6
Univerzitet u Novom Sadu Ekonomski fakultet Subotica Seminarski rad Finansijska ekonometrija Profesor: Student: Dr. Tibor Ki !onika Po"ov P##$%&& Subotica' &(. )anuar' (#&*.+odina

OPCIJE

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Finansijska ekonometrija

Citation preview

Univerzitet u Novom Sadu

Ekonomski fakultet Subotica

Seminarski radFinansijska ekonometrija

Profesor:

Student:

Dr. Tibor Ki

Monika Popov P003/11Subotica, 12. Januar, 2015.godinaSadraj3Pojam opcija

3Definicije osnovnih prinosnih pozicija

4Vrednost i cena opcije

5Vrste opcija

Pojam opcijaOpcije su standardizovani finansijski derivati kod kojih je jedino cena neizvesna. To su ugovori (opcijski ugovori) koji su visoko standardizovani i zato se njima moe trgovati. Opcija nosi mnogo vei prinos na ulaganje ali su opcije rizinije jer imaju vei stepen leverida, to znai da je vee uee pozajmljenih sredstava. Vei je prinos ali i rizik je vei.

Opcije uvek imaju pekulativnu vrednost i kod njih se gubi samo ono to je uloeno.Kao takva ima sposobnost da daje vlasniku snagu cekanja,koja se sastoji u tome da, ukoliko se promptna cenapredmetne finansijske aktive krece na stetu imaoca opcije on ima mogucnost da ceka do datuma isteka opcije da se to kretanje promeni u njegovu korist i obrnuto.

Opcije su od najznacajnijih instrumenata hendzinga pomocu kojih finansijski menadzeri smanjuju razlicite vrsterizika u finansijskomposlovanju.One unose vise sigurnosti u domenu promene cena robe,hov.Opcije se trguju na berzama ili van-berzanski (over-the-counter: OTC) Opcije trgovane na berzi su standardizovane i jasno su definisani: Expiry date; Strike price; da li je opcija Call ili Put; da li je opcija Amerika ili Evropska OTC opcije mogu da imaju drugaije expiry datume i strike cene od onih na berzi. Zato to OTC opcije mogu da se definiu tako da tano odgovaraju potrebama kupca, one su obino skuplje od onih na berzama.

Definicije osnovnih prinosnih pozicija

Opcija je at-the-money (ATM) kada je cena osnovnog instrumenta jednaka exercise ceni.Opcija je in-the-money (ITM) kada bi njeno trenutno izvrenje znailo da e kupac dobiti novac (kada je cena instrumenta vea od exercise cene kod Call-a; kada je cena instrumenta manja od exercise cene kod Put-a).Opcija je out-of-the-money (OTM) kada bi njeno trenutno izvrenje znailo da kupac nee dobiti novac

Vrednost i cena opcije

Unutranja vrednost (intrinsic value) opcije je vrednost opcije ukoliko bi ona bila izvrena odmah, tj, dobitak ukoliko bih se opcija odmah izvrila. To je razlika izmeu strike cene i cene instrumenta na tritu. Vremenska vrednost (time value) je razlika izmeu option premije i unutranje vrednosti opcije, tj, to je za koliko je option premium vei od unutranje vrednosti. Opcija ima vrednost i ako je OTM manje od nule zato to vremenom cena instrumenta moe da se promeni u korist kupca opcije i on moe ostvariti dobitak.Postoje dve vrste opcija:1.CALL:daje pravo vlasniku da osnovni instrumentkupipo odreenoj ceni.

2. PUT:daje pravo vlasniku da osnovni instrumentprodapo odreenoj ceni.Profitni profili opcionih pozicija

X = Strike price, ST = cena osnovnog instrumenta na expiry datumu

Long Call Short Call

SHAPE \* MERGEFORMAT

Long Put Short Put

Vrste opcijaOpcije je moguce podeliti prema vise kriterijuma. Kao kriterijumi mogu posluziti: prirodna prava koja je sadrzana u opcionom ugovoru; vremenska mogucnost iskoriscenja opcionog prava; tip aktive na koju se opcije odnose.Prema prirodi prava koje je sadrzano u opcionom ugovoru razlikuju se dva tipa opcija: kupovne i prodajne.Kupovna opcija je tip opcije koja svom vlasniku daje pravo da kupi odredjenu aktivu u odredjenom roku,po unapred ugovorenoj ceni.Kupac kupuje ovu opciju zbog toga sto ocekuje porast trzisne cene osnovne aktive u odnosu na ugovorenu cenu.Ta aktiva mozebiti u obliku robe,usluga,finansijskih instrumenata.Ukoliko raste cena osnovne aktive,kupac moze da kupi aktivu po ugovorenoj ceni koja je niza odtekuce trzisne.U tom slucaju kupac ceiskoristiti opciono pravo,jer opcija zanjega ima vrednost.Pozicija prodavca kupovne opcije je suprotna pozicijinjegovog kupca.Prodavac ocekuje pad trzisne cene osnovne aktive u odno-su na ugovorenu.Ukoliko se to desi,kupac opcije nece iskoristiti opciju i prodavcu ce ostati premija.Ukoliko cena aktiveporaste,kupac ce iskoristiti opciju,u tom slucaju je prodavac obavezan da proda aktivu po ceni nizoj od tekuce trzisne,a on tada trpi gubitak,cija visina zavisi od razlike u ceni.

Prodajna opcija je po prirodi prava koja sadrzi suprotna kupovnoj opciji.svom vlasniku daje pravo da proda osnovnu aktivu po ugovorenoj ceni u odredjenom roku.Kupovinom prodajne opcije vlasnik osnovne aktive se zasticuje od pada cena te aktive,jer ako trzisna cena padne ispod ugovorene,tada ce on iskoristiti opciju i prodati osnovnu aktivu po visoj ugovorenojceni.Ukoliko dodje do rasta cena osnovne aktive,on nema razloga da iskoristi opciju.Kupac prodajne opcije ocekuje pad cena osnovne aktive.Za razliku od kupca,prodavac prodajne opcije ocekuje rast cena osnovne aktive.Ukoliko do toga dodje,kupac prodajne opcije nece iskoristiti opciju i prodavcute opcije ce ostati opciona premija kao zarada.Ukoliko dodje do pada trzisne cene osnovne aktive,kupac opcije ce iskoristiti opciju,prodavac opcije mora kupiti osnovnu aktivu po visoj ceni,zbog cega ce prodavac opcije trpeti gubitak u visini razlike u ceni.

S obzirom na vremensku mogucnost iskoriscavanja prava opcije se mogu podeliti na:evropski I americki tip.

Evropski tip opcije predstavlja takvu opciju koju vlasnik moze da iskoristi iskljucivona dan dospeca koji je preciziran u opcionom ugovoru.Ovaj tip opcije je jednostavniji od americkog,sto narocito dolazi do izrazaja kod izracunavanjavrednosti opcije,zbog cega je ovajtip opcije pogodniji za zemlje sa nizim stepenom razvoja finansijskih trzista.Americki tip opcije predstavlja takvu opciju koju vlasnik moze da iskoristi bilo kog dana do dospeca,ali ne i na sam dan dospeca.

Prema tipu aktive na koju se opcije odnose,razlikuju se:opcije naHOV;devizne opcije;opcije na kamatnu stopu;opcije na trzisne indekse.Opcije na HOV se obicno odnose na obicneakcije firmi.Ove opcije se mogu kreirati i na 2HOV,kao sto su:prioritetne akcije,obveznice.Treba reci da su HOV1 od najcescih oblika aktive na koje se kreiraju opcije.Devizne opcije predstavljaju tip opcija kod kojih se ugovara visina deviznog kursakao opcija.U opcionom ugovoru,kod ovog tipa opcije,za aktivu se navodi kolicina strane valute i visina deviznog kursa. Devizne opcije su atraktivne za subjekte koji posluju na medjunarodnom trzistu,jer se njihovom kupovinom smanjuju,ili cak eliminisu devizni rizici,koji je povezan sa mogucim fluktuacijama u visini deviznih kurseva.Opcije na kamatnu stopu imaju za cilj da obezbede vlasnicima zastitu odnezeljenih promena kamatnih stopa.One se uglavnom vezuju za kretanje kamatnih stopa drzavnih HOV,obveznica i nota.Opcije na trzisne indekse zasnivajuse na visini indeksa trzisnih cena akcija.Za ovu grupu opcija je karakteristicno da u slucaju iskoriscenja opcija,na dan dospeca,ne dolazi do fizicke isporuke aktive,vec se samo vrsi isplata razlike u ceni.Robne opcije su najstariji tip aktive.Onese odnose naneki od oblika realne aktive.U ove opcije spadaju opcije na kupovinu zemlje,zgrada.Realne opcije su one opcije koje dozvoljavaju menadzerima da dodaju vrednost svojim privrednim drustvima koriscenjem povoljnih okolnosti,izbegavanje opasnosti ili smanje gubitka.U pitanju suopcije gde se mehanizam opcija koristi u oblasti investicionih odlucivanja privrednog drustva.U okviru ove grupe opcija postoje sledeci tipovi opcija:opcija na cekanje ucenje,opcija pre investiranja;opcija na nastavak zapocete investicije;opcija za odustajanje.Posebnu vrstu opcija cine opcije na fjucersa. U osnovi ovih opcija leze fjucers ugovori.One mogu biti konstituisane na bazi svih fjucers ugovora.Opcija na fjucers daje pravo kupcu da zauzme poziciju u fjucers ugovoru,koji mu je u osnovi.Na dan na koji opcija dospeva,poklapa se sa danom izvrsenja fjucers ugovora.Kol fjucers opcija daje pravo kupcu da prilikom izvrsenja dobije fjucers ugovor.Put fjucers opcija daje pravo kupcu da proda fjucers ugovor emitentu opcije.

Isplata

Isplata

ST

ST

X

X

Isplata

Isplata

ST

ST

X

X

2