SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

OKOLI I ODRIVI RAZVOJ

Spalionice otpada

Ivana Ivkovi, Brigita Vrbanec, Zvonimir apin

Voditelj: Davor Grgi

Zagreb, prosinac, 2012.

Sadraj

1. Uvod ..................................................................................................................... 1

2. Tehnologija spalionica otpada .............................................................................. 2

2.1 Najnovija dostignua na podruju izgradnje spalionica ................................. 4

3. Spalionice otpada iz perspektive drutva i ekonomije .......................................... 6

3.1 Drutveni kontekst spalionica otpada ............................................................ 6

3.2 Zagrebaka spalionica .................................................................................. 6

3.3 Split sluaj Cemex ...................................................................................... 8

3.4 Beka spalionica ........................................................................................... 8

3.5 Spalionice otpada u ekonomskom kontekstu ................................................ 9

4. Spalionice otpada iz perspektive zatite okolia ................................................ 12

4.1 Ekoloki nedostaci spalionica otpada .......................................................... 12

4.2 Cementare kao spalionice ........................................................................... 14

4.3 Nove tehnologije spalionica usmjerene na ekologiju ................................... 16

5. Zakljuak ............................................................................................................ 18

Literatura ................................................................................................................... 19

1

1. Uvod Otpad je jedan od kljunih ekolokih problema dananjice. Meutim, i razvijena su

drutva relativno kasno prepoznala otpad kao problem. Otpad je i direktna posljedica

ukupnosti djelovanja u drutvu te je koliina nastalog otpada esto pokazatelj

gospodarske snage i razvijenosti odreenog drutva. U nas je u vezi s postupanjem

s otpadom prvi Zakon o otpadu donesen 1995. godine, a aktualni je na snazi od 1.

sijenja 2005. godine. Zakon je popraen i s nekoliko podzakonskih propisa, a

obvezuje nas i Baselska konvencija koju je Republika Hrvatska potpisala, a

primjenjuje se od 2000. godine. U listopadu 2005. godine Sabor Republike Hrvatske

prihvatio je Strategiju gospodarenja otpadom temeljem Zakona o otpadu.1

Otpad prije odlaganja na odlagalite treba obraditi. Obrada otpada podrazumijeva

iskoritavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energijske svrhe, spaljivanje

koliine i volumena otpada i djelomino ili potpuno uklanjanje njegovih opasnih

svojstava. Postoje mehanike, fizikalno kemijske, bioloke, termike i kombinirane

obrade otpada koje su prikladne za svaku pojedinu vrstu otpada. Obradom otpada se

smanjuje potreba za novim odlagalitima i izbjegavaju se opasnosti koje nastaju pri

odlaganju otpada. Obrada otpada je postupni prijelaz prema bezdeponijskom

konceptu, planirati obradu otpada opravdano je samo za onu vrstu otpada koja nije

mogla biti reciklirana.

Termika obrada otpada je djelotvoran ali relativno skup nain obrade komunalnog

otpada. Postotak termike obrade u ukupnoj obradi komunalnog otpada raste u

razvijenim zemljama i nerijetko se njome zbrine odnosno obradi do 50 % ukupne

koliine komunalnog otpada. Izgraeno je oko 3000 ureaja za spaljivanje otpada, od

ega vie od polovice u Japanu, zbog velike koliine otpada i nedostatka prostora za

odlaganje. U Europi ima vie od 600 ureaja.

Spaljivanje predstavlja fiziko-kemijski oksidacijski proces pri kojem se oslobaa

energija, a potreban kisik se uzima iz zraka. Duik i ostali plinovi koji se nalaze u

zraku kemijski ne reagiraju s gorivom komponentom iz otpada. Sudionici u procesu

sagorijevanja su gorive komponente iz otpada i zrak, a produkti sagorijevanja su

dimni plinovi i pepeo.2

1 Zbrinjavanje otpada u RH hrcak.srce.hr/file/7470

2 http://www.gfv.unizg.hr/modules/m_gfv/zavrsni_diplomski_radovi/strahija_petra.pdf

2

2. Tehnologija spalionica otpada

Kvalitetno zbrinjavanje otpada je u dananjem svijetu veliki izazov pogotovo uz

striktne zahtjeve koje namee zatita okolia. Upravo zato izgradnja spalionica je

ininjerski zahtjevan i izazovan posao. Prva spalionica je izgraena 1885. godine u

SAD-u, a 1905. godine izgraeno je prvo postrojenje za spaljivanje gradskoga smea

na Hrvatskom tlu. U gradu Rijeci to se postrojenje koristilo za spaljivanje komunalnog

otpada i proizvodnju energije (pare) za pogon pumpe za snabdijevanje gradske pitke

vode. Otada se puno toga promijenilo u tehnologiji izgradnje spalionica.

Kontrolna soba moderne spalionice otpada

Spaljivanje otpada spada u termiku obradu ubrzanu kemijskofizikalnu razgradnju

pod djelovanjem topline i to uz rekuperaciju energije (proizvodnja toplinske i

elektrine energije) te bez rekuperacije energije (spalionice, incineratori).

Kod spaljivanja otpada postoji nuspojava koju nikako ne smijemo zanemariti, a to je

emisija tetnih tvari. Tipini tetni sastojci koji se emitiraju iz procesa izgaranja

komunalna otpada putem dimnih plinova jesu: estice, SO2,HCl, HF, CO, NOx, pare

Hg, Ni, As, Pb, Cr, Cu, Mn. Kako bi se umanjio negativan uinak ovih sastojaka na

okoli i ljudsko zdravlje, danas sve modernije spalionice otpada imaju ureaje za

proiavanje izlaznih dimnih plinova.

Prema konstrukcijskoj izvedbi loita, spaljivanje moe biti spaljivanje u loitima s

pokretnom reetkom (rotiljem), spaljivanje u fluidiziranome sloju te spaljivanje u

rotacijskoj pei.3

3 http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/Inzenjerstvo_zastite_okolisa/10.pdf

3

Spalionica s pokretnom reetkom (moving grate incinerator) je naprednija spalionica

u kojoj je sagorijevanje puno bre, tako da je koliina spaljenog otpada puno vea, i

do 40 tona otpada na sat. Temperatura u ovakvim spalionicama dosee i do 10000C.

Suhi pepeo se hladi i upotrebljava se za proizvodnju asfalta i betona. esto su

opremljene tehnologijom koja onemoguuje irenje neugodnih mirisa u okolinu.

Spalionice s fluidiziranim loitem (fluidised bed, FBC) su ekoloki najprihvatljivije

spalionice, jer znatno smanjuju proizvodnju tetnih plinova. Otpad se pali na smjesi

napravljenoj od pijeska i minerala dolomita, zatim plinovi u mjehuriima prolaze kroz

pijesak, pa se on ponaa kao fluid i otuda ime. Temperature se kreu od 750 do

1000 stupnjeva. Vrlo su jednostavnog dizajna i lako se odravaju, jedina mana je

jako sporo spaljivanje i do 30% sporije nego u gore navedenim spalionicama za

masovno spaljivanje.

4

Spalionice s rotirajuom pei (rotary kiln incinerator), imaju dvije komore: primarnu i

sekundarnu. Primarna sadri nagnuti cilindar sa vatrostalnim materijalom, cilindar

rotira, plamenik se nalazi na kraju cilindra, temperatura ide od 800 do 1200

stupnjeva, druga komora ili sekundarna komora slui za paljenje otpada koji

prethodno nije izgorio, najee su to plinovi i plastika, tu je temperatura malo vea i

ide do 5000 stupnjeva. Ovakve spalionice mogu spaljivati sve vrste otpada.

Nedostatak je to troe puno goriva i proizvode malo termalne energije.

Postoji jo puno tipova spalionica koje su meutim jako specijalizirane za odreeni

otpad. Kao primjer tu su spalionice sa tekuom injekcijom (liquid injection) koje su

specijalizirane za organske otrove te se zato izgrauju pokraj kemijskih postrojenja,

doseu temperaturu od 1000 do 1500 stupnjeva. Spalionice otpadnog plina (waste-

gas flare), koriste se za otpad s vrlo visokom razinom organskih spojeva. Spalionice

s direktnim paljenjem (direct flame incinerator), uinkovite su kod otpada koji sadri

krutine, potrebne su male temperature, nie od 700 stupnjeva.

2.1 Najnovija dostignua na podruju izgradnje spalionica

Plazma spalionice su novi ekoloki trend u zbrinjavanju otpada. Zbog svoje relativno

visoke cijene jo nisu ule u posvemanju primjenu ali zahvaljujui svojim

superiornim karakteristikama one su sigurno jedan od buduih smjerova u kojima se

kree odgovorno gospodarenje otpadom.

Plazma nastaje proputanjem elektrine energije kroz plin pri emu se postiu

temperature od 5 do ak 15 000 C. Postupak najee ukljuuje usitnjavanje

otpada, nakon ega se on u kontejneru unosi u reaktor s plazma bakljama, gdje zbog

visoke temperature dolazi do razlaganja organskih tvari i taljenja onih anorganskih. U

plinovitoj fazi dolazi do snane disocijacije organskih molekula to gotovo u

potpunosti eliminira tetne emisije, a to je glavna prednost plazma postupka.

Anorganske tvari se nakon taljenja vitrificiraju i mogu se odlagati ili koristiti kao

graevni materijal. Plin koji je proizveden termikom obradom otpada, mora

ispunjavati uvjete koji su propisati lokalnim ili dravnim propisima. Glavni sastojci tog

plina su kiseli plinovi, ugljini monoksid, duikov oksid, dioksini i furani. U Europi

standardi za ove spojeve su veoma strogi, pa su tako 2005. godine izdani novi

standardi za spaljivanje neopasnog otpada, gdje su smanjene granine vrijednosti

emisije SO2 s 30 ppm na 3,1 ppm. dok su granine vrijednosti NOx smanjene s 500

ppm na 100 ppm.

U Japanu postoje dva postrojenja koja rade od 2002. godine, postrojenje koje je

otvoreno 2002. godine dnevno obradi 22 tone komunalnog otpada i zamuljenih

otpadnih voda, te drugo postrojenje, na kojem se od 2003. dnevno obrauje 80 tona

5

komunalnog otpada i gorivih dijelova starih automobila. Koristi tek pola kapaciteta.

Pogon je kotao 80 milijuna dolara, a nakon obrade otpada parna turbina daje pet

megavata struje, od ega jedan prodaju, a ostatak koriste za vlastite potrebe.

Ova tehnologija omoguava da se ak 99 posto otpada korisno iskoristi i pritom

nema zagaenja, dok jedan posto treba obraditi zbog kontrole zagaenja. Rok

trajanja plazma baklji je est mjeseci, a u reaktoru se koriste najee po dvije, s time

da je za komunalni otpad dovoljna temperatura od 2.700 do 4.300 C. 4

4 http://www.gfv.unizg.hr/modules/m_gfv/zavrsni_diplomski_radovi/strahija_petra.pdf

6

3. Spalionice otpada iz perspektive drutva i ekonomije

3.1 Drutveni kontekst spalionica otpada

Spalionice otpada esto budu poprita politikih borbi i izvorita kontroverza. Iako

imaju velik energetski potencijal, graani se redovito bune protiv njihovih izgradnji.

Uzrok tome su najee neugodna iskustva iz prolosti koja stvaraju nepovjerenje

graana. Tome dodatno odmau netransparentno izvedene studije utjecaja na okoli

i estoki prosvijedi zelenih. Rjeavanje ovakvih problema zahtijeva kvalitetnu

edukaciju graana i angaman nezavisnih strunjaka kako bi se proces proveo bez

sukoba interesa. U Hrvatskoj je zadnjih godina u Saboru esto dolazilo pitanje

spalionica otpada i veina se slae da je gradnja istih jedan od stratekih ciljeva

Hrvatske pri pristupu Europskoj Uniji koja zahtijeva kvalitetnije rjeenje zbrinjavanja

otpada. Naalost pokuaji provedbe toga rezultirali su nizom prosvjeda kao to

moemo vidjeti iz primjera Zagreba i Splita. Ali nisu svi primjeri negativni. U svijetu

praksa spaljivanja otpada koji se ne moe reciklirati esto zapravo pridonosi boljitku

drutva i okoline u kojoj se nalazi. Kvalitetno izgraena spalionica ne zagauje toliko

da teti ljudskom zdravlju i moe postati ponos drutva, ak i turistika atrakcija kao

to je sluaj sa jednom smjetenom u samom centru Bea.

3.2 Zagrebaka spalionica

Grad Zagreb ve godinama eka izgradnju nove spalionice otpada. U kolovozu 2002.

izbio je poar u tadanjoj spalionici otpada PUTO. Spalionica je zatvorena, a sav

materijal preostao nakon poara, ukljuujui 250 tona otrovnog i kancerogenog

pepela je spakiran u vree i ostavljen tamo. 2008. godine Zelena akcija je

organizirala prosvjed pred Ministarstvom zatite okolia, prostornog ureenja i

graditeljstva zahtijevajui da se otpad hitno i adekvatno zbrine. Vree su pod

utjecajem vremenskih neprilika poele pucati te su opasni materijali dospjeli u tlo i

vodu. Ministarstvo je uzvratilo kratkim priopenjem u kojem tvrde da je otpad pod

nadzorom. Optueni za izbijanje poara, zbog nemara, su osloboeni, uz

obrazloenje da je poar mogao biti podmetnut iako za to nisu pronaeni nikakvi

dokazi.

Prosvjed pred spalionicom PUTO

7

Vree s toksinim pepelom

Poueni neugodnim iskustvom, graani Zagreba ne ele novu spalionicu u svojoj

blizini, no kako odlagalite Prudinec - Jakuevec vie ne moe zadovoljiti njihove

potrebe, nuno je pronai novo rjeenje. Ideja je da se izgradi spalionica otpada koja

bi ujedno proizvodila elektrinu energiju.

Prvotna lokacija nove spalionice trebala je biti na Savici, pokraj HEP-ove toplane,

kako bi se to bolje iskoristila energija koju e proizvoditi. Kasnije je lokacija

promijenjena na Resnik uz proista voda. Proista godinje proizvede oko 100 000

tona mulja koji bi se trebao spaljivati u buduoj spalionici. Kapacitet budue

spalionice iznosi priblino 300 000 tona. Zagreb pak proizvede godinje oko 400 000

tona komunalnog otpada. Problem je u tome to spalionica oito ne moe zadovoljiti

potrebe Grada. Gdje e se onda odlagati preostalih 200 000 tona otpada? Na to

pitanje odgovorni jo uvijek nemaju konkretan odgovor.

Jo jedno pitanje je gdje e se odlagati pepeo iz spalionice. Za to je predviena

lokacija u Dumovekom lugu. Tamo bi se smjestio Centar za gospodarenje otpadom

sa svim potrebnim sadrajima; mehaniko biolokom obradom i fizikalno kemijskom.

Na njoj bi se odlagao i azbest i ostaci spaljenog komunalnog otpada.

Najvei problem koji udruge za zatitu okolia vide je to je cijeli projekt budue

spalionice otpada potpuno netransparentan. Prije dvije godine je napravljena studija

utjecaja na okoli koju se moe dobiti na uvid samo ako ju se ita u Gradskom

poglavarstvu. Takoer nije ni poznata tehnologija koja e se koristiti u buduoj

spalionici. itava studija je napravljena na openitim primjerima slinih spalionica u

svijetu.5

5 http://www.zelena-lista.hr/eko-teme/41-zasto-ne-volimo-spalionice-otpada

8

3.3 Split sluaj Cemex

Zahtjev tvornice cementa Cemex da kao pogonsko gorivo koristi stare eljeznike

pragove, i to sve na 50 metara od prvih kua uzburkala je splitsku i katelansku

javnost prole godine. Niz prosvjeda i okruglih stolova organizirano je od rujna 2011.

kada su graani Katela, Solina i Splita upozorili na nedostatke Studije o utjecaju na

okoli za prihvat, privremeno skladitenje i loenje drvnog otpada u tvornicama Sveti

Juraj i Sveti Kajo, koju je izradila tvrtka Cemex.6 Graani su upozoravali na tetne

posljedice za zdravlje koje ukljuuju poveanu smrtnost novoroenadi i ena, te

poveanu hospitalizaciju zbog bubrenih bolesti i spontanih pobaaja u podruju od

sedam kilometara od spalionice. Iako je tvrtka Cemex postavila informativni tand na

splitskoj rivi prosvjednici su reagirali dosta negativno.

Prednosti koje bi donijelo spaljivanje otpada u tvornicama cementa u katelanskom

zaljevu su mnogostruke. Prvenstveno, zbrinjavanje opasnog otpada koji trenutno truli

nepropisno zbrinut na divljim odlagalitima bi svakako bilo ekoloki dobro rjeenje.

Druga korist bi bio profit tvornice koja bi zahvaljujui otpadu imala jeftino gorivo. Ali

takve koristi su ipak zanemarive ako je istina ono to kau prosvjednici, a to je da

filteri na dimnjacima tvornica nisu prilagoeni proiavanju opasnih dioksina i ostalih

toksinih plinova koji se pojavljuju pri spaljivanju.

3.4 Beka spalionica

Beka spalionica komunalnog i neopasnog industrijskog otpada nalazi se u centru

grada u Spittelauu, ujedno je i gradska toplana, a opskrbljuje jednu etvrtinu grada

strujom, grijanjem i toplom vodom. Graevina je u potpunosti prilagoena svim

ekolokim standardima, a istovremeno je lijepa, dopadljiva i izuzetno privlana

turistima.

Ne moe joj se pronai gotovo nijedna zamjerka, a sve je to zasluga bekih gradskih

otaca i umjetnika Friedensreicha Hundertwassera, koji je od 1998. radio na njenom

redizajnu.

Naime, stara je spalionica 1997. do temelja izgorjela u poaru. Odmah nakon poara

pristupilo se obnovi, a dizajn eksterijera povjeren je Friedensreichu Hundertwasseru

koji je kao zaljubljenik u prirodu i kao ekoloki visoko osvijeten ovjek osigurao da

se proiavanje otrovnih plinova u energetskom postrojenju izvede usporedno s

njegovim radovima na obnovi fasade i dimnjaka.

6 http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/183939/Kastela-U-boj-u-boj-za-zaljev-svoj.html#.UM8BF-Sr54N

9

Ujedno je stvorio bajkovitu graevinu viebojne fasade, s terasastim vrtovima,

poumljenim krovovima, neobinim bradatim prozorima, a vizurom grada dominira

tamnoplavi dimnjak sa osvijetljenom zlatnom kupolom. Postignut je idealan spoj

umjetnosti i tehnologije, emu svjedoi i velik broj turista koji svakodnevno obilaze

spalionicu.7

Beka spalionica otpada

3.5 Spalionice otpada u ekonomskom kontekstu

Gospodarenje otpadom je u posljednjih nekoliko godina postalo novi fokus investicija

upravo zbog ekonomske isplativosti dobre prakse zbrinjavanja otpada. Spalionice su

takoer pridonijele tom razvoju. Koristei otpad kao pogonsko gorivo spalionice

mogu raditi kao toplane ili elektrane i time doprinijeti utedi i smanjenju koritenja

fosilnih goriva. Koliko pritom zagauju i kolika je zapravo njihova iskoristivost jo

uvijek ostaju aktualna pitanja pri razvoju novih tehnologija. Ali dokaz isplativosti

spalionica je moda podatak da postoje zemlje koje uvoze smee. Meu njima

prednjai vedska. vedska je prole godine uvezla 850 tisua tona gorivog smea,

a ukupno je spalila 5,5 milijuna tona, a po dostupnim najavama o poveanju broja i

kapaciteta spalionica, pretpostavlja se da e do 2016. uvoziti oko 2 milijuna tona

smea. vedski energetski strunjaci tvrde kako se nove spalionice grade kako bi

koristile smee iz drugih zemalja. Cilj im je u konanici smeem zamijeniti druge vrste

goriva. vedske spalionice osim to su energetski isplativije - iskoritavaju 90 posto

energije smea, mnogo vie nego pri uobiajenoj proizvodnji struje - spalionice

smea iznimno pridonose ouvanju okolia jer koriste otpad s odlagalita na kojima

7 http://www.zamirzine.net/spip.php?article2615

10

se stvara golemi dio ukupne emisije staklenikog plina metana. Prema izraunima

spaljivanjem tone smea, 500 kilograma ugljinog dioksida manje se ispusti u

atmosferu nego ako ga se ostavi na odlagalitu.8

I dok neki govore o isplativosti spalionica zbog rjeavanja problema otpada, nabave

jeftinog goriva za toplane, cementare ili elektrane, drugi istiu da nije sve tako dobro

kao to se eli prikazati. Najee primjedbe su upuene upravo na raun spaljivanja

potencijalno korisnih materijala koji bi se mogao ponovno iskoristiti nakon reciklae.

Veina komunalnog otpada se moe reciklirati i to mu daje dodatnu vrijednost u

smislu resursa, koja se spaljivanjem nepovratno gubi.

Struktura komunalnog otpada

Osim toga spalionice, prema kritiarima, ne rjeavaju ni problem zbrinjavanja otpada

jer se spaljivanjem krutog otpada njegova masa umanji za 70% dok 30% i dalje

ostaje u obliku opasnog toksinog pepela.

Nadalje istie se znatna potronja energije tj. goriva za rad spalionice. Ako se

pretpostavi da je potrebno 0.25 metra kubna plina za izgaranje 1 kilograma otpada

(potronja spalionica je od 0.12 do 0.42), a cijena plina 2.2 kune po metru kubnom

onda je potronja jedne takve spalionice ako spali 300 000 tona otpada jednaka 165

milijuna kuna. Dodatni problem je i emisija ugljikovog dioksida koji nije samo

nusprodukt izgaranja plina nego i nusprodukt izgaranja otpada koja se takoer plaa

8 http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/228501/svedska-postala-najveci-uvoznik-smeca-u-

EU.html#.UM8BGOSr54O

11

ako prekorai dozvoljene vrijednosti. Iz te perspektive, spalionica je ogroman troak

kao to pokazuje primjer spalionice u Detroitu koja je u dugu od vie od milijardu

dolara.9

Alternativa spalionicama je gradnja reciklanih dvorita. Recikliranje daje veliki

doprinos ekonomiji i pomae poveanju znatnog broja zaposlenih. Recikliranje stvara

ili iri posao prikupljanja, procesuiranja, i dovodi obnovljene materijale ponovno na

burzu, kao i kompanijama koje proizvode i distribuiraju proizvode sa ponovno

obnovljenim resursom. Brojne studije pokazuju kako milijuni uloeni u reciklau

zapoljavaju tisue ljudi. Osim toga recikliranje tedi i prirodne resurse. Praksa u

svijetu pokazala je kako je sortiranje i recikliranje otpada daleko isplativija metoda od

odravanja pogona za spaljivanje.10

Iako su uvjerenja obje strane poprilino vrsta, a argumenti nekada proturjeni, jasno

je da je odvajanje, razvrstavanje i recikliranje otpada jedan od najboljih naina

gospodarenja otpadom. Ali nije sav otpad mogue reciklirati i postoji odreena

koliina koju bi nakon reciklae svejedno trebalo negdje odloiti. Tada nastupaju

spalionice otpada. Racionalno koritenje tada vie ne bi bilo upitno jer bi umjesto

ekoloki manje prihvatljivog odlaganja otpada na odlagalitima isti bio jo jednom

iskoriten. Pogotovo ako se spaljivanje odvija u plazma spalionicama koje gotovo

uope nisu tetne za ljudsko zdravlje. Ekonomska korist bi u tom sluaju bila

maksimalna.

9 http://soszagreb.blog.hr/2007/10/1623465352/o-potrosnji-plina-i-troskovima-vezanim-uz-rad-

spalionice.html 10

http://blog.dnevnik.hr/soszagreb/2007/05/1622683441/alternativa-spalionici-otpada.html

12

4. Spalionice otpada iz perspektive zatite okolia

Iz prethodnih poglavlja moglo se zakljuiti da iako su spalionice ekonomski isplative

ako se koriste na ispravan nain da jo uvijek postoji dosta velik otpor drutva prema

njihovoj primjeni. Razlog tome je esto upravo ekoloki segment problematike

spalionica. Spalionice koje koriste staru tehnologiju opasne su po zdravlje stanovnika

i okolia u njihovoj blizini zbog ispunih plinova koji se pojavljuju u procesu

spaljivanja otpada i zbog pepela koji preostaje kao nusprodukt spaljivanja.

4.1 Ekoloki nedostaci spalionica otpada

Mnogi su eko aktivisti zagrieni protivnici spalionica i svoje stavove potkrepljuju

primjerima ozbiljnog naruavanja prirodne ravnotee i ljudskog zdravlja od strane

spalionica. Aktivisti takoer rado koriste primjer Bea, ali u kontekstu opasnosti koju

spalionica otpada predstavlja. Be trenutno ima 2 spalionice otpada u gradu:

Spittelau, koja je poznata po tome to slui i kao primjer zagovaraima spaljivanja te

Fltzersteig, koja je samo u rujnu 2004. godine , 12 puta ispustila vie od doputene

razine Sumpor-dioksida. Ta spalionica je do sada imala vie kvarova i poara koji su

uzrokovali velika zagaenja. Do sada nisu raene nikakve studije na temu zdravlja

ljudi koji ive u blizini spalionice, no velike razine tekih metala su zabiljeene na

vou i povru koje je uzgajano u blizini spalionice.

The Spittelau spalionica otpada je renovirana nakon to ju je poar otetio. Lokalno

stanovnitvo se otro protivilo renoviranju spalionici, te su zahtijevali da se u

potpunosti prekine sa spaljivanjem otpada u gradu. Lokalne vlasti su podijelile

opoziciju atraktivnim dizajnom spalionice. Usprkos renovaciji, 4. srpnja 2002. u

spalionici izbija poar te se okolica opet oneiuje.

U sklopu renoviranja postrojenja instalirana je skupa oprema za kontrolu istoe

zraka, no i sve to filteri zaustave zavrava u leteem pepelu i ostatcima iz filtera,

tako da je pepeo iz Spittelaua iznimno toksian (koncentracija dioksina je 2160 ng

TEQ /kg). Toksini ostatci iz filtera se odvoze u stari rudnik soli u Njemakoj, gdje je

lokalno stanovnitvo takoer prosvjedovalo. U tom sluaju odlagalita postaju

vremenske bombe dioksina za lokalne izvore vode.

Ono to aktivisti jasno istiu jest da nijedna od 3 razliite kategorije pepela nije

inertna, upravo suprotno, veina tog otpada je vrlo je opasna po okoli ali i ljudsko

zdravlje. Meu pepelom se moe naii i na razliite otrovne substance poput

dioksina, furana, tekih metala, ive, olova, arsena, kalija, talija, kadmija, kroma,

13

berilija itd. A kako se pepeo mora nekako odloiti on postaje izvor opasnosti i za

prirodu i za ljude.

Pepeo iz spalionice, dijelom letei pepeo, vrlo je opasan i treba sa njim rukovati na

posebne naine. U pokuaju da rijee problem odlaganja pepela neke spalionice su

predloile koritenje istog za izgradnju cesta. Takav nain zbrinjavanja tog opasnog

pepela rezultirao je brojnim zdravstvenim problemima stanovnitva.

U Newcastleu, Engleska, pepeo iz Byker spalionice upotrebljavao se za puteve,

parkove pa ak i kolska igralita. Zabrinuti zbog sigurnosti takvog naina

deponiranja pepela, lokalne zajednice su traile nezavisne agencije CAT

(Communities Against Toxics) da ispitaju podruja gdje se pepeo odlae i da se

utvrdi koliine otrova u istom.

Testovi su pokazali opasno visoke razine dioksina, aresena, olova i mnogih drugih

otrova. U daljnjim istraivanjima su im pomogli i Njemaki znanstvenici iz Hamburga,

Ergo Laboratories. Ispitali su uzorke iz 23 razliita podruja irom Newcastlea.

Testovi su pokazali da je koncentracija dioksina bila nevjerovatnih 9500 nanograma

I-TEQ/kg, u usporedbi sa dozvoljenim vrijednostima od 5 nanograma I-TEQ/kg.

Osim pepela koji zagauje tlo i vodu spalionice imaju i problem ispunih plinova.

Prva znanstvena studija koja je pokazala kako uestalost pojave raka ovisi o

prostornoj udaljenosti od spalionice otpada objavljena je 1996. godine (British J.

Cancer). Studija je pokazala da ljudi koji ive u podrujima 7,5 kilometara udaljenima

od spalionice otpada ee obolijevaju od raka plua, eluca, debelog

crijeva... Studija je provedena na velikom uzorku ljudi (vie od 14 milijuna) i ukljuila

je 72 spalionice otpada na podruju Velike Britanije.11

Kao primjer ekolokog osvjetavanja i naputanja opasnih praksi spaljivanja otpada

esto se istie Japan koji je nakon velikog entuzijazma spram spalionica otpada kojih

je tada bilo ak 2000 polagano preao na recikliranje. Razlog tomu bile su

nedvosmislene studije tamonjih znanstvenika koje su potvrdile da osim dioksina,

prilikom spaljivanja otpada nastaju i drugi otrovni aromatski ugljikovodici (primjerice

furani), zatim teki metali (iva, olovo, krom, arsen i berilij), kao i toksini plinovi

poput klorne i fluorne kiseline, duikovi i sumporni oksidi koji osim to vrlo negativno

utjeu na zdravlje ljudi i ivotinja, unitavaju okoli i prirodu.12

11

http://soszagreb.blog.hr/2007/10/1623444001/za-i-protiv-spalionice.html 12

http://www.zamirzine.net/spip.php?article5059

14

4.2 Cementare kao spalionice

Jo je gora alternativa spaljivanje otpada u cementarama. U istraivanju koje je za

jednu opinu u Njemakoj proveo neovisni institut za primijenjena ekoloka

istraivanja, ko-Institut, Darmstat, kao jedna od opcija zbrinjavanja otpada

razmatrana je i mogunost njegovog spaljivanja u tvornici cementa. Sukladno

zahtjevima koji se postavljaju pred onoga tko eli otpad zbrinuti na suvremeni nain,

ko-Institut je svoju prosudbu razliitih varijanti zbrinjavanja otpada temeljio na

slijedeim kriterijima:

a. Oslobaanje organskih spojeva u postupku zbrinjavanja

b. Stvaranje novih anorganskih spojeva u postupku zbrinjavanja

c. Ponovno vraanje tekih metala iz otpada u krune tokove tvari

Zakljuci istraivanja osporili su korist od spaljivanja otpada u cementarama po sva

tri kriterija.

Tvornica cementa u slubi spalionice

a. Oslobaanje organskih spojeva (dioksini, furani)

Postupcima zbrinjavanja u kojima se otpad spaljuje (spalionice, tvornice cementa) na

visokim temperaturama, unitavaju se dugoivui organski spojevi u otpadu, ali

pritom nastaju novi (kemijska reakcija poznata pod imenomde-novo-sinteza) kao npr.

15

u sluaju dioksina, pa sveukupno moe doi do poveanja koliine dioksina.

Novonastali organski spojevi putem zraka i ljake ponovno dospijevaju u kruni tok

tvari. Do emisija lako hlapljivih organskih spojeva u industriji cementa dolazi na onim

mjestima u procesu proizvodnje gdje zbog niih temperatura ne doe do potpunog

izgaranja organskih spojeva iz otpada. Zbog specifinih uvjeta proizvodnje u

cementnoj industriji, moe se raunati s relativno ogranienim stvaranjem novih

organskih spojeva u odnosu na spalionice, ali je zbog loijeg proiavanja dimnih

plinova u tvornicama cementa emisija organskih spojeva u okoli jednaka onoj iz

spalionica.

b. Stvaranje novih anorganskih spojeva (NOX, SO2)

U svim procesima gorenja dolazi do stvaranja duikovih oksida ija koliina ovisi o

vrsti goriva, nainu i uvjetima izgaranja. Cementna industrija na poseban nain ima

problema sa stvaranjem duikovih oksida. Uvjetovano visokim temperaturama i

vikom zraka potrebnim u procesu proizvodne, stvaraju se i emitiraju velike koliine

NOX koje dospijevaju u atmosferu. Tu dolazi do reakcija u kojima se stvara duina

kiselina. Ona uzrokuje kisele kie, opasna za okoli i zdravlje ljudi. Osim duikovih

oksida, tvornice cementa emitiraju i velike koliine SO2. Izgaranjem otpada, koliine

SO2 se poveavaju. Pritom lako hlapljivi spojevi sumpora u dimnim plinovima izlaze

u atmosferu gdje oksidacijom nastaje sumporna kiselina, takoer uzronik kiselih

kia.

c. Ponovno vraanje tekih metala u kruni tok tvari

Cementna industrija sve vie nastoji dio primarnog goriva (ugljen, teko ulje)

zamijeniti sekundarnim (rabljene gume, staro ulje, plastika) koje sadri daleko vee

koliine tekih metala od primarnog goriva. Proizvodni proces se odvija pri visokim

temperaturama (1450C). Pri tim se temperaturama u nekoj vrsti termike destilacije

teki metali o odvajaju iz sirovina i goriva, da bi se na niim temperaturama

kondenzirali i preli na prainu ali i na sirovinu. Na taj nain dolazi do kontinuiranog

koncentriranja tekih metala u tvz. unutarnjem krunom toku. K tome, koncentracija

tekih metala poveava se dodatno i iz tvz. vanjskog kruga: naime, praina iz filtra

koja sadri teke metale mijea sa sirovinom i ponovno vraa u proces proizvodnje.

Tako poveana koncentracija uvjetuje i sve vee emisije lakohlapljivih tekih metala i

sve veu opasnost od praine, posebno kada praina zbog nestabilnosti u procesu

proizvodnje koje dovode do iskljuenja filtra, dospije u okoli. Ovo posebno vrijedi za

teko hlapljive teke metale (olovo, cink, arsen, krom) koji su pri temperaturi pri kojoj

plinovi prolaze kroz filter (110C) skoro iskljuivo vezani na estice praine.

Lakohlapljive teke metale (ivu, talij, kadmij) postojei filtri teko mogu zadrati

budui da najveim dijelom kroz filtre prou u plinovitom stanju. Zbog gore opisanog

dolazi do koncentriranja tekih metala; emisije talija iznose do 95% koliine unesene

u proces proizvodnje, emisije ive iznose vie od 90%.

16

Onaj dio tekih metala koji nije kroz dimnjak dospio u okoli u plinovitom stanju, taloi

se i koncentrira u klinkeru, ili pak dospijeva u gotov proizvod (cement) jer se klinkeru

dodaje praina iz filtra. Tako se preko gotovog proizvoda ove opasni otrovi ponovno

vraaju u kruni tok tvari te postoji opravdana bojazan od zdravstvenih posljedica

(alergeni i kancerogeni uinci) kod onih koji su u direktnom dodiru s cementom kao i

od buduih zagaivanja tla i vode zbog ispiranja tekih metala iz graevinskog

otpada.13

4.3 Nove tehnologije spalionica usmjerene na ekologiju

Zagovornici spalionica s druge strane ne poriu tetnost na koju upozoravaju aktivisti

ali zato jasno daju do znanja da je tehnologija spalionica uznapredovala i da su

primjeri iz prolosti posluili kao dobre lekcije. Spalionice danas nisu tetne koliko su

prije bile. U tom se smislu pozivaju na relevantna znanstvena istraivanja koja

govore kako su emisije toksinih i kancerogenih spojeva iz spalionica male u

usporedbi s drugim izvorima zagaenja, te da su njihovi utjecaji na zdravlje ljudi i

stanje okolia danas mali. Istraivanja govore o tome kako su emisije dioksina iz

spalionica otpada u Irskoj 2000. godine sudjelovale samo s 1% ukupnih emisija

dioksina u Irskoj, odnosno da je veina dioksina nusprodukt spaljivanja otpada u

domainstvima.

Nada se najvie polae u daljnji razvoj takozvane plazma tehnologije koja bi

omoguila jo manje zagaenja. Spalionice otpada koje su ekoloki prihvatljive i ne

utjeu emisijama na zdravlje ljudi i okolia su u razvijenom svijetu esta pojava.

13

http://www.lerotic.de/cementara_spaliona/index.html

17

Plazma tehnologija

Ova tehnologija nema emisija dioksina i furtana, a emisije ostalih opasnih tvari su

znatno manje i u okviru propisanih normi ne tetnih za ljudsko zdravlje. Takoer

vaan element ove tehnologije jest znatno smanjena emisija sumporovog dioksida i

ostalih elemenata zaslunih za pojavu kiselih kia.

Nova tehnologija je ekoloki izuzetno prihvatljiva, no njena ekonomska cijena je vrlo

visoka. Zbog toga nije realno za oekivati da e se ovakve spalionice izgraditi i u

zemljama u razvoju ili nerazvijenim zemljama. Nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju

vrlo esto su veliki uvoznici otpada te je s time situacija jo tea.

18

5. Zakljuak Otpad je direktna posljedica ivota u modernom drutvu. Odnos prema otpadu,

stupanj ekolokog zbrinjavanja te senzibiliziranost javnosti s potrebnom zatite

okolia ukazuju na stupanj razvoja nekog drutva. Mogunosti zbrinjavanja otpada su

mnogostruke. Jedan od tih naina je i termika razgradnja u spalionicama. Spalionice

otpada su relativno novo rjeenje u dugoj povijesti nastojanja da se otpadom

gospodari ne samo ekoloki uinkovito ve i ekonomski isplativo. Od njihove pojave

poetkom devetnaestog stoljea do danas, prijeen je dug put, uinjene su mnoge

pogreke, no nepobitno je da se bez spalionica otpada ne moe. U najnovije vrijeme

osim to koriste za spaljivanje otpada, spalionice sve vie preuzimaju ulogu toplana

ili elektrana. Na taj nain njihova ekonomska opravdanost sve vie dobiva na

znaaju.

U Republici Hrvatskoj praksa spaljivanja otpada tek je u povojima. Javno mnijenje je

nepovoljno, graani su negativno okrenuti prema toj tematici, te ne postoji prava

politika volja da se ovaj problem rijei. No, ulaskom u Europsku Uniju, morat emo

pronai rjeenje koje e zadovoljiti nae graane i stroge direktive Unije u vezi

zbrinjavanja otpada. Idealan nain je, dakako, recikliranje. No, graanska svijest u

naoj zemlji nije ni izbliza dovoljno razvijena. Osim graanske svijesti, veliki problem

predstavlja izostanak infrastrukutre koja bi podrala ovakav nain zbrinjavanja

otpada. Kada bi ovi preduvjeti i postojali, dio otpada se ne moe zbrinuti recikliranje.

Za takav otpad najbolje rjeenje je spalionica otpada. Trenutno se u Republici

Hrvatskoj veina otpada odlae na deponije koji su pretrpani, a mnogi nisu izgraeni

prema standardima zatite okolia. Ovakvo stanje je alarmantno te jo jasnije

ukazuje na potrebu za kvalitetnim spalionicama otpada.

Postoji mnogo vrsta i namjena spalionica. Moderni trendovi ukazuju da je ekoloki

najprihvatljivija vrsta spalionica, spalionica koja koristi plazma postupak. Tim

postupkom unitava se gotovo 99% otpada, a cijeli proces je ekoloki prihvatljiv. Na

alost, ovakve spalionice su danas rijetkost. Razlog je u njihovoj cijeni. Izgradnja

takve spalionice toliko je skupa da si ih mogu priutiti samo najrazvijenije i ekonomski

najsnanije zemlje kako to su Japan, vedska, Francuska i Finska. Sve to nas

navodi na zakljuak da u Republici Hrvatskoj nije mogue izgraditi ovakvu spalionicu.

No, neko rjeenje se mora pronai. Da li emo se opredijeliti za manje zahtjevne, ali i

manje uinkovite spalionice, da li emo se okrenuti izvozu otpada ili emo se

prikloniti podizanju svijesti i izgradnji infrastrukture potrebne za recikliranje, pokazati

e vrijeme. Spalionice ostaju jedan od potencijalnih rjeenja. Kojim god putem krenuli

bez senzibilizacije i osvjetavanja graana, bez ozbiljnije nacionalne kampanje za

zbrinjavanje otpada i ekoloke svijesti, pozitivni rezultati e izostati.

19

Literatura

1. Zbrinjavanje otpada u RH hrcak.srce.hr/file/7470

2. http://www.gfv.unizg.hr/modules/m_gfv/zavrsni_diplomski_radovi/strahija_petra

.pdf

3. http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/Inzenjers

tvo_zastite_okolisa/10.pdf

4. http://www.gfv.unizg.hr/modules/m_gfv/zavrsni_diplomski_radovi/strahija_petra

.pdf

5. http://www.zelena-lista.hr/eko-teme/41-zasto-ne-volimo-spalionice-otpada

6. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/183939/Kastela-U-boj-u-boj-za-zaljev-

svoj.html#.UM8BF-Sr54N

7. http://www.zamirzine.net/spip.php?article2615

8. http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/228501/svedska-postala-najveci-uvoznik-

smeca-u-EU.html#.UM8BGOSr54O

9. http://soszagreb.blog.hr/2007/10/1623465352/o-potrosnji-plina-i-troskovima-

vezanim-uz-rad-spalionice.html

10. http://blog.dnevnik.hr/soszagreb/2007/05/1622683441/alternativa-spalionici-

otpada.html

11. http://soszagreb.blog.hr/2007/10/1623444001/za-i-protiv-spalionice.html

12. http://www.zamirzine.net/spip.php?article5059

13. http://www.lerotic.de/cementara_spaliona/index.html