTOO

NNIIJJEE SSLLUU»»AAJJAANN!!

Kao redovita Ëitateljica Vjesnikova on-line izdanja æelim komentirati Ëlanak od 3.

listopada 2001. “Na HTV-u vlada anarhija”.

BuduÊi da ne mogu pratiti HTV uæivo nisam bila u moguÊnosti vidjeti taj kontro-

verzni “dokumentarac”, ali æelim skrenuti paænju na nekoliko Ëinjenica.

Kako to da je dotiËni “dokumentarac” emitiran upravo uoËi objave Ëetiri haaπke

optuænice za bombardiranje Dubrovnika?

Kako to da je emitiran baπ uoËi potpisivanja optuæbe Haaπkoga tribunala za

MiloπeviÊeve zloËine u Hrvatskoj?

Zaπto je emitiran baπ pred skoro potpisivanje nekoliko ugovora o pristupu Hrvatske EU?

Zar itko zdravorazuman misli da su velikosrpski ekstremisti napustili borbu protiv

Hrvatske nakon vojnoga poraza? Pa oni su se samo prebacili na drugu bojiπnicu -

isto tako ubojitu, medije. Zato u HTV ne vlada samo anarhija nego na æalost i neπto

puno opasnije, i ona je postala izgleda ærtvom i glasilom tih istih ekstremista. Kada

nisu u potpunosti uspjeli sa svojim planovima da “otkaËe” MiloπeviÊa od optuæbi

za zloËine poËinjene u Hrvatskoj, ostao im je “dokumentarac” kao rezervno streljivo.

65

Autori “dokumentarca” bave se tako s marginalnim aspektima cijele operacije

“Oluja”, a ne vojno - politiËkim aspektom obrane Hrvatske od okupacije strane

vojne sile.

/ JOSIPA RUDINSKI, Melbourne, Australija Vjesnik, 8. listopada 2001. /

NNOOVVAA PPRROOGGRRAAMMSSKKAA SSEEZZOONNAA JJAAVVNNEE TTEELLEEVVIIZZIIJJEE

U zemlji u kojoj ekstremne snage ne miruju treba hrabrosti da se progovori i o onoj

drugoj istini, a Latin ju je imao. Izgleda da je vodstvo televizije malo "olabavilo" pa

moæda uspijemo vidjeti viπe "drugih strana medalje" iz razliËitih æivotnih sfera, ne

samo Domovinskog rata.(...)

/ A.L., Meimurje, 9. listopada 2001. /

JJAAVVNNOO PPRRIIOOPP∆∆EENNJJEE SSNNHH ii HHNNDD

(...) SNH i HND upozoravaju sve politiËke stranke, kao i sve one koji pokuπavaju

nametnuti cenzuru, da je to protivno hrvatskom Ustavu, OpÊoj deklaraciji UN o

ljudskim pravima i Europskoj konvenciji o zaπtiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

SNH i HND, stoga, pozivaju novinare i medijske radnike na profesionalnu i

sindikalnu solidarnost nuænu za oËuvanje slobode medija i prava novinara.

Jasmina PopoviÊ, predsjednica SNH-a

Katja Kuπec, glavna povjerenica SNH-HRT-HTV

Dragutin LuËiÊ, predsjednik HND-a

/ HINA, 9. listopada 2001. /

LLAATTIINN :: HHAADDEEZZEEOOVVCCII DDAANNAASS ÆÆEELLEE IISSLLJJEE––IIVVAATTII TTUU––AA MMII©©LLJJEENNJJAA UUMMJJEESSTTOO

DDAA SSUU PPRROOTTEEKKLLIIHH DDEESSEETT GGOODDIINNAA IISSTTRRAAÆÆIIVVAALLII ZZLLOO»»IINNEE

(...) Oni koji su cijelo jedno desetljeÊe πutke prelazili preko Ëinjenice da se teror-

izira i nekaænjeno ubija, i ne samo graane srpske nacionalnosti, bez obzira na to

bili na vlasti ili u oporbi, ne mogu biti sudionici u borbi protiv zla, zato πto su svo-

jim nedjelovanjem sudjelovali u stvaranju zla.(...) Bespogovorno Sanaderovo zas-

jedanje za istim stolom s Tomcem, AdleπiÊkom i LiniÊem u fascinantnim razmjeri-

ma razotkriva strah koji se namnoæio u hadezeovskim nomenklaturama. Kad su

proteklih dana traæili moju i GaliÊevu ostavku, ni jedno njihovo priopÊenje nije bilo

potpisano imenom i prezimenom.

66

Hajka je bila prekrivena formom fantomskog “glavnog tajniπtva HDZ-a”, a u svojoj

histeriji i strahu usudili su se od nas zatraæiti Ëak i da im dostavimo snimke telefon-

skih komentara gledatelja na “Latinicu” u kojoj je bio objavljen film “Oluja nad

Krajinom”. Hadezeovci bi danas isljeivali tua miπljenja umjesto da su u proteklih

deset godina isljeivali i procesuirali svaki zloËin, paleæ i pljaËku. Njihova

ravnoduπnost i neraspoloæenje prema MiloπeviÊevu tamnovanju u Haagu danas se

najplastiËnije razotkriva kao strah od primjene istih naËela u Hrvatskoj, a njihovo

sudjelovanje u politiËkom æivotu kao suludi napor da se tako neπto po svaku cijenu

zaustavi. Hrvati ne mogu poËiniti zloËin, joπ je davno ustvrdio Milan VukoviÊ, i joπ

je danas sve ostalo na tom jednom jedinom nazovi argumentu. (...)

/ Denis Latin, Nacional: 9. listopada 2001. /

RRAA»»AANN OO ""OOLLUUJJII NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM""

Premijer Ivica RaËan izjavio je danas u Hrvatskom saboru, odgovarajuÊi na pitanja

zastupnika tijekom aktualnog prijepodneva, da ne æeli polemiËno ulaziti u ocjene

filma "Oluja nad krajinom", no osobno, kaæe, nije zadovoljan konfrontacijama koje je

film izazvao u javnosti.

RaËan je pritom naglasio da demokratska Hrvatska mora biti u stanju podnijeti i

takve izazove. Potvrdio je da je Ministarstvo kulture sufinanciralo film, najavivπi da

Êe precizni podaci o tome biti dostavljeni naknadno.

Dræava naæalost, kazao je, i u ovom i u drugim sluËajevima sudjeluje u financiranju

razliËitih institucija i grupa koje potom uzvraÊaju πirenjem mrænje i netolerancije.

Problem nastaje u suËeljavanju ekstremnih radikalnih stavova, kazao je premijer,

dodajuÊi kako s obje strane dolaze æestoki napadi na ono πto bi trebala biti i jest

politika hrvatske Vlade.

Anto KovaËeviÊ (HKDU) u aktualnom je prijepodnevu upitao kakav je bio Vladin

interes kad je sudjelovala u financiranju spomenutog filma, koji, tvrdi, "sotonizira

Domovinski rat i afirmira srpski terorizam".

/ HINA 10. listopada 2001. /

RRAA»»AANN :: PPRROOBBLLEEMM JJEE AAKKOO SSEE SSUU»»EELLJJAAVVAAJJUU EEKKSSTTRREEMMNNOO DDEESSNNII II

EEKKSSTTRREEMMNNOO LLIIJJEEVVII SSTTAAVVOOVVII

Polemika je izbila povodom prikazivanja dokumentarnog filma “Oluja nad

Krajinom” na HTV-u. Zastupnik HDZ-a Ante Beljo rekao je da je prikazivanje filma

na HTV-u na Dan dræavnosti osobno zatraæio savjetnik predsjednika republike

Tomislav JakiÊ.

67

Beljo je potom proËitao tekst kojim se taj dokumentarac reklamira na filmskim fes-

tivalima. “Operacija Oluja bila je ime za etniËko ËiπÊenje Srba iz podruËja zvanog

Krajina. Hrvati su protjerali 500 tisuÊa stanovnika tih podruËja, ËineÊi pritom mnoge

zloËine. Ovim filmskim otkriÊem producent svoj vlastiti narod optuæuje za zloËin”.

Beljo je RaËana upitao hoÊe li zatraæiti ostavku ministra kulture Antuna VujiÊa Ëije

je ministarstvo djelomiËno financiralo taj film.

Premijer je odgovorio kako nije zadovoljan naËinom na koji je propagiran taj film,

rekavπi kako su “ovakve objede na raËun Oluje i Domovinskog rata neπto πto ova

zemlja i nitko demokratski u njoj ne moæe prihvatiti.”

RaËan je dodao da bi “trebalo razmotriti demokratizaciju sfere kulture i prava kul-

turnih radnika da umjesto birokrata i izvrπen vlasti odluËuju u sferi kulture.”

SliËno je pitanje postavio i Anto KovaËeviÊ (HKDU), a premijer RaËan odgovorio mu

je da Êe mu precizniji podaci o financiranju filma biti dostavljeni pismeno. Dodao je

kako Vlada ima nad HTV-om manje ingerencije od Sabora, te dotakao “problem u

Hrvatskoj nastaje onog trenutka kada se suËeljavaju ekstremno radikalistiËki

stavovi s lijeve i desne strane”.

/ Zlatko CrnËec i Saπa VejnoviÊ, Novi list, 11. listopada 2001. /

JJAAKKII∆∆ :: BBEELLJJOO LLAAÆÆEE!!

Tomislav JakiÊ, savjetnik za vanjsku politiku Predsjednika Republike, optuæen da je

osobno urgirao da se film “Oluja nad Krajinom” prikaæe na HTV-u na Dan

Dræavnosti, kaæe da u tvrdnji zastupnika Ante Belje nema “ni zrnca istine”.

“Pozivam saborskog zastupnika da hrvatskoj javnosti podastre materijalne dokaze

za ono πto je izrekao u Saboru. Dok to ne uËini odgovorno i javno tvrdim da laæe”

rezolutan je JakiÊ.

/ D.Pe. Novi list, 11. listopada 2001. /

PPRROODDUUCCEENNTT OOLLUUJJEE NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM RREEAAGGIIRRAA NNAA IIZZLLAAGGAANNJJEE

ZZAASSTTUUPPNNIIKKAA BBEELLJJEE

Nenad Puhovski, producent dokumentarnog filma Oluja nad krajinom, poslao je

otvoreno pismo saborskom zastupniku Anti Belji u kojem upozorava da se Beljo u

svom tom filmu nije bavio osnovnim pitanjem - jesu li Ëinjenice iznesene u filmu

istinite.

68

Puhovski u pismu istiËe da u mnogobrojnim komentarima, osporavanjima i napadi-

ma na film nitko nije osporio Ëinjenice koje su u njemu navedene, pa Ëak niti gen-

eral Ivan »ermak kao jedna od najinformiranijih osoba u tom sluËaju. O stilu, pris-

tupu ili formi filma moæe se i treba diskutirati, smatra Puhovski.

Danas kada je Hrvatska sigurna, stabilna i demokratska zemlja, treba je prije svega

braniti istinom, pa i onda kada je ona neugodna, pa Ëak i bolna, istiËe Puhovski. On

pritom podsjeÊa da je 1991. Beljo, u svojstvu doministra informiranja, od

Puhovskog traæio, i dobio, pristanak da umnoæi i po svijetu distribuira njegov film

"Vukovar, nepokoreni grad". Puhovski izraæava Ëuenje da Beljo, kao Ëlan VijeÊa

HRT-a i saborski zastupnik, nikada nije æelio govoriti o dokumentarcima emitirani-

ma iz HRT-a u vrijeme HDZ-ove vladavine u kojima su Ëinjenice sustavno izvrtane,

preπuÊivane i falsificirane.

OsvrÊuÊi se na Beljine izjave o "govoru mrænje", Puhovski se slaæe da je rijeË o vrlo

vaænom problemu i najavljuje da Êe mu producentska kuÊa FACTUM posvetiti

paænju u posebnom filmu koji Êe analizirati odgovornost medija za rat raspirivanjem

mrænje i ksenofobije.

Puhovski se osvrnuo i na Beljin juËeraπnji navod da se film na filmskim festivalima

reklamira tekstom u kome se kaæe da je operacija Oluja bila ime za etniËko ËiπÊenje

Srba iz podruËja Srba zvanog krajina. Rekao je da taj reklamni tekst organizator fes-

tivala dokumentarnog filma u Hamptonu objavio iskljuËivo na svoju inicijativu i bez

naπeg znanja, te da Êe biti zamijenjen FACTUM-ovim materijalom koji poËinje

reËenicom da je Oluja znaËila konaËno osloboenje svih okupiranih hrvatskih teri-

torija.

/ HTW WEB 11 listopada 2001. /

HHDDZZ--OOVVII ZZAAHHTTJJEEVVII ZZAA SSMMJJEENNUU MMEEDDIIJJSSKKIIHH DDJJEELLAATTNNIIKKAA PPOOTTPPUUNNOO

SSUUPPRROOTTNNII SSUUVVRREEMMEENNOOJJ EEUURROOPPSSKKOOJJ PPOOLLIITTII»»KKOOJJ KKUULLTTUURRII II PPRRAAKKSSII

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA

POVJERENSTVO ZA PRIMJENU KODEKSA

O RADU I PONA©ANJU ZAPOSLENIKA HRT-A

Na temelju Ëlanka 13. "Kodeksa o radu i ponaπanju zaposlenika HRT-a",

Povjerenstvo za provedbu Kodeksa na svom redovitom sastanku odræanom 11.

listopada 2001. donijelo je slijedeÊe:

69

PPRRIIOOPP∆∆EENNJJEE ZZAA JJAAVVNNOOSSTT

Povjerenstvo za provedbu Kodeksa HRT-a odbija grubi politiËki pritisak Hrvatske

demokratske zajednice na Hrvatsku radioteleviziju, sadræan u javnom priopÊenju te

stranke od 02. listopada ove godine, objavljenom u povodu emitiranja emisije

"Latinica" u kojoj je prikazan dokumentarni film "Oluja nad Krajinom".

Povjerenstvo ne prihvaÊa neutemeljeni zahtjev HDZ-a za smjenom urednika

"Latinice" Denisa Latina, koji se argumentira uskim stranaËkim stavovima i poli-

tikantskim ocjenama o emisiji te njezinim ciljevima. Takav je zahtjev za smjenu

posebno neopravdan zbog Ëinjenice da je HDZ bio reprezentativno zastupljen u

spomenutoj emisiji, Ëime su ispunjene temeljne norme novinarske profesije. Ne

ulazeÊi u vrijednosne ili svjetonazorske ocjene emisije, Povjerenstvo istiËe da

emisijom nisu povrijeene odredbe "Kodeksa o radu i ponaπanju zaposlenika HRT-a".

Naprotiv, upravo prikazivanjem najosjetljivijih tema HRT se izgrauje kao europska

javna televizija.

U pogledu zahtjeva za smjenom direktora HRT-a Mirka GaliÊa, Povjerenstvo

upuÊuje Hrvatsku demokratsku zajednicu, da umjesto javnog poziva na pravno

nasilje, ponovno prouËi Zakon o HRT-u, Ëije odredbe detaljno reguliraju ovlasti i

postupak izbora te razrjeπenja osobe na tom poloæaju.

Povjerenstvo istiËe da su HDZ-ovi zahtjevi za smjenu medijskih djelatnika potpuno

suprotni suvremenoj europskoj politiËkoj kulturi i praksi te neprimjereni

demokratskim dræavama. »injenica da se takvi politiËki pritisci pojavljuju u

Hrvatskoj, pokazuje da naπe politiËke stranke joπ nisu napustile autoritarnost i nas-

tojanja za apsolutnom kontrolom medija.

Povjerenstvo podsjeÊa HDZ da je svojim pozivom na neplaÊanje pretplate javno

pozvao graane na krπenje zakona, πto je zaËuujuÊe za jednu stranku koja sudjelu-

je u donoπenju zakona i koja prihvaÊa demokraciju i parlamentarizam kao sredstva

politiËke borbe.

Povjerenstvo skreÊe pozornost na prijeteÊi ton navedenog priopÊenja, u kojem

HDZ poziva na linË i manipulira javnoπÊu zbog svojih uskih politiËkih interesa. Stoga

Povjerenstvo upozorava Hrvatsku demokratsku zajednicu, da u sadaπnjim

druπtvenim okolnostima na sebe preuzima odgovornost za sve eventualne

tragiËne dogaaje koji bi mogli uslijediti kao posljedica pojedinaËnih i neposrednih

prijetnji te ugroæavanja zdravlja i æivota zaposlenika HRT-a.

»»llaannoovvii PPoovvjjeerreennssttvvaa zzaa pprroovveeddbbuu KKooddeekkssaa HHRRTT--aa::

Joπko MartinoviÊ, Katja Kuπec, Jadranka RiloviÊ, Velimir –uretiÊ, Ante BekiÊ,

Damir DeviÊ

70

PPOO»»EETTAAKK JJEESSEENNSSKKEE SSHHEEMMEE

IISSPPIITTIIVVAANNJJAA PPUULLSSAA GGLLEEDDAATTEELLJJAA PPOOKKAAZZUUJJUU DDAA JJEE JJEESSEENNSSKKAA SSHHEEMMAA

HHTTVV--aa DDOOKKAAZZAALLAA MMOO∆∆ DDOOMMAA∆∆EEGG PPRROOGGRRAAMMAA II NNOOGGOOMMEETTAA

(...) Prema anketi tvrtke Metron/Vectura za svaki postotak gledanosti tuku se

"Æeljka Ogresta i gosti" i "Latinica", a pokazalo se i da negativnih reakcija zbog pre-

bacivanja "Latinice" s petka na ponedjeljak i emisije "TV interview - misli 21.

stoljeÊa" s ponedjeljka na srijedu - nema.

Najgledanije emisije HTV-a

1. Dnevnik - 57,14 posto

2. Blagajnica hoÊe iÊi na more - 50,57 posto

33.. LLaattiinniiccaa :: OOlluujjaa nnaadd KKrraajjiinnoomm -- 4477,,9955 ppoossttoo

4. Nogomet : kvalifikacije za SP: Hrvatska - Belgija, prijenos - 31,39 posto

5. Æeljka Ogresta i gosti - 27,31 posto

6. Odjeci dana - 26,53 posto

7. Prkos je strujao gradom Dubrovnik deset godina poslije - 26,08 posto

8. Globalno sijelo - 25,03 posto

9. Do zvijezda zajedno : Nina BadriÊ - 24,58 posto

10. Hrvatska danas - 24,11 posto

/ T. Pacek, VeËernji list, 12. listopada 2001. /

NNEEUUHHVVAATTLLJJIIVVII HHVVAATTAA»»II MMRRÆÆNNJJEE

(...) Prvo, vladajuÊi pokazuju da ne znaju prepoznati govor mrænje. Premijer Ivica

RaËan ovih je dana u Saboru, na dræavnoj televiziji nedavno prikazani film “Oluja

nad Krajinom” stavio u kontekst djela koja πire mrænju i netoleranciju. RijeË je o

dokumentarnom filmu, koji je hrvatsku javnost prvi put s televizijskih ekrana suoËio

sa zloËinima poËinjenim za Oluje. RaËan je tako pristao uz tezu ljute desnice, koja

je taj dokumentarac napala kao djelo velikosrpske propagande.

Svakako, dio je javnosti na “Oluju nad Krajinom” reagirao erupcijom bijesa. Ali to

ne znaËi da je sam film poziv na mrænju. Naravno, ako se proizvoenjem mrænje ne

shvati svaki pokuπaj suoËavanja s Ëinjenicom da su u proteklom ratu i sa hrvatske

strane poËinjeni zloËini. Premijer jedne demokratske zemlje morao bi prepoznavati

tu razliku. (...)

/ Jelena LovriÊ, Novi list, 12. listopada 2001. /

71

HHRRVVAATTSSKKAA VVLLAASSTT SSTTVVAARRAA CCIIVVIILLIIZZAACCIIJJUU SSLLUUGGAANNSSTTVVAA

(...) Nedavno sam bio u druπtvu s jednim mlaim kolegom sa SveuËiliπta i s jed-

nim od novinara koji odluËuju πto Êemo gledati na HTV. Kolega me iznenadio kada

je ponovio priËu, koju nam uporno serviraju kroz medije, kako smo mi pogrijeπili jer

nismo na vrijeme sami osudili svoje zloËince. »ovjek s HTV-a, æeleÊi pomoÊi mom

kolegi, dodao je:

Da, nedavno su i Francuzi poËeli suditi svojim zloËincima iz Alæira.

Nisu bili svjesni da im te dvije izjave nisu baπ sukladne. Rekao sam:

Dragi kolega, vidiπ πto ti Ëovjek kaæe? To tvoje na vrijeme je oko pedesetak godina.

Francuzi poslije toliko godina sude svoje vojnike za zloËine u tuoj zemlji. A mi smo

se branili i joπ pobijedili u tom ratu.

Ali mi smo mali - mi moramo .... - koprcao se on.

Odgovorio sam: Tako razmiπljaju dobre sluge koje æele preduhitriti svoje gazde. Æele

pogoditi njihove æelje i usluæiti ih prije nego πto im gazde i izreknu svoje naredbe.

U brojnim komentarima nedavne Latinove “∆irilice” malo je tko primijetio da je

upravo æelja za idealnim sluganstvom bila glavno obiljeæje te emisije.

/ Josip PE»ARI∆, Hrvatsko slovo, 12. listopada 2001. /

SSAADD SSEE VVOODDII BBIITTKKAA ZZAA BBAALLKKAANNIIJJUU!!

Kume moj, kad nan ono zapriti velikosrpski pisnik i ideolog Matija BeÊkoviÊ:

"∆eraÊemo se joπ", ja san mislijo da je on pomanita i da je to zapritijo iz svoje

nemoÊi, meutim, vidin da se ta njegova pritnja ostvariva. Mi nismo mogli znat ko

Êe bit njegovi vojnici i kojin Êe se metodan sluæit, ali sad je sve jasno.

Viπe nema borbe za Jugoslaviju ili Veliku Srbiju, sad se bitka vodi za Balkaniju, a πto

je nama isto. Zato meu Rvatima djeluje tajna ideoloπko-medijska-teroristiËka orga-

nizacija "Al Balkanaida"! Prvi i najæeπÊi napad izveli su na Domovinski rat i rvacke

braniteje. SamoubilaËkon i proturvackon emisijon "Oluja nad Krajinom", zabili su

noæ u lea naπemu Ëasnom Domovinskom ratu. Ovaj psiho-teroristiËki atentat

izveli su "crnorukaπi" Gavrilo Latin, Vasa Nobilo, Apis Pilzel i Draæa KneæeviÊ.

Nu, mriæa "Al Balkanaide" raπirena je cilin medijskin rvackin prostoron i gotovo ga

potpuno nadzire. Velikosrpski obavjeπtajci izveli su veliku operaciju zamjene iden-

72

titeta, a Ëak su se koristili i plastiËnim operacijama, ne bi li nastavili svoj opasni

naum - kodne πifre: "∆eraÊemo se joπ!" (...).

Tvoj Ognjilo

/ Hrvatsko slovo, 12. listopada 2001. /

ZZLLAATTKKOO TTOOMM»»II∆∆ :: FFIILLMM JJEE JJEEDDNNOOSSTTRRAANNOO OOBBOOJJEENN

Nisam siguran da je ovo πto je u "Latinici" prikazano na krajnje neprimjeren naËin

bio najbolji potez. I samo emitiranje dokumentarnog filma "Oluja nad Krajinom" koji

je jednostrano obojen moæe kod odreenih grupa i pojedinaca uskovitlati mrænju,

pa i æelju za osvetom.

Zlatko TomËiÊ (HSS), predsjednik Hrvatskoga sabora, u interviewu Slobodnoj

Dalmaciji

/ Feral tribune, Greates shits, 13. listopada 2001. /

TTOOMM»»II∆∆ :: ZZLLOO»»IINNIIMMAA SSEE NNEE BBII TTRREEBBAALLII BBAAVVIITTII MMEEDDIIJJII VVEE∆∆ IISSTTRRAAÆÆNNII OORRGGAANNII

Osobno Ëak dræim da je od Oluje i tih dogaanja proπlo toliko vremena da se njima

viπe ne bi trebali baviti mediji, veÊ iskljuËivo sudski i istraæni organi.

/ Feral tribune, Greates shits, 13. listopada 2001. /

EERRCCEEGG :: PPRREEDDSSJJEEDDNNIIKK SSAABBOORRAA OOTTVVOORRIIOO JJEE LLOOVV NNAA AAUUTTOORREE FFIILLMMAA

OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM

(...) I Ëemu uopÊe Ëuenje? Pa dræava je ovo u kojoj i predsjednik Sabora, otvarajuÊi

lov na autore filma “Oluja nad Krajinom”, izjavljuje kako je dokument o egzekuciji

srpskih staraca u Krajini obiËna provokacija i tendenciozni uradak, te da se mediji

nemaju πto baviti zloËinima jer da je to stvar sudova.

(...) OptereÊen krivnjom vlastite πutnje i gospon RaËan je, u najboljoj maniri svojih

prethodnika, ustvrdio kako dokumentarni film o zloËinima nakon Oluje “πiri mrænju

i netoleranciju”.

/ Heni Erceg, Feral tribune, 13, listopada 2001. /

73

KKNNEEÆÆEEVVII∆∆EEVV FFIILLMMII∆∆ ““OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM””,, NNAAPPRRAAVVLLJJEENN UU DDUUHHUU

JJUUTTEELL--AA,, IISSPPOODD JJEE RRAAZZIINNEE NNEEKKAADDAA©©NNJJEE JJNNAA--PPRROODDUUKKCCIIJJEE

“Oluja nad Krajinom” je proπla. Ali govor o njoj se joπ ne stiπava. O njoj priËaju i oni

kojima je drago πto je prikazana, i oni kojima je krivo. PriËe i jednih i drugih vjero-

jatno nisu bitno razliËite od onoga πto su mislili prije nego su gledali “Latinicu”.

Iz stanova i kafiÊa priËa o krajinskoj Oluji dospjela je Ëak do Sabora, gdje su zastup-

nici htjeli Ëuti πto i Ivica RaËan misli o njoj. I sudeÊi po onome πto predsjednik Vlade

reËe, nije mu se baπ svidjela. A to πto je rekao nije se svidjelo nekim drugima, koji-

ma se “Oluja nad Krajinom” dopala, kojima je bilo drago da su je vidjeli.

Filmski neuki Boæo KneæeviÊ uradio je ono πto je znao. I razoËarao hilijaste, koji su

se uzdali da Êe to biti neπto ubojito i do sada nevieno, neπto πto Êe sasvim

okrenuti sliku nedavne proπlosti. Umjesto toga dobili su stare slike u novom okviru,

filmiÊ ispod nivoa nekadaπnje JNA produkcije. Onaj glasoviti ZaninoviÊ iz armijskog

“Zastava-film” je za KneæeviÊa Orson Welles. Oni koji su strahovali da Êe to biti

neπto novo i πokantno, takoer su iznenaeni. Umjesto neËeg novog vidjeli su veÊ

vieno, ali sada montirano u novu cjelinu, koju su neuvjerljivi filmski svjedoci -

krezube babe koje priËaju priËe iz treÊe ruke - sada Ëinili manje uvjerljivom. Da je

KneæeviÊ filmski uËeniji i da je viπe autor a manje propagandist, vjerojatno bi i

recepcija filma, pa i onih koji se s njim ne slaæu, bila drukËija.

Ako je cilj prikazivanja KneæeviÊeva filma bio poluËiti hrvatsku katarzu, proËiπÊenje

osporavatelja teze da su “i hrvatski vojnici Ëinili zloËine”, oËekivano je izostalo.

Umjesto katarze film je pobudio samo novi bijes. Premijer Êe govoriti o pozivu na

novu mrænju. I odmah biti doËekan da zapravo “ne zna prepoznati govor mrænje”.

Jer da je videÊi je i u KneæeviÊevom filmu “pristao na tezu ljute desnice”. Jelena

LovriÊ Êe ga zbog toga opomenuti i upozoriti da pravi nasilnu ravnoteæu; da

KneæeviÊev film nije poziv na mrænju, za razliku od reakcija na nj. Takav govor ne

govori niπta o filmu, ali iznova svjedoËi o naπim starim podjelama. Koje je i ovaj film

samo joπ produbio.

Prigovarati KneæeviÊu πto je smontirao svoje vienje Oluje jednako je budalasto kao

i njegovo uvjeravanje da bi uËinio film i o srpskim zloËinima samo da je mogao

“preko”. Tko bi mu to zabranio? Bilo je dovoljno da pokaæe svoju JUTEL-ovsku

iskaznicu pa da bude propuπten preko svake barikade. PriËa o KneæeviÊu na

posredan bi naËin, barem djelomice, mogla biti i priËa o (nedovoljno razjaπnjenoj)

ulozi JUTEL-a u bliskoj proπlosti i nedavnom ratu. U JUTEL-u se obrelo druπtvo

pobornika parole “Mir, mir, niko nije kriv”. MarkoviÊevev reformizam bio im je prib-

jeæiπte pred ekspandirajuÊim srpskim πovinizmom. Ujedno i najviπi stadij

podnoπljivog hrvatstva. U jutelovski reduciranoj slici stvarnosti puno je toga bilo

74

pomaknuto i okrenuto. Pervertiranost se nakazno ogolila kada sumorna kolona

beskuÊnika praÊena SMB-πinjelima napuπta grad na Vuki i Dunavu a JUTEL javlja

da je “osloboen Vukovar”!?

Nema neËeg posebno Ëudnog πto je Boæo KneæeviÊ s televizije Veljka KneæeviÊa

dospio u JUTEL. Njegova “Oluja nad Krajinom” nije samo posljedica “æivota sa stri-

com”, nego i jutelovskog miπljenja. Netko s jutelovsko-kneæeviÊevskom proπloπÊu

nije mogao - a i zaπto bi? - uraditi puno drukËiji film od Oluje. Da je netko drukËije

proπlosti, drugog filmskog i politiËkog senzibiliteta uradio i film o hrvatskim ratnim

traumama sigurno bi i na nj bilo prigovora. Premda bi, primjerice, slika Milana

Paroπkog koji u baranjskom Jagodnjaku grmi: “Ovo je srpska zemlja, i ko god vam

kaæe da nije imate ga pravo ubiti k’o kera za tarabom”, i nadrealna slika Vukovara

s pijanim Ëetnicima koji urlaju: “Bit Êe mesa, bit Êe mesa, klat Êemo Hrvate”, sig-

urno moglo predstavljati ne samo prirodnu, nego i zaokruæenu filmsku cjelinu.

Prigovarati KneæeviÊu πto je uËinio neπto Ëega se nitko nije poduhvatio na drugoj

strani, neumjesno je. Tko je nekom ozbiljnom i umjeπnom hrvatskom reæiseru

branio da napravi svoj film o Oluji. O Vukovaru. Ili o Domovinskom ratu. Pogotovo

za dokumentarce nije nedostajalo uvjerljiva filmskog materijala. Ali volje oËito jest.

KneæeviÊu te volje nije falilo. I njegov Êe film ostati kao dokument jednog vreme-

na, bez obzira πto mi mislili o tom filmu. Njegovo se vienje moæe sporiti. Druge

se filmove neÊe moÊi ni sporiti. Ali ne zato πto su neosporivi. Nego stoga πto nisu

ni snimljeni.

/ Milan JajËinoviÊ, VeËernji list, 15. listopada 2001. /

OOLLUUJJAA NNAADD KKOONNZZEERRTTHHAAUUSSOOMM

Ministarstvo kulture je film “Oluja nad Krajinom” u kojem se strani oficiri Ëudom

Ëude πto je Hrvatska vojska tako brzo i zapravo bezbolno uπla u Knin sufinanciralo

sa 92.000 kuna. Naravno, odluËivanje u Ministarstvu je u ovom trenutku ipak

podosta decentralizirano i odluka o konkretnoj novËanoj pomoÊi filmu nije samo

ministrova, nego je donesena na preporuku povjerenika za dokumentarni film

Vinka Breπana. Ministar Antun VujiÊ je, doduπe, za HTV izjavio da prvotni scenarij

filma nije do kraja poπtovan u finalnim uratku, no da Ministarstvo neÊe traæiti povrat

novca, tih veÊ spomenutih 92.000 kuna! Valjda zbog umjetniËke slobode?

(...) Doduπe, u jednom je Ministarstvo kulture u pravu. Film “Oluja nad Krajinom”

u verziji koju je vidjelo gledateljstvo Hrvatske televizije sasvim sigurno viπe zanima

tipiziranu meunarodnu javnost od tamo nekakvog koncerta klasiËne glazbe u

75

beËkom Konzerthausu. Olujno-olovni film o Domovinskom ratu, uostalom, sasvim

se sigurno viπe uklapa u inozemnu recepciju Hrvatske od napudranog nastupa

ZagrebaËkih solista i pijanista –ora Stanettija u jednoj od najuglednijih svjetskih

koncertnih dvorana. I s te su toËke glediπta propagandisti uz pomoÊ dræavnog

novca postigli puni pogodak!

/ Denis Derk, VE»ERNJI LIST, 15. listopada 2001. /

VVUUJJII∆∆EEVV AAUUTTOOGGOOLL HHRRVVAATTSSKKOOJJ

Prestiæni Hamptonski meunarodni filmski festival(HIFF) odræava se ove godine od

17. do 21. listopada u gradiÊu East Hampton u ameriËkoj dræavi New Jersey.

Za neupuÊene valja napomenuti da je Hampton, udaljen svega stotinjak milja od

New Yorka, poznat kao okupljaliπte ameriËke politiËke elite, pun vikendica imuÊnih

i moÊnih koji ovdje provode svoje slobodno vrijeme u druπtvu svojih jednako

moÊnih prijatelja - kreatora politike najmoÊnije zemlje svijeta. Grad je u neku ruku

pandan europskog St. Moritza. (...)

I gle vraga: u program Festivala s podruËja bivπe Jugoslavije uvrπtena su dva

hrvatska filma, dva srpska, jedan crnogorski, jedan kosovski i pet bosanskih.

Zanimljiv omjer, reklo bi se. I sve bi donekle bilo joπ u redu da jedan od hrvatskih

filmova nije "Oluja nad Krajinom", redateljski rad bivπeg novinara Yutela Boæidara

KneæeviÊa koji je nedavno emitiran u emisiji "Latinica" na Hrvatskoj televiziji i koji je

uzburkao πiru hrvatsku javnost. KneæeviÊevo ostvarenje reklamira se na web strani-

cama Festivala kao "jaka hrvatska samo-optuæba zbog zloËina poËinjenih nad

Srbima u Hrvatskoj". Drugi hrvatski film je inaËe kratki dokumentarac Zvonimira

JuriÊa "Tvra 1999", u kojem autor suptilnim pristupom promiπlja svoj rodni Osijek i

ljudske sudbine proπlih i sadaπnjih generacija, bez pretjeranih politiËkih konotacija.

No, vratimo se Boæidaru KneæeviÊu i njegovu uratku. Sluæbeni katalog Festivala

najavljuje taj "hrvatski" film ovako: "Operacija Oluja bio je naziv za etniËko ËiπÊenje

Srba iz podruËja poznatog pod imenom Krajina, od strane Hrvata. Hrvati su protjer-

ali cca. 500 tisuÊa graana, ËineÊi usput razne zloËine. U ovom znaËajnom i origi-

nalnom video filmu koriπten je arhivski materijal i izjave oËevidaca kako bi se reæis-

erov vlastiti narod pozvao na odgovornost zbog svojih zlodjela." I taman kad Ëovjek

pomisli da je ovo vrhunac bezobrazluka i da bi se Republika Hrvatska preko svog

veleposlanstva u Washingtonu i sluæbeno trebala ograditi i protestirati πto je film

uopÊe uvrπten, zgrozi se nad Ëinjenicom da je KneæeviÊevu "Oluju" sufinanciralo

upravo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske!

76

S pravom se postavlja pitanje kako to da je ministar VujiÊ odobrio dræavna sredst-

va za film koji blati Hrvatsku. Ovih je dana RaËan doduπe izjavio da nije zadovoljan

konfrontacijama koje je film izazvao, no da demokratska Hrvatska mora biti u stan-

ju podnijeti i takve izazove.(!) Na pitanje o moæebitnoj VujiÊevoj odgovornosti

istaknuo je da bi ministar bio odgovoran jedino da sam o svemu odluËuje, πto nije

sluËaj, jer o tome odluËuju struËne komisije. Ako i pretpostavimo da je struËna

komisija, zadivljena silnom artistiËkom vrijednoπÊu KneæeviÊeva djela, dala svoju

pozitivnu preporuku, neuvjerljivo zvuËi tvrdnja da je preporuka struËnog tijela jedi-

ni kriterij pri troπenju dræavnog novca i da ministar VujiÊ ne mora staviti svoj potpis

na nalog za isplatu 92 tisuÊe kuna proraËunskih sredstava, ili, πto je joπ vaænije, da

se ministra uopÊe ne pita koje projekte Êe njegovo ministarstvo poduprijeti, a koje

ignorirati. (...)

/ Marica Risek, DOM I SVIJET, 15. listopada 2001. /

OOTTVVOORREENNOO PPIISSMMOO MMIINNIISSTTRRUU KKUULLTTUURREE AANNTTUUNNUU VVUUJJII∆∆UU

(...) Film je imao za cilj poniπtiti odgovornost srpskog agresora na Republiku

Hrvatsku i izjednaËiti krivnju hrvatskih branitelja i srpskih napadaËa. On iskrivljuje

istinu o Domovinskom ratu, obezvreuje hrvatske branitelje i baca pijesak u oËi

hrvatskoj javnosti.

(...) Kao πto su srboËetniËki zloËinci prije deset godina izvrπili agresiju na hrvatski

narod, tako je sada vaπe ministarstvo s 92 tisuÊe kuna potpore izvrπilo agresiju na

hrvatsku kulturu.

Zbog toga Hrvatska Ëista stranka prava traæi od vas, gospodine VujiÊu, da predsjed-

niku hrvatske vlade u πto kraÊem roku podnesete neopozivu ostavku namjesto

ministra kulture u Vladi Republike Hrvatske.

/ Goran RohaËek, predsjednik Æupanijskog vijeÊa H»SP-a Meimurske æupanije,

ME–IMURJE, 16. listopada 2001. /

UUZZRRUUJJAANNAA NNAACCIIJJAA

Neraspoloæenju πire javnosti prema pokuπaju zbliæavanja sa susedima u Jugoslaviji

doprinele su i reakcije na dokumentarni film o stradanju hrvatskih Srba posle

operacije "Oluja" u Kninskoj krajini 1995. godine koji je snimio nekadaπnji snimatelj

Hrvatske televizije, a zatim slobodni novinar Boæidar KneæeviÊ. Njegov pedese-

77

tominutni dokumetarni film "Oluja nad Krajinom" uzbunio je domaÊu javnost skoro

jednako kao i ratne sirene 1991. godine. U KneæeviÊevom filmu prikazani su zloËini

nad srpskim civilima, ali i zapaljena sela Kninske krajine koja su gorela danima

posle operacije "Oluja". Film nekadaπnjeg snimatelja Hrvatske televizije koji je

1991. godine poËeo da radi za razliËite svetske novinarske kuÊe, uzrujao je

hrvatsku naciju viπe od svih izruËenja domaÊih generala Haπkom sudu. Jedan od

najtuænijih zakljuËaka je da se radi o "srpskom pamfletu", filmu naruËenom od

"neprijatelja" i autoru koji radi protiv Hrvatske. Film "Oluja nad Krajinom" poËinje i

zavrπava izjavom danaπnjeg ministra obnove u RaËanovoj vladi Radomira »aËiÊa

koji je u hrvatskom parlamentu otvoreno posvedoËio da su sela u Kninskoj krajini

sistematski paljena kako se srpsko stanovniπtvo tamo nikada ne bi vratilo.

Nacija je izuzetno teπko primila dokumentarne snimke koji bez reËi govore da

nijedan rat nije do kraja pravedan. Velika veÊina Hrvata sumnja da je reË o falsi-

fikatu, neki pozivaju na javni linË protiv "neprijatelja Hrvatske", a najveÊi broj

graana misli da su Hrvati ipak bili ærtve, a ne agresori pa su "pojedinaËni inciden-

ti" logiËna pojava u odbrambenom ratu. Film Boæidara KneæeviÊa u produkciji kuÊe

"Faktum" iz Zagreba prikazan je na nacionalnoj televiziji posle velikih internih i javnih

polemika o tome da li je naciji potrebna ova vrsta istine. PriËa se da je na njegov-

om emitovanju insistirao upravo predsednik Republike Stjepan MesiÊ, a glavni tele-

vizijski argument u prilog prikazivanja "Oluje nad Krajinom" je Ëinjenica da su

KneæeviÊev film veÊ prikazale mnoge velike televizijske kuÊe u Evropi, a za njego-

vo otkupljivanje posebno je zainteresovana Radio televizija Srbije. Ovo bi svakako

trebalo da bude krunski dokaz "psiholoπkih zapreka" u zbliæavanju sa Srbima i

Srbijom koji sugeriπe nacionalna diplomatija. Deset proteklih godina kroz Hrvatsku

je proπlo kao voda. Kad se bujica povukla, na povrπinu je opet isplivalo staro pitan-

je - ko je prvi poËeo?

Zorica StanovukoviÊ, NIN 18.10.2001

∆∆IIRRIILLII»»NNAA ““LLAATTIINNIICCAA””

Prva ovojesenska Latinica, prikazana na Hrvatskoj televiziji 1. listopada, nastavila

se u poznatom protuhrvatskom duhu. Istom je prosudbom uvodni film u emisiju

Oluja nad Krajinom valjano (pr)ocijenio ugledni odvjetnik Æeljko OlujiÊ. Odnos snaga

u studiju bio je takoer veÊ vien: pet sudionika bilo je za Balkaniju a samo dvoje

za hrvatsku dræavu. Time su smiπljeno stvoreni preduvjeti: da oni koji govore πto

hoÊe ne Ëuju u istoj mjeri πto ne æele Ëuti.

/ Ivica KaramatiÊ, Posuπje, Hrvatsko slovo, 19, listopada 2001. /

78

DDRRAAGGII PPIILLSSEELLUU II SSLLII»»NNIIMMAA

U povodu nastupa u tv emisiji Latinica pod nazivom “Oluja nad Krajinom”,

1. listopada 2001. Vama osobno, Drago Pilsele, koji ste imali obraza Maju

Freundlich usporediti s ratnim huπkaËem i zloËincem Vojislavom ©eπeljem,

prikazanim u svom elementu i u filmu, rekla bih jednostavno: “Sram Vas bilo”, kad

biste Vi uopÊe imali bilo kakvog srama. (...)

Na licima svih vas istomiπljenika, ukljuËujuÊi i Antu Nobila, branitelja generala

Tihomira BlaπkiÊa, koji je veÊ dosad iz toga procesa za sebe izvukao milijune kuna,

vidjela se loπa gluma igranja uloge za koju vjerujem da ste dobro plaÊeni. (...)

Primjerice, u toj “Latinici” i tome, kao dokumentarnom filmu “Oluja nad krajinom”,

govori se sasvim pauπalno o 20.000 zapaljenih srpskih kuÊa nakon Oluje, πto

Nobilo, okrivljujuÊi za to hrvatsku vlast, ispravlja na 22.000 kuÊa.

Pitanje je tko je te kuÊe toËno prebrojio i tko ih je zapalio, jer su to mogli uËiniti i

odlazeÊi vlasnici, pa je Ëudo, ako nije zlonamjeran, da to govori jedan odvjetnik.

No, ne daj Boæe, kad bi to bila istina, pitam πto je ta brojka prema 183.526

oπteÊenih ili uniπtenih stambenih objekata (podatak u najnovijem treÊem svesku

Hrvatske enciklopedije u jedinici o Domovinskom ratu), osim svih ostalih uniπtenih

sakralnih, kulturnih i gospodarskih objekata u velikosrpskoj agresiji, najviπe od

Ëetnika iz Hrvatske za πto nitko ne odgovara?.

Dr Ruæica ∆avar, predsjednica Hrvatskog pokreta za æivot i obitelj

/ Hrvatsko slovo, 19. listopada 2001. /

HHTTVV UU SSLLUUÆÆBBII ""NNOOVVEE IISSTTIINNEE""

(...) Latinova "Latinica" emitirala je pak KneæeviÊev film "Oluja nad 'Krajinom'", te

druge sliËne snimke o zloËinima hrvatskih vojnika nad nemoÊnim srpskim civilima.

Gotovo da i nema nikakve idejne i provedbene razlike izmeu tih kadrova i onih

koje je srpska hrvatoæderska promidæbena maπinerija emitirala tijekom ratnih dana,

pa joj je znao nasjesti (?!) i BBC.

Autorski izbor i montaæa grae ni ne trudi se prikriti nakanu da opravda ratne

zloËine Ëetnika, jer njih i ne spominje! Uigrani dvojac Puhovski & Pilsel pribija na

stup srama sve koji su spasili Hrvatsku - dræavno i vojno vodstvo, sve branitelje koji

su Ëasno obranili svoj dom a da zapravo govori samo o nedjelima "pasa rata" bez

79

kojih nema nijednoga ratnog sukoba nigdje na svijetu. Toboæe uosobnjuje krivnju,

ali svjesno promiËe ideju o nepotrebnom ratu koji je vodila izdajniËka i zloËinaËka

vlast.

Kako vrijeme od 3. sijeËnja 2000. odmiËe sve je bjelodanije da nam se zduπno i

smiπljeno nameÊe obnova kolektivne krivnje: nekoÊ ustaπe, danas iznova genoci-

dan, zloËinaËki narod. Uz zadovoljno cerekanje Beograda i smijeπak odobravanja

haaπke tuæiteljice.

/ HRVATSKO SLOVO, 19. listopada 2001. /

OOTTVVOORREENNOO PPIISSMMOO SSAABBOORRSSKKOOGG ZZAASSTTUUPPNNIIKKAA AANNTTEE BBEELLJJEE PPRROOPPAAGGAATTOORRIIMMAA

““DDOOKKUUMMEENNTTAARRNNOOGG”” FFIILLMMAA OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM

U hrvatskom tisku objavljen je niz Ëlanaka na osnovu otvorenog pisma Nenada

Puhovskog meni, koje ja nisam nikad dobio, πto zapravo upuÊuje na zakljuËak da

meni pismo nije ni bilo namijenjeno, nego se radi o jalovom pokuπaju gospodina

Puhovskog da opravda sramotni film u oËima javnosti.

I dalje sam, kao i veÊina Hrvata, duboko razoËaran i potresen Ëinjenicom da je film

Oluja nad Krajinom, a radi se prvenstveno o ubitaËnoj antihrvatskoj propagandi naj-

gore vrste, financiran sredstvima poreznih obveznika i to u vrijeme kad se πtedi i

na socijalno najugroæenijim stanovnicima Hrvatske.

Ako je organizator Filmskog festivala u Hamptonu, nakon πto je pogledao film,

zakljuËio da u tom filmu sami sebe optuæujemo za zloËine - znaËi da je film na njega

ostavio takav dojam, kao πto je, uostalom, ostavio na sve nas ovdje, i kao πto Êe

ostaviti na sve koji ga budu gledali. Pritom je nebitno πto Puhovski kani napisati u

reklami tog filma: da je “Oluja znaËila konaËno osloboenje svih okupiranih

hrvatskih teritorija”.

KonaËni zakljuËak onih koji budu gledali film Êe ipak biti ono πto je napisao organi-

zator filmskog festivala: “Operacija Oluja bila je ime za etniËko ËiπÊenje 500 tisuÊa

Srba iz Krajine”, te dalje - “ovim filmskim otkriÊem producent svoj vlastiti narod

optuæuje za zloËin”.

Savo ©trbac, bivπi zadarski odvjetnik i “ministar” u tzv. SAO Krajini i sadaπnji pred-

sjednik srpske udruge “Veritas” u Beogradu nedavno je izjavio: “Jer ako se u

Haagu dokaæe krivica komandanata najznaËajnijih hrvatskih vojnih operacija, na

Ëemu mi radimo, onda Êe ti komandanti zvaniËno sloviti za ratne zloËince (Gotovina

i ostali generali - op. a.), a akcije koje su vodili bit Êe zvaniËno zloËinaËke akcije.

80

Rat koji Ëine zloËinaËke akcije nije 'domovinski' i obrambeni, veÊ zloËinaËki i agre-

sorski. Samim tim dræava koja je nastala na zloËinu ne moæe nastaviti postojati, veÊ

se njeno ustrojstvo mora redefinirati. To je prilika za nas Srbe da se legitimnim i

legalnim sredstvima izborimo za pravo dræavnosti Republike Srpske Krajine.

Ako neki Srbi, kao πto kaæe Savo ©trbac, prepoznaju ova dogaanja oko

Domovinskog rata kao kriminalizaciju na osnovu koje Êe traæiti svoje pravo na

“Krajinu”, tvrdeÊi da Hrvatska, kao zemlja nastala na zloËinu, nema pravo na

samostalnost, ako film - koji potpisuje hrvatsko Ministarstvo kulture - u svijetu

izaziva reakcije kod nepristranih kao pokuπaj samooptuæivanja vlastitog naroda za

zloËin, ako u Hrvatskoj hrvatski branitelji osjeÊaju potrebu da se organiziraju kao

Stoæer za obranu digniteta Domovinskog rata, onda je uistinu krajnje vrijeme da se

neki u vlasti zapitaju: ne radimo li, ipak, neπto strahovito pogreπno?

Jesmo li mi Hrvati zaista najmazohistiËniji narod na svijetu kad sredstvima vlastitih

poreznih obveznika financiramo laæi o vlastitoj genocidnosti, pa i onda kad je

sasvim jasno da se radi o obrambenom ratu, koji su kao takav prepoznali svi rele-

vantni Ëimbenici u svijetu, kao i svjetski mediji?

Gospodin Puhovski se u tom filmu poziva na istinu. Ali, da je gospodinu

Puhovskom stalo do istine, onda bi prikazao cijelu istinu, a ne samo jedan njen seg-

ment koji - izvaen iz cjeline, uz zamjenu teza o uzrocima i posljedicama - ostavlja

potpuno drugaËiji dojam na cjelinu. Slike Vlaka slobode popraÊene “monstruoznim

hrvatskim zloËinima” jasno govore o propagandnom karakteru i zadaÊi filma. Zaπto

se u filmu ne navode dogaanja (osnivanje raznih “Srpskih autonomnih oblasti”) i

zloËini na tom podruËju od 1990. do 1995. godine? Zaπto se nisu navele zapovijedi

“krajinskih vlasti” za povlaËenje srpskog puËanstva iz Hrvatske i proglasi predsjed-

nika Tumana tim istim ljudima da ostanu u Hrvatskoj?

Zaπto se nisu naveli bar neki iskazi srpskih izbjeglica, sada smjeπtenih u Srbiji i BiH,

o tome kako su bili prisiljeni od vojnih formacija tzv. “Krajine”, napustiti domove,

da bi se time inscenirala meunarodna intervencija, i kako su bili prisiljavani

uniπtavati svoju imovinu da ne bi doπla u posjed “ustaπa”?

Gospodin Puhovski mi zamjera πto ja, kao Ëlan VijeÊa HRT-a, nisam govorio o doku-

mentarcima πto ih je HRT emitirao za HDZ-ove “vladavine”, a u kojima su navod-

no “Ëinjenice sustavno izvrtane, preπuÊivane i falsificirane”. ©to time gospodin

Puhovski pokuπava reÊi?

Zar su zloËini koji su se dogodili u VoÊinu, ∆elijama, Dalju, Lipiku, Pakracu,

Slavonskom Brodu, Iloku, ©kabrnji, Kijevu, Novigradu, Osijeku, Dubrovniku,

Vukovaru... - laæ? Zar su ta dogaanja i ti filmovi - izmiπljeni?

81

Filmovi poput "Oluje nad Krajinom", koji se sluæe razliËitim isjeËcima snimaka poje-

dinaËnih reportera s jasnim motivima, montirani prema neËijim prljavim dnevno

politiËkim potrebama te nastojanjima “detumanizacije” i rashrvaÊivanja Hrvatske,

sustavno nameÊu krivnju hrvatskom narodu poput onih organizacija i pojedinaca

koji su, u grozniËavoj potrazi za “zloËinima” hrvatskih branitelja u KrajiniÊ, otkapa-

juÊi grobnice u Kninu, naπli samo kosti talijanskih vojnika iz Drugog svjetskog rata.

Zar njihova optuæba na raËun hrvatskih branitelja nije - laæ?

GledajuÊi ovaj film, neupuÊenima, kojih je i u Americi velika veÊina, nameÊe se

zamjena teza o uzrocima i posljedicama rata; o ærtvi i agresoru.

Nijedan rat nije svet, ali je samo obrambeni opravdan. Stranu, koja je bila gurnuta

u rat, koji nije htjela, koja je bila nenaoruæana i koja je djelovala samo na teritoriju

vlastite dræave i iskljuËivo u samoobrani - ne moæe se optuæiti za genocid.

U svakom ratu stradaju i nevine ærtve, dogaaju se i pojedinaËni zloËini, za koje su

u Hrvatskoj veÊ mnogi i odgovarali, ali - nije mi poznato da je ikad ijedna dræava, pa

Ëak ni ona koja je na tuim teritorijima vodila ratove, u ime bilo koje demokracije,

svoju vojsku prikazivala na naËin na koji Hrvatsku vojsku prikazuje ovaj film.

Ono πto se stalno preπuÊuje, za ne znam Ëije interese, jest Ëinjenica da se hrvats-

ki narod, obzirom na silinu srpske agresije i njenu teæinu te okupaciju Ëetvrtine svog

teritorija, daleko s manje histerije i antisrpskog raspoloæenja odnosio prema srp-

skom puËanstvu u vrijeme rata, nego πto se u Americi nakon 11. rujna odnose

prema svojim stanovnicima podrijetlom iz islamskih zemalja.

Hrvatski Ëovjek, gospodo propagatori filma, prepoznaje sve one koji za tue

interese spremno barataju poluistinama, izjednaËavaju naπ obrambeni rat s jednom

od najnehumanijih agresija πto je Europa biljeæi u proπlom stoljeÊu i time briπu svaki

domoljubni, oslobodilaËki i humani znaËaj Domovinskog rata.

Nije li ovaj film nastavak iste propagande koja nam je poznata iz Magnum Crimena

Viktora Novaka i Okupacije u 26 slika Lordana ZafranoviÊa?

(...) ©to se tiËe onih koji floskulu o “govoru mrænje” olako naljepljuju svakome koji

misli drugaËije, trebali bi znati da etiketa ne moæe nadomjestiti argument.

A svi oni, koji iza filma stoje, znaju da se hrvatski narod moæe ugurati u treÊu

Jugoslaviju jedino ako je na njemu etiketa genocidnosti.

/ Dom i svijet, broj 357. 22. listopada 2001. /

82

PPRROOTTUUHHRRVVAATTSSKKAA RRAABBOOTTAA MMIINNIISSTTRRAA KKUULLTTUURREE

(...) Kao graanin ove dræave koji pamti teror KaraoreviÊa kraljevine i Brozove

carevine, predlaæem i traæim da se:

Javno u dnevnom tisku objave imena svih aktera u ovoj protuhrvatskoj raboti min-

istra i njegovih pomoÊnika, odnosno savjetnika, kao i imena Ëlanova komisije koja

je odobrila snimanje ovog pamfleta.

Da predsjednik Vlade odmah smijeni ministra VujiÊa. Ne moæe Ëovjek koji naπim

novcem plaÊa ovakav film biti ministar u hrvatskoj vladi.

/ Ivan PoliÊ, Zagreb, VeËernji list, 22. listopada 2001. /

GGLLEEDDAAMM EEMMIISSIIJJUU ""LLAATTIINNIICCAA"" NNAA HHRRVVAATTSSKKOOJJ TTEELLEEVVIIZZIIJJII PPAA MMII NNEEMMOOJJTTEE

ZZAAMMJJEERRIITTII ©©TTOO SSAAMM MMAALLOO NNAADDRRKKAANNAA

(...) A ima i drugo, kao dokaz da danaπnjim Hrbima i Srvatima ne pomaæe pozivan-

je na(h)istoriju/povijest: u Kopenhagenu sam u jeku bosanskog rata simultano pre-

vodila susret triju vrsta Bosanaca (tj. njihovih ministara zdravstva) sa Svjetskom

zdravstvenom organizacijom.

U delegaciji s Pala bila je stanovita ga Travanj. U Êaskanju u pauzi doπli smo do

pitanja porijekla njenog prezimena gdje se ona pitala otkud ima to prezime kad je

Srpkinja. Ja joj ispriËah da su nekad postojali narodni nazivi mjeseci i da tada Hrbi

i Srvati nisu ni znali da su dva razliËita naroda (doselili su se zajedno kao pleme koje

je onaj Grk - Porfirogenet li bjeπe? - zvao "Srbi ili Hrvati", itd.), spomenuh knjaæevs-

ki dekret. "ZnaËi i to su nam ukrali", bio je njen komentar. Ovim danaπnjim Hrbima

i Srvatima uopÊe nije jasno da su kao takvi nastali kao rezultat romantizma i

nacionalnih pokreta u Francuskoj, Italiji i NjemaËkoj. Te ni da su Ëak i tada nastali

ne kao suprotstavljeni veÊ kao bratski narodi koji Êe zajedniËki zbaciti turske, aus-

trijske i ostale tuinske Ëizme ili jarmove.

Ma, gledam emisiju "Latinica" na hrvatskoj televiziji pa mi nemojte zamjeriti πto

sam malo nadrkana. Danas se priËa o Stocu. Nekidan je bila "Oluja nad krajinom".

Pa se sjeÊam dnevnika koji je moj dubrovaËki deda vodio osamdesetih godina

proπlog vijeka/stoljeÊa i njegovog opisa otvaranja spomenika Dæivu GunduliÊu. Pa

on priËa kako su se skupili i slavili i Srbi i Hrvati, pa su Hrvati samo pjevali a Srbi i

pjevali i plesali. To je jedina razlika koju je Ëovjek uoËio.

/ cvijeta jaksic, pvc@xnet.it, 22 Oct 2001. /

83

KKNNEEÆÆEEVVII∆∆ :: JJEEDDAANN ZZLLOO»»IINN NNIIKKAADDAA NNEE MMOOÆÆEE OOPPRRAAVVDDAATTII DDRRUUGGII ZZLLOO»»IINN

Kako komentariπete Ëinjenicu da je film “Oluja nad Krajinom” napravio naπ Ëovek,

dok je film o Srebrenici snimio novinar Bi-Bi-Sija?

Najpre viπe ne znam da li sam ja “naπ” Ëovek jer sam predstavnik takozvane

unutraπnje emigracije. Po roenju sam Crnogorac, studirao sam i radio u Zagrebu

a nisam graanin Hrvatske, pa neko moæe reÊi da nisam imao legitimitet za pravl-

jenje ovakvog filma. U suπtini sam, dakle, apatrid koji nije mogao ostati nezain-

teresovan za sudbinu moje dojuËeraπnje zemlje, za sudbinu mojih dojuËeraπnjih

suseda. (...)

Nema govora o bilo kakvoj i bilo Ëijoj krivici ukoliko se ne poe od individualne. Za

πta ste vi krivi, Boæidare KneæeviÊu?

Ja oseÊam krivcu za ono πto je uËinjeno u moje ime, za Crnogorce koji su krenuli

na Dubrovnik, za one Ëetnike Crnogorce koji su spalili nevine Muslimane na

Kalinoviku 1992. ili za one koji su progonili Muslimane po svetu.

Stidim se, na primer, πto sam, kad god sam poæeleo, mogao da izaem iz Sarajeva

u kome sam proveo ceo rat, jer sam imao novinarsku legitimaciju.

Ja nisam radio film jer sam mislio da su Srbi nevini. Ono πto je meni u celoj priËi

zanimljivo, jeste da krivica Srba (a njihova krivica je bila u tome πto su slepo verovali

u politiku koja im je servirana iz Beograda, o ustaπkoj opasnosti, te su se 1991.

pobunili i napravili zloËin nad Hrvatima u Vukovaru) ne opravdava nikog drugog da

radi to isto, da istom merom vraÊa...

/ Dubravka VojvodiÊ, NIN, Beograd, 25. listopada 2001. /

LLAATTIINN :: ZZBBOOGG PPRRIIJJEETTNNJJII NNAAKKOONN ““OOLLUUJJEE”” MMOORRAAOO SSAAMM UUZZEETTII OOSSIIGGUURRAANNJJEE

U kojoj ste svojoj dosadaπnjoj emisiji Latinice osjetili najviπe zadovoljstva i zbog

Ëega?

Najviπe zadovoljstvo doæivio sam u dvije emisije - vrlo su vaæne - jedna je bila o

Ankici Lepej, u kojoj je 100.000 izrazilo povjerenje Ankici Lepej, a samo 10.000

Ankici Tuman u svima nama dobro znanoj financijskoj aferi.

A ove godine bila mi je najvaænija emisija u kojoj smo prikazali dokumentarni film

pokojnog Boæe KneæeviÊa “Oluja nad Krajinom” zato πto smo spomenuli hrabrost.

84

Naravno, poslije toga uslijedile su reakcije. Nije bitno je li to dobar ili loπ film, ali je

vaæno πto smo pokazali jednim stilom i naπim reportaæama da su i u Hrvatskoj

mogli biti poËinjeni zloËini s naπe strane.

Ovo je u naπoj æabokreËini - moËvari hrvatskoj, golema stvar. Najtuænije je od svega

πto se cijela priËa i dalje relativizira. Stanoviti Ante Beljo u Saboru je rekao da je taj

film smeÊe itd. I dalje se ne æeli pogledati istini u oËi, stvarnosti, ja se zbog toga

ne uzrujavam.

Na upravo odræanoj godiπnjoj skupπtini HND Ëula su se miπljenja da bi se trebao

osnovati Stoæer za zaπtitu digniteta novinara. Kako vi gledate na takvu inicijativu?

Smatram da je ideja jako dobra, novinari su sve viπe ugroæeni. Recimo, ja konkret-

no primam na stotine prijetnji, a u jednoj sam fazi morao angaæirati osiguranje.

Pojedini novinari su svojedobno bili i taoci, dakle moæe se oËekivati porast nasilja i

naπa profesija je ne samo sad nego u godinama rata bila jako ugroæena, riskantna

i mislim da se mi unutar svoje cehovske organizacije moramo znati organizirati -

pronaÊi naËine kako zaπtititi kolege i ljudski i financijski i ne znam na koji sve naËin.

Tko vam sve prijeti ?

Prijete mi ovi koje sam spominjao, koji nisu raπËistili s mrænjom, koji govore iz

mrænje.

/ Jozo PetriËeviÊ, Novinar, 10. studeni 2001. /

ZZAAPPIISSNNIIKK

s 5. redovne sjednice VijeÊa Hrvatske radiotelevizije, odræane 21. studenoga i 6.

prosinca 2001. u HRT domu, Prisavlje 3, prizemlje, soba 513

(...) Gosp. »oviÊ je nastavio svoju raspravu o ostvarenju programa, osvrnuvπi

se ponovno na veÊ iznijete zamjerke, uz posebni osvrt na emisiju "Latinica", a

poglavito emisiju u kojoj je emitiran film "Oluja nad Krajinom".

Njegovo je miπljenje da se emisija "Latinica" povrπno bavi vrlo vaænim temama za

ovo druπtvo, ali od svojeg poËetka neprestano na razvijanju daljnjih tenzija u tom

druπtvu, kojeg bi nakon velikih ljudskih tragedija prouzroËenih ratnim stradanjima

trebalo poËeti razvijati na naËin da te tenzije slabe i da se zapoËne jedan normalni

razvoj koji Êe dati produktivnost. U tom smislu i HTV ima svoju zadaÊu, a emisije

85

"Latinice", a poglavito ova spomenuta pokrenula je jedan ruæan doprinos, odnosno

negativan doprinos na tom putu jer je ona naprosto vratila tenzije jednim neprofe-

sionalnim elaboriranjem jedne kljuËne teme, koja ima svoje lice i naliËje, o Ëemu

vrlo slikovito govore i reakcije gledatelja kako se to vidi iz izvjeπÊa Sluæbe gledatel-

ja. To je tema koja je naprosto trebala proÊi kroz jedan projekt. Tu se pokazuje sla-

bost ove televizije - nedostatak tih projekata, istraæivaËkih projekata kojima bi te

bolne teme, naprosto doπle u svijest gdje bi bile preko ekrana plasirane. Kasnije je

iz novina saznao da se je pojavio gosp.

»ondiÊ sa svojom "protuolujom", πto se pokazalo netoËnim. Dakle, iz tog dogaaja

se jasno vidi ovaj krucijalni problem. Nedostatak jednog istraæivaËkog, kritiËkog i na

jednom intelektualnom nivou pristupa tim temama gdje onda treba reÊi i jednoj

strani i drugoj strani one bolne istine i svi Êe ih prihvatiti. Ovakvim parcijalnim pris-

tupom istinama izazivaju se daljnje negativne emocije i tenzije u druπtvu, πto nije

dobro.

(...) Gosp. Antoniazzo naglasio je da se u ovim raspravama mora razlikovati emisija

u æivo i montirana emisija. Montaæom se mogu napraviti Ëuda. A emisija "Latinica"

se montira. Prema tome, odgovornost za montiranu emisiju snosi urednik.

(...) Ga. GaËeπiÊ-LivakoviÊ osvrnula se je na emisiju "Latinica" u kojoj je bio

prikazan film "Oluja nad krajinom", a u svezi ovdje reËenoga da se te emisije snima-

ju i Ëinjenice da se na taj naËin mogu ukloniti neke grube optuæbe koje idu na raËun

pojedinih ljudi, πto je ilustrirala navoenjem pojedinih primjera iz te emisije kada se

na uvrede izreËene pojedinim sudionicima emisije voditelj te emisije uopÊe ne

osvrne ni jednom rijeËju. Gosp. Latin je predobar novinar da bi radio povrπne emisi-

je i da ne bi reagirao na uvrede kojima pojedinci obasipaju goste emisije. Njoj je

zapanjujuÊi i naËin odabira gostiju, odnosno njihov raspored prema politiËkim

opredjeljenjima kada se on bira iskljuËivo na naËin da uvijek preteæno bude zastu-

pljena iskljuËivo jedna politiËki prepoznatljiva opcija. Osvrnula se je i na prilog u

Dnevniku kada se povodom pogibije autora filma "Oluja nad Krajinom" objavljuje se

pismo privatnog producenta jedne producentske kuÊe "FACTUM" s monstruoznim

optuæbama prema svih onih koji nisu mislili tako kao on i u kojem se bez bilo kakvih

stvarnih Ëinjenica ta pogibija stavlja u sumnju. A vijest o smrti ni jednog hrvatsko-

ga velikana nije nikada naπla mjesto u pola Dnevnika kako je to dano u svezi s

pogibijom autora toga filma, koji Ëak nije ni bio dræavljanin RH. Jer u vrijeme koje

mi æivimo, joπ uvijek pod teretom ratnih stradanja, svatko tko snimi si takav film i

dobije joπ k tome elitni termin na Hrvatskoj televiziji, mora se suoËiti sa Ëinjenicom

da se to nekome to neÊe dopasti i da Êe u svezi s tim morati odgovoriti na neka

pitanja. Ali isto tako Hrvatska radiotelevizija nije æeljela prikazati odgovor na taj film.

Tada je to bilo smisleno. Sada je moæda i besmisleno, jer je autor mrtav.

86

Gosp. Kuπan miπljenja je da je iz svega spomenutoga vidljivo da je bilo propusta.

(...) Gosp. GriviËiÊ miπljenja je da je Informativni program HTV-a u nekim dijelovi-

ma doista tendenciozan i da je zbog toga doπlo do odlaska nekih ljudi, ali to po nje-

govoj ocijeni nije dovoljno, jer bi joπ neki to trebali doæivjeti. ZadaÊa je ovoga VijeÊa

da πtiti slobodu rada svakog novinara, ali ta podrπka ne moæe biti bezgraniËna i

bezuvjetna, jer zadaÊa je VijeÊa HRT-a da ocijeni da li je u pojedinom sluËaju bilo

profesionalnih odstupanja i promaπaja i da upozori na takve stvari, pa da se onda i

odgovara za te propuste. (...)

Zbog svega πto je danas u raspravama izneseno i uzimajuÊi u obzir sve na πto je

ukazano, VijeÊe HRT-a morat Êe poËeti donositi zakljuËke koji Êe morati postati

obvezujuÊi za urednike pojedinih programa i glavnog urednika. Zamolio je da, uko-

liko je moguÊe, dobije odgovor na pitanje koliko koπta emisija "Latinica" , "Forum",

Dnevnik ili usporedno jedna glazbena emisija. Ti podaci vaæni su kod davanja ocje-

na o vrijednosti pojedine emisije, uzimajuÊi u obzir njezin sadræaj, gledanost i

kvalitetu.

Zapisnik sastavila: Jadranka ©aπko, Tajnik VijeÊa HRT-a:

PPUUHHOOVVSSKKII :: UU HHRRVVAATTSSKKOOMM PPAARRLLAAMMEENNTTUU OO FFIILLMMUU NNIIJJEE RREE»»EENNOO NNII©©TTAA

SSUUVVIISSLLOO

Nenad Puhovski, istaknuti hrvatski intelektualac i filmski stvaralac, profesor na

zagrebaËkoj Akademiji dramske umetnosti i programski direktor Centra za dram-

sku umetnost „Factum”, i ranijih godina doæivljavao je razne neugodnosti i napade

zbog svog demokratskog, antinacionalistiËkog opredeljenja i delovanja. No,

najveÊe napade je doæiveo poslednjih meseci kao producent filma „Oluja nad

Krajinom”, koji je u prolece prvi put javno prikazan na Danima hrvatskog filma u

Zagrebu, a pocetkom oktobra i u emisiji „Latinica” Hrvatska televizije.

©ta kaæete na reakcije nekih visokih predstavnika sadaπnje vlasti?

Kada je u parlamentu potegnuto pitanje tog filma, sadaπnja se vlast nije htjela izjas-

niti. Po mom uvjerenju, postojale su dvije moguÊe reakcije - ili reÊi: „Oprostite, mi

smo dobili izbore, izabrali ministre, raspisali izbore i sl. pa je film napravljen posve

legalno i legitimno”, ili je bivπoj politiËkoj eliti, sada opoziciji, trebalo govoriti:

„Gospodo, vi skreÊete razgovor na krivu stranu. Nije problem u tome o Ëemu film

govori, veÊ u tome πto ste vi uËinili i u tome da ste odgvorni za ono o Ëemu taj film

govori”” Bilo je fascinantno da u hrvatskom parlamentu nitko niπta od tog nije

izgovorio.

87

88

Kako Êe film biti primljen u drugim sredinama?

Nadam se da Êe se izvan Hrvatske izbjeÊi, barem do neke granice, da se taj film

upotrebljava u licitiranju zloËina. „Oluja nad Krajinom” se ne bavi time. Taj film gov-

ori o jednoj situaciji, o jednoj tamnoj strani rata, o jednom malom segmentu, o

tome πto se deπavalo u podruËjima gde je bila „Oluja”, nakon nje itd. O inter-

pretacijama se naravno moæe razgovarati, ali ostaje Ëinjenica da su sela spaljena i

da su ljudi poubijani.

No, treba ipak naglasiti da smo takav film na podruËju bivπe Jugoslavije mi prvi i

jedini do sada napravili. Jer, film o Srebrenici napravio je Bi-Bi-Si. Dakle, joπ uvijek

ni u Srbiji, ni na Ëitavom prostoru bivπe Jugoslavije nitko drugi nije smogao

hrabrosti da napravi takvo neπto. Ne mislim da je to bio nekakav naπ herojski Ëin,

veÊ samo konstatujem tu Ëinjenicu. Prema tome, i ostale sredine na podruËju

bivπe Jugoslavije oËekuje situacija u kojoj Êe se i same morati uhvatiti u koπtac s

temom ratnih zloËina. ©to pre, to bolje.

/ Blic, Beograd, 20. novembar 2001. /

89

SABORSKA DISKUSIJA O "OLUJI..."

HHRRVVAATTSSKKII SSAABBOORR

1100.. lliissttooppaaddaa 22000011..

SStteennooggrraamm AAkkttuuaallnnoogg pprriijjeeppooddnneevvaa

KKoovvaaËËeevviiÊÊ,, AAnnttoo ::

Gospodine predsjedniËe Vlade, koji interes Hrvatske je bio Hrvatske vlade finan-

cirati antihrvatski film “Oluja nad Krajinom” koji s jedne strane na monstruozan

naËin sotonizira najblistaviju hrvatsku pobjedu u Domovinskom ratu gdje je sruπena

kraljeænica velikosrpskom faπizmu i sruπen mit o srpskoj nepobjedivosti i s druge

strane afirmira srpski terorizam koji je ruπio Hrvatsku dræavu.

Da li moæete zamisliti ovu sliku pred sobom Osama Bin Ladena ameriËkoj TV nakon

sruπenog World Trade Centra objaπnjava Amerikancima kako je njihova politika loπa.

Vi ste se viπenavratno zauzimali i pozivali na prestanak govora mrænje.

Zaπto niste reagirali na ovakav film koji ima jedini lajt-motiv a to je patoloπka mræn-

ja na sve πto je hrvatsko?

Hvala lijepo.

TToommËËiiÊÊ,, ZZllaattkkoo ::

Hvala lijepa na pitanju. Tko Êe odgovoriti? Predsjednik Vlade, gospodin Ivica RaËan.

RRaaËËaann,, IIvviiccaa ::

Osobno ne znam kako je financiran ovaj film. Ministarstvo kulture je sudjelovalo

u financiranju ovoga filma, precizniji podaci o tome bit Êe dostavljeni naknadno.

Ne æelim ulaziti ovdje polemiËki u ocjenu oko toga filma, ja sam veÊ jednom rekao

da sa ovako polariziranim konfrontacijama koje je izazvao i ovaj film, osobno nisam

zadovoljan, ali demokratska Hrvatska mora biti u stanju da podnese i ovakve iza-

zove, to je moje miπljenje i drugo πto æelim reÊi trebat Êe preispitati ne samo u

ovom sluËaju nego daleko πire, da li i ukoliko sudjelujemo kako ste vi to rekli u

govoru mrænje.

90

Naæalost, ali ja to ne mogu sada proπiriti, ja sam odgovoran prema vaπem pitanju,

pokazalo bi se da naæalost sudjelujemo kao dræava u financiranju mnogih instituci-

ja i grupa koje se demokratskoj dræavi oduæuju na naËin da nesmetano i bez embar-

ga πire mrænju i netoleranciju u Hrvatskoj, to je malo πiri problem onda.

TToommËËiiÊÊ,, ZZllaattkkoo ::

Hvala lijepa.

Dopunsko pitanje gospodin Anto KovaËeviÊ.

HTV postaje sve viπe poligon onih ljudi i za afirmaciju njihovih stavova koji Hrvatsku

nikada nisu htjeli, i u zadnjih 150 godina hrvatske politiËke povijesti izdaja je bila

najunosniji posao.

InaËe na kraju Ëestitke onima koji su napravili ovaj film, koji su ga objavili, jer su

konaËno napravili jedan dobar posao za Hrvatsku i hrvatski narod, konaËno su uje-

dinili Hrvate.

Ja vas molim uËinite s svoje strane sve πto je moguÊe da ga samo joπ jednom

objavite i vjerujte biraËko tijelo Êe zauvijek reÊi - no more. Hvala.

TToommËËiiÊÊ,, ZZllaattkkoo ::

Hvala lijepa. Da, moæete odræati dopunski govor. Predsjednik Vlade gospodin

RaËan.

RRaaËËaann,, IIvviiccaa ::

©to se tiËe nadleænosti u odnosu na HTV kao πto vam je gospodine zastupniËe poz-

nato, vi odnosno Sabor je viπe nadleæan nego Vlada, πto se tiËe nadleænosti.

PodsjeÊam vas na neπto πto morate znati.

A πto se tiËe prvog dijela vaπeg komentara æelim reÊi samo ovo, problem u

Hrvatskoj i nastaje onoga trenutka kada se suËeljavaju ekstremno radikalistiËki

stavovi i sa jedne i sa druge strane, i sa lijeve i sa desne strane, a kao πto ste imali

91

priliku vidjeti, onda i dolaze sa obje strane æestoki napadi na ono πto bi trebala biti

dræavna politika i ono πto je politika Vlade.

TToommËËiiÊÊ,, ZZllaattkkoo ::

Hvala lijepa, gospodine predsjedniËe (...)

BBeelljjoo,, AAnnttee ::

Poπtovani gospodine predsjedniËe, gospodine predsjedniËe Vlade, dame i gospo-

do, evo moje danaπnje pitanje bilo je za ministra VujiÊa, a poπto on nije ovdje

nazoËan, onda ali ja Êu to pitanje ipak na vas postaviti.

Nisam imao namjere danas, ali evo. Pitanje je u sklopu svakodnevnih progona i

blaÊenja hrvatskih branitelja u samostalnoj i demokratskoj dræavi, imali smo priliku

u utorak 1. listopada na Hrvatskoj televiziji u emisiji Latinica vidjeti antihrvatski pro-

pagandni film, sliËan onima iz jugoslavenskog RankoviÊevog razdoblja, pod

imenom “Oluja nad Krajinom” autora Boæidara KneæeviÊa i Nenada Puhovskog, u

produkciji Factum filma Zagreb. Mene i mnoge moje prijatelje je prenerazilo kad

smo na kraju filma proËitali da je ovaj film pomognut i financiran novcem hrvatskih

poreznih obveznika, dakle i mojim novcima, preko Ministarstva kulture, kojemu je

na Ëelu gospodin VujiÊ. Film je takoer Hrvatska televizija otkupila od producenta,

dakle film je takoer plaÊen iz naπih TV pretplata i to kako saznajem uz mnogo veÊu

cijenu od uobiËajene. Produkciju Latinice i vrijeme njenog emitiranja uredno plaÊaju

pretplatnici Hrvatske televizije.

Prije nekoliko dan sam od prijatelja iz New Yorka dobio raspored promoviranih fil-

mova sa podruËja bivπe Jugoslavije, pod zajedniËkim nazivom Conflict and resolu-

tion - Sukob i rjeπenje - na prestiænom Newyorπkom international film festivalu, i to

18. 19. 20 listopada. U sklopu tih filmova bit Êe prikazan u Ëetvrtak 18 listopada u

14. 30 sati.

TToommËËiiÊÊ,, ZZllaattkkoo ::

Hvala lijepa, isteklo je davno vrijeme. Odgovorit Êe zamjenica ministra kulture

gospoa CvjetiËanin.

92

CCvvjjeettiiËËaanniinn,, BBiisseerrkkaa ::

Hvala gospodine predsjedniËe.

Gospodine zastupniËe, ovaj film koji je prikazan na televiziji zaista je sufinanciralo

Ministarstvo kulture sa iznosom od 92 000 kuna, ali je taj film proπao redovni pos-

tupak natjeËaja. Ministarstvo kulture raspisuje natjeËaj i povjerenstvo koje se sas-

toji od vrhunskih struËnjaka u podruËju filma i kinematografije, taj film je oznaËilo

kao film koji je dobar, i ocijenilo ga na naËin na koji ga je ocijenilo.

Dakle, u Ministarstvu kulture od 3. sijeËnja proπle godine neprestano se radi na

demokratizaciji, decentralizaciji i demonopolizaciji kulture i upravo je tu rijeË kul-

turnih radnika, kulturnih struËnjaka za kulturu koji odluËuju o kvaliteti ponuenih

scenarija za snimanje kako dugometraænih tako isto i kratkometraænih filmova.

TToommËËiiÊÊ,, ZZllaattkkoo ::

Hvala lijepo. Dopunsko pitanje zastupnik Ante Beljo.

BBeelljjoo,, AAnnttee ::

U opisu filma, sada govorim o filmu koji je stavljen i najavljen na ovome filmskom

festivalu i predstavljen je, sada Êu vam ja reÊi... u opisu filma piπe, citiram:

“Operacija Oluja bila je ime za etniËko ËiπÊenje Srba iz podruËja zvanog krajina.

Hrvati su potjerali 500.000 stanovnika tih podruËja, ËineÊi pri tome mnoge zloËine.

Ovim filmskim otkriÊem u kojem su upotrijebljene arhivske snimke i svjedoËenja,

s kojima producent svoj vlastiti narod optuæuje za zloËin.” Ispod ovog teksta o

autoru filma piπe, da je roen u Podgorici, bivπi Titograd, Crna Gora, da je radio na

Hrvatskoj televiziji, svakako moja opaska u doba Veljka KneæeviÊa, a kasnije za... e

sada to sve imam tu.

Da li Êete vi gospodine predsjedniËe Vlade zatraæiti ostavku vaπeg ministra kulture,

koji je platio u potpunosti ili djelomiËno, sasvim svejedno, novcima hrvatskih

poreznih obveznika ovaj film i na koji je stavio peËat ministarstva kulture Republike

Hrvatske, Ëime ovaj film postaje stostruko πtetniji za Hrvatsku i hrvatski narod.

To je moje pitanje. Hvala.

93

TToommËËiiÊÊ,, ZZllaattkkoo ::

Hvala vam lijepa gospodine zastupniËe. Odgovorit Êe predsjednik vlade. Izvolite.

RRaaËËaann,, IIvviiccaa ::

Gospodine zastupniËe.

Moæda se moæe otvoriti πira rasprava u kojoj mogu i saborski zastupnici, pa i Ëlanovi

vlade sudjelovati, a povodom ovog filma. Onda bi bilo moguÊe πtoπta reÊi, sada to

nije moguÊe.

Ono πto æelim ponoviti, nisam zadovoljan time πto se desilo, rekao bih u

demokratskoj zemlji, ne toliko u stvaranju jednog takovoga filma kojega

demokratska zrela zemlja moæe podnijeti, veÊ u propagiranju toga filma, propagi-

ranju toga filma. To je veÊ drugo pitanje, jedno je stvaranje, drugo je propagiranje

tog filma. TreÊe je ovo πto citirate, πto je neprihvatljivo dakako, ali zato ne snosi

odgovornost ovakva propaganda, ovakav kontekst, ovakve objede na raËun akcije

Oluje i Domovinskog rata dakako je neπto πto ova zemlja i nitko demokratski u ovoj

zemlji ne moæe prihvatiti.

Ne moæemo dakle, za sve te poznate teze o Domovinskom ratu koje dolaze sa

razliËitih strana a koje nam najblaæe reËeno nisu sklone ili koje su do juËer bile

neprijateljske, ne moæemo odgovarati.

©to se tiËe demokratizacije u sferi kulture, pa ja predlaæem da se suoËimo s jednim

izvjeπÊem o stanju stvari na tom planu. I o pravu kulturnih radnika, da odluËuju o

projektima u pojedinim sferama kulture.

Da li tu treba zavesti drugaËiji odnos da ne kaæem, reæim, to treba vidjeti. Ja bih

predloæio u susret vaπem pitanju da se razmotri demokratizacija sfere kulture i

pravo kulturnih radnika da umjesto birokrata ili izvrπne vlasti odluËuju o

dostignuÊima u samoj sferi kulture. Ja se slaæem da takva tema doe na dnevni

red sabora.

TToommËËiiÊÊ,, ZZllaattkkoo ::

Hvala lijepa. Ispravak navoda gospodin Ante Beljo.

94

BBeelljjoo,, AAnnttee ::

Gospodine predsjedniËe, ovaj film nema veze niti s istinom, niti sa kulturom, to je

Ëista propaganda RankoviÊeva tipa, film je trebao biti prikazan na Hrvatskoj televiz-

iji za Dan dræavnosti po izriËitom traæenju iz Ureda predsjednika MesiÊa i to od

gospodina Tomislava JakiÊa, svi podaci se znaju, nije to niπta tajno, pitanje je ovdje,

kljuËno je pitanje, da je film izaπao u produkciji recimo tog srpskog Veritasa udruge,

ni pola zla, ali kad je na film stavljen peËat Ministarstva kulture Republike Hrvatske,

onda je to neπto straπno, daleko straπnije od onih RankoviÊevih filmova koje smo

imali priliku gledati o Jasenovcu u 60-im godinama, koji su nam dolazili iz Beograda,

poslije kojih su slijedila i ubojstva. Netko mora za ovo snositi odgovornost. To traæe

od nas, ako nitko drugi, onda traæe Hrvati grada New Yorka i Sjedinjenih Dræava,

koji imaju priliku proæivljavati terorizam sada u ovim danima, i nije im potreban ovaj

terorizam koji Êe im iz Hrvatske dolaziti pod imenom Ministarstva kulture. Hvala.

TToommËËiiÊÊ,, ZZllaattkkoo ::

Hvala. Da li æelite dopunski odgovoriti? Izvolite.

RRaaËËaann,, IIvviiccaa ::

Gospodine zastupniËe, u onome πto sam predloæio moæe se u okviru te rasprave

razmotriti i proces odluËivanja u sferi kulture. Pa ako se dogovori ovaj Sabor da je

zadaÊa da vratimo stvari nazad, da iskljuËivo Ministar i Ministarstvo odluËuje o svim

projektima, u podruËju kulture, onda Êe se moÊi traæiti odgovornost i na toj osnovi.

Ali ako Êe biti proces demokratizacije i demokratizacije odluËivanja u sferi kulture,

onda Êemo morati da preuzmemo na sebe i neke rizike koji su naæalost se pokaza-

li ovdje u ovom sluËaju.

TToommËËiiÊÊ,, ZZllaattkkoo ::

Hvala vam lijepa. Mi moæemo do besvijesti gospodine zastupniËe ispravljati navode

i Ëlanove Vlade, ali mislim da je ovaj prijedlog korektan, ako Êe doÊi takva inicijati-

va ovaj sabor Êe razmotriti ovo o Ëemu predsjednik Vlade govori. Mislim da nema

potrebe da se dalje nadmudrujemo oko toga. Prijedlog je korektan, netko samo

treba preuzeti obvezu da to...

95

BBeelljjoo,, AAnnttee ::

Da nije dovoljna samo diskusija u Saboru, za neke postupke ministara koji imaju

tragiËne posljedice..

TToommËËiiÊÊ,, ZZllaattkkoo ::

Ali ne ispravljate navod, ja vas molim. Ne ispravljate navod. Hvala vam lijepa.

96

97

INTERNET DISKUSIJE

HRVATI.de

politika i ekonomija

Na HTV1: Oluja nad Krajinom (pon. 20h tel 060 401)

PPoozzoorrnniikk

<< 1100//11//0011 99::3311::5544 ppmm >>

PA KAD JE ME–UNARODNA ZAJEDNICA PRISILILA REPUBLIKU HRVATSKU DA

AMNESTIRA SRBE, BIO BI RED DA SE AMNESTIRAJU I HRVATI. AKO SE SUDI,

NEKA SE SUDI SVIMA, OD GUERNIKE, DRESDENA, POLTAVE, SEVASTOPOLJA,

KATYNA, ITD...ITD...ITD

MMuuhhaa

<< 1100//11//0011 99::5511::1155 ppmm >>

Je li bradati Krajina - zloËini za vrijeme i poslije... Da nisi i ti vozio traktorrely? I na

njemu ukradeni hrvatski biciklo i vriæider? PozorniËe, samo tamo nisu Ameri tuæili

Amere, Rusi - Ruse... Znaπ li ti da se Denis Latin 91 usro u kasarni u Petrinji. »asna

rijeË: doslovno usro kad je vidio Ëetnike?

PPoozzoorrnniikk

<< 1100//11//0011 1111::1122::4422 ppmm >>

Znam da nisu, kao niti Francuzi za Bijafru ili Katangu, itd., Kao niti Englezi za Zlatni

Hram u Amritsaru, gdje su pobili ... za vrijeme molitve nenaoruæanih 8.800-9000

Sikha, Kao niti Ameri za Mi-Lay, napalmom na djecu, niti Turska za Armence. VeÊi

je broj nastradalih u selu Ravnome, nego za vrijeme i oko Oluje.

Nema optuæenih za Ravno, nedostaje im film iz hrvatskoga dræavnog proraËuna, o

zloËinima nad nesrbima u Hrvatskoj, kao πto je ovaj film iz proraËuna. Jedno mi je

jasno: tko forsira izdvojeni, tj. posebni tretman Hrvatske, izvan standarda, koji za

sve ostale vaæe. Taj forsira novi rat, nova krvoproliÊa. Ako se ovako nastavi, do prol-

jeÊa evo Oluja 2, ALI TADA ∆E BJEÆATI PRORA»UNSKIM BMW-ima i AUDI πesti-

cama, pravac Dutyfree-Ljubljana - Meunarodna zajednica.

PPrreeddssjjeeddnniikk

<< 1100//11//0011 1111::4422::5544 ppmm >>

20 000 spaljenih kuÊa? Pa kad toliko o spaljenim kuÊama govore, πto onda jednom

narodu, odnosno gledateljima, ne daju podatke gdje su se te kuÊe nalazile (ulica,

broj). U prvom filmu stalno su spominjali cifru od 20 000 spaljenih kuÊa, no vidio

sam samo nekoliko kuÊa koje su gorile, a i te je snimala UN TV, πto je jako zanimlji-

vo. Novinar “Novog lista” izjavljuje kako je Budiπi govorio “vidi pa ono selo gori, pa

ono selo gori” a da pritom, zanimljivo, nije slikao to “selo kako gori” a rekao je da

je imao kameru. Zaπto se ne spominje moguÊnost da su kuÊe palili sami Srbi koji

su napuπtali Hrvatsku (ionako nisu bile njihove dobrim dijelom)? (...)

PPoozzoorrnniikk

<< 1100//11//0011 1111::4455::0022 ppmm >>

Pa zato πto su taj film pravili komunisti koji æele uniπtiti Hrvatsku i Hrvate. »ak su

htjeli da se taj film vrti na obljetnicu Oluje!

98

PPiitt

<< 1100//22//0011 66::4455::0066 aamm >>

... zapravo, u Ëemu je poanta? Da ne bude zabune. ZloËince treba kazniti - sve. Ne

neke abolirati, druge suditi, bez obzira na naciju. Srbi se vraÊaju... πto je u redu...

neki dobivaju natrag svoju imovinu... πto je u redu. Ono πto mi se Ëini vrlo opasnim

jest: viπe se Ëak ni ne pokuπava izjednaËiti krivnja agresora i ærtve nego se otiπlo i

korak dalje. Srpski zloËini se potiskuju a potenciraju se moæebitni zloËini Hrvata

unutar pojedinih akcija Ëime se dovodi u pitanje vjerodostojnost istih akcija.

Latin i Latini ne pokaæu ni jednu emisiju o napadima na hrvatske gradove i sela,

hrvatske zbjegove, ne puπtaju Srbe da progovore o zloËincima koji su osramotili

srpski narod. Takove stvari samo πtete Srbima u trenutku kad su rane svjeæe i ne

pridonose pomirenju i boljitku Srba u Hrvatskoj.

VVeelleebbiitt

<< 1100//22//0011 88::0077::0044 aamm >>

Pite na tvojoj sam strani 100%. Ni jedan zloËin se ne smije sakriti. Ni jedan nevini

graanin ne bi smio biti nikako oπteÊen. Je li tako?

PPoolliittiixx

<< 1100//22//0011 99::0099::2200 aamm >>

O tome se ne govori zbog toga πto je Latin bezmudaπ kao i cijela HTV jer su obiËna

plaÊena piskarala i to jednog beskarakternog i primitivnog reæima. A pod reæimom

podrazumijevam skupinu politiËara na vlasti, kojima je jedino na pameti da ih nitko

od europskih diplomata ne pozvoni na vrata i pozove ih na odgovornost zbog

kvarenja atmosfere pomirenja. Ne, neka ih, Latin je ovom emisijom uËinio viπe na

padu ove vlade od ekonomskog struËnjaka Mate Crkvenca.

PPrreeddssjjeeddnniikk

<< 1100//22//0011 99::5500::0088 aamm >>

Nakon tog filma spreman sam obisiti Latina za jaja na vrh kninske tvrave.

PPrreeddssjjeeddnniikk

<< 1100//22//0011 1100::0088::33 aamm >>

Joπ bi dodao da autor filma priËa srpskim jezikom... Tek toliko da se zna.

99

TTiihhoommiirr

<< 1100//22//0011 1111::2288::5555 aamm >>

Nenad Puhovski i brat. Zna se πta je i ko stoji iza filma. Stvarno smijeπna je bila ona

æena koja tvrdi da je “dama”. Na divljaËki naËin se izruguje Tomcu i stalno pritiskuje

na etniËko porijeklo Maje Freundlich. Bravo prava dama! To sam upamtio i viπe ne!.

PPoolliittiixx

<< 1100//22//0011 1111::3322::2222 aamm >>

Je li bilo ono telefonsko glasanje na kraju filma i kako je ispalo?

TToorrcciiddaa TTZZ

<< 1100//22//0011 11::4488::5522 ppmm >>

Bilo je glasanje na pitanje: Da li treba suditi svim ratnim zloËincima (i naπim)?

74 % da, 26 % ne. Joπ vjerujem da hrvatski narod zna πta radi! Da su u Srbiji

napravili takvo glasanje ispalo bi naopako...

VVllaajj

<< 1100//22//0011 22::5599::0088 ppmm >>

Ma dobro sam se nasmija gledajuÊi taj priliËno loπe napravljen dokumentarac. A o

onoj kloπarici iz Ferala ne triba troπiti ni riËi... popuπili smo... jebali smo jeæa... itd!

Nobilo je opet bio u svom elementu... viπe vjeruje HHO-u nego 10 godiπnjem

reæimu Franje Tumana. Bilo bi mu bolje da objasni zaπto je BlaπkiÊ osuen na 45

godina a niπta mu nije dokazano! Mogu si mislit koliko se zalagao da dokaæe

BlaπkiÊevu nevinost.

A srpski promidæbeni film ka srpski promidæbeni filmovi... samo πto je ovdje u tijeku

pokuπaj izjednaËavanja krivnje. A o tome ko je financirao ovaj film bolje je da

πutimo. Ministarstvo kulture RH. A ima li kraja ovoj farsi?

PPoolliittiixx

<< 1100//22//0011 66::1111::0099 ppmm >>

Ministarstvo kulture: Was ist das? Jedan Antun VujiÊ, pijanac sa πpice na Trgu ærta-

va danaπnje vlasti.

100

HHllaaddnnii

<< 1100//22//0011 88::0011::5577 ppmm >>

Jedna zanimljivost o gospoi Rudan. Vjerovali ili ne, ali ona po ocu prima talijansku

penziju (takvih u Istri ima dosta). Gospoa je izvjesno vrijeme radila kao vanjska

suradnica na radiju Rijeci, onda je za vrijeme Domovinskog rata maknuta zbog

svoje “ljubavi prema Hrvatskoj”. Kad je maknuta izjavila je da Êe se tamo vratiti kao

urednica (umjesto Travaπa).

Je li gospo_a pomislila kako(zajedno s ostalom gamadi, recimo Puhovskim, svatko

od njih je to na svoj naËin) dolazi njeno (njihovo) vrijeme? Ako je i od Denisa Latina,

previπe je. Maja Freundlich im je ionako sve vrlo otvoreno rekla.

pprreeddssjjeeddnniikk

<< 1100//22//0011 1111::2299::0066 ppmm >>

Stvarno smijeπna je bila ona æena koja tvrdi da je “dama”. Na divljaËki naËin se

izruguje Tomcu i stalno pritiskuje na etniËko porijeklo one Maje Freundlich. Bravo

prava dama! Dodao bi samo to... zar je vaæno podrijetlo Maje Freundlich? Ona æeli

demokraciju a zar se u demokraciji gleda kakvog je tko podrijetla?

SVI RAZLI»ITI - SVI JEDNAKOPRAVNI

Tako bi trebalo bit u pravoj demokraciji. Eto danas sam gledao snimku iste te emisi-

je. Onaj Argentinac kaæe da joπ ne zna πta je s bratom koji je nestao za vrijeme rata.

Pa moje je miπljenje da ga se brat odrekao kad je Argentinac preπao na stranu

komunista, pa da mu se zato nije javio (crni humor). I jeste li primijetili kako su se

domoljubi pristojno ponaπali i kako nisu upadali u rijeË komunistima, a komunisti su

na svaki naËin æeljeli prekinuti govor domoljuba.

TToorrcciiddaa

<< 1100//33//0011 99::5533::1166 aamm >>

A vi ne znate πto hoÊete! Sad odjednom svi simpatiziraju HDZ i priËaju protiv komu-

nista a prije recimo 3 godine svi su je# mater HDZ-u i Tumanu (Canjugi, Sheksu).

Kod naroda koji nije navikao na demokraciju, nije se prije moglo psovati vlast pa se

sad ponaπa kao s lanca puπten.

I meni inaËe je taj film sve drugo nego istinit. Ne smije se sakriti incidente πto su

poËinjeni sa hrvatske strane, ali da je to sve bilo organizirano je Ëista laæ. Samo ne

znam kakvu vezu ima Franjo Tuman sa ovim filmom (jedino πto danaπnja vlast

dopuπta emitiranje toga πto Franjo nije puπtao u svoje vrijeme). Ako HDZ dobije

iduÊe izbore bit Êe Hrvatska gora od Albanije.

101

AAuutthhoorr

<< 1100//33//0011 1100::0033::2211 aamm >>

©to je to πto HDZ nije puπtao? Da Ëujem?

A πto to imaju Ivica i Stevica “ne puπtati”? Pa oni su stavili pod kontrolu sve novine

osim Hrvatskog Slova kojemu je pijani VujiÊ oduzeo dotaciju zbog “πirenja mrænje”.

©to bi to dakle njih dvojica puπtali ili ne puπtali kad se niπta od onoga πto njima ne

odgovara i ne moæe pojaviti u javnosti?

Ili si ti upravo stigao s Mjeseca?

TToorrcciiddaa TTZZ

<< 1100//33//0011 1100::4444::0077 aamm >>

(...) Jel ti stvarno hoÊeπ da kaæeπ da ova vlast viπe upravlja medijima nego pokojnik

(zvani kralj cenzure)? Moæeπ ti njih mrziti zato πto nisu toliko desniËari kao HDZ i

moæeπ naÊi neki argument protiv njih ali to s medijima nikako ne smijeπ tvrditi ako

hoÊeπ da ostaneπ u nekom okviru realnosti...

Dobro si rekao da oni nemaju πto puπtati ili ne puπtati, tu se slaæem jer to nije nji-

hov posao. A ako voliπ nogomet onda Êeπ se sigurno sjetiti kako su se emitirale

utakmice “Dinama” a kako one ostalih hrvatskih klubova, da su prikazivali gospo-

dina Predsjednika bar jedno 14 puta za vrijeme utakmice kako u publici bodri svoju

“svetinju”. Kad su emitovali na HTV-u meetinge kad su ljudi zviædali Franji i vikali

neπto protiv njega? Nikad, a o MesiÊu to vidiπ svaki dan. Ova televizija danas je

neutralna, pa to najbolje vidiπ na ovoj zadnjoj Latinici! Koji bi interes imala vlast da

napravi emisiju u kojoj najpametnija ispadne (HDZ-ovka) Maja Freundlich...

Nikakvu. A nas bivπi diktator je sve uËinio da manipuliπe HTV-om.

Ustvari me zaboli uho za njima...

Pozdrav Politixu, bok!

PPoolliittiixx

<< 1100//33//0011 1111::2277::1188 aamm >>

To s kraljem cenzure je tipiËna patka koju su æeljni osvete progutali pa sad hodaju

okolo i klepeÊu priËe koje su nam prodavale razne NGO. Ja nimalo ne dvojim da je

FT uæivao u sebi i bio sklon ponaπati se diktatorski i kad treba i kad ne treba. No

dozvoljavam si ovdje reÊi i jednu blasfemiju koju sam prije desetak godina rekao u

jednoj dræavi na drugom kraju svijeta pa su svi mislili da sam lud.

FT je takav kakav je bio viπe odgovarao danaπnjim hrvatskim uvjetima od ove vlade.

102

Nama zasad joπ uvijek treba malo (prosvijeÊene) diktature.

Evo ti i objaπnjenja za to.

Danaπnja, formalno demokratski izabrana vlada sasvim oËigledno Hrvatsku pret-

vara u ono πto je Hrvatska bila do 1990. Kome to joπ treba dokazivati, neka poe

lijeËniku i provjeri si percepciju (ako takvog lijeËnika ima?)

pprreeddssjjeeddnniikk

<< 1100//33//0011 1111::3344::3355 aamm >>

“Samo ne znam koju vezu ima RaËan ili MesiÊ s ovim filmom (jedino πto danaπnja

vlast dopuπta emitovanje toga πto Franjo ne bi nikad dopustio u svije vrijeme).”

Za tvoju informaciju tovaru (he he ja volim Dinamo) vlada je financirala taj film u

iznosu od 92 000 kuna).

“Ako HDZ dobije slijedeÊe izbore eto Hrvatska gora od Albanije”.

Zaπto? Pa ËovjeËe ljudi su pljuvali prije 3 godine po HDZ-u zato πto su mislili da su

prevareni, zato πto je preko Radija 101 i Jutarnjeg lista, Novog Lista i sliËnih sran-

ja, tadaπnja oporba lagala narodu da se u ovoj dræavi naveliko krade. Kralo se je,

svaka vlada krade... ali HDZ nije toliko krao koliko su ovi govorili i obeÊavali RAJ ako

njih izaberu na izborima... I πta je kasnije bilo? RaËan i MesiÊ izjavljuju “teπko Êe

nam biti jer smo tek sad vidjeli u kakvoj smo krizi i dugovima, jer je prije HDZ lagao

sa podacima o dugovima...” i sliËno. Pa jebote oπ stvarno tome vjerovat? To je

tipiËni komunistiËki sistem preuzimanja vlasti. Isto je bilo 1945. godine. ObeÊavali

su sve i svaπta, da Êe biti bolji æivot... a poslije rata krali od seljaka sve πto se krasti

moglo, a seljaci za to ni “dinara” nisu dobili. Da se vratim onome zaπto su prije tri

godine psovali po HDZ-u i zaπto sad vole HDZ. Ja bih rekao vjerojatno zato πto je

narod vidio da su ih komunisti (SDP, HNS..) prevarili. SDP je govorio da HDZ vodi

Hrvatsku u propast. Pa Ëekaj malo. Za razvitak jedne dræave koja je imala pet god-

ina rata i sruπeno je pola dræave treba NAJMANJE 10 godina za stabilizaciju. HDZ

je bio na putu te stabilizacije, ali su ih sprijeËili vanjski (ameri i sliËno) i unutarnji

(sdp, hns) neprijatelji Hrvatske.

I joπ pitanje za Feniksa. Ako si za to da se svaki zloËin kazni... πto onda prije (barem)

40 godina nisi iπao kao mladi komunist protestirati pred Skupπtinu u Beogradu da

treba suditi zloËincima koji su pobili Hrvate na Bleiburgu. ©to nisi iπao? Valjda zato

πto ti je to pasalo, a sad na stare dane vriπtiπ o nekim zloËinima...

I o kakvim je to zloËinima rijeË (pa bili oni civili ili ne) nakon Oluje? Pobijeni Srbi.

Zaπto? Pa smatram ih neprijateljima. ©to se nisu za vrijeme takozvane Krajine bunili

protiv srpskog vodstva, da puste Hrvatsku na miru. Ne znam je li bar jedna osoba

to napravila.

103

»»eettvvrrttaaBBrriiggaaddaa

<< 1100//33//0011 1111::5588::2244 aamm >>

Ako bog da, da HDZ i Hrvatski blok osvoje sljedeÊe izbore, u Hrvatskoj Êe sigurno

krenit nabolje. HDZ ja mislin se dosta nauËija iz vlasiti pogreπaka, i neÊe joπ jednon

tako kiksat.

Nitko ne govori, da neki pojedinac nije ubio neku babu. No jedno je jasno: Hrvatski

Vojnik nije uËinio ratne zloËine. To ne znaËi da se nije dogodio zloËin pojedinca u

ratu. Niti jedan komandir zapovjednog lanca nikad nije izda zapovijed, pa Ëak ni

usmenu, da se ubije bilo koji civil. Mi smo na poËetku se samo onako branili, jer

nismo imali sredstva za bilo kakve ofanzive. U Oluji su hrvatske postrojbe veÊinin

naiπli na prazne gradove i sela. Prave borbe su se vodile samo prvin danon, i to su

najæeπÊi bili na Velebitu i okolici GraËaca. Vojska SRAO Krajine nije imala uËvrπÊenu

drugu i treÊu liniju, tako kad in je prva linija pala, bitke su veÊinon bile gotove. Kako

i sami znate, u Oluji se probivala prva linija iz 30 taktiËkih pravaca, oni nisu imali

time πta suprotstaviti. U njihovim redovima je izbila panika. Tako da kasnije opÊe

viπe nije doπlo do nekih velikih borbi. Oluja nije mogla biti nikakvo veliko etniËko

ËiπÊenje, jer je Srbenda napravila sama evakuaciju civila. A svatko tko ima

moguÊnost Ëitati zapovijed Vrhovnika zna toËno, da je bila zapovijed da se imovina

i civile poπtedi. ZnaËi koji je to radio iπa je kontra zapovijedi Vrhovnika. I time je sve

reËeno. A i Hrvatskoj strani je bilo u interesu zarobljavat protivniËke vojnike da bi

kasnije razmijenili za svoje.

Sve u svemu nama se opet pokuπava nametnuti kompleks da smo vrπili genocid.

i to je svrha cile priËe.

Ova vlast krπi demokraciju i ustav, referendum koji bi triba veÊ davno biti odræan,

se dosad nije odræavao. Uveli su jednu strahujuÊu cenzuru, u Hrvatskoj ne postoji

ni jedna neovisna novina viπe. Hvataju vlastite generale i branitelje a istovrimeno

aboliraju Ëetnike. Njima je vrime odkucalo.

FFeenniikkss

<< 00//0033//0011 1122::4466::2299 ppmm >>

“Fenikse tvoje priËe su za malu dicu, nikad to nije niko reka ali poπto ti je laæ u krvi,

ja se i ne Ëudim. Gubro Srpska.”

Po dobrom starom obiËaju “dotukao si me argumentima.!” ©to se ovog drugog

dijela tiËe, niπta! Na ovom se forumu Feniksa moæe vrijeati do mile volje! Ako bih

ja odgovorio istom mjerom, kerber Pit bi me odmah obrisao.”

104

MMrrkkii KKrreessoo

<< 1100//33//0011 11::1133::5577 ppmm >>

"Samo ne znam koju vezu ima RaËan ili MesiÊ s ovim filmom"

Kako ne znaπ?

MesiÊ mora svim sredstvima dokazati kako je njegovo svjedoËenje u Haagu bilo na

tragu istine. Zato treba laæ ponoviti tisuÊu puta da bi postala istina. Njemu nije stalo

do hrvatskog naroda i hrvatske dræave, njemu se radi samo o njegovoj guzici.

A RaËan mora Tumanovo djelo smanjiti na najmanju moguÊu mjeru i “dokazati”

kako je sve moglo proÊi bez rata. Time bi on izbio u prvi plan kao najistaknutiji poli-

tiËar zadnjih dva desetljeÊa. To bi za jednog komunistiËkog vou bio jedinstven

sluËaj svih tranzicijskih zemalja.

PPaarriittyy

<< 1100//44//0011 99::0022::3377 aamm >>

Intencija ove emisije je Ëisto komunjarsko-udbaπki plan Ëinjenice i cijelu najnoviju

hrvatsku slavnu proπlost postaviti naglavaËke: osloboenje Hrvatske je zloËin, a

srpska agresija nije postojala. To trebaju drugovi MesiÊ i RaËan, kao i njihovi spon-

zori iz svjetske politiËke mafije. Cijela emisija je u stvari jedna bljuvotina, koja

najbolje reflektira moralno i duhovno stanje ovog antidemokratskog reæima u

Hrvatskoj. Ipak treba pohvaliti i ono πto je u ovoj emisiji bilo dobro, objektivno,

istinito, utemeljeno na razumu i Ëinjenicama, kao i ono πto je branilo Hrvatsku i

hrvatske interese od podlih komunjarsko udbaπkih podvala i optuæaba. Treba

pohvaliti Maju Freundlilch i Æeljka OlujiÊa. Te osobe kojima su inscenatori cijele

akcije zaglupljivanja “πirokih narodnih masa” za ovu emisiju namijenili samo funkci-

ju alibija, snaæno su se oduprli. Takve osobe treba podupirat i trenutnom reæimu

MesiÊ-RaËan pokazivati da hrvatski narod ne prihvaÊa takve scenarije u kojima Êe

Domovinski rat, branitelji i Franjo Tuman biti poniæavani, a u kojima Êe πljam poput

njih isplivati na povrπinu.

kkuuppaa 0011

<< 1100//44//0011 99::2299:: 5500 aamm >>

Postovani!

Prvi put vam se javljam na ovom forumu pa Êete imati razumijevanja za malo

treme. Ponedjeljak veËe sam, na moju æalost, gledala Latinicu. Nije po meni upit-

no da je taj film prikazan, problem je πto je puno viπe onoga o Ëemu se ne govori.

105

2001. godina je. Prije deset godina u Hrvatskoj je na najzvjerskije naËine pobijeno

tisuÊe ljudi i o tome ni rijeËi. Neπto malo o Vukovaru, tek toliko.

Prije deset godina, poËetkom listopada, moje malo selo (jedva 40 kuÊa) je do

temelja spaljeno. Sedmero ljudi je poklano, kasnije joπ jedna starica.

Zna se tko je sve to radio (Ëetvero suseljana je preæivjelo tu strahotu) i nikad nitko

nije odgovarao, nikad o tome nije pisalo u novinama, bilo na televiziji.

A nije to moje selo usamljeno, u susjednim selima joπ je viπe ljudi pobijeno i tako

na tisuÊe mjesta diljem Hrvatske.

Zaπto na HTV nema ni rijeËi o tome πto se deπavalo prije 10 godina? Zaπto se o

tome πuti u svim tiskovinama? Nije zbog mene, jer ja se sjeÊam. Puno je mladih

ljudi koji ne mogu saznati niπta drugo nego ono πto prikazuje TV.

I to je problem.

Kako njima objasniti da to πto priËaju ulickani novinari na TV nije jedina istina?

Kako se ponaπati? ©to mogu uraditi?

S poπtovanjem, Kupa.

TToorrcciiddaa TTZZ

<< 1100//44//0011 1100::3322::4455 aamm >>

Dragi moji forumaπi

Vi precjenjujete moÊ Hrvatskog predsjednika (koji je izabran od veÊine Hrvatskog

naroda!). Ko da on sve akcije izvrπava svojim rukama; ima Ëovjek i vremena za

hapπenje, manipuliranje novina i HTV-a.(...)

I plus toga: da je toliko valjao taj HDZ ne bi onako glatko izgubio proπle izbore.

(Samo u dijaspori - ne znam πto oni uopÊe glasaju - je osvojio 90 posto glasova, pa

se sad pitajte zaπto...)

Samo da se zna da je i meni onaj film pretjeran ali zvao se “Oluja nad Krajinom” a

ne Domovinski rat, kupa 01. Nije se mogla prikazat cila storija iz poËetka. Sigurno

si u pravu πto se tiËe Vukovara, tvog sela, itd. ali ovaj film se je koncentrirao samo

na Oluju (koja nije ni u kojem sluËaju zloËin, nego herojstvo!) Ali tko je pravio

zloËine, mora biti kaænjen, na kojoj god se strani borio. I to je potvrdila i telefonska

anketa da Hrvati tako misle, 74% : 26%.

kkuuppaa0011

<< 1100//44//0011 1111::1111::2299 aamm >>

106

VeÊ sam napisala da problem nije u tom filmu, nego πto se na HTV uopÊe ne

pokazuju filmovi o onome πto napisah.

Pitanje u anketi je bilo vrlo iskvareno postavljeno. Pretpostavka, koja se iπËitava iz

pitanja, je da ima Hrvata koji misle da je zloËin u redu. Takvih pitanja, tipa:

“Odgovori mi sa da ili ne, zna li tvoj tata da si peder” su pune novine, a sada i TV.

aajjkkuullaa

<< 1100//44//0011 11::1111::1199 ppmm >>

Sa takvima ne æelim o niËemu polemizirati jednostavno Êu te ignorirati, jer takvi kao

ti su mi pomagali u vrijeme rata. Naime slali su mi municiju kroz cijev.

FFeenniikkss

<< 1100//44//0011 11::1166::3355 ppmm >>

“Nije po meni upitno da je taj film prikazan, problem je πto je puno viπe onoga o

Ëemu se ne govori.”

Misliπ, puno su viπe zloËina poËinili? Pa ne moæe se sve to potrpati u sat vremena

filma.

“prije deset godina u Hrvatskoj je na najzvjerskije naËine pobijeno tisuÊe ljudi i o

tome ni rijeËi. Neπto malo o Vukovaru, tek toliko”.

Film govori o zloËinima koje su poËinili Hrvati nad srpskim civilima nakon operaci-

je “Oluja”. Ljudi su pobijeni na pravdi Boga, a na zvjerski naËin je tijekom rata pobi-

jeno malo ljudi i to od strane nastranih pojedinaca (bez obzira kojoj su strani pri-

padali).

“Prije deset godina, poËetkom listopada, moje malo selo (jedva 40 kuÊa) je do

temelja spaljeno.

Je i nakon operacije “Oluja” spaljeno preko 25.000 kuÊa!

“Sedmero ljudi je poklano, kasnije joπ jedna starica."

ZnaËi da je poËinjen zloËin! (...)

“Zaπto na HTV nema ni rijeËi o tome πto se deπavalo prije deset godina? zaπto se

o tome πuti u svim tiskovinama?”

Pitaj ih! Ti napiπ to, objavit Êe ti!

“Nije zbog mene, jer ja se sjeÊam”.

Pazi samo da ne zaboraviπ!

107

“Puno je mladih ljudi koji ne mogu saznati niπta drugo nego ono πto prikazuje TV.

I to je problem”.

©to bi po tebi TV svaki dan trebala emitirati slike poËinjenih zloËina? To bi tek bio

problem!

“Kako njima objasniti da to πto priËaju ulickani novinari na TV nije jedina istina?”

Ako priËaju o Varivodama, onda to sigurno nije istina o Vukovaru! Ili ti misliπ da bi

prikazi trebali iÊi ovako: “U Varivodama je ubijeno deset civila, ali Srbi su na OvËari

ubili 240 ranjenika iz vukovarske bolnice!”

“Kako se ponaπati?”

Pametno! ZloËin je zloËin i tako se prema njemu odnositi!

“©to mogu uraditi?”

Piπi u novinama! Snimi film!

aajjkkuullaa

<< 1100//44//0011 11::3333::1144 ppmm >>

Moæda si falila naziv, nije ovo HTV, ovo je SraËanov Jutel, a kad mi doemo na vlast

onda Êemo vratiti HTV. Za nas je ovo prozor u svijet istine.

FFeenniikkss

<< 1100//44//0011 11::3333::1144 ppmm >>

“Zato je ovo za nas prozor u svijet istine.”

Kad ti kaæeπ rijeË “istina”, opoganiπ je. Ti i istina! Svaπta!

aajjkkuullaa

<< 1100//44//0011 11::4488::4499 ppmm >>

Penixe, ti si UDB-aπ.

FFeenniikkss

<< 1100//44//0011 11::4488::4499 ppmm >>

Ajkulo, satireπ me! Kako si me samo prokuæio!? I diskvalificirao! Odmah.

108

aajjkkuullaa

<< 1100//44//0011 11::5500::2299 ppmm >>

Penise, oprosti, falio sam ti si ptica KOS.

bosna5

< 10/4/01 5:09:16 pm >

Sva je sriÊa da nisi bija na prvoj crti bojiπnice, jer bi mnogi ostali bez jaja. a & ja sam

si spasija glavu dræeÊi je pored tv-a & ccn-a & franjiine tv-je. πto se tiËe nestalog

“argentinca”, on ima & ime & prezime kao mnoge nevine & domoljubne ærtve. Da

si iπa u crkvu zna bi da se nije zajebavati s mrtvim, pogotovo s onima kojih viπe

nema, a u srcu su nosili ime hrvatska, a ne dojË marka, oli ti bil ladenov dolar. Srami

se precjedniËe & ti moderatoru koji ne upoznavaπ takove tipove na uljudbenost.

smrt faπizmu - sloboda narodu!

ddrrnniiππaannkkaa

<< 1100//44//0011 66::5544::2233 ppmm >>

Draga kupa 01, najprije ti æelim poæelit dobrodoπlicu na forum.hrvati de. “Svi Hrvati

na jednom mjestu HRVATI.DE.” si vjerovatno vidila da piπe na stranici kad se ue...

Lijepo je da si i ti sada sa nama... ne moraπ imati tremu... otii ako æeliπ na podfo-

rum “upoznavanje”. (...)

©to se tiËe proπle Latince lipo smo vidili ko nam vlada u Hrvatskoj i kakav im je

moral. Gadljivo! Hrvatska tv viπe nije naπa... ka ni veÊina medija ako ne svi. Ti medi-

ji sada prave ærtvu od brutalnog agresora!

Osuujem svaki zloËin a posebno nad starim i nemoÊnim.

Hrvatska vojska je oslobodila svoju zemlju od agresora... naravno da je bilo osvete

ali to su Ëinili pojedinci.

Meutim, Hrvatska je ærtva agresije!!! Hrvatska je imala ogromne ærtve a ko zna

koliko je nestalih i da li su æivi!? Neizvjesnost o tome gdje se nalaze njihovi najmil-

iji i jesu li æivi... to mora da je teæak kriæ za nositi onima koji su pogoeni tom

nesreÊom. Tuman je poziva srpski narod da ostane u svojoj domovini Hrvatskoj...

ali neki su æelili u majËicu Srbiju a oni koji nisu æelili silom su otjerani. Ne od strane

Hrvata nego od svojih Srba. E sad u svijetu æele izjednaËiti ærtvu i agresora...

Hrvati im to neÊe dozvoliti, a one prodane duπe koje im pomaæu kad Êe tako odgo-

varati... nadajmo se!!!

109

PPiitt

<< 1100//44//0011 88::0066::1177 ppmm >>

Da je sva ta pisanija i svi ti filmovi samo u funkciji razotkrivanja zloËina pojedinaca

sa hrvatske strane - sve bi bilo u redu. I potrebno je da se Hrvati suoËe s prljavim

rubljem, Ëim prije to bolje i po njih i po druge.

Meutim, radi se o neËemu drugom.

Kao πto se Hrvate 50 godina pritiskalo ustaπtvom, a mnogi od mlaih nisu imali

pojma tko su to ustaπe. »ak i mene koji nisam proËitao nijednu ustaπku knjigu neki

proglaπavaju ustaπom. A proËitao sam hrpu marksistiËkih knjiga i drugu kapetanu

pisao predavanja u JNA, a mnogim sindikalcima sindikalne radnje, u svojoj knjiæni-

ci imam puno marksistiËkih knjiga i nijednu ustaπku, ne proglaπavaju marksistom.

Dakle, cilj je optuæiti Hrvate za razbijanje najbolje dræave svijeta i okolice, izazivan-

je rata s ciljem ubijanja i protjerivanja Srba i, na koncu, Domovinski rat proglasiti

zloËinom.

Nadam se da ste zapamtili kako izgleda pitanje u Latinici.

A kadrovi?

Frajer se namjeπta na podu dok ga cipelari... i sliËne stvari...

KuÊa gori... Ëija? Brojka od 20000 kuÊa je od 1991. godine... ne od 1995. godine.

Tko je u to vrijeme bio u “Krajini”... pa valjda su tamo bile hrvatske kuÊe?

ppoozzoorrnniikk

<< 1100//44//0011 1100::4499::0099 ppmm >>

Hrvati su uspostavili dræavu, u vrijeme interregnuma Zapad - Istok na ovome pros-

toru, a sada su se snage konsolidirale pa se pokuπava hrvatska dræava ili ukinuti, ili

uËiniti kontraproduktivnom i bespredmetnom u prvom redu, ogaditi je samim

Hrvatima. Kasnije bi se uspostavila NATOSLAVIJA na principima - sve je dobro ako

je protiv katolika usmjereno, jer katolici su jedina snaga koja se moæe suprotstavi-

ti masonskoj planetarnoj svevlasti.

kkuuppaa0011

<< 1100//55//0011 88::3377::0099 aamm >>

Poπtovana Drniπanko, hvala najljepπa na dobrodoπlici i pozdravima.

Lijepo je Ëuti od dobrog Ëovjeka lijepu rijeË. Dugo veÊ Ëitam hrvati.de, ali tek sam

se sad javila.

110

Nisam ja raæaloπÊena tim filmom, to je propaganda. Problem je πto je to bilo na

HTV, na desetu obljetnicu tolikih strahota po Hrvatskoj. Moæda se πto desi. SinoÊ

je na srediπnjem dnevniku bilo rijeËi o godiπnjici najæeπÊeg napada na Karlovac.

PPiitt

<< 1100//55//0011 44::4433::1166 ppmm >>

Zanimljiva podudarnost da se ta diskusija i taj film prikazuje kada se mnogi

stanovnici naπih gradova prisjeÊaju desetgodiπnjica divljaËkih bombardiranja svojih

gradova...

SjeÊam se u svom gradu 4. srpnja - ispaljeno je na grad najmanje 500 granata, u

isto vrijeme iz svojih stanova Srbi su pucali po izbezumljenim ljudima koji su trËali

po ulicama traæeÊi skloniπte... UoËi tih desetogodiπnjica promatram na TV ekranu

u lisiËinama dragovoljci koji su tih dana imali muda suprotstaviti se tim divljacima...

U tim danima u Hrvatsku je stizalo oruæje za Ëetnike - danas stiæu “dokumenti” koji

optuæuju dragovoljce... ista stvar samo u drugoj ambalaæi...

PPaarriittyy

<< 1100//88//0011 99::2266::1199 aamm >>

Poruka hrvatskoj televiziji i uredniπtvu te strukture

Ovih dana HTV nam je dao do znanja da imaju æelju za 10 obljetnicu neπto viπe vre-

mena posvetiti Vukovaru i ©kabrnji.

- Poslije ogluπenja HTV da malo viπe vremena posveti otkrivanju spomenika

najhrabrijem sinu Hrvatske dr Franji Tumanu, tvorcu nove Hrvatske.

- Poslije Latinice, poslije filma Oluja nad Krajinom i svih laæi iz komunistiËko

boljπeviËke promidæbe koju HTV rado prikazuje i prihvaÊa.

- Stanovnici ©kabrnje poruËuju Hrvatskoj televiziji i prokomunistiËkom uredniπtvu -

gospodo, mi vas ne trebamo!

Mi smo ærtva srpske agresije na naπu domovinu, vaπa politika koju provodite na

ekranima HTV jasna je svim graanima Hrvatske. Ne æelimo vaπu ponudu, ne

æelimo vaπu pomoÊ, jer znamo da bi sa vaπom pomoÊi u oËima domaÊe i svjetske

javnosti postali agresori ili bi nas prikazali kao agresore a ne kao ærtvu dragu nam

Domovinu Hrvatsku.

A istu poruku bi trebali dobiti i od Hrvata iz Vukovara.

HTV pod vodstvom GaliÊa, Latina i drugih raspoloæenih(ne)hrvata danas ne sluæi na

111

dobro ni jednom Hrvatu na svijetu niti iπta pametno imamo Ëuti od vas. A naπi stari

bi vas nazvali izdajice, prodane duπe, pljujete i omalovaæavate krv koju smo prolili

za slobodu drage nam Domovine. ©kabrnja je ponosna na sve one koji su stali u

obranu svojih domova, vjeËna slava i hvala onima koji poloæiπe svoj æivot na oltar

Domovini. Hrvatska je jedina zemlja na svijetu ili u povijesti ovoga svijeta koja s

pomoÊi HTV i danaπnje vlasti optuæuje svoju Dræavu i narod za zloËin i agresiju.

Crna povijest nam se piπe zahvaljujuÊi boljπeviËkoj vlasti u RH i HTV. Kako dokaza-

ti nekomu neπto drugo πto je istina, kako objasniti nekom strancu koji nas ne poz-

naje da je film Oluja nad krajinom napravio Srbin, pripadnik JNA 1991. godine, koga

uvjeriti u istinu da smo svi mi i cijela Hrvatska bili ærtva srpske agresije.

Gospodo hrvatska povijest Êe vam suditi.

Ostavite naπe pale branitelje da poËivaju u miru. Vaπa promiËba nam ne treba, kada

nam je trebala onda ste se ogluπili. Za nas u ©kabrnji i za naπe ©kabrnjane koji æive

van domovine HTV (ako je moæemo viπe nazivati hrvatskom) nije niπta drugo nego

promiËbena kuÊa CKJ ili SDP-a.

Stanite dalje od ©kabrnje to vam poruËujemo javno i otvoreno. “SVE ZA

HRVATSKU, HRVATSKU NI ZA ©TO”.

PPaarriittyy

<< 1100//0088//0011 33::2200::3399 ppmm >>

Akademik PeËariÊ o Maji Freundlich

“Upravo sam se vratio sa Sabora HDZ-a u Mostaru. Iskoristio sam “guævu” i uvalio

se Maji Freundlich, koja je iπla tamo autom. JuËer smo kasnili s polaskom. Maja je

skoknula u grad i svo vrijeme su je zaustavljali i Ëestitali joj. SliËno je bilo i na putu

- gdje god smo se zaustavili. I ne samo tu. U Mostaru - na ulici, na Saboru - isto.

Zaustavljala nas je policija: “Vi ste ona iz Latinice? Ne trebaju isprave, svaka Ëast.”

I onda bi joπ uslijedili komentari. Na granici nekoliko puta. U povratku je bilo joπ

interesantnije. “Ne bojte se, nije bio nikakav prekrπaj. Samo redovita kontrola.” A

kad je policajac prepoznao s kim razgovara: “Ne bih vas kaznio da ste napravili bilo

πto!” ObiËan svijet vjerojatno ne zna ni njeno ime. Ali znaju veliËinu onoga πto je

postigla svojim sjajnim nastupom. (...)

YYuujjaa

<< 1100//1111//0011 99::3399::4411 ppmm >>

Podræavam kritike upuÊene na rad HTV zato πto u posljednjih deset godina nije

prikazivala stradanja nevinih hrvatskih civilnih ærtava. Nema hrabrih Hrvata. Da je to

112

tako dokazuje to πto je ponovno jedna strankinja najhrabrija osoba na naπim

prostorima.

Danke DojËland - drugi put!

ssppookkoojjaann

<< 1100//3311//0011 77::5555::0077 aamm >>

Taj film je napravo Srbin Boæo KneæeviÊ... trudio se govoriti hrvatskim jezikom ali

slabo... puno je tu bilo srpskih rijeËi... Ëak mu je u jednom trenutku izletilo defin-

isati... tada je prekipilo gospodinu OlujiÊu koji ga je ispravio na definirati... na πto

je ovaj ustuknuo podvivπi rep i ispravljajuÊi se na hrvatsku verziju definirati.

Gospodin OlujiÊ je odliËno govorio u emisiji... a dobro je πto je Latin imao to u svo-

joj emisiji jer se nadam da Êe Hrvati shvatiti kakve su namjere Puhovskog, PusiÊke,

RaËana, MesiÊa & comp.

Tvorci filma Boæo KneæeviÊ i Nenad Puhovski... veoma oËito pokuπavaju izjednaËiti

hrvatsku vojsku i paravojne formacije pobunjenih Srba i JNA. Kao i svugdje ima

zloËinaca, a zaπto to ne pokuπaju dokazati u sluËaju ww2 i zaπto nisu pravili film o

Bleiburgu i zloËinima SFRJ.

Pametnima je dovoljno jasno koje su namjere tih ljudi. Oni se jednostavno ne

mogu pomiriti s Ëinjenicom da je za vrijeme vladavine HDZ-a Hrvatska ostvarila

nezavisnost i postigla vojne uspjehe i da je veoma mjerljiva Ëinjenica da je

osloboen svaki pedalj a bila je okupirana 1/3 zemlje. To je veoma mjerljiva kate-

gorija i to je ono πto peËe ove ljude. U svom ludilu oni osporavaju i najveÊe vrijed-

nosti RH meu kojima i dræavnost i suverenitet, i koje su buduÊnost Hrvata i

Hrvatske. (...)

Da se joπ malo vratim na film... Oluja nad Krajinom... i iz samog naziva filma se vide

namjere njegovih tvoraca i koliko ih boli kolovoz 1995. godine. Ali za nas Hrvate to

je vrijeme ponosa i slave. Sad je vrijeme ovih Puhovskih, PusiÊa, KneæeviÊa... no

hrvatski je narod malo umoran od svega toga pa se malo pritajio... ali uzaludni su

im pokuπaji jer sve viπe ljudi poËinje shvaÊati veliËinu i djelo pokojnog predsjedni-

ka Franje Tumana, sve viπe Hrvata iz Hrvatske. A nama Hrvatima iz BiH nije u

konaËnici donio niπta dobro, nego samo nekolicini njih koji su se obogatili na krili-

ma demokracije i domovinskog rata.

Ali mi mu opraπtamo u velikoj mjeri jer cijenimo stvaranje suverene i slobodne

Republike Hrvatske kao matiËne domovine svih Hrvata u svijetu. Po prvi puta

Hrvati ne moraju biti pod tuom vlaπÊu nego se mogu vratiti u svoj dom u svoju

Hrvatsku. Samo da naπoj domovini krene nabolje - ja sam optimist.

113

ILIRIJA

ILLYRIA.net - Forums

Kontroverzni dokumentarac “Oluja nad Krajinom”!

CCrrooaattiiaanneessss

U veËeraπnjoj Latinici bit Êe prikazan kontroverzni dokumentarni film “Oluja nad

Krajinom” autora Boæe KneæeviÊa. BuduÊi da je ovo prvi film koji problematizira

tematiku ratnih zloËina za vrijeme i nakon “Oluje”, moæe se oËekivati da Êe njego-

vo prikazivanje otvoriti brojna pitanja, ponajprije zbog dojma da se u filmu

izjednaËava krivnja hrvatskih i srpskih vojnika.

CCrrooaattiiaanneessss

Razgradnja hrvatske dræave nastavlja se nesmanjenom æestinom. Jesu li hrvatski

vojnici postupili ispravno kada su i ako su likvidirali Srbe - ne valja vaditi iz kontek-

sta. Svakako da je nama Hrvatima drago da Srba u RH ima πto manje (izuzev moæda

SDP-u - jer su to njihovi glasaËi).

XXyymmooSS

A gdje Êeπ mene staviti? Ja sam glasao za SDP a da se mene pitalo ne bi ni jedan

Srbin preπao u BiH nakon Oluje. Ne na svojim nogama.

OOrriiggiinnaallllyy ppoosstteedd bbyy XXyymmooxx

OseÊam ja da ovde neπto smrdi, a ono Xymox. A zaπto vi Hrvati nemate svoj jezik,

nego govorite iskvareni srpski?

XXyymmooSS

Ti si naivan, neÊu reÊi glup, mada to mislim. Ostavi se SDP-a!

Misliπ? Tko kaæe da sam se ja uhvatio SDP-a? Koja je bila bolja opcija na posljed-

njim izborima? Hajde, pokaæi malo demokracije i priznaj moj glas, ako sam ja

mogao trpit 10 godina diktature pod krinkom demokratskih izbora.

DDaarrkkoo

Croatianess, opet se sluæiπ laæima i podmetanjima u stilu Ivana PaπaliÊa. Znaj da su

tvojim faπistima dani odbrojani. Ja nisam komunist nikad bio niti Êu ikad biti. Crveni

114

smrad je doista nekoÊ bio naπ pokojni diktator (pardon, predsjednik). On je bio Titov

crveni general - mali od kuhinje.

U aktualnoj vlasti doista su bivπi komunisti, ali oni to viπe nisu i nisu radili nikakva

sranja niti u komunizmu, bar ne ova ekipa na vlasti. I vidi se da su ti ljudi demokrati,

jer mogu suraivati s pet stranaka.

Nitko nije bjeæao iz Sabora 1991? Toliko si plitak u svojim laæima da u ta tvoja sran-

ja viπe nitko ne vjeruje! S kim moæe suraivati HDZ? S nikim.

Tko ima totalitaristiËku propagandu? HDZ.

Tko je zaratio s Boπnjacima - muslimanima? I uËinio najveÊu glupost u hrvatskoj

povijesti? HDZ i Tuman.

Ja se dobro sjeÊam dnevnika htv iz 1993. godine od kojega mi se i danas povraÊa

(a sigurno joπ postoji u arhivi htv-a) kada Tuman i MiloπeviÊ sline nad kartom

Bosne i kada MiloπeviÊ kaæe Tumanu: Bugojno je oduvek bilo hrvatsko! A Tuman

njemu zauzvrat “nudi” gradove s muslimanskom veÊinom. Srbi su po tom planu

trebali dobiti 80 posto BiH, Hrvati 10 posto, Boπnjaci 10 posto. Zbog toga projekta

Herceg Bosne, zbog podjele BiH, Hrvatska je doπla u meunarodnu izolaciju i izgu-

bila povjerenje onih koji su nam 1990.91. bili skloni: (Margaret Thatcher, Alois

Mock, H.D. Genscher, itd).

©to ti misliπ da je HDZ ostao na vlasti 2000. godine? Tko bi bio na vlasti? PaπaliÊ,

©eks i Krpina. Lopovi Kutle i GuciÊ ne bi bili sueni, a Hrvatska bi bila u totalnoj

meunarodnoj izolaciji. I nemoj mi spominjati Staljina. Naravno da je Staljin isto

smeÊe kao i Hitler. Prljava propagandna maπinerija pijanog ©eksa i njegove hdz-

ovske bratije poistovjeÊuje danaπnju vlast s vremenom staljinizma. Zaπto? Zato πto

su nesposobni da ponude bilo πto potencijalnim biraËima.

Oni nemaju nikakav program, oni znaju samo pljuvati po aktualnoj hrvatskoj vlasti.

Nitko ne poistovjeÊuje Ëasne hrvatske branitelje s Ëetnicima - ovo je joπ jedno pod-

metanje ovakvih kao πto si ti! No radi se o onima koji se ne mogu pomiriti s tim da

Êe im se oduzeti privilegije koje su nepravedno stekli u proπlom reæimu. Tumanov

reæim je tolike nepravde uËinio hrvatskom narodu da to nema nigdje na svijetu. I

nemoj mi sad reÊi da sam crveni ili Jugoslaven, jer to nisam niti sam ikad bio - za

razliku od bivπeg Titovog generala. Zaboravio si da je poËetkom devedesetih nasta-

lo 30-ak nacionalnih dræava, a to πto su neki proglasili Tumana Bogom, to je samo

zato da naprave alibi za nevienu pljaËku, gospodarski kriminal, zloËinaËku politiku

prema nama susjednoj dræavi i zloËine u Hrvatskoj koji namjerno nisu procesuirani.

Hrvatska bi nastala bez Tumana i njegovih HDZ govana.

Stipe MesiÊ je heroj jer je o svemu progovorio, divim se njegovoj hrabrosti, svaka

mu Ëast! Narod je shvatio tko je pravi Ëovjek za modernu Hrvatsku. Zato je Stipe

115

uvjerljivo pobijedio na predsjedniËkim izborima! I to je ono πto istinski æeli 85 posto

Hrvata - europski orijentirana, napredna, istinski demokratska zemlja. Nitko ne æeli

ni komunizam ni Jugoslaviju, to je isto sranje kao HDZ reæim. I zato mi nemoj takve

stvari podmetati viπe. I nemoj lijeËiti svoje komplekse na naËin - Volim Hrvatsku.

Znam ja takve “Hrvatine” koji su donijeli najveÊe zlo ovoj zemlji. Toliko maπu zas-

tavama dok im se miπiÊi ne ukoËe. Samo zato da pokuπaju izlijeËiti svoje frustracije

i komplekse (a neki da spase svoje privilegije koje im je Tuman dao a narodu

oduzeo kruh).

Potrebno je do kraja detumanizirati ovu lijepu zemlju Hrvatsku. Tuman je

smrdljivi gad i jedno od najveÊih zala u povijesti ovog naroda. Taj gad nije niakakv

vizionar, niti otac nacije, on je obiËno govno koje je guπilo ljudska prava, koje je

Ëinilo zloËine u susjednoj dræavi nad Boπnjacima, a u suradnji s MiloπeviÊem, koje

je odgovorno za pljaËku ove zemlje, koje je odgovorno za atmosferu mrænje i stra-

ha koja se πirila u Hrvatskoj devedesetih. Tu ne mislim na Srbe i nemoj mi sad opet

podmetati, mislim na Hrvate u opoziciji koji su mogli biti ubijeni zbog drugaËijeg

miπljenja. A neki su bili ubijeni. Primjer: Marina NujiÊ, Blaæ KraljeviÊ, Ante Paradæik.

HDZ je nudio koaliciju SDP-u, ako nisi znao, a ovo πto danas govori za SDP tada je,

neπto sliËno, govorio za HSLS. (...)

Moje hrvatstvo nije upitno, ali ja sumnjam jesi li ti Hrvat! Jer kako moæe biti Hrvat

jedno stvorenje kao πto si ti. Hrvati su poznati po svojoj antifaπistiËkoj tradiciji.

TI kaæeπ da voliπ Hrvatsku kao tip koji Êe reÊi æeni da je voli, samo zato da bi je

poπevio. Ti ne voliπ Hrvatsku niti Êeπ je ikada voljeti i zato prestani lagati.

Sposoban si jedino za laæ, manipulacije i klevete, kao i tvoji pajdaπi iz HDZ-a i HIP-

a, za sve drugo ste nesposobni! (...)

Niste vi hadezeovci nikakvi tvorci hrvatske dræave, vi ste obiËni lopovi, prevaranti,

a mnogi od vas su i teπki zloËinci!

Vi ne volite Hrvatsku i zato mi se prestani hvalisati svojim takozvanim hrvatstvom!

Croatiamag nije Hrvat, on je “Hrvatina” po zanimanju, takav laæljivac, manipulant i

prevarant kao πto si ti ne moæe biti Hrvat!

XXyymmooXX

Misliπ? Tko kaæe da sam se ja uhvatio SDP-a? Koja je bolja opcija bila na posljed-

njim izborima? Hajde, pokaæi malo demokracije i priznaj moj glas, ako sam ja

mogao trpit 10 godina diktature pod krinkom demokratskih izbora.

Re: Ne priznajem SDP, glasovati za SDP - samoubojstvo. Hrvatska opcija je bolja,

jer ona opcija (SDP) koja viπe mrzi Hrvatsku od bilo koje druge zemlje na planetu

nije nikakva opcija. Zamisli Ingrid AntiËeviÊ i ©imu LuËina koji su se 1990. uËlanili u

116

SKH, i to nakon pada berlinskog zida, propasti komunizma kao ideologije, koji je bio

njihov cilj - oËuvanje Jugoslavije. (...)

xxxxxx

Sudit Êemo tebi Croatianness jer podræavaπ desetgodiπnje zloËine u hrvatskoj

dræavi, nevienu pljaËku hrvatskog naroda i podjelu teritorija susjedne dræave. Znaj

da bi tvoj idol Tuman, da je joπ æiv, bio haπki optuæenik.

A Hrvatska bi nastala i bez njega i njegovih govana.

Croatianess - HRVATSKA SRAMOTO!

gold mask

Tuman je bio jedan politiËki magarac u Titovo doba. Tuman se spominje u jed-

noj knjizi “Zbivanja i svjedoËenja” i to samo u svojstvu “potencijalno opasnog

nacionalistiËkog elementa u Hrvatskoj”; Tito se odnosio prema njemu kao kad tjera

komarca (toliko je taj Ëovjek znaËio malo u tadaπnjim okvirima).

Tuman se hvalio da je uspostavio RH ali je zaboravio da je upravo Tito sa svojim

partizanskim armijama oslobodio Hrvatsku, vratio Istru, otoke i dobar dio

Dalmacije, i uspostavio je u tzv. avonojevskim granicama, zapravo u teritorijalnom

obimu kakva nikad u povijesti nije bila. Tito je uokvirio Hrvatsku u kompaktan

geopolitiËki prostor.

Druæe Tito, oni koji vrednuju πta si uradio za svaki od naroda bivπe Jugoslavije su

rijetki i malobrojni poput onih koje si 1941 poveo u πumu.

I Tuman i MiloπeviÊ se kite tvojim perjem, i joπ se nazivaju “oËevima nacije” ili

“voama svog naroda”.

MMaaxxiimmuussss

Dakle, sa zanimanjem sam Ëekao “kontroverzni” film koji, navodno, dokazuje

hrvatske zloËine nakon “oluje”. I nakon svega mogu reÊi da davno nisam gledao

gluplji uradak. Ratnih zloËina sa naπe strane je bilo, nemojmo si utvarati da smo

aneli. Te ratne zloËine treba, dakako, kazniti, kako bi se skinula ljaga sa ostalih

boraca, koji su Ëasno branili svoju Domovinu. Ali, “Oluja nad Krajinom” je toliko pli-

tak, perfidan i podao uradak, Ëija je vjerodostojnost u najmanju ruku upitna. Ja Êu

ovdje postaviti samo nekoliko pitanja, odnosno svoje glediπte, pa bih molio da ga

prokomentirate.

Prvo, gdje su u filmu dokazi? Jel netko vidio DOKAZE? Da je hrvatska vojska

zapalila one kuÊe. Ja ne kaæem da nije, ali bogme ni autor filma ne moæe to decidi-

117

rano reÊi jer se to nigdje ne vidi. A te je kuÊe mogao paliti bilo tko. Ista je stvar i sa

leπevima, koji su prikazani. Otkud ja znam tko su ti nesretni ljudi, tko ih je pobio,

kada i gdje? Dokaza - nema. Zanimljive su i neke reakcije srpskih izbjeglica.

Recimo, oni kao da nisu imali niπta protiv hrvatske dræave, bili su jadni ærtve itd. I

onda ona æena, sva uplakana, na odlasku iz Knina, plaËe “aaaa, ma ja sam mislila

da Knin neÊe pasti.” Gospoo draga, Knin nikada nije ni pao, Knin je - osloboen.

Najzanimljivija je svakako bila ispovijest dvije starice u onom selu kraj Knina, Ëini mi

se da su Grubori u pitanju. Dakle, jedna od njih je doista otiπla u neke nove dimen-

zije koje ja osobno nisam shvatio. Prvo je priËala kako je “Ëula, naËula” i sl. “da su

oni u maskirnim uniformama” tu ubijali. I priËa ona tako, priËa, priËa, ona nije vid-

jela, ali je Ëula, i odjednom -

SENZACIONALAN OBRAT!!! Ulazi u kuÊu, pokazuje neπto kameri i kaæe, “zaklalo

ga, vidjela ja”. Molim? Kako je sad odjednom vidjela?! Ali nema veze, u sljedeÊim

kadrovima ona priËa o tome kako je doπla vojska, koja je “sigurno”poklala te ljude,

ali “nju nije diralo, Ëak su je pitali hoÊe li jesti”.

Ja bih volio da mi netko objasni, ako je naπa vojska uπla u to selo i poklala sve, kako

je to onda starica ostala æiva?! Vrhunac!? Vrhunac je stigao kad je starica rekla, na

komentar HTV-a o ubijenom pobunjeniku, “ma nije on ima, oruæje, vidla ja”.

Mislim, nevjerojatno, æena u jednom trenutku sve vidi i sve Ëuje, a onda je od

nekog drugog Ëula...

Ono πto me, takoer, πokiralo, jest oracija s kojom Srbi pripovijedaju o ærtvama u

selima oko Knina. Ni traga emocijama, πoku, plaËu, svemu onome πto bi se moglo

oËekivati kad o pokolju tvojih susjeda, rodbine, i tako dalje...

Komentari kanadskih Ëasnika? Da, to je doista relevantno, nema zbora. Kad su veÊ

s tim papkom (a zaπto Srbi nisu imali dublju obranu, bla bla bla...) priËali o navod-

nim zloËinima, mogli su ga pitati kako su njegovi kolege pustili u Srebrenici horde

ËetniËkih divljaka, koje su poklale nekoliko tisuÊa Muslimana u dva dana. O tome

se nisu sjetili napraviti film...

Sve u svemu, tragikomiËno, πuplje, i s vrlo jasnom namjerom. ©to se tiËe gostiju u

Latinici, Pilselu svaka Ëast, Nobilo je Ëovjek od “lovice”, a gospoa iz Feral tri-

bunea, e to je fantazija. Nevjerojatno glupo stvorenje.

Maja Freundlich je cijenjenom druπtvu “istinoljubaca” par puta fino stavila, a da

nisu osjetili. Recimo, s podatkom o slici koju je objavio “vjerodostojni” Jutarnji List.

Slika je, u originalu, prikazivala ubijene Hrvate, a JL ju je plasirao kao ubijene Srbe.

Sjajno.

E, sad, molio bih vas za vaπe komentare, al samo bez pljuvanja, ako je moguÊe.

Ako nije, opet dobro!

P.S. “Svaka Ëast” naπoj televiziji i ministarstvu koje je pomoglo financiranje filma.

118

To znaju, a kad Êe prikazati film o patnjama Hrvata, stradanjima civila, masovnim

ubojstvima od strane Ëetnika. A ne, to nije “kontroverzno”...

KKoonnjjbbeezzrreeppaa

Evo, poπto sam ja bio vojnik u to vrime (Hrvatski naravno) to je bilo nekako ovako.

Doeπ u neko selo u Oluji, i vidiπ tijela koja su mrtva veÊ par dana prije i isprevr-

tanu kuÊu i nae se pokoji preæivjeli i pitaπ ga πto je ovo i kaæe ti pa to su naπi

napravili (Srbi). Zaπto? Pa zbog para zbog Ëega drugoga naravno. I naravno zbog

toga πto su kritizirali svoju pljaËkaπku vojsku. E sad toga preæivjelog odvedeπ u

Crveni kriæ, i on izrazi æelju da ide u Srbiju, e onda ova prethodna priËa poprima

sasvim drugi oblik, tj. “uloge” su se promijenile i priËa ima drugi obrat.

Laæu ma πta kaæu.

ooyyee

Max, formalno dosta tvoga stoji, ali, siguran sam da znaπ da braniπ nemoguÊe.

Znaπ da smo krivi za paljevine i ubojstva i toËka. Srebrenica - bio je film o tome, i

to na njihovoj TV. I oni su uglavnom nojevi za vlastita govna.

Jutarnji - tabloid koji textovima demantira vlastite naslove. PaviÊ je veÊa “lovica”

od Nobila.

Maja - dobro joj je Pilsel rekao, slijepa i iskljuËiva ©eπelj - retorika, ona ne æeli prav-

du za sve.

MMaaxxiimmuussss

Boæe sveti, zaπto pojedinci ne æele proËitati ono πto piπe. Ja sam i NAPISAO da je

vjerojatno bilo ZLO»INA s naπe strane, ja za njih ne znam, ali si ne utvaram da je

sve bilo bajno i sjajno. Ne branim ja nikoga i niπta, mogu govoriti o sebi i svojim

suborcima, za koje znam da nisu Ëinili zloËine. Ja sam ovdje govorio o filmu, koji je

najobiËnija bljuvotina, s jasnim ciljem. Daj, proËitaj joπ jednom, ne brzaj sa

zakljuËcima kako ja nekoga ili neπto branim.

KKoonnjjbbrreezzrreeppaa

I joπ neπto, priznaj da je bilo situacija “ubij ili Êeπ biti ubijen”. Za ime Isusovo, pa

bija je rat. Ti “civili” moæda i nisu aktivno sudjelovali u uniπtavanju RH ali pasivno

jesu.

119

KKoonnjjbbrreezzrreeppaa

I joπ neπto, osobno znam Ëovika koji je dobija 13 godina zatvora zbog toga πto je

ubija jednu staricu, nakon πta ga je ista napala ka Hrvatskog vojnika u Oluji (verbal-

no pogrdnim jezikom).

BTW da ironija bude veÊa, sin od te starice ubija je roditelje dotiËnog vojnika, a onaj

drugi πto je bija s njim(niπta nije napravija samo je bija tamo) dobija je 7 godina i to

sve za vrime Franje.

I JO© KAÆU DA NISMO PROCESUIRALI.

ggoolldd mmaasskk

“Oluja nad Krajinom” - neki Êe reÊi da je film pretenciozan. Neki - realistiËan.

Ako niπta onda treba vrednovati to πto je to PRVI film o zloËinima u Oluji.

Koliko sam vidjela operacija je protekla vojniËki Ëisto πto se tiËe same akcije ali

poslije... Znam da je bilo i puno emocija, jer Hrvatska je krvarila u Vukovaru,

Dubrovniku, zadarskom zaleu...

Ali opet u krajnju ruku je licemjerno pozivati Srbe na ostanak a ne osigurati im sig-

urnost. Do najzad, vidjeli smo da je meu ubijenim Srbima bilo i roditelja i danas

aktivnih vojnika HV-a.

I ona “njemica” Freundlichova se sama bespotrebno exponira, pravdajuÊi zloËin

zloËinom, a kako sama kaæe uopÊe nije bila na politiËkoj sceni u to doba. Doπla je

tek kasnije i treba sad preuzeti odgovornost, za greπke istih ljudi koji su pokupili kaj-

mak za vrijeme HDZ-a a sad se stide doÊi u emisiju.

Trebalo je pozvat PaπaliÊa, tadaπnjeg savjetnika predsjednika ili ©eksa, Kutlu,

GuciÊa ili nekog drugog ko je imao beneficije.

Æeljko OlujiÊ pojava je toliko ciniËna, sarkastiËna, licemjerna, tip Ëovjeka koji se

πvercuje u πkoli, cinka drugu djecu nastavnicima, tip ulizice i kukavice (po pravilu,

takvi najbolje uspiju u æivotu) i joπ budu “poπtovani stubovi druπtva”; Nobilo bi mu

mogao dræati predavanje o savremenom druπtvu koje, gle Ëuda, viπe nije ono

birokratsko, komunistiËko, gdje su svi procesi bili montirani, gdje se puno teo-

retiziralo i mlatilo praznu slamu. Gospodin OlujiÊ, Ëovjek bez ideala, bez “morala”,

“naπ Ëovjek” zna-se-koje stranke, bezobziran i pokvaren do sræi, liËi na osobu koja

bi svjedoËila i protiv roene matere za odreenu “kompenzaciju i postotak”; prim-

jer Ëovjeka kakav nikako ne treba biti, prezira i gaenja vrijedan.

Low life in any sense.

120

HHeerrcceeggoovvaacc

PoËetkom Oluje, Hrvatska vojska je probila srpske poloæaje na tridesetak mjesta i

brzo se zabila u srpsku pozadinu.

NajveÊa opasnost je prijetila od stvaranja ËetniËke gerile. Za djelovanje gerile nuæne

su tri stvari:

a) da ima potporu dijela lokalnog stanovniπtva

b) da ima izvore hrane

c) da se ima kamo skloniti

Zaostale srpske jedinice nisu mogle imati potporu lokalnih Srba jer su sami knins-

ki voe pozvali vlastito stanovniπtvo da se iseli iz Hrvatske. Time su æeljeli privuÊi

naklonost svjetskih medija, a istovremeno prisiliti MiloπeviÊa da reagira jakom

vojnom silom.

Izvori hrane za gerilu su vrlo brzo nestali jer je Hrvatska vojska evakuirala svu

napuπtenu stoku i hranu iz ratnog podruËja. Nakon toga, na podruËje su uπli mnogi

od 600 000 hrvatskih prognanika koje su Srbi 1991. protjerali s ovog prostora i

spalili im kuÊe.

Oni su sada Srbima vratili milo za drago, odnijeli su iz praznih kuÊa sve πto su mogli

korisno upotrijebiti.

KuÊe u manjim selima i zaseocima blizu πuma, koje su srpskoj gerili mogle posluæi-

ti kao skloniπte, povratnici su najËeπÊe palili. Dio kuÊa spalili su njihovi vlasnici prije

bijega.

©kole, bolnice, poπte, skladiπta streljiva i oruæja, te sliËne dræavne objekte koji su

mogli posluæiti hrvatskoj vlasti, spalile su i uniπtile srpske jedinice pri povlaËenju.

Ostavπi bez sve tri pretpostavke za uspjeπno voenje gerilske borbe, zaostale

ËetniËke skupine prebacile su se u Bosnu, a manje grupe su do konca 1995. likvidi-

rane po planinskim πumama.

Na istoËnom bojiπtu od 1.8.1995. do 25.12.1995. Hrvatska vojska je dva puta dobi-

la zapovijed za napad. Zapovjedniπtva brigada i bojni su zapovijedi razradile do nivoa

vodova, ali se od napada oba puta odustalo.

Srpske snage su bile rasporeene u Ëetiri eπalona.

1) U prvom je bila lokalna pjeπadija i zastarjeli tenkovi.

2) U drugom je bilo protuoklopno pjeπaπtvo i tenkovi T84.

3) U treÊem eπalonu bile su priËuvne jedinice i topniπtvo srednjeg dometa.

4) U Ëetvrtom eπalonu koji se nalazio na teritoriju Vojvodine smjeπteno je

dalekometno topniπtvo i jedinice Vojske Jugoslavije.

121

122

Za uspjeπan napad na ovom ravniËarskom terenu Hrvatska vojska bi najprije morala

izvrπiti topniËku pripremu teπku minimalno jednu milijardu dolara.

Nakon toga bi profesionalne brigade morale probiti prvi i drugi srpski eπalon. Poslije

njih bi priËuvne jedinice morale izbiti na granicu. Procjene su govorile da bi pri tom

poginulo oko 5000 hrvatskih vojnika, a tri do Ëetiri puta toliko bi bilo ranjenika.

Tuman se zbog sveg ovog odluËio na mirnu reintegraciju Podunavlja. (...)

©to se tiËe ratnih zloËina, njih je bilo. Najteæi ratni zloËin je dezerterstvo. U ratu za

takve postoji samo jedna kazna. Naæalost, mi smo takve kaænjavali simboliËnim

novËanim kaznama, a danas se oni nazivaju ratnim zloËincima.

JJaasseennoovvaacc

Mogu ti reÊi da mi se jako svidja tvoj post, poglavito oni dija o istoËnoj Slavoniji i

Baranji. Ma mi je isto æa πto tamo nismo Ëizmom stupili. Velike bi bile ærtve, ali...

Ovaj film je stvarno produkt ovih jugonostalgiËara (hrvata govana) i Ëetnika koji obi-

lato koriste naπe izdajnike.

Niπta taj film nije pod milim Bogom pokaza. Nekoliko mrtvih ËetniËka i πaËicu

srpske gube koja se sad ohrabrila i poËela priËat pizdarije po televiziji. I ona scena

di naπa tri gardista tuku onog ËetniËkog gubavca, da su ga barem tukli, nego su

samo triskan i di kojon nogom u guzicu.

Ja znan dvojicu braÊe koji su bili u Kninu u zatvoru, gori u tvravi, tirali su ih da

jedan drugome, da oprostite, puπe k... mrtvoga prijatelja su morali svakoga dana

ujutro buditi, a naveËer ga stavljat spavat, a premlaÊivanje je bilo ka i obid.

A sad bi se hrvatska javnost trebala sablaznit nad srpskom gubom koja plaËe isprid

kamere. Jadan si ti, moj hrvatski narode.

BBllaaddeeRRuunnnneerr

Nisam gledao “Oluju nad Krajinom” a niti Latinicu. Zato ne mogu o istima davati

ocjenu.

No vidim da se, na æalost, ponavljaju neke æalosne pojave iz hrvatske proπlosti.

Uvijek se nae vlastite gamadi koja Êe se doslovno prebiËevati preko vlastite

ludare dokazujuÊi kako smo mi Hrvati zloËinci.

Srbima se nimalo ne Ëudim, ali mi nije jasno kako smo mi toliko talentiran narod za

proizvodnju vlastitih otpadnika. ©to je to u nama krivo? Genetika, πto li?

Nisam toliko naivan da vjerujem da nije bilo zloËina i na naπoj strani. Tu ne mislim

za zloËine poËinjene iz osvete, jer svete se ljudi kojima je netko bio zaklan, protjer-

an, opljaËkan. Iako ne pravdam njihova djela, mogu razumjeti njihove postupke. No

Ëisto sumnjam da je bio znaËajan broj zloËina iz sadistiËkog zadovoljstva, kakve je

druga strana Ëinila svih pet godina koje su prethodile Oluji.

Jebote, neki bi se prodali za 12 srebrnjaka ni ne mareÊi tko ih kupuje. Ili moæda

misle da djelujuÊi “na liniji” grade buduÊu karijeru. Otpad takvog profila je nekada

bila okosnica SKH.

CCrrooaattaaiiaammaagg

Naæalost gledao sam ∆irilicu!

Pilsel - Maja i OlujiÊ su ga argumentima dotukli - neka se malo zalaæe i za prava

hrvatskih stradalnika.

Gospoa V. iz Ferala koja za sebe kaæe da je jedna fina dama - Maja ju je razbila

nakon πto je ocvala gospoa V ustvrdila kako i Dinko ©akiÊ ima veze s

Domovinskim ratom - na kraju je pitala vrlo zbunjeno i tupavo, kako nema, kako

nema?

Ante Nobilo - ispodprosjeËni nemoralni odvjetnik, karijerist koji se okreÊe kako vje-

tar puπe. Sam si je kriv.

Gospodin Boæidar KneæeviÊ - ili kako su napisali Boæo - valjda da ne pomislimo kako

to nije hrvatski film, ali tada je film zavrπio i mogli smo vidjeti tko je sve sudjelovao

u njegovom pravljenju - dakle, definitivno “hrvatski” film.

Ostaju OlujiÊ i Maja koji su sami uspjeli protiv brojnije nadmoÊnije gerile, ali intelek-

tualno pliÊe i bezliËne!

Eto to je juËeraπnja ∆irilica.

P.S. Posebna hvala Ministarstvu kulture Republike Hrvatske koje financiranjem

ovakvih uradaka πtedi novac poreznih obveznika.

ISKON PORTAL

FORUM: Klik

Tema: Latin se Ëudi izjavama HDZ-a nakon prikazivanja “Oluje nad Krajinom”

AAnnoonniimmaacc

Denis Latin, urednik Latinice u kojoj je prikazan film “Oluja nad Krajinom”, izrazio je

Ëuenje zbog ocjene HDZ-a da je emisija “utemeljena na skandaloznim stajaliπtima o

Domovinskom ratu” buduÊi da je u njoj u ime HDZ-a sudjelovala zamjenica predsjed-

nika Maja Freundlich, “koja je bila upoznata s gostima, sadræajem emisije i filma”.

123

AAnnoonniimmaacc

100 ljudi dobro se Ëudi.

AAnnoonniimmaacc

A Ëemu se to on ima Ëudit???!?

AAnnoonniimmaacc

Sve dok politiËki “srbi” (Ëitaj maja freundlich i druπtvo) budu uvaæavani u hrvatskom

kulturnom prostoru, sve dotle Êe hrvatska biti daleko od civiliziranog svijeta.

AAnnoonniimmaacc

Latin je srpsko kopile!

AAnnoonniimmaacc

Ne, Latin je samo profesionalni novinar. Daj boæe da imamo viπe takvih u naπem

zagaenom medijskom prostoru.

AAnnoonniimmaacc

“Laæ se od istine razlikuje samo po tome πto nije istina”, kazao je jednom prigodom

S.J. Lec. Istina je da je Denis Latin pravi profesionalac koji je imao muda da u

hrvatskom novinarstvu potegne one teme koje su zbog “πkakljivosti” novinari koji

sebe vole nazivati dræavotvornim uredno zaobilazili. No, kao πto znamo u æivotu ne

teËe samo med, tako da je i o onoj tamnoj strani ponekad potrebno progovoriti.

AAnnoonniimmaacc

Latin je sam po sebi Ëudo, πta se treba Ëuditi takvom delikventu, zar se tako

njemac se æalio francuzima poslije dr. svj. rata, mudrome dosta.

AAnnoonniimmaacc

GOSPODIN LATIN JE JEDINO HRABAR POVU»I PITANJA KOJA MI ©UTKE

POSTAVLJAMO. A VI DOTI»NI O»ITO SI U SRODSTVU S HDZ-OM. SPALATIUM

AAnnoonniimmaacc

»emu se Ëudite ustaπe, bojite se prave istine.

124

AAnnoonniimmaacc

Ne bojimo se istine nego manipulacije istinom.

AAnnoonniimmaacc

©TA JE VAMA? MALOJ DJECI JE VE∆ JASNO DA USTA©E VI©E NISU U MODI.

AAnnoonniimmaacc

©ta se Latin ima Ëuditi ubre komunistiËko.

AAnnoonniimmaacc

Poπtovani gospodine vi oËito kada vam ne ide u prilog πto se piπe ili govori kontra

HDZ-a, ti su oËito odmah komunisti ili srbi. Pa dragi anonimËe nije baπ tako, ima

nas koji znamo i drugu stranu medalje. Dovoljno je da pogledate rezultate graana

za πto su glasali.

AAnnoonniimmaacc

Ti i Latin ste oËito neπto pobrkali. Gledatelji su glasovali za kaænjavanje zloËinaca a

HDZ je govorio da je politiËki cilj emisije bio tendenciozno IZJEDNA»AVANJE

KRIVNJE (srpskog agresora i hrvatske ærtve) s krajnjim rezultatom poniπtavanja

odgovornosti za one koji su zapoËeli rat. Svi znamo (osim onih kojima pamÊenje

doseæe do posljednjeg dnevnika) da se srpska politika temeljila na zloËinu i tu poli-

tiku kao i izvrπitelje tog zloËina treba kazniti. A hrvatska politika se temeljila na oslo-

baanju domovine i slobodnom æivotu svih njenih graana. Pa ako je netko isfrus-

triran i napravio neki zloËin, neka i odgovara za njega, a ne njegov zapovjednik (ako

je rijeË o vojniku), ili Ëitavi politiËki vrh pa samim tim i cijeli narod. To poruËuju i

HDZ-ovci i, vjerujem, veÊina hrvatskog naroda. A ti i tebi sliËni, po naËinu

razmiπljanja, od silne mrænje prema HDZ-u i podmeÊete im stvari za koje oni nisu

odgovorni i koje oni nisu rekli.

AAnnoonniimmaacc

Ustaπe bi se uvrijedile da vide gdje se njihova imena koriste i piπu. Zato ubuduÊe,

ako sebe smatraπ kulturnim i πkolovanim, piπi o onom πto ti smeta kod ljudi

odreene strukture jer nismo mi svi istomiπljenici, tj, ja sam za to da se reËe istina

ma kakva ona bila i da odgovaraju svi koji su odgovorni za zlodjela tko god oni bili,

sa πtovanjem, Spalatium.

125

AAnnoonniimmaacc

Jasenovac i Gradiπka stara

To je kuÊa Maxovih mesara

Kroz Imotski kamioni æure

Voze crnce FrancetiÊa Jure

U »apljini klaonica bila

Mnogi Srba Neretva odnila

Ko je moga zamisliti lani

Da Êe BoæiÊ slavit partizani

AAnnoonniimmaacc

Ti si vrlo sliËan onima koji su pjevali: Slobodane poπalji salate... Vi se vjerojatno ne

biste nikada tukli jedni protiv drugih jer imate pametnije i unosnije poslove.

AAnnoonniimmaacc

Latinu svaka Ëast. Hrvatska mora iÊi naprijed s ljudima koji Êe je unaprijeivati i sta-

jati iza svojih postupaka. ZloËinac je uvijek zloËinac, ma koje vjere bio!

AAnnoonniimmaacc

Topli brat je mio, ma koje vjere bio!

AAnnoonniimmaacc

Gdje si bio za vrijeme rata? Neπto si jako pametan. U cijeloj priËi je samo vaæno da

smo mi pobijedili u ratu i da do sada u Ëitavoj povijesti ËovjeËanstva samo pobjed-

nici su pisali tu povijest. Sada najednom presedan bi trebao biti Domovinski rat i

kada je on u pitanju, svi filozofiraju i moraliziraju. Rat je sam po sebi prljav, i u

njemu ne vrijede nikakvi zakoni, tako je uvijek bilo a sve ostalo su priËe za malu

djecu. Podvucimo crtu pod time ali nakon πto Srbi odgovaraju za svoja zlodjela. Ja

sam uvjeren da nema niti jednog Srbina koji nije bio i neÊe biti za Veliku Srbiju, i to

je cijela istina, a kada je ta ideja propala oni sada peru ruke od toga i to isti koji su

bili zagovornici te ideje, a kako je krenulo opet Êe se javiti.

Mi Hrvati kao i obiËno grozimo se sami sebe i nismo za drugo veÊ da budemo neËiji

sluge.

126

AAnnoonniimmaacc

Ako protivnik nije Ëastan i uspije nas natjerati da zbog njega i mi postanemo

neËasni on je pobijedio a ne mi. O tome je ovdje rijeË. Mi se naæalost joπ uvijek

nismo otarasili tragova Slobodana MiloπeviÊa i Dobrice ∆osiÊa u samima sebi. Ja

osobno nisam baπ neki vjernik ali sluπajte malo papu i naπe biskupe i kardinale. Ne

priËaju oni baπ bez veze i izvan æivota. Razmislite malo o tome.

AAnnoonniimmaacc

Osobno mi Latin nije simpatiËan. Ali HDZ sere li ga sere. Sad oni pozivaju na bojkot

pretplate. A kad je njihova televizija peglala i koristila sve u svrhu odræavanja na

vlasti??? ©to onda??? Kad je bila bilten HDZ-a, kad su protjerali sve πto nije disalo

kao oni i to na koji naËin. Kad su isplivala razno razna govna a mi smo to sve morali

priËati. HDZ zabijte se u najdublju rupu i ne izlazite tri generacije dok se malo ne

zaboravi sve zlo koje ste nanijeli hrvatskom narodu.

AAnnoonniimmaacc

Nije se potrebno Ëuditi izjavama HDZ-a, oni samo takve stvari Ëekaju, teπko se je

priviknuti na Ëinjenicu da viπe nisu in. Stigla ih je æidovska kletva “da bog da imao

pa onda nemao”, e to se je njima dogodilo. Svaka Ëast Latinu, ima hrabrosti kao i

g. KovaËeviÊ. pravda je spora ali dostiæna, nama se to sada deπava i neki se Ëude

ko “picek glisti”, mislili su da su nedodirljivi. I joπ samo neπto, kako mogu u isti koπ

stavljati Gotovinu i Ademija, pa i malo dijete vidi razliku izmeu Ëovjeka koji stoji iza

svojih postupaka i Ëovjeka koji je bio Franjin igraË.

AAnnoonniimmaacc

Ti Latine pederu po zanimanju, πto se ti imaπ Ëudit nekomu, ti si plaÊen da pljujeπ

po Hrvatima, ajde to priznaj pa Êeπ viditi da i ovi koji ti daju podrπku neÊe viπe pisat

gluposti. Ti moraπ biti svjestan da je hrvatski narod stvorio nezavisnu dræavu, a ti

sad po tome pljujeπ. zato i pozivaπ Srbe u Latinicu jer te oni plaÊaju govno jedno

srpsko, a tvoje pitanje u Latinici kako biti pravi Hrvat, tj, da sami sebi pljujemo tad

Êemo biti pravi Hrvati jebo ti svoju mater poganu plaÊeniËku. Ovu podrπku ti daju

samo Srbi moraπ biti toga svjestan priznao ti to ili ne to su Ëinjenice.

AAnnoonniimmaacc

Svi vi koji podræavate ovog pedera recite jeste li bili na prvoj crti obrane od Ëetni-

ka. Pitajte njega koliko Êe dobit novaca za ovu emisiju na raËun vaπe podrπke jeben

vas u usta glupe. Latine govno jedno plaÊeniËko imaπ li imalo morala bar prema

onima πta su dali æivot za domovinu jebo ti svoju mater.

127

AAnnoonniimmaacc

On se Ëudi reakciji HDZ-a a ne Ëudi se ovim komunistima kako Êe oni uvesti

demokraciju u Hrvatskoj, a 50 godina su se borili protiv demokracije na Ëelu sa

klempavim malim Ivicom RaËanom, taj isti Ivica RaËan je izjavljivao da Êe branit

Jugoslaviju i sad bi mi o tom tribali πutit. Nikad neÊemo πutit, nismo ni onih 50

proπlih a neÊemo ni sad.

AAnnoonniimmaacc

Latine kako ti misliπ Hrvatsku vratiti u Srbiju ili Jugoslaviju, budalo jedna to je

nemoguÊe. Pokuπavaπ ti to na sve naËine ali neÊe ti uspit. Budi faca pa pristani na

moj prijedlog, popni se na jednu Ëuku tj. brdo, a ja Êu ispod sa minobacaËom tuÊ

po Ëuki diπti ti diπi pa ako ostaneπ æiv onda moæeπ lajat po braniteljima i po

Hrvatskoj, a ako to nisi u stanju puπi kurËinu i odhebi iz Hrvatske u Srbiju, to san ja

proæivija 91, 92, 93 itd, mene su tvoji Ëetnici tukli na Ëuki i osta sam æiv.

Nisu me mogli ubiti pa neπ ni ti jebo ti svoju mater srpsku.

AAnnoonniimmaacc

Da li bi Latin u SAD na CNN-u mogao objaviti emisiju o jadnim talibanima koji su

poginuli u avionima?

AAnnoonniimmaacc

Ne o “jadnim” vojnicima suprotne strane. Ali zloËinima prema civilima (npr. u

Vijetnamu) za koje se doznalo uvijek.

AAnnoonniimmaacc

Poπto ima dosta filmova koji govore o zloËinima Srba u Hrvatskoj, i opÊenito ljudi

u Hrvatskoj o tome znaju gotovo sve, red je da se pokaæe i ono o Ëemu malo

znamo, tj. zloËinima koje su poËinili ljudi skriveni iza hrvatske zastave.

MMllaaddii zznnaannssttvveenniikk

AAnnoonniimmaacc

Jugoslavijo, narode pjevaj nek te Ëuju. Tko ne sluπa pjesmu sluπat Êe oluju. Valjda

su po toj lijepoj pjesmi smislili ime za akciju.

128

AAnnoonniimmaacc

Tko je napadaË? Na Ëijoj zemlji i s kakvim namjerama? Odgovor na ova pitanja zat-

vara sve priËe o hrvatskim Srbima. Malo ste dobili za ono πto ste hrvatskom naro-

du radili desetljeÊa i πto mu radite sada zahvaljujuÊi πaËici prodanih pedera tipa

Pilsel i Latin, te πaËici ofucanih udbaπa i kosovaca. NeÊete hrvatsku pobjedu

pretvoriti u poraz. Imamo svoju dræavu pa makar je trenutno vodili veleizdajnici bez

premca u cijeloj hrvatskoj povijesti. Bog neÊe dozvoliti da se hrvatske ærtve bace u

blato. Spremite se na daleki put - ka istoku. LukoviÊ neka piπe u Fekal Trifunu u

Beogradu. Tamo i samo tamo vam je mesto.

AAnnoonniimmaacc

Reci mi molim te jednu stvar... Da li u hrvatskim medijima ima viπe govora o

hrvatskim ili srpskim zloËinima i πto misliπ koliki je omjer toga. (Samo bih htio pod-

sjetiti da je CIA napravila istragu o zloËinima u bivπoj Jugoslaviji, i ispostavilo se da

su Srbi odgovorni za preko 90 posto njih).

AAnnoonniimmaacc

Ovo gore je pitanje mladom znanstveniku. Sory πto se ne nalazi ispod.

AAnnoonniimmaacc

O tome vam cijelo vrijeme priËam; Srbi su bili kompletno takvi, ali zar mi ne bi tre-

bali srediti ovih 10 posto koje si ostavio za nas.

Mladi znanstvenik

AAnnoonniimmaacc

Mladi znanstvenik je mlada ustaπica VVV.

AAnnoonniimmaacc

Postolujna dogaanja su sramota za nas Hrvate.

AAnnoonniimmaacc

Koje vas?

129

INDEX HR

Politika - vrlo moderirani forum

BBlluunngghhaa

0011..1100..22000011 2222::2288

Drago Pilsel, Nobilo, Vedrana Rudan, KneæeviÊ su Face i imaju hrabrosti...

Maja Freundlich (Ritch-Bitch) = snob, govnaruπa ...

Æeljko OlujiÊ = ili idiot ili Kreten ili alkoholiËar ili sve ovo...

NNeezznnaalliiccaa

0011..1100..22000011 2233::0044

Ja sam pogledao malo diskusiju (dovoljno da vidim svakog tko je govorio) i zakljuËio

da se jedino Nobila moæe sluπati. Premalo sam ga Ëuo da bih znao slaæem li se s

njim, ali svi drugi su takvi kreteni da je Nobilo odmah izgledao nevjerojatno

pametan Ëim je rekao jednu smislenu i za temu relevantnu reËenicu, πto nikom

prije njega nije uspjelo. Ubrzo nakon toga sam morao obratiti paænju na vaænije

stvari pa ne znam je li se moæda poslije i on ukakio.

Rudanici i OlujiÊu odajem priznanje za srËano natjecanje u praznoj naduvenosti i

aroganciji, dok je Maja pobijedila Pilsela u njihovom natjecanju (iznoπenje πto veÊe

gomile irelevantnih podataka).

Zar nema tamo nikog tko moæe malo smislenije govoriti? Da su nasumce pokupili

nekoliko faca s ovog foruma, dobili bi kvalitetniju raspravu.

vvaallee 22000011

0011..1100..22000011 2233::1155

Tu vjerovatno raËunaπ i sebe zar ne neznalico?

KonaËno je HTV smogla snage da prikaæe malËice od istine πto je HV i HDZ imala

za cilj za Srbe u Hrvatskoj - u suradnji naravno sa slobom

Najbolji je bio komentar na kraju - HRVATSKA JE VLASNI©TVO NJEMA»KE

Koliko tu samo istine ima?

Ma πto Êu im ja kad si im ti u neposrednoj blizini!

130

NNeezznnaalliiccaa

0011..1100..22000011 2233::3311

Da, zaboravih reÊi da j***m mater onome tko je izmislio ove glupe programe s koji-

ma se moæe na internetu gledati televizija. Onda ne bih ni pao u napast da

pogledam te vaπe usrane programe. (Ovdaπnje usrane programe ne gledam jed-

nostavno zato πto mi ne padne na pamet upaliti TV.)

jjuuzzrr

0011..1100..22000011 2233::3333

HTV 1 - 20.10 sati LATINICA U veËeraπnjoj "Latinici" bit Êe prikazan kontroverzni

dokumentarni film "Oluja nad Krajinom", autora Boæe KneæeviÊa, nastalog u produk-

ciji producentske kuÊe "Factum". PriliËno slab kvazidokumentarni filmiÊ koji se

prvo ne pretjerano prikriveno ruga hrvatskoj ratnoj promiËbi da bi preko nekolicine

uglavnom vienih slika i par nemuπtih interviewa "poentirao" onom blesavom

»aËiÊevom izjavom u Saboru i "egzaktnim" tekstualnim podacima u odjavi.

Iako sam poslije kratko vrijeme bio siguran da sam mogao veËer bolje potroπiti

situaciju mi je kasnije malo popravila "rasprava" osobito ona opiËena fekalova "nov-

inarica" haha koje provale uæivancija s paπnjaka i Ëuvanja koza pred tv kamere nije

to lako vjerujem :-)

Meu komiËnijim stvarima istaknuo bih krasnu deehp izjavu autora filma (koji eh i

"vlastiti" jezik jedva govori) kako je to hrvatski film pa molim neosporno jest ali kao

i neki na ovome forumu taj Ëovo to svoje hrvatstvo oËito smatra ispriËnicom radi

koje bi mu sve trebalo biti dopuπteno

MM.. MM..

0011..1100..22000011 2233::5588

Ma ludilo ... ludilo ... joπ mi samo falio Jasenovac ... izgleda da smo opet genocid-

ni narod ... "vekovni ustaπki teror" / od petog stoljeÊa prije Krista/ je opet u modi ...

»injenica stoji da su ovaj rat pokrenuli Srbi ... Nemam namjeru opravdati iËiji zloËin

i zloËin je zloËin bez obzira na sve, ali rat su pokrenuli Srbi ...

ccaarrttmmaannIIIIII

0022..1100..22000011 0011::4433

»injenica stoji da su ovaj rat pokrenuli Srbi ... nemam namjeru opravdati iËiji zloËin

i zloËin je zloËin bez obzira na sve, ali rat su pokrenuli Srbi...

Glede moæebitnog pokolja Srba poslije Oluje podatak irelevantan!!!

131

bbaarroonneessssee

0022..1100..22000011 0022::2288

Glede moæebitnog pokolja Srba poslije Oluje podatak irelevantan!!!

ToËno; ali alternativa je relevantnost moæebitnog.

JJuussttiinnaa

0022..1100..22000011 0022::3377

Nisam imala nerava gledati cijelu emisiju, ali utisak je da su oba "tima" bila priliËno

tragikomiËna. Pri Ëemu je ubjedljivu prednost odnio trio Freundlich-Rudan-OlujiÊ.

Ma teatar pravi! U nastojanju da dokaæe opravdanost domovinskog rata (i oËitom

promaπaju teme emisije), Maji Freundlich je udarila pjena na usta, ali je oËekivani

epi-napad ipak izostao. SliËnim "argumentima" baratao je i OlujiÊ, ali kod njega je

ipak dominirala bahatost spram ostatka Latinovih gostiju. Vedrana Rudan je uporn-

im upadicama na izjave M. Freundlich tipa "HoÊe li ova æena viπe uÊutati?!", demon-

strirala tipiËnu æensku histeriju i nedostatak sluha za temu emisije. Pilsel je statirao

u kukuruzima i, πto je Neznalica dobro primijetio, baratao potpuno irelevatnim

podacima. Nobilo niπta posebno. Dokumentarac je priliËno nategnut i, Ëini mi se,

promaπio je metu.

Sve u svemu, mislim da bi Latin mnogo bolje animirao gledatelje organizovanjem

rvanja u blatu. Freundlich-Rudan, naravno!

HHrrvvaattsskkaa11

0022..1100..22000011 0033::0011

Znate onaj montaæni film o ©pegelju nakon kojeg su Srbi sa jna trebali izvrπiti

dræavni udar u HRVATSKOJ, ova emisija spada u isti kvalitet, reæirano u Beogradu,

plaÊeno by soros and co., izvrπitelj izdajnici mesiÊ-raËan:

vrlo jednostavno - gdje je to u svijetu izvedena operacija u kojoj je sudjelovalo pola

milijuna vojnika sa obje strane i poginulo ZAMISLITE SADA 150 Srba ....pa viπe je

poginulo i ranjeno domoljuba negoli serva.

BiÊe Boga biÊe pravde, æivi bili pa vidjeli.

NNeezznnaalliiccaa

0022..1100..22000011 0033::4488

E sad joπ ovaj upao s "Boæe pravde". I joπ se nazvao Hrvatska. Sutra Êe nam reÊi da

samo sloga spaπava Rvata (SSSR).

132

A πto je najgore ne bi on bio meu loπijima da je bio gost u emisiji.

»ujem da se Srbi æale, ako je u emisiju "Oluja-Krajina 1:0" (ili kako se veÊ zvala) bio

pozvan OlujiÊ, da je radi ravnopravnosti trebao biti i Krajiπnik.

CCeessaarree BBoorrggiiaa

2222 0022..1100..22000011 1100::4422

Vako --> kad je i uni neznalica poËe spominjat matere i onu stvar ne zbog guπta il

nataliteta nego zbog diπpeta (a di se baπ on uvatia matera nakon nake jebade oko

spominjanj matera) onda se biÊe od sada more slobodno jebavat mater svima koji

ti ne mrliπu. Odma na poËetku da reËem cartmanu-

ako mi prominiπ ovo πta Êu napisat odrezat Êu ti sve prste ka πta se kapula sitno

reæe pa Êeπ morat noson tipkat a i nos bi moga doÊi nared ako se ne opametiπ.

Gleda san bija latinicu i jeben in mater bezobraznu svima i crnima i crvenima i tro-

prstaπima i dvoprstaπima. Malo su nam puta zemlju popalili u zadnjih sto godina i

uvik nas oslobaaju prvi od drugih, pa jope drugi od prvih. Taman mi se uvatilo zeru

mladog vinograda i maslina a uni jope vatru raspiruju. Izvadit Êu onu oπtricu πta sam

je bija spremija, zajeba se, mislija da neÊe viπe tribat. Unda Êemo ih lipo jopet

okupit na televizijunu cilu unu ekipu odsinoÊ. Unda Êu in lipo izvest odsicanje jezi-

ka jednom po jednom jer jopet mi ludilo dozivaju te koji je koga prvi, te koje kome

viπe krvi pusti, ma pusti Êu ja vama krv i to svu odjednom. Ne moreπ s beπtijan dru-

gojaËije nego ih ustraπit. Dok je straja biÊe i mira jer beπtija jedino batinu razumi.

Kad more amerika talibane nako pedagoπki udarit jer se jedino tako mogu umirit

morem i ja ove naπe balibane.

A latina neÊu pogubit. Njega Êu stavit licen u kameru a u vrat mu utisnut vrh oπtrice

pa nek ponavlja uæivo (oliti live): "ne okreÊe se svit oko mene, ne okreÊe se svit oko

mene, ...". Unda ga pustit da udahne i za fintu se okrenut na drugu stranu, pa kad

promrlja sebi u bradu "ipak se okreÊe" (neÊe on odolit, znan ga), unda ga jednim

pokretom pridruæit njegovin bivπin gostima.

Neznalice nemoj mi sad pisat da vako nije umano i cvilizacijski. Lako je tebi bit civ-

ilizacija kad samo zatvoriπ window u kome gledaπ tv latinicu, a ja ne morem niπta

zatvorit kad se iza vake emisije odma kroz zidove Ëuje kako susid susidi priti da je

Ëetnikuπa i da Êe joj se krvi napit, a ona njemu da mu mater ustaπku i koljaËku. E

vako im lipo svima utiraπ straj u kosti pa je mir u kuÊi.

Pun mi ih je kurac svih skupa. Ka dinosauri su, sve Êe speπtat.

cesare borgia vlastoruËno!

p.s. PoruËujen svjetioniËaru na Palagruæi da sutra dolazin.

Bolje mu je da se sam makne.

133

ccaarrttmmaann

0022..1100..22000011 1122::4499

ToËno; ali alternativa je relevantnost moæebitnog, volim kad se odma razumijemo!

nneevvllaassttnniicckk

0022..1100..22000011 1144::0011

Za poËetak: Potpisujem sve πto je rekla Justina (osobito ono o mud wrestling-u,

heh, heh, heh…).

Velika veÊina toga izblebetanoga u toj emisiji bilo je i viπe nego suviπno i nije vri-

jedno osvrta. Takoer je i viπe nego jasno da i zloËini poËinjeni nad civilima srpskog

etniciteta nakon Oluje zasluæuju da ih se prikaæe na HTV-u i diskusija o neËem

takovom i viπe je nego suviπna.

Htio bih ipak ovdje ukazati na jedan trenutak iz rasprave koji u stvari ukazuje na

najsporniji element samog filma, a koji je proπao nezapaæeno, kako u samoj

raspravi, tako i ovdje u ovom topic-u.

Kada je u uvodnom dijelu rasprave Nobilo (kao zadnji) uzeo rijeË, poËeo je priËati o

tome kako film u svom uvodnom dijelu daje kraÊi retrospektivni background, nakon

kojeg dokumentaristiËki prikazuje zloËine nakon Oluje, htjevπi time ukazati na irele-

vantnost smjera u kojem je rasprava veÊ i prije njegovog osobnog uvoda krenula.

U tom ga je trenutku Latin prekinuo, postavivπi mu potpitanje: Nije li u tom uvod-

nom background - dijelu filma doπlo do prevelikog izjednaËavanja, na πto je Nobilo,

na moje veliko iznenaenje odgovorio nijeËno. Potom je poËeo nemuπto muljati o

“paralelnim pripremama za rat, Srbi za osvajaËki, a mi za obrambeni rat“ i da su pri

tome “i jedni i drugi podjednako podsticali mrænju“…

Latin je preπao preko toga, nije htio inzistirati, kao πto on i inaËe rijetko kada inzis-

tira, no po meni je to, kao πto rekoh, kljuËni trenutak za razumijevanje background-

a samog filma. PrimjeÊujem, naime, da srpska strana (sada viπe ne

“MiloπeviÊevska“, veÊ zaogrnuta plaπtom “mlade demokracije“) vrlo uporno radi

na reviziji povijesnog gledanja na uzroke rata. Jedan od osnovnih elemenata pri

tome je pitanje trenutka od kojeg se poËinju promatrati dogaaji. Kod Srba tu nema

nikada i nikakve zabune: “»vrsta toËka“ (koja pokreÊe svijet) uvijek je 1991. Zamka

koja se tu krije i viπe je nego dobro promiπljena.

Kao prvo, pri tome imaju podrπku “svijeta“. Naime, mnogi strani promatraËi (kako

oni “neutralni“, tako i oni uistinu neutralni) prije (te 1991.) se i nisu osvrtali na tamo

neke “mitinge istine“ (1988/89), a u krajnjim sluËajevima, Ëak su svojim javnosti-

ma preko medija to prikazivali kao pozitivna gibanja koja razgrauju komunizam na

istoku! Tek kada je potekla krv (a potekla je 1991.) poËeli su slati posebne izv-

134

jestitelje (novinare - dopisnike), a i diplomatske su se misije (tada joπ u “SFRJ“) tek

od 1991 poËele popunjavati veÊim brojem kvalitetnijih obavjeπtajaca.

Sve je lako za “bratstveno-jedinstvenu“ teoriju o jednakosti krivnje, poËne li se sve

gledati od 1991. Prikaæe li se tako u prvom kadru Dobricu ∆osiÊa kako 1991. pod-

jaruje srpske mase u srednjoj Bosni na parastosu masi exhumiranih leπeva Srba

(ærtava Ustaπkog terora), moguÊe je odmah “odgovoriti“ kadrom u kojem VekiÊ

isto to radi nad kostima Jazovke i joπ reÊi da je to bilo istovremeno. Zato jer je to i

bilo istovremeno !! Isto to vrijedi i za kadar u kojem Srbi 1991 u Petrinji urlaju “Ovo

je Srbija!“, Ëiju “protuteæu“ dræi kadar razularenih Hrvata (mislim u Splitu?) koji

jednoglasno traæe oruæje. I tako dalje…

Svi oni bradonje s kokardama koji su joπ 1989 u Kosovu (selo kod Knina) urlali “Ovo

je Srbija!“, sav onaj putujuÊi cirkus profesionalnih mitingaπa koji je ruπio opÊine,

pokrajine i Republike, svi oni naruËeni πovinistiËki tekstovi i komentari na srpskoj

TV i u novinama (rubrika “odjeci i reagovanja“ u “Politici“, kolumna Brane

CrnËeviÊa u “Dugi“, text o Hrvatskoj u kojem svaki novi odjeljak poËinje velikim

masnim U u istoj toj “Dugi“,…), Memorandum SANU, i sve ostalo πto svjedoËi o

tri-Ëetiri godine (koje su prethodile devedeset prvoj) potpunog πovinistiËkog transa

u kojem se tadaπnja Srbija nalazila.

jjuuzzrr

0022..1100..22000011 1144::1133

Krivim, eto, baπ takove kao πto je Nobilo, krivim one koji bi trebali predstavljati

neku vraæju “sredinu“, kako politiËku, tako i opÊe-svjetonazorsku. I oni bi se trebali

suprotstaviti toj perfidnoj igri oko 1991 kao “poËetne godine“.

Nije loπa analiza ali kriviπ pogreπne ljude iz pogreπnih razloga. Naime gospoda koja

su tebi "sredina" (a nisu) ne suprotstavljaju se toj "igri" jer je ne samo sretno prih-

vaÊaju veÊ joπ gore osobno je i promiËu.

ZZoorraannkkaa

0033..1100..22000011 0088::0033

Fala Latinu, konaËno je opet proradila Latinica. A fala i autoru filma, KneæeviÊu, jer

je imao hrabrosti napravit onakav film. Drago mi je bilo vidit kako se Ëeπu oni koje

je najviπe svrbilo, a uæivala sam u reakcijama HDZ-ovaca. Uvijek isti argumenti "...

a to πto su Srbi tukli naπe, a koliko ih je pobijeno u Vukovaru ...".

Na æalost, njihova je inteligencija na tako niskom stupnju razvoja da ne shvaÊaju da

nitko ne osporava ono πto su Srbi Ëinili, da ih treba kazniti, da im se nikada ne smije

to zaboraviti ... ali da sve to ne daje nikakvo pravo nekom da ubija druge ljude i da

135

se opravdavaju zloËini koji su i Hrvati uËinili (u ovom sluËaju u Krajini), te da je

smijeπno, jadno i patetiËno sluπati kako Hrvati imaju pravo na te zloËine jer su se

branili. U ovom sluËaju o kojem govori film nisu se baπ branili, prije bih rekla da su

napadali.

HDZ bi joπ i imao neke πanse da je imao hrabrosti pogledat istini u oËi i reÊi: "Je,

falili smo ljudi moji, radili smo to s dobrom namjerom, ali eto omaklo nam se, tih

10 godina nam je proπlo ka tren, pa nismo ni primjetili πta radimo". Ali, pËelica Maja

glupasto svojim nastupom potvruje da bi opet sve uËinila ka πta je Ëinila.

OlujiÊ je glup do boli, i kao takav divna referenca HDZ-u. Ne daj mi boæe da me on

ikada brani.

FFeenniikkss

0033..1100..22000011 1111::4466

"Fala Latinu, konaËno je opet proradila Latinica."

Hvala i tebi Dalmoπice! Na razumnom pristupu!

VeÊina sudionika u raspravi pokazala je kako se ne voli svoja zemlja i svoj narod!

Da bi hrvatski narod saËuvao svoje dostojanstvo, dosegnutu civilizacijsku razinu i

poπtovanje drugih, on mora sve one iz svojih redova, koji su poËinili zloËine, istjerati

na Ëistinu, procesuirati ih i osuditi one kojima se krivica dokaæe. Svaki zloËin treba

osuditi i od njega se distancirati, jer ni jedan zloËin nije poËinjen u ime naroda, bez

obzira na to koliko se neki upiru upravo tako to prikazati. Prikrivati zloËin i zloËince

i Ëak veliËati zloËince iz svojih redova, znaËi preuzeti na sebe(kao kolektiv) odgov-

ornost i proglasiti se zloËinaËkim narodom.

Nepriznavanjem poËinjenih zloËina, njihovim marginaliziranjem i minimaliziranjem,

zaπtitom osnovano sumnjivih da su zloËine poËinili, ne πtiti se dostojanstvo svojeg

naroda, veÊ naprotiv. PoËinitelji zloËina nisu i ne mogu biti ponos i dika svojeg nar-

oda. Oni su sramota naroda iz kojeg potjeËu! Po mojem sudu film je vrlo objekti-

van, a to πto prikazuje stvari za koje mi najradije ne bi htjeli znati, viπe je naπa sla-

bost nego slabost uratka.

I na kraju πto Êe raditi vojnici kojima zapovjednik (D. KrstiËeviÊ) kaæe: "IV gardijska

nema zarobljenika. Mi od svakih deset zarobljenih devetoricu ubijemo, a desetog

pustimo da ispriËa svojima kako su proπli!" Ili zapovjednici satnija gospiËke brigade

uoËi "Oluje" kaæu vojnicima: "Bez zarobljenika!"

HoÊe li mi netko reÊi kako to treba tumaËiti?

Ogromna veÊina pripadnika HV nije poËinila nikakav zloËin, ali ih je dobar dio

poËinio sitne i ne uvijek samo sitne krae iz napuπtenih srpskih kuÊa.

136

Onima pak, koji spominju aboliciju i tumaËe je kao amnestiju, moram reÊi da se

abolicijom oslobaaju odgovornosti oni hrvatski dræavljani koji su se pobunili protiv

Hrvatske, dakle za Ëin pobune, a ne i oni koji su poËinili ratne zloËine.

Ali zloËinci iz redova srpskog naroda su sramota svoga naroda. Od njih i njihovih

zloËina se Srbi moraju distancirati.

I na kraju, nijedan zloËin se ne moæe opravdati drugim zloËinom!

zzvvoonncciicc

0044..1100..22000011 1122::0099

Da vas netko pita da li podræavate ubojice ili obiËne ljude? Razaranja ili mir?

PalikuÊe ili dobre susjede? Da vas netko pita i stalno vas propitkuje o nekakvim

takvim stvarima, zar vam ne bi postalo sumljivo?

Meni je to sumnjivo i ljigavo.

Da se napravi film na temelju npr. ovakvih http://www.bosanska-posavina.de

/rat/svjedocenja/ svjedoËenja πto bi bilo drugaËije. Za jedne bi to bilo huπkaËko, a

za druge vrijedno svjedoËanstvo (samo zamijeniti uloge u istom studiju).

To samo govori da je ovakav naËin medijske prezentacije zloËina neprimjeren i

neprihvatljiv (redovita serija ponedjeljkom da ti usere cijeli tjedan), te se njegovih

πtetnih posljedica ne moæemo obraniti. Ne znaËi da treba zanijemiti nad svim πto

se zbilo, veÊ znaËi sukobiti se sa korijenima ovakvih zloËina strpljivo i marljivo.

Latinici kompleksu to nije niti u mislima.(...)

ezboard.com

BBrriittnneeyy

<< 1100//99//0011 11::2233::3355 aamm >

GledajuÊi Latinicu i Dok.Film, a poslije toga raspravu gostiju, moæe se zakljuËiti, da

Êe Srbi u Hrvatskoj imati jednog dana sva prava, kao i svoje posjede.

NajveÊi problem stvaraju u Hrvatskoj ! Svi oni koji su uËestovali na bilo koji naËin u

ratnim zloËinima, na Ëelu sa HDZ-om .itd..

137

IIssttiinnaa

<< 1100//1111//0011 1122::1188::3366 ppmm >>

Britney dobro je da ste svjesni kolko vas volimo.

A zaπto vi onda nas mrzite ?

FFrraanncceettiicc223311

<< 1100//1122//0011 33::1166::3333 ppmm >>

Jebem vam mater !!!!

ZA DOM SPREMNI

Bog i Hrvati

uujjoo

<< 1100//1122//0011 1111::1111::5511 ppmm >>

..... izbriπi gornje uvrede!

FFrraanncceettiicc223311

<< 1100//1122//0011 1111::4466::1166 ppmm >>

Dobro onda, majku im jebem, tiËe se glasovanja, pozdrav

ZA DOM SPREMNI Bog i Hrvati

uujjoo

<< 1100//1133//0011 11::0033::0066 aamm >>

........ ZA DOM SPREMNI! je svetinja!!! , pozdrav, sjeÊanje, ljubav, vjerovanje,

proπlost...... i buduÊnost!

Uz TO ne idu psovke!, bez isprike, ... za nikoga!

FFrraanncceettiicc223311

<< 1100//1133//0011 1111::1155::1177 ppmm >>

Obrati se uredniku

ZA DOM SPREMNI Bog i Hrvati

138

uujjoo

<< 1100//1166//0011 11::1100::2288 aamm >>

ZA DOM SPREMNI ! Britny, pa to je i Garaπanin govorio! Samo vi ste krivo razu-

mili : "Tili ste i veliko dvoriπte, Ëak do Karlobaga!", a mjera je PA©ALUK, Britny,

zapamti veÊ jednom!

BBrriittnneeyy

<< 1100//1166//0011 44::4488::0000 aamm >>

TV-SPOT ZA OBNOVU SRPSKIH KUCA U HRVATSKOJ

Zagreb -- Hrvatsko Ministarstvo odbrane u saradnji sa UNHCR-om saopπtilo je da

Êe TV-spotom koji Êe biti emitovan u SRJ i BiH, Srbi izbegli iz Hrvatske biti

informisani o njihovim pravima na obnovu kuca i povratak imovine u Hrvatskoj. Na

taj naËin Êe se poruËiti Srbima koji æive u SRJ i BiH, a koji joπ nisu predali zahtev

za obnovu kuÊa, da to uËine do 31. decembra da bi ostvarili svoje zakonsko pravo

na obnovu.

A ti Franceticu jebi svojo mamu, dok uhvatiπ mojo. ups...

A ti UUUjo hoÊeπ dva ili tri dvoriπta ,ali neÊe moÊi, opet Êeπ morati u svoju "SUPU

",I ORATI SAMO SVOJU BA©TU.

FFrraanncceettiicc223311

<< 1100//1177//0011 88::3388::1133 ppmm >>

DO 31.12.2001 najvjerojatnije da Êu biti novi ministar obrane, a onda Êu vam vrati-

ti sve sto je vaπe, ukljuËujuÊi i municiju ali nju Êe te dobiti preko niπana ka i oni koji

vas budu πtitili, a viπe neÊe biti slobodnog koridora na zemlji jedino u zraku, stoga

nauËite letjeti....hehehe

ZA DOM SPREMNI

Bog i Hrvati

uujjoo

<< 1100//1177//0011 99::2299::0088 ppmm >>

TV SPOT ! Od Garaπanina uteËe ti, niπta bliæe nego na Mars. Britney, Britney! Pazi

samo da te Tvoji ne poËnu slijedit! Joπ 1978.g. Voyager je snimio spot(koji namjer-

no nije objavljen) o Srbima s Marsa!

139

ZZvvoonniimmiirr IIII

<< 1111//66//0011 1122::2266::1122 ppmm >>

Samo joπ jedan dokaz da se Hrvatska ponaπa odgovorno prema svojim graanima.

Nije bitno koje si nacionalnosti ako su ti uniπtili kuÊu. Nego, kad Êe se DjindjiÊ sjeti-

ti da mu je nacija odgovorna za puno veÊi broj uniπtenih i opljaËkanih hrvatskih

kuca, pa se isto tako ponijeti odgovorno poput RaËana? (o πtetama po Bosni i

Kosovu bolje i ne priËati, one su tolike da bi Srbija morala posve bankrotirati kako

bi ih platila).

GGlleeddaallaacc

<< 1111//66//0011 33::2299::2255 ppmm >>

Gledam sinoÊ Latinicu!

SjeÊam se!

TreÊina Hrvatske okupirana! Privreda i monetarni sustav u raspadu! Zagrebom

struji defetizam! PantovËakom, Banskim dvorima i saborskom klupama πiri se

zadah dræavnog udara i kapitulacije! Gledam, πiroki osmijesi na licima MesiÊa,

RaËana, Budiπe, ©eksa i mnogih drugih. Ponosno primaju "zasluæene" Ëinove i

medalje.

Kako im je lako dignuti moral, a niπta ne koπta. Ni desetorosobnim stanovima u cen-

tru Zagreba Tuman ne bi uspio tako efikasno otklonit opasnost iz svoje okoline.

Mladi Jastreb, 91 nesumnjivo hrabar, za pad Vukovara optuæuje branitelje Sunje.

Da je optuæio branitelje Harkanja, Zagreba i Munchena moglo bi proÊi. NajveÊi prob-

lem mu je vlastiti koeficijent inteligencije, kao i Latinovim gledateljima plaÊenim za

pljeskanje na signal.

15-ak dana prije pada Vukovara mnogim niæim zapovjednicima postavljeno je pitan-

je: imate li dragovoljaca za Vukovar. Idem i ja sa svojom kompletnom postrojbom,

ako dobijem zapovijed, al grupu dragovoljaca bez jasnog vodstva ne puπtam. Ne

mogu pustit svoje ljude da postanu topovsko meso. Zapovijed zapovjednik

Operativne Zone nikad nikom nije dao, al je zato redovito slao izvjeπtaje u Zagreb

o krivcima za pad Vukovaru. Sluπam ©pegelja, ABiH je vojska dræave BiH. A kad su

poËeli sukobi sa Srbima borbe su vodile jedinice HVO-a i malobrojne postrojbe

Patriotske fronte. Kad su se linije malo stabilizirale Muslimanska stranka SDA

formirala je svoju stranaËku vojsku pod nazivom ABiH.

Jugoslavijo! Jugoslavijo!

Tvoji vjerni oficirËine nikako da te preæale, al nemaju πanse. Nikad im se neÊeπ

vratit!

140

JJuuggaa

<< 1111//66//0011 88::0088::3344 ppmm >>

Kolo sreÊe uokoli vrteÊi se ne pristaje, ko bi gori eto doli a ko doli gori ustaje.

zzvveeccaarrkkaa55

<< 1122//11//0011 1122::2277::0033 aamm >>

Zvonimir - da nije to moæda onaj Z.»iËak?

ssuussyy

<< 1122//33//0011 1111::3344::3311 aamm >>

FTo je sramota da se tako rugaju s ratom i da naπe ljude πalju u Haag! Zato

FrancetiÊu podræavam te u svemu i jebat Êemo im skupa mame ËetniËke! A prvo

tribamo skinuti ovu crvenu bandu s prijestolja!

ZA DOM SPREMNI!!!!!!!!!!!!!!!!!!

SSUUSSYY

<< 1122//33//0011 1111::4400::1144 aamm >>

FrancetiÊu svaka ti Ëast! Da je malo vise takvih oËistili bih i ovo πake jada od Ëetni-

ka πta su po ovim selima ostali! A jugotonu ja neplaÊam pretplatu neka im plati

miloπeviÊ jer njemu bi se sigurno svidjela latinica

ZA DOM SPREMNI!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

LLaazziioo RRoomm 0011

<< 1122//44//0011 22::4477::0077 ppmm >>

"FrancetiÊu svaka ti Ëast! Da je malo vise takvih oËistili bih i ovo πake jada od Ëetni-

ka πta su po ovim selima ostali!"

A πta bi trebali Srbi raditi ,sa Hrvatima koji æiv u Srbiji tj.YU ?

OLADI MALO "FACKO" !

ssuussyy

<< 1122//1133//0011 1122::1177::3366 aamm >>

Stici Êe vas naπa ruka i u srbiji!!!!!!

141

Lazio Rom 01

< 12/13/01 7:43:17 am >

JE STVARNO ZAJEBAN TIP .Hahahaha

IIssttiinnaa

<< 1122//1133//0011 1122::3399::1177 ppmm >>

a ti si malo jace mudo. Jel to sve sto znaπ upisati ??? Slugo ËetniËka, daj malo piπi

ko Ëovjek. Da ste bili ljudi nebi sada bili razπtrkani po cjelom svjetu ko rakova djeca.

Niste znali raditi. Niste znali krasti. Niste se znali boriti ( osim protiv æena, djece i

staraca). Ma koji ste vi izmet i smeÊe ljudskog roda !!!!!!!!!!!!!!!!

UUsskkookk

<< 1122//1133//0011 11::0099::1188 ppmm >>

Glupost je prirodna pojava, I mi se moramo nauËiti æivjeti s tom Ëinjenicom.

Samo mirno i bez uzbuenja.

LLaazziioo RRoomm 0011

<< 1122//1133//0011 33::0000::4400 ppmm >>

TI VISE NISI INTERESANTAN....... TVOJI STAVOVI SU POZNATI I JASNI PREMA

SVIM SRBIMA. CRKNI ∆E© OD MRÆNJE ISTINOOOO .hheheheehe

PS. TEBI ISTINO VISE NI BOG NE moæe POMO∆I. (Nije ti lako)

IIssttiinnaa

<< 1122//1133//0011 1100::0088::4455 ppmm >>

Ma znam ja da vama istina nikad nije bila interesantna, nego samo laæ i kradja i æivot

na tudjoj grbaËi.

ssuussyy

<< 1122//1133//0011 1111::4433::4455 ppmm >>

Moje sauËeπÊe jer su ti propali tebi i svim ostalim Ëetnicima planovi o vaπoj velikoj

srbiji. Heee, Hee

142

Istina

< 12/14/01 7:20:23 pm >

Lazio , dragi Bog je meni veÊ pomogao, tako da neka nova pomoÊ nije potrebna.

Pomogao mi je kada je dozvolio da vidim sve one beskrajne kolone ubojica,

palikuÊa, silovatelja male djece i zloËinaca kako napuπtaju moju Domovinu. Istina -

Bog , napuπtala je ta banda moju Domovinu u ukradenim traktorima, ukradenim

kamionima, ukradenim prikolicama, sa ukradenim stvarima od bijele tehnike do

kompjutera.

Lazio, ljepo je bilo gledati vas bandu razbojniËku, kako u tom maratonu

dostiæete nevidjene brzine (iako friæider na ledjima), ljepo je bilo gledati kako se rusi

vas san o velikoj svrbiji.

Zato dragi moj Lazio, ja od dragog Boga vise nikakve pomoÊi ne traæim. Boæjom

miloπÊu imao sam sreÊu sve to gore opisano vidjeti i doæivjeti. Budi mi sada ljepo

pozdravljen i ako ti nije teπko napiπi mi kada Êeπ malo doÊi do nas u posjetu (da ti

pokuπam preko veze vizu srediti).

VVeelleebbiitt

<< 1122//1155//0011 77::4499::0000 aamm >>

Ova diskusija na niæoj je intelektualnoj razini, nego svadja pijanih gostiju u gostioni

u Petrovom polju ispod Svilaje.

IIssttiinnaa

<< 1122//1155//0011 1100::0055::3366 aamm >>

Velebite,

ovaj puta iznimno dijelim Tvoje miπljenje. Naæalost ima uËesnika diskusija ,koji te

jednostavno prisile da se spustiπ na njihov nivo.

CCTTEEBBAAHH

<< 1122//2244//0011 44::2255::5577 aamm >>

VukodlaËe...crn ti BoæiÊ od sveg srca æeli ti bivπi prijatelj CTEBO.......Jebat Êe ti

majku u grobu Ratko KaraiÊ................Jebem li te tako usranog PEDERU

143

http://www.exdeo.com/holyh/hhx2.htm - web site Crkve Naπeg Vremena

SVETA URA

Intimno, obiteljsko

kraljevstvo Srca Isusova

Duboki je smisao i znaËaj velike svetkovine Bogojavljenja!

Kralj nebesa drhÊe na slami u jaslama. Onaj, Ëije se carstvo prostire nad Ëitavim

stvorenim svijetom, smijeπi se i blagoslivlje u Marijinu naruËju...

...Trebao je samo joπ prijesto, koji Êe biti viπe kraljevski nego πto su to jaslice i kras-

niji grimiz od skromnoga plaπta neokaljane Majke...

To prijestolje je Kriæ.

Lijep je, moÊan i velik, pokriven grimizom njegove Krvi!...

... Ispraznio se zlatni kavez!... A onda uz ove tjeskobe nadoπle su i druge muke...

»udesni Putnik doziva ih sve potajno, nebeskim pogledom, i roditelji veÊ jecaju i

padaju do njegovih nogu kao ptiËice, πto nagonski traæe gnijezdo pred olujom, koja

veÊ negdje tutnji...

"Ne plaËite beznadno", govori im on, "nego plaËite sa mnom, ja vas poznam i lju-

bim... Vaπe boli i vaπe suze privukle su me ovamo..."

Ah, i nebeski stranac plaËe!... I dok mu suze kvase Ëelo i kose maliπa, koji se oko

njega stiπÊu, sklanjajuÊi se na njegovu Srcu... nad tim ognjiπtem lebde tiπina i novi

nepoznati mir... Reklo bi se, da je nebo pohodilo ovaj kutiÊ zemlje!

Kad obriπe svoje oËi, baca pogled neizmjernog milosra, duboke ljubavi na ovu

tako jednostavnu i lijepu Betaniju, oazu prognanoga Kralja...

Otvara nasmijeπene usne i blagom tugom govori: "I ja sam imao mnogu djecu...

Ostavili su me, a ja ih uvijek traæim... »ekam, da se pokaju, da me ljube...

Prijatelji moji gostoljubivi, znajte, da ova studen napolju, da oolluujjaa nnaadd kkrraajjiinnoomm nije

niπta prema tjeskobi, koja kao vihor bjesni u mom Srcu..."

I rekavπi to, on otkriva grudi... Kakve li rane... odjeÊa mu je od nje krvava....

»asak πutnje, a zatim blagi neznanac nastavlja: "Vaπ doËek pun dobrote, bit Êe

velikoduπno nagraen, jer ja sam Kralj, ali ne bojte se, ja sam Kralj potpune ljubavi!

..

144

"AMACORD 1991 - 2001"

VVRRAANNJJIICCAANN :: KKNNEEÆÆEEVVII∆∆ JJEE BBIIOO UU SSLLUUÆÆBBII ZZLLOO»»IINNAA»»KKEE JJNNAA

PriËa o Boæidaru KneæeviÊu i njegovu, u najmanju ruku, kontroverznom doku-

mentarcu “Oluja nad Krajinom”, koji je nakon prikazivanja u “Latinici” izazvao oluju

u hrvatskoj javnosti, dobiva novu dimenziju. U zagrebaËkom Kulturno-informa-

tivnom centru veËeras Êe, naime, biti prikazan dokumentarac o KneæeviÊu i nje-

govim tv-izvjeπtajima za propalu tv-kuÊu Yutel.

Film pod nazivom “Amarcord” naËinio je zagrebaËki nezavisni producent Pavle

Vranjican, koji nam ga je i pokazao prije prikazivanja za javnost. Film je proteklog

tjedna trebao biti prikazan na OTV-u ali je u posljednji trenutak skinut s programa

pa je Vranjican odluËio sam zakupiti dvoranu KIC-a kako bi film ipak pustio u

javnost. A povod mu je, veli, bio KneæeviÊev veÊ spomenuti dokumentarac te

Ëlanci o njemu u novinama.

145

(...) KneæeviÊ nastupa na Uskrs 1991. na Plitvicama gdje se upoznaje s tadaπnjimvozaËem autobusa Ljubom ∆esiÊem Rojsom koji mu pokazuje izreπetani i okrvavl-jeni autobus ZagrebaËkih transporta.

KneæeviÊ je tada bez problema otiπao u Korenicu pobunjenim Srbima, a na punktuJNA jasno se Ëuje kad pita: “Moæe li se prema Korenici? Jel ima vas?”

©to bi mu to trebalo znaËiti?

Na neobjavljenim snimkama dobro se vidi kako su se Srbi veÊ tada pripremili napobunu i da je svakome u ruci bila barem puπka. Kako je on to mogao doÊi uKorenicu ako JNA nije dopustila pristup ni jednom drugom novinaru? A on danasgovori da za rata nije imao moguÊnosti boraviti na terenu pod srpskom okupacijom.Pa Korenica je veÊ tada bila okupirana. U tom su tonu i svi drugi njegovi jednostraniizvjeπtaji. ©toviπe, on je neke od materijala prikazanih na Yutelu pod njegovimimenom dobio izravno od JNA pa πto drugo mogu reÊi nego da je bio u sluæbi tezloËinaËke vojske - uzrujano Êe Vranjican, te zakljuËuje: “KneæeviÊ je svojimizvjeπtajima ubio Ëast novinarske profesije. Radnom sam materijalu dopustio dagovori sam o sebi. Film nije montiran poput KneæeviÊeva, pa koga zanima o Ëemugovori, neka doe i vidi.”

/ Zvonimir Despot, VeËernji list, 31. listopada 2001. /

KKNNEEÆÆEEVVII∆∆ :: NNAA KKRRVVAAVVII UUSSKKRRSS,, KKOORREENNIICCAA JJOO©© NNIIJJEE BBIILLAA OOKKUUPPIIRRAANNAA

NaËuo sam neπto, ali nisam siguran o kojem je filmu rijeË. Kada me RomanoBolkoviÊ zvao u svoju emisiju, spomenuo je neπto o filmu, ali ja nisam siguran je lito isti. Moæda je to i isti film koji je Mirko »ondiÊ nudio Mirku GaliÊu, pa mu je ovajrekao da nije dovoljno profesionalno napravljen kako bi ga HTV prikazao, poËeo jeBoæidar KneæeviÊ nakon naπeg upita o filmu Pavla Vranjicana te je nastavio:

Kaæete da je iz arhiva Yutela? Pa zaπto se uopÊe taj arhiv dræao u tajnosti i zaπtonije bio svima dostupan? Kada smo prestali emitirati program, Ëuvali smo dijelomoriginale i izvjeπtaje. To je zapis jednog vremena. A Ëujem da je to naknadnozavrπilo, ne znam kojim putevima, kod Ante Belje.

KneæeviÊ priznaje da je bio u Korenici na krvavi Uskrs. No on tvrdi da to tada nijebilo okupirano podruËje.

Iz Hrvatske nisam nikoga vidio, ali bilo je i drugih novinara. »uo sam da je desetdana poslije onamo doπao joπ jedan hrvatski novinar. Ali to nije bitno! Da sam svevrijeme mogao iÊi na sva podruËja, iπao bih. U to su se doba novinarske ekipedijelile na one koje imaju iskustva iÊi na ratom zahvaÊena podruËja, i na one kojenemaju i to je bio jedini kriterij. Gdje god se moglo uÊi na srpski teritorij, iπli smo.I 1993. godine za finsku televiziju uπao sam u okupiranu Petrinju i jedva se izvukao.No sve je to prestalo sa Ëvrstom podjelom granica.

Mislim da novinar treba iÊi svugdje gdje god ima prilike. Svatko kao novinar æeliizvuÊi πto viπe.

146

Ne znam πto Vranjican æeli tim filmom. Vjerojatno nije sam u tome. Teπko mi jeneπto reÊi jer ga nisam vidio. Film je pravo svakoga, neka radi po vlastitoj savjestii afinitetu. Ako sam pravo snimanja dopustio sebi, onda Êu ga dopustiti i drugima,poruËio je KneæeviÊ.

/ Zvonimir Despot, VeËernji list, 31. listopada 2001. /

PPUUHHOOVVSSKKII :: SSUUMMNNJJAAMM DDAA JJEE VVRRAANNIICCAANNII JJEEDDIINNII AAUUTTOORR AAMMAARRCCOORRDDAA

(...) Tko je pravi autor filma “Amarcord 1991.-2001.”?

Iskreno reËeno, mislim da autor tog filma, koji je umjesto “Amarcord” svoj uradaknepismeno nazvao “Amacord”, nije mogao sam doÊi do svih tih kaseta, prije svegado kaseta Yutela, pa i HTV-a. Ne vjerujem u priËu o tim kasetama, jer iz prve rukei dosta precizno znam πto se je s tim kasetama svojedobno deπavalo. Dakle, sum-njam da je autor, koji se tako predstavio, u najmanju ruku jedini autor tog filma.Pogotovo sumnjam da je on producent. I sastav publike u KIC-u te je veËeri biodosta indikativan. Tamo su preteæno bili ljudi koji su predstavljali samo jednu poli-tiËku opciju. Evidentno je da su oni bili posebno zainteresirani za taj film.

©to ako OTV film ipak prikaæe?

Ako ga OTV najavi za prikazivanje javnost bi tada mogla dobiti priliku da reagira i dazatraæi da do prikazivanja ne doe. Govorim to s nelagodom, jer nije dobro traæiti dase neπto ne prikaæe. Meutim, negdje se mora povuÊi granica, demokracija neznaËi da svatko moæe raditi πto mu padne na pamet, tabloidnost ne bi smjelapostati zamjenom za novinarsku etiku. Film sam vidio, i on nije niπta drugo dolimedijska potjernica za jednim Ëovjekom. Ako to postane princip, ne znam gdje Êetome biti kraj.

/ Rade DragojeviÊ, Novi list, 12. studenoga 2001. /

ZZBBOOGG VVEELLIIKKOOGG IINNTTEERREESSAA PPUUBBLLIIKKEE UU KKIICCUU SSUU OODDRRÆÆAANNEE DDVVIIJJEE PPRROOJJEEKKCCIIJJEE ""AAMMAARRCCOORRDDAA""

Kao odgovor na film “Oluja nad Krajinom” koji je nedavno izazvao burne reakcije ujavnosti, sinoÊ je u Kulturnom informativnom centru (SIC) u Zagrebu prikazan doku-mentarni film “Amarcord 1991.- 2001.” Pavla Vranjicana.

Ta “priËa o hrabrosti, Ëasti i ærtvi” kako se navodi na najavnoj πpici, prikazuje neob-javljene i objavljene snimke Boæidara KneæeviÊa, autora “Oluje nad Krajinom” i upo-zorava na nerazmjer onoga πto je KneæeviÊ kao reporter JUTEL-a objavljivao ionoga πto nije. KneæeviÊu se zamjera jednostavno prikazivanje ratnih dogaaja,usporeuje se, primjerice, kako nije objavljivao radikalne izjave Srba protiv Hrvata,a objavljivao je “mirnodopske” izjave vojnika JNA.

U filmu se koriste i snimke pokojnih snimatelja HTV-a Gordana Lederera i ÆivkaKrstiËeviÊa (kojima je film djelomice posveÊen), te snimke JNA pronaene u JUTEL-ovu arhivu i materijal s Banije skupine snimatelja, meu kojima je bio i Vranjican.

147

Film obuhvaÊa razdoblje od krvavog Uskrsa 1991. do listopada te godine. IstiËe sepodatak da je do tada u Hrvatskoj poginulo 14 novinara. Prema rijeËima autoraPavla Vranjicana, KneæeviÊ se ne moæe sada pojavljivati kao borac za ljudska pravai metafora demokracije, jer je to uvreda novinarskom poslu, πto pokazuje njegovdokumentarac.

Vranjican je film snimio u vlastitoj produkciji i ponudio je HTV-u i OTV-u koji gazasad joπ nisu prikazali.

Zbog velikog interesa publike, umjesto jedne u KIC-u su sinoÊ odræane dvije pro-jekcije toga filma. Meu ostalim, film su pogledali producent filma “Oluja nadKrajinom” Nenad Puhovski, te Vladimir ©eks, Ante Beljo, Drago Krpina, MladenSchwartz i Predrag Raos.

/ Hina, Jutarnji list, 2 studeni 2001. /

NNEENNAADD PPUUHHOOVVSSKKII :: CCCCNN NNIIJJEE PPRRUUÆÆIIOO PPRRIILLIIKKUU DDAA II DDRRUUGGAA SSTTRRAANNAA IISSKKAAÆÆEESSVVOOJJEE SSTTAAVVOOVVEE OO AAMMAARRCCOORRDDUU

U posljednjih nekoliko tjedana autori filma "Oluja nad Krajinom" ali i sudionici"Latinice" u kojoj je taj film emitiran, izloæeni su, premda istinitost navoda iz filmanitko nije osporio, sustavnim prozivanjima, vrijeanjima pa i prijetnjama. CCN i nje-gova emisija "Vijesti" odluËili su, temeljem autonomne i neupitne redakcijskeodluke, da o tome ne izvjeπtavaju svoje gledatelje.

Zbog toga iznenauje zanimanje koje je ista reakcija pokazala za projekciju filma"Ama(r)cord 1991-2001" u svojoj emisiji od 1.11.o.g.

Emitiravπi viπeminutni prilog o filmu koji nije niπta drugo nego diletantska medijs-ka potjernica za autorom "Oluje..." Boæom KneæeviÊem, redakcija je vjerno prenijelaneargumentirane optuæbe bez ikakvog pokuπaja da i drugoj strani omoguÊi daiskaæe svoje stavove.

Na taj naËin redakcija se, objektivno, stavila na stranu pravih producenata ovogfilma - onih koji veÊ Ëitavo desetljeÊe koriste samo njima dostupne video zapise,sisovske, kosovske, predsjedniËke i ine arhive da bi medijski linËovali predstavnikedrugaËije politiËke opcije, istraæivaËe istine koja im ne odgovara ili - jednostavnoljude koji im smetaju u grabeæu tue imovine.

NadajuÊi se da se ipak radi o redakcijskoj greπci, a ne o sustavnoj promjeni ushvaÊanju novinarske etike, molim vas da ovaj protest (u cijelosti) posredujetejavnosti.

Biljeæim se sa πtovanjem

prof. Nenad Puhovski, programski direktor FACTUMA

/ dopis upuÊen na ruke Draæena KlariÊa, glavnog urednika Vijesti CCN-a, 2 stu-denog 2001. /

148

KKNNEEÆÆEEVVII∆∆ JJEE NNAA SSTTRRAANNII AAGGRREESSOORRAA AA OONNII KKOOJJII GGAA PPOODDRRÆÆAAVVAAJJUU SSUUNNEEPPRRIIJJAATTEELLJJSSKKII PPRROOPPAAGGAANNDDIISSTTII NNAA HHRRTT--uu

Zbog velikog zanimanja publike, preksinoÊ su u zagrebaËkom KIC-u bile dvije pro-jekcije filma “Amarcord 1991.-2001” Pavla Vranjicana. KoristeÊi se arhivamaYutela i snimkama nekoliko reportera HTV-a, Vranjican je pokazao kako je za Yutelo ratu u Hrvatskoj izvjeπtavao Boæidar KneæeviÊ, autor nedavno na HTV-uprikazanog filma “Oluja nad Krajinom”.

Dok su brojni novinari ginuli, KneæeviÊ se slobodno kretao meu pobunjenimSrbima, sa simpatijama - koje su mu oni uzvraÊali - opravdavajuÊi srpsku pobunu,iz snimljenoga kadπto izostavljajuÊi ono πto bi je moglo kompromitirati i dobivajuÊimaterijale od JNA.

Dakle, KneæeviÊ je u svemu na strani agresora. On se s njim poistovjeÊuje bez suz-dræavanja, pa mu svaki zagovornik i sudionik srpske pobune i uloge koju je odigralaJNA moæe biti zahvalan. Utoliko se KneæeviÊa moæe “razumjeti”: on je kao novinaropredjeljen kao i novinari nacistiËke NjemaËke ili nekakvog sliËnog zloËinaËkogpohoda. Takav, on srpski zloËin ne vidi niti ga moæe vidjeti.

Osjetivπi da bi tu svoju opredjeljenost mogao nametnuti kao javni kriterij uHrvatskoj, s producentom Nenadom Puhovskim pravi film “Oluja nad Krajinom”,nastoji da film dospije na HTV, pa i dospijeva u jednu od najgledanijih emisija,“Latinicu”. UËinak je postignut, javnost se oko filma opredjeljuje. Premda se nemaoko Ëega opredjeljivati. Jer, KneæeviÊ je jasno opredjeljen, on je na strani agresora.A cilj je svake strane u politiËko-ratnoj propagandi biti u javnosti na dobitku.

PojedinaËni zloËini Hrvata nakon rata zasluæuju kaznu, sueno im je i joπ Êe im bitisueno, ali stav agresora, pa prema tome i KneæeviÊa koji je na njegovoj strani, nemoæe biti mjerilo kao πto stav nacista nije mogao biti mjerilo za pobjednike uDrugom svjetskom ratu. Za agresora je po definiciji kriva ærtva, to jest Hrvatska ihrvatski narod.

Utoliko se s KneæeviÊem i onima koji ga omoguÊuju nema πto sporiti: oni su nepri-jateljska propaganda na HTV-u, nakon koje su Gordan Lederer i Siniπa GlavaπeviÊnaπli utoËiπte u KIC-u. Sramota nad sramotama!

/ Milan IvkoπiÊ, VeËernji list, 2. studeni 2001. /

NNAAMMJJEERRAA AAUUTTOORRAA FFIILLMMAA ““AAMMAACCOORRDD 11999911--22000011”” JJEE JJAASSNNAA -- OONN ÆÆEELLIIDDIISSKKRREEDDIITTIIRRAATTII BBOOÆÆIIDDAARRAA KKNNEEÆÆEEVVII∆∆AA KKAAOO OOSSOOBBUU

(...) Iz uvoda filma doznajemo da su autori u nedostatku novih kazeta za jedan svojprojekt sluËajno naletjeli na veÊ upotrebljavane video kasete U-matic formata nakojima su, na njihovo iznenaenje, bili pohranjeni objavljeni i neobjavljeni snimci stelevizije Yutel iz 1991. godine. Novinar autor tih priloga bio je Boæidar KneæeviÊ,tada novinar Yutela, i ta je Ëinjenica, barem kako nam se sugerira u prologu, bilaglavni razlog da se snimi “Amarcord 1991-2001”. Nakon pisanog prologa, vizualnidio tog pedesetminutnog filma zapoËinje sjeÊanjem na novinare poginule u

149

Domovinskom ratu, s posebnim naglaskom na sudbine Siniπe GlavaπeviÊa, ÆivkaKrstiËeviÊa i Gordana Lederera, poginulih u Vukovaru, na Turnju kod Karlovca i naBaniji.

Prvi KneæeviÊev film koji se tematizira u filmu, jer ovaj se film bavi iskljuËivo opu-som Boæidara KneæeviÊa, onaj je iz oæujka 1991. nakon krvavih dogaaja naPlitivicama. KneæeviÊ najprije pravi reportaæu s Plitivca, s Ljubom ∆esiÊem Rojsom,kao vozaËem autobusa na koji je pucano na Plitivicama, u glavnoj ulozi, a ondaodlazi u tada veÊ pobunjenu Titovu Korenicu, gdje razgovara s general majoromJNA Ivanom ©timcem, predsjednikom opÊine Korenica i nekim pobunjenicima. Nou Amarcordu vidimo i ono πto nije objavljeno na televiziji, πto je ostalo nemontira-no, primjerice, pripremu koreniËkih pobunjenika i njihove ratnohuπkaËke i mrzilaËkeizjave.

Nakon ove epizode slijede joπ neki prilozi koje je KneæeviÊ napravio za Yutel, pon-ajprije onaj u Plaπkom, s dvojicom sugovornika, jednim koji je govorio suzdræano iËija je izjava emitirana na TV i drugim koji je izrekao salve mrænje na Hrvate i Ëijaizjava nije emitirana.

I ostali primjeri iz jutelovskog opusa Boæe KneæeviÊa strukturirani su na isti naËin,najprije se pokaæe objavljena varijanta, a onda se emitira neobjavljeni dioKneæeviÊeve snimke. Namjera je autora filma “Amarcord 1991-2001” jasna i on jene krije. On æeli diskreditirati Boæidara KneæeviÊa kao osobu koja bi uopÊe imalapravo bilo πto reÊi o Domovinskom ratu, a pogotovu kao osobu koja bi imala pravosnimiti film “Oluja nad Krajinom”.

Posrijedi, dakle, nije nikakav dokumentarac o ærtvama Domovinskog rata, veÊ filmpotjernica, kojemu je jedini cilj omalovaæiti Boæidara KneæeviÊa i osporiti mu pravoda snima filmove o Domovinskom ratu, i to kroz Ëinjenicu da je radio za Yutel te daje bio jedan od rijetkih novinara koji je u proljeÊe 1991. mogao uÊi u Korenicu iostale krajeve pod vlaπÊu pobunjenih Srba. To se Ëak izrijekom i kaæe u epilogu kadglas iz offa ustvrdi da KneæeviÊ nema nikakvo pravo govoriti o Domovinskom ratu,taman da je sam na svijetu, odnosno, o tome moæe govoriti samo na jednom mjes-tu - u Haagu.

Film je u KIC-u pogledao vrh HDZ-a s Dragom Krpinom i Hrvojem Hitrecom na Ëelu,tu su bili i Marija PeakiÊ Mikuljan i Miroslav Mikuljan, bila je zastupljena i radikalnadesnica s Mladenom Schwartzom, a film je pogledao i producent “Oluje nadKrajinom” Nenad Puhovski. Nesluæbeno smo doznali da za film nije pokazalainteres ni jedna tv kuÊa, a na kraju projekcije nije bilo aplauza.

/ Rade DragojeviÊ, Novi list, 2. studeni 2001. /

HHOO∆∆EE LLII AAMMAARRCCOORRDD BBIITTII PPRRIIKKAAZZAANN NNAA HHTTVV--uu??

(...) Poruka filma “Amarcord” jest, najjednostavnije reËeno - Boæidar KneæeviÊnije osoba koja je radila objektivno, prilozi sugeriraju da je spomenuti autor, u svo-jem radu za YUTEL 1991. godine radio “po zadatku” montiranu istinu koja je odgo-

150

varala naruËiocima, dakle politiËkim snagama oko JNA. Autor “kontradokumentar-ca” Vranicani takvim slaganjem Ëinjenica, rabeÊi originalne snimke Yutela, JNA, tesvoje i one HTV, oËito, kako i sam kaæe, dovodi u pitanje moralno pravo daKneæeviÊ kasnije radi dokumentarce s tematikom iz Domovinskog rata, i to onajbolnijim temama.

Prozvani autor Boæo KneæeviÊ, buduÊi je na putu, nije imao prilike vidjeti Vranica-nijev dokumentarac, no zvali su ga prijatelji, tako da je djelomiËno upoznat s teza-ma iz “Amarcorda”.

“Smatram da u nedostatku dokaza, koji bi pokazali da je film “Oluja” koji sam jaradio nije istinit, autor Vranicani i njegovi stvarni producenti nadoknauju to viπkomdomoljubne patetike” kaæe za Slobodnu KneæeviÊ. Dræi kako teza o koriπtenju“tuih” materijala u njegovom radu nije nikakav argument, jer su o tom vremenusvi koristili materijale do kojih su mogli doÊi, kao πto je to, primjerice, radio HTV usvojim emisijama Slikom na sliku.

Tvrdi kako je on mogao biti, kao i drugi novinari hrvatskih redakcija, na okupiranimpodruËjima kad su crte razgraniËenja bile propusne, a kada su postale neprolaznenije ih, na æalost, mogao ni on prijeÊi. Na primjedbu da se u Vranjicanijevu filmupokazuje kako je KneæeviÊ “montirao” istinu, na naËin da je izbjegavao prikazatiekstremizam srpskih pobunjenika, KneæeviÊ kaæe kako se uvijek moæe naÊi na cestinekog luaka koji, primjerice, viËe “ubit Êu predsjednika” pa takvome nitko neÊedati prostor.

Na pitanje, kada bi HTV ili neka druga TV kuÊa emitirali Vranjicanijev film bi li tuæioteleviziju i autora, KneæeviÊ odgovara kako mu je teπko govoriti kada nije vidio film,ali “bi æelio da mu se dostavi kaseta”.

KneæeviÊ smatra kako svatko ima pravo napraviti dokumentarac kakav æeli, premasvojim afinitetima, i za njega odgovarati. HoÊe li HTV prikazati Vranicanijev doku-mentarac, pitamo glasnogovornika HTV-a Kreπimira Macana. “Mi na HTV-unemamo apriori niπta protiv prikazivanja tog dokumentarca, odmah smo pokazaliinteres za neke materijale koriπtene u filmu, a o cjelini filma moÊi Êemo odluËitikada vidimo zavrπenu varijantu filma” kaæe Macan. Dodaje kako nije toËna izjavakoju je “VeËernjaku” dao KneæeviÊ o tomu kako je Mirko GaliÊ odbio Vranicanijevfilm jer navodno nije dovoljno “profesionalan”.

“GaliÊ film nije ni vidio, niti stoga moæe o njemu govoriti” tvrdi Macan, no dodaje,kada vide dovrπenu verziju Vranicanijeva dokumentarca, konzultirat Êe se spravnom sluæbom HTV-a, jer “æeljeli bi izbjeÊi moguÊe sudske tuæbe”.

Dakle, kako tvrdi Macan, na HTV-u ne namjeravaju cenzurirati Vranicanija, ali æelebiti sigurni da u njegovu filmu nema dijelova “kaænjivih zbog klevete”. Svoj oprezna HTV-u pojaËavaju i tvrdnjom da “ni OTV, kao sklon puπtanju “desnijih” priloga,joπ ne puπta Vranicanijev film.

/ Davor IvankoviÊ, Slobodna Dalmacija 2. studenog 2001. /

151

KKNNEEÆÆEEVVII∆∆ :: ZZAANNIIMMLLJJIIVVOO JJEE DDAA JJEE YYUUTTEELLOOVVAA AARRHHIIVVAA NNEESSTTAALLAA

Manje od dva mjeseca bilo je potrebno nezavisnom filmskom producentu PavluVranjicaniju da o svojem troπku, kako je viπe puta ponovio, napravi i prikaæe film“Amarcord 1991.-2001.”, svojevrsni odgovor na dokumentarni film BoæidaraKneæeviÊa “Oluja nad Krajinom”, prikazan u Latinici.

Vranjicani priËa da se gledajuÊi KneæeviÊevu “Oluju” prisjetio kako mu je autorfilma odnekud poznat. Nakon πto je pregledao 70-ak kaseta iz YUTEL-ove arhive,koje je 1994. godine, kako piπe na poËetku njegova filma, “dobio sluËajno, putemrazmjene, πto je uobiËajeno u siromaπnijem dijelu naπe videoprodukcije” prepoz-nao je KneæeviÊa. Tada je odluËio napraviti film o ratnim novinarima s naglaskomna “KneæeviÊu i svima onima koji se sluæe nemoralom i laæima kako bi dokumenti-rali bolne stvari iz Domovinskog rata”.

Kako su njegov film odbili prikazati i OTV i HTV, Vranjican je zakupio dvoranu KIC-a u zagrebu kako bi zainteresiranima pokazao svoju uradak. Mala dvorana KIC-a bilaje pretijesna da primi sve koji su æeljeli pogledati film, pa su umjesto jedne odræanedvije projekcije. U publici je bio i veÊi broj hadezeovaca, na Ëelu sa Vladimirom©ekosm, a zanimljivo je da je na nogama, zbog guæve, ostao Ante Beljo, jedan odnavodnih “producenata” filma kojemu je, kaæe priËa, dospio YUTEL-ova materijala.Vranjicani je KneæeviÊa i YUEL optuæio da su od JNA dobivali proËiπÊene materijale,koje su potom montirali u priloge.

“Gledatelji koji su vidjeli film mogu samo ocijeniti autorove argumente” za Feral jeiz Praga komentirao Boæo KneæeviÊ, koji film nije vidio. Odbacio je tvrdnje kako seYUTEL koristio materijalima JNA, πto, kaæe KneæeviÊ, bolje znaju oni koji su uYUTELU bili na viπim funkcijama od njegove novinarske, a sliËan posao obavljaju isada na drugim televizijama.

“Zanimljivo je da je arhiva YUTEL-a nestala. Nesluæbeno sam doznao da je done-davna bila u nekakvom centru za otkrivanje ratnih zloËinaca, iako smo je pokuπalisaËuvati, da bude dostupna svima, kao dokument jednog vremena”, objaπnjavaKneæeviÊ. YUTEL-ova bi arhiva uskoro mogla postati dostupna svima buduÊi da je,kako Feral saznaje, prije nekoliko dana predana Dræavnom arhivu.

/ Goran BorkoviÊ, Feral tribune, 3. studenog 2001. /

NNEENNAADD PPUUHHOOVVSSKKII :: BBOOLLJJEE JJEE II∆∆II ““FFIILLMMOOMM NNAA FFIILLMM”” NNOO »»EELLII»»NNIIMMMMOOTTKKAAMMAA,, NNOO AAMMAARRCCOORRDD NNIIJJEE DDEEMMAANNTTIIRRAAOO NNII JJEEDDNNUU »»IINNJJEENNIICCUU IIZZ““OOLLUUJJEE NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM””

"Radi se o diletantski napravljenoj medijskoj potjernici za autorom BoæidaromKneæeviÊem", komentira Nenad Puhovski u srijedu naveËer prikazani dokumentarnifilm "Amarcord 1991.-2001.", autora Pavla Vranicanija.

Puhovski je bio na promociji “Amarcorda", svojevrsnog odgovora na kontroverznifilm producenta Puhovskog i autora B. KneæeviÊa "Oluja nad Krajinom".

152

Puhovski smatra da je Vranicanijev "uradak", buduÊi da ga profesionalno ne smatrafilmom, izravni nasljednik uradaka prije raenih u produkciji g. VukojeviÊa. "Ovakviuradci raeni su i na temelju materijala i arhiva koji nisu svima dostupni, te je vri-jeme", smatra Puhovski, "da se napokon rijeπi pitanje postojanja "Ëudnih" privatnihi poluprivatnih arhiva iz vremena Domovinskog rata." On smatra kako sav materijaltreba pohraniti u Hrvatskoj kinoteci, gdje bi, pod odreenim pravilima, bio dostu-pan.

Puhovski dræi kako, uza sav trud Vranicanija i njegovih producenata i dalje stoji tvrd-nja da nitko u mjesec dana hajke nije uspio demantirati niti jednu Ëinjenicu iz "Olujenad Krajinom". Pitamo Puhovskog bi li on, kao producent prozvane "Oluje nadKrajinom" bio protiv toga da se "Amarcord" prikaæe na nekoj javnoj TV, na πto odgo-vara "mislim da je to loπ film, no u krajnjoj liniji bolje je iÊi filmom na film, noËeliËnim motkama..."

Pavle Vranicani, autor "Amarcorda", kaæe nam, pak, kako nema problema dagospodin KneæeviÊ dobije kopiju njegova filma, premda dræi kako je film veÊ vjero-jatno odgledao, buduÊi da je na promociji primijeÊen jedan snimatelj, koji je cijelovrijeme "presnimavao" njegov film, a primijetio je u KIC-u i producenta NenadaPuhovskog. Vranicani kaæe kako joπ tehniËki dorauje neke dijelove filma, te Êe uponedjeljak biti spreman zavrπenu varijantu filma ponovno odnijeti odgovornima naHTV. Spreman je, kako kaæe na "tehniËke" pregovore, nikako na "sadræajne".OËekuje brz stav HTV-a, buduÊi da je konkurentski OTV, kako saznajemo, veÊodluËio iduÊeg tjedna prikazati "Amarcord".

/ Davor IvankoviÊ, Slobodna Dalmacija, 3. studenoga 2001. /

AAMMAARRCCOORRDD ∆∆EE BBIITTII PPRRIIKKAAZZAANN NNAA MMAALLIIMM EEKKRRAANNIIMMAA

Pedesetminutni dokumentarac autora Pavla Vranjicanija, u medijima okarakter-iziran kao svojevrsni kontrafilm kontroverznoj “Oluji nad Krajinom”, autoraBoæidara KneæeviÊa i producenta Nenada Puhovskog, gotovo je sigurno, bit Êe usrijedu prikazan na “malim” ekranima.

Meutim, zasad neÊe biti prikazan na HTV-u, nego u sklopu OTV-ove emisijeRomana BolkoviÊa “2 u 9” koja Êe u srijedu u 21 sat preuzeti mreæa CCN i timeomoguÊiti gledanje gledateljima πirom Hrvatske.

/ D. IvankoviÊ, Slobodna Dalmacija, 6. studenog 2001. /

HHIILLDDAA MMAARRIIAA FFOOLLEEYY :: BBII LLII SSRRBBIIJJAA FFIINNAANNCCIIRRAALLAA FFIILLMM HHRRVVAATTAA OO SSRRPPSSKKOOMM RRAAZZAARRAANNJJUU VVUUKKOOVVAARRAA

Htjela bih komentirati vijest u “VeËernjem listu” glede smrti Boæidara KneæeviÊa,autora “Oluje nad Krajinom”. Nenad Puhovski izjavio je kako nema dokaza da filmnije faktiËan kako je prikazan. Æalosno je πto se nitko nije potrudio proturjeËitiKneæeviÊevu filmu s dokazima koje Hrvatska ima:

153

1 Dokumenti πto ih potpisuju MartiÊ i jugoslavenski general MrkπiÊ, zapovijedajuÊida se svi Srbi iz tzv. krajine evakuiraju prije dolaska Hrvatske vojske (piπe “ustaπe”)(odreeno 4. kolovoza 1995. zapovijed broj 12-3113-1/95).

2 Intervju u beogradskim novinama Politici, s MartiÊem, tiskan 23. kolovoza1995., u kojem potvruje zapovijed za evakuaciju.

3 UN je sam potvrdio da je oko 120-150 tisuÊa Srba ostavilo taj dio Hrvatske joπprije dolaska Hrvatske vojske. To potvruje i prijaπnji ameriËki veleposlanikGalbraith.

Dakle, nema govora ni o brojevima ni o “istrebljenju” Srba, kako ih KneæeviÊprikazuje u svom filmu.

Zaπto je uopÊe bilo dopuπteno nekom jugoslavenskom dræavljaninu snimati filmprotiv Hrvatske u samoj Hrvatskoj, i to uz financiranje Ministarstva kulture? Misliteli da bi jedan Hrvat dobio dozvolu u Jugoslaviji da snimi, recimo, film o Vukovaru isrpskim haranjima u Hrvatskoj?

Zaπto se zapravo KneæeviÊ “Ëudio” mrænji Hrvata kad je bestidno snimio film pro-tiv Hrvatske s takvim laæima? Koliko mu je Srbija platila za tu uslugu?

U vezi s g. Puhovskim, Ëini se da ima joπ jugonostalgiËara, koji su takvim filmomoduπevljeni. Nisu protiv laæi kada se crni Hrvatska, ali su protiv filma kao “Amarcord1991-2001”, jer pokazuje kakva je osoba bio KneæeviÊ.

/ Hilda Maria Foley, VeËernji list, 16. studenog 2001. /

NNEENNAADD PPUUHHOOVVSSKKII :: GGOOSSPPOO––OO FFOOLLEEYY,, OOBBRRAATTIITTEE SSEE HHHHOO--uu

Gospoa Hilda Marija Foley, glasnogovornica Nacionalne federacije ameriËkihHrvata, u svom pismu VeËernjem listu govori o filmu "Oluja nad krajinom" nepoπtujuÊi osnovne Ëinjenice, pa se Ëovjek mora upitati je li uopÊe vidjela film.Naime, s velikim trijumfom ona spominje tri izvora iz kojih zakljuËuje da je veÊinakrajinskih Srba evakuirana prije dolaska HV-a pa, nekom Ëudnom logikom, iz togaizvodi da film ne poπtuje Ëinjenice jer "nema govora ni o brojevima ni o "istrebljen-ju" Srba, kako ih KneæeviÊ prikazuje u svom filmu".

©to se tiËe filma, ga Foley oËito je pobrkala lonËiÊe jer:

a) u filmu, u prvih petnaestak minuta, tri sugovornika - jedan strani promatraË,jedan domaÊi mirovnjak i jedan sudionik dogaaja - govore baπ o tome kako je"vlast krajine" organizirala evakuaciju lokalnog æivlja prije dolaska HV-a

b) ta Ëinjenica ni na koji naËin ne dovodi u pitanje ono πto film govori - da je nakon"Oluje" bilo zloËina nad civilnim stanovniπtvom

c) jasno je navedeno da su brojke o spaljenim kuÊama i ubijenim civilima, nave-dene u pisanom tekstu na kraju filma, citat iz izvjeπtaja HHO-a pa se za eventualneispravke ga Foley mora obratiti na tu adresu.

Savjetujem na kraju gospoi Foley da pogleda film bez predrasuda i mrænje, o kojoj

154

i sama govori, a Nacionalnoj federaciji ameriËkih Hrvata da pronae vjerodostojni-jeg glasnogovornika. VeËernjem listu, pak, da, æeli li nastaviti kampanju protiv filma,pronae uvjerljivije suradnike.

/ VeËernji list, 18, studenog 2001. /

AAMMAARRCCOORRDD NNEE ZZAADDOOVVOOLLJJAAVVAA NNII OOSSNNOOVVNNEE MMOORRAALLNNEE NNOORRMMEE

Nedavno sam u Kulturno-informativnom centru zajedno s brojnim hrvatskimdesniËarima gledao film izvjesnog Pavla Vranjicanija SjeÊanje 1991-2001, najavljenkao odgovor na poznati film pokojnog Boæidara KneæeviÊa Oluja nad krajinom. Tajfilm, nezavisno od svoje profesionalne nekvalitete, ne zadovoljava ni osnovnemoralne norme, jer se, umjesto s KneæeviÊevim tvrdnjama i stavovima, obraËunavasa samim KneæeviÊem - te on ovakav, te on onakav, te zaπto nije bio tu i tu, i takodalje. (...)

/ Nenad JovanoviÊ, Zarez, 6. prosinca 2001. /

HHEENNII EERRCCEEGG :: ©©TTOO DDRRUUGGOO OOSSJJEE∆∆AATTII OOSSIIMM SSTTIIDDAA,, NNAAKKOONN PPRROOJJEEKKCCIIJJEEAAMMAARRCCOORRDDAA??

(...) Radikalan iskaz sliËnog konteksta svakako je i sluËaj nedavno poginulog kolegeBoæe KneæeviÊa, Ëasnog Ëovjeka i profesionalca, koji je, nakon objave dokumentar-ca "Oluja nad Krajinom", bio izvrgnut svekolikoj medijskoj i politiËkoj hajci, u kojojnisu odbili sudjelovati ni ljudi iz vrhova vlasti, poput TomËiÊa, RaËana, Tomca... ©todrugo osim stida osjeÊati kada se u Zagrebu javno prikaæe opskurni filmski uradakjednog obijesnog SIS-ovskog plaÊenika, u kojemu Êe se hrpa blata i neistina istrestiupravo po Boæi KneæeviÊu, dok u publici sjede HDZ-ove protuhe od Hrvoja Hitrecado Vladimira ©eksa i oduπevljeno pljeπÊu emitiranju joπ jednog desniËarskog bjes-nila, OTV veÊ najavljuje njegovo prikazivanje, a HTV "tek ima donijeti odluku o emi-tiranju"?

Samo dan-dva kasnije Boæo KneæeviÊ je poginuo i, doista, kako znati koliko je zanjegovu smrt kriva smanjena koncentracija, odsutnost misli zbog intenzivneharange u kojoj je sudjelovala politiËka, novinarska i intelektualna "elita"?

Kako se danas, nakon smrti Boæe KneæeviÊa, osjeÊa HDZ-ova bagra, a kako ZlatkoTomËiÊ ili "intelektualac" Slaven Letica? Smireno, ne treba sumnjati. Takvi suuostalom i producirali nastavak iste one dræave u Ëijim medijima nije bilo mjesta zaTV-novinara Boæu KneæeviÊa, ali ga je uvijek bilo za novinarski πkart koji i danasureuje i vodi Hrvatsku televiziju, pripremajuÊi teren za povratak svojihdesniËarskih prijatelja. U potpunom kaosu jedine dræavne TV-kuÊe vladaju novinskipripravnici, tamo se pod dirigentskom palicom Mirka GaliÊa svjesno preskaËeboravak predsjednika MesiÊa u Izraelu jer bi njegova isprika Æidovima mogla povri-jediti osjeÊaje ËondiÊevaca i lioviÊevaca, a i kalkulantskom premijeru nije baπ srcumila.

/ Heni Erceg, Feral Tribune 10. studenog 2001. /

155

PPUUHHOOVVSSKKII :: KKOONNSSTTEERRNNIIRRAANN SSAAMM IIDDEEJJOOMM DDAA SSEE XXII.. DDAANNII HHRRVVAATTSSKKOOGGFFIILLMMAA OOTTVVOORREE AAMMAACCOORRDDOOMM!!

Na ruke g. Lukasa Nole, predsjednika Direkcije 11. Dana Hrvatskog filma

Poπtovani g. Nola,

Prisiljen sam ovim putem reagirati i protestirati zbog Ëinjenice da je film "Amacord"autora P. Vranjicanija uvrπten u termin sveËanog otvaranja 11. Dana hrvatskogfilma.

Dozvolite me da Vam odmah jasno kaæem kako sam protivnik bilo kakvih zabrana,cenzura i sl. ©toviπe, kao autor i producent mnogih "kontroverznih" filmova,izuzetno sam svjestan potrebe da se svaki, pa i najloπiji film prikaæe javnosti.

Takoer, ne æelim ulaziti u kriterije izbora filmova za festival, koji su uvijek subjek-tivni i podloæni osobnim kriterijima, pa i kompromisima.

Ovdje se, meutim, radi o neËemu drugome.

Film autora Boæe KneæeviÊa "Oluja nad Krajinom", prikazan proπle godine na"Danima..." izazvao je, nakon prikazivanja na HTV-u, mnoπtvo, Ëesto i vrlo agre-sivnih, reakcija od kojih su poneke iπle i do prijetnje likvidacijom.

"Film" "Amacord" zauzeo je u toj hajci posve posebno mjesto - radi se, naime, ojedinstvenom sluËaju medijske potjernice, "filmu" koji u 50 minuta trajanjapokuπava samo jedno - oblatiti jednog Ëovjeka - Boæu KneæeviÊa.

"Film" je to koji, u suprotnosti sa osnovnim etiËkim, pa i zakonskim regulama civi-liziranog druπtva, πiri mrænju, vrijea i proziva, optuæuje i presuuje a bez ikakveπanse optuæenom da se brani.

NaroËito danas, nakon pogibije Boæe KneæeviÊa.

I takav je film izabran za sveËano otvaranje Dana hrvatskog filma!?!

Bez obzira na dobru volju organizatora, eventualno neshvaÊanje, neosjetljivost ilinebrigu - ovaj potez nuæno se Ëita i kao namjera.

ZaËuen kriterijima po kojima je ovaj film zasluæio uvrπtenje u sluæbnu konkurenci-ju "Dana..." konsterniran sam njegovim programiranjem za sveËano otvaranje festi-vala.

Zbog toga Vam i upuÊujem ovaj protest i traæim da, iz obzira prema tradicionalnovisokoj etiËkoj razini hrvatskog dokumentarnog filma kao i pijeteta prema autoruBoæi KneæeviÊu, "film" "Amacord" ne bude prikazan na toj, sveËanoj projekciji.

Ukoliko Direkcija festivala ostane pri svojoj odluci, Factum i ja osobno razmotritiÊemo primjereni naËin reakcije - u rasponu od pozivanja uzvanika da bojkotirajuotvaranje festivala, pa sve do povlaËenja svih Factumovih filmova.

Nadam se, poπtovani g. Nola, da do toga neÊe trebati doÊi te da Êe se naÊi rjeπenjekoje Êe omoguÊiti nesmetano odvijanje festivala.

/ Nenad Puhovski, programski direktor Factuma, 27. oæujka 2002. /

156

AAUUTTOORR OOLLUUJJEE SSEE NNEE MMOOÆÆEE BBRRAANNIITTII JJEERR JJEE PPOOGGIINNUUOO

Ne radi se o filmu, nego o pozivu na linË, o tjeralici za Ëovjekom koji viπe nije æiv.Neukusno je da se film Amarcord, koji se inaËe nepismeno zove Amacord, prikazu-je u sklopu sveËanog otvaranja festivala, za mene je to odreena poruka — kazaoje voditelj Factuma Nenad Puhovski na konferenciji za novinare na kojoj je pred-stavljen program skoraπnjih 11. dana hrvatskoga filma. Naime, nakon sveËanogotvorenja festivala u ponedjeljak 8. travnja, u sekciji dokumentarnog filmapredvieno je prikazivanje Amacorda 1991. - 2001. Pavla Vranjicana, filma Ëiji serasion d'etre iscrpljuje u politiËkim i ljudskim diskvalifikacijama Boæidara KneæeviÊa,autora Oluje nad Krajinom. Vranjicanov uradak premijerno je prikazan zimus u KIC-u, a ubrzo nakon toga Boæidar KneæeviÊ stradava u automobilskoj nesreÊi kodGraËaca.

"Autor kojega se u 50 minuta filma direktno napada nema se moguÊnosti braniti jerje poginuo", dodao je Puhovski. Nekoliko je puta naglasio kako mu nije namjeratraæiti da se Amacord ne prikaæe, niti da dovodi u pitanje autonomiju festivalskeselekcije, nego upozorava na Ëinjenicu da prikazivanje nekog filma, htjeli to mi iline, ima drukËiju teæinu na otvaranju i zatvaranju festivala. Factum Êe joπ razmislitiπto Êe napraviti u obranu digniteta svojeg preminulog autora: jedna je solucija dapovuku svoje filmove s Dana hrvatskoga filma, πto bi ipak oπtetilo autore, druga jeda se njihov film Snovi na peronu djetinjstva povuËe s programa u sklopu kojega jei Amacord, a treÊa da na otvorenju Dana organiziraju gledateljski bojkotVranjicanova filma.

Puhovski je predloæio i da se eventualno organizira okrugli stol i suËele KneæeviÊevi Vranjicanov film, na πto je predsjednik direkcije festivala Lukas Nola kazao da bito viπe sliËilo na Latinicu nego na Dane, te dodao kako je najdemokratskija soluci-ja zahtijevati da ljudi bojkotiraju tu projekciju, a ne poduzimati neke drastiËnepoteze. Nola smatra kako je za ovakve polemike bolje voditi za trajanja ili nakonzavrπetka Dana, te kako je na festivalima dobro imati filmove koji Êe nekome diÊitlak. Na kraju je predloæeno da Factum svoj stav uputi direkciji festivala, te da sepokuπa naÊi rjeπenje. (...)

/ Andrea RADAK, Slobodna Dalmacija, 28. oæujka 2002. /

NNEEKKRROOFFIILLSSKKEE PPEERRVVEERRZZIIJJEE NNAA DDAANNIIMMAA HHRRVVAATTSSKKOOGG FFIILLMMAA

Onoliko koliko je antisemitski film o Æidovu Sussu bio provokacija u kontekstunacistiËke NjemaËke, toËno toliko je i dokumentarac “Amacord” Pavla Vranjicana,koji bi trebao sveËano otvoriti predstojeÊe dane hrvatskog filma, provokacija u okol-nostima naπe medijske kulture. A ta naπa medijska slika u posljednjih dvanaestgodina bila je prepoznatljiva upravo po medijskim potjernicama, javnim pozivima nalinË i na odstrel nepoæeljnih, bilo da suproducenti takvih napada pristizali iz redak-cija ST-a, Globusa ili s dræavne televizije. ToËno takav je i film “Amacord”, film Ëijije jedini smisao u traæenju profesionalne likvidacije Boæidara KneæeviÊa, autora kojije u svom dokumentarcu “Oluja nad Krajinom” jedini dosad na filmski naËin pro-

157

govorio o zloËinima “naπih deËki” Ëime je izazvao bijes “domoljuba”. Cijela stvarpoprima i crtu nekrofilije, buduÊi da je KneæeviÊ poginuo, pa “Amacord” u pot-punosti gubi svoj raison d’etre.

Sve se to, izgleda, ne tiËe ciniËnog predsjednika Dana Lukasa Nole, koji na presiciuoËi manifestacije, mrtav-hladan, izjavljuje da njega perverzno zadovoljava sve πtonekome diæe tlak, i da ne vidi niπta sporno da Dane otvori uradak koji kriminalizirasvojedobni KneæeviÊev rad za, pazi sad, Yutel. Nola grijeπi Ëak i æanrovski. Naime,taj film ne pripada æanru provokacije, jer Êe tlak podiÊi rijetkima, tek ponekompojedincu posebno senzibiliziranom na “hate speech”, ponekom novinaru i tu Êeprosvjedima biti kraj. Provokacija je neπto πto se opire medijskom mainstreamu, a“Amacord” pripada matici domaÊeg filma koji se veÊ godinama kupa u raznim var-ijantama mrænje. Posrijedi je, dakle, samo joπ jedna od brojnih konstrukcija nastalau desniËarskom podzemlju, odakle su u posljednje vrijeme na svjetlo dana ispuza-li uradci Ivana Aralice, Nenada IvankoviÊa i sliËnih.

/ Rade DragojeviÊ, Novi list, 29.oæujka 2002. /

DDAANNII HHRRVVAATTSSKKOOGG FFIILLMMAA IIPPAAKK ∆∆EE BBIITTII OOTTVVOORREENNII AAMMAARRCCOORRDDOOMM

Vodstvo predstojeÊih Dana hrvatskoga filma ostalo je pri svojoj odluci da film"Amarcord 1991-2001" Pavla Vranjicana prikaæe na otvorenju festivala, a voditeljproducentske kuÊe Factum Nenad Puhovski odræat Êe svoje obeÊanje i pokrenutiprotumjere. No neÊe biti povlaËenja Factumovih filmova s DHF-a, koji Êe bitiodræani od 8. do 14. travnja, nego samo javni poziv na napuπtanje dvorane za vri-jeme projekcije kontroverznog filma.

- Situacija je nepromijenjena jer da sam maknuo film, onda bi mi svaki redateljmogao prigovoriti oko termina - objasnio je svoj stav o nepristajanju na Factumovuucjenu Lukas Nola, direktor Dana hrvatskoga filma. Dodao je da ne misli kako jeVranjicanov film u boljoj situaciji od drugih: - Meni je otvorenje termin kao svakidrugi. Film nije privilegiran ako ga gleda ministar. (...)

/ J. JurËiÊ, VeËernji list, 4. travnja 2002. /

AAMMAARRCCOORRDD JJEE KKRRIITTIIKKAA KKNNEEÆÆEEVVII∆∆EEVVAA NNOOVVIINNAARRSSKKOOGG RRAADDAA,, AA NNEE NNJJEEGGOOVVEE OOSSOOBBEE

Intoniranjem hrvatske himne u prepunoj dvorani Kinoteke u Zagrebu sveËano su 8.travnja naveËer otvoreni XI. dani hrvatskog filma, po nekima »politiËki svrstani«, podrugima - uobiËajeni festivalski prikaz(naj)boljih filmskih ostvarenja u Hrvatskoj pro-tekle godine. (...)

Ono πto je ipak, barem na poËetku festivala, pobudilo osobito zanimanje publike,bio je poziv na bojkot filma "Amarcord" redatelja Pavla Vranjicana, koji je bioprikazan nakon sveËanog otvaranja. Na bojkot je u prvom broju "Bulletina Danahrvatskog filma" pozvala producentska kuÊa "Factum" smatrajuÊi da Vranjicanov

158

dokumentarac "izravno blati ime i djelo pokojnog Boæe KneæeviÊa, autora‘Factumova’ filma ‘Oluja nad Krajinom’", te da zato nije zasluæio uÊi u sam programsveËanoga otvaranja. "Amarcord 1991-2001", koji se sluËajno naπao u srediπtu"nefilmskih" zbivanja redatelja, scenarista i montaæera Pavla Vranjicana, temelji sena arhivskim materijalima kupljenima od medijske kuÊe "Yutel", snimcima viπe sni-matelja iz ratnog razdoblja te vijestima s programa HRT-a i Yutela. Cijeli film govorio tri primjera, o tri priËe u kojima se usporeuju "sirovi" materijal koji je pokojniKneæeviÊ u domovinskom ratu snimio na terenu, na okupiranom krajinskompodruËju, te njegova finalna, emitirana vijest na Yutelu koja je odudarala od onogaπto je odreenoga dana doista snimio.

Uz taj dokumentarni film, koji je ipak kritika novinarskog djelovanja u ratu a neosobe autora "Oluje nad krajinom", joπ bi neki filmovi, poput "Paviljona 22" u pro-dukciji Factuma mogli doÊi u kategoriju "spornih" - πto zbog jednostranosti, πtozbog nedovoljne dokumentiranosti i pretjeranoga nagaanja o temama o kojimahrvatska javnost na æalost joπ uvijek premalo zna. (...)

/ r.r. Glas koncila, nedjelja, 14. travnja /

TTOO NNEE©©TTOO ©©TTOO SSEE ZZOOVVEE AAMMAARRCCOORRDD JJEESSTT HHAAJJKKAA ZZAAPPIISSAANNAA NNAA FFIILLMMSSKKOOJJ TTRRAACCII

(...) Slijedi potom izbor neËega πto se zove Amarkord 1991 - 2001, Pavla Vranjicanakojim je spomenuta manifestacija sluæbeno otvorena, premda je isti nekolikotjedana ranije prikazan u, od autora zakupljenoj, dvorani Kulturno informativnogcentra. Oni koji su ga tada propustili i nisu se mogli odazvati pozivu na bojkotNenada Puhovskog svakako su to trebali uËiniti nakon projekcije u Kinoteci.

Jer to neπto πto nosi naziv Amarkord 1991 - 2001., jest hajka zapisana na filmskojtraci, hajka za mrtvim Boæidarom KneæeviÊem koji se spomenutom Vranjicanustraπno zamjerio filmom Oluja nad krajinom. Podsjetilo me na æestoku braËnusvau dragih znanaca nakon πto ga je u gradu vidjela kako zagrljen hoda s desetgodina mlaom æenom. U dramskom vrhuncu, vidjevπi da je gubi i da ga ostavlja,kao posljednju slamku spasa uzviknuo je - Pa dobro, pobogu, kome viπe vjerujeπ?Meni ili svojim oËima? Takav je i zapis Amarkord. Narator dramatiËno i patetiËnosugerira gledatelju otkrivanje velike tajne, zavjere koju tadaπnji novinar Yutela nikadnije prikazao, a bio je na licu mjesta i snimao. Slika, meutim, nikako ne sluπa ton.Ne pokazuje ono πto bi prema autorovu nahoenju trebali vidjeti - novinarskuneprofesionalnost Boæidara KneæeviÊa, svrstavanje na stranu srpskih ekstremista,podivljali narod. Pa zaπto ipak piπemo i dajemo znaËaj tom uratku? Zato jer postavl-ja pitanja na koja Êe odgovori tek stiÊi, a tada Êe se grandiozni zakljuËak autora skraja filma - "KneæeviÊ nema pravo govoriti o Domovinskom ratu, moæda postoji izn-imka, a ona se zove Haag" - odnositi upravo na njega.

Na samom poËetku uratka autor nas obavjeπtava da je isti napravio vlastitim sredstvi-ma, a da su snimke koje Êemo vidjeti doπle u njegov posjed nakon πto je zbog πted-nje, po vrlo pristupaËnoj cijeni, nabavio polovne profesionalne kazete u kojima su se,

159

eto, naπle i one iz Yutelove arhive. Po principu - Lijepo sunËan dan, πetam takoTreπnjevaËkim placom i neki striËek pored mladog luka i πpinata prodaje baπ dobreprofesionalne kazete. Je netko veÊ neπto snimal na njima, ali zato su tak jeftine.

©alu na stranu. Doista, kako je Pavle Vranjican doπao do kazeta koje su sigurno biledijelom sluæbene arhive televizijske kuÊe Yutel, kojom su sasvim sigurno mogliraspolagati samo vodeÊi ljudi? Nadalje, tu je i pitanje zaπto je uradak uvrπten usluæbeni program dræavne manifestacije i prikazan upravo nakon KneæeviÊeve smrtiËime je obrana napadnutog potpuno nemoguÊa, zaπto uostalom Vranjican nijeprekopao arhivu Hrvatske televizije i pokazao nam neemitirane priloge njezinih dje-latnika? Kako bilo, svoje novce moæe svatko troπiti kako hoÊe, no tko je selektoruDana hrvatskoga filma dopustio da na neπto πto ne udovoljava ni elementarnim kri-terijima filma troπi novac poreznih obveznika?

/ Nataπa Petrinjak, Zarez, 25. travnja 2002. /

UU KKIINNUU KKOORRZZOO UU GGOOSSPPII∆∆UU PPRRIIKKAAZZAANN DDOOKKUUMMEENNTTAARRAACC PPAAVVLLAA VVRRAANNJJIICCAANNAA

U kinu "Korzo” gospiÊka je publika imala priliku vidjeti prvi dio dokumentarnog filma“Amarkord 1991. -2001.” autora Pavla Vranjicanija. GovoreÊi o filmu, autor jenaglasio kako je stvoren zahvaljujuÊi tzv. sirovom materijalu kupljenom za svega900 DEM. Isti materijali koriπteni su u intrigantnom filmu “Oluja nad Krajinom” kojije u friziranom obliku Hrvatsku vojsku i ratne operacije prikazao u vrlo tmurnimkonotacijama. Vranjicani je gospiÊkoj publici komentirao neke dijelove filma kojiprikazuju izuzete dijelove filmskog materijala, pri Ëemu “Oluja nad Krajinom” dobi-va sasvim drugi kontekst. O pozadini cijele priËe vezane uz film govorio je generalAnte Roso, koji je rekao da sadaπnja stremljenja politiËkog menagementa od Likeponovo stvaraju sluËaj i nekakvu enklavu. (...)

/ M. SmolËiÊ, Novi List, 6. svibnja 2002. /

UU LLIICCII,, UUTTVVRRDDII HHRRVVAATTSSKKEE OOPPSSTTOOJJNNOOSSTTII,, PPRRIIKKAAZZAANN PPRRVVII DDIIOO FFIILLMMAA PPAAVVLLAAVVRRAANNJJIICCAANNAA

Lika po tko zna koji put Ëini novi pokuπaj izlaska iz zapostavljenosti, opuπtenosti, izdepresije. Dakako, svemu tome kriv je i takozvani gospiÊki sluËaj - ubojstvo MilanaLevara i optuænice za ratne zloËine, nametnut tim divnim ljudima i tome prekras-nome kraju. Grad heroj, GospiÊ, to sigurno ne zasluæuje. Zbog toga je naπe malo"Udruæenje novinara Republike Hrvatske", pojaËano s generalom Antom Rosom,odluËilo i u Lici, utvrdi hrvatske opstojnosti, prikazati prvi dio filma Pavla Vranjicana"Amarcord 1991- 2001". Nakon πto je film prikazan, GospiÊani su nam lakonskikazali: "Pa mi znamo da je to tako." Znamo i mi da svi koji su ratovali za Hrvatsku,a LiËani to nedvojbeno jesu, to znaju, ali isto tako znamo da o tome ne treba πutjeti,da o tome neprestano treba govoriti. (...).

/ HRVATSKO SLOVO, 10. svibnja 2002. /

160

HHRRVVAATTSSKKII FFIILLMM ZZAA PPRROOTTUUHHRRVVAATTSSKKUU PPRROOMMIIDDÆÆBBUU

(...) Da je hrvatsko javno mnijenje zagaeno, ne anacionalnim nego protunacional-nim, bezliËnim i poltronskim sadræajima, koji uvelike pogoduju spomenutoj tezi oetniËkom ËiπÊenju Srba u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata, u mnoπtvu primjeranajbolje pokazuje ne tako davno toliko razvikani kontroverzni dokumentarni film"Oluja nad Krajinom", naËinjen u Hrvatskoj.

Rijetki su bili vodeÊi novinari koji u ime toboænjeg humanizma i zaπtite ljudskihprava (dakako, Srba u Hrvatskoj) nisu prosuli æuË na Hrvatsku televiziju πto je onskinut s termina za prikazivanje. Druga strana filmske medalje je Ëinjenica da ga jejugoslavenska televizija upravo za ovogodiπnji Dan pobjede i domovinske zahval-nosti nekoliko puta prikazala svojim gledateljima kao argumentum fundamentalisza izjave vodeÊih srbijanskih duænosnika o etniËkom ËiπÊenju u Hrvatskoj. Nije lilogiËno postaviti pitanje: Kojim pravom Ministarstvo kulture Republike HrvatskenovËano potpomaæe film novcima hrvatskih obveznika, toËnije i hrvatskih branitel-ja, koji se blasfemiËno ruga ni manje ni viπe nego samim hrvatskim braniteljima?

O najbuËnijim protagonistima i propagatorima filma (Puhovski, PusiÊ & Company)ne vrijedi troπiti rijeËi. ParafrazirajuÊi glasovitu uzreËicu, krajnje je vrijeme da veÊnetko glasno uzvikne: "Neπto je trulo u zemlji Hrvatskoj!" Pri tome je, Ëini se"Sizifov posao" podsjeÊati i dokazivati kako je asimilacija manjinskih naroda u svimeuropskim zemljama stalno prisutan proces, kako je srpsko politiËko vodstvodevedesetih godina proπlog stoljeÊa bilo a priori protiv bilo kakve samostalnehrvatske dræave, kako im je vodeÊi slogan na cijelom prostoru bivπe Jugoslavijebio: "Svi Srbi imaju pravo da æive u jednoj dræavi", kako su zduπno prihvatili memo-randumsku tezu o "jedinstvu svih srpskih zemalja", kako su isticali tzv. "avnojevskegranice" izmeu ondaπnjih republika, kako su na podruËjima s veÊinskim srpskimnarodom u Hrvatskoj primjenjivali etniËki princip a na podruËjima gdje je on bio umanjini povijesni princip, kako su odbacivali i svaku pomisao da bi æivjeli u bilokakvoj hrvatskoj dræavi, kako su im povijesni hrvatski simboli, znakovlje, novac,policijske ili vojne odore i sl. bili toliko odbojni da su ih generalno proglaπavali"ustaπkim", kako je unaprijed u detalje bio isplaniran njihov kolektivni odlazak izHrvatske, kako je pismenu odluku o tome dao glasoviti kninski πerif Milan MartiÊitd. Nije li u tom kontekstu priliËno teπka optuæba o etniËkom ËiπÊenju a doneklerazumljivija slobodna odluka o odlasku iz Hrvatske onih Srba koji je nikada nisu pri-hvatili kao svoju domovinu?

/ Stipan Bunjevac, Glas Koncila, 1. rujna 2002. /

ZZAA©©TTOO HHTTVV NNIIJJEE PPRRIIKKAAZZAALLAA AAMMAARRCCOORRDD??

Nedavno je, ne samo u Zagrebu nego i u nekim mjestima izvan Zagreba prikazivanfilm pod naslovom: “Amarcord 1991“ To je film iz srpskih izvora, a prikazuje kakosu Srbi iz okupiranih krajeva Republike Hrvatske vidjeli i snimali ratne dogaaje.Nastao je kao odgovor na film “Oluja nad Krajinom“, koji se davao i na Hrvatskojteleviziji.

161

»ini mi se da se film “Amarcord 1991“ nudio Hrvatskoj televiziji, koja ga nije prih-vatila, odnosno nije ga prikazala. Bilo bi dobro da se oba filma “u isto vrijeme“prikaæu hrvatskoj javnosti. Po onoj latinskoj “audiatur et altera pars“. Jer, ako se neËuje i “ona druga strana“, do istine se neÊe lako doÊi.

Moæda nikako.

/ Æivko StriæiÊ, Zagreb, Pisma Ëitatelja, Vjesnik, 9. listopada 2002. /

NNAAJJOOPPAASSNNIIJJAA JJEE LLAAÆÆ PPOOMMIIJJEE©©AANNAA SS IISSTTIINNOOMM

Danas hrvatski poreznici plaÊaju blaÊenje onih koji su najzasluæniji πto se Hrvatskaizvukla iz jugoslavenskog jarma ropstva i neslobode.

Jedan mi prijatelj nedavno reËe da KneæeviÊev film Oluja nad Krajinom i nije takostraπan "kao cjelina", jer da u njemu ima i objektivnih dijelova.

Rekoh da bi taj i takav film bio veoma poæeljan kad bi sve u njemu bilo objektivno,ali - πto je veÊ i pokazano i dokazano - mnogo toga u tom filmu je propagandno, aveoma znalaËki upereno protiv Hrvata.

Naime, nema opasnije laæi od one koja je pomijeπana s istinom, jer svi oni strvinarinad Hrvatskom ne Êe se nikada ni obazirati na taj film "kao na cjelinu" nego Êe iznjega izvuÊi nekoliko onih sekunda koje njima trebaju, gdje Êe se istaknuti samo ijedino ono πto oni æele.

/ Vinko GrubiπiÊ, Hrvatsko slovo, 15. listopada 2002. /

162

SMRT BOÆIDARA KNEÆEVI∆A

163

BBOOÆÆIIDDAARR KKNNEEÆÆEEVVII∆∆,, AAUUTTOORR KKOONNTTRROOVVEERRZZNNOOGG FFIILLMMAA ""OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM"",, PPOOGGIINNUUOO JJEE UU TTEE©©KKOOJJ PPRROOMMEETTNNOOJJ NNEESSRREE∆∆II NNAA CCEESSTTIIKKOORREENNIICCAA -- GGRRAA»»AACC

U teπkoj prometnoj nesreÊi danas su oko 10,35 sati kod Bruvna u automobilu"renault scenic" poginuli Boæidar KneæeviÊ (49), dræavljanin SRJ iz Crne Gore, iBorivoj Franceschi (48), hrvatski dræavljanin s prebivaliπtem u Zagrebu, doznaje seu PU zadarskoj.

Glasnogovornica MUP-a Zinka BardiÊ potvrdila je da je poginuli Boæidar KneæeviÊautor dokumentarnog filma "Oluja nad Krajinom".

U zadarskoj Policijskoj upravi doznaje se da su u nesreÊi sudjelovali osobni auto-mobil i kamion s prikolicom.

Poginuli su bili u osobnom vozilu "Renault scenic" Ëeπkih registracijskih oznaka, kojise kretao prema GraËacu, a kamion prema Korenici.

Uzroci nesreÊe se istraæuju.

Po dosadaπnjim saznanjima kamionska se prikolica u voænji zanijela i zahvatilaosobno vozilo Ëeπkih registracijskih oznaka koje je nailazilo iz suprotna smjera.

Na mjesto nesreÊe iziπao je istraæni sudac Æupanijskog suda u Zadru koji zajedno sdjelatnicima PU-a obavlja oËevid.

Zbog nesreÊe promet cestom D1 na toj dionici bio je do 14,15 u prekidu, a vozilasu preusmjeravana na cestu GraËac - GospiÊ - Æuta Lokva.

/ HINA, 6. studenog 2001. /

BBIIOO JJEE ÆÆRRTTVVAA BBJJEESSOOMMUU»»NNEE HHAAJJKKEE

Bez obzira da li su mu popustile koËnice ili “samo“ æivci, Boæo KneæeviÊ je posvesigurno ærtva i bjesomuËne hajke koja je u posljednjih nekoliko tjedana voena pro-tiv njega i njegovog filma “Oluja nad krajinom“. Premda, a to u ovoj zemlji trebaponavljati do beskraja, nitko nije osporio tvrdnje i Ëinjenice koje je iznio u svomfilmu, Boæo je stalno bio osporavan, prozivan, pa i optuæivan.

Dok su to radili neobrazovani i nesretni ljudi, manipulirani sebiËnom, katkada i krim-inalnom politikom, to se je joπ moglo razumjeti. Kada su to, meutim, radili profe-sionalni politiËari, “intelektualci“ a naroËito novinari, po prirodi njegove kolege, toje veÊ postajalo neËim Ëemu se Boæo, bez obzira na vanjsku ravnoduπnost, sveteæe opirao.

Diletantska medijska potjernica nazvana “Amacord 1991-2001“, zbrzana da bi sepokuπalo “neutralizirati“ uËinak Boæinog filma i opet se nije bavila njegovim fil-mom ili osporavala Ëinjenice iznesene u njemu. Bavila se, premda bi to u nekimciviliziranim zemljama bilo nezamislivo, iskljuËivo osobom Boæe KneæeviÊa. Bezijednog argumenta. Faπistoidna teza da se on ne bi smio baviti temom “Oluje“ jerne zadovoljava propagandne kriterije koje je nametnuo HDZov ratnohuπkaπki“stoæer“ u ovoj i ovakvoj sredini nikoga nije zaËudila.

164

Nakon projekcije tog “uradka“ nitko od prisutnih, a bili su na njoj i HDZove “per-janice“ ©eks, Hitrec, Beljo, Kosor i drugi, nije protestirao. Nitko od “odgovornih“politiËara, cijenjenih saborskih zastupnika, toliko osjetljivih na svoju Ëast da su onjoj u stanju priËati danima i ultimativno traæiti isprike, nije rekao “E, pa to je ipakispod svakog nivoa!“.

Jednako kao πto nitko od vladajuÊe koalicije u trenutku kada je, posve bez razloga,u Saboru film cijepan u komade nije rekao cijenjenoj opoziciji - “»ekajte malo, pavaπa je politika dovela do toga πto taj film opisuje“. Po starom obiËaju, politika jejednoglasno pristala da kriv bude onaj tko donosi vijest, a ne onaj tko ju je stvorio.PolitiËki interes joπ je jednom odnio pobjedu nad istinom.

Boæo je veÊ dulje vrijeme pripremao svoj novi projekt - “Govor mrænje“ film o tomekako su mediji u zemljama bivπe Jugoslavije poticali na rat. Bez obzira na ovaj,nenadoknadiv gubitak, taj film Êe biti napravljen. I posveÊen Boæi KneæeviÊu.

/ Prof. Nenad Puhovski, Programski direktor, FACTUM, 6. studenog 2001. /

»»IIMMEE JJEE NNJJEEGGOOVVAA SSMMRRTT ZZAASSLLUUÆÆIILLAA TTOOLLIIKKUU PPAAÆÆNNJJUU??

Vijest o pogibiji reæisera je vijest, ali tvrdnje producenta tko je kriv, naime oni kojisu napadali film “Oluja nad Krajinom”, nije vijest. To je veÊ komentiranje i ponovnosvrstavanje HTV-a uz neprihvatljive poruke tog filma.

Tendenciozno ste prikazali njegovu smrt. To nije udarna vijest. To je neπto za krajemisije.

Komentaru Puhovskog uopÊe nije bilo mjesto u emisiji.

Koga to interesira πto misli Æ. Puhovski?

Kakvim pravom vi emitirate tog Puhovskog da govori o “moralu”. Pa odavno je veÊpao Berlinski zid.

O pokojnima sve najbolje, ali treba reÊi da se borio na srpskoj strani.

»ime je njegova smrt zasluæila toliku paænju? I onda joπ objavite monstruoznuoptuæbu. Prema njoj svi koji kritiziraju su krivi za tuu smrt.

Dajte Puhovskom posebnu emisiju pa neka veliËa KneæeviÊeve velikosrpske ideje.

Kojim pravom dajete toliki prostor hrvatomrscu Puhovskom?

Je li vi od tog Ëetnika radite heroja? On je bio nasuprot mene na Plitivicama.

Kako ste poËeli joπ samo Ëekam dan æalosti zbog smrti tog Ëetnika.

Svi bi se zbog toga priloga morali stidjeti. On nije naπ idol, ukoliko je vaπ. I to zarazliku od paænje posveÊene Daliboru ForetiÊu.

Komentaru Puhovskog nikako nije bilo mjesto u emisiji.

/ DNEVNI PREGLED SLUÆBE GLEDATELJA HTV-A: POZIVI VEZANI UZ PRO-GRAM HTV-a na dan 6. studenoga 2001. /

165

NNAAPPAADDII NNAA KKNNEEÆÆEEVVII∆∆AA BBIILLII SSUU TTAAKKOO ÆÆEESSTTOOKKII DDAA SSUU IISSKKAAKKAALLII IIZZ PPOOIIMMAANNJJAA KKUULLTTUURREE

(...) Iako je sve o Ëemu se govori u tom dokumentarnom filmu - i znatno viπeod toga - poznato veÊ od ranije, Boæo KneæeviÊ je stavljajuÊi to na filmsku trakuoËito dirnuo tamo gde je to u Hrvatskoj joπ uvek opasno, πto su pokazale brojnereakcije onih koji u tzv. "domovinskom ratu" bezrezervno vide neπto drugo nego πtoje on u suπtini bio.

Napadi na KneæeviÊa bili su toliko æestoki i izvan poimanja osnovne kulture(sadaopoziciona HDZ je traæila i smenu direktora HTV-a Mirka GaliÊa) da su u zaπtituautora stale cehovske novinarske organizacije ocenjujuÊi te napade i zahteve kao"nedopustiv pritisak na medije i novinare":

Sam Boæidar KneæeviÊ povodom ovih napada ovih dana je rekao: "Straπno je vaænoda se o zloËinima posle ’Oluje’ razgovara baπ u Hrvatskoj... Zaπto bi 150.000 rez-ervista iz ’Oluje’ oseÊalo krivicu zbog uËinjenih zloËina, kad je zloËine radilo njih -recimo - hiljadu". (...)

/ R. ArseniÊ, Politika, 7. 11. 2001. /

PPRRIIPPRREEMMAAOO JJEE DDOOKKUUMMEENNTTAARRAACC OO ““MMOOSSTT WWAANNTTEEDD”” ZZLLOO»»IINNCCUURRAADDOOVVAANNUU KKAARRAADDÆÆII∆∆UU

»etrdesetdevetogodiπnji televizijski snimatelj i autor dokumentarnih filmovaBoæidar KneæeviÊ poginuo je, praktiËki, na novinarskom zadatku. Ispred njega bilaje nova reportaæa u Crnoj Gori a taj autor, koji je u πiroj javnosti postao poznatnakon emitiranja dokumentarca “Oluja nad Krajinom”, spremao je i nekoliko novihprojekata. Tako nam je Nenad Puhovski, producent “Factuma”, kuÊe koja jeproizvela “Oluju...” kazao da je s KneæeviÊem pripremao πiri televizijski projekt podnaslovom “Govor mrænje”, o tome na koji su naËin i u kolikoj mjeri mediji doprini-jeli ratu.

Osim toga, za nizozemsku televiziju pripremao je dokumentarac o “most wanted”zloËincu, Radovanu KaradæiÊu. (...)

/ Rade DragojeviÊ, Novi list, 7. XI 2001. /

NNAA HHTTVV--UU SSUU DDRRÆÆAALLII DDAA JJEE FFIILLMM SSLLOOÆÆEENN IIZZ SSRRPPSSKKOOGG UUGGLLAA

(...) Iako je stvaranje pedesetominutnog filmskog zapisa o zloËinima pripadni-ka HV, paljenjima srpskih kuÊa i bezoËnim ubistvima, sa 24.000 maraka finansiraloi hrvatsko ministarstvo kulture, HTV, koja ga je u meuvremenu otkupila, dugo jeoklevala da ga prikaæe "pravdajuÊi" se da to ne bi bilo najpametnije u trenutku kadahrvatski generali odlaze u Hag (Ademi i poternica za Gotovinom) i kad sunacionalne strasti uæarene.

Vrh HTV-a je tada smatrao da bi prikazivanje "Oluje" bilo puko "dolivanje ulja navatru". "Film je sloæen i iz srpskog ugla gledanja hrvatske vojnike prikazuje kao ubice

166

i zloËince, a zanemaruje se Ëinjenica da su za neke zloËine veÊ pokrenuti sudskipostupci", tvrdili su izvori iz HTV-a uz neprekidno insistiranje da film "nije bunkeri-ran, nego ostavljen za neko bolje vreme". (...)

/ S. –uriÊ - Pijevac, Glas javnosti, Beograd, 8. novembar 2001. /

BBRRZZOOJJAAVV SSUU∆∆UUTTII MMIINNIISSTTRRAA KKUULLTTUURREE AANNTTUUNNAA VVUUJJII∆∆AA

Ministar kulture Antun VujiÊ uputio je Centru za dramsku umjetnost Factum brzo-jav suÊuti u povodu tragiËne smrti Boæidara KneæeviÊa. “Primite izraze iskrenesuÊuti u ime Ministarstva kulture, i u moje osobno ime, u povodu tragiËne smrtivaπeg suradnika, dokumentarista Boæidara KneæeviÊa, autora koji je na svoj naËin,Ëesto kontroverzan i polemiËan, pokuπavao rasvijetliti mnoga nejasna mjesta itamne strane vremena u kojem æivimo. Vjerujem da Êe njegova filmska ostavπtinapridonijeti razvitku znaËaja dokumentarne filmske produkcije u Hrvatskoj”, stoji ubrzojavu suÊuti ministra VujiÊa.

Jugoslavenski graanin poginuo je u utorak u prometnoj nesreÊi kod GraËaca.

/ Hina, 8. XI 2001. /

ÆÆAARRKKOO PPUUHHOOVVSSKKII :: NNEESSRREE∆∆AA NNIIJJEE NNAAMMJJEE©©TTEENNAA

Nakon nesreÊe u kojoj je poginuo autor “Oluje nad Krajinom” Boæidar KneæeviÊ,pojavile su se sumnje da je nesreÊa kod GraËaca bila izreæirana. O tome smo raz-govarali s dr Æarkom Puhovskim: “JuËer sam ponovno razgovarao s policijom kojaje obzirom na izraæene sumnje, joπ jednom pregledala mjesto dogaaja i temeljitoispitala sve pronaene tragove. Provjerava se i proπlost vozaËa kamiona. Natemelju tih ispitivanja oËito se radi o klasiËnoj, a ne namjeπtenoj prometnoj nesreÊikoja bi bila pokriÊe za neËiju smrt. Time oËito otpadaju sve sumnje da je smrt BoæeKneæeviÊa izazvana “programiranom nesreÊom” - rekao nam je Puhovski.

O namjeπtanju nesreÊa razgovarali smo i sa sudskim prometnim vjeπtakom ingKrunoslavom FranjkoviÊem.

- “Bezbroj puta sam u svojoj bogatoj praksi Ëuo aluzije da je netko poginuo upripremljeno prometnoj nesreÊi. No budite sigurni da to baπ nije lako. Primjerice,da bi se izazvalo klizanje kamionske prikolice na klizavom kolniku na za to toËnoodreenom mjestu, nije dovoljan samo vjeπt i dobar vozaË, nego desetina prateÊegosoblja koje mora biti uigrano do savrπenstva. ToËno se treba znati kada Êe vozilou kojem se nekog æeli likvidirati izazvanom nesreÊom, naiÊi na odreenu toËku, kaoi niz drugih tehniËkih detalja. Za sve to potrebno je ogromno iskustvo i logistika pot-pomognuta novcem. Prema prvim izvjeπtajima, KneæeviÊ je poginuo u klasiËnojprometnoj nesreÊi u kojoj je kamionska prikolica “odπetala” na lijevu stranu zbogklizavog kolnika i to je sve πto se sa sigurnoπÊu moæe pretpostaviti” - kazao je ingFranjkoviÊ.

/ M. Straæimir, VeËernji list, 8. XI 2001. /

167

PPRRIIJJEETTNNJJEE NNEENNAADDUU PPUUHHOOVVSSKKOOMM :: ""LLIIKKVVIIDDIIRRAALLII SSMMOO SSRRBBOO»»EETTNNII»»KKUU SSVVIINNJJUU,, TTII SSII SSLLJJEEDDEE∆∆II NNAA RREEDDUU""

U noÊi nakon pogibije Boæidara KneæeviÊa (49), u srijedu u 1.30 prijeteÊu poruku nakuÊni telefon primio je Nenad Puhovski, programski direktor producentske kuÊeFactum koja je producirala KneæeviÊev film "Oluja nad Krajinom". Javila se suprugaN. Puhovskog.

- Rekli su: "Likvidirali smo srboËetniËku svinju, ti si sljedeÊi na redu." Osoba se nijepredstavila, niti rekla zove li u ime neke organizacije ili skupine. VeÊ nekoliko god-ina nitko mi nije prijetio. Ne znam tko stoji iza prijetnje i ne bih æelio to komentirati.Neka policija obavi svoj posao - kazao je Puhovski.

Je li vam poznato da je Boæidar KneæeviÊ primio sliËne prijetnje prije smrti i jesu lione nagovjeπtavale onakvu smrt kakva ga je zatekla, tj. smrt koja bi bila prikazanakao nesretan sluËaj? - pitali smo N. Puhovskog.

Primio je Boæo nekoliko prijetnji, posebno nakon πto je u "Latinici" prikazan po neki-ma sporan film. Meutim, ne znam koji je bio toËan sadræaj tih prijetnji. Prijetnje suprimili i Latin i Pilsel. To je, Ëini se, dio naπeg folklora gdje ne postoji kultura dijalo-ga opÊenito, posebno s onima s kojima ne dijelimo miπljenja. Umjesto da razgo-varamo, makar se svaali, na kraju primamo prijetnje.

Odmah nakon KneæeviÊeve pogibije reagirali ste priopÊenjem u medijima u kojemste natuknuli moguÊnost da je kobna nesreÊa bila namjeπtena. Mislite li i dalje daje to tako i nakon πto je policija odagnala sumnju u takvu moguÊnost, πto je prihva-tio i vaπ brat Æarko? A i sudski prometni vjeπtak ing. Krunoslav FranjkoviÊ izjavio jekako je u konkretnom sluËaju vrlo teπko namjestiti prometnu nesreÊu.

Volio bih vjerovati da nesreÊa nije bila namjeπtena. U priopÊenju sam jasno rekaoda i ako nesreÊa nije bila namjeπtena, sigurno je potaknuta pritiscima bjesomuËnehajke koja se vodila protiv KneæeviÊa. Sve je kulminiralo nakon prikazivanja doku-mentarca "Amarcord 1991.-2000." koji se bavio samo blaÊenjem KneæeviÊa. Pritiscisu sigurno djelovali na Boæu, πto moæe posvjedoËiti svako tko ga je poznavao, pame ne bi Ëudilo i da je njegova koncentracija u voænji bila "razmrdana" - kazao jePuhovski. (...)

/ D. VriËko, VeËernji list, 9. studeni 2001. /

PPRRIIJJEETTNNJJEE ©©AALLJJUU OONNII KKOOJJIIMMAA SSEE IISSTTIINNAA NNIIJJEE SSVVIIDDJJEELLAA

Likvidirali smo srboËetniËku svinju, ti si sljedeÊi na redu, rijeËi su koje su u srijedu,u 1.30 ujutro, iz sna trgnule Nenada Puhovskog, programskog direktora produ-centske kuÊe “Factum”. Anonimni prijeteÊi telefonski poziv moæda bi se i mogaopodvesti pod πirok arsenal nabrijanih telefonskih terorista koji u kasnonoÊnim sati-ma uznemiruju svoje politiËke neistomiπljenike, da nije upuÊen samo petnaest satinakon πto je u kobnoj prometnoj nesreÊi pokraj GraËaca poginuo njegov blizaksuradnik Boæidar KneæeviÊ, autor dokumentarca “Oluja nad Krajinom”. (...)

168

Policijska uprava zagrebaËka primila je informaciju o anonimnim telefonskim prijet-njama Nenadu Puhovskom, producentu dokumentarnog filma “Oluja nad kraji-nom”, potvrdila nam je glasnogovornica PU zagrebaËke Stanka Saraja,napomenuvπi da se o Ëitavom sluËaju provodi kriminalistiËka obrada.

/ Marina KarloviÊ-SaboliÊ, Slobodna Dalmacija, 8. studenoga 2001. /

""KKAADDAA ∆∆EE SSEE IIZZRRAAEELL IISSPPRRII»»AATTII RREEPPUUBBLLIICCII HHRRVVAATTSSKKOOJJ ZZBBOOGG NNEENNAADDAAPPUUHHOOVVSSKKOOGG??""

Dekan Akademije dramskih umjetnosti (ADU) Vjeran Zuppa priopÊio je danas danapadi na Nenada Puhovskog, prodekana ADU, nisu nikako samo "uznemirili" tuakademsku zajednicu nego su je uËinili odgovornom za njegovu sudbinu kao jedneod onih visokodemokratskih osoba koje su danas nepobitan cilj crnoga divljaπtvakoje nastoji delegitimirati Hrvatsku kao modernu demokratsku dræavu i koje prijet-njama i nasiljem nastoji obeshrabriti njezine graane.

"Ti napadi su takvi da ova akademska zajednica ne traæi samo da ustanove pravnedræave zaπtite Nenada Puhovskog nego da svim svojim legalnim sredstvimaodgovore na sustav koji nepobitno stoji iza ovih takozvanih incidenata i pojava",istiËe Zuppa.

Dodaje kako uz anonimne noÊne poruke telefonom Nenadu Puhovskom, a nakonprometne nesreÊe autora filma "Oluja nad Krajinom", Ëiji je producent bio NenadPuhovski, u stilu "Ti si sljedeÊi na redu", moramo, na æalost, povezati i sadræaj plaka-ta kojima je nekoliko puta oblijepljena Akademija.

Tekst plakata, kako navodi Zuppa, glasi: "Kada Êe se Izrael ispriËati RepubliciHrvatskoj zbog Nenada Puhovskog?"

"Nije potrebno naglasiti da ovo pitanje stoji u kontekstu isprike predsjednikaMesiÊa Izraelu, kao i Ëinjenice da je Puhovski i Æidov", napominje dekan ADU idodaje kako sporni napadi "svojim izrazito rasistiËkim i duboko mraËnim sadræajimapripadaju uËestalim napadima na ustavne osnove Republike Hrvatske kaodemokratske i kulturne dræave".

/ Hina, 9. studenoga 2001. /

PPOOSSMMRRTTNNOO SSLLOOVVOO,, NNEENNAADD PPUUHHOOVVSSKKII

Kaæu da u trenutku smrti, svaki Ëovjek u hipu odvrti film svog æivota. Ne znam dali je to istina, jer se nitko nikada nije vratio da o tome svjedoËi. Pa ipak, od trenut-ka kada sam Ëuo za Boæinu tragiËnu smrt, progoni me misao o tome πto je onmogao vidjeti.

Siguran sam da su njegove posljednje misli bile posveÊene obitelji koju je tolikovolio i brinuo za nju - supruzi i djeci. Siguran sam takoer da su njegove misli iπle iCrnoj Gori i svima koje je tamo ostavio.

169

Ne znam koliko je stigao misliti o stvarima koje su mu se deπavale u prijaπnjimfazama æivota. Ali siguran sam, jer smo o tome razgovarali, da je otiπao sa gorkimosjeÊajem samoÊe i nepravde.

VeÊ dulje vrijeme, a naroËito posljednjih mjesec dana, Boæo je vodio neravnopravnubitku za svoje vienje istine o jednom segmentu Domovinskog rata. On nikada nijetvrdio da je to jedina istina ili da treba zamijeniti neke druge. VeÊ samo da je istina.

Reakcija svih onih kojima takva istina nije odgovarala bila je brutalna. I to ponajman-je onih koji su sami izravno iskusili tragediju rata. Boæu su ponajviπe osporavali onikoji su iz stvaranja nerealnih ratnih mitova napravili unosnu profesiju.

Premda to nije htio priznati, Boæu je naroËito pogodila diletantska medijska potjer-nica zbrzana da bi se pokuπalo “neutralizirati“ uËinak njegovog filma. I to ne zatoπto bi, jer nije, dovela u pitanje njegov film. »ak i ne zato πto se iskljuËivo bavilanjegovom osobom i pokuπala plasirati faπistoidnu tezu da se on ne bi smio bavitisvojom temom jer ne zadovoljava propagandne kriterije koje je nametnuo ratno-huπkaπki “stoæer“ bivπe vlasti. VeÊ zbog toga πto na to baπ nitko nije reagirao.

Projekciji tog uradka bili su prisutni saborski zastupnici, toliko osjetljivi na svoju Ëastda su o njoj u stanju priËati danima i ultimativno traæiti isprike. Bili su prisutni inovinski urednici, pisci, intelektualci i politiËari koji znaju voditi viπegodiπnjesporove zbog "duπevnih boli" koje su im nanesene.

Nitko, baπ nitko od njih nije se javno solidarizirao sa Boæom i pokuπao zaustaviti tajlinË. Nitko. Politika je odnijela joπ jednu pobjedu nad etikom. PolitiËari raznih opred-jeljenja i formata joπ su jednom odluËili da je za loπu vijest kriv glasnik, a ne onajkoji je vijest stvorio. Na poËetku tog uradka, pokuπava se prljavo manipulirati tezomkako su ratni reporteri tragiËno preminuli tokom Domovinskog rata, eto, otiπli aBoæo je æiv i moæe govoriti πto hoÊe.

Spletom tragiËnih dogaaja, autori filma dobili su zadovoljπtinu. Boæe viπe nema.Otiπao je jedan drag, miran i tih Ëovjek.

Mi koji ostajemo za njim moæemo samo pokuπati nastaviti tamo gdje je on bio prek-inut i njegovim osporavateljima reÊi - "no passaran!"

/ 9.11.2001. /

SSMMRRTT UU KKRRAAJJIINNII

Vjerojatno se zaista radilo samo o tragiËnom sluËaju - policija tvrdi da je rijeË otipiËnoj prometnoj nesreÊi: klizak kolnik, prikolica kamiona koja je zaplesala pocesti, izravan sudar... Ali pogibija Boæidara KneæeviÊa izaziva neku dodatnu jezu.

KneæeviÊ je autor filma “Oluja nad Krajinom” koji je, nakon prikazivanja na nacional-noj televiziji, uzvitlao mnogo praπine. Hrvatska je javnost, po prvi put preko televiz-ijskih ekrana suoËena sa Ëinjenicama o zloËinima poËinjenim u vezi soslobodilaËkom akcijom Oluja. Nije mu oproπteno. Prema KneæeviÊu krenula jehajka. Opako se prijetilo, njemu i njegovima.

170

Neposredno prije pogibije prikazan je filmski uradak kojim ga se kao Ëovjeka i nov-inara pokuπalo difamirati. Primijenjen je recept istreniran u najgorim danimaTumanove nacionalne revolucije: umjesto rasprave o meritumu, otvara se lov naljude. Ako ne moæeπ pobiti fakte, pucaj u Ëovjeka! »injenice o zloËinima poËinjen-im u Krajini nisu se mogle osporiti, pa je osporen autor filma koji se o njima usudiogovoriti.

U Tumanovo vrijeme medijske su potjernice najËeπÊe bile uputa da se prijee srijeËi na djela. Valjda nismo zaboravili da su u Hrvatskoj i sindikalne lidere ubijali nakuÊnom pragu. Valjda nismo zaboravili da su se dogaale i krajnje sumnjiveprometne nesreÊe. Kampanja pokrenuta protiv KneæeviÊa nalikovala je onima nakraju kojih su se uvijek brojali mrtvi. Smrt je kruna i cilj svake hajke.

Nad tragediju, koja se dogodila na LiËkoj magistrali nedaleko od GraËaca, nadvilase sumnja ne samo zato jer se pokojnikovim suradnicima, prije svega NenaduPuhovskom, telefonski u gluho doba noÊi, eto, dovikuju prijetnje: “Likvidirali smosrboËetniËku svinju, sada si ti na redu!” Akademija dramskih umjetnosti, upozorilisu juËer njeni Ëelnici, u nekoliko je navrata oblijepljena plakatima protiv Puhovskog,koji je inaËe prodekan.

Hrvatska je prebukirana prijeteÊim urlicima, pa su ih neki skloni olako shvatiti. Aline ostaje se samo na verbalistici. Ubojice nesuenog haπkog svjedoka MilanaLevara joπ nisu pronaene, a ni njegova obitelj nije nikako zbrinuta. Po hodnicimasplitskog suda, u “kuÊi pravde”, neidentificirane skupine napadaju i nasilnouslikavaju svjedoke zloËina u Lori, bez posljedica. Utjeruje se strah u kosti svimakoji bi mogli i htjeli svjedoËiti o mraËnim stranama rata. U mjesec-dva u VojniÊu jeod svjeæe podmetnutih mina stradalo petoro Srba-povratnika. Ni dræava ni javnostnisu se zbog toga uzbudile ni uznemirile.

U dræavi u kojoj se dogaaju takve stvari, neminovno se javlja sumnja i u sluËajevi-ma koji to ne zasluæuju. Smrt Boæidara KneæeviÊa vjerojatno nije izreæirana, sveupuÊuje na to da nije rijeË o “programiranoj nesreÊi”, ali o Hrvatskoj mnogo govorii Ëinjenica da se i takva moguÊnost uzima u razmatranje.

/ Jelena LovriÊ, Novi list, 9. studenoga 2001. /

PPOOKKOOPPAANN BBOOÆÆOO KKNNEEÆÆEEVVII∆∆,, AAUUTTOORR ““OOLLUUJJEE NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM””

Na zagrebaËkom groblju Mirogoj, u petak je pokopan tragiËno stradali televizijskinovinar, producent i snimatelj Boæidar KneæeviÊ(49).

U nazoËnosti rodbine, mnogobrojnih kolega i prijatelja, od KneæeviÊa su se prigod-nim govorima oprostili Drago Pilsel, predsjednik Foruma 21 i Nenad Puhovski,direktor producentske kuÊe Factum. “Boæidar KneæeviÊ bio je pionir u traæenjuistine meu nama samima i u suoËavanju s dogaajima iza nas, i zbog toga mumoramo biti zahvalni” rekao je Drago Pilsel.(...)

/ Milan Jelovac, Vjesnik, 10. 11. 2001. /

171

AAUUTTOORR KKAATTAARRZZII»»NNEE OOLLUUJJEE

PolitiËki i vremenski kontekst u kojemu je smrtno stradao kroniËar ratnog zlaBoæidar KneæeviÊ, autor katarziËne “Oluje nad Krajinom” - nije bio tako osjetljiv joπod misteriozne pogibije sina Hrvoja ©ariniÊa nakon ÊaÊina mu razlaza s Tumanom.Prozivan, ocrnjivan i klevetan obnoÊ sklepanim celuloidnim uradcima budnih Ëuvaraproπloreæimskih krvavih tajni (kad se veÊ nije moglo osporiti smrtopisne Ëinjeniceo pobijenim starcima nakon Oluje, o kojima je progovorio kamerom, valjalo jepokuπati osporiti makar autora). KneæeviÊ je naprasno poginuo u teπkoj prometnojnesreÊi kod GraËaca zajedno sa svojim kolegom Borivojem Franceschijem. Radioje na novom projektu koji bi njegovim medijskim osporavateljima joπ jednom vra-tio u lice nakaznu sliku profesionalnih i etiËkih im dosega tematizirajuÊi ulogu medi-ja na ovim prostorima u baraænoj i psiholoπkoj pripremi terena za razmahivanjenacionalistiËkih strasti i ratnoga bjesnila. (...)

/ N.N. Slobodna Dalmacija, 10.11. 2001. /

BBOOÆÆIIDDAARRUU KKNNEEÆÆEEVVII∆∆UU

Od autora “Oluje nad Krajinom” u ime hrvatske javnosti su se oprostili Drago Pilseli Nenad Puhovski, a u ime obitelji brat Duπko.

Pilsel - Ëija biografija saæima i premoπÊuje sve hrvatske kontroverze - u svojemhrabrom govoru nazvao je kljuËnom ovu dilemu: imamo li pravo gnjeva na mrænjuprema onima πto se raduju Boæinoj smrti, ili nas - barem nas - tolerancija obvezujesve do neljudskih razmjera?

Nije ju razrijeπio ali je preporuËio da najboljim svojim snagama slijedimo isti onajimperativ πto ga je Boæo junaËki æivio do kraja - etiËku zapovijed naπe, novinarske,profesije.

Nenad Puhovski je ponovio isto ono πto je rekao i na prvu vijest o Boæinoj smrti:osporavanjem “njegove” istine nisu ga mogli pokolebati: nije ni pretendiraoprikazati svu istinu! Ali, kad su znalci shvatili da Boæinu filmu ne mogu niπta, krenulisu u hajku na Boæu samoga. Uspjeπnu hajku. Puhovski je potom s gaenjem kon-statirao kako nitko od onih koji su vidjeli “Amarcord 1991.” nije digao uzbunu, pre-mda je veÊ i sama brzina kojom je montiran taj odgovor bila preopasna.

Pridruæujem se gaenju nad tom πutnjom o filmu “Amarcord 1991.”; ako je iprekasno, æelim izreÊi i svoje zaprepaπtenje nad tim filmom πto ga nisam gledao, anadam se da ga neÊu ni imati prilike vidjeti. Jer nije ovo prvi put da se u Hrvatskojljude ubija filmom: nedugo nakon emitiranja filma o Bruni BuπiÊu naprasno je pre-minuo predsjednik demokrπÊana Ivan Cesar, koji je u filmu prokazan kao agentUdbe.

Boæo i ja desetljeÊima smo se viali radosno - pripadali smo istoj strani svijeta - aliraspravljali nismo skoro nikada. Moæda stoga πto je bio veoma razliËit od mene: uposlu junak, u prijateljskim i obiteljskim odnosima njeæan kao πto to tradiciji naklon-jeni Crnogorci znaju biti. Stoga potpuno vjerujem onima koji svjedoËe koliko su ga

172

pogodile objede njegovih motiva, i kako je razoran uËinak imalo organizirano plju-vanje po njegovu obrazu.

Nakon godina i godina Boæu sam sreo ponovno 20. listopada, na proslaviNjegoπeve 150-godiπnjice. Bilo je proπlo tek petnaest dana od Latinice na kojoj jeprikazana njegova “Oluja nad Krajinom”: razigrano je priËao o obitelji i onim vre-menima. GovoreÊi o ovim vremenima, o filmu i reakcijama na nj, bio je spokojan ileden. Kao i prerani snijeg na njegovu danaπnjem sprovodu.

/ Duπko »izmiÊ MaroviÊ, Slobodna Dalmacija, 10. studenog 2001. /

PPEETTLLEEVVSSKKAA :: ÆÆIIVVIIMMOO UU VVRREEMMEENNUU ZZAASSTTRRAA©©IIVVAANNJJAA AA TTOOMMEE II SSAAMMII DDOOPPRRIINNOOSSIIMMOO

Predsjednica Hrvatskog centra PEN-a Sibila Petlevski, u svoje je osobno ime, ali neodriËuÊi se pritom konteksta svoje udruge, uputila danas "apel kulturnoj javnostiprotiv zastraπivanja i preπuÊivanja", reagirajuÊi protiv "uËestale prakse preπuÊivanjaËinjenica koja se pojavljuje kao oblik 'demokratske' cenzure", te je osudila uposljednje vrijeme sve ËeπÊi "jezik govora mrænje".

Neposredni povod njezinu apelu kulturnoj javnosti je serija prijetnji smrÊu upuÊenihprofesoru na Akademiji dramskih umjetnosti Nenadu Puhovskom, te plakatirasistiËkog sadræaja koji su se pojavili na zgradi Akademije.

Puhovski je inaËe direktor producentske kuÊe "Factum" koja je producirala filmnedavno poginuloga novinara Boæidara KneæeviÊa "Oluja nad Krajinom", a koji jeoπtro osudio dio javnosti, brojne braniteljske udruge te stranke desne politiËke ori-jentacije.

Kao istinski razlog apela Sibila Petlevski navodi borbu protiv atmosfere zastraπivan-ja u kojoj ljudi "pristaju slijegati ramenima". "Zgaena atmosferom prijetnji, inerci-jom mozgova i slijeganjem ramenima", Petlevski naglaπava da joj je bilo nuæno upo-zoriti na ono πto znamo, a πto se hrvatski intelektualci ne usuuju priznati, ali"duboko u sebi moraju biti svjesni Ëinjenice da Êe nas upravo slijeganje ramenimavratiti ne deset godina u doba Tumana, ne trideset ili Ëetrdeset u doba Tita, negoravno u mraËni srednji vijek".

Takoer upozorava da globalnom nazatku doprinose "isprazna galama i glasnopreπuÊivanje". Predsjednica hrvatskog PEN-a nije ogorËena samo prijetnjom smrÊuNenadu Puhovskom, veÊ i time πto je za nedavnog zasjedanja regionalne konfer-encije PEN-a, koje je dovelo u Zagreb pedesetak svjetskih intelektualaca, zapriml-jena anonimna dojava o podmetnutoj bombi u prostoru gdje se odræavala konfer-encija.

Tu dojavu o podmetnutoj bombi, prijetnje smrÊu Nenadu Puhovskom, te nedavnopremlaÊivanju neduænih posjetitelja u zagrebaËkom klubu "MoËvara", SibilaPetlevski smatra dokazom da "æivimo u vremenu zastraπivanja, a svojimpreπuÊivanjem i nemilosrdnoπÊu sami djelatno doprinosimo takvome vremenu zas-traπivanja".

173

Petlevska smatra da "udruæivanje glasova i osjeÊaj intelektualne solidarnosti" izosta-je tamo gdje je najpotrebniji, u hrvatskoj kulturnoj javnosti koja "usmjerena naautistiËne igre taπtina glasno viËe kad zapravo nema πto reÊi, a preπuÊuje mnogebitne stvari, da naπe druπtvo proæivljava tamnu stranu demokracije".

/ HINA, 10. studenog 2001. /

KKNNEEÆÆEEVVII∆∆ JJEE RRAADDIIOO NNAA SSUUOO»»AAVVAANNJJUU SS IISSTTIINNOOMM

SuoËavanje sa istinom i vlastitim grijehovima teπko ide u dræavama bivπeJugoslavije, a onda teπko ide i ozdravljenje. Na tom ozdravljenju, KneæeviÊ je hrabroi predano radio bez obzira na rizike. I posijao zrno istine.

/ Drago KovaËeviÊ, Pravi odgovor, Beograd,11.11. 2001. /

KKRROONNIIKKAA NNAAJJAAVVLLJJEENNEE SSMMRRTTII

Cesta je bila skliska, kamion se malo zanio. Ah, ti hrvatski zanosi: koliki su se samoukrivo zanijeli, i kolike je zbog toga avo odnio. Zanio se kamion, BorivojaFranceschija i Boæu KneæeviÊa odnijeli su u kutijama. Ima boga, zar ne? “Oba supala!” Jedva da je radost odnoseÊa se na zrakoplove mogla biti veÊa. Kad se neπtovruÊe æeli, onda to i doe. Pogotovo kad su oni koji neπto vruÊe æele navikli da senjihove æelje poπtuju bez krzmanja i otezanja. Bilo je dovoljno na skupu zakletih, uzagrebaËkom KIC-u koji je svojedobno, a nakon teπke borbe osvojio PavletiÊev sin,u lutku Boæe KneæeviÊa zabosti iglu (filmiÊ Amarcord 1991-2001.) I onda joπ, dva dotri mobitela. A toga barem ima.

HRT mahnuo je repom (tako psi iskazuju svoju radost): “poginuo je autor kontro-verznog filma”. “Kontroverzni film”, “kontroverznog autora”, koji je snimio “kon-troverzni snimatelj”, u produkciji “vrlo kontroverznog producenta”, pokazan jedoduπe na tom istom HRT-u, no pas samo πto nije preminuo od æalosti. Hrvatska,oficijelna i oficiozna, digla se na zadnje noge. Valjalo je na svaki naËin signalizirati,u bogatoj skali urlika - da se takav “propust” viπe neÊe tolerirati. “Kontroverznimfilmovima”, “kontroverznih autora” nije mjesto na hrvatskoj televiziji. U tom pogle-du, u sloænom su se zagrljaju naπli tzv. oporbeni i mnogi tzv. vladajuÊi politiËari. Tekje nekolicina politiËara i intelektualaca pokuπala ukazati na to da je i sama stvarnostna koju se film odnosi priliËno kontroverzna. To moæda i jest tako, sloæit Êe se poli-tiËari, vladajuÊi i oporbeni, ali slika te stvarnosti ima biti neupitna. Ako ta slika neodgovara Ëinjenicama, onda to gore po Ëinjenice. Oni koji to ne razumiju, nekaËinjenice ostave na miru. Osobito neka ih ostave na miru kad se radi o jedinompravom masovnom mediju u naπoj preteæno joπ oralnoj i predpismenoj kulturi.

Uistinu, u novinama i tjednicima hrvatska je javnost mogla proËitati i gorih stvari odonih koje pokazuje KneæeviÊev i Franceschijev film. No, jedino πto se broji jest tele-vizija. I tek su se u “Latinici” politiËke elite, do guπe umijeπane u ono πto filmpokazuje, osjetile uistinu ugroæenima, te su zbile svoje redove rijeπene da idu dokraja, protiv “Êirilice” πto god da se pod tim pomiπljalo.

174

Nema, naime, u filmu niËega πto veÊ ne bi bilo reËeno, i u fragmentima, Ëak ipokazano. Vidjele su se na televiziji Ëak i gore stvari. Film je jedino inteligentnopovezao, kao uzrok i posljedicu, ono πto se eventualno (ali i to teπko) moæe podni-jeti samo fragmentano.

On je pokazao zloËine koje su poËinili pojedinci, ali je “napiknuno” i atmosferujednog nabrijanog kolektiviteta, koji je zloËin potaknuo, odobrio i sakrio. ZloËini su,a to smo veÊ oduvijek znali - takvih razmjera da je i njihovo prikrivanje traæilo priliËnuorganizaciju; oni su, veÊ u Ëisto kvantitativnom smislu, tako krupni da se morajuubrojiti u rubriku dræavni terorizam, koji je doktrinarno pripremljen (tu su jako radilitzv. poËinitelji za pisaÊim stolom, Tuman prije svih) dogovoren s arhi-neprijatel-jem, i nemilosrdno proveden. Tu se ne radi tek o pobjeπnjeloj margini nekezamaπite vojne operacije(koju se dræi Ëak nekim osobitim podvigom!) nikako ne onekom nepovezanom nizu incidenata, veÊ o planski provedenom “ËiπÊenju teritori-ja” u smislu “konaËnog rjeπenja” na hrvatski naËin. Lov na srpske starce uhrvatskim pozadinama, u tzv. postolujno vrijeme, ni po Ëemu se ne razlikuje od divl-janja ustaπa na istim tim toponimima u drugom ratu, kao πto se odobreni i poticanilov na tzv. gradske Srbe u osnovi ne razlikuje od postupaka koje Ivo Goldsteinopisuje u svojoj nedavno izaπloj epohalnoj knjizi Holokaust u Zagrebu. KneæeviÊevfilm ne inzistira na brutalnosti detalja, siguran sam, Ëak znam, da su objektivi kam-era zabiljeæili mnogo straπnije prizore - ali pokazuje jednu opasnu vezu. U tom sekontekstu gesta “vladara” na kninskoj tvravi, dok ovaj ljubi zastavu, radujuÊi seπto se broj njegovih podanika rapidno smanjuje, te o njima govori s prezirom, kaoda se radi o kukcima, (“nisu ponijeli ni svoje prljave gaÊe”) doima muËno, kao πtose doima muËno i cijela ikonografija tzv. vlaka slobode. Da je ta vrsta slobode zaveÊinu starosjedilaËkog stanovniπtva znaËila krajnju neslobodu (osloboenje od πilai ognjila u roku keks), to se do danas ne priznaje, a onaj tko to po kuπa reÊi nosiglavu u torbi. (...)

/ Slobodan ©najder, Novi list, 12. 11. 2001. /

PUHOVSKI : VOZA» MI JE REKAO - ZNATE, JA SAM SRBIN!

“Unazad nekoliko dana razgovarao sam s vozaËem kamiona Nikolom BorozoviÊemkoji je skrivio nesreÊu gdje su poginuli KneæeviÊ i njegov kolega, koji mi je najprijekazao: znate, ja sam Srbin” kazao je u svom govoru Æarko Puhovski na komemo-raciji za Boæidara KneæeviÊa, pitajuÊi se retoriËki zar je to doista najvaænije, zar jedoista vaæno tko je koje nacionalnosti.

/ R.D. Novi list, 13. 11. 2001. /

BBEEOOGGRRAADD ZZAAGGRREEBBAA»»KKOOMM NNOOVVIINNAARRUU BBOOÆÆIIDDAARRUU KKNNEEÆÆEEVVII∆∆UU

Boæidar KneæeviÊ imao je jugoslovenski pasoπ, crnogorsko dræavljanstvo, boraviπteu Zagrebu i - poginuo je u automobilu Ëeπke registracije. Ovim reËima juËe jekomemorativni skup, u Medija centru, otvorio Dragoljub ÆarkoviÊ, glavni urednik i

175

v. d. direktora nedeljnika "Vreme", kolega i, πto je mnogo vaænije, dugogodiπnji pri-jatelj tragiËno preminulog zagrebaËkog novinara.

ÆarkoviÊ je evocirao i zajedniËke vojniËke dane: "Samo on je bio neobiËniji vojnik odmene u zagrebaËkoj kasarni‚ Marπal Tito’. Kad smo uπli u nju, 1978. godine,doËekao nas je natpis: "Ko nije sa nama taj je protiv nas". A Boæidar KneæeviÊ bio jesvoj Ëovek, koji je u najteæim vremenima prelazio balkanske granice, koga su hap-sile svakojake vojske i paravojske...

On se nije bavio analizama proteklih dogaaja, on je ostavljao ono najdragocenije -dokument, svedoËanstvo.."..

Bio je novinar koga se oni sa malo duæim pamÊenjem, iz vremena bivπe zemlje,seÊaju po izvanrednim emisijama iz domena nauËno-obrazovnog programa TVZagreb, a ovi mlai po prilozima u emisiji VIN i TV filmu "Oluja nad Krajinom", kojaje izazvala pravu buru u hrvatskoj javnosti, pre deset godina "odbio je da laæe" ipridruæio se timu JUTEL-a - podsetila je prisutne zagrebaËka novinarka TanjaTagirov.

Kad takvi ljudi poginu u automobilu, odmah se zapitamo da li je to zaista bila sao-braÊajna nesreÊa. To je slika vremena u kojem æivimo - rekao je novinar "Vremena"Miloπ VasiÊ.

Predsednik NUNS-a Gordana Suπa, koja nije uspela da zaustavi suze, æelela je daukaæe na novinarsku hrabrost Boæidara KneæeviÊa, podseÊajuÊi da je on samo tridana nakon famozne Oluje poslao prilog (jedan od dvadesetak u VIN-u) u kome jeprikazao naliËje "pobede" i svu bedu i ludilo rata. Nakon toga prisutnima u Medijacentru prikazan je upravo taj prilog, jedan od dvadesetak koji su, kako nam reËeGordana Suπa, stizali do ekrana Ëesto najneobiËnijim kanalima. Onim koji, naæalost,liËe na πvercerske.

Ali, to je veÊ priËa o onim istinskim novinarima koji su uvek u "oluji".

/ M. ©ehoviÊ, Media centar Beograd, 14. 11. 2001. /

DDRRUU©©TTVVOO MMRRTTVVIIHH VVJJEESSNNIIKKAA

Odgovor ovisi o tome jeste li Ëitali veËernje ili jutarnje izdanje Vjesnika od 2. stu-denog 2001. godine.

Prema veËernjem izdanju Vjesnika od 2. studenog KneæeviÊa je trebalo æaliti kaoærtvu bezoËne medijske tjeralice - uratka Pavla Vranjicana, prikazanog dan ranije udvorani KIC-a u Zagrebu - gdje se na najperfidniji naËin, koriπtenjem “dokumena-ta” iz arhiva obavjeπtajne sluæbe, blati i difamira autor “Oluje nad Krajinom”.

Prema jutarnjem izdanju Vjesnika od 2. studenog, KneæeviÊa je trebalo mrziti kaoprokletog izdajnika, jer je u profesionalno korektnom dokumentarnom filmu -uratku Pavla Vranjicana, prikazanog dan ranije u dvorani KIC-a u Zagrebu - dokazanoda je autor “Oluje nad Krajinom” tijekom rata “fiziËki i opredjeljenjem bio na stranipobunjenih Srba”.

176

Dva opreËna stava jednog te istog Vjesnika - da je Boæidar KneæeviÊ ærtva podmuk-le medijske tjeralice, odnosno da je on mrski neprijatelj Ëija je prljava djelatnostnapokon raskrinkana - specifiËna su po tome πto ih je potpisao jedan te isti novinar:Æeljko Garmaz. ©toviπe, dva suprotstavljena stajaliπta jednog te istog ÆeljkaGarmaza objavljena su pod jednim te istim naslovom: “Vranjican: morao sam rea-girati na KneæeviÊev film”. Joπ viπe: radi se de facto o jednom te istom tekstu, kojinas u veËernjem izdanju lista upozorava da je Boæidar KneæeviÊ izloæen nevienojhajci i medijskom progonu (autor: Æeljko Garmaz), a u jutarnjem izdanju poruËujeda je isti KneæeviÊ izdajniËko ubre koje distribuira “velikosrpske propagandneporuke” (autor: Æeljko Garmaz).

U tom su smislu prilagoeni nadnaslovi. VeËernje izdanje Vjesnika: “'Amarcord1991.-2001.' - filmski odgovor ili tjeralica za autorom 'Oluje nad Krajinom'?”Jutarnje izdanje Vjesnika: “'Amarcord 1991.-2001.' - filmski odgovor na 'Oluju nadKrajinom'“. Tako je moguÊa “tjeralica” pretoËena u kategoriËan “filmski odgovor”.Podnaslov je ostao zamalo isti, osim πto je u jutarnjem izdanju dodano da je“KneæeviÊ rat proveo na strani pobunjenih Srba”!

Dogodilo se dakle to da je izvorni Garmazov izvjeπtaj, objavljen u veËernjem izdan-ju lista, netko od unezvijerenih urednika - pretpostavimo da je to Kreπimir FijaËko,glavni urednik Vjesnika, premda bismo mogli spomenuti i Zorana Vodopiju,FijaËkova zamjenika i urednika rubrike “Hrvatska”, u kojoj je tekst i otisnut - takotemeljito preinaËio da bi prosjeËan Ëitatelj Vjesnika mogao samo nemoÊno zakolu-tati oËima. Meutim, takvog prosjeËnog Ëitatelja zapravo nema, jer prosjeËanËitatelj ne kupuje i veËernje i jutarnje izdanje Vjesnika. On uglavnom kupuje samojutarnje izdanje, poπto se ono veËernje, u znatno manjoj nakladi, odaπilje u udaljenekrajeve.

S time je i raËunao unezvijereni urednik - pretpostavimo da je to Kreπimir FijaËko,editor-in-chief, premda bismo mogli spomenuti i njegova zamjenika Vodopiju - kadase upustio u hrabru inovaciju. Inovacija je sadræana u tome πto urednikove“naknadne intervencije” - koje Êe potpuno preokrenuti smisao izvornoga izvjeπtaja- nisu obavljene nad “sirovim rukopisom”, koji tek cirkulira u redakcijskoj proce-duri, nego nad objavljenim tekstom, koji je uËinjen dostupnim dijelu ËitalaËke pub-like, pa za taj ljupki primjer staljinistiËke prakse raspolaæemo svim potrebnimmaterijalnim tragovima. OËito, unezvijereni je urednik - pretpostavimo da je toKreπimir FijaËko - izvjeπtaj o tome kako je Boæidar KneæeviÊ izloæen organiziranojharangi i javnome linËu smatrao toliko skarednim da nije htio zatvoriti oËi i pustitida perje odleti kroz prozor (kad je, naime, tekst veÊ objavljen), veÊ je odluËio inter-venirati, smjeran u svojoj domoljubno-ureivaËkoj postojanosti, makar i po cijenuda bude otkriven. NadajuÊi se da neÊe.

Ovdje je vaæno napomenuti kako prilog u jutarnjem izdanju Vjesnika zauzima istiprostor kao i onaj u veËernjem, pa dakle razlog intervencije nije u kraÊenju tekstkako bi se u novine ubacila neka friπka vijest: dapaËe, nauπtrb neπto kraÊeg tekstapoveÊana je fotografija Pavla Vranjicana. Razlog je, prema tome, iskljuËivopolitiËko-ideoloπke naravi.

177

Pa kad veÊ pred sobom imamo tako blistav primjer medijske manipulacije, potpunona tragu najsvjetlijih staljinistiËkih tradicija, pogledajmo kako je naπ unezvijereniurednik - pretpostavimo da je to Kreπimir FijaËko - tehniËki obavio taj veliËanstvenipothvat, kao pouku neupuÊenim Ëitateljima ili mladim studentima novinarstva,nekim buduÊim Garmazima, koji Êe uËinak povampirene ideoloπke propagandevaljda tek osjetiti na vlastitim rukopisima. Ako to dozvole.

Odmah nakon uvodne reËenice izvjeπtaja, u kojoj konstatira da je dokumentarnifilm Boæidara KneæeviÊa dobio svojevrsni "nastavak", Æeljko Garmaz ispisuje pasus:

"Meutim, umjesto da se u 'Amarcordu 1991.-2001.', uratku Pavla Vranjicana,prikazanom u srijedu u dvorani KIC-a u Zagrebu, pokaæe 'neka druga strana priËe oratnim zloËinima' - to se moglo oËekivati, buduÊi da se film najavljivao kao 'odgov-or na Oluju nad Krajinom' - uËinak je bitno drukËiji. 'Amarcord 1991.-2001.' ostatÊe upamÊen kao tjeralica za nekim Ëovjekom, u ovome sluËaju - BoæidaromKneæeviÊem"

Pretpostavljeni urednik Kreπimir FijaËko ovaj uvodni pasus uklanja iz teksta, ucijelosti, ostavljajuÊi tek konstataciju da je “Oluja nad Krajinom” dobila “nastavak”.Kakvim Êe “Amarcord 1991-2001” “ostati upamÊen”, to Ëitaoce jutarnjeg izdanjane zanima: nikakva “tjeralica”, a naroËito ne tjeralica za Boæidarom KneæeviÊem.

Garmaz zatim opisuje sadræaj filma, oËito posveÊenog primitivnom difamiranjuKneæeviÊa i njegova nekadaπnjeg rada za Yutel, citira Vranjicanova obrazloæenjavlastite domoljubne misije, te pritom konstatira:

“Vranjican, meutim, u filmu nije odgovorio na neka pitanja, kao πto je ono otkudmu video-kasete iz 'Yutelova' arhiva, pogotovo πto je veÊ godinama javna tajna dasu one zavrπile u jednoj obavjeπtajnoj sluæbi. Osim toga, Boæidar KneæeviÊ, s kojimsmo razgovarali telefonski, tvrdi da filmski materijali koji su prikazani u'Amarcordu...', veÊ godinama nikome nisu bili dostupni, a prema njegovim spozna-jama, bili su pohranjeni u institutu 'kojemu je na Ëelu Ante Beljo'.”

Pretpostavljeni urednik FijaËko taj pasus takoer u cijelosti uklanja iz teksta. ©pijun-sko-denuncijantska pozadina Vranjicanova “dokumentarca” tako je potpuno elim-inirana iz optjecaja. Kakve javne tajne i obavjeπtajne sluæbe, molit Êemo, kakav raz-govor s Boæidarom KneæeviÊem, i to telefonski, a tek Ante Beljo i njegov institut,suluda konstrukcija, kakav vraæji seljo-Beljo? Napolje s tim”

Dobro, nema viπe “tjeralice”, nema viπe “obavjeπtajnih sluæbi” od kojih sudobivene videokasete, nema viπe ni natruha sumnji da je Pavle Vranjican bivπiπpijun iako je to javna tajna, nema viπe selje-Belje i njegova instituta - je li todovoljno?

Nije, naravno da nije. »itateljima treba jasnija crno-bijela slika. Najkreativnije inter-vencije pretpostavljenog urednika FijaËka nisu sadræane u kraÊenju Garmazova tek-sta, veÊ u njegovu - nadopisivanju. Tu se tek vidi koliko je naπ urednik velik, inte-gralan i ispravno hrvatski orijentiran.

Æeljko Garmaz, na primjer, piπe kako Vranjican "gledatelje obavjeπtava o 'stvarnim

178

namjerama' tadaπnjeg 'Yutelova' novinara", i tu zavrπava reËenicu, naime stavljatoËku, ali urednik FijaËko ne misli da ondje treba doÊi toËka, veÊ da reËenicu trebaproduæiti, pa se tako - u jutarnjem izdanju Vjesnika - “gledatelje obavjeπtava o'stvarnim namjerama' tadaπnjeg 'Yutelova' novinara, koji je ratne godine proveo spobunjenim Srbima, opravdavajuÊi njihovu pobunu(!).”

Tog druæenja s pobunjenim Srbima i opravdavanja njihove pobune u Garmazovuizvornom izvjeπtaju nema, ali urednik FijaËko marno ispravlja taj nedostatak. ZatimsliËne nedostatke ispravlja na brojnim drugim mjestima.

Novinar Æeljko Garmaz piπe:

“Tvrdi se, primjerice, da KneæeviÊ nije objavljivao radikalne izjave Srba protivHrvata, a da je objavljivao 'mirnodopske' izjave vojnika JNA.” ToËka.

Urednik Kreπimir FijaËko nadopisuje:

“Tvrdi se, primjerice, da KneæeviÊ nije objavljivao radikalne izjave Srba protivHrvata, a da je objavljivao 'miroljubive' izjave vojnika JNA i velikosrpske propa-gandne poruke.”(!)

Novinar Æeljko Garmaz piπe:

“Po rijeËima Pavla Vranjicana, 'KneæeviÊ se ne moæe sada pojavljivati kao borac zaljudska prava i biti metaforom demokracije, jer je to uvreda novinarstvu.'“ ToËka.

Urednik FijaËko nadopisuje:

“Po rijeËima Pavla Vranjicana, 'KneæeviÊ se ne moæe sada pojavljivati kao borac zaljudska prava i biti metaforom demokracije, jer je to uvreda novinarstvu', buduÊi daje fiziËki i opredjeljenjem bio na strani pobunjenih Srba.”(!)

Tim je ingenioznim uredniËkim metodama novinarski izvjeπtaj o sramotnoj javnojtjeralici za Boæidarom KneæeviÊem preinaËen u otvorenu potporu hajci, u nastavakharange, s optuæbom da je prokazani "fiziËki i opredjeljenjem bio na strani pobun-jenih Srba", te da je “opravdavao njihovu pobunu”. Zato πto pretpostavljeni ured-nik FijaËko to pouzdano zna, za razliku od novinara koji je prikupljao podatke iizvjeπtavao s lica mjesta. Zbog svoje besramnosti, primjer zasluæuje da budeuvrπten u udæbenike novinarstva, i to uz odgovarajuÊe faksimile, kako buduÊi stu-denti ne bi pomislili da je cijela priËa izmiπljena u edukativne svrhe.

©to je bilo poslije? Poslije je Boæidar KneæeviÊ poginuo u prometnoj nesreÊi. Hajkaje privremeno stornirana, dok zemlja nad pokojnikom malko ne otvrdne. PavleVranjican sklonio se u neku od SIS-ovskih izbi. OTV je odgodio emitiranje njegova“dokumentarca”. Kreπimir FijaËko πuti i bdije s debelim flomasterom u desnici, edamu ubuduÊe ne bi promakao kakav “protuhrvatski” tekst u veËernje izdanje listakoji ureuje. Ali πuti, bogme, i Æeljko Garmaz. On se, eto, nije javno ogradio odnasilja nad vlastitim rukopisom, pristajuÊi da se, pod budnom uredniËkom paskom,od zaπtitnika Boæidara KneæeviÊa preobrati u njegova progonitelja. Boæe moj, pa toje samo potpis! To je samo takozvani autorski integritet! To je samo naπ domaÊipolivalentni autor, namaz od Garmaza, hodajuÊi dokaz da novinarski zanat u

179

hrvatskim prilikama podrazumijeva kruh sa barem sedam kora i tekst sa barem dvasuprotstavljena stava. (...)

A Banski dvori? U Banskim dvorima i inaËe kasno sviÊe. Sluæbeno saopÊenje glasi:izabrali ste nas u veËernjem, Ëitajte nas u jutarnjem izdanju.

/ Viktor IvanËiÊ, Feral tribune, 17. stdenoga 2001. /

UU SSRRBBIIJJII NNAA TTVV PPRRIIKKAAZZAANNAA OOLLUUJJAA NNAADD KKRRAAJJIINNOOMM

Na desetu obljetnicu pada Vukovara i zauzimanja tog grada od strane snaga JNAbeogradska TV postaja B-92 emitirala je u udarnom terminu u 20,00 sati film “Olujanad Krajinom” pokojnog Boæidara KneæeviÊa.

U studiju su potom razgovarali direktor beogradskog dokumentacijskog centraVeritas Savo ©trbac, izbjeglica tijekom “Oluje” i nekadaπnja novinarka “VeËernjeglista” a sada urednica u Beogradu jednog izbjegliËkog Ëasopisa Milka LjubiËiÊ, ipovjerenik Srbije za izbjeglice Sanda RaπkoviÊ IviÊ.

Prikazani su i filmski zapisi s izjavama za ovu emisiju urednika “Latinice” DenisaLatina i producenta filma Nenada Puhovskog.

RaπkoviÊ-IviÊ je kazala da danas ne bi postojalo njeno povjerenstvo za izbjeglice daje vlast u Beogradu svojedobno posluπala njenog oca Jovana RaπkoviÊa “koji je bioprotivnik rata”. Puhovski je iznio uvjerenje da film neÊe izazvati nove podjele i novaprebrojavanja. Rekao je da su obiËni ljudi u Hrvatskoj doæivjelil emocionalni πokkada su vidjeli film jer ih bivπa vlast, osobito elektronski mediji, “nisu pripremili zatakvo πto”. Na izravno pitanje voditeljice misle li da je autor filma Boæo KneæeviÊmoæda ubijen, sugovornici su iznijeli svoje rezerve prema policijskom izvjeπÊu.

/ Hina/Vjesnik, 20.11.2001 /

Drnis.com

DRNI©KE RASPRAVE

PolitiËka konfrontacija

SluËajnost?

CCrraacckkeerr

1111//77//0011 55::0044::0055

Autor filma “Oluja nad Krajinom”, novinar i filmski reditelj Boæidar KneæeviÊ i sni-matelj Borivoj Fransecshi, poginuli su u saobraÊajnoj nesreÊi, kod mesta Bruvna,na putu Korenica - GraËac.

180

FFIIXXXXXXEERR

0077..1111..22000011 1111::4444

Tako ti je to kad hrvata koji snimi dokumentarac o domovinskom ratu klasificirajukao desniËara, ekstremistu koji potiËe na govor mrænje, bla, bla, bla.

NNeerreeggiissttrriirraannii kkoorriissnniikk

0077..1111..22000011 1144::3366

ima boga sad je na redu ostala gamad ala MesiÊ

FIXXXER

07.11.2001 15:28

prenosim s jednog drugog foruma: Citiram: "Kao sto sam upravo Ëuo, KneæeviÊ seneÊe pojaviti u emisiji u srijedu, jer je ipak dosegao krajnju toËku-exitus na cesti,presudila mu je kamionska prikolica.

HA-HA puhovski izjavljuje da je za to kriva "faπistoidna" hajka na sirotoga povampi-ra.

P.S. Nadam se da je pokraj ceste bilo dovoljno glogovoga grmlja. Za svaki sluËaj!"

bez komentara

KKaarraakktteerr

0077..1111..22000011 1188::0077

FiXXXer da bogda se fixao HIV inficiranom iglom...

<<ssuummlljjiivvoo>>

0088..1111..22000011 0033::0033

meni je sve ovo sumljivo. »ini mi se serbo-recept...

<<JJuussttiiccee >>

0088..1111..22000011 0033::0044

And justice is done.....

WWhhaatteevveerr

0088..1111..22000011 0044::4477

>Puhovski izjavljuje da je za to kriva "fashisoidna" hajka<

181

Bi li mi netko mogao naÊi neki link da vidim sto je izjavio Z. PusiÊ ili njegova seka.Jer bez njihovih izjava se osjeÊam neinformiran. I objektivno i gradjanski.

RReeppllyy

[[1111//88//0011 33::2244::4466 ppmm))

JuËe je Nenad Puhovski izjavio za Deutsche Welle kako je Boæidar KneæeviÊsvakodnevno dobijao po nekoliko anonimnih telefonskih poziva (gdje se KneæeviÊuprijetilo sa “likvidacijom”).

Nenad Puhovski dalje navodi za Deutsche Welle, kako je baπ juËer dobio takavanonimni poziv, u kojemu mu se saopπtava (Ti si sad prvi na redu! I zavrπit Êeπ kaoona SRBO»ETNI»KA SVINJA KneæeviÊ).

Po mom miπljenju tu nema dileme, KneæeviÊu je smrt namjeπtena, tj. UNAPRIJEDISPLANIRANA.

Kako je baπ “Kamion sa prikolicom naletio”?

Pozdrav!

ggoosstt

[[1111//99//0011 55::3355::3322 aamm]]

TipiËna prometna nesreÊa, kako drukËije.

Sve drugo kaæe da se to srbo-komunisti (i izdajnici isti) opet boje i vlastite sjene.

Kako jugobalkanija, “sretna solucija”, ni Rusi nisu imali toliko “dræavnih neprijatel-ja” koliko duænosnici i douπnici Udbe / Juge? Ima tu neπto...

TTaajjnnii aaggeenntt ppoo zzaaddaattkkuu

[[1111//99//0011 99::4400::1144 aamm]]

Provjerio sam, stvarno je bila nesreÊa. Odmah sam se bacio na provjeru i stvarnosam sve provjerio. Nego, moramo ponekad i akceptirati da se i politiËarima, reæis-erima, bogatima, direktorima itd., isto moæe dogoditi nesreÊa.

iinnttrrppiiddee

[[1111//99//0011 22::2288::1122 ppmm]]

Naravno da se to svima moæe dogoditi. Nisu reæiseri, direktori, et al, svete krave.Kad im nisu poginuli branitelji sveti, zaπto sebe æive smatraju svetima.

Samo potvrda iz joπ jednog neovisnog izvora da je to ipak tipiËna nesreÊa.

Jedna je od tipiËnih nesreÊa i prometna, na æalost, c´est la vie.

182

iinnttrrppiiddee

[[1111//99//0011 22::2299:: 2222 ppmm]]

Tko zna komu se to joπ moæe dogoditi, naæalost.

MMooBBrraannkkeecc

[[0099..1111..22000011 1199::1133]]

sudski vjeπtak krunoslav franjkoviÊ o vjerojatnosti namjeπtanja prometne nesreÊe:

"Bezbroj puta sam u svojoj bogatoj praksi Ëuo aluzije da je netko poginuo upripremljenoj prometnoj nesreÊi.

No, budite sigurni da to bas nije tako lako. Primjerice, da bi se izazvalo klizanjekamionske prikolice na klizavom kolniku na za to toËno odredjenom mjestu nijedovoljan samo vjest i dobar vozaË, nego desetina prateÊeg osoblja koje mora bitiuigrano do savrπenstva."

franjkoviÊ je fakat ekspert. nije potrebno da par tona prikolice tresne u auto na"toËno odredjenom dijelu ceste", dovoljno je da kamionska prikolica dohvati auto.desetine prateÊeg osoblja, my ass!

ZZvvoonniimmiirr IIII

[[1111//2233//0011 88::0033::4466 ppmm]]

KovaËeviÊ je govorio istinu, pa je moguÊnost da je smaknut vrlo velika... to nijeËudno jer se sigurno zamjerio nekima. Meutim, u MiloπeviÊevoj Jugoslaviji takavtip “nesreÊe” ne bi bio potreban... smaknuli bi ga javno.

AAttrreeiidd

[[1111//2255//0011 11::4400::0044 aamm]]

E moj Zvonimire, jesi ti joπ mali...

Nisu takav naËin likvidacije izmislile ni danaπnje hrvatske tajne sluæbe ni srpskenego su jednostavno preuzeli praksu od Titovih komunistiËkih sluæbi.

Evo ti link pa pogledaj kako je RDB Srbije izvrπila atentat na Vuka DraπkoviÊa.(...) Iovih se dana sudi bivπem naËelniku RDB zbog tog atentata. Metod identiËan.

Nego bilo je i po zagrebaËkim i zadarskim ulicama neke mafijaπke pucnjave, zar ne?

ddoommoolljjuubb

[[1111//77//0011 77::2244::5522 ppmm]]

Puhovski i “Factum” okrivljuju Hrvate

183

Molim Ëovjeka koji je snimio film o dotiËnom KneæeviÊu, da pod hitno snimi filmoveo MesiÊu i RaËanu. Moæda se i oni podbiju pod kakav FAP kljunaπ...

(...)

PPoolliittiixx

[[1111//77//0011 99::5500::3377 ppmm]]

Jedino πto je faπistoidno u cijeloj priËi jest baljezganje Puhovskog o tome kako jeovog “ubio” medijski pritisak. ©to se mene tiËe, g. KneæeviÊ mi neÊe nimalonedostajati.

Mislim da je on tek sad u pravom elementu (gdje god se nalazi) uza sve one ustaπekoji ga na nebu okruæuju. Tamo ih je mnogo viπe nego ovdje na zemlji pa Êe nje-gov veliki talenat mnogo bolje doÊi do izraæaja. A mi Êemo ovdje imati malo viπemira, slobodni od njegovih pamfleta.

bboorr

[[1111//77//0011 1111::3355::1199 ppmm]]

LiËka zemlja je progutala mnogo Ëetnika. »udno je da nije plodnija s toliko ubreta.

AAsswwaarrdd

[[1111//88//0011 1122::4422::3300 aamm]]

LiËka zemlja je neplodna, ali je zato Bleiburπka plodna.

PPaarriittyy 55

[[1111//88//0011 1100::5522 aamm]]

Poslije KneæeviÊa liËka Êe zemlja biti najplodnija na svijetu. Toliko govananajedamput nije mala stvar...

»»eettvvrrttaaBBrriiggaaddaa

[[1111//88//0011 1100::5522::0000 aamm]]

Koliko mi je æao za njega, mogao bi poËet plakat...

184

185

DRNI©-NET FORUM

Parlament

U povodu KneæeviÊeve smrti

BBlluunngghhaa

[[1111//77//0011 1122::2288::1188 aamm]]

Da to sam ja Blunga jr! Namjerno mi je zbrisano ime s Ezboarda kao i vijesti.netforuma nalogom nekih KatoliËkih krugova. Ne interesuje me πto mislite o meni aliovdje bih htio dati neke svoje komentare posebno u vezi proteklih zbivanja uHrvatskoj!

Modar Krajiπnik je onaj koji Êe u sebi svaku informaciju dobro saævakati u sebi prijenego πto neπto kaæe i prije nego πto reagira! Nitko me neÊe uvjeriti da jeKneæeviÊeva smrt sluËajna isto kao πto ni Blungha-ina smrt nije bila sluËajna.

O KneæeviÊu ne znam puno osim da je vjerojatno mudro odabrao izbjegliπtvo uCrnu Goru puno mediteranskiju zemlju od Srbije! Gledao sam film, pa i nema punoteπkih scena da bi to bio neki razlog za ovakvu halabuku, jedina scena koje je bilajako tuæna je scena kada bake plaËu za jednim nastradalim u jednoj vlaænoj krajiπkojkuÊi bez struje. Ta mi je scena bila jako tuæna! PodsjeÊala me na sobu moje bake!

Izvinite me πto piπem neregistriran ali vjerovali ili ne zabranili su mi nadimak naEzboardu!

Samo bi postavio nekoliko pitanja poslije ovoga sebi:

1) Da li postoji u Hrvatskoj organizirana grupacija bilo pod MesiÊem (vrlo vjerojat-no) ili van njega koja sistematski radi da sprijeËi povratak Srba u Hrvatsku? Ako seKneæeviÊ mudro povukao, to je OK! Ali ako je stvarno ubijen!?

2) Da li su ovi Ëlanci i sliËno u Feralu i Nacionalu, kao i nazovisuenja dragovoljci-ma, samo FARSA?

3) MesiÊ je itekako povezan s ekstremistima i nauËen je da radi jedno a da mislidrugo.

4) Kako se osjeÊate nakon smrti KneæeviÊa?

LLaazziiooRRoomm

[[1111//77//0011 66::2266::5555 aamm]]

IZA OVOG TERORISTI»KOG »INA STOJI HDZ

Neka mu je laka crna zemlja.

186

LLaazziiooRRoomm

[[1111//77//0011 44::5533::0033 ppmm]]

To je Ëista namjeπtaljka, koja se neÊe nikad rasvijetliti, itd. Veliki problem HDZ-u jeπto Boæidar KneæeviÊ posjeduje veliki broj dokaznih materijala, kao naprimjer film,koji je prikazan na Latinici, pa 3 kasete sa MiljevaËkog platoa, osvajanje Maslenice,MedaËkog dæepa, Slavonije i puno, puno materijala koji su vezani za Oluju nadKrajinom. Sigurno postoje materijali kako su hrvatski (NAVODNO) braniteljipljaËkali, palili, minirali srpske kuÊe, za vrijeme i nakon Oluje.

Ratni zloËinci koji sumahom iz HDZ-a su shvatili da veliku opasnost za njih pred-stavlja baπ Boæidar KneæeviÊ, koji je likvidiran s predumiπljajem od strane HDZ-a.

yyuujjaa

[[1111//77//0011 99::4433::1199 ppmm]]

Neka je vjeËna slava i hvala Ëovjeku koji se drznuo da kaæe mali djeliÊ istine o nekimËudnim vjetrovima na ovim prostorima.

Nadam se da viπe nikad i nigdje sliËna nevremena neÊe biti.

POGOVOR

187

U Hrvatskoj su, za vrijeme vojnih akcija “Bljesak” i “Oluja”, kao i u razdoblju prijenjih, nedvojbeno poËinjeni i ratni zloËini Ëije se autorstvo, u najπirem smislu terijeËi, moæe pripisati “hrvatskoj strani”. Predmetima “MedaËki dæep”, “GospiÊ”,“PakraËka Poljana”, “Lora”, kao i drugim sluËajevima likvidacija, muËenja ili pro-tupravnog tretmana civila, bavi se danas kako hrvatsko pravosue, tako i haπkiTribunal.

U vrijeme dok je Hrvatskom vladao Franjo Tuman, tvrdilo se kako strana koja vodiobrambeni rat ne moæe poËiniti ratni zloËin. To bi se moglo nazvati “VukoviÊevomdoktrinom” ili “PouËkom Milana VukoviÊa”: Autor ove teorije - koja predstavlja Ëistipravni nonsens - bivπi je predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske. VukoviÊeva tezastekla je pravo graanstva, πtoviπe, bila je snaæno podupirana na svim razinamadruπtva: od dræavnog vrha, do tzv. najπirih narodnih masa.

Neπto “πirokogrudniji” zagovornici ove teorije dopuπtali su moguÊnost po kojoj suse ratni zloËini moæda i dogaali, ali uvijek kao “incident”, “eksces” ili “izdvojensluËaj”. Takva interpretacija ostavljala je dovoljno prostora za tezu kako je politikakoju su vodili Tuman i tadaπnji dræavni vrh bila u osnovi ispravna, dok su za devi-jacije odgovorni pojedinci.

I oni koji su zagovarali prvi stav, i oni koji su branili drugi, snaæan su argument moglinaÊi u pravosudnim statistikama: sve do kraja vladavine HDZ-a, u Hrvatskoj nitijedan pojedinac hrvatske nacionalnosti nije bio osuen za poËinjeni ratni zloËin.Striktno legalistiËki promatrano, to znaËi da tih zloËina doista niti nije bilo.

No, ako se stvar promatra iz drugog ugla, moguÊe je zakljuËiti da se pravosue nijehtjelo baviti tim problemom zato πto je pravosudna vlast slijedila “VukoviÊevpouËak”. Iz njega bi proizlazilo da su “borci za naπu stvar” mogli nekaænjeno Ëinitisve πto su htjeli, jer im je, nedvojbeno obrambeni karakter rata davao placet darade, doslovce, πto god æele. Oni su mogli ubijati graane srpske nacionalnosti, kaoi druge, manje ili viπe proizvoljno æigosane nepodobnike; mogli su pljaËkati privat-nu imovinu, mogli su spaljivati kuÊe i gospodarske objekte i raditi druga zlodjela, noniπta od toga nije bilo tretirano kao ratni zloËin jer su ga kontekstualne “olakotne”okolnosti - ponajprije, obrana zemlje od agresije - Ëinile bar razumljivim, ako veÊ nei posve opravdanim. Korak dalje u odnosu na ovu interpretaciju predstavlja teorijapo kojoj je hrvatski dræavni vrh tih godina znao i morao znati za veÊinu poËinjenihzloËina: odbijanjem njihova sudskog rjeπavanja, taj je isti vrh pokazao namjeru davinovnike zlodjela zaπtiti, a joπ uvijek nema pouzdanog odgovora na pitanje kolikosu ti isti zloËini uistinu i kreirani u vrhu dræavnog aparata.

Dio hrvatske javnosti oËekivao je u razdoblju nakon treÊeg sijeËnja 2000., kada jeHDZ siπao s vlasti, πiroku javnu diskusiju o toj temi, kao i energiËnu pravosudnuakciju koja bi kaznila vinovnike, barem najteæih ratnih zloËina koji su bacali sjenu naDomovinski rat. Ta je diskusija, meutim, bila znatno slabija od oËekivane, a hrvats-ki su sudovi dugo vremena nakon izbora obraËunu sa ratnim zloËinima pristupalitromo, nevoljko i krajnje neefikasno.

188

Izuzev predsjednika MesiÊa, kljuËni ljudi hrvatske vlasti stajali su na istoj poziciji:ostali su ustrajni u oportunizmu, nezamjeranju nacionalistiËkoj desnici i otporuprema cjelovitoj i konzekventnoj reviziji tumanistiËkog druπtvenog i politiËkognaslijea.

Dræavna televizija je, nakon treÊesijeËanjskih izbora, ustrojena po istom obrascu.Ona se na hrvatske ratne zloËine osvrtala povrπno, rijetko, hladno: o njima u pro-dukciji HTV-a nije snimljen, pa onda logiËno niti emitiran, niti jedan jedini dokumen-tarni film.

Zato su na “Oluju nad Krajinom” sijevnule tolike munje. Svi nepotroπeni potenci-jali jedne neostvarene druπtvene diskusije; sva energija - pozitivna i negativna - isve ogorËenje, nataloæeno uz tu temu, sruËili su se stoga, svom silinom, upravo naKneæeviÊev film: prvi koji je govorio o ratnim zloËinima sa hrvatske strane, i jedinikoji je - dosad, do oæujka 2003. godine - emitiran na Hrvatskoj televiziji. Na adresuBoæidara KneæeviÊa iz tog su razloga isporuËeni svi neplaÊeni raËuni jednog trau-matiËnog razdoblja, obiljeæenog oËitim izostankom neËega πto se trebalo nazivatikatarzom. OsvjeπÊivanja Ëinjenice da su ratni zloËini poËinjeni, i konzekventnogobraËuna - intelektualnog, moralnog, pravosudnog - s njima.

Pregled debata o “Oluji nad Krajinom” stoga je ne samo dokument jednoga vre-mena, nego i vaæno svjedoËanstvo o tomu kako i zaπto u Hrvatskoj, nakon smjenevlasti, nije doπlo do obraËuna s naslijeem tumanizma. U ovoj knjizi zabiljeæenesu, izmeu ostalih, i reakcije dvojice vaænih ljudi hrvatske zakonodavne i izvrπnevlasti, premijera Ivice RaËana i predsjednika Sabora ZlatkaTomËiÊa, koji su na ovajfilm - u kojemu su se sve iznesene Ëinjenice pokazale nespornima, i koje nitko nijeoborio - reagirali osudom i odbijanjem.

“Ne æelim ulaziti ovdje polemiËki u ocjenu oko toga filma. Ja sam veÊ jednomrekao da sa ovako polariziranim konfrontacijama koje je izazvao i ovaj film, osobnonisam zadovoljan” rekao je RaËan na saborskoj diskusiji, dodajuÊi: “Pokazalo bi seda, naæalost, sudjelujemo kao dræava u financiranju mnogih institucija i grupa kojese demokratskoj dræavi oduæuju na naËin da nesmetano i bez embarga πire mrænjui netoleranciju u Hrvatskoj...”

Predsjednik Sabora ocijenio je, pak, emitiranje “Oluje” na Hrvatskoj televiziji krajn-je neprimjerenim potezom.

“I samo emitiranje dokumentarnog filma ‘Oluja nad Krajinom’ koji je jednostranoobojen moæe kod odreenih grupa i pojedinaca uskovitlati mrænju, pa i æelju zaosvetom” rekao je Zlatko TomËiÊ.

Dobar dio javnih diskusija naslanjao se na stavove Ivice RaËana i Zlatka TomËiÊa.Mnogi drugi politiËari, novinari, graani, sudionici diskusija na web-u, iznijeli su ujavnosti sliËne stavove.

Dokumentarni materijal iz ove knjige, naroËito diskusije na web-u, posebno je vri-jedan zato πto ima autentiËnu izvornost; to je gotovo antropoloπka studija sluËaja,

189

u kojoj se svaka emocija iskazuje bez ikakvih ograda, bez optereÊenja rjeËnikom,onako kako se govori na cesti, doma, u krugu prijatelja. Na tom mjestu moæemovidjeti “kako je disao narod”.

Hrvatska javnost bila je, Ëini se da to moæemo reÊi, u jesen 2001. godine spremnana suoËenje s onim pogledom na rat kakav je izloæen u “Oluji nad Krajinom”. Osimglasanja gledatelja nakon "Latinice", joπ su dvije ankete potvrdile da su gra_anispremni na to. Na telefonu Jutarnjeg lista, 74 posto graana izreklo je pozitivanstav prema suenjima za ratne zloËine, dok je u istraæivanju agencije Media metar51 posto ispitanika KneæeviÊev film ocijenilo vjerodostojnim.

No, politiËki vrh dræave i vodstvo nacionalne televizije nisu htjeli nastaviti posao kojije otpoËeo emitiranjem “Oluje...” Taj je film ostao izuzetak, eksces, iznimka.

Zaπto je tomu tako, moÊi Êe se moæda odgovoriti tek u povijesnoj perspektivi, jerodgovor na to pitanje svakako nadilazi diskusiju o samom filmu.

“Oluja nad Krajinom” dala je - kao povod - priliku za ozbiljno preispitivanje jednogvremena; ta je πansa uglavnom propuπtena i, kako sada stvari stoje, odgovornostza to moæe se pripisati uglavnom posttumanistiËkoj Nomenklaturi koja je, svjes-no ili ne, u ovom kao i u drugim pitanjima, iπla ispod razine oËekivanja hrvatskihgraana.

BBoorriiss RRaaππeettaa

190

kraj

OLUJA NAD HRVATSKOM

Kronika jednog "sluËaja"

priredio _BORIS RA©ETA

uredio _NENAD PUHOVSKI

design _DAMIR GAMULIN

izdavaËi _FACTUM / CDU, SAMIZDAT B92

πtampa _STANDARD 2

ISBN (FACTUM / CDU)

ISBN (Samizdat B92)