Onečišćenje voda

Kemijska potrošnja kisika (KPK)

Chemical Oxygen Demand (COD)

Tomislav Agatić (Prezentacija)Vlado Klišanin (Seminar)

KPK (Kemijska potrošnja kisika)

• je kemijska reakcija u kojoj je količina utrošenog kisika ekvivalentna količini otopljene organske tvari koja je podložna oksidaciji jakim kemijskim oksidansom. Odnosno, kemijskom potrošnjom se utvrđuje količina kisika uporabljenom u oksidansu (najčešće KMnO4) za oksidaciju tvari prisutnih u vodi.

• To je količina otopljenog kisika u vodi i jedan je od pokazatelja zagađenja vode.

• Ispuštanjem velike količine organskih tvari smanjujemo količinu otopljenog kisika koji je potreban normalnom biološkom funkcioniranju životinjskih organizama.

GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA IZ OBJEKATA I POSTROJENJA ZA:

• Preradu i štavljenje kože i proizvodnje krzna :

• Preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda, proizvodnju piva i slada, preradu mesa i konzerviranje mesnih prerađevina, proizvodnju alkoholnih pića, alkohola i kvasca :

KPK O2 mg/l 300 (c)

KPK O2 mg/l 125

• Proizvodnju i preradu tekstila:

• Proizvodnju biljnih i životinjskih ulja i masti:

KPK O2 mg/l 200 (c) (d)

KPK O2 mg/l 125 (b)

Zašto je KPK važan?

• Iz sadržaja kisika može se odrediti ili procijeniti mjera oksidacije otpadnih tvari, pogodnost vode za život akvatičkih organizama te stupanj samopročišćavanja (autopurifikacije). Akvatični organizmi vrlo brzo iscrpljuju količinu otopljenog kisika, u bližem prostoru, a nove količine kisika vrlo sporo difundiraju prema prostoru deficijentnom u otopljenom kisiku.

Kisik? (O2)

• Riba, beskralježnjaci, biljke i aerobne bakterije svi zahtijevaju kisik za disanje.

• Velik dio otopljenog kisika u vodi dolazi iz atmosfere. Nakon otapanje na površini, kisik se distribuira struje i turbulencije. Alge i ukorijenjene vodene biljke i dostavi kisika u vodu kroz fotosintezu.

• Pokazuje masu molekula kisika otopljenih u vodi po jedinici volumena.

• Manje ga je u vodi nego u atmosferi (oko 25 x).• Dolazi u vodu iz atmosfere i procesom fotosinteze

vodenih algi i viših biljaka.• Ovisi o temperaturi (bolje se otapa u hladnoj vodi) -

zasićenost kisikom ispod 80% ukazuje na povećanu potrošnju.

• Ovisi o brzini vode i tipu toka.• Nadmorska visina utječe na topljivost ( veći tlak zraka,

veća topivost kisika).• Ovisi o salinitetu (veći salinitet, manje otopljenog kisika).• Udio kisika ovisi količina organske tvari u vodi (procesi

razgradnje).

• Bez dovoljne količine O2 - život u vodi nije moguć (ispod 3 mg/l - biološka kriza).

• Kritičan period - ljeto - više temperature.

• Glavni čimbenik promjena u otopljenog kisika razinama je nakupljanje organskog otpada. Propadanje organskog otpada troši kisik i često koncentrirana u ljetnim mjesecima, kada se vodene životinje zahtijevaju više kisika kako bi podržao više metabolizam.

• Propadanje u otopljenog kisika može uzrokovati velike pomake u vrstama morskih organizama nalaze u vodna tijela.

• IZVORI:• http://water.me.vccs.edu/concepts/oxycycle.html• http://

www.varkom.hr/default.asp?FlashID=15465&ParentID=13885&title=pravilnik-o-granicnim-vrijednostima-emisija-otpadnih-voda

• http://www.westbasin.org/education/water-information/surface-water

• http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1823/predavanja/2.6-pi.pdf• http://www.scienceclarified.com/Oi-Ph/Oxygen-Family.html#b• http://en.wikipedia.org/wiki/Chemical_oxygen_demand• http://

www.waltersmunde.com/projects/DeterminationofChemicalOxygenDemand.pdf

• http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_153_3744.html

• http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_87_2460.html