Upload
laki79
View
601
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
1/17
1
Uvod
Leverid (poluga) podrazumeva upotrebu fiksnih trokova zarad poveanja (ili
podizanja) profitabilnosti poslovanja. Naime, kada se finansijska poluga (slino kao i
mehanika poluga) upotrebljava pravilno, sila upotrebljena u jednoj taki uveava se ili
pretvara u drugu, veu silu ili pokret u nekoj drugoj taki. Na primer, u poslovnom svetu,
leverid se odnosi na upotrebu fiksnih trokova radi poveanja (ili podizanja)profitabilnosti
poslovanja. Poslovni leverid predstavlja rizik ostvarenja poslovnog dobitka kao prinosana
uloeni kapital. Poslovni dobitakpredstavlja razliku izmeu mare pokria i rashoda
perioda
bez obuhvatanja kamata.
Poslovni i finansijski leverid deluju u istom pravcu. Poslovni leverid odreuje odnos
procentualnog poveanjaposlovnog dobitka prema procentualnom porastu obima prodaje,a
finansijski leverid odreuje odnos procentualnogpoveanja neto dobitka prema
procentualnom poveanju poslovnog dobitka.
Poslovni rizik je ustvari neizvesnost ostvarenja poslovnog rezultata kao prinosa na ukupno
uloena sredstva,odnosno kapital.
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
2/17
2
1.Operativni leveridOperativni leverid se javlja svaki put kad preduzee ili korporacija ima fiksne
trokove poslovanja, bez obzira na koliinu proizvedenih dobara ili pruenih usluga.Naravno,
u dugoronom periodu svi trokovi su varijabilni.Naa analiza zasniva se na
kratkoronom periodu. Mi inimo fiksne trokove poslovanja sa intencijom da e koliina
prodaje dati prihode koji su vie nego dovoljni da pokriju sve fiksne i varijabilne trokove
poslovanja. Jedan od slikovitih primera uticaja operativnog leverida je avionskaindustrija,
gde je veliki deo ukupnih trokova poslovanja vazana za fiksan troak. Posle utvrivanja
prelomne take, svaki dodatni putnik u sutini predstavlja ist poslovni ili operativni profit
(dobit pre kamata i poreza ili EBIT) za avion.Fiksni trokovi poslovanja se ne menjajukad se menja koliina
dobara ili usluga. Ovi trokovi obuhvataju stavke kao to su: amortizacija zgrada i opreme,
osiguranje, deo ukupnih rauna komunalija i deo trokova menadmenta. S druge strane,
varijabilni trokovi poslovanja variraju direktno sa nivoom prozvodnje. Ti trokovi
obuhvatajusirovine, direktne trokove rada, deo ukupnih komunalnih rauna, direktne
prodajne provizije i odreene delove optih i administrativnih trokova.Dakle, operativnileveridje upotreba fiksnih trokova poslovanja kompanije, dok je
fi ansijski leverid situacija kada se preduzee finansira zaduivanjem, odnosno uBritaniji
se koristi izraz gearing (zaduenost).Promena koliine prodaje uzrokuje veu od
proporcionalne promene poslovnog profita (dobiti) ili gubitka. Leverid je masa dveotrice - moe da se povea profit kompanije, ali i gubitak kompanije. Operativni leverid
prouavamo pomou sredstava analize prelomne take.
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
3/17
3
1.1. Analiza prelomne take. Da bismo ilustrovali analizu prelomne take izmeu
fiksnih trokova i varijabilnih trokova, koliine prodaje i profita (C / V / ),odnosno
analiza
troka (cost)/ koliine (volume)/ profita (profit), koja se primenjuje pri operativnom
leveridu, posmatrajmo preduzee koje proizvodi visoko - kvalitetne deje drvene stolicekoje
se prodaju 50 po komadu.
Slika 1. Grafikon prelomne take
Grafikon prikazuje odnos izmeu ukupnih razliite nivoeprihoda i ukupnih trokova za
proizvodnje i prodaje, koji predoavaju o blast profita i gubitka oblast profita i gubitka
1
1171 Izvor: Van Horne; James, C, Wachowicz,; John, M; Osnove finansijskog menadmenta, Data Status,Beograd,
2007. godine, str. 410-415.
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
4/17
4
Kompanija ima godinje fiksne trokove poslovanja 50.000 i varijabilne trok25 pojedinici bez obzira na prodatu koliinu. elimo da prouimo odnos izmeu ukupnihtrokova
poslovanja i ukupnih prihoda. Jedno od sredstava je grafikon prelomne takeprikazan na
slici 1.171
Grafikon pokazuje odnos izmeu ukupnih prihoda, ukupnih trokova poslovanja i
profita za razliite nivoe proizvodnje i prodaje. Budui da se bavimo samo trokovima
poslovanja,profit ili dobit defmiemo kao profit pre oporezivanja. Ova definicijazanemaruje
kamatu na dug i dividende na povlaenje akcije, zato to ovi trokovi nisu deo ukupnih
fiksnih trokova poslovanja preduzea i nisu znaajni za analizu operativnog leverida.
Prelomna taka (koliinska) predstavlja presek linearne krive ukupnih trokova ikriveukupnih prihoda odnosno odreuje prelomnu taku (E) koja prikazuje potrebnu
koliinu prodaje da bi ukupni prihodibili jednaki ukupnim trokovima poslovanja,odnosno
da bi poslovni profit bio jednak nuli. Naslici 1, ta prelomna taka (E) je 2.000 jedinica
proizvodnje (ili 100.000 prihoda od prodaje). Matematiki, tu taku (u jedinicama)
dobijamo tako, toprvo, napiemo da je poslovni profit (EBIT) jednak ukupnim prihodimaod
kojih se oduzimaju varijabilni i fiksni trokovi poslovanja:
EBIT= P (Q)VC (Q) - FC = Q (P-VC) - FC..........................................(1), gde je:
EBIT - zarade pre kamata i oporezivanja (poslovni profit ili dobit);
P - cena po jedinici;
VC - varijabilni trokovi po jedinici;
(P - VC) - jedinina margina doprinosa ;
Q - koliina (jedinice) koja je proizvedena i prodata i
FC - fiksni trokovi.
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
5/17
5
Prelomna taka (koliinska) jednaka je fiksnim trokovimapodeljenimjedinanom
marginom doprinosa (P - VC). U naem primeru to je:
BE Q = 50.000 / (50 - 25 ) = 2.000jedinica.
1. 2. Nivo poslovnog (operativnog) leverida (DOL). Je jedan od
moguih uinaka operativnog leverida da promena koliine prodaje uzrokuje veu od
proporcionalne promene u poslovnom profitu (ili gubitku). Kvantitativna mera ove
osetljivosti
poslovnog profita preduzea na promenu prodaje preduzea naziva se nivo poslovnog
leverida poslovne poluge (DOL). Nivo operativnog leverida preduzea kod odreenog
nivoa proizvodnje (prodaje) jednostavno je procentualna promena poslovnog profita u
onosu
na procentualnu promenu u proizvodnji (ili prodaji) koja stvara promene u profitu. Dakle,
imamo :
Procentualna promena u
Stepen operativnog leverida poslovnom profitu (EBIT)
(DOL) kod Q jedinica =___________________________
proizvodnje (ili prodaje) Procentualna promena u
proizvodnji (ili prodaji)
Osetljivost preduzea na promene prodaje, merena sa DOL, razlikovae se za svaki nivo
proizvodnje (ili prodaje). Zbog toga uvek moramo naznaiti nivo proizvodnje (ili prodaje)kod
koje se DOL meri - kao DOL kod Q jedinica.
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
6/17
6
1.3. DOL i prelomna taka.Tabela 2.pokazuje poslovni profit i nivo operativnog
leverida za razliite nivoe proizvodnje (prihoda od prodaje). Vidimo da je, to sepomeramo
dalje od prelomne take preduzea, apsolutna vrednost poslovnog profita ili gubitka vea,to
je relativna osetljivost poslovnog profita na promene u proizvodnji (prihodu od prodaje)
merena DOL-om, manja.
Slika 2. prikazuje da e ak i preduzea sa velikim fiksnim trokovima imati nizak DOL,ako
posluju iznad svoje prelomne take. Slino tome, preduzee sa veoma niskim fiksnim
trokovima imae vrlo veliki DOL ako posluje blizu svoje take pokria.
Slika.2. Nivo operativnog leveridaGrafikon pokazuje da sa proizvedenom i prodatom koliinom proizvoda, blizina prelomnetake ukazuje na veu osetljivost poslovnih profita na promene u proizvedenim Ipro2datimkoliinama
2172 Izvor:Ibidem, str. 410-415.
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
7/17
7
Na osnovu analize menader unapred zna kakav je uticaj potencijalne promene prihoda od
prodaje na poslovni profit. Ponekad, zahvaljujui tom znanju, preduzee moe da uini
neke promene usvojoj politici cena i/ili strukturi trokova. Kao opte pravilo, preduzea ne
vole da deluju pod uslovima visokog nivoa operativnog leverida. U takvoj situaciji, malipad u prihodu od prodaje moe da izazove poslovni gubitak.
1.4. DOL i poslovni rizik.Veoma je vano znati da je nivo operativnog leveridasamo
jedna komponenta ukupnog poslovnog rizikaprivrednog drutva.Ostali vani faktori koji
poveavaju poslovni rizik su promenjivost ili nesigurnost prodaje i trokovaproizvodnje.Nivo operativnog leverida poveava uticaj tih ostalih faktora na
promenjivost poslovnih
profita. Ali, sam nivo operativnog leverida nije izvor varijabilnosti. Visoki DOL ne znai
nita ako preduzee odrava konstantne prihode od prodaje i konstantnu strukturutrokova.
Isto tako, bilo bi pogeno posmatrati nivo operativnog leverida preduzea kao sinonim za
njegov poslovni rizik. Zbog osnovne varijabilnosti prodaje i trokova proizvodnje, nivo
operativnog leverida uticae na promenjivost poslovnih profita, a time i na poslovni rizikkompanije. Nivo operativnog leverida bi trebaloposmatrati kao meru potencijalnogrizika
koji postaje aktivan samo kad postoji promenjivost prodaje i trokova proizvodnje.
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
8/17
8
2. Finansijski leveridFinansijski leveridje stvar izbora. Naime, ni jedno preduzee ne mora imati bilo
kakav oblik finansiranja putem dugoronog duga ili povlaenih akcija. Umesto toga,
preduzea mogu finansirati poslovanje i kapitalne izdatke iz internih izvora i izdavanjem
obinih akcija. Ipak, retko koje preduzee nema finasijski leverid, to je i razlog da toliko
verujemo u finansijski leverid.Finansijski leverid se upotrebljava u nadi da e se
poveati prinos obinim akcionarima.Povoljan ili pozitivni leverid se javlja samo ondakada kompanija koristi sredstva koja je dobila uz fiksni troak (sredstva dobijenaizdavanjem instrumenataduga sa fiksnom kamatom ilipovlaenim akcijama uzkonstantnu dividendnu stopu), da bi se moglo zaraditi vie nego to su plaeni fiksnitrokovi finansiranja. Sva dobit (profit) koja ostane nakon podmirenja fiksnih trokovafinansiranja tada pripada obinim akcionarima.
Nepovoljan ili negativan leveridjavlja se onda kad preduzee ne zaradi toliko, koliki su
njegovi fiksni trokovi finansiranja.
1. EBIT-EPS prelomna taka ili indiferencija (analiza).Analiza prelomne
take ili indiferencije je analiza efekta finansijskih alternativa na zaradu po akciji, zbog
ega je bitno znati izraunavanje zarade po akciji. Da bismo odredili EBIT-EPS prelomnu
taku ili taku indiferencije izmeu razliitih finansijskih alternativa, poinjemo
izraunavanjem zarade po akciji (EPS) za neki hipotetian nivo EBIT-a, upotrebom
sledeeg obrasca:
(EBIT-I)(1-T)-Dp
EPS=------------------------------
En
gde je:
I - kamata koja se plaa godinje;
DP- povlaena dividenda koja se plaa godinje;
T - stopa poreza na dobit i
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
9/17
9
EN - broj obinih akcija u prometu.
Slika 3.. Grafikon EBIT-EPS
Grafikon prikazuje prelomne take ili take indiferencije i EBIT distribucije verovatnoe
za alternative dodatnog finansiranja pomou duga i obin
2.1. Nivo finansijskog leverida i finansijski rizik
1. Nivo finansijskog leverida (DFL).Kvantitativna mera osetljivosti zarade poakciji
preduzea na promene poslovnog profita preduzea (EBIT) zove se nivo finansijskog
leverida (DFL). Nivo finansijskog leverida na odreenom nivou poslovnog profita jeste
procentualna promena zarade po akciji u odnosu na procentualnu pramenu poslovnog
profita
koji uzrokuje pramenu u zaradi po akciji, odnosno:
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
10/17
10
Procentualna promena
Stepen finansijskog zarada po akciji (EPS)
leverida (DFL) za EBIT od =--------------------------------
x evra Procentualna promena
poslovnog profita (EBIT) e vrednosti DFL:
EBIT
DFLEBIT od X evra =---------------------------------------
EBIT-I-Dp1/(1-T)Jednaina nam pokazuje da se DFL na odreenom nivou poslovnog profita
rauna takoto se poslovni profit deli valutnom novanom razlikom izmeu poslovnogprofita
i iznosa poslovnog profita pre oporezivanja koji je potreban da bi se pokrili ukupni fiksni
trokovi finansiranja.
2. DFL i finansijski rizik.Finansijski rizik sadri rizik mogue insolventnosti i
dodatne kolebljivosti zarade po akciji, koji je uzrokovan upotrebom finansijskog leverida.
Kad preduzee poveava udeo fiksnih trokova finansiranja u strukturi kapitala, fiksni
novani izdaci rastu. Kao rezultat toga, raste verovatnoa novane insolventnosti.3
3175 Izvor: Ibidem, str. 420-422.
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
11/17
11
3. Ukupan leverid
Kada se finansijski leverid kombinuje sa operativnim leveridom, dobijeni rezultat se
naziva ukupan (ili kombinovani) leverid. Reje o upotrebi i fiksnih operativnihtrokova i finansijskih trokova od strane preduzea. Efekat kombinovanja finansijskog i
operativnog leverida je dvostruko poveanje svake promene u prihodu od prodaje u veu
relativnu promenu zarade po akciji. Kvantitativna mera osetljivosti zarade po akciji
preduzea
na promenu u prihodu od prodaje preduzea naziva se nivo ukupnog leverida (DTL).177
3.1. Nivo ukupnog leverida (DTL).Nivo ukupnog leverida preduzea zaodreeni
nivo proizvodnje (ili prihoda od prodaje)jednak je procentnoj promeni zarade po akciji
u
odnosu na procentnu promenu u proizvodnji (ili prihodu od prodaje)
kojuslovljavapromenu
u zaradi po akciji, te imamo:
Procentualna promena u zaradi
Stepen ukupnog leverida po akciji (EPS)
(DTL) kod Q jedinica (ili evra) =--------------------------------------------------
proizvodnje (prihoda odprodaje) Procentualna promena u proizvodnji
(prihoda od prodaje)
4
4177 Izvor: Brealy, A. Stewart, C. Myers, A.J. Markus, Osnove korporativnih finansija, Mate, Zgb. 2007. str.
248.
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
12/17
12
3.2. DTL i ukupan rizik preduzea.Operativni i finansijski leverid mogu se
kombinovati na mnogo razliitih naina kako bi se dobio eljeni nivo ukupnog leverida i
nivo ukupnog rizika preduzea. Visok poslovni rizik moe da se nadoknadi niskim
finansijskim rizikom, i obrnuto. Odgovarajui ukupan nivo rizika predzea obuhvata odnos
(trade-off) izmeu ukupnog rizika preduzea i oekivanog prinosa. Taj odnos mora biti
uinjen u skladu sa ciljem da se maksimalno poveaju vrednosti za akcionare.
4. Sposobnost tokova novca u otplaivanju duga
U svakoj situaciji kada elimo da utvrdimo odgovarajui finansijski leverid za
preduzee, moramo da analiziramo i sposobnost tokova novca preduzea da otplati fiksne
trokove finansiranja.to je vei valutni iznos starijih HoV koje je preduzee izdalo i to je
krai rok njihovog dospea, vei su fiksni trokovi finansiranja preduzea. To su: otplata
glavnice i kamata na dug, finansijskog lizinga i dividende na povlaene akcije.
Nesposobnost otplaivanja trokova, sa izuzetkom dividendi na povlaene akcije, moe
uslovitifinansijsku insolventnost. to su oekivani budui tokovi novca preduzea vei i
stabilniji, to je kapacitet zaduivanja kompanije vei. Dakle, kapacitet zaduivanja je
maksimalni iznos duga (i drugih fiksnih trokova finansiranja) koji preduzee moeadekvatno
da otplati.
4.1. Racio pokria.Analiza racija pokria je jedan od naina na koji moemo da
saznamo koliki je kapacitet zaduivanja preduzea. Ovi raciji oblikovani su tako da poveu
finansijske trokove preduzea sa sposobnou preduzea da ih servisira ili otplati. Racio
pokria stavlja u vezu finansijska zaduenja preduzea i njegovu sposobnost da ih
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
13/17
13
servisira ili otplati. Najee upotrebljavani racio pokria, odnosno racio kamatnogpokria ili koli ko smo puta zaradil i kamatu.
Dobit (profit) pre kamata
Racio kamatnog pokria ili koliko i poreza (EBIT)
= -------------------------------------------
smo puta zaradili kamate Trokovi kamata
Racio pokria kamate koji iznosi samo 1pokazuje da je zarada tolika da moe
pokriti teret kamata. Dakle, racio kamatnog pokria predstavlja zaradu pre kamata i
poreza podeljenu trokovima kamata. Racio pokria kamate ne govori nita osposobnosti
preduzea da izmiri glavnicu na svoje dugove. Nesposobnosti preduzea da podmiri isplatu
glavnice pravno je neizvravanje ugovorne obaveze kao I nemogunost plaanja kamata.
Stoga je korisno izraunati racio pokria za ukupni teretservisiranja duga. Dakle, teret
servisiranja duga je novac koji je potreban tokom odreenog perioda, obino jedne godine,
za
otplatu trokova kamata i glavnice.
Racio pokrica Zarada pre kamata i poreza (EBIT)
=---------------------------------------------------------------
otplate duga otplata glavnice
Trokovi kamata+-----------------------------
1- poreska stopa
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
14/17
14
ZAKLJUAK
Leverid se odnosi na upotrebu fiksnih trokova radi poveanja profitabilnosti.Operativni
leverid nastaje zbog fiksnih trokova poslovanja koji su povezani sa proizvodnjom dobaraili
usluga, dokfinansijski leverid nastaje zbog postojanja fiksnih trokova finansiranja
prvenstveno kamata na dug. Obe vrste leverida utiu na nivo I promenjivost zaradepreduzea
nakon oporezivanja, a time i na ukupni rizik i prinos preduzea.
Finansijski leveridje drugi nivo u dvostepenom procesu poveanja profita. U prvom
nivou operativni leverid poveava efekte promene prihoda od prodaje na promeneposlovnog
profita. U drugom nivou finansijski leverid se moe uporebiti za dalje poveanje efekta
svake rezultirajue promene poslovnog profita na zaradu po akciji.
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
15/17
15
LITERATURA
1.dr Jovo Jednak;dr Dejan Jednak;Poslovne finansije,Visokaposlovna kola strukovnih
studija,aak;Beograd 2014 god.
2.Ivanievi, M; Poslovne finansije, Ekonomski fakultet, Beograd, 2012. godine
3. Van Horne; James, C, Wachowicz,; John, M; Osnove finansijskog menadmenta, DataStatus, Beograd,2007. godine
4. Brealy, A. Stewart, C. Myers, A.J. Markus, Osnove korporativnih finansija, Mate, Zgb.
2007
Internet sajtovi:
http://www.ratko.biz/wp-content/uploads/poslovne-finansije.pdf
http://www.ratko.biz/wp-content/uploads/poslovne-finansije.pdfhttp://www.ratko.biz/wp-content/uploads/poslovne-finansije.pdf5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
16/17
16
SADRAJUvod..................................................................................................................................... 11.Operativni leverid..................................................................................................... 2
1.1. Analiza prelomne take.............................................................................................. 31. 2. Nivo poslovnog (operativnog) leverida (DOL)....................................................... 51.3. DOL i prelomna taka................................................................................................ 61.4. DOL i poslovni rizik ................................................................................................... 7
2. Finansijski leverid................................................................................................... 81. EBIT-EPS prelomna taka ili indiferencija (analiza).................................................... 8
2.1. Nivo finansijskog leverida i finansijski rizik................................................................ 91. Nivo finansijskog leverida (DFL)................................................................................ 9
EBIT................................................................................................................................. 10DFL .................................................................................................................................. 10
EBIT-I-Dp1/(1-T)........................................................................................................ 102. DFL i finansijski rizik ................................................................................................. 10
3. Ukupan leverid....................................................................................................... 113.1. Nivo ukupnog leverida (DTL)................................................................................ 113.2. DTL i ukupan rizik preduzea.................................................................................. 12
4. Sposobnost tokova novca u otplaivanju duga .............................................. 124.1. Racio pokria............................................................................................................ 12
ZAKLJUAK................................................................................................................ 14LITERATURA.............................................................................................................. 15
5/24/2018 Operativni i Finansijski Leveridz
17/17
17