Općina Rogoznicarogoznica.hr/nova/wp-content/uploads/2010/09/PUR... · ono o čemu se treba razmišljati su pitanja kako i na koji način planirati razvoj te kako ga ... Vlada RH

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA

Analiza Situacije

Općina Rogoznica

Izradio:

Program ukupnog razvoja – Analiza situacije – Općina Rogoznica

2

MICRO projekt d.o.o. Stepinčeva 38, 21 311 Stobreč Tel: 021 555 400 Fax: 021 555 419 www.microgrupa.com Split, 15. siječanj 2009. godine

Izradio:


3

SADRŽAJ

1. UVOD................................................................................................5 1.1. Što je Program ukupnog razvoja i čemu služi? ............................................5 1.2. Koncepcija Programa ukupnog razvoja.....................................................8 1.3. PUR i održivi razvoj ...........................................................................9 1.4. Financiranje razvoja JLS-a ...................................................................9 1.5. Implementacija aktivnosti iz PUR-a u proračun JLS-a ................................. 11

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE............................................................. 12 2.1. Gospodarstvo................................................................................. 12

2.1.1. Geografski položaj Šibensko-kninske županije i Općine Rogoznica......... 12 2.1.2. Položaj i stanovništvo Općine Rogoznica....................................... 14 2.1.3. Pregled postojećih ključnih gospodarskih sektora ............................ 16 2.1.4. Obrtništvo........................................................................... 17 2.1.5. Trgovačka društva ................................................................. 18 2.1.6. Zadruge.............................................................................. 20 2.1.7. Poljoprivreda ....................................................................... 21 2.1.8. Šumarstvo........................................................................... 23 2.1.9. Turizam.............................................................................. 24 2.1.10. Bankarstvo i financijske usluge .................................................. 27 2.1.11. Poticanje razvoja poduzetništva ................................................ 28 2.1.12. Gospodarska udruživanja ......................................................... 31 2.1.13. Radna snaga – zaposlenost/nezaposlenost i izvori financiranja............. 31 2.1.14. Stanovanje i javne zgrade ........................................................ 36 2.1.15. SWOT Analiza gospodarstva ...................................................... 37

2.2. Društvene djelatnosti ....................................................................... 39 2.2.1. Nadležnosti ......................................................................... 39 2.2.2. Obrazovanje ........................................................................ 40 2.2.2.1. Predškolsko obrazovanje.......................................................... 42 2.2.2.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ..................................................... 43 2.2.2.3. Srednjoškolsko obrazovanje...................................................... 44 2.2.2.4. Visokoškolsko obrazovanje ....................................................... 44 2.2.2.5. Ostale obrazovne institucije ..................................................... 44 2.2.3. Zdravstvo i socijalna skrb......................................................... 44 2.2.3.1. Zdravstvo............................................................................ 44 2.2.3.2. Socijalna skrb....................................................................... 46 2.2.4. Kulturna i prirodna baština....................................................... 47 2.2.4.1. Nepokretna kulturna baština na području općine Rogoznica................ 49 2.2.4.2. Kulturno – umjetnička društva i društva građana na području općine

Rogoznica ........................................................................... 50 2.2.4.3. Kulturne i vjerske manifestacije na području općine Rogoznica............ 51 2.2.4.4. Prirodna baština na području općine Rogoznica............................... 52 2.2.4.4.1 Jezero „Zmajevo oko“........................................................ 52 2.2.4.4.2 Šuma Kopara ................................................................... 52 2.2.4.4.3 Bunari Lemišnja ............................................................... 52 2.2.4.4.4 Lokva Draćevica ............................................................... 53 2.2.4.5. Program javnih potreba u kulturi Općine Rogoznica.......................... 53 2.2.5. Šport ................................................................................. 54 2.2.5.1. Program javnih potreba u športu Općine Rogoznica .......................... 56 2.2.6. Vatrogasna zaštita ................................................................. 56 2.2.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti............................................ 59

Izradio:


4

2.3. Zaštita okoliša ............................................................................... 63 2.3.1. Subjekti zaštite okoliša ........................................................... 63 2.3.2. Mjere zaštite okoliša na području općine Rogoznica ......................... 64 2.3.2.1. Zaštita tla ........................................................................... 64 2.3.2.2. Zaštita šumskog područja......................................................... 65 2.3.2.3. Zaštita zraka........................................................................ 65 2.3.2.4. Zaštita voda ........................................................................ 66 2.3.2.4.1 Zaštita izvorišta voda......................................................... 66 2.3.2.4.2 Zaštita mora ................................................................... 66 2.3.3. Gospodarenje otpadom ........................................................... 68 2.3.3.1. Odgovornost u gospodarenju otpadom.......................................... 68 2.3.3.2. Planski dokumenti gospodarenja otpadom..................................... 71 2.3.3.2.1 Plan gospodarenja otpadom županije ...................................... 71 2.3.3.2.2 Plan gospodarenja otpadom grada/općine ................................ 72 2.3.3.2.3 Plan gospodarenja otpadom proizvođača.................................. 72 2.3.3.3. Gospodarenje otpadom na području Općine Rogoznica ...................... 73 2.3.4. SWOT analiza zaštite okoliša..................................................... 76

2.4. Institucije..................................................................................... 78 2.4.1. Struktura državne administracije................................................ 78 2.4.2. Struktura županijske administracije ............................................ 80 2.4.3. Struktura administracije Općine Rogoznica.................................... 85 2.4.4. Aktivno vođenje proračuna Općine Rogoznica................................. 88 2.4.4.1. Proračun Općine Rogoznica....................................................... 88 2.4.4.2. Transparentni proračunski proces ............................................... 88 2.4.5. Financiranje javnih potreba...................................................... 89 2.4.5.1. Prihodi proračuna Općine Rogoznica ............................................ 93 2.4.6. Kreiranje interesnih partnerstava ............................................... 96 2.4.6.1. Sudjelovanje građana ............................................................. 96 2.4.6.2. Javno-privatno partnerstvo....................................................... 97 2.4.7. SWOT analiza institucija .......................................................... 98

2.5. Prostorno uređenje.........................................................................100 2.5.1. Uvod ................................................................................100 2.5.2. Postupak prostornog uređenja ..................................................101 2.5.3. Postupak provedbe prostornih planova ........................................102 2.5.4. Upravljanje korištenjem zemljišta .............................................104 2.5.4.1. Građevinska područja naselja...................................................105 2.5.5. Prilagodbe i unapređenja fizičke infrastrukture .............................105 2.5.5.1. Vodno-gospodarski sustav........................................................106 2.5.5.2. Energetski sustav .................................................................107 2.5.5.3. Pošta i javne telekomunikacije .................................................108 2.5.5.4. Promet..............................................................................108 2.5.6. SWOT analiza prostornog planiranja ...........................................110

3. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ROGOZNICA.................................................113 4. MJERE RAZVOJA OPĆINE ROGOZNICA .......................................................114 5. POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA PROVEDBE PUR-a ...................................115

5.1. Postupci upravljanja .......................................................................116 5.2. Praćenje i ocjenjivanje....................................................................117

5.2.1. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija ......117 6. POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA .........................................................118

Izradio:


5

1. UVOD

1.1. Što je Program ukupnog razvoja i čemu služi? Razvoju teži svaka država, regija, županija, grad ili općina, želja za razvojem i boljim životom uostalom potječe od svakog pojedinca, od svake obitelji, i kao takva prožeta je kroz sve sfere ljudskog djelovanja.

Da bi ta naša nastojanja uspjeli realizirati potrebito je uložiti određene napore i sredstva, ali prije svega treba imati jasnu viziju i cilj. Bez jasnog planiranja razvoj se prepušta stihiji i ne odvija se u željenom smjeru. Neplanirani razvoj ne prepoznaje sve potrebe društva za razvojem u svim njegovim pojavnostima, i kao takav donosi brojne probleme sredini u kojoj se odvija. Takav razvoj najčešće se manifestira ekonomskom nerazvijenošću, lošom gospodarskom koordinacijom, nekompatibilnošću gospodarskih subjekata, lošom socijalnom politikom, te uništavanjem i zagađenjem prostora kao najvrjednijeg resursa jednog područja.

Da bi se izbjegao takav slijed zbivanja, očuvao okoliš a ujedno omogućio kvalitetan ekonomski razvitak koji će građanima pružiti visok životni standard i općenito ugodan život, potrebno je konstruktivno sagledati potrebe i promišljanja svih subjekata jednog društva. U razvijenim zemljama takav je oblik razvoja postao potpuno uobičajena praksa, ali i obveza. U nerazvijenim zemljama ili slabo razvijenim zemljama pak izrada takvih planova još uvijek nije pravilo. Pa često zbog nedostatka financijskih sredstava vlast bilo na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini zanemaruje planski razvoj. Planiranje nije i ne smije biti dilema, ono o čemu se treba razmišljati su pitanja kako i na koji način planirati razvoj te kako ga realizirati. Naime mnogo značajnija sredstva su potrebna za ispravljanje grešaka napravljenih u neplanskom, stihijskom razvoju nego što bi bilo utrošeno u planiranje i osmišljavanje razvoja nekog područja.

Zbog toga dobro osmišljen upravljani ili vođeni razvoj neke države ima jasnu strukturu, piramidu strategija odnosno planova. Obično je to planiranje koncipirano na tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Država tako izrađuje strategije razvoja, dokumente koji daju smjernice nekoj državi u kojem smjeru treba graditi svoju budućnost, koje su joj glavne grane gospodarstva, i područja od nacionalnog interesa. Sukladno tome planiranje razvoja se spušta na niže razine: regija, jedinica lokalne samouprave (JLS). U Hrvatskoj taj lanac sukladno administrativno-političkom ustrojstvu ima slijedeće elemente: strategije RH koju donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, regionalni operativni program (ROP) kojeg donosi županija, a koji mora biti sukladan s prije spomenutim strategijama, te program ukupnog razvoja (PUR), dokument kojeg donose općine i gradovi u RH.

PUR je iznimno značajan dokument kojeg izrađuje općina ili grad, te na taj način preuzima odgovornost za gospodarski razvoj svojeg JLS-a.

Osim toga zbog neravnomjernog razvoja pojedinih regija Republike Hrvatske kao i različitih društvenih skupina, Vlada RH je prepoznala potrebu da se definira regionalna politika. Regionalna politika je isto tako politika i praksa koju provodi EU, a zbog smanjenja socijalnih i gospodarskih razlika pojedinih regija, odnosno ekonomske i socijalne kohezije Europske

Izradio:


6

unije. Ovakva politika provodi se pomoću različitih strukturnih i kohezijskih fondova. Na taj način EU odobrava i potiče prijenos sredstava iz razvijenijih zemalja članica u one manje razvijene zemlje/regije. Takvom politikom unutar Unije može se prenijeti i više od 35% proračuna EU-a. Zahvaljujući strukturnim i kohezijskim fondovima utječe se na povećanje konkurentnosti regije i pridonosi boljem standardu njenih građana.

Strategija regionalnog razvoja tako od RH traži da se jasno definira strategija razvoja i način njenog financiranja, a od regija i JLS-a da se aktivno uključe u navedene strategije razvoja

Iz tih razloga trebalo je izgraditi sustav nacionalnog, regionalnog i lokalnog razvoja, tj. sustava koji će omogućiti:

1. jasno definiranje potreba u razvoju,

2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te

3. razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u pojedina područja.

Takvi sustavi su također preduvjet za sudjelovanje u preraspodjeli sredstava iz pretpristupnih i strukturnih fondova Europske unije.

Poseban značaj za održivi razvoj zemlje i njenu konkurentnost na europskom tržištu sačinjava upravo regionalna politika. Na taj način izjednačava se gospodarska razvijenost pojedinih regija unutar države, te lakša implementacija u globalne procese koji se odvijaju na tržištu. U prilog tome govori i praksa Europske unije u kojoj ne samo da regije unutar država razvijaju politiku svojeg razvoja, već se često regije različitih država (koje imaju iste ili slične interese) povezuju te zajednički nastupaju i razvijaju na tržištu.

Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših instanci, isto tako je potrebito da različite razvojne projekte planiraju i provode lokalne vlasti. To dolazi iz činjenice da se svi projekti međusobno razlikuju bilo u većoj ili u manjoj mjeri. Te na taj način programi kreirani na nacionalnoj razini često ne mogu polučiti priželjkivane rezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama lokalna zajednica aktivno uključi u razvoj područja na kojem djeluje. Svako područje, regija, općina ili grad ima svoje specifičnosti i kao takve najbolje ih poznaju upravo lokalne vlasti. Stoga je lokalne vlasti potrebito educirati o načinu planiranja razvoja i njegovu provođenju. Kako bi mogli biti nosioci razvoja JLS-a.

Instrumenti za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su Programi razvoja županija i širih regija ili programi razvoja manjih područja – gradova i općina.

Zbog svega navedenog potpuno se logičnim nameće potreba da i Općina Rogoznica kao jedna od jedinica lokalne samouprave unutar Šibensko-kninske županije izradi Program ukupnog razvoja. Budući je Šibensko-kninska županija već izradila Regionalni operativni program (ROP), tim je potreba i mogućnost za izradu PUR-a još više izgledna.

Upravo iz tih razloga Općina Rogoznica je prionula izradi „Programa ukupnog razvoja Općine Rogoznica“.

Izradio:


7

Izrada Programa ukupnog razvoja omogućiti će razvoj općine Rogoznica, dati odgovor na pitanje u kojem smjeru taj razvoj treba ići i na koji ga način ostvariti. Isto tako PUR će dati realnu sliku o potrebama svih subjekata i skupina u društvu, kao i sastaviti listu prioriteta. PUR je dokument po kojem će Općinsko poglavarstvo moći planirati aktivnosti, najznačajnije i najučinkovitije projekte za općinu Rogoznica, ujedno takav plan je i podloga za izradu proračuna i raspodjele novca unutar Općine.

Isto tako specifična namjena PUR-a je odrediti gdje općina želi i može biti u ekonomskom, gospodarskom i kulturnom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja.

Program ukupnog razvoja utvrđuje strateške prioritete razvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili.

PUR izrađuje skupina stručnjaka, dok samu strategiju određuje radna skupina koja je sastavljena od svih meritornih subjekata u općini kako bi sve skupine društva bile uključene u proces odlučivanja. Također ti subjekti će biti zaduženi i za provedbu programa.

PUR nudi odgovore na slijedeće probleme s kojim se JLS susreće:

1. zapošljavanje,

2. prihod,

3. privlačenje investicija,

4. pristup kapitalu,

5. komunalne usluge i

6. prometnu infrastrukturu te

7. na sve ostale segmente koji su izravno povezani s održivim gospodarskim rastom i napretkom. Izuzetno je bitno da se takva strategija razvoja usredotoči na one projekte i zadatke koji će imati pozitivnih učinaka na JLS i koje je moguće ostvariti.

Provođenje te praćenje i ažuriranje ovog programa razvoja označava slijedeći logičan korak u strateško-gospodarskom razvoju općine Rogoznica.

Izrada Programa ukupnog razvoja nije zakonom obvezujuća, no ipak Općinsko poglavarstvo smatra nužnim izraditi PUR kako bi on bio odraz potreba općine, te u kojem će biti odrednice budućeg razvoja općine s konkretnim mjerama za postizanje održivog razvoja. Dakle izrada dokumenta koji će najaviti uspješan proces održivog razvoja.

Izradio:


8

1.2. Koncepcija Programa ukupnog razvoja Struktura Programa ukupnog razvoja Općine Rogoznica je slijedeća:

U prvom poglavlju obrađuju se slijedeća pitanja: što je Program ukupnog razvoja, tko ga je izradio, koje su njegove koristi, kome je on namijenjen, zašto se prišlo izradi tog plana, koje sve radnje je potrebno izvršiti kako bi se izradio ovaj dokument itd.

U drugom poglavlju se analizira postojeća situacija na području općine Rogoznica. Obrađena područja su strukturirana na slijedeći način:

1. gospodarstvo Općine Rogoznica,

2. društvene djelatnosti Općine Rogoznica,

3. zaštita okoliša Općine Rogoznica,

4. institucije u Općine Rogoznica i

5. prostorno uređenje Općine Rogoznica.

Svaka navedena cjelina ima SWOT analizu u kojoj se navode snage, slabosti, prilike i prijetnje svake od navedenih cjelina.

U trećem poglavlju navodi se ukupna Strategija razvoja Općine Rogoznica (Prilog 1).

Strategija razvoja nudi rješenja, nakon što prouči analizu područja, oformljena radna skupina sukladno napravljenoj analizi definira ključne probleme koji se pojavljuju na području općine. Svi članovi radne skupine iznose probleme, koji se putem glasovanja rangiraju po važnosti, odnosno najveću važnost imaju oni problemi koji sakupe najveći broj glasova. Na taj način se definiraju ključni problemi.

Nakon što su se izglasali prioritetni problemi u svakom od područja odredili su se strateški ciljevi razvoja tog područja. Određivanje prioriteta razvoja je neophodno za razvoj općine jer su resursi kojima raspolaže jedinica lokalne samouprave manji od mogućnosti koji se pred nju postavljaju.

Kada se definiraju strateški ciljevi utvrđuje se vizija u razvoju općine.

Kako bi se određeni strateški ciljevi razvoja mogli ostvariti potrebno je razviti strategije pomoću kojih će se ti postavljeni ciljevi ostvariti.

U četvrtom poglavlju se razrađuju i definiraju Mjere odnosno projekti koji su nužni da bi se Strategija razvoja Općine Rogoznica mogle provesti u djelo (Prilog 2).

U petom poglavlju navode se načini praćenja, kontrole i ažuriranja izrađenog Programa ukupnog razvoja.

Šesto poglavlje sadrži popis tablica, grafova i slika koje omogućuje lakše praćenje dokumenta i bolju preglednost sadržaja.

Izradio:


9

Kako bi se osigurao pravilan gospodarski razvoj, ali i socijalni i društveni, odnosno razvoj Općine Rogoznica u punom smislu riječi, bitno je da se sva ulaganja bilo od strane državnih ministarstava, međunarodnih donatora ili Županije, odnose samo na one projekte koji jasno dostižu ciljeve i odgovarajuće prioritete. Cilj je da se Program ukupnog razvoja Općine Rogoznica prepozna kao učinkovit okvir za financiranje jasnih razvojnih prioriteta.

1.3. PUR i održivi razvoj Integrirani odnosno održivi razvitak je cilj kojem teži svako planiranje počevši od državne razine pa do županijske i općinske. Integrirani razvitak je razvitak koji objedinjuje tri cilja gospodarski, socijalni (društveni) i ekološki. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja Općine Rogoznica.

Razvitak mora biti usmjeren na dugoročna rješenja razvoja općine, a nikako ne na kratkoročna i privremena rješenja aktualnih problema i budućih potreba. Česta je pogreška da se u želji i potrebi za bržim gospodarskim razvitkom naprave koraci koji idu nauštrb zaštite okoliša. Što ne ide u prilog održivom razvitku. Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u cilju odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena razvojna načela i ekološke zahtjeve ( te se zbog toga jedan veliki dio PUR-a odnosi na dio o zaštiti okoliša). Stoga je važno da usprkos potrebi za što bržim razvojem i nemogućnosti njegova daljnjeg odgađanja ne budu zanemareni društveni i ekološki aspekti. Zbog toga jedan od ključnih ciljeva planiranja treba biti i zaštita okoliša. To znači uvođenje zaštite okoliša kao jedne od dimenzija u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja koje su u 21. stoljeću pred nama: od industrijskog razvoja, gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda, prilagodbe poljoprivrede, očuvanja okoliša, naročito nacionalnih parkova te politike zapošljavanja. Iz navedenih razloga jako je bitno da se vodi posebna pažnja o zaštiti okoliša kako ne bi došlo do narušavanja samog koncepta održivog razvoja.

1.4. Financiranje razvoja JLS-a Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i održavanje predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo).

Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. To tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo zastupljeno kod financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija.

Izradio:


10

Komercijalni krediti postaju sve konkurentniji, kapitalno financiranje sve je dostupnije iz sve većeg broja državnih i međunarodnih financijskih institucija u sve višim iznosima, a lokalne samouprave počinju sve više koristiti nove oblike financiranja, uključujući i izdanja javno uvrštenih obveznica te leasinga.

Danas vodstvo lokalne samouprave ima nove mogućnosti za financiranje na raspolaganju to su: Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Te institucije i programi koje nude imaju već uhodane procese u kojima upoznaju lokalnu upravu o načinu podnošenja zahtjeva za kreditiranjem i uvjetima kreditiranja.

Lokalne samouprave sada koriste i leasing do određene mjere kao mehanizam financiranja, ali primjena ove vrste financiranja ograničena je na prijevozna sredstva. Leasing tvrtke tvrde kako je veći dio leasinga lokalnih samouprava ispod praga javnog nadmetanja. Leasing trenutno ne predstavlja značajan faktor u financiranju lokalnih samouprava za nefinancijsku imovinu, iako bi se to u budućnosti moglo promijeniti kako lokalne samouprave budu sve bolje razumijevale ovu tehniku financiranja.

Postoji 5 osnovnih izvora iz kojih se jedinice lokalne samouprave mogu financirati:

1. krediti poslovnih banaka,

2. financiranje leasingom (operativni i financijski leasing),

3. izdavanje obveznica (moguće samo za određene JLS-ove koji zadovolje uvjete),

4. krediti i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Hrvatske vode i Ministarstva Vlade RH) i

5. krediti i potpore međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranja EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

Posebno su istaknuti programi financiranja iz EU fondova upravo zbog velikog potencijala i relativno neiskorištenih mogućnosti za financiranje jedinica lokalne samouprave. Ključ uspjeha pri dobivanju sredstava Europske unije je u pravovremenom i adekvatno osmišljenom planiranju i apliciranju projekata, što u većem broju slučajeva znači i angažiranje specijaliziranih stručnjaka - konzultanata. Usluge konzultantskih tvrtki moraju sadržavati kako informativne i tako i edukacijske programe oblikovane su za sve koji su na bilo koji način uključeni u upravljanje, provođenje, koordinaciju i/ili potporu projekata sufinanciranih od strane Europske unije.

Izradio:


11

1.5. Implementacija aktivnosti iz PUR-a u proračun JLS-a

Kako bi se postigla adekvatna efikasnost Programa ukupnog razvoja potrebno je što prije započeti s provedbom PUR-a. U trenutku kada se Program ukupnog razvoja izradi treba ga usvojiti Općinsko vijeće. Njegova provedba treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do razilaženja Programa ukupnog razvoja od trenutka kada je izrađen do trenutka kada ga se počne primjenjivati tj. njegove implementacije. Realizacija programa zahtijeva stoga strogo vezivanje planiranja projekta s godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.

Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Programa ukupnog razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti, koji sadrži projekte ili specifične korake projekata u slijedećoj godini.

Proračun za slijedeću fiskalnu godinu mora biti povezan s izradom godišnjih planova aktivnosti. Povezanost između Programa ukupnog razvoja i proračuna je ključan preduvjet kako bi se počelo upravljati održivim razvojem neke općine ili grada na kvalitetan način.

Izradio:


12

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE

2.1. Gospodarstvo

2.1.1. Geografski položaj Šibensko-kninske županije i Općine Rogoznica

Šibensko-kninska županija se nalazi u srednjem dijelu Dalmacije, na južnom dijelu Hrvatske. Okružena je Zadarskom županijom na zapadu, Splitsko-dalmatinskom na istoku, s Republikom Bosnom i Hercegovinom na sjeveru te čini dio morske granice Republike Hrvatske s Republikom Italijom na jugu. Županija je podijeljena na 5 gradova i 15 općina među kojima je i Općina Rogoznica.

Slika 1. Položaj Šibensko-kninske županije u Hrvatskoj

Izvor: hr.wikipedia.org

Površina Šibensko-kninske županije iznosi 2.939 km² i površinom spada među srednje velike županije u Hrvatskoj. Županija ima 285 otoka s ukupnom površinom 665 km², dok površina pod morem iznosi 2011 km². Ukupan broj stanovnika županije prema popisu iz 2001. godine iznosi 112.891 ili 2,54% stanovništva Hrvatske. Gustoća stanovništva je 38 st/km² što je značajno manje od nacionalnog prosjeka (78 st/km²). Važno je napomenuti da se broj stanovnika značajno smanjio u odnosu na 1991. godinu i to za 26% (39.586 osoba), uglavnom radi ratnih zbivanja 90-tih. Glavno administrativno središte Šibensko-kninske županije je Grad Šibenik, koji je ujedno i najveći grad u županiji.

Izradio:


13

RELJEFNE KARAKTERISTIKE NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Područje Šibensko-kninske županije čini primorski dio i krški dinarski zagorski dio. Unutar svakog ovog dijela diferencijacija prostora vrlo je složena. Glavni oblici reljefa primorskog dijela Županije čine uzdužni vapnenački grebeni, dolomitsko-laporne udoline, vapnenačka zaravan i poprečne probojnice Krke.

Osnovu čini vapnenački reljef koji je grebenast s humovima i brdima, a onaj na dolomitima i laporima udolinski s poljicima. Smjer pružanja grebena i udolina je sjeverozapad-jugoistok, a određen je odgovarajućim tektonskim silnicama. Rijeka Krka je presjekla te silnice svojim kanjonom pa se time i obiljem vode uvrstila u fenomene našeg primorja.

Zemljište građeno od mlađih i mekših stijena (lapora) značajno je za poljodjelstvo, ali su njegove površine najmanje. Takve površine su Donje i Gornje polje, Dubrave kod Tisnog, Dazline, Ivinja Drage, Primoštensko-rogozničkih doca, Skradinskog polja i dr.

Obalni pojas uključivši Primoštensko-rogozničko zaleđe nalazi se u pojasu VII potresne zone. Najaktivnije područje je dio obalnog pojasa sjeverozapadno od Tribunja, te otoci Šibenskog arhipelaga koji se nalaze u pojasu VIII potresne zone MCS.1

Slika 2. Položaj Općine Rogoznica u Šibensko-kninskoj županiji

Izvor: www.viamichelin.com

1 Mercalli-Cancani-Sieberg skala potresa. MCS skala potresa zasniva se na jačini potresa koju dijelimo na 12 stupnjeva (1. stupanj – registrira se sa seizmogramima / 12. stupanj – totalna katastrofa)

Općina Rogoznica

Izradio:


14

Tablica 1. Gradovi i općine Šibensko-kninske županije Gradovi Općine Drniš Bilice Promina Ružić Knin Cviljane Biskupija Tribunj Skradin Ervenik Pirovac Tisno Šibenik Kijevo Primošten Murter-Kornati Vodice Kistanje Rogoznica Unešić

Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. godine

KLIMATSKE ZNAČAJKE OPĆINE ROGOZNICA

Područje Općine Rogoznica ima značajke mediteranske klime. Ljeta su vruća s periodima suše, a ostala godišnja doba obiluju oborinama. Temperature su umjerene, a najviše temperature izmjerene su u srpnju i dosežu preko 33 °C, dok je najhladnije u siječnju kad su temperature i manje od 10 °C. Temperature ispod 0 °C vrlo su rijetke, a ukoliko se pojave u prosjeku traju manje od jednog dana. Mrazevi se javljaju većinom u prosincu i siječnju pod utjecajem jake bure. Srednja godišnja temperatura iznosi 16,7 °C, dok je najveća srednja mjesečna temperatura u srpnju i iznosi 24,4 °C.

Područje Općine Rogoznica ima najveću količinu oborina na prijelazu iz jeseni u zimu, kao posljedica ciklonalne aktivnosti. Prosječno godišnje padne 835 mm oborina, što daje prosječnu mjesečnu vrijednost od 70 mm/m².

Broj sunčanih dana u prosjeku iznosi oko 105, dok je broj oblačnih oko 90 dana.

Broj vjetrovitih dana na području općine je u prosjeku 276 dana, dok je preostalih 89 dana godišnje tiho vrijeme. U sljedećoj tablici su prikazani vjetrovi prema učestalosti i vremenu kad se najčešće javljaju:

Tablica 2. Učestalost vjetrova na području Općine Rogoznica

Jugo Bura Maestral Levant Učestalost 36% 31 27% 6% Godišnje doba Tijekom cijele

godine Pretežno zimi Pretežno ljeti Tijekom cijele

godine Izvor: Procjena ugroženosti od požara, Općina Rogoznica, travanj 2001. godine

2.1.2. Položaj i stanovništvo Općine Rogoznica

Prvi doseljenici su naselili područje Općine Rogoznica još 1390. godine na području lokaliteta Kopča. Nakon dolaska Turaka, stanovništvo je spas potražilo na obližnjem otoku Kopara koji je koloniziran 1518. godine. Stanovništvo Rogoznice je oduvijek bilo orijentirano prema moru te se ta tradicija nastavila i do danas.

Općina Rogoznica je udaljena 34 km južno od središta županije Grada Šibenika te 54 km od ekonomskog središta Dalmacije, Grada Splita. Važno je napomenuti da je općina udaljena oko 35 km od međunarodnog aerodroma kraj Splita te 42 km od najbližeg čvora autoceste Dalmatina kod mjesta Perković.

Izradio:


15

Slika 3. Položaj Općine Rogoznica na prostoru srednje Dalmacije

Izvor: www.viamichelin.com

Površina Općine Rogoznica iznosi 70,55 km² ,što je 2,36% ukupne površine Šibensko-kninske županije.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u općini živi 2.391 stanovnik, odnosno 2,12% ukupnog stanovništva Šibensko-kninske županije. Gustoća stanovništva na području Općine Rogoznica iznosi 33,89 stanovnika/km², što je bitno manje od gustoće stanovništva Hrvatske (78 st/km²), ali približno onoj Šibensko-kninske županije (38 st/km²).

Prema spolnoj strukturi, na području Općine Rogoznica 2001. godine je živjelo 1.187 ili 49,64% muškaraca te 1.204 ili 50,36% žena.

Prema starosnoj strukturi, broj osoba u Općini Rogoznica je prikazan u sljedećem grafu:

Graf 1. Dobna struktura stanovnika Općine Rogoznica

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

broj

sta

novn

ika

0 - 9 10 - 19 20 - 29 30 - 39 40 - 49 50 - 59 60 - 69 70 - 79 više od80

dob stanovnika

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. godine

Izradio:


16

Važno je napomenuti da prema podatcima iz popisa stanovništva iz 2001. godine, na području Općine Rogoznica je živjelo 42,19% ili 1007 stanovnika mlađih od 40 godina te 57,81% ili 1380 stanovnika starijih od 40 godina što pokazuje da na području općine prevladavaju osobe starije životne dobi među kojima je posebno bio značajan broj osoba starih između 60 i 69 godina (422 osobe ili 17,68%).

Općina Rogoznica je jedinica lokalne samouprave na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Prema Zakonu, na području Općine Rogoznica postoji deset naselja i to: Dvornica, Jarebinjak, Ložnice, Oglavci, Podglavica, Podorljak, Ražanj, Rogoznica, Sapina Doca, Zečevo Rogozničko.

2.1.3. Pregled postojećih ključnih gospodarskih sektora

Općina Rogoznica ima nedovoljno razvijen gospodarski potencijal koji se uglavnom svodi na turizam i njemu povezane djelatnosti. Najveći problem gospodarskog razvoje predstavlja dugotrajno osiromašenje radnog potencijala stanovništva odnosno iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi te masovno korištenje kuća samo za odmor ili iznajmljivanje. Radi toga je bitno otežano pokretanje bilo kakve druge djelatnosti osim direktno turističke, koja bi mogla potpunije iskoristiti sve resurse kojima općina raspolaže, a trenutno nisu u upotrebi.

TURIZAM

Turizam je najvažnija gospodarska grana u Općini Rogoznica te većina stanovništva ostvaruje prihode ili direktno iz turizma ili iz djelatnosti koje s turizmom imaju posredne veze. Turizam, a s njim povezano i sve ostale djelatnosti na području Općine, je doživio značajan pad u vrijeme Domovinskog rata te je oporavak od tog šoka bio dugotrajan. Nakon rata turizam je doživio pravi procvat, ali i brojne prijetnje, prvenstveno u velikom porastu divlje gradnje te uništavanju okoliša koji je bio osnovni resurs turističke ponude. Daljnji razvoj turizma, kao nedvojbeno najvažnijeg gospodarskog resursa, ovisit će prije svega o planskom pristupu kako prostoru, tako i održivom gospodarskom razvoju.

POLJOPRIVREDA

Poljoprivreda kao tradicionalna djelatnost predstavljala je osnovni izvor prihoda stanovništva Rogoznice u vremenima prije razvoja turizma i danas je dodatan izvor prihoda dijelu stanovništva, prvenstveno kao komplementarna djelatnost turizmu. Kvaliteta turističke ponude u velikoj mjeri ovisi o ponudi autohtonih specijaliteta i domaće hrane i pića, čega na području Općine Rogoznica nema u dovoljnoj mjeri. Pad poljoprivredne proizvodnje započet još u vrijeme industrijalizacije 60-ih godina prošlog stoljeća još nije zaustavljen iako pravilnim i planskim pristupom poljoprivredna proizvodnja može biti rentabilna te postati jedan od bitnih oslonaca gospodarskog razvoja općine.

Izradio:


17

2.1.4. Obrtništvo

Obrtnici čije je sjedište na području Općine Rogoznica, vrše registraciju obrta upisom u Obrtničku komoru u Šibeniku, Ulica Stjepana Radića 77 a. Upisom obrta u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice.

Na području Općine Rogoznica je registrirano 87 obrta čija struktura po djelatnostima je prikazana na sljedećoj tablici:

Tablica 3. Struktura obrta na području Općine Rogoznica

Djelatnost Broj obrta Udio

Građevina 10 11,49% Turizam i ugostiteljstvo 41 47,13% Proizvodnja 3 3,45% Financije i računovodstvo 0 0,00% Sport i rekreacija 1 1,15% Servis i popravci 0 0,00% Prijevoz 5 5,75% Poljodjelstvo 4 4,60% Šumarstvo 0 0,00% Trgovina 10 11,49% Ribarstvo 12 13,79% Ostalo 1 1,15% Ukupno: 87 100,00%

Izvor: Središnji obrtni registar, 2007. godina

Prema podatcima na gornjoj tablici vidljivo da se najveći broj obrta na području Općine Rogoznica bavi sljedećim djelatnostima:

• Turizam i ugostiteljstvo – 41 obrt ili 47,13% u ukupnom broju;

• Ribarstvo – 12 obrta ili 13,79% u ukupnom broju;

• Trgovina – 10 obrta ili 11,49% u ukupnom broju te

• Građevina – 10 obrta ili 11,49% u ukupnom broju.

Iz prethodnih podataka zaključuje se da u ukupnim djelatnostima koje obavljaju obrti u Općini Rogoznica značajno prevladavaju uslužne djelatnosti.

Izradio:


18

2.1.5. Trgovačka društva

Poduzetnici prilikom otvaranja poduzeća i registriranja dodatnih djelatnosti uvođenjem službe Hitro.hr vrlo brzo i jednostavno mogu otvoriti tvrtku. Trgovački sud nadležan za područje Šibensko-kninske županije je Trgovački sud u Šibeniku.

Na području Općine Rogoznica djeluje 52 poduzeća registriranih kao trgovačka društva u kojima su zaposlene 239 osobe. Najveća trgovačka društva na području Općine Rogoznica po broju zaposlenih su Laguna trade d.o.o. za marine, turizam, trgovinu i usluge sa 73 zaposlenih te Zmajevo oko d.o.o. s 31 zaposlenim u sektoru građevinarstva.2

Tablica 4. Struktura trgovačkih društava po djelatnostima na području Općine Rogoznica

Djelatnosti Broj subjekata Broj zaposlenih

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0 0 Ribarstvo 0 0 Rudarstvo i vađenje 0 0 Prerađivačka industrija 1 28 Opskrba el. energijom, plinom i vodom 0 0 Građevinarstvo 3 45 Trgovina na veliko i malo 7 20 Hoteli i restorani 11 14 Prijevoz, skladištenje i veze 7 15 Financijsko posredovanje 0 0 Poslovanje nekretninama 20 35 Javna uprava i obrana 0 0 Obrazovanje 0 0 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 0 0 Ostale djelatnosti 3 82 UKUPNO: 52 239

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata, 2007. godina

Prema podatcima na prethodnoj tablici vidljivo je da se najveći broj trgovačkih društava na području Općine Rogoznica bave sljedećim djelatnostima:

• Poslovanje nekretninama – 20 trgovačkih društava ili 38,46% od ukupnog broja • Hoteli i restorani – 11 trgovačkih društava ili 21,15% od ukupnog broja

Na sljedećim slikama je grafički prikazana struktura trgovačkih društava na području Općine Rogoznica te broj zaposlenika po navedenim sektorima:

2 Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata, 2008. godina

Izradio:


19

Graf 2. Struktura trgovačkih društava po djelatnostima na području Općine Rogoznica

2% 6%13%

21%

13%

39%

6%Prerađivačka industrija

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i malo

Hoteli i restorani

Prijevoz, skladištenje i veze

Poslovanje nekretninama

Ostale djelatnosti


Graf 3. Struktura zaposlenika po djelatnostima trgovačkih društava na području Općine Rogoznica

12%

19%

8%6%6%15%

34% Prerađivačka industrija

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i malo

Hoteli i restorani

Prijevoz, skladištenje i veze

Poslovanje nekretninama

Ostale djelatnosti


Usporedbom prethodnih grafova vidljivo je da je najveći prosječni broj zaposlenika prisutan u djelatnostima prerađivačke industrije (28 zaposlenika po trgovačkom društvu) te ostalim djelatnostima (27,33 zaposlenika po trgovačkom društvu).

Izradio:


20

2.1.6. Zadruge

Prema Zakonu o zadrugama iz 23.05.1995. godine „zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.“

Na području Općine Rogoznica djeluje samo jedna zadruga prikazana u sljedećoj tablici:

Tablica 5. Zadruge na području Općine Rogoznica

Naziv zadruge Djelatnost zadruge Broj zadrugara

Broj zaposlenih

Poljoprivredna zadruga Rogoznica

Trgovina na malo mješovitom robom; otkup poljoprivrednih proizvoda

36 14

Izvor: www.zadruge.hr, 2008. godina

Izradio:


21

2.1.7. Poljoprivreda

Na području Općine Rogoznica poljoprivreda je imala ograničen razvoj te se danas ponajprije razvijaju maslinarstvo i voćarstvo što će biti detaljnije prikazanu u sljedećem tekstu.

Tablica 6. Broj kućanstava za poljoprivrednu proizvodnju s ukupno raspoloživim zemljištem

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha Skupine poljoprivrednih

kućanstava prema ukupno raspoloživom

zemljištu Broj

kućanstava

Ukupno raspoloživa

površina zemljišta ukupno

korišteno u

vlasništvu uzeto u zakup

dano u zakup

Ostalo zemljište,

ha

Broj parcela korištenoga

poljoprivrednog zemljišta

Šibensko-kninska županija 13.202 19.323,19 10.820,62 10.547,12 337,77 64,27 8.502,57 73.753

Općina Rogoznica 356 533,77 174,4 174,4 0 0 359,37 1.771 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Na području Općine Rogoznica nalazi se 533,77 ha zemljišta od čega je u poljoprivredne svrhe korišteno ukupno 174,4 ha ili 32,67%. Od korištenog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu poljoprivrednih kućanstava se nalazi cjelokupno zemljište, odnosno svih 174,4 ha. Ukupan broj kućanstava što se bave poljoprivredom je 356 što je samo 2,7% udjela u županiji.

Prema tim podatcima, svako poljoprivredno kućanstvo u prosjeku raspolaže s 0,49 ha poljoprivrednog zemljišta (županijski prosjek iznosi 0,82 ha).

Ostalo zemljište u Općini Rogoznica, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne svrhe (neobrađeno poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, dvorišta, putovi, kamenolomi, pješčare, ribnjaci, močvare te površine pod kanalima i drugim vodenim površinama) iznosi 359,37 ha.

Tablica 7. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama

Vrste zemljišta na području Općine Rogoznica Šibensko-kninska županija

Općina Rogoznica

ukupno 10.820,62 174,40

oranice i vrtovi 1.257,92 0,35

povrtnjaci (na okućnici, korišteni za vlastite potrebe) 130,96 1,15

livade 2.185,66 0,07

pašnjaci 4.121,77 21,34

ukupno 1.991,31 137,22 voćnjaci

od toga: plantažni 41,81 0

ukupno 1.130,23 14,18 vinogradi

od toga: plantažni 52,82 0

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

rasadnici i košaračka vrba i dr. 2,77 0,09 ukupno 8.502,57 359,37

od toga: neobrađeno 4.498,34 10,18 Ostalo zemljište, ha

od toga: šumsko 3.138,20 340,46 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Prema podacima iznesenim u sljedećoj tablici vidljivo je da najveće površine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji na području Općine Rogoznica otpadaju na voćnjake (137,22 ha ili 76,68) te vinograde (14,18 ha ili 8,13%) među kojima nema plantažnih.

Tablica 8. Broj stabala i trsova u voćnjacima i vinogradima

Broj stabala i trsova Vrste poljoprivrednih kultura Šibensko-

kninska županija

Općina Rogoznica

Šljive 20.256 40 Jabuke 10.576 22 Kruške 4.664 25 Trešnje 15.506 159 Višnje 15.025 166 Breskve i nektarine 8.123 41 Marelice 2.799 25 Smokve 33.040 1.410 Mandarinke i ostalo južno voće 2.149 216 Orasi 13.585 55 Bademi 43.004 426 Lješnjaci 219 0 Masline 366.040 32.156

Ukupno 6.352.000 90.000 Vinogradi od toga: plantažni 279.000 0

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Izradio:

Program ukupnog razvoja – Strategija razvoja – Općina Rogoznica

23

Prema podatcima iz gornje tablice vidi se da na području Općine Rogoznica prevladava uzgoj maslina, smokava i južnog voća. Broj stabala maslina iznosi 32.156 odnosno 8,78% ukupnog broja u županiji, broj stabala smokve iznosi oko 1410 odnosno 4,27% ukupnog broja u županiji, dok broj stabala citrusa iznosi 216 odnosno 10% od ukupnog broja u županiji.

Tablica 9. Broj i demografija ljudi u poljoprivrednom sektoru Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Šibensko-kninska županija

% Općina Rogoznica %

Broj kućanstava 13.202 356

Broj članova kućanstava (podaci za prvih 8 članova kućanstava) 37.725

100,00% 922

100,00% muški 19.234 50,98% 473 51,30% ženski 18.491 49,02% 449 48,70% do 25 godina 7.924 21,00% 130 14,10% 25 - 34 3.337 8,85% 77 8,35% 35 - 44 4.306 11,41% 85 9,22% 45 - 54 5.317 14,09% 122 13,23% 55 - 64 5.532 14,66% 178 19,31% više od 65 godina 11.309 29,98% 330 35,79% UKUPNO: 37.725 100,00% 922 100,00%

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Prema gornjoj tablici primjetno je da je dobna struktura članova poljoprivrednih kućanstava na području Općine Rogoznica nepovoljnija u odnosu na županijski prosjek dok u spolnoj strukturi prevladavaju muškarci.

2.1.8. Šumarstvo

Odgovornost za gospodarenje šumama na području Općine Rogoznica ima Šumarija Šibenik koja ukupno gospodari s 30.522 ha površine od čega je na Području Općine Rogoznica tek 33 ha visoke borove šume.3

Tablica 10. Površina šuma i šumskog zemljišta na području Šumarije Šibenik

Područje Državne Privatne Ukupno

Šumarija Šibenik 29.579 ha 943 ha 30.522 ha Ukupno 29.579 ha 943 ha 30.522 ha

Izvor: Procjena ugroženosti od požara, Općina Rogoznica, svibanj 2001. godine

Prema prethodnim podatcima primjetno je da najveći dio šumskih površina na području Općine Rogoznica spada u državne šume (96.91%). U sljedećoj tablici je prikazana struktura šuma u državnom vlasništvu:

3 Izvor: Hrvatske šume, Područna uprava Split, Šumarija Šibenik, 30.01.2008. godine

Izradio:


24

Tablica 11. Struktura šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu Vrsta vegetacije

Područje Visoke šume Panjače Makija Šikara Garig Neobraslo Neplodno Ukupno

Šumarija Šibenik 2120 3242 1838 6478 205 14084 1630 29579

Ukupno 2120 3242 1838 6478 205 14084 1630 29579 Izvor: Procjena ugroženosti od požara, Općina Rogoznica, svibanj 2001. godine

Šume na području općine uglavnom se svrstavaju u šume sredozemnog (crnika, česmina, makija) i polusredozemnog (submediteranskog) pojasa i to područja šume hrasta medunca i bijelog graba. U ovom području su od značaja kulture alpskog bora, posebno one oko Rogoznica, na Gradini južno od Rogoznice i otoku Smokvici. Dublje u unutrašnjost osim hrasta medunca susreće se bijeli grab, crni jasen, klen, šmrika, brijes i sl. Od kultiviranih vrsta treba spomenuti bijeli i crni dud, čempres, orah, topolu, jablan, maslinu, vinovu lozu, lovor , tamaris, višnju, bajam, ružmarin, oleandar i sl. Područje je inače karakteristično po velikim površinama na kojima je degradacija šumskog pokrova znatno uznapredovala, što se očituje na površinama sa samom šmirkom ili šikarama s grmolikim hrastom, grabom i jasenom. Stanje šumskih površina i analiza pogodnosti tla pokazuju da rogozničko područje prema pedološkim uvjetima nema većih površina za podizanje ekonomskih (gospodarskih) šuma, koje bi se mogle uzdržavati do svoje proizvodnosti, odnosno prirasta drvne mase. Šume na ovom području pretežno imaju rekreacijsko-pejzažnu funkciju.4

2.1.9. Turizam

Općina Rogoznica je jedna od najpoznatijih turističkih destinacija na području Dalmacije s gotovo 354.000 turističkih noćenja tijekom 2007. godine što je povećanje od oko 20% u odnosu na 2006. godinu. Važna odrednica turističkog razvoja Općine Rogoznica predstavlja netaknuta priroda srednjedalmatinskog akvatorija, te prema tome i iznimna pogodnost za razvoj nautičkog turizma.

Slika 4. Panoramski prikaz Rogoznice

Izvor: www.geografija.hr

4 Procjena ugroženosti od požara, Općina Rogoznica, svibanj 2001. godine

Izradio:


25

Prema Zamjenskim pitanjima za PPU Općine Rogoznica na području općine Rogoznica planirana je izgradnja 4 turističke zone. Ukupna površina planiranih zona iznosi 39 ha, dok ukupni kapacitet iznosi 3800 ležaja. Pregled zona dan je u narednoj tablici.

Tablica 12: Turističke zone na području općine Rogoznica

Naselje Turistička zona

Planirana površina (u ha)*

Vrsta zone

Planirani maksimalni

kapacitet Izgrađenost

zone

Zečevo Lozica 15 T1 1.200 Neizgrađeno

Rogoznica Medine 11 T2 1.100 Neizgrađeno

Dvornica Kanica 12 T1 Neizgrađeno

Rogoznica Poluotok Rogoznica

1 T2 Neizgrađeno

Ukupno / 39 / / / Izvor: Zamjenska pitanja za PPU Općine Rogoznica, MICRO projekt d.o.o., Split 2008. godine

Većinu smještajnih kapaciteta na području Općine Rogoznica čini apartmanski smještaj dok ostale vrste smještaja ima u manjem udjelu:

• Apartmani 79%;

• Sobe 17%;

• Odmarališta 2%;

• Aparthoteli 1%;

• Kampovi 1%;

• Hoteli 0%;

Na području Općine Rogoznica postoji oko 5.200 smještajnih mjesta (kreveta). Prema kategorijama, struktura smještajnih objekata je sljedeća:

• S jednom zvjezdicom 8% (416 kreveta);

• S dvije zvjezdice 20% (1.040 kreveta);

• S tri zvjezdice 70% (3.640 kreveta);

• S četiri zvjezdice 2% (104 kreveta);

Kao što se može primijetiti iz prethodnih podataka, najveći dio smještaja na području općine nalazi se u apartmanima s tri zvjezdice, što pokazuje da je i struktura gostiju koja gravitira prema Općini Rogoznica srednje ili više platežne moći te i ostatak usluge treba biti prilagođen upravo takvim gostima.5

5 Turistička zajednica Općine Rogoznica, 30.01.2008. godine

Izradio:


26

U sljedećoj tablici je prikazana struktura gostiju prema zemlje porijekla na području Općine Rogoznica:

Tablica 13. Struktura gostiju prema zemljama porijekla na području Općine Rogoznica Zemlja porijekla Udio gostiju

Češka 25,58% Njemačka 14,93% Poljska 12,61% Madžarska 11,77% Hrvatska 8,69% Slovačka 7,87% Italija 4,11% Austrija 3,03% Francuska 2,08% Bosna i Hercegovina 2,03% Ostalo 7,30% Izvor: Turistička zajednica Općine Rogoznica, 30.01.2008. godine

Na području općine treba izdvojiti brojne turističke atrakcije koje privlače različite profile gostiju i to:

• Kulturni turizam:

- Župna crkva iz 17. stoljeća,

- Gospe od Kapelice iz 18. stoljeća,

- Crkva svetog Nikole iz 11. stoljeća,

- Bunari Lemišnja iz 17. stoljeća,

- Veliki broj arheoloških lokaliteta,

• Izletnički i gastro turizam:

- Jezero Zmajevo oko;

- Brdo Movar – pješačka staza;

- Vinska staza Dvornica – Modrič;

- Rt Planka – klimatski fenomen;

- Svjetionik Mulo – izlet Brodom;

- Otok Jaz – kupanje pod borovom šumom;

• Nautički turizam:

- Marina Frapa.

Izradio:


27

Marina Frapa

Jedna od najznamenitijih rogozničkih znamenitosti je marina Frapa, posebno otkad je proglašena najboljom marinom na svijetu u 2006. godini6. Marina se nalazi u uvali Soline gdje je zaštićena sa svih strana od vremenskih nepogoda. Marina se sastoji od 10 gatova i rasprostire na 136.000 m², te ima 300 vezova na moru kao i 150 vezova na kopnu.

Slika 5. Marina Frapa

Izvor: www.morsko-prase.hr

U sklopu marine djeluje i Yacht klub kao i škola jedrenja na jedrilicama tipa „Optimist“.

Osim sadržaja namijenjenih nautičarima, treba navesti i brojne sportske sadržaje kao npr. bazen, teniski teren, squash, kuglana, fitnes, sauna, masaža i tretmani ljepote, stolni tenis, teren za balote te veliki šah.

Na području marine Frapa postoji i velika kongresna dvorana površine od preko 400 m² u kojoj postoji mogućnost održavanja raznih simpozija, kongresa, seminara, radionica i sl.

Smještajni kapaciteti u sklopu marine Frapa uključuju:

Tablica 14. Sobe i apartmani u sklopu marine Frapa Lokacija Sobe Apartmani Na otoku 18, površine 28 m² + balkon 7 m² 3, površine 40 m² + balkon 25 m² Na kopnu 17, površine 28 m² + balkon 9 m² 4, površine 49 m² - balkon 15 m² Izvor: www.marinafrapa.hr, 2008. godina

2.1.10. Bankarstvo i financijske usluge

Prisutnost banaka na području svake jedinice lokalne samouprave bitno olakšava poslovanje svim poslovnim subjektima na tom području, a ujedno omogućavanjem konstantne dostupnosti novčanih sredstava kućanstvima i poslovnim subjektima djeluje pozitivno na cijelo gospodarstvo tog područja.

6 Godine 2007., 31. siječnja, u Madridu, Marini Frapa dodijeljena je nagrada za najbolju marinu u 2006. godini. Nagrada se dodjeljuje 32. godinu za redom od udruženja "Trade Leaders' Club" koje broji preko 7000 firmi članica iz 120 zemalja svijeta. U konkurenciji marina iz 60 zemalja Marina Frapa je osvojila prvo mjesto i postala najboljom marinom na svijetu u 2006. godini

Izradio:


28

Na području Općine Rogoznica djeluje poslovnica jedne banke i to:

• Jadranska banka d.d., Šibenik - na lokaciji Kopača, Rogoznica.

Osim navedenog, na području Općine Rogoznica postoje i bankomati sljedećih banaka:

• Jadranska banka d.d., Šibenik - na lokaciji Kopača, Rogoznica,

• Raiffeisen bank – na lokaciji Marina „Frapa“, Rogoznica.

2.1.11. Poticanje razvoja poduzetništva

Prema primijenim podatcima iz Općine Rogoznica, važno je napomenuti da nisu dostupni podatci o programima poticanja poduzetništva koje provodi sama Općina.7

U 2008. godini izdan je i Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2008. godinu čija je svrha provedbe Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008.-2012.

7 Obrazac za gospodarstvo, Općina Rogoznica, lipanj 2007. godine

Izradio:


29

Tablica 15: Projekti, korisnici, mjere i sredstva poticaja za 2008. godinu I. KONKURENTNOST I INOVACIJE

1. Projekt "Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva" 64.900.000

2. Financijski instrumenti za poticanje konkurentnosti 8.000.000

3. Projekt "Inovacije i novi proizvodi» 5.000.000

4. Projekt "Poduzetništvo žena i ciljnih skupina» 7.500.000

5. Projekt „Zadružno poduzetništvo» 3.500.000

Ukupno konkurentnost 88.900.000

II. OBRAZOVANJE ZA PODUZETNIŠTVO

6. Projekt "Obrazovanje za poduzetništvo" 6.922.830

7. Poticanje obrazovanja za elektroničko poslovanje 1.000.000

Ukupno obrazovanje u poduzetništvu 7.922.830

III. POTICANJE REGIONALNE KONKURENTNOSTI

8. Projekt „Izgradnja poduzetničkih zona“ 98.210.000

9. Projekt "Poduzetničke potporne institucije» 6.373.000

10. Financijski instrumenti regionalnog razvoja poduzetništva 8.500.000

11. Projekt «Klasteri» 5.000.000

Ukupno za regionalnu konkurentnost 118.083.000

IV. POTICANJE RAZVOJA OBRTA

12. Projekt «Obrazovanje u obrtništvu» 5.156.200

13. Projekt „Dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu“ 1.913.800

14. Projekt „Razvoj obrtništva“ 5.000.000

Ukupno za razvoj obrta 12.070.000

PROJEKTI EU ZA MSP

Izradio:


30

1. Projekt CARDS 2004 "Poboljšanje informiranja hrvatske poslovne zajednice" – BIZIMPACT 6.705.153

2. Projekt PHARE ESC 2005 "Institucionalno jačanje malog i srednjeg poduzetništva i razvoj politike za usklađivanje s EU" 7.938.043

3. Projekt PHARE ESC 2006 – Grant shema – Pilot projekt podrške malim i srednjim poduzetnicima u konkurentnosti i izvozu 7.282.000

4. PHARE 2005 – Institucionalno jačanje MINGORP 2.874.272

5. CIP – Konkurentnost i inovacije 1.400.000

Ukupno EU projekti 26.199.468

A1 AKTIVNOSTI

Hrvatska izvozna ofenziva – HIO 17.750.000

Projekt „Promidžba poduzetništva“ 3.169.240

Obrtni registar 1.912.000

Subvencioniranje kamata za provedene projekte kreditiranja „Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik“ i „Lokalni projekti razvoja

– Mikrokreditiranje“

58.386.090

Nacionalno savjetovanje o poduzetništvu 2.047.021

Međunarodna aktivnost i sufinanciranje GEM projekta 486.400

Projekt „HITPOP.hr“ – II faza Projekta „e- obrazovanje u poduzetništvu“ 10.000

Projekt „SIS ZPP RH - Središnji informacijski sustav za provođenje i praćenje projekata potpora u RH“ 69.900

Zadružni registar i Zadružni savez 1.200.000

Ukupno aktivnosti 111.675.212

A2 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG)

Poticanje razvoja malog gospodarstva 11.700.000

Projekt «Izobrazba i razvoj mreže konzultanata» 1.000.000

Ukupno HAMAG 12.700.000

SVEUKUPNO 350.905.949

Izvor: Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2008. godine

Izradio:

Program ukupnog razvoja – Analiza situacije - Općina Rogoznica

31

Informacije o ovim i ostalim projektima poticanja malog i srednjeg poduzetništva mogu se pronaći na stranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) - www.mingorp.hr.

1. Osim navedenih projekata Ministarstva, i Šibensko-kninska županija osigurava sredstva za provedbu određenih projekata.

Informacije o navedenim projektima mogu se pronaći na stranicama Šibensko-kninske županije - www.sibensko-kninska-zupanija.hr.

2.1.12. Gospodarska udruživanja

Poduzetnici su bez obzira na pravni oblik obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore (HOK, www.hok.hr), odnosno Hrvatske gospodarske komore (HGK, www.hgk.hr).

Županijska središta Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore su u Šibeniku.

Članice Županijske komore Šibenik mogu od stručnih službi ove komore dobiti sve informacije o zakonskim odredbama iz područja ekonomske politike i svih sektora gospodarstva(trgovina, industrija, turizam, graditeljstvo, poljodjelstvo, nakladništvo itd), deviznoga, financijskoga i poreznoga sustava, carinskoga sustava s primjenom carinskih tarifa, bankarstva s podacima o kreditima, informacije o procesu restrukturiranja i privatizacije hrvatskih tvrtki, mogućnostima investiranja itd.

Osim informiranja članica HGK pruža i savjete u svezi primjene ISO normi i unapređenja kakvoće proizvoda i usluga, prezentacije inovacija i patenata, primjene licencija; savjetuje i informira u pogledu mogućnosti otvaranja tvrtki i osnivanja stranih predstavništava, daje pravne savjete itd.

2.1.13. Radna snaga – zaposlenost/nezaposlenost i izvori financiranja

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Središnja služba u Zagrebu, u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, na dan 30.06.2007 godine, iz radnog odnosa po svim osnovama doprinos uplaćuju 389 osoba s područja Općine Rogoznica kao što je i prikazano u sljedećoj tablici:

Izradio:


32

Tablica 16. Broj osiguranika po osnovama osiguranja na dan 30.06.2007. godine

Osnove osiguranja Broj osiguranika %

Radnici i s njima izjednačene osobe 240 61,70% Obrtnici 68 17,48% Poljoprivrednici 6 1,54% Samostalne profesionalne djelatnosti 1 0,26%

Radnici kod samostalnog obveznika uplate doprinosa 72 18,51%

Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu 0 0,00%

Produženo osiguranje 2 0,51% Ukupno: 389 100,00%

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 2007. god.

Važno je napomenuti sljedeće:

• Osiguranici mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj su u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje registrirani prema mjestu rada - prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07, 35/08);

• U slučaju da poduzeće ima podružnicu u mjestu prebivališta korisnika mirovinskog osiguranja, tada se korisnik registrira u svom mjestu prebivališta;

• Poljoprivrednici i obrtnici prijavljeni su prema mjestu prebivališta;

• Gore navedeni podatci ne uključuju sezonske oscilacije korisnika mirovinskog osiguranja te prikazuju samo podatke za vrijeme kada su prikupljenu (pred kraj godine).

Iz prethodne tablice je vidljivo da je najveći broj osiguranih osoba spada u kategoriju radnika i njima izjednačenih osoba, odnosno 240 osoba ili 61,70%. Osim navedenih veći broj osiguranika spada u kontingent radnika kod samostalnog obveznika uplate doprinosa (72 osobe ili 18,51%) te obrtnika (68 osoba ili 17,48%).

Izradio:


33

Tablica 17. Stanovništvo starije od 15 godina prema završenoj školi i obrazovnim područjima

Podjela prema vrstama obrazovanja Općina Rogoznica

Ukupno 2.019 Bez škole 233 1-3 razreda osnovne 178 4-7 razreda osnovne 277 Osnovna škola 343

svega 847

škole za zanimanje 538

škole za zanimanje u trajanju od 4 i više godina 264

Srednje škole

gimnazija 45 Viša škola, I. (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij 59 Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni studij 60 Magisterij 3 Doktorat 1 Nepoznato 9

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. godine

Prema podatcima s popisa stanovništva iz 2001. godina, na području Općine Rogoznica živi 2.019 ljudi starijih od 15 godina, od čega je najveći broj sa završenom srednjom školom (847 osoba ili 41,95%). Od navedenih, najveći broj je završio jednu od srednjih škola za zanimanje u trajanju od 3 godine (538 osoba ili 63,5%). Višu školu, VI stupanj fakulteta ili stručni studij je završilo 59 osoba ili 2,92% dok visoku stručnu spremu ima 64 stanovnika Općine Rogoznica ili 3,17%.

Važno je napomenuti da prema podatcima iz popisa stanovništva ili 2001. godine, 233 stanovnika (11,54%) nema završenu osnovnu školu.

Izradio:


34

Tablica 18. Prijavljene nezaposlene osobe prema razini obrazovanja

Stupanj obrazovanja Na dan 31.12.2007. godine %

Bez škole i nezavršena osnovna škola 7 4,93

Osnovna škola 45 31,69

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike 47 34,00

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina 26 18,31

Gimnazija 2 1,41 Viša škola, 1. stupanj fakulteta i stručni studij 7 4,93

Fakulteti, akademije, magisterij i doktorat 8 5,63

UKUPNO: 142 100 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, područna služba Šibenik, 22.01.2008. godine

U strukturi nezaposlenih osoba najviše dominiraju osobe sa završenim trogodišnjim srednjim obrazovanjem, njih 47 (34,00%), te osobe s završenom osnovnom školom, njih 45 ili 31,69%. Osim navedenih, značajan udio u strukturi nezaposlenih osoba na području Općine Rogoznica čine i osobe s završenom četverogodišnjom srednjom školom ,odnosno njih 26 ili 18,31%.

Od ukupnog broja nezaposlenih osoba na području općine, 60% čine žene (85 osoba), dok 40% čine muškarci (57 osoba).

U nastavku će biti prikazana struktura nezaposlenih osoba prema starosnoj dobi:

Graf 4. Dobna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Rogoznica na dan 31.12.2007. godine

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Bro

j sta

novn

ika

manje od20

20 - 29 30 - 39 40 - 49 50 - 59 više od 60

Dob stanovnika

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, područna služba Šibenik, 22.01.2008. godine

Iz prethodnog grafa vidljivo je da dobna struktura stanovnika nema prevelik utjecaj na stanje zaposlenosti, odnosno radno aktivno stanovništvo svih dobnih razina ima podjednak udio u ukupnoj nezaposlenosti na području Općine.

Izradio:


35

U nastavku je prikazan prikaz izvora primanja stanovnika Općine Rogoznica ukupno i s obzirom na spol:

Tablica 19. Izvori sredstava za život u Općini Rogoznica Šibensko-kninska županija

Općina Rogoznica

ukupno: ukupno: muški ženski

Ukupan broj stanovnika: 112.891 2.391 1.187 1.204

Prihodi od rada 29.693 499 310 189

Prihodi od rada i mirovine 804 18 10 8 Prihodi od rada i ostali prihodi (socijalne naknade, prihodi od imovine i sl.)

1.711 47 32 15

Samo mirovina 25.713 691 401 290

Mirovina i socijalna naknada 209 3 2 1 Mirovina i ostali prihodi (naknada od mirovine i sl.) 747 31 24 7

Samo socijalna naknada 5.791 119 52 67

Samo prihodi od imovine 208 2 2 0 Samo povremena potpora drugih 623 2 1 1

Ostali prihodi 1.517 34 20 14

Bez prihoda 42.995 901 312 589

Glavni izvori sredstava za

život

Nepoznato 2.880 44 21 23 Izvor: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. godine

Prema podatcima prikazanima na gornjoj tablici, na području Općine Rogoznica 20,87% stanovnika je ostvarivalo prihode od rada, prihode od mirovine ostvarivalo 28,90% stanovnika, dok je bez prihoda 37,68% stanovnika.

Važno je napomenuti da u strukturi osoba prema spolu, veći dio radno aktivnih osoba i osoba u mirovini čine muškarci, dok veći dio osoba bez prihoda čine žene.

Izradio:


36

2.1.14. Stanovanje i javne zgrade

Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001. napravljene su sljedeće tablice i analizirano stanovanje na području Općine Rogoznica.

Tablica 20. Stanovi prema načinu korištenja Šibensko-kninska

županija Općina Rogoznica

broj m² broj m²

Ukupno 64.984 4.525.060 3.627 235.492

ukupno 48.036 3.399.772 1.258 78.847

nastanjeni 38.467 2.769.389 912 61.290 privremeno nenastanjeni 7.633 512.774 236 12.542

Stanovi za stalno stanovanje

napušteni 1.936 117.609 110 5.015 stanovi za odmor 14.468 984.368 2.259 151.036

Stanovi koji se koriste povremeno

u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi

524 20.867 38 1.279

Stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost

1.956 120.053 72 4.330

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. godine Napomena: Izraz „stanovi“ u prethodnoj tablici označava sve vrste stambenih jedinica

Prema podatcima iz popisa stanovništva 2001. godine, na području Općine Rogoznica postojalo je ukupno 3.627 stanova (5,58% udjela u županiji) od čega je 25% stalno nastanjeno (912 stanova). Najveći udio stanova na području Općine Rogoznica čine stanovi namijenjeni za odmor koji se koriste tek povremeno (2259 stanova ili 62,28% od ukupnog broja stanova). Stanovi za odmor na području Općine Rogoznica čine čak 15,61% od ukupnog broj stanova za odmor na području Šibensko-kninske županije.

Prosječna površina stana na području Općine Rogoznica iznosi 64,93 m² što je nešto manje od županijskog prosjeka (69,63 m²). Prosječna površina stalno nastanjenog stana iznosi 62,68 m², dok prosječna površina stana za odmor iznosi 66,86 m².

Izradio:


37

2.1.15. SWOT Analiza gospodarstva

Prednosti Nedostatci

• Blaga mediteranska klima pogodna za obavljanje većine gospodarskih aktivnosti

• Povoljan položaj općine – dovoljno blizu velikim središtima Splitu i Šibeniku, a opet dovoljno daleko da izbjegne negativne utjecaje velikog grada

• Kvalitetna razvijenost turizma i prepoznatost općine od strane glavnih europskih turističkih emitivnih centara

• Postojanje poljoprivrednih zadruga na području općine

• Veliki udio maslinarske proizvodnje u odnosu na ostatak županije

• Marina Frapa proglašena najboljom svjetskom marinom u 2006. godini jamac za priliv gostiju jače platežne moći

• Nepostojanje PPU Općine Rogoznica

• Nepovoljna dobna struktura stanovništva na području općine

• Jednosmjeran gospodarski razvoj općine – uglavnom prevladava turizam i ugostiteljstvo, pratećih djelatnosti gotovo i nema

• Prevelika i neplanska izgrađenost ugostiteljskih i privatnih objekata što bitno ugrožava daljnji gospodarski razvoj mjesta te njegovu percepciju u domaćoj i stranoj javnosti

• Poljoprivredna zadruga ne funkcionira zadovoljavajuće

• Nedovoljna prepoznatost te nerazvijenost destinacije

• Neorganiziranost proizvođača maslina

• Neplanski razvoj poljoprivredne djelatnosti te neusklađenost s potrebama ostalih gospodarskih sektora (turizma i ugostiteljstva)

• Mala prosječna površina parcela namijenjenih za poljoprivrednu proizvodnju te slaba iskorištenost poljoprivrednog zemljišta

• Niska kvaliteta šuma na području općine (uglavnom makija, nepogodna za značajnije gospodarsko iskorištavanje)

• Nepostojanje hotelskih kapaciteta na području općine

• Neadekvatna obrazovna struktura stanovništva koje živi na području općine

Izradio:


38

• Velik udio žena u ukupnoj strukturi nezaposlenih osoba

• Prevelik udio stanova za odmor u ukupnoj strukturi stanova (25%) na području općine

• Malena prosječna površina naseljenog stana na području općine

• Mali broj stanovništva u odnosu na izgrađenost

Prilike Prijetnje

• Prisutan je jasan trend rasta turističke djelatnosti posebno zahvaljujući značajnim ulaganjima u proteklom razdoblju

• Poboljšanjem kvalitete poljoprivredne proizvodnje ostvaruje se prilika za plasmane poljoprivrednih proizvoda stranim gostima u vidu autohtone ponude

• Ulaskom u EU moguće je daljnja integracija na Europske gospodarske i turističke tokove

• Moguća politička nestabilnost u regiji može rezultirati značajnijim padom turističkih dolazaka

• Osjetljivost na moguće ekološko zagađenje vode, zraka i tla radi nepažnje gospodarskih i privatnih subjekata

• Uvođenjem Eura u Hrvatsku moguća su značajnija poskupljenja roba i usluga što može dovesti do podbačaja turističkih dolazaka u narednom periodu

• Problem divlje gradnje i nedostatak prostornog planiranja značajno umanjuje mogućnost održivog razvoja općine Rogoznica u skladu s mogućnostima infrastrukture i okoliša

Izradio:


39

2.2. Društvene djelatnosti Društvene djelatnosti na prostoru općine Rogoznica usko su vezane ne samo uz prosperitet gospodarskog razvoja općine, nego i šireg ukupnog razvoja rogozničkog kraja. U ovom dijelu analize najviše pažnje će se posvetiti na onu društvenu infrastrukturu koja preko društvenih djelatnosti osigurava potrebni preduvjet za cjelokupni razvoj općinskog područja. Definiranjem svih kategorija društvenih djelatnosti ostvarit će se pregledniji sustav za analizu svih djelatnosti koje su prisutne u navedenoj općini. Sinergijskim efektom komplementarnih elemenata društvenih djelatnosti potrebno je potencijal ovog područja iskoristiti kako bi se ostvario dugoročni razvoj i stabilnost. Pod sustav društvenih djelatnosti spada:

• sustav obrazovanja,

• sustav zdravstvene zaštite,

• status i razvoj udruga,

• objekti i institucije koje promiču kulturu i šport.

Sustav društvenih djelatnosti zahtijeva kolektiv i zajedništvo udruga i zadruga, podsustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, obrazovanja te objekte i institucije koje promiču kulturni te športski život općine.

Unutar sustava društvenih djelatnosti, podsustav obrazovanja uzima vrlo važnu ulogu. U tom smislu predstojeća analiza posvetiti će posebnu pažnju upravo podsustavu obrazovanja. Kod kvalitete obrazovanja mladih ljudi ali i kod njihovog zadržavanja u svom kraju, kao presudni preduvjet se javlja visoko razvijena obrazovna infrastruktura. Naime na gospodarsku sliku općine na kraju i najviše utječe obrazovni sustav.

Kao i kod obrazovanja i kod podsustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi važno je promotriti potrebu stanovništva za institucijama i razvijenoj infrastrukturnoj mreži, nužnost njihove izgradnje, adaptacije ili prenamjene, te „gravitaciju“ stanovnika općine prema drugim jedinicama lokalne samouprave radi zadovoljenja potreba za zdravstvenom zaštitom.

Ovom analizom društvenih djelatnosti nastojat će se pronaći više poveznica s gospodarskim potencijalom spomenute općine. Takav pristup je potreban u većoj mjeri kako bi se stvorila cjelovita slika područja preko plana razvoja i time omogućio razvoj novih ideja koje bi ostvarile dugoročni gospodarski prosperitet.

2.2.1.Nadležnosti Općina Rogoznica je zadužen za obavljanje onih poslova kojima se indirektno ostvaruju potrebe stanovnika tog područja, a koji Ustavom ili zakonom nisu dodijeljene državnim tijelima. Poslovi koje obavljaju u Općini Rogoznica u sferi društvenih djelatnosti su:

• briga o potrebama stanovnika (obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i šport);

• briga o osnivanju pravnih osoba radi poticanja razvoja;

Izradio:


40

• poticaji u vezi mjera radi zaštite životnog standarda i socijalno ugroženih osoba;

• poticaji u vezi raznih udruga građana;

• očuvanja kulturnih, povijesnih i prirodnih naslijeđa;

• osiguravanje uvjeta za protupožarnu i civilnu zaštitu i

• poticaji kod ostalih poslova vezanih uz poticanje razvoja.

Na prostoru općine Rogoznica udruge uglavnom okupljaju stanovnike užih i širih područja jedinice lokalne samouprave. Udruge koje će se istaknuti u ovoj analizi zastupljene su najviše na područjima kulture i športa.

Preko ovih područja će se analizirati društvene djelatnosti te će se promotriti kako preko razvoja skupnih aktivnosti i umrežavanja različitih inicijativa i organizacija bolje očuvati dugoročnost djelovanja većeg broja ljudi.

2.2.2.Obrazovanje

Sustav odgoja i obrazovanja u Šibensko-kninskoj županiji zahtijeva veliko restrukturiranje. Potrebno je više modernih nastavnih programa, nova oprema, zajedno s primjenom modernih obrazovnih sadržaja, poboljšanim nastavnim metodama i dodatnim nastavnim prostorijama. Tek manji dio osnovnih i srednjih škola u županiji ima uvjete potrebne za pružanje modernog obrazovanja.8

Na području Šibensko-kninske županije u školskoj godini 2006./2007. postoje 42 vrtića (ili slične pravne osobe) u kojima ima 2.122 polaznika. Od toga je 1.086 dječaka i 1.036. djevojčica. U vrtićima je zaposleno 202 odgojitelja i učitelja.

Posljednjih godina na području Šibensko-kninske županije broj polaznika vrtića je bio približan te se kretao oko 2.100.

Broj osnovnih škola se u posljednje godine konstantno povećavao. U školskoj godini 2004./2005. bila je 51 osnovna škola, dok se taj broj u školskoj godini 2006./2007. povećao na 54. Broj polaznika je, kao i u vrtićima bio približno konstantan. U školskoj godini 2006./2007. iznosio je 9.811. Potrebno je istaknuti da se broj polaznika konstantno smanjivao, te ukoliko se ovaj trend nastavi u narednom razdoblju, situacija se može smatrati zabrinjavajućom. Osnovnoškolsko obrazovanje zapošljavalo je 804 učitelja i nastavnika.

8 Regionalni operativni plan Šibensko-kninske županije, Šibenik 2004., str. 6.

Izradio:


41

Tablica 21: Broj polaznika u obrazovnim institucija Šibensko-kninske županije

2004./2005. 2005./2006. 2006./2007.

Vrtići 38 41 42 Polaznici 2.107 2.162 2.122 OŠ 51 52 54 Polaznici 10.141 10.010 9.811 SŠ 20 20 20 Polaznici 4.805 4.729 4.730 Visoko obrazovne institucije 2 3 3 Polaznici 3.358 3.417 3.479

Izvor: Statistički ljetopis 2005., 2006., 2007., DZS, Zagreb 2006., 2007.,2008. (www.dzs.hr – 11.04.2008.)

Broj srednjih škola u Šibensko-kninskoj županiji iznosi 20. Srednjoškolsko obrazovanje pohađa 4.730 učenika (školska godina 2006./2007.). Za broj učenika može se reći da je u laganom opadanju. Broj nastavnika u srednjim školama u školskoj godini 2006./2007. iznosio je 595.

Što se tiče informatike i komunikacijske tehnologije, Ministarstvo prosvjete i športa provodi kompjuterizaciju škola. Srednje škole skoro su u potpunosti opremljene računalima; međutim, osnovne škole opremljene su samo djelomično9. Budući da se računala upotrebljavaju i u drugim predmetima, a ne samo u informatici, razredi srednjih škola trebali bi biti opremljeni dovoljnim brojem računala da bi se omogućilo samostalno učenje.

U županiji postoji nekoliko visokoobrazovnih ustanova: Veleučilište u Šibeniku s odjelima Menadžment, Upravni odjel i Promet10, Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu koje nudi obrazovanje u poljoprivredi, prehrambenoj tehnologiji i trgovinskom poslovanju i poduzetništvu (prva akademska godina je 2005./2006.), zatim nastavni centar Splitskog pomorskog fakulteta, nastavni centar Upravno-pravnog studija Splitskog sveučilišta sa sjedištem u gradu Vodicama te nastavni centar Zagrebačkog fakulteta prometnih znanosti. Studenti koji žele studirati nešto drugo moraju ići u druge gradove ili inozemstvo. Nakon diplome mladi uglavnom uspijevaju naći zaposlenje u slijedećim sektorima: turizam i ugostiteljstvo, informacijske usluge, poduzetništvo i nautički turizam. U planu je kupnja zgrade samačkog hotela na Šubičevcu u svrhu otvaranja studentskog doma kako bi se odgovorilo na potrebe ovih ustanova.

Broj polaznika u visokoškolskim ustanovama u konstantnom je porastu. Ta činjenica smatra se pozitivnom s obzirom da je posljedica takvog kretanja poboljšanje obrazovne strukture stanovništva, a time i kvalitete radne snage. Broj polaznika na visokoškolskim ustanovama u akademskoj godini iznosio je 3.479.

U županiji postoji 5 Pučkih otvorenih učilišta koji provode programe obrazovanja odraslih za stjecanje srednje stručne spreme kroz puno školovanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i programe osposobljavanja.

9 Isto, str. 8 10 http://vus.hr/index.php?page=module-manager (12.05.2008.)

Izradio:


42

Svi programi obrazovanja odraslih (osim tečajeva) su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, obuhvaćaju velik opseg različitih zanimanja te se upisuju u radnu knjižicu.

2.2.2.1. Predškolsko obrazovanje

Predškolsko obrazovanje na području općine Rogoznica održava se u vrtiću „Baturica“.

Dječji vrtić „Baturica“

Dječji vrtić Baturica započeo je s radom 1995. godine. Ovaj dječji vrtić podružnica je vrtića „Oršula“ iz Šibenika, koji ima 3 podružnice. U školskoj godini 2007./2008. vrtić ima 40 polaznika, od kojih su 22 dječaka i 18 djevojčica. Prema dobnoj strukturi bilo je 12 trogodišnjaka, 12 četverogodišnjaka i 16 petogodišnjaka. U vrtiću postoje dvije odgojne skupine. U jednoj skupini ima 16, a u drugoj 24 djece. U vrtiću je oko 70% polaznika iz Rogoznice i oko 30% iz okolnih mjesta s područja jedinice lokalne samouprave. Broj polaznika u posljednjih 5 godina iznosio je 195.

Radno vrijeme vrtića je od 07h do 15h, a smatra se da je radno vrijeme vrtića u skladu s potrebama lokalnog stanovništva, odnosno usklađeno je s radnim vremenom većine gospodarskih subjekata na području koje gravitira vrtiću. Iako u vrtiću postoji mogućnost organiziranja cjelodnevnog boravka djece, za njim ne postoji interes. Vrtić se sastoji od 4 prostorije, s ukupnom površinom od 160 m2. U vrtiću je trenutno u tijeku rekonstrukcija interijera, a u budućnosti će biti potrebna adaptacija sanitarnog čvora. Od potrebnog inventara navode se kreveti, ali je potrebna i uspostava brze internet veze. Stanje građevinskog objekta u kojem se nalazi vrtić može se smatrati zadovoljavajućim.

Vrtić zapošljava tri djelatnika na puno radno vrijeme te jednog djelatnika na pola radnog vremena. Na puno radno vrijeme zaposleni su 2 djelatnika s VŠS, 1 djelatnik s NSS te na pola radnog vremena 1 djelatnik s VSS. U vrtiću postoji potreba daljnjeg zapošljavanja, ali je problem pronalaska stručnog kadra na području općine Rogoznica. Praznici u vrtiću su za vrijeme kolektivnog godišnjeg odmora.

U vrtiću se organiziraju izleti kao npr. izlet u Šibenik u kazalište te u sokolarski centar „Eko park“ u Dubravi. Također, organiziraju se susreti s djecom iz drugih podružnica, ali i s djecom iz drugih vrtića iz Šibenika. To su vrtić „Mendula“ iz Pirovca, vrtić „Gospa Marija“ iz Vrpolja te ostali vrtići. Osim redovnog programa u vrtiću se održava i dodatni program likovne radionice. Vrtić pruža i usluge toplog obroka, i to doručka i užina te zadovoljava uvjete HACCP standarda. U vrtiću se primjenjuje metoda rada „Korak po korak“.

Vrtić pokriva čitavo područje jedinice lokalne samouprave, a u njegovi polaznici su i djeca iz drugih jedinica lokalne samouprave. Vrtić se financira iz proračuna Općine Rogoznica i participacije roditelja.

Izradio:


43

2.2.2.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Osnovnoškolsko obrazovanje na području općine Rogoznica odvija se u OŠ Rogoznica.

Osnovna škola „Rogoznica“

Zgrada osnovne škole Rogoznica izgrađena je u 2006. godini, a te je iste godine i škola započela s radom u novoj zgradi. Ukupan broj polaznika u posljednjih 5 godina iznosi 1.005, a u školskoj godini 2007./2008. broj polaznika je 164, od kojih je 82 muških polaznika i 82 ženskih polaznika u 9 razreda. Od učenika koji su u prošloj školskoj godini završili osnovnoškolsko obrazovanje (23) svi su nastavili školovanje u raznim srednjim školama. Iako u školi nema ponavljača razreda, postoji određen broj učenika koji rade prema prilagođenom programu.

Tablica 22: Broj polaznika osnovne škole prema razredima Razred I II III IV V VI VII VIII Broj učenika 12 15 28 18 22 23 22 24

Izvor: Obrazac za osnovnu školu, MICRO projekt d.o.o., Split 2008.

Škola ima 10 učionica s prosječnom veličinom od oko 100 m2. S obzirom na broj razreda broj učionica je zadovoljavajući. Nastava se održava u jutarnjem terminu. Ukupna površina škole iznosi 3000 m2. Škola ima centralno grijanje na lož ulje, a samo dvije prostorije su klimatizirane, odnosno 20% škole. Struktura polaznika prema mjestu stanovanja se može iskazati u omjeru 60:40, s tim da je 60% učenika iz Rogoznice, a 40% iz ostalih mjesta. Prijevoz učenika iz okolnih mjesta je u organizaciji Šibensko-kninske županije. Također, škola zadovoljava uvjete propisane HNOS-om. Inventar škole je u dobrom stanju te nije potrebna nabava nove opreme. U sklopu škole postoje igrališta za nogomet i tenis, ali je također iskazana potreba za školskom dvoranom (u tom slučaju je potrebna izgradnja nove dvorane). U blizini škole je i vrt s cca 1000 m2. S obzirom na godinu izgradnje škole u školi nema potrebe za adaptacijom i uređenjem.

Škola ima 30 zaposlenika, od kojih su 22 učitelja i stručna suradnika, 2 administratora te 6 tehničkog osoblja. Nastavničko vijeće ima 22 člana. Na dnevnoj razini radno vrijeme škole iznosi 8h, na tjednoj 40h te na godišnjoj 1760h. Školski praznici su:

• ljetni,

• proljetni i

• zimski.

Od izvannastavnih aktivnosti potrebno je spomenuti Zadrugu „Krtol“, informatičku grupu, literarnu grupu, likovnu grupu, dramsku, eko i etno grupu, zbor te školski športski klub. U navedenim aktivnostima sudjeluje 120 učenika osnovne škole Rogoznica. Zadruga „Krtol“ sudjeluje i u organiziranim druženjima izvan škole. Škola također sudjeluje na raznim natjecanjima na razini općine i županije. Za svoje učenike škola organizira razne izlete i to u Gorski kotar, Hrvatsko zagorje, Zagreb, Solin, Sinj, Zadar i Trogir. Značajne manifestacije u sklopu škole su Dan škole (17.05.), Dani kruha (20.10.), Sv. Nikola (06.12.), Božićna priredba (21.12.), Maškare i podizanje eko-zastave (kraj travnja). Preko školskih praznika školski prostor se koristi za kreativne učionice zadruge „Krtol“.

Izradio:


44

U školi nema polaznika iz drugih jedinica lokalne samouprave, dok škola pokriva područje cjelokupne općine Rogoznica.

2.2.2.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Na području općine Rogoznica ne postoji srednja škola te učenici pohađaju nastavu u srednjim školama u gradu Šibeniku.

2.2.2.4. Visokoškolsko obrazovanje

Na području općine Rogoznica ne postoji ustanova visokoškolskog obrazovanja. Ipak, stanovnici općine Rogoznica gravitiraju prema sljedećim visokim učilištima

• Sveučilište u Splitu (oko 60%),

• Sveučilište u Zagrebu (oko 20%) i

• Veleučilište u Šibeniku (oko 20%).

U Općini Rogoznica do sada nije postojao proces dodjele stipendija. Proces stipendiranja studenata s područja općine Rogoznica bilo je isključivo preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Šibensko-kninske županije.

2.2.2.5. Ostale obrazovne institucije

Na području općine Rogoznica ne postoji knjižnica niti bilo koja druga ustanova za cjeloživotno obrazovanje lokalnog stanovništva.

2.2.3.Zdravstvo i socijalna skrb

2.2.3.1. Zdravstvo

Zdravstvo u Šibensko-kninskoj županiji je sastavni dio zdravstvenog sustava Republike Hrvatske, koji je najvećim dijelom centraliziran. Obilježavaju ga svi oni problemi karakteristični za cjelokupan sustav. S jedne strane to je potreba dodatnih i znatnih ulaganja u održavanje postojećeg standarda, u unaprjeđenje zdravstvenog sustava i infrastrukture, a s druge strane stalni zahtjevi za smanjenjem potrošnje u zdravstvu. Županija, kao jedinica područne-regionalne samouprave, ima svoje zakonske obveze i aktivno je uključena kao nositelj određenih poslova u zdravstvu. Osnivač je i vlasnik zdravstvenih ustanova na svom području što podrazumijeva upravljanje istima i odgovornost za njihov rad. U svom proračunu županija redovito izdvaja sredstva za određene zdravstvene potrebe kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje građevinskih objekata i opreme u zdravstvenim ustanovama. U županijskom proračunu za 2005. godinu od ukupnih 80 mil. kuna, za programe i aktivnosti u zdravstvu je predviđeno 15.174.000 kuna.11 U proračunu

11 Regionalni operativni program Šibensko-kninske županije, Šibenik 2004., str. 9.

Izradio:


45

Šibensko-kninske županije za 2008. godinu za potrebe zdravstva predviđeno je 19.695.000 kn.12 Od toga,

• 2.180.000 kn za provođenje epidemiološke, zdravstveno-statističke, socijalno-medicinske, zdravstveno-ekološke djelatnosti, mjera zdravstvene ekologije, hitne medicinske pomoći, mrtvozorničke službe, te promicanje zdravlja i prevencija bolesti,

• 17.100.000 kn za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova - prostora, te nabava i održavanje medicinske i nemedicinske opreme, informatike i prijevoznih sredstava, te podmirenje dospjelih, a nepodmirenih obveza,

• 130.000 kn za osiguranje sredstava za rad i djelovanje službe traženja i za javne ovlasti i redovne djelatnosti te

• 285.000 kn za Provođenje mjera Nacionalnog programa suzbijanja zlouporabe opojnih droga, te potpora radu Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje Šibensko-kninske županije.

Mrežu zdravstvene zaštite u županiji čine:

• Opća bolnica Šibensko-kninske županije s radom na dva lokaliteta, u Šibeniku i Kninu;

• Domovi zdravlja: Dom zdravlja Šibenik, Dom zdravlja Knin i Dom zdravlja Drniš;

• Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije;

• Županijske ljekarne Šibenik i Drniš;

• Timovi primarne zdravstvene zaštite u zakupu i

• Određeni broj privatnih ambulanti i ljekarni.

Na području općine Rogoznica sustav zdravstvene zaštite osigurao je jednu ambulantu.

Ordinacije opće medicine

Ambulanta opće prakse dr. Jarmile Fuštin zapošljava 3 osobe, i to jednu liječnicu opće prakse, 1 medicinsku sestru te 1 čistačicu. U radu ambulante problemi se pojavljuju u vidu pružanja preventivne zdravstvene zaštite (ali i drugih postupaka koje treba naručiti) uslijed vršenja hitne liječničke pomoći. Takvo stanje iziskuje rad izvan ambulante te su zaposlenici ambulante nepredviđeno odsutni.

U ambulanti se trenutno ništa ne preuređuje, ali s obzirom na prokišnjavanje krova bit će potrebna obnova krovišta. Ambulanta je opremljena u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, a postoji potreba za EKG i defibrilatorom.

12 Proračun Šibensko-kninske županije za 2008. godinu, (http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/stranice/akti/proracun.asp - 14.04.2008.)

Izradio:


46

Ambulanta pokriva cjelokupno područje jedinice lokalne samouprave. Ambulantom se koriste i mnogi „vikend posjetitelji“, a posebno turisti za vrijeme trajanja turističke sezone.

2.2.3.2. Socijalna skrb

Na području Šibensko-kninske županije djeluju tri Centra za socijalnu skrb koji zapošljavaju 65 osoba:

• CZSS Šibenik,

• CZSS Drniš i

• CZSS Knin.

Centri za socijalnu skrb su javne ustanove čiji je osnivač RH. Stručnjaci koji rade u Centrima rješavaju i provode prava iz socijalne skrbi u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi

(savjetovanje, financijska pomoć, skrb izvan obitelji), obavljaju nadzor nad udomiteljskim obiteljima i sudjeluju u sudskim postupcima kada se radi o zaštiti djece i drugih članova obitelji.13

U županiji postoji opći nedostatak usluga socijalne potpore, uključujući obiteljska savjetovališta, poticanje samopouzdanja kod mladih i sprječavanje poremećaja u ponašanju, usprkos tome što je polovicom 2005. godine Centar za socijalnu skrb Šibenik otvorio Savjetovalište za djecu, mladež, brak i obitelj. U županiji postoje 4 Doma za starije i nemoćne osobe koji pružaju smještaj za 516 osoba što zadovoljava trenutne potrebe. Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladih koji skrbi o djeci i mladima s psiho-fizičkim problemima u razvoju se nalazi u Šibeniku, dok se ustanova socijalne skrbi „Roman-obitelj“ koja skrbi o odraslim osobama s mentalnom retardacijom nalazi u Bratiškovcima.

Hrvatski Caritas je dio svjetske karitativne mreže te ima važnu ulogu u pružanju usluga socijalne skrbi u županiji u partnerstvu s tri Centra socijalne skrbi. Caritas nudi slijedeće usluge:

• Pučka kuhinja,

• Financijska pomoć za bolesne i siromašne,

• Paketi hrane,

• Opskrba odjećom,

• Savjetodavne usluge za prevenciju pobačaja (putem Caritasovog obiteljskog savjetovališta koje djeluje u sklopu Šibenske bolnice i čije usluge godišnje koristi oko 260 trudnica),

• Ostale savjetodavne usluge Caritasovog obiteljskog savjetovališta (bračna pitanja, mladež, ovisnosti, odgoj, psihološki problemi),

• Prihvatilište za zlostavljane žene i djecu, žrtve obiteljskog nasilja i

• Kućna njega siromašnih i nepokretnih osoba.

13 Regionalni operativni program Šibensko-kninske županije, Šibenik 2004., str. 10.

Izradio:


47

Centar za prevenciju i liječenje ovisnosti Šibensko-kninske županije, koji je otvoren 1. siječnja 2004. godine djeluje u sklopu Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije.14

Općina Rogoznica nema ustanova za socijalnu skrb, kao što su centri za socijalni rad, zaštita maloljetnika, invalida ili starijih osoba, itd. Također nema centara organizirane socijalne zaštite.

2.2.4.Kulturna i prirodna baština Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uređuju se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.15

Kulturna dobra u smislu tog Zakona jesu:16

• Pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja,

• Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,

• Nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština i

• Zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.

Prema članku 4. ovoga Zakona za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, za određivanje mjera zaštite i nadzor nad njihovim provođenjem, u sklopu svoga djelokruga skrbe i odgovorna su tijela državne uprave, tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave u području kulture, prostornog planiranja i uređenja prostora, zaštite okoliša, graditeljstva, stambenog i komunalnog gospodarstva, turizma, financija, unutarnjih poslova i pravosuđa sukladno zakonu i drugim propisima. Također, svi su građani dužni skrbiti o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te prijaviti nadležnom tijelu dobro za koje se predmnijeva da ima svojstvo kulturnoga dobra. Prema članku 5. istoga zakona svrha je zaštite kulturnih dobara:

• Zaštita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te prenošenje kulturnih dobara budućim naraštajima,

• Stvaranje povoljnijih uvjeta za opstanak kulturnih dobara i poduzimanje mjera potrebnih za njihovo redovito održavanje,

• Sprječavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost,

14 Isto, str. 11. 15 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69./1999., 151./2003. i 157./2003. 16 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69./1999., 151./2003. i 157./2003.

Izradio:


48

• Sprječavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, te nadzor nad iznošenjem i uvozom kulturnih dobara,

• Uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju služe potrebama pojedinca i općem interesu.

U konačnici, kulturna i prirodna baština predstavlja temelj prema kojoj se identificira jedna sredina za koju je važno očuvanje i zaštita svakog njenog oblika od propadanja ili degradacije. Kao takva predstavlja jedinstvenu povijesnu, prostornu i administrativnu cjelinu. Dobra marketinška promocija kulturnog dobra omogućiti će njegovu održivu ekonomsku eksploataciju, a time će olakšati i njegovo održavanje.

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, člancima 7, 8 i 9 kulturna dobra mogu se podijeliti u tri skupine i to:

Nepokretna kulturna dobra

• Nepokretno kulturno dobro može biti: • grad, selo, naselje ili njegov dio, • građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem, • elementi povijesne opreme naselja, • područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama, • arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone, • područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima, • krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče

o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, • vrtovi, perivoji i parkovi, • tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.

Pokretna kulturna dobra

• Pokretno kulturno dobro može biti:

• zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba,

• crkveni inventar i predmeti,

• arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi,

• filmovi,

• arheološki nalazi,

• antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna,

• etnografski predmeti,

• stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine,

• dokumentacija o kulturnim dobrima,

• kazališni rekviziti, skice, kostimi i sol,

Izradio:


49

• uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sol.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije.

Nematerijalna kulturna dobra

Nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:

• jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,

• folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,

• tradicijska umijeća i obrti.

Očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara provodi se izradbom i čuvanjem zapisa o njima, kao i poticanjem njihova prenošenja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama.

Zaštita dobara od lokalnog značenja

Dobro za koje prema odredbama ovoga Zakona nije utvrđeno da je pod zaštitom kao kulturno dobro predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, grada ili općine može proglasiti zaštićenim, ako se nalazi na njihovu području. Odnosno, Općina Rogoznica može svojom odlukom odrediti dobro koje proglašava zaštićenim, a način njegove zaštite utvrdit će uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela, te osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke.

Prema zakonskim podjelama napravljena je i analiza kulturnih dobara na području općine Rogoznica.

2.2.4.1. Nepokretna kulturna baština na području općine Rogoznica

Slika 6 Pregled postojeće registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području općine Rogoznica

Izvor: Prostorni plan Šibensko-kninske županije, SV ŠKŽ, Šibenik 2002. godine

Izradio:


50

2.2.4.2. Kulturno – umjetnička društva i društva građana na području općine Rogoznica

U općini Rogoznica djeluje jedna kulturno umjetnička udruga. To je KUD „Tomislav“.

KUD „Tomislav“

KUD „Tomislav“ sastoji se od dva kulturno-umjetnička društva. To su klapa „Kopara“ i Rogozničke mažoretkinje.

Klapa „Kopara“

Klapa je osnovana 1994. godine te ima 8 članova (svi muškarci). Prema dobnoj strukturi radi se o starijem članstvu te je jedan od dugoročnih ciljeva klape pomlađivanje članstva. Udruga nema profesionalno zaposlenih te se sve radnje obavljaju na volonterskoj bazi. Klapa se sastaje 3 puta tjedno na probama u trajanju od 2 sata. Najvećim rezultatom klape može se smatrati sudjelovanje na Omiškom festivalu. Također, veliki uspjeh klape je i organiziranje smotre klapa u Rogoznici, na kojoj je sudjelovalo osam klapa. Organiziranje smotre klapa predstavlja aktivno sudjelovanje klape Kopara u turističkoj promociji općine Rogoznica. Klapa je član Županijskog saveza klapa Šibensko-kninske županije.

Klapa koristi prostor dodijeljen od Općine Rogoznica. Iako je prostor smješten na adekvatnoj lokaciji, njegovo stanje se može opisati kao vrlo loše. U prostorijama društva se ništa ne adaptira, ali je potrebna adaptacija prostorije za održavanje prostora i prostorije za čuvanje opreme (razglasa i instrumenata). Klapa ima svu potrebnu kulturno-umjetničku opremu (koja je u dobrom stanju). Ipak, potrebna je nabava nove opreme s obzirom da klapa od osnutka nastupa u istim odorama.

Klapa se financira sredstvima proračuna Općine Rogoznica te manjim djelom sredstvima sponzora.

Rogozničke mažoretkinje

Rogozničke mažoretkinje osnovane su 2003. godine pri kulturno-umjetničkom društvu „Tomislav“. Udruga trenutno ima oko 30 članova i sastoji se od 3 sastava:

• Limachice (do 1. razreda),

• Mlađe juniorke (od 1. do 4. razreda) i

• Juniorke (od 5. do 8. razreda)

U posljednjih 5 godina mažoretkinje imaju više od 20 koreografija17. Mažoretkinje uglavnom nastupaju izvan općine Rogoznica, a dosada su nastupali u Trilju, Solinu, Vodicama, Novoj Gorici, Trogiru, Segetu, Šibeniku itd. Na državnom prvenstvu 2004. godine u Sinju od 49 ekipa osvojile su 15 mjesto.18

17 http://rogoznickemazoretkinje.blog.hr/ (15.04.2008.) 18 http://www.slobodnadalmacija.hr/20051004/sibenik03.asp (15.04.2008.)

Izradio:


51

Mažoretkinje se financiraju od sredstava marine Frapa, proračuna Općine Rogoznica i sredstava Turističke zajednice.

2.2.4.3. Kulturne i vjerske manifestacije na području općine Rogoznica

Na području općine Rogoznica postoji niz manjih manifestacija koje se obilježavaju tokom cijele godine. Ipak, tri manifestacije se mogu izdvojiti.

Blagdan Gospe od Kapelice19

Ribar Ivan M. Bogović Tumburko, daleke je 1722. godine loveći ribu oko rta poluotoka Gradine ugledao neobičnu svjetlost. Kada se približio stijeni s koje je dopirala svijetlost, našao je Gospinu sliku koja prikazuje Marijin posjet rođakinji Elizabeti. Sliku je odnio kući i spremio je u škrinju, ali ona se na neobjašnjiv način vratila na isto mjesto. I tako se to ponovilo tri puta. Uskoro su mještani zajedno s ondašnjim svećenikom odlučili na tom mjestu sagraditi kapelicu, a svečanost u sadašnjem obliku utemeljena je 1776. godine.

Rogoznicom su 1887. godine harale crne ospice i dnevno odnosile i do 40 života. Tadašnji župnik don Tode Pavlivić okupio je vjernike i oni su se bosi zaputili u Gospino svetište moleći Gospu za milost. Od tog 24. siječnja prestalo se umirati u mjestu, bolesnici su ozdravili, a na taj dan - zavjetni blagdan - redovito se održava misa u Kapelici.

Svečanost se održava 2. srpnja, na Petrovčicu, kada se Gospina slika dovozi brodom u pratnji svećenika i mladih djevojaka, odjevenih u bijele haljine, do Caparinove rive, gdje je dočekuje šibenski biskup u pratnji desetak svećenika i nekoliko tisuća vjernika, da bi potom svi zajedno u procesiji rogozničkom rivom Gospinu sliku prenijeli u Župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo.

Oba dva, oba su pala

Noviju povijest zasigurno obilježava susjedno mjesto Zečevo, gdje su dobrovoljci Domovinskog rata, braneći Šibenik od neprijateljskih zrakoplova, uzviknuli: "Obadva, obadva, oba su pala!" Taj bojni poklik u trenu se prolomio cijelim svijetom. Slabo naoružani hrvatski vojnici kraj Rogoznice oborili su čak dva aviona JNA, a glas Filipa Gaćine postao je znak otpora srpskoj agresiji. Obadva, obadva, oba su pala - vikao je Gaćina, a vojnici su slavili. Tada su uspjeli podići moral svim hrvatskim vojnicima diljem zemlje. Filip Gaćina poginuo je 1998. godine u razminiranju.

Ovaj festival organizira udruga hrvatskih branitelja. Održavanje festivala podijeljeno je u 2 dijela:

• Prvi dio održava se u mjesecu kolovozu te se za njega može reći da je to zabavni dio,

• Drugi dio predstavlja službeni dio koji se održava 17. rujna u vojarni Zečevo.

Festival se djelomično financira iz sredstava turističke zajednice, a djelomično iz općinskog proračuna.

19 http://www.rogoznica.net/povijest/index.php (14.04.2008.)

Izradio:


52

Ribarska noć

Ribarska noć održana je po prvi put pred početak Domovinskog rata kao pomoć Rogoznice Gradu Skradinu. Ribarska noć zamišljena je kao fešta autohtonih jela i pića. Ribarska noć se održava svake godine prve subote u mjesecu kolovozu. Fešta se financira iz sredstava turističke zajednice, kao i proračuna Općine Rogoznica.

2.2.4.4. Prirodna baština na području općine Rogoznica

2.2.4.4.1 Jezero „Zmajevo oko“

Slika 7: Jezero „Zmajevo oko“

Izvor: http://www.rogoznica.net/slike/images/rogoznica-live%20(04).jpg (14.04.2008.)

Prirodno slano jezero urezano u poluotoku „Gradina“ prirodni je fenomen nastao utjecajem plime i oseke. Postoji i druga teorija o nastanku ovog jezera a to je da je jezero nastalo udarom meteora. Isto tako postoje i par legendi; Da se tu probudio veliki zmaj (od čega naziv „Zmajevo oko“) ili da je tu pao NLO... Jezero je eliptičkog oblika (150x70) površine otprilike 5.300 m2, dubine oko 15-ak metara. Morsko jezero Zmajevo oko smatra se prirodnim bioreaktorom u kojem se odvijaju intenzivni biokemijski procesi. Mnogi kupači rado dolaze na jezero i skaču s visina od 2 metra pa sve do 30-ak metara.20

2.2.4.4.2 Šuma Kopara

Šuma Kopara stoljetna je šuma koja se nalazi na području općine Rogoznica, točnije u samom naselju Rogoznica. Vrijednost ove šume nalazi se u stoljetnoj starosti stabala. Vrijednost ove šume je narušena odašiljačima i različitim kabelima. Kako bi se očuvala vrijednost ove šume nadležne institucije nastoje ovo šumsko područje proglasiti park šumom.

2.2.4.4.3 Bunari Lemišnja

Bunari Lemišnja se nalaze cca 500 m od magistrale prema naselju Ražanac. Bunari predstavljaju lokaciju na kojoj se u prošlosti pojila stoka, odnosno tradicionalno se još uvijek poji. Bunari Lemišnja predstavljaju nekoliko, u kamenu, sazidanih bunara. Općina Rogoznica

20 http://portal.rogoznicaclub.com/index.php?page=jezero (14.04.2008.)

Izradio:


53

namjerava obnoviti navedene bunare te ih nastoji zaštiti i proglasiti hidrogeološkim spomenikom prirode.

2.2.4.4.4 Lokva Draćevica

U povijesti područja općine Rogoznica Lokva Draćevica bila od vitalne važnosti za razvoj tog kraja. Koristila se i za piće i za poj stoke. U prošlosti je njena važnost bila tim veća što se u ljetnim mjesecima morala imati posebna dozvola za korištenje vode. Ovo područje nastoji se zaštiti kao hidrogeološki spomenik prirode.

2.2.4.5. Program javnih potreba u kulturi Općine Rogoznica

Program javnih potreba u kulturi donosi se na godišnjoj razini, njime se utvrđuju potrebe (sredstva za financiranje) kulturno-umjetničkih udruga na području općine Rogoznica. Ovim programom se obuhvaćaju svi oni oblici koji doprinose razvitku i unaprjeđenju kulturnog života općine. Javne potrebe u kulturi za koje se osiguravaju sredstva iz proračuna Općine Rogoznica u 2008. godini su:

• Kulturni programi udruga u kulturi i drugih organizacija od interesa za Općinu Rogoznica i

• Ostale kulturne akcije i manifestacije. 21

Za 2008. godinu visina osiguranih sredstava iz proračuna Općine Rogoznica iznose 100.000 kn, i to:

Tablica 23: Pregled javnih potreba u kulturi Općine Rogoznica u 2008. godini

Kulturno-umjetničko društvo/manifestacija Visina sredstava

• KUD „Tomislav“ 30.000.000 kn o Klapa „Kopara“ 15.000.000 kn o Mažoretkinje 15.000.000 kn

• Blagdan Gospe od Kapelice (Dan Općine) 25.000.000 kn • Ostale kulturne akcije i manifestacije

(gostovanja raznih KUD-ova, promidžba i sl.) u sklopu promicanja turističke sezone

20.000.000 kn

• Manifestacija obilježavanja obljetnice „Oba dva“

10.000.000 kn

• Razne manifestacije (maškare i sl.) 15.000.000 kn Izvor: Program javnih potreba u kulturi Općine Rogoznica, Općina

Rogoznica, Rogoznica 2007. godine

21 Program javnih potreba u kulturi Općine Rogoznica, Općina Rogoznica, Rogoznica 2007. godine

Izradio:


54

2.2.5.Šport

Od športskih društava na području općine Rogoznica djeluju: MNK „Rogoznica”, ŠRD „Gof“, ŠRD „Ražanj“, ŠRD „Stupin“ i KK „Zmajevo oko“.

Malonogometni klub „Rogoznica“

Malonogometni klub nije registriran, a osnivanje je ostalo na inicijativi. Ipak, klub je korisnik proračunskih sredstava prema Programu javnih potreba u športu Općine Rogoznica.

Športsko ribolovno društvo „Gof“

ŠRD „Gof“ je društvo za športski ribolov na moru i podvodne aktivnosti. Društvo je osnovano 19.04.1995.godine te ima oko 120 registriranih članova, od kojih je oko 20 aktivnih. U posljednjih 5 godina kroz klub se prodefiliralo oko 800 članova. Članstvo kluba čine 90% muškarci i 10% žene, a prema dobnoj strukturi najviše je članova starije i srednje dobi. Društvo nema zaposlenih te su svi članovi amateri. Radno vrijeme kluba je od 07h do 14h. Društvo je sudjelovao na domaćim i međunarodnim natjecanjima s uglednim rezultatima. Također, društvo je organiziralo i natjecanje u kojem je sudjelovalo oko 15 klubova. Nastojanja ribolovnog društva usmjerena su ka nastavku rada s mlađim naraštajem i Školi udičarenja. Društvo je član Županijskog saveza Šibenik i Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru.

Društvo se koristi prostorijama dodijeljenim od Općine Rogoznica. Prostorije su u lošem stanju, a smještene su na adekvatnoj lokaciji za društvo. Trenutno se ništa ne uređuje u prostorijama društva, ali se ističe da je potrebna obnova cjelokupnog Doma mladeži. Društvo nema potrebnu administrativnu opremu, dok športsku opremu posjeduje djelomično (oprema je u dobrom stanju). Nabava nove športske opreme je obvezna (odluka kluba), a prema mogućnostima kluba oprema se nabavlja jednom godišnje.

Društvo se dijelom financira iz proračuna Općine Rogoznica, a dijelom od članarina, prodaje dozvola i donatorskih sredstava. Smatra se da dostupna sredstva nisu dovoljna s obzirom na potrebe društva.

Športsko ribolovno društvo „Ražanj“

Ovo športsko ribolovno društvo osnovano je 2004. godine te broji 11 članova (3 ženska člana i 8 muških članova) od kojih su svi amateri. Društvo djeluje samo u povremenim akcijama čišćenjima podmorja. To su akcije u kojima sudjeluje više od 30 sudionika s 5 do 6 brodova. Pothvati čišćenja podmorja odvijaju se u dogovoru s nadležnim strukturama Općine Rogoznica. Društvo je u iščekivanju koncesije za upravljanje športskim dijelom lučice koja se uređuje. Ipak, Šibensko-kninska županija mora napraviti elaborat pomorskog dobra kako bi se mogla raspisati licitacija, a što se smatra ključnim korakom u dobivanju spomenute koncesije.

Društvo nema svoje prostorije, a nada se dobivanju malog objekta uz obalu u lučici na korištenje. Uz prostorije kluba na istoj lokaciji mogu se izgraditi caffe-bar, ali i javni WC. Takvo uređenje bi omogućilo aktivan rad društva te njegovo samofinanciranje.

Izradio:


55

Društvo nema potrebnu administrativnu niti športsku opremu za kojom postoji potreba nabave.

Trenutno se financiranje društva vrši iz proračuna Općine Rogoznica.

Športsko ribolovno društvo „Stupin“

Športsko ribolovno društvo „Stupin“ osnovano je 2002. godine te ima 80 članova. Žene čine 10% ukupnog članstva društva. Prema dobnoj strukturi najbrojniji članovi su srednjih godina. Društvo nema zaposlenih, dok dva djelatnika rade na volonterskoj osnovi. Društvo nema određeno radno vrijeme te ne sudjeluje u nikakvim natjecanjima. Stoga je jedan od ciljeva sudjelovanje na športskim natjecanjima, ali i uređenje lučice. Društvo do sada nije bilo član niti jednog saveza.

Društvo se koristi dodijeljenim prostorijama od Općine Rogoznica. Građevinski objekt u kojem se nalaze prostorije društva je u dobrom stanju. U prostorijama društva se ništa ne adaptira, ali je adaptacija u planu. Ribolovno društvo nema svu potrebnu administrativnu opremu, kao ni športsku, ali je u planu nabavka.

Športsko ribolovno društvo „Stupin“ se financira sredstvima proračuna Općine Rogoznica te raznim donacijama. Ipak, za nesmetano funkcioniranje društva sredstva nisu dostatna.

Karate klub „Zmajevo oko“

Klub je osnovan 1999. godine. Trenutno broji 30 članova, a u posljednjih 5 godina taj broj se kretao od 20 do 25 članova. Od ukupnog članstva 40% je ženskog. Prema dobnoj strukturi svi članovi su mlađi od 14 godina. Klub ima do 2 amaterska trenera. Radno vrijeme kluba je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 17:30h do 19h. Karate klub sudjelovao je na raznim nacionalnim i međunarodnim natjecanjima. Ističe se da su članovi kluba hrvatski, europski i svjetski prvaci. S druge strane, klub nije mogao biti organizator većih natjecanja s obzirom da nema potrebne uvjete. U klubu su ponikli mnogi športaši nacionalnog i međunarodnog značaja. Klub je član Kickboksing saveza Hrvatske.

Društvo koristi prostorije dodijeljene od Općine Rogoznica u prostorima bivše tvornice sardina. Stanje objekta u kojemu su prostorije kluba je iznimno loše. Stoga se u klubu smatra da nije potrebna adaptacija postojećeg objekta, već izgradnja novog. Osim novog objekta području općine Rogoznica potrebna je športska dvorana. Klub nema niti administrativnu niti športsku opremu te je potrebna nabavka istih.

Klub se financira iz sredstava proračuna Općine Rogoznica.

Izradio:


56

2.2.5.1. Program javnih potreba u športu Općine Rogoznica

Programom javnih potreba u športu Općine Rogoznica predviđaju se sredstva za financiranje športskih klubova od važnosti za Općinu Rogoznica. Javne potrebe u području športa za koje se osiguravaju sredstva iz proračuna Općine Rogoznica su:

• Djelovanje športskih udruga,

• Treniranje, organizacija i provođenje natjecanja,

• Športsko-rekreativna aktivnost građana i

• Ostale športske akcije i manifestacije.

Osiguravaju se sredstva u visini od 90.000 kn i to:

Tablica 24: Pregled javnih potreba u športu Općine Rogoznica u 2008. godini

Klub/Udruga Visina sredstava

KK „Zmajevo oko“ 17.000 kn ŠRD „Gof“ 10.000 kn ŠRD „Ražanj“ 10.000 kn ŠRD „Stupin“ 10.000 kn Športska natjecanja na županijskom, državnom i međunarodnom nivou

13.000 kn

MNK „Rogoznica“ 10.000 kn NK Primošten 10.000 kn LD „Kamenjarka“ 10.000 kn

Izvor: Program javnih potreba u športu Općine Rogoznica, Općina Rogoznica, Rogoznica 2007. godine

2.2.6.Vatrogasna zaštita

Vatrogasna zaštita na području općine Rogoznica pod nadzorom je Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije. Njena zadaća je provođenje mjera zaštite od požara, unapređenje dobrovoljnog vatrogastva, organizacija savjetovanja, seminara i informativno promidžbenih akcija od značaja za vatrogastvo i zaštitu od požara. Na području općine Rogoznica djeluje jedno vatrogasno društvo, DVD Rogoznica.

Dobrovoljno vatrogasno društvo „Rogoznica“22

DVD Rogoznica je dobrovoljno vatrogasno društvo tipa „A“. Po prvi put je osnovano 1954. godine, da bi ponovno bilo osnovano 1976. godine. Godine 2008. društvo broji 40 članova, od kojih je jedan profesionalni vatrogasac, a ostali su amateri . Vatrogasno društvo djelovalo je u intervencijama na otvorenom prostoru i u prometu (koje su bile tehničke prirode). Usavršavanje i naobrazba vatrogasaca vrši se prema planu i programu Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije. Vatrogasno društvo ima potrebu dodatnog zapošljavanja, a posebno za vrijeme turističke sezone. Dosadašnja praksa je bila zapošljavanje preko Student

22 Obrazac za vatrogasna društva, MICRO projekt d.o.o., siječanj 2008.

Izradio:


57

servisa ili zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme. Također, u sklopu DVD-a postoji vatrogasna mladež.

Zemljopisna zaduženost vatrogasnog društva je prvenstveno na području općine Rogoznica, a zatim na područjima Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije (po potrebi). DVD „Rogoznica“ član je Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije. Prosječan broj godišnjih intervencija u kojima sudjeluje društvo kreće se od 15 do 35. Osim vatrogasne djelatnosti DVD „Rogoznica“ ne obavlja niti jednu drugu djelatnost.

Slika 8: Osnivanje DVD Rogoznica

Izvor: http://www.vatrogastvo-sibenik-knin.hr/Postrojbe/DVD_rogoznica.jpg (14.04.2008.)

Potrebno je napomenuti da se gradnja vatrogasnog doma privodi kraju, ali za konačno završavanje i stavljanje vatrogasnog doma u funkciju potrebno je uključivanje jedinice lokalne samouprave u navedeni pothvat. Trenutni prostori vatrogasnog društva nisu na adekvatnom mjestu.

Od sredstava gašenja požara društvo koristi vodu, pjenu i prah (potrebna je nabavka pjenila). Naglašava se da je hidrantska mreža na području općine Rogoznica devastirana i neupotrebljiva u 80% slučajeva. Također, vatrogasni putovi na području općine Rogoznica su u lošem stanju, a postoji i potreba za izgradnjom novih vatrogasnih putova. Društvo posjeduje 3 navalna vozila i to:

• Cisterna MB 1113 LAF (2.500 l),

• Cisterna AC TAM 260 (8.000 l) i

• Šumsko vozilo SCAM (1.000 l).

Posljednje navalno vozilo nabavljeno je 1996. godine (austrijska donacija) te se iskazuje potreba za nabavom novog vozila. Od pomoćnih vozila društvo posjeduje jedan kombi (8+1), koje je kupljeno rabljeno u 2004. godini. Potrebna je nabava i pomoćnog vatrogasnog vozila koje je dotrajalo. Od vatrogasne opreme društvo posjeduje:

• Interventnu osobnu zaštitnu opremu vatrogasaca,

• Brentače i naprtnjače,

• Ručne vatrogasne aparate te

• Vatrogasne cijevi i armature.

Izradio:


58

Prema navedenoj opremi koju ima u posjedu društvo zadovoljava kriterije iz pravilnika o minimalnoj opremljenosti DVD-a.

Društvo se financira iz proračuna Općine Rogoznica, sredstava Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije te iz donacija gospodarskih subjekata. U odnosu na potrebe društva sredstva društva se mogu smatrati skromnim. Radi unaprjeđenja vatrogasnog sustava na području općine Rogoznica potrebno je osigurati nesmetano sudjelovanje članova društva (bez obzira na poslodavca) u intervencijama te im prema Zakonu o vatrogastvu (NN 139./2004. i 174./2004.) omogućiti naknadu za njihovo sudjelovanje.

Izradio:


59

2.2.7.SWOT analiza društvenih djelatnosti Prednosti Nedostaci

Obrazovanje

• Postojanje vrtića na području Općine

• Vrtić zadovoljava HACCP standard

• Adekvatno radno vrijeme vrtića (usklađeno s radnim vremenom u gospodarstvu)

• Vrtić pokriva cjelokupno područje Općine, a njegovi polaznici su i djeca iz drugih JLS

• Postojanje osnovne škole koja pokriva cjelokupno područje općine Rogoznica

• Novi objekt osnovne škole

• Osnovna škola zadovoljava uvjete propisane HNOS-om

• Veliki broj izvannastavnih aktivnosti u školama i veliki broj polaznika

• Organiziran školski prijevoz na području Općine

• Blizina visokih učilišta u zemlji (Šibenik, Split i Zadar)

Zdravstvo i socijalna skrb

• Postojanje ambulante opće prakse na području Općine

• Pokrivanje područja cjelokupne JLS

• Postojanje ljekarne na području Općine

• Postojanje stomatološke ambulante

Kultura

• Postojanje Programa javnih potreba u kulturi

• Organiziranje smotre klapa u Rogoznici

• Održavanje kulturnih manifestacija za vrijeme turističke sezone

Obrazovanje

• Nepostojanje školske sportske dvorane

• Neadekvatan prostor vrtića

• Nedostatak prostora za jaslice

• Nepostojanje procesa dodjele stipendije od Općine Rogoznica

• Nepostojanje cjeloživotnih obrazovnih institucija na području Općine Rogoznica

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

• Djelomičan nedostatak opreme u ambulanti

• Nepredviđena odsutnost medicinskog osoblja ambulante (uslijed pružanja hitne medicinske pomoći)-ambulanta radi u jednoj smjeni

• Nedostatak zdravstvenih ustanova za vrijeme turističke sezona

• Neadekvatno organiziran sustav zdravstvene zaštite na svim razinama upravljanja

• Nepostojanje ustanova za socijalnu skrb na području općine Rogoznica

• Neadekvatno organiziran sustav socijalne skrbi na svim razinama upravljanja

Kultura

• Nepostojanje prostornog plana kojim bi se zaštitila kulturna baština općine

• Mali broj registriranih kulturnih dobara

• Nedovoljno ulaganje u planiranje kulturnih djelatnosti na području općine

• Nedostatak programa u kulturi

Izradio:


60

Šport

• Postojanje programa javnih potreba u športu

• Raznovrsni športski klubovi na području općine Rogoznica

• Veliki broj aktivnih članova športskih klubova

• Redovite akcije čišćenja mora u organizaciji ŠRD „Gof“

• Poribljavanje mora

• Sudjelovanje pojedinih klubova na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima

Vatrogasna zaštita

• Postojanje Plana zaštite od požara općine Rogoznica

• Vozila su adekvatno opremljena

• Postojanje Procjene ugroženosti od požara općine Rogoznica

• DVD Rogoznica zadovoljava kriterije iz Pravilnika o minimalnoj opremljenosti DVD-a

• Postojanje vatrogasne mladeži

posebice za mještane

• Nedovoljna koordinacija subjekata u kulturi

Šport

• Nedostaje stručnog kadra

• Nedostatak administrativne potpore športskim klubovima

• Prostorije športskih klubova su u lošem stanju

• Manji broj aktivnih klubova

• Nedovoljan broj športskih objekata, terena i prostorija

Vatrogasna zaštita

• Trenutne prostorije vatrogasnog društva su na neadekvatnom mjestu

• Djelomično devastirana hidrantska mreža

• Lože stanje vatrogasnih putova

• Djelomično loše

Izradio:


61

Prilike Prijetnje

Obrazovanje

• Adaptacija vrtića prema potrebama

• Veliko restrukturiranje obrazovnog sustava

• Izgradnja školske dvorane

• Postojanje nekoliko visokoobrazovnih ustanova na području Šibensko-kninske županije


• Bolje opremanje zdravstvenih ustanova i poboljšanje zdravstvenog standarda (nabava EKG uređaja i defibrilatora za potrebe ambulante)

• Obnova ambulante na području općine Rogoznica

• Unaprjeđenjem prometnog sustava skraćuje se vrijeme pružanja hitne medicinske pomoći

• Postojanje 4 doma za starije i nemoćne na području Šibensko-kninske županije

• Djelovanje Caritasa na području Šibensko-kninske županije

Kultura

• Izrada Marketing plana turističke destinacije u svrhu prezentacije i turističke evaluacije kulturnih dobara

• Povezivanje s drugim JLS u županiji na razini kulturno-umjetničkih djelatnosti

• Zaštita prirodnih dobara podizanjem pojedinih prirodnih cjelina na viši stupanj zaštite

• Mogućnost valoriziranja brojnih kulturnih i arheoloških spomenika

Obrazovanje

• Smanjenje broja djece u Općini

• Nedostatak obrazovnog kadra


• Zadužena hitna medicinska pomoć je na području općine Primošten

• Nedostatak usluga socijalne skrbi na području Šibensko-kninske županije

Kultura

• Nepostojanje PPU općine Rogoznica

• Postoji realna opasnost od propadanja brojnih kulturnih i arheoloških spomenika ukoliko se ne organizira briga o njima

• Nedovoljno ulaganje u kulturu i planiranje kulturnih aktivnosti, postoji realna mogućnost daljnjeg nazadovanja kulturnih sadržaja u turističkoj ponudi

Šport

• Nedostatak sredstava za financiranje klubova

• Nedovoljna organiziranost

• Neizgradnja objekata u dogledno vrijeme

Vatrogasna zaštita

• Izbijanje većih šumskih požara

• Široko postavljena zemljopisna zaduženost društva DVD Rogoznica (Skromna sredstva za financiranje društva)

• Onemogućavanje nesmetanog sudjelovanja članova DVD Rogoznica u intervencijama

Izradio:


62

izradom PPU Općine Rogoznica

Šport

• Edukacija amaterskih djelatnika športskih klubova

• Kompletna obnova doma mladeži

• Izgradnja novih športskih terena/objekata

• Organizacija nacionalnih i međunarodnih natjecanja

Vatrogasna zaštita

• Izgradnja novog vatrogasnog doma uz sufinanciranje Općine Rogoznica

• Nabava novih navalnih vozila

• Mogućnost korištenja EU fondova) za obnovu protupožarnih putova

• Bolje opremanje DVD

Izradio:


63

2.3. Zaštita okoliša Pod pojmom „zaštita okoliša“ podrazumijeva se cjelovito očuvanje kvalitete okoliša, očuvanje prirodnih zajednica te racionalno korištenje prirodnih izvora i energije. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života i temelj održivog razvitka.

Cilj planiranja ukupnog razvoja neke države, regije ili jedinice lokalne samouprave je integrirani tj. održivi razvitak. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja.

Integrirani razvitak se odnosi na ostvarenje jednog cilja koji integrira više ciljeva. Samo uz razumijevanje integracije moguće je na bilo kojoj razini kombinirati kratkoročni gospodarski rast, koji je u tranzicijskim zemljama od ključnog značaja, s dugoročnim gospodarskim razvojem.

Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u cilju odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena razvojna načela i ekološke zahtjeve. Iako postoje različiti vremenski okviri, a stoga i razni pritisci na čimbenike, razvojna nastojanja ne smiju biti usmjerena samo na goruće probleme, nego od samog početka trebaju uzimati u obzir i društvene i ekološke aspekte. U protivnom, nastojanja da se zaobiđu gospodarski problemi ugrožavaju održivost razvitka što nadalje znači da ja važno u razvoju bilo koje države, regije ili jedinice lokalne samouprave uključiti ciljeve zaštite okoliša.

Uvođenje zaštite okoliša ulazi u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja: od gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda, prilagodbe poljoprivrede, očuvanja jadranske obale, otoka i mora te politike zapošljavanja.

2.3.1.Subjekti zaštite okoliša

Održivi razvitak i zaštitu okoliša osiguravaju (NN 110./2007., čl. 33.):

• Hrvatski sabor,

• Vlada,

• Ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave,

• Županije i Grad Zagreb,

• Veliki gradovi, gradovi i općine,

• Agencija za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

• Pravne osobe s javnim ovlastima,

• Osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša,

Izradio:


64

• Pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost,

• Udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te

• Građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.

Nadalje, prema navedenom Zakonu o zaštiti okoliša (čl. 35.):

• Županije i Grad Zagreb u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su im Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadležnost, a od područnog (regionalnog) su značaja za zaštitu okoliša, unapređenje stanja okoliša na području županije odnosno Grada Zagreba.

• Veliki gradovi, gradovi i općine u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su im Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadležnost a od lokalnog su značaja za zaštitu okoliša, unapređenje stanja okoliša na području velikog grada, grada ili općine.

• Na velike gradove na odgovarajući način primjenjuju se i odredbe o poslovima od područnog (regionalnog) značaja za zaštitu okoliša, unapređenje stanja okoliša, ako su im ovim Zakonom odnosno posebnim propisima stavljeni u nadležnost.23

2.3.2.Mjere zaštite okoliša na području općine Rogoznica

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Nepovoljni utjecaj na okoliš na području općine Rogoznica potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110./2007.) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

2.3.2.1. Zaštita tla

U svrhu zaštite i poboljšanja kakvoće tla:24

• zabranjuje se prenamjena vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredne, a posebice u građevinske svrhe, a zapuštene poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni,

• potrebno je provoditi saniranje područja eksploatacije mineralnih sirovina ublažavanjem padina iskopa i hortikulturnim uređenjem,

• otvaranje novih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina planirati što dalje od obale, naselja, spomenika kulture i vrijednih krajobraza,

• potrebno je sanirati neuređena odlagališta otpada,

23 O nadležnostima ostalih spomenutih subjekata zaštite okoliša može se pročitati u Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110./2007.) 24 Prostorni plan Šibensko-kninske županije, SV ŠKŽ, Šibenik 2002. godine, str. 58.

Izradio:


65

• potrebno je ograničiti upotrebu umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja

• potrebno je provoditi pošumljivanje površina posebice na opožarenim i erozijskim područjima.

U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite potrebno je organizirati monitoring tla na poljodjelskim površinama za teške metale: Pb, Cd, As, Ni, Cr, Cu, Zn, Fe, pesticide i herbicide.

2.3.2.2. Zaštita šumskog područja

U cilju zadržavanja površina pod šumom, u gospodarskim jedinicama potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu nizinskih šuma, te provoditi efikasnu zaštitu od požara. U opravdanom slučaju (gradnja infrastrukture i sl.), kada je potrebno iskrčiti šumu, bilo bi svrhovito osigurati zamjensku površinu i pošumiti je.

U smislu šumsko uzgojnih radova prioritet je sanacija opožarenih površina, a naročito na erozijskim površinama.

Programima jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma, uz opožarene i erozijske površine, potrebno je obuhvatiti posebice područja uz glavne prometnice i na atraktivnim površinama kao što su turističke zone unutar Općine Rogoznica.

2.3.2.3. Zaštita zraka

Praćenje kakvoće zraka na području općine Rogoznica u nadležnosti je Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije i Oceanografskog instituta Split25.

Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjenje emisije štetnih plinova.

Prostorni plan Šibensko-kninske županije daje sljedeće smjernice u svrhu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka:

• U svrhu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka potrebno je uspostaviti katastar emisija onečišćujućih tvari u zrak i praćenje kakvoće zraka na područjima na kojima su utvrđene djelatnosti koje onečišćuju zrak u zonama stanovanja i industrijskim područjima,

• Za smanjenje onečišćenja od prometa u naseljima potrebno je ubrzati protok vozila unapređenjem općinske mreže prometnica, poboljšati regulaciju prometa, te izgraditi obilaznice većih naselja,

• Smanjivanje onečišćenja od industrije treba ostvarivati ugradnjom filtra za pročišćavanje zraka od zagorjelih štetnih plinova i prašine, izborom goriva s malom količinom sumpora, te usmjeravanjem na izvorno čistu tehnologiju,

• Potrebno je provesti zaštitu zraka od onečišćenja kamenom prašinom iz kamenoloma ugradnjom otprašivača,

25 Zamjenska pitanja za PPU Općine Rogoznica, MICRO projekt d.o.o., Split 2008. godine

Izradio:


66

• Javne općinske površine i ulice održavati redovitim čišćenjem,

• Odlagališta otpada je potrebno sanitarno urediti, sa skupljanjem bioplina koji se može i energetski iskoristiti.

Kontinuirana mjerenja kakvoće zraka i mora na području Općine Rogoznica provode se ljeti od strane Oceanografski institut Split, Zavoda za javno zdravstvo Šibenik.

Obzirom na svoju lokaciju i trenutno stanje, Općina Rogoznica je zadržala kvalitetu zraka.

2.3.2.4. Zaštita voda

Prema Prostornom planu Šibensko-kninske županije, na razini Županije, jedinica lokalne samouprave i pojedinačnih subjekata zaštitu voda i mora od otpadnih voda osigurati će se izgradnjom odvodnih sustava prema uvjetima iz navedenog Plana, zabranom odlaganja otpada i sprječavanjem prekomjerne upotrebe zaštitnih sredstava u poljoprivredi.

2.3.2.4.1 Zaštita izvorišta voda

U PPUO/G potrebno je koncepcijski riješiti odvodnju naselja koja se nalaze na zaštitnim zonama vodocrpilišta i na području slivnog područja izvorišta, te područjima direktnog utjecaja na more.

Na području Općine Rogoznica nema izvorišta pitke vode.

2.3.2.4.2 Zaštita mora

Namjena i kvaliteta obalnog mora u Republici Hrvatskoj regulirani su dvjema uredbama: Uredbom o klasifikaciji voda (NN 77/1998.), te Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/1996.).

Sustavno praćenje kvalitete obalnog mora na području Šibensko-kninske županije vrši se u svrhu praćenja sanitarne kakvoće mora namijenjenog kupanju i rekreaciji, a u skladu s Pravilnikom o kontroli kvalitete morske vode za kupanje i rekreaciju. Osnovni kriterij za ocjenu kakvoće je bakteriološka analiza morske vode koja upućuju na utjecaj otpadnih voda naselja.

Ispitivanje kvalitete mora na lokaciji u Rogoznici vrši se na tri lokacije. To su mjerne postaje:

• Gornji Muli,

• Kopača i

• Račice.

Mjerenje se provodi u vremenu trajanja turističke sezone. Posljednje mjerenje obavljeno je 27.08.2007.godine.

Izradio:


67

Tablica 25: Kakvoća mora na području općine Rogoznica

Plaža Kakvoća mora

Gornji Muli I kategorija Kopača I kategorija Račice I kategorija

Izvor. http://www.mzopu.hr/more/ (30.04.2008.)

Prema navedenoj Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama, na području općine Rogoznica obalno more svrstano je u I kategoriju kakvoće.

Osnovne mjere za zaštitu mora sastoje se u mjerama ograničenja izgradnje u obalnom pojasu i izgradnji javnog sustava za odvodnju otpadnih voda.

Općina Rogoznica u tom pogledu nastoji problem odvodnje riješiti kroz „Projekt Jadran - Hrvatski nacionalni monitoring program“. Na području općine Rogoznica ovaj Program je već započeo, a prva faza završava 01.06.2008. godine. Još uvijek veliki dio otpadnih voda fekalnog porijekla izravno ulijeva u morski okoliš bez prethodne obrade. Utjecaj tih voda na sanitarnu kakvoću mora osobito je izražen na širem području velikih gradova (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik), ali je isto tako sanitarna kakvoća mora često pod utjecajem manjih lokalnih kanalizacijskih ispusta u manjim obalnim mjestima.

Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom potrebno je u lukama/marinama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, te odrediti takav način servisiranja brodova na moru i kopnu koji će imati najmanje štetan učinak na kvalitetu mora.

Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.

Izradio:


68

2.3.3.Gospodarenje otpadom

S obzirom na važnost postupanja otpada na području određene Jedinice lokalne samouprave ovaj dio poglavlja o zaštiti okoliša se izdvaja u zasebnu cjelinu.

Gospodarenje otpadom je najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, s najvećim zaostajanjem (organizacijski i financijski) za standardima EU, prvenstveno zbog26:

• nepoštivanja postojećih propisa Republike Hrvatske,

• nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka i tokova otpada,

• gotovo potpunog odsustva nastojanja da se smanji količina i/ili opasna svojstva otpada,

• neadekvatnog („divljeg“) odlaganja otpada u prošlosti, ali i sada,

• niskog stupnja recikliranja otpada i zanemarive obrade/prerade otpada,

• velikog broja zatečenih i neriješenih problema.

Trenutno u RH gradovi/općine i županije organiziraju prikupljanje i odlaganje otpada na način koji se ne može nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. U proteklih se nekoliko godina provode aktivnosti oko uspostave sustava (Zagreb, Šibenik, Rijeka, Sisak, Osijek i drugi gradovi) koje su se intenzivirale donošenjem Strategije gospodarenja otpadom u RH.

Za rješenje problema otpada potrebno je izgraditi i urediti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom RH kako bi se:

• uklonio odbačeni otpad;

• sanirala postojeća neuređena odlagališta koja ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi i najvažnije;

• učinkovito upravljalo tokovima različitih vrsta otpada, od proizvođača otpada do njegovog sigurnog odlaganja.

2.3.3.1. Odgovornost u gospodarenju otpadom

Prema Zakonu o otpadu (NN 178./2004., čl. 13 – čl. 16.) utvrđene su odgovornosti za različite razine vlasti. Odnosno, utvrđene su odgovornosti na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini.

Gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku. Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.

26 Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46./2002.), str. 18.

Izradio:


69

Vlada Republike Hrvatske osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje opasnim otpadom u skladu s odredbama Zakona o otpadu. Županija i Grad Zagreb dužni su na svom području osigurati provedbu propisanih mjera za gospodarenje opasnim otpadom.

Županija i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog otpada. Poglavarstvo županije i poglavarstvo Grada Zagreba dužni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom u svojoj nadležnosti. U provedbi mjera za gospodarenje otpadom, županija je dužna surađivati s jedinicama lokalne samouprave. Više županija ili županija i Grad Zagreb mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom.

Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Poglavarstvo grada, odnosno gradsko vijeće i poglavarstvo općine, odnosno općinsko vijeće dužni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Općina i grad dužni su međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.

Ako županija, Grad Zagreb, grad i/ili općina ne provode propisane mjere za gospodarenje otpadom za koje su odgovorni u skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/2004.), propisane mjere provest će Vlada Republike Hrvatske o njihovom trošku.

Kako bi se još jednom naglasilo odgovornosti u procesu uspostave sustava gospodarenja otpadom, u sljedećoj tablici su definirane uloge/aktivnosti svih glavnih aktera gospodarenja otpadom u RH.

Izradio:


70

Tablica 26: Uloge i aktivnosti sudionika sustava gospodarenja otpadom Glavni

sudionici Uloge/Aktivnost

Vlada

• voditi politiku i usmjeravati strategiju gospodarenja otpadom praćenjem indikatora i periodičkim revizijama ciljeva, zadatka i mjera;

• uspostaviti odgovarajući ekonomski i regulatorni okvir kako bi se poduprlo strategiju;

• osigurati da su svi ključni dionici dobro informirani o strategiji i implikacijama; • olakšati izbor lokacija za sve potrebne infrastrukturne objekte; • kupovati i specificirati produkte koji sadrže reciklirane materijale u okviru

politike vlastite nabave.

MZOPU

• provesti mjere određene strategijom; • nadzirati ostvarivanje strateških ciljeva i zadataka, te provođenje ostalih

mjera; • poboljšati centralizirani sustav prikupljanja podataka i izvještavanja o

gospodarenju otpadom; • voditi informacijski sustav sa svim podacima o gospodarenju otpadom; • izdavati ovlaštenja i dozvole za gospodarenje otpadom i postrojenja; • provoditi monitoring postrojenja i inspekcije; • nametnuti provođenje propisa.

Županije

• donositi planove/programe gospodarenja otpadom u županiji; • u suradnji s drugim županijama uspostaviti Regionalne centre za

gospodarenje otpadom; • provesti sanaciju i zatvaranje smetlišta i odlagališta; • kontinuirano educirati stanovništvo.

Jedinice lokalne

samouprave

• organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i lokalnom strategijom;

• kontinuirano educirati lokalno stanovništvo; • omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada, te

organizirati prijevoz do Regionalnog centra.

Kućanstva

• odlagati otpad na odgovarajući način; • odvojeno skupljati otpad namijenjen oparabi (papir, staklo, PET, limenke,

staro željezo itd.) ili posebnoj obradi (baterije, ulja, bio-otpad, lijekovi) u odgovarajuće spremnike/reciklažna dvorišta;

• kupovati proizvode koji sadrže reciklirane materijale i proizvode i usluge koji stvaraju manje otpada (pridržavati se osnovnih načela održivog razvoja).

Proizvođači otpada

• prijaviti sve vrste i količine proizvedenog otpada; • prijaviti vrste i količine proizvedenog otpada na Burzu otpada; • omogućiti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili zbrinjavanje

(obradu i/ili odlaganje) otpada kojeg stvaraju i osigurati potrebnu popratnu dokumentaciju (prateći listovi, potvrde analize otpada i sl.);

• izbjegavati i smanjivati otpad na mjestu nastanka.

Skupljači otpada

• zatražiti ovlaštenje; • prijaviti vrste i količine otpada koje su sakupili; • organizirati konačno zbrinjavanje/odlaganje otpada kod ovlaštenog

obrađivača (naplaćivati po količini otpada).

Obrađivači otpada

• zatražiti ovlaštenja i potrebne dozvole; • prijaviti vrste i količine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili odložili)

nadležnom tijelu; • s pojedinim vrstama otpada gospodariti na propisani način; • zbrinjavanje naplaćivati prema količini otpada.

Izvor: Strategija gospodarenja otpadom, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenje, Zagreb 2003., st.28. – 29.

Izradio:


71

2.3.3.2. Planski dokumenti gospodarenja otpadom

Planski dokumenti gospodarenja otpadom jesu27:

• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,

• Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,

• županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba,

• gradski, odnosno općinski plan gospodarenja otpadom, te

• plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.

Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom moraju biti usklađeni sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša.

U izradi plana gospodarenja otpadom Županija surađuju s gradovima i općinama na svom području. Dvije ili više županija mogu donijeti zajednički plan gospodarenja otpadom.

Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom donose se kao sastavni dio programa zaštite okoliša određenog posebnim zakonom ili kao posebni dokument.

2.3.3.2.1 Plan gospodarenja otpadom županije

Plan gospodarenja otpadom županije vrlo je značajan za jedinicu lokalne samouprave s obzirom da zakonska regulativa nameće suradnji županije s jedinicama lokalne samouprave. Plan gospodarenja otpadom županije sadrži osobito:

• mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,

• mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,

• mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada,

• plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,

• mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,

• mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,

• izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera,

• rokove za izvršenje utvrđenih mjera.

27 Zakon o otpadu (NN 178./2004., čl. 7)

Izradio:


72

Plan gospodarenja otpadom donosi županijska skupština. Nadležni ured dužan je jednom godišnje, do 31. svibnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi županijskoj skupštini, izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom, poglavito o izvršenju utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

2.3.3.2.2 Plan gospodarenja otpadom grada/općine

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine sadrži osobito:

• mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,

• mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,

• popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,

• redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,

• izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Plan gospodarenja otpadom donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće. Nadležni ured nadzire provedbu planova gospodarenja otpadom. Poglavarstva grada i općine dužna su jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi gradskom, odnosno općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

Usvojeno izvješće nadležni ured dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša.

Plan i izvješće ovoga članka objavljuju se u službenom glasilu grada, odnosno općine.

Općina Rogoznica još nije donijela Plan gospodarenja otpadom Općine.

2.3.3.2.3 Plan gospodarenja otpadom proizvođača

Za jedinicu lokalne samouprave od iznimne je važnosti poznavanje stanja proizvođača u pogledu stvaranja i odlaganja otpada, a koje se odnosi na teritorij jedinice lokalne samouprave i na ona područja koja su za JLS važna u vidu zaštite okoliša.

Proizvođač otpada koji godišnje proizvodi više od 150 t neopasnog otpada i/ili više od 200 kg opasnog otpada, dužan je planirati gospodarenje otpadom za razdoblje od četiri godine.

Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada sadrži osobito:

• podatke o vrstama, količinama, mjestu, odnosno procesu nastanka otpada te predviđanje trenda nastajanja otpada,

• mjere za sprječavanje ili smanjivanje nastajanja otpada i njegove štetnosti,

• postojeći i predviđeni način gospodarenja otpadom te

• podatke o vlastitim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom.

Plan gospodarenja otpadom proizvođač otpada dostavlja nadležnom uredu i Agenciji za zaštitu okoliša.

Izradio:


73

2.3.3.3. Gospodarenje otpadom na području Općine Rogoznica

Osnove gospodarenja otpadom na području općine Rogoznica zasnivaju se na slijedećim postavkama:

• količinu otpada treba smanjiti već na mjestu nastajanja, a koncentraciju štetnih tvari u otpadu treba održavati što je moguće nižom,

• iskoristive otpadne tvari, a posebno papir, staklo, kovine, plastične tvari i bio otpatke treba u najvećoj mogućoj mjeri nastojati iskoristiti,

• nepreradive otpadne tvari potrebno je obraditi na način da se mogu trajno i sigurno zbrinuti.

Plan gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije nije predvidio odlagalište na području općine Rogoznica. Stoga, na području općine Rogoznica ne postoje legalna odlagališta (sa svom potrebnom dokumentacijom), ali ne postoje ni ostala odlagališta koja su u funkciji, a nemaju potrebna odobrenja za rad. Analogno tome ne postoje ni zatvorena odlagališta na području Općine.28

Navedeni Plan definirao je Sustav organiziranog sakupljanja komunalnog otpada u kojem je utvrđeno da će se dio komunalnog otpada sakupljati sustavom odvojenog sakupljanja (Reciklažno dvorište - RD)29 i provedbom posebnih propisa za određene kategorije otpada (ambalažni otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema...). Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti direktno na materijalnu i energetsku obradu, tj. do Pretovarne stanice (PS)30 ili Centra za gospodarenje otpadom (CGO)31 te se procesuirati na

28 Plan gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije, Šibensko-kninska Županija, Šibenik 2007. godine, str. 36 29 RD je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. RD imaju značajnu ulogu u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom jer služi kao poveznica kojom jedinice lokalne samouprave (JLS) osiguravaju vezu između građana, ovlaštenih skupljača i ovlaštenih obrađivača i/ili RCGO-a. Lokacije za postavljanje RD-a kojim se osigurava provedba mjera za odvojeno prikupljanje otpada trebaju osigurati gradovi i općine. RD-i su u vlasništvu JLS ili je JLS ovlastila određene tvrtke da, u njihovo ime, upravljaju RD-ima i preuzimaju odvojeno skupljeni otpad iz kućanstva. RD-i moraju imati dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja neopasnim otpadom ureda državne uprave u županiji i dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja opasnim otpadom MZOPUG. 30 PS je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema CGO. S obzirom na koncept gospodarenja otpadom u RH, tok otpada uključuje i njegov prolazak kroz PS. PS-i imaju značajnu ulogu u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom jer služe kao poveznica među sakupljačkom mrežom JLS i CGO. Otpad koji se može prihvatiti u PS je komunalni otpad proizveden u kućanstvima i industrijama koje proizvode otpad sličan komunalnom, zeleni otpad, opasni kućni otpad (sredstva za čišćenje, pesticidi, herbicidi, ulja, antifriz, boje.), te odvojeno sakupljeni otpad koji se može reciklirati (građevinski otpad, ambalažni otpad i sl.). PS mora imati dozvolu ureda državne uprave u županiji i dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja opasnim otpadom MZOPUG-a.

Izradio:


74

daljnju materijalnu ili energetsku obradu. Ostali dio miješanoga komunalnog otpada sakuplja se sustavom organiziranog sakupljanja koji provode tvrtke ovlaštene za obavljanje komunalne djelatnosti sakupljanja otpada, a sakupljeni otpad transportiraju do PS i/ili CGO. Neopasni proizvodni otpad odvojeno se sakuplja organiziranim sustavom sakupljanja komunalnog otpada te se odvojeno transportira do PS i/ili CGO. Neopasni proizvodni otpad mogu sakupljati i ovlašteni sakupljači koji ga zatim predaju u PS i/ili CGO.32

Slika 9: Planirani sustav gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije

Izvor: Plan gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije, Šibensko-kninska županija, Šibenik 2007., str. 78

Zbrinjavanje otpada s područja općine Rogoznica riješen je putem izravnog odvoza KD „Škovacin” iz Rogoznice na deponij Bikarac (Grad Šibenik). Na području općine Rogoznica prema Planu gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije nije planirana izgradnja PS te bi lokalno komunalno društvo trebalo težiti organizaciji primarnog razdvajanja komunalnog otpada na mjestu njegova nastanka (Reciklažno dvorište) jer se time smanjuje ukupna količina otpada koju treba prevesti, preraditi i konačno odložiti, a olakšano je i skupljanje sekundarnih sirovina. Za sav komunalni otpad koji se reciklira ili prerađuje smatra se da pridonosi postizanju ciljeva za maksimalnu količinu komunalnog otpada koji se može odložiti. U ovom kontekstu potrebno je naglasiti da na području općine Rogoznica ne postoji sustav za reciklažu otpada.

31 U CGO se odvijaju različite aktivnosti vezane uz obradu otpada prije njegovoga konačnog odlaganja na odlagalištu neopasnog otpada koji je ujedno i sastavni dio CGO-a:

• prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada; • sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili reciklirati te sakupljanje i daljnja

predaja opasnog otpada; • sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti u druge svrhe; • energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada; • odlaganje obrađenog otpada.

32 Plan gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije, Šibensko-kninska Županija, Šibenik 2007. godine, str.

Izradio:


75

Odvoz krupnog otpada i rad dežurne službe riješen je također putem KD „Škovacin” Rogoznica. Vezano na odvoz krupnog otpada iz domaćinstava u naseljima, on se rješava prema organiziranom programu odvoza u režiji KD „Škovacin“.

Unatoč nastojanjima lokalnog komunalnog poduzeća da se krupni otpad redovito sakuplja i legalno deponira, na području općine Rogoznica tijekom vremena su se formirala divlja odlagališta otpada, i to:

• Naselje Oglavci,

• Naselje Dvornica,

• Sevid- Kanica.

Evidentirana divlja odlagališta na području općine Rogoznica potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada i sanirati tlo.

Kada je riječ o otpadu na području općine Rogoznica potrebno je spomenuti i otpadna ulja. Potencijalno mjesto nastajanja otpadnih ulja predstavlja Marina Frapa koja raspolaže s 300 vezova u moru, te 150 mjesta za smještaj plovila na suhom. Prema Planu gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije predviđene mjere za gospodarenje otpadnim uljima su sljedeće:

• poticanje zbrinjavanja otpadnih mineralnih ulja termičkom obradom u postojećim i novim termoelektranama, tvornicama cementa te u industrijskim toplanama i kotlovnicama,

• poticanje rada na unaprjeđivanju sustava odvojenog skupljanja otpadnih ulja te pojačana kontrola skupljača otpadnih ulja zbog postizanja određene kvalitete,

• poticanje poduzimanja određenih manjih rekonstrukcija u pogonima zbog omogućavanja ili povećavanja kapaciteta suizgaranja otpadnih ulja,

• poticanje skupljanja otpadnih jestivih ulja - posebno u ugostiteljskim objektima radi oporabe i proizvodnje energenata,

• poticanje organiziranog skupljanja otpadnih jestivih ulja od domaćinstava u jedinicama lokalne samouprave.

Sustavom oporabe i zbrinjavanja, uz uvažavanje principa „onečišćivač plaća“, osigurano je gospodarenje otpadnim uljima u skladu s EU direktivom o otpadu i direktivom o gospodarenju otpadnim uljima. Ovlašteni sakupljači otpadnih mazivih ulja i otpadnih jestivih ulja imaju pravo na naknadu za skupljanje otpadnih mazivih i otpadnih jestivih ulja.

Izradio:


76

2.3.4.SWOT analiza zaštite okoliša

Prednosti Nedostaci

• Organizirano je stalno prikupljanje krupnog otpada

• Mali broj velikih zagađivača okoliša na području Općine

• Redovito praćenje kakvoće mora na području općine Rogoznica

• Sustav gospodarenja otpadom na razini Županije predviđa centralnu zonu za gospodarenje otpadom i mrežu reciklažnih dvorišta i transfer stanica, koji nisu predviđeni na području općine Rogoznica, pa se prikupljeni otpad odlaže izvan granice Općine

• Odvoz smeća riješen je putem KD „Škovacin” Rogoznica na deponij Bikarac (Grad Šibenik)

• Kvaliteta zraka na području općine zadovoljavajuća prema mjerenjima Zavoda za javno zdravstvo Šibenik

• Nepostojanje PPU općine Rogoznica

• Nedefinirane smjernice sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš na razini općine Rogoznica

• Nedefinirane smjernice zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš na razini općine Rogoznica

• Nepostojanje „Plana gospodarenja otpadom općine Rogoznica“

• Nepostojanje „Plana gospodarenja otpadom proizvođača“

• Nepostojanje specijaliziranog mjesta za prihvat opasnog otpada

• Ne postoji sustav reciklaže otpada koji bi pretvarao otpad u sekundarne sirovine

• Postojanje ilegalnih odlagališta na području Općine

• Neodređeni kriteriji za ograničenje buke

• Nedostatak podizanje razine svijesti lokalnog stanovništva o zaštiti okoliša

Prilike Prijetnje

• Donošenje PPU općine Rogoznica

• Definirane smjernice sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš na razini Šibensko-kninske županije

• Definirane smjernice zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš na razini Šibensko-kninske županije

• Sudjelovanje u Projektu Jadran

• Izgradnja sustava odvodnje na području općine Rogoznica

• Odgađanje donošenja PPU općine Rogoznica

• Nepoštivanje zakonske regulative

• Bespravna gradnja i njeno neuklapanje u komunalne planove Općine

• Dodatno povećanje komunalnih usluga

• Prekomjerno korištenje kemikalija u poljoprivrednoj proizvodnji

Izradio:


77

• Izgradnja Regionalnog odlagališta otpada

• Izgradnja Reciklažnog dvorišta

• Edukacija lokalnog stanovništva o važnosti očuvanja i zaštite okoliša

• Povlačenje sredstava iz EU fondova za projekte zaštite okoliša

• Osiguranje prihvata zauljenih voda i istrošenog ulja

• Pošumljavanje opožarenih šumskih površina autohtonim drvećem i ostalih autohtonim biljnim vrstama

• Prenamjena opožarenih šumskih površina u poljoprivredno zemljište

• Opasni otpad zbog nepostojanja mjesta specijaliziranog mjesta za prihvat

• Nepostojanje sustava gospodarenja otpadnim uljima i mazivima

• Nedovoljna edukacija lokalnog stanovništva (odraslih) o zaštiti i očuvanju okoliša

• Elementarne nepogode u vidu požara

Izradio:


78

2.4. Institucije Na svojoj redovnoj sjednici 28. srpnja 2006. godine, Hrvatski sabor je donio Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN., br. 86/06.) koji uređuje područno ustrojstvo Republike Hrvatske. Na temelju tog zakona formirano je 20 županija, 127 gradova, 429 općina i Grad Zagreb, kao posebna teritorijalna i upravna jedinica, kojoj se ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu.

Uz gore navedeni zakon, zakone vezane za sustav državne uprave u županijama te zakon o lokalnoj upravi i samoupravi, pravni okvir za funkcioniranje Općine Rogoznica kao jedinice lokalne samouprave daju i:

• Poslovnik Općinskog vijeća Općine Rogoznica i

• Statut Općine Rogoznica.

2.4.1.Struktura državne administracije

Radom cjelokupne državne administracije Republike Hrvatske koordinira Vlada Republike Hrvatske putem 15 ministarstava, i to:

1. Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, 2. Ministarstva financija, 3. Ministarstva obrane, 4. Ministarstva unutarnjih poslova, 5. Ministarstva pravosuđa, 6. Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, 7. Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, 8. Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 9. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, 10. Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, 11. Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, 12. Ministarstva kulture, 13. Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti 14. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, 15. Ministarstvo turizma.

Na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN br. 30/04), koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 3. ožujka 2004. godine, struktura državne administracije u Republici Hrvatskoj uključuje sljedeće:

Izradio:


79

- Središnje državne urede:

• Središnji državni ured za upravu,

• Središnji državni ured za e-Hrvatsku,

• Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom,

• Središnji državni ured za razvojnu strategiju,

- Državne upravne organizacije:

1. Državna geodetska uprava,

2. Državni hidrometeorološki zavod,

3. Državni zavod za intelektualno vlasništvo,

4. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (novoustrojeno),

5. Državni zavod za statistiku,

6. Državni inspektorat,

7. Državni zavod za zaštitu od zračenja (novoustrojeno), te

8. Državna uprava za zaštitu i spašavanje (novoustrojeno).

Uz gore spomenute, u državne upravne organizacije se ubrajaju također i:

• razni Uredi Vlade Republike Hrvatske33,

• Državne agencije,

• Komisije Vlade Republike Hrvatske,

• Pravne osobe pri Vladi Republike Hrvatske,

• novoustrojeni Građanski servis Vlade Republike Hrvatske- „Otvorena vrata“ te

• HITRO.HR- servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom upravom, ustrojen u sklopu gore spomenutog Središnjeg ureda za e-Hrvatsku.

Prethodno spomenute, kao i sve ostale, državne upravne organizacije osnivaju vlastite područne urede i/ili ispostave ukoliko postoji potreba za istima. Zajedničke funkcije koje imaju područni uredi i/ili ispostave su da provode Zakon, donose provedbene propise, obavljaju upravni i inspekcijski nadzor te provode druge uprave i struče poslove.

Sjedište Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji je u Gradu Šibeniku, Trg P. Šubića I br.2..

Obzirom na blizinu Grada Šibenika, Općina Rogoznica poslove iz djelokruga Ureda državne uprave obavlja u prethodno spomenutom Uredu.

33 Ovdje pripada i Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji, sa sjedištem u Šibeniku

Izradio:


80

Za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji je još izvan sjedišta ureda državne uprave osnovane su dvije Ispostave županijskih ureda prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama (NN. br. 21/02).

2.4.2.Struktura županijske administracije

Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, na sjednici 29. prosinca 1992. (NN. br. 90/02) vraćene su županije u naš pravni poredak, a gradovi i općine su postali jedinice lokalne samouprave.

Šibensko-kninska županija obuhvaća 5 gradova i 15 općine te 194 naselja u sastavu gradova i općina.

Na temelju Članka 20. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN. br. 129/05), županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:

• obrazovanje,

• zdravstvo,

• prostorno i urbanističko planiranje,

• gospodarski razvoj,

• promet i prometnu infrastrukturu,

• održavanje javnih cesta,

• planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova,

• izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada,

• te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima odredit će se poslovi čije je obavljanje županija dužna organizirati te poslovi koje županija može obavljati.

U dijelu državne uprave na području Šibensko-kninske županije djeluju sljedeća tijela:

• Ured Župana,

• Poglavarstvo Šibensko-kninske županije,

• Stručna služba Skupštine i Poglavarstva Šibensko-kninske županije,

• Služba za proračun i financije Šibensko-kninske županije,

• Županijski zavod za prostorno uređenje planiranje, razvoj i zaštitu okoliša,

• Upravni odjeli i

• Samostalni unutarnji revizor.

Izradio:


81

Za obavljanje poslova iz djelokruga županije ustrojavaju se upravna tijela. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja i na prijedlog župana, imenuje Poglavarstvo.

Upravna tijela Šibensko-kninske županije su:

• upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i šport,

• upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,

• upravni odjel za gospodarstvo,

• upravni odjel za pomorstvo, promet, otočni i područni razvoj,

• upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove te

• upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju.

U nastavku se analiziraju Godišnji obračuni Proračuna županije Šibensko-kninske za 2004., 2005., 2006. i Plan za 2007. godinu. Godišnji obračun Proračuna sadrži Račun prihoda i rashoda, te Račun financiranja.

Izradio:


82

Tablica 27. Ostvareni godišnji obračuni Proračuna županije Šibensko-kninske za 2004, 2005, 2006. te Plan za 2007. godinu.

Opis Ostvarenje 2004

Index 2004/03

Ostvarenje 2005

Index 2005/04

Ostvarenje 2006

Index 2006/05 Plan 2007 Index

2007/06

RAČUN PRIHODA I RASHODA PRIHODI POSLOVANJA 75.418.810,00 102,34 80.609.128,00 106,88 85.999.748,00 106,69 102.920.014,00 119,67 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0,00 - 0,00 - 0,00 - 0,00 - RASHODI POSLOVANJA 64.450.512,00 88,70 71.197.329,00 110,47 71.805.572,00 100,85 88.938.349,00 123,86 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 9.968.807,00 581,72 10.750.606,00 107,84 12.114.658,00 112,69 18.451.651,00 152,31 UKUPAN VIŠAK PRIHODA 999.491,00 - 0,00 0,00 2.079.518,00 - 0,00 0,00 UKUPAN MANJAK PRIHODA 0,00 0,00 1.338.807,00 - 0,00 0,00 4.469.986,00 - RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 0,00 0,00 - 0,00 - 0,00 - Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 2.226.000,00 51,29 408.627,00 18,36 0,00 0,00 0,00 - VIŠAK PRIMITAKA OD FINANCIJSKE IMOVINE I OBVEZA 0,00 - 0,00 - 0,00 - 0,00 - MANJAK PRIMITAKA OD FINANCIJSKE IMOVINE I OBVEZA 2.226.000,00 80,32 408.627,00 18,36 0,00 0,00 0,00 - UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 75.418.810,00 100,21 80.609.128,00 106,88 85.999.748,00 106,69 102.920.014,00 119,67 UKUPNI RASHODI I IZDACI 76.645.319,00 97,37 82.356.562,00 107,45 83.920.230,00 101,90 107.390.000,00 127,97 VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA 0,00 - 0,00 - 2.079.518,00 - 0,00 0,00 MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA 1.226.509,00 35,57 1.747.434,00 142,47 0,00 0,00 4.469.986,00 - Višak prihoda i primitaka - preneseni 0,00 - 2.390.466,00 - 2.079.519,00 86,99 4.469.986,00 214,95 Manjak prihoda i primitaka - preneseni 0,00 - 0,00 - 0,00 - 0,00 - Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju 0,00 - 643.032,00 - 4.159.037,00 646,79 0,00 0,00 Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju 1.226.509,00 35,57 0,00 0,00 0,00 - 0,00 -

Izvor: MINISTARSTVO FINANCIJA- RH, DRŽAVNA RIZNICA, Sektor za pripremu proračuna, Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2007. godina

Izradio:


83

Iz prethodne tablice Godišnjeg obračuna Proračuna županije može se zaključiti:

• Prihodi poslovanja kao glavne stavke proračuna županije u periodu od 2004.-2006. godine imaju tendenciju rasta i to prosječnu godišnju stopu rasta od 5,30 %, dok je Plan za 2007. godinu predviđao rast od 19,67%,

• Rashodi poslovanja kao jedne od glavnih stavki proračuna u periodu od 2004.-2006. godine imaju uzlazni trend, dok je Plan za 2007. godinu predvidio povećanje rashoda od 23,86%,

• Rashodi za nabavu nefinancijske imovine imaju uzlani trend u periodu od 2004.-2006. godine, dok Plan za 2007. godinu predviđa povećanje od 52,31 %,

• Ukupni prihodi i primici u promatranom periodu od 2004.-2006. godine imaju uzlazni trend s prosječnom godišnjom stopom rasta od 4,59%, dok je Plan za 2007. godinu predvidio povećanje od 19,67%.

• Ukupni rashodi i izdaci u promatranom periodu od 2004.-2006. godine imaju uzlazni trend s prosječnom godišnjom stopom rasta od 2,24%, dok je Plan za 2007. godinu predvidio povećanje od 27,97%.

Obzirom da jedinice lokalne samouprave dio svojih prihoda baziraju na potpori županijskog proračuna, u nastavku će biti prikazane „per capita“34 primljene pomoći Općine Rogoznica iz Proračuna Šibensko-kninske županije u razdoblju od 2002.- 2006. godine te Plan za 2007. godinu.

Graf 5. Per capita primljene ukupne pomoći Općine Rogoznica iz županijskog proračuna u razdoblju od 2002.-2006. te planirane pomoći za 2007. godinu

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

300,00

Rogoznica 6,30 83,65 154,76 31,37 50,19 292,76

Ostvarenje 2002

Ostvarenje 2003

Ostvarenje 2004

Ostvarenje 2005

Ostvarenje 2006

Plan 2007

Izvor: MINISTARSTVO FINANCIJA- RH, DRŽAVNA RIZNICA, Sektor za pripremu proračuna,

Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2007. godina

34 Per capita primljene pomoći su pomoći primljene po glavi stanovnika jedinice Općine Rogoznica

Izradio:


84

Cilj analize je bio pokazati veličinu spomenutih primljenih pomoći iz županijskog proračuna te ukazati na njihovu varijabilnost kroz godine. Rezultat izračuna prosječne godišnje ukupne primljene „per capita“ pomoći Općine Rogoznica iz županijskog proračuna u gore navedenom razdoblju iznosi 65,25 kn/ stanovniku. Graf pokazuje velike varijacije iznosa kapitalni i tekućih „per capita“ pomoći, iako bi ovi iznosi iz godine u godinu trebali biti sve veći ili bar konstantni. Planom za 2007. godinu predviđen je iznos primljene pomoći od 292,76 kn/stanovniku. Kako bi dobili bolji prikaz kvantiteta primljene pomoći, u nastavku je stavljen u omjer iznos ukupne pomoći svim jedinicama lokalne samouprave s područja Šibensko-kninske županije i iznos primljene pomoći Općine Rogoznica. Prikaz je uzeo u obzir i proračunsku razdjelu ukupnih pomoći na kapitalne i tekuće pomoći.

Graf 6. Postotni prikaz primljenih pomoći Općine Rogoznica iz županijskog proračuna u razdoblju od 2002.-2006. godine

0,00%

2,00%

4,00%

6,00%

8,00%

10,00%

12,00%

14,00%

Ostvarenje2002

Ostvarenje2003

Ostvarenje2004

Ostvarenje2005

Ostvarenje2006

Kapitalnepomoći izproračunaTekućepomoći izproračuna

Izvor: MINISTARSTVO FINANCIJA- RH, DRŽAVNA RIZNICA, Sektor za pripremu proračuna,

Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2007. godina

Iz prethodnog grafa je vidljivo da ostvareni proračun Općine Rogoznica za 2003. godinu bilježi najveći postotak primljene kapitalne pomoći iz proračuna i to 12,74 % (financiranje kapitalnih projekata u općini), dok u naredne tri godine iznosi variraju.

Izradio:


85

2.4.3.Struktura administracije Općine Rogoznica

Općina Rogoznica u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima.

Prije svega potrebno je navesti zakone koji reguliraju područje lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave, a to su:

• Zakon izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN. Br. 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05 I 109/07 – stupa na snagu 17 svibnja 2009. godine),

• Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN.br. 117/93, 92/94, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01,107/01,117/01, 150/02, 147/03, 132/06 i 26/07),

• Zakon o područjima županija, općina i gradova u RH (NN.br. 86/06, 125/06 i 16/07),

• Zakon o proračunu (NN.br. 96/03),

• Zakon o Gradu Zagrebu (NN. br. 62/01) te

• Europska povelja o lokalnoj samoupravi (koju je Republika Hrvatska je 1997. godine ratificirala na taj način prihvatila načela utvrđena tom poveljom).

Na temelju članka 35. stavka 1. točke 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj:33/01.)u daljnjem tekstu “Zakon”, Općinsko vijeće Općine Rogoznica na 6. sjednici održanoj 20.12.2005. godine donijelo je Statut Općine Rogoznica (»Službeni vjesnik« Šibensko-kninske županije 16/05).

Statutom Općine Rogoznica, kao temeljnim dokumentom, uređuje se:

• status i područje,

• obilježja, pečat, javna priznanja i Dan općine,

• samoupravni djelokrug,

• neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju,

• provođenje referenduma,

• ustrojstvo, ovlasti i način rada upravnih tijela,

• financiranje i imovina,

• mjesna samouprava,

• ustrojstvo i rad javnih službi,

• oblici suradnje jedinica lokalne samouprave te

• druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava obveza Općine.

Izradio:


86

Sukladno članku 2. Statuta Općine Rogoznica (»Službene novine« ŠKŽ broj 16/05), Općina Rogoznica u svom sastavu ima naselja prikazana sljedećom tablicom.

Tablica 28. Naselja Općine Rogoznica

OPĆINA NASELJE

Rogoznica Rogoznica Dvornice Jarebinjak Ložnice Sapina Doca Oglavci Podglavica Podorljak Ražanj Zečevo Rogozničko Izvor: „Službene novine Šibensko-kninske županije" broj 16/05

Temeljem članka 10. Statuta Općine Rogoznica, Općina Rogoznica je samostalna u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga, te obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na:

1. uređenje naselja i stanovanje,

2. prostorno i urbanističko planiranje,

3. komunalne djelatnosti,

4. brigu o djeci,

5. socijalnu skrb,

6. primarnu zdravstvenu zaštitu,

7. odgoj i osnovno obrazovanje,

8. kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

9. zaštitu potrošača,

10. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

11. protupožarnu i civilnu zaštitu te

12. druga pitanja sukladna zakonu.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti navedene u stavku 1. ovog članka, odredit će se poslovi čije obavljanje je općina dužna organizirati te poslovi koje općina može obavljati, ako je osigurala uvjete za njihovo obavljanje.

Izradio:


87

Općinsko vijeće može tražiti od Županijske skupštine Šibensko-kninske županije, da Općini Rogoznica uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj i promet i prometnu infrastrukturu ako dokaže da ima financijske resurse za njihovo obavljanje. Isto tako, odlukom Općinskog vijeća, neki od gore navedenih poslova mogu se delegirati na županiju odnosno mjesnu upravu.

Općinska tijela

Sve ovlasti i obveze koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Općine Rogoznica podijeljene su između Općinskog vijeća, Općinskog poglavarstva i Upravnih tijela Općine Rogoznica.

Općinsko vijeće – predstavničko tijelo

Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana Općine Rogoznica i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s ustavom, zakonom i statutom. Općinsko vijeće Općine Rogoznica ima 11 vijećnika.

Načelnik – izvršno tijelo

Načelnik Općine Rogoznica predstavlja i zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti, te predsjednik Poglavarstva Općine Rogoznica. Načelnik vodi brigu o upravljanju općinskom imovinom i direktni je naredbodavac za izvršenje općinskog proračuna, daje punomoći za zastupanje Općine Rogoznica u pojedinim stvarima, ima pravo predlagati Općinskom vijeću članove Poglavarstva, podnosi Poglavarstvu prijedlog proračuna i odgovoran je za njegovo izvršenje, usmjerava rad upravnih tijela Općine Rogoznica i daje im upute za rad; te obavlja druge poslove koji su joj stavljeni u nadležnost zakonom, drugim propisom, statutom ili drugim općim aktom.

Općinsko poglavarstvo – izvršno tijelo

Poglavarstvo je odgovorno Općinskom vijeću za svoj rad i odluke koje donosi. Poglavarstvo je dužno podnositi Općinskom vijeću polugodišnji i godišnji izvještaj o radu. Poglavarstvo ima 4 člana od kojih je jedan po položaju i načelnik i to u funkciji Predsjednika Poglavarstva.

Mjesna samouprava

Na području Općine Rogoznica nisu osnovani mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

Izradio:


88

2.4.4.Aktivno vođenje proračuna Općine Rogoznica

2.4.4.1. Proračun Općine Rogoznica

Na temelju članka 128, Zakona o proračunu (NN. br. 96/03), članka 35. Zakon izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi (NN. Br. 107/07), te članka 27. Statuta Općine Rogoznica („Službene novine Šibensko-kninske županije" broj 16/05), Općinsko vijeće donosi godišnje proračune i/ili rebalanse proračuna.

Godišnjim proračunom Općinsko vijeće planira Prihode i rashode Općine. Proračun je akt Općine Rogoznica kojim se procjenjuju njezini prihodi i primici, te utvrđuju njezini rashodi i izdaci za jednu godinu. Proračun donosi Općinsko vijeće prije početka slijedeće kalendarske godine, a ukoliko ne donese, Vijeće mora donijeti Odluku o privremenom financiranju za razdoblje od tri mjeseca. Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Općini čine njezinu imovinu. Za izvršenje godišnjeg proračuna odgovorno je Općinsko poglavarstvo, dok je nalogodavac za izvršenje godišnjeg proračuna u cjelini Načelnik. Svrha proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa Općine programima pružanja esencijalnih javnih usluga, kao što su parkovi i rekreacija, javna sigurnost, održavanje i izgradnja ulica i mostova, te druge funkcije koje pružaju potporu sigurnom, zdravom i ugodnom okruženju zajednice.

Kada je pravilno izrađen, proračun je sredstvo za službeno dokumentiranje financijskih i programskih smjernica Općinskog vijeća, tijela krajnje odgovornog za dobrobit zajednice. Proračun je višestruko značajan jer predstavlja:

1. Financijski plan.

2. Strateški dokument,

3. Pravni akt,

4. Vodič za postupke upravljanja Općinom,

5. Sredstva komunikacije s ukupnom javnošću koja sudjeluje ili u prihodovnoj ili u rashodovnoj strani proračuna te ostalim interesnim skupinama.

2.4.4.2. Transparentni proračunski proces

Transparentni proračunski proces uključuje širok opseg aktivnosti ili modela koji se koriste u svrhu optimiziranja prikupljanja i korištenja proračunskih sredstava.

Transparentnost proračuna osiguravaju tri glavne aktivnosti, a to su:

1. Proračunska poruka,

2. Javna tribina te

3. Proračun u malom.

Općina Rogoznica provodi javne tribine o Proračunu, međutim ne rade se ni proračunske poruke i niti proračun u malom. Transparentnost proračuna se osigurava objavom

Izradio:


89

proračuna u Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije te uvidom istoga na Internet stranicama Općine.35

2.4.5.Financiranje javnih potreba

Prema funkcionalnoj klasifikaciji javnih izdataka općina, gradova i županija, postoji 12 skupina izdataka koji se financiraju iz proračuna lokalnih jedinica. To su:

1. Opće javne (administrativne) usluge.

2. Javni red i sigurnosni poslovi.

3. Obrazovanje (predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje.

4. Zdravstvo.

5. Socijalna sigurnost i skrb.

6. Stambeno-komunalna djelatnost.

7. Rekreacija (šport), kulturna, vjerska i ostale djelatnosti.

8. Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov.

9. Rudarstvo, industrija i graditeljstvo.

10. Prijevoz i komunikacije.

11. Drugi ekonomski poslovi i usluge.

12. Izdaci koji nisu svrstani prema glavnim skupinama (kamate, transakcije u vezi s javnim dugom, troškovi izdavanja vrijednosnih papira).

U nastavku će biti prikazani ostvareni rashodi i izdaci Proračuna Općine Rogoznica za razdoblje od 2004.- 2006. te planirani rashodi i izdaci proračuna za 2007. godinu

35Izvor: Iz obrasca ”Pitanja za izradu Programa ukupnog razvoja Općine Rogoznica” 2008. godina

Izradio:


90

Tablica 29. Ostvareni rashodi i izdaci proračuna Općine Rogoznica za 2004., 2005., 2006. te Plan za 2007. godinu

Kto. Opis stavke Ostvarenje 2004 Index 2004/03 Ostvarenje 2005 Index

2005/04 Ostvarenje 2006 Index 2006/05 Plan 2007 Index

2007/06

3 RASHODI POSLOVANJA 3.887.162,00 103,56 5.053.648,00 130,01 5.139.464,00 101,70 6.332.000,00 123,20 31 Rashodi za zaposlene 1.217.723,00 97,67 1.189.916,00 97,72 1.074.636,00 90,31 1.419.000,00 132,04 32 Materijalni rashodi 1.741.399,00 108,14 2.164.226,00 124,28 2.304.999,00 106,50 3.173.000,00 137,66 34 Financijski rashodi 40.259,00 84,40 15.095,00 37,49 15.940,00 105,60 15.000,00 94,10

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 0,00 - 1.000.000,00 - 0,00 0,00 0,00 -

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 95.040,00 257,14 37.402,00 39,35 127.104,00 339,83 350.000,00 275,37

38 Ostali rashodi 792.741,00 97,68 647.009,00 81,62 1.616.785,00 249,89 1.375.000,00 85,05

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.849.270,00 148,27 2.772.711,00 97,31 3.233.669,00 116,62 4.550.000,00 140,71

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 0,00 - 178.469,00 - 272.686,00 152,79 470.000,00 172,36

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.849.270,00 148,27 2.594.242,00 91,05 2.960.983,00 114,14 4.080.000,00 137,79

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 315.495,00 132,83 0,00 0,00 21.234,00 - 0,00 0,00

53 Izdaci za dionice i udjele u glavnici 0,00 - 0,00 - 21.234,00 - 0,00 0,00

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 315.495,00 132,83 0,00 0,00 0,00 - 0,00 -

UKUPNI RASHODI I IZDACI 7.051.927,00 119,27 7.826.359,00 110,98 8.394.367,00 107,26 10.882.000,00 129,63 Izvor: MINISTARSTVO FINANCIJA- RH, DRŽAVNA RIZNICA, Sektor za pripremu proračuna, Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, 2007. godina

Izradio:


91

Iz prethodne tablice je vidljivo da:

• rashodi poslovanja imaju tendenciju rasta u promatranom periodu i to prosječnom godišnjom stopom rasta od 11,76%, dok u ukupnim rashodima i izdacima u prosjeku sudjeluju s 60,31%. Plan proračuna za 2007. godinu također je predviđao rast rashoda za 23,20%.

• rashodi za zaposlene variraju te u ukupnim rashodima poslovanja u promatranom periodu sudjeluju u prosjeku s 25,26 %. Plan proračuna za 2007. godinu također je predviđao daljnji rast rashoda za 32,04%.

• materijalni rashodi sudjeluju u rashodima poslovanja u promatranom periodu i to u prosjeku 44,16%, dok istovremeno imaju prosječnu godišnju stopu rasta u promatranom periodu od 19,97 %. Plan proračuna za 2007. godinu također predviđa daljnji rast rashoda za 37,66%.

• ostali rashodi poslovanja, u promatranom periodu, najviše sudjeluju u ukupnim rashodima poslovanja s 21,55% (tekuće donacije i kapitalne pomoći) i u promatranom periodu rastu prosječnom godišnjom stopom od 43,86 %. Plan za 2007. godinu je predvidio smanjenje ovih rashoda na 85,05% u odnosu na 2006. godinu.

• Rashodi za nabavu nefinancijske imovine variraju u promatranom periodu (iako Plan proračuna za 2007. godinu predviđa povećanje od 40,71% u odnosu na 2006. godinu) u ukupnim rashodima i izdacima u prosjeku sudjeluju s 38,12%. Unutar ovih rashoda najveći su rashodi za ceste i ostale poslovne objekte, koji u ovim rashodima u promatranom periodu sudjeluju u prosjeku s 80,54 %.

Budući da je u tijeku izrade analize proračuna Općine Rogoznica došlo do usvajanja:

• Izmjena i dopuna Proračuna Općine Rogoznica za 2007. godinu,

• Plana proračuna za 2008. godinu,

u nastavku će isti biti prikazani kako bi se stekao uvid u najnovija kretanja proračunskih stavki te planovi za narednu 2008. godinu.

Radi jednostavnosti prikaza usporedit će se Račun prihoda i rashoda za prethodno navedene periode.

Izradio:


92

Tablica 30 Izmjena i dopuna Proračuna Općine Rogoznica za 2007. godinu te Plan za 2008. godinu

Opis

Plan za 2007. godinu

II Rebalans za 2007. godinu

Plan za 2008. godinu

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 1. Prihodi poslovanja 10.726.000,00 10.746.000,00 24.900.000,00 2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 772.000,00 772.000,00 1.100.000,00 3. Rashodi poslovanja 6.297.200,00 7.015.993,00 11.773.000,00 4. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 4.428.800,00 5.323.185,00 13.127.000,00 5. Ukupan višak prihoda 4.428.800,00 3.730.007,00 13.127.000,00

Izvor: Službeni glasnik Šibensko-kninske županije (br. 01/2008.godina)

Iz prethodne tablice vidljiv blagi rast prihoda od poslovanja po rebalansu za 2007. godinu od 0,19 %, dok Plan za 2008. godinu predviđa znatno povećanje prihoda poslovanja. Rashodi poslovanja imaju isti trend.

Usporede li se Plan proračuna za 2007. godinu i II. Rebalans proračuna za 2007. godinu, vidljiva su manja odstupanja što dokazuje kvalitetno predviđanje proračunskih stavki budućih razdoblja.

Izradio:


93

2.4.5.1. Prihodi proračuna Općine Rogoznica

Općina ostvaruje prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Općine moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njegova tijela u skladu sa zakonom.

Prihodi Općine su:

• općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,

• prihodi od stvari u vlasništvu i imovinskih prava Općine,

• prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine, odnosno u kojima ima udjele ili dionice,

• prihodi od naknada za koncesije koje daje Općinsko vijeće,

• novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općinsko vijeće u skladu sa zakonom,

• udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,

• sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena državnim proračunom i

• drugi prihodi određeni zakonom.

U nastavku će biti prikazani ostvareni prihodi i primici Proračuna Općine Rogoznica za razdoblje od 2004.- 2006. te planirani prihodi i primici Proračuna za 2007. godinu.

Izradio:


94

Tablica 31. Ostvareni prihodi i primici Proračuna Općine Rogoznica za razdoblje od 2004.- 2006. te Plan proračuna za 2007. godinu.

Kto. Opis Ostvarenje 2004

Index 2004/03

Ostvarenje 2005

Index 2005/04

Ostvarenje 2006

Index 2006/05 Plan 2007 Index

2007/06

6 PRIHODI POSLOVANJA 7.510.882,00 124,77 7.018.595,00 93,45 9.912.260,00 141,23 10.882.000,00 109,78 61 Prihodi od poreza 3.886.562,00 129,90 3.599.248,00 92,61 5.243.497,00 145,68 5.458.000,00 104,09

63

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 370.040,00 185,02 75.000,00 20,27 120.000,00 160,00 700.000,00 583,33

64 Prihodi od imovine 386.362,00 144,67 526.716,00 136,33 642.579,00 122,00 740.000,00 115,16

65

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 2.831.732,00 110,61 2.817.631,00 99,50 3.906.184,00 138,63 3.984.000,00 101,99

66 Ostali prihodi 36.186,00 4.197,91 0,00 0,00 0,00 - 0,00 -

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFIN. IMOVINE 114.701,00 807,75 0,00 0,00 0,00 - 0,00 -

71 Prihodi od prodaje neproizvodne imovine 114.701,00 - 0,00 0,00 0,00 - 0,00 -

8 PRIMICI OD FIN. IMOVNE I ZADUŽIVANJA 0,00 - 0,00 - 0,00 - 0,00 -

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI (6+7+8) 7.625.583,00 126,37 7.018.595,00 92,04 9.912.260,00 141,23 10.882.000,00 109,78 Izvor: Ministarstvo financija RH, Državna riznica, Sektor za pripremu proračuna/ Odjel za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave 2007. godina

Izradio:


95

Iz prethodne tablice je vidljivo da:

• prihodi poslovanja imaju tendenciju rasta u promatranom periodu i to prosječno godišnjom stopom rasta od 19,81%, dok u ukupnim prihodima i primicima sudjeluju u prosjeku s 99,50%.

• jednaki trend imaju i prihodi od poreza uz prosječnu godišnju stopu rasta od 22,73%, dok u prihodima poslovanja u promatranom razdoblju u prosjeku sudjeluju s 51,98 %. Unutar ove stavke prihoda najviše su zastupljeni porezi na imovinu, koji u prosjeku čine 77,12% prihoda od poreza.

• pomoći od subjekata unutar opće države variraju i u prosjeku čine tek 2,40% prihoda od poslovanja. Unutar ove stavke prihoda najviše su zastupljeni prihodi od tekućih pomoći iz županijskog proračuna.

• prihodi od imovine imaju uzlazni trend u promatranom periodu od 2004.-2006. godine s prosječnom stopom rasta od 34,33%, dok u prosjeku sudjeluju u prihodima poslovanja sa 6,38%. Plan za 2007. godinu predviđao je rast od 15,06% u odnosu na 2006. godinu.

• prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima predstavljaju najveću stavku prihoda od poslovanja s udjelom od 39,08% u prosjeku, te imaju najveću prosječnu godišnju stopu rasta u promatranom periodu od čak 16,25 %. Plan za 2007. predviđao je blagi rast od 1,99% u odnosu na 2006. godinu.

Zaduživanje lokalne uprave i samouprave

Financiranje Općine Rogoznica definirano je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i njegovim naknadnim izmjenama i dopunama.

Na temelju Zakona o proračunu (NN., br. 96/03), Ministar financija je donio Pravilnik o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i davanju jamstva jedinica područne (regionalne) samouprave:

1. Jedinica lokalne samouprave se može zadužiti ako ispunjava uvjete iz odredbi Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH koje se odnose na zaduživanje i davanje jamstva u godini u kojoj se traži suglasnost za zaduživanje.

2. Jedinica lokalne samouprave ne može se zadužiti za izvan-proračunske korisnike i/ili trgovačka društva osnovana u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu.

3. Jedinica lokalne samouprave može dati jamstvo za investiciju koja se financira i ona mora biti planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži suglasnost za zaduživanje, te utvrđena u odluci o izvršavanju proračuna.

4. Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za zaduživanje jedinica lokalne samouprave za nabavu financijskog kredita provodi postupak javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

Izradio:


96

Osim financiranja putem poreznih prihoda , komunalnih naknada i doprinosa Općina Rogoznica financira se i putem određenih financijskih institucija koje su prikazane u nastavku.

Tablica 32. Financijske institucije iz kojih se dijelom financira (zadužuje) Općina Rogoznica

Naziv institucije Ukupni iznos financiranja

Iznos primljenih sredstava Namjena financiranja

PET PLUS LEASING d.o.o. 1.039.460,79 kn 895.522,76 kn Kupnja komunalnog vozila

Izvor: Inicijalna pitanja za Općinu Rogoznica, MICRO projekt d.o.o., siječanj 2008. godine

2.4.6.Kreiranje interesnih partnerstava

2.4.6.1. Sudjelovanje građana

Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju je propisano prethodno spomenutim Statutom Općine Rogoznica.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma, mjesnog odbora građana i davanjem prijedloga u skladu sa zakonom i statutom Općine.

U Općini Rogoznica dosada nije raspisan niti jedan referendum o lokalnim poslovima.

Lokalni referendum može se raspisivati radi odlučivanja o prijedlogu za promjenu Statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja lokalnog značenja iz lokalnog djelokruga Općinskog vijeća, kao i drugim pitanjima određenim zakonom. Lokalni referendum na temelju odredaba zakona i statuta raspisuje Općinsko vijeće.

Građani i pravne osobe imaju pravo, na način određen zakonom, podnositi prijedlozi, predstavke i pritužbe na rad tijela Općine Rogoznica ako se obraćaju tim tijelima radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja građanskih dužnosti.

U Općini Rogoznica nije bilo pritužbi na rad tijela Općine, dok su u nastavku prikazani podnijeti i usvojeni prijedlozi građana Općine Rogoznica o javnim poslovima tijekom 2007., 2006. i 2005. godine.

Izradio:


97

Tablica 33. Prijedlozi stanovnika Općine Rogoznica o javnim poslovima su usvojeni tijekom 2007, 2006. i 2005. godine

Broj podnijetih prijedloga

Broj usvojenih prijedloga Opis usvojenih prijedloga građana

5 5 • Izgradnja javne rasvjete, • Vodoopskrba, • Izgradnja lokalnih nerazvrstanih cesta, • Probijanje protupožarnih putova • Uređenje plaža

Izvor: Inicijalna pitanja za Općinu Rogoznica, MICRO projekt d.o.o., siječanj 2008. godine

2.4.6.2. Javno-privatno partnerstvo

Javno-privatno partnerstvo podrazumijeva suradnju Općine s partnerom iz privatnog sektora u realizaciji specifičnih projekata. Javno-privatna partnerstva mogu imati oblik ugovora o upravljanju, zakupu, koncesiji, konceptu “izgradnja-vođenje-prijenos”, izravnoj privatizaciji ili složenijim poslovima, na primjer onima koji uključuju prodaju i nakon toga ponovno davanje u zakup istih prostora.

U Općini Rogoznica do sada nije bilo projekata koji su realizirani putem javno-privatnog partnerstva.

Izradio:


98

2.4.7.SWOT analiza institucija

Snage Slabosti

• Zadovoljavajuća komunikacija sa stanovnicima (objavljuju se sjednice Poglavarstva , mogućnost komunikacije preko Interneta- prijedlozi i inicijative u formularu)

• Zadovoljavajuća reakcija lokalnih vlasti na zahtjeve stanovništva (usvojena svih 5 podnijetih prijedloga o javnim poslovima od strane stanovnika)

• Konzistentnost lokalne vlasti (izglasavanje proračuna bez većih problema)

• Zadovoljavajuća transparentnost proračuna (isti je dostupan na Internet stranicama)

• Web stranica Općine u funkciji (prva razina komunikacije Općine sa širom javnošću realizirana preko izrazito ažurne Web stranice)

• Iako Općina Rogoznica nema ispostave institucija HZSO-a, HZZO-a, HZMO-a te FINA-e na svom području, blizina županijskog središta kompenzira institucionalnu pokrivenost Općine Rogoznica

• Postojanje TZ-a i dobra pozicioniranost turističkog ureda

• Općina nema usvojen PPU

• Nedovoljna ekipiranost, manjak stručnog kadra tehničke struke, nedovoljan broj prostora za rad općinske uprave

• Općina nije realizirala niti jedan projekt sufinanciranjem od strane fondova Europske unije (isto tako niti jedan projekt nije apliciran)

• Općina nije realizirala niti jedan projekt putem javno-privatnog partnerstva

• Općina nije primila značajna sredstva kapitalne pomoći od Županije (rezultat izračuna prosječne godišnje primljene tekuće „per capita“ pomoći Općine Rogoznica iz županijskog proračuna u gore navedenom razdoblju iznosi tek 65,25 kn/ stanovniku)

• Ne postoje mjesni odbori kao oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju (Gospodarski razvoj Općine utjecat će na demografsku obnovu i porast stanovništva, pa je logično očekivati želju stanovnika za sudjelovanje u odlučivanju. Nepostojanje mjesnih odbora tada može prouzrokovati određene netrpeljivosti koje dugoročno mogu utjecati na povoljnu razvojnu klimu Općine.)

• Ne postoji uveden software za upravljanje općinom kao prvi korak prema potpunom servisu građana i informatizaciji cjelokupnog rada općine

Izradio:


99

Prilike Prijetnje

• Alternativno financiranje budućih projekata (u obzir treba uzeti JPP, model „javno – privatnog partnerstva“ kao poluge za bržu realizaciju specifičnih projekata)

• Apliciranje dodatnih projekata za sredstava iz Europske unije (pristup apliciranju uz poštivanje planova višeg ranga te povećavanje šansi za dobivanje bespovratnih sredstava)

• Povećanje proračunskih prihoda Općine kroz novi zakon o decentralizaciji (stupanjem na snagu zakona o decentralizaciji proračunskih prihoda povećava se investicijska moć jedinica lokalne samouprave)

• Povećanje proračunskih prihoda Općine kroz povećanje kapitalnih pomoći od strane Županijskog proračuna (Općina Rogoznica u prethodno analiziranom proračunskom periodu nije primila značajnija kapitalnih pomoći od strane Županije, pa je potrebno aktualizirati problem, podići stupanj sinkroniziranosti općinske i županijske administracije i uložiti dodatne napore za kandidiranje nekih od projekata za ROP bazu projekata)

• Otežano rješavanje pitanja uknjižbe zemljišta i ostalih imovinsko-pravnih odnosa (ne postoji Općinski sud pa je pretpostavka postojanje neriješenih imovinsko-pravnih odnosa)

Izradio:


100

2.5. Prostorno uređenje

2.5.1.Uvod

Uz informacije dobivene od strane nadležnih odjela u strukturi Općinskog poglavarstva, u strukturnoj analizi prostornog uređenja Općine Rogoznica, korišteni su i podaci iz Zamjenskih pitanja za prostorni plan uređenja Općine Rogoznica36.

Bliska suradnja s nadležnim tijelima pri razradi radne verzije Programa ukupnog razvoja osigurava ažuriranost prezentiranih podataka i smanjuje mogućnost pogrešno interpretiranih informacija.

Prostorni plan

Prostorni plan uređenja Općine predstavlja temeljni planski, a zakonom i obvezatni dokument prostornog uređenja Općine Rogoznica. Prostorni plan Općine utvrđuje uvjete za uređenje općinskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini. Prostorni plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje Općine.

Prostorni planom uređenja daje se ocjena stanja i definiraju ciljevi prostornog uređenja kroz značaj i posebnosti prostora, mogućnosti i ograničenja razvoja prostorno-gospodarske strukture Općine i njegovih dijelova, temeljem kojih se utvrđuje koncepcija budućeg prostornog uređenja.

Obzirom da Općina Rogoznica još nije donijela Prostorni plan uređenja, na temelju članka 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07.) i članka 27. Statuta Općine Rogoznica („Službeni vjesnik Šibensko – kninske Županije“, broj: 16/05 i 12/07)“, Općinsko vijeće Općine Rogoznica na 11. sjednici održanoj 06. svibnja 2008. godine, donijelo je O D L U K U o izradi Prostornog plana uređenja Općine Rogoznica.

36 Zamjenska pitanja za PPUO Rogoznica, MICRO projekt d.o.o., ožujak 2008. godine

Izradio:


101

2.5.2.Postupak prostornog uređenja

Postupak prostornog planiranja utvrđen je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN. br. 76/07.).

Isto tako, zakonom je propisano poštivanje plana višeg ranga pri izradi određenog planskog dokumenta, što u praksi znači da se smjernice prostornog uređenja Općine Rogoznica moraju preklapati sa smjernicama Šibensko-kninske županije, kao veće ustrojstvene cjeline.

Postupak javnog planiranja ne uključuje samo „struku“, tj. ljude sa specifičnim znanjima i iskustvima određenom području, nego i širu javnost. Sukladno tome, zakonodavac je velik značaj dao javnoj raspravi koja bi trebala iznjedriti dodatne prijedloge i inicijative, koje često znaju unaprijediti funkcionalnost samog Prostornog plana. Način i postupak provođenja javne rasprave propisan je Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN. br. 101/98.). Po usvajanju plan se objavljuje u Službenim vijestima i stupa na snagu s utvrđenim datumom.

Obzirom da Općina Rogoznica nije donijela prostorni plan, javna rasprava će se održati nakon donošenja PPU-a dok će isto široj javnosti obznaniti putem Internet stranice te Službenog vjesnika Šibensko-kninske županije.

Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja osiguravana su u proračunu Općine.

Postupak izmjene i dopune prostornog plana, kao i postupak stavljanja van snage postojećih prostornih planova također je propisan Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) u osnovi je isti kao i postupak za donošenje novog plana. Unutar definiranih okvira koje definira prostorni plan uređenja izrađuju se generalni urbanistički planovi i urbanistički planovi uređenja. Obvezu izrade urbanističkog plana daje Prostorni plan Šibensko-kninske županije, a definiranje granica područja za koje se izrađuju navedeni planovi trebaju biti definirani u Prostornom planu uređenja Općine Rogoznica.

Izradio:


102

2.5.3.Postupak provedbe prostornih planova

Osnovni dokumenti prostornog uređenja su:

1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske,

2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske,

3. Prostorni plan područja posebnih obilježja,

4. Prostorni planovi nacionalnih parkova i parkova prirode,

5. Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba,

6. Prostorni planovi uređenja velikog grada, grada ili općine,

7. Odluka o građevinskom području,

8. Urbanistički plan uređenja te

9. Detaljni plan uređenja.

Prostorni plan županije Prostorni plan županije razrađuje načela prostornog uređenja i smjernice Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, te na temelju udjela u širim prostornim sustavima i značajkama obuhvaćenog područja određuje ciljeve i koncepciju prostornog razvoja, planiranu prostornu strukturu, organizaciju iskorištenje prostora županije.

Prostorni plan uređenja Općine Prostorni plan uređenja Općine sadrži i razrađuje koncepciju uređenja prostora i odredbe prostornog plana županije razgraničenjem prostora prema namjeni i drugim obilježjima, te pobližim određenjem drugih elemenata određenih tim planom.

Urbanistički plan uređenja Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja. Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu.

Detaljni plan uređenja Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje odredbe plana višeg reda, te u svrhu svoje provedbe sadrži lokacijske uvjete za sve zahvate u prostoru, te druge uvjete i mjere od važnosti za realizaciju planiranog uređenja prostora te zaštitu okoliša, prirode, krajobraza, kulturnih dobara i drugih vrijednosti prostora.

Izradio:


103

Prostorni plan Općine Rogoznica

Nakon izrade Prostornog plana Općine Rogoznica, isti će operativno provoditi Županijski zavod za prostorno uređenje planiranje, razvoj i zaštitu okoliša Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji sa sjedištem u Šibeniku, dok lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo Županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog grada te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave.

Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada određuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na području dviju ili više županija.

Lokacijska dozvola je dokument koji se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, a određuje uvjete prema kojima će se provesti zahvat u prostoru – pod kojim se mora izraditi tehnička dokumentacija, odnosno prema kojoj će se graditi. Postupke izdavanja lokacijske dozvole uređuje Zakon o prostornom uređenju (NN.br. 76/07), sukladno kojemu se lokacijska dozvola izdaje za:

• sve građevine čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m,

• zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 600 m.

Građevna dozvola je dokument na temelju kojega se može započeti gradnja građevine. Njima se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju. Postupke izdavanja građevne dozvole uređuje Zakon o gradnji (NN. br. 76/07). Parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu osnivanja građevinske čestice provodi se u skladu s lokacijskom dozvolom ili Detaljnim planom uređenja ako se na čestici predviđaju zahvati u prostoru.

Izradio:


104

2.5.4.Upravljanje korištenjem zemljišta37

Tablica 34. Građevinska područja, površine parcela legaliziranih građevina te prijedlozi preraspodjele građevinskih područja prema Urbosu i Općini Rogoznica

Naselje Zečevo Rogozničko Rogoznica Podglavica Zatoglav Ražanj Stivašnica Kanica Ukupno

GP naselja prema Odluci 29,2 ha 68,82 ha 31,92 ha 6,72 ha 31,42 ha 0,94 ha 22,35 ha 191,17 ha Postotak izgradnje - prema 1. 73,97% 83,38% 61,74% 65,48% 73,00% 62,77% 52,57% 72,34% Površine parcela legalnih objekata 0,423 ha 2,712 ha 1,889 ha 1,337 ha 1,774 ha 6,102 ha 1,715 ha 16,661 ha GP naselja (odluka + leg. Obj.) 31,9 ha 70 ha 33,8 ha 8,1 ha 34 ha 6,1 ha 24,1 ha 208 ha Postotak izgrađenosti GP naselja - prema 4. 76,20% 83,60% 63,90% 71,60% 74,41% 100,00% 56,00% 74,60% Prijedlog preraspodjele GP - Urbos 47,8 ha 69,6 ha 25,2 ha 11,7 ha 30,2 ha 15,5 ha 18,9 ha 218,8 ha Prijedlog preraspodjele GP -Općina 41,51 ha 67,9 ha 26,73 ha

74,53 ha (Približno kao 6.) 210,67 ha

Predloženo povećanje GP naselja u svrhu legalizacije 30% - 60%

U okvirima sadašnje

površine GP Manje 45% - 70%

U okvirima sadašnje

površine GP 250% - 1600% Manje ilo

slično

Izvor: Izmjene i dopune PPU (II)- Prijedlog za ponovljenu javnu raspravu, 2008. godina

37 Zamjenska pitanja za Prostorni plan uređenja Općine Rogoznica, MICRO projekt d.o.o., siječanj 2008. godine

Izradio:


105

Sukladno trenutno važećim dokumentima prostornog uređenja, u prethodnoj tablici su prikazana građevinska područja, površine parcela legaliziranih građevina te prijedlozi preraspodjele građevinskih područja prema Urbosu i Općini.

Iz prethodne tablice vidljivo je da je prosječna izrađenost naselja Općine Rogoznica 74,60% , dok je istovremeno legalizirano 16,661 ha površina. Velika izgrađenost i mala površina koja je legalizirana nameću potrebu povećanja građevinskog područja u svrhu legalizacije objekata.

2.5.4.1. Građevinska područja naselja

Ova područja predstavljaju direktni odraz dosadašnjeg razvitka, te osiguranja novih površina za buduće potrebe proširenja naselja i gospodarstva.

Građevinska područja su u okviru prostornog plana utvrđena kao prostori za razvoj i uređenje površina naselja, te prostori za razvoj i uređenje područja izdvojene namjene izvan naselja.

Tablica 35. Područja turističke namjene- turistička naselja

Izvor: Zamjenska pitanja za Prostorni plan uređenja Općine Rogoznica, MICRO projekt d.o.o., siječanj 2008. godine Svaka od prethodno navedenih zona trebala bi imati sportski sadržaj, dok se planira izgradnja školske dvorane uz Osnovne škole te školskog-športskog igrališta.

2.5.5.Prilagodbe i unapređenja fizičke infrastrukture

Na temelju članka 28. stavak Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine», broj 26/03- pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04) i članka 27. Statuta Općine Rogoznica (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske Županije”, broj 16/05), Općinsko vijeće Općine Rogoznica na 8.sjednici od 27. prosinca 2007. godine, donijelo je Program održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Rogoznica u 2008. godini.

ZONA ZEČEVO-KOZICE

ZONA KANICE

T2 ZONA POLUOTOK ROGOZNICA

TN2 ZONA MEDINE

Kapacitet (postelja) 1200 1000 / /

Površina (ha) 15 12 1 11

izgrađeni dio građevinskog područja (%)

/ / / /

Izradio:


106

Programom održavanje komunalne infrastrukture podrazumijeva sljedeće komunalne djelatnosti:

A) Održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina,

B) Održavanje javnih površina,

C) Održavanje groblja,

D) Održavanje nerazvrstanih cesta,

E) Javna rasvjeta te

F) Ostale komunalne djelatnosti od lokalnog značaja.

Prethodno navedene komunalne djelatnosti na području općine Rogoznica obavlja Komunalno društvo Škovacin d.o.o. Rogoznica, Obala hrvatske mornarice b.b.

Prema podacima gore navedenog poslovnog subjekta odgovornog za komunalne poslove u Općini Rogoznica, postoje sljedeći problemi na komunalnoj infrastrukturi:

• Nema vode (vrh Crljine),

• Skretanje i prometnica Dvornica-Kanica (tijekom cijele godine),

• Petlja za skretanje u Podvorljaku za Dvornica-Ražanj (tijekom cijele godine),

• Prometnica za Lozicu,

• Nepostojanje obilježene biciklističke staze,

• Nema vode-samo gustirne kod naselja Dvornica-Kanica-Zatoglav,

• Nepostojanje nogostupa (O.Kopača-do ulaza Sapina Doca),

• Otvoreni niskonaponski vodovi (objekti uz rivu-otok Rogoznica).

2.5.5.1. Vodno-gospodarski sustav

Vodoopskrba

Opskrba vodom na području Općine Rogoznica odvija se putem vodoopskrbnog sustava s izvorišta Jaruga na rijeci Krki.

Prethodno navedeni izvori zadovoljavaju osnovne potrebe Općine Rogoznica za pitkom vodom.

Prema podacima Hrvatskih voda38, sadašnja vodoopskrba Općine Rogoznica ima slijedeće probleme:

• opskrba stanovništva pitkom vodom tijekom ljetnih perioda zbog premalih profila dovodnih cjevovoda,

38 Obrazac za Hrvatske vode, MICRO projekt d.o.o., siječanj 2008. godine

Izradio:


107

• sela u rogozničkom zaobalju nemaju „živu vodu“ (opskrba se vrši individualno cisternama).

Hrvatske vode temeljem Zakona o vodama (NN. br. 107/95 i NN.150/05) sudjeluju u sufinanciranju izgradnje kapitalnih vodnih građevina (glavnih magistralnih cjevovoda, kaptažnih građevina, vodosprema i crpnih stanica te uređaja za pripremu pitke vode), dok problematika lokalne vodoopskrbe nije u njihovoj nadležnosti.

Obzirom na sve prethodno navedeno, postoji više projekata za pojedine mreže u više naselja s ciljem rješavanja vodoopskrbe u spomenutim naseljima.

Odvodnja

Sanitarne otpadne vode unutar i izvan područja naselja- individualne građevine na području Općine Rogoznica trenutno se rješavaju samostalno putem propusnih i polupropusnih septičkih jama.

Potpis ugovora između Općine Rogoznica i tvrtke Hrvatske vode Jadranski Projekt Dinko Polić obilježio je početak realizacije dva ugovora o izgradnji za sustav odvodnje otpadnih voda za općinu Rogoznicu. Projekt najvećeg infrastrukturnog ulaganja u Rogoznici- Sustav odvodnje realizirat će se kroz dva ugovora ukupne vrijednosti 15 milijuna kuna. Naselje Rogoznica spojit će se na već izgrađeni uređaj i podmorski ispust čime će do kraja biti riješeno jedno od najtežih pitanja lokalne komunalne infrastrukture, tj. prikupljanje, evakuacija, obrada i dispozicija otpadnih voda.

2.5.5.2. Energetski sustav

Elektroopskrba

Od elektroenergetskih građevina za proizvodnju i prijenos električne energije, na području općine Rogoznica postoje 35kV i 10kV dalekovodi.

Ne postoje dijelovi općine Rogoznica koji nisu priključeni na elektroenergetski sustav.

Prema podacima HEP-a39, na području Općine Rogoznica:

• ne postoje nekonvencionalni izvori energije niti postoji plan uvođenja ili studija korištenja istih,

• povremeni prekidi isporuke el. Energije tijekom ljetnog perioda (Mezaroca, Stivašnica, Rogoznica-otok, Čeline i Lozica-prema Zečevu),

• postoji potreba za dodatnim kapacitetima elektroenergetskog sustava,

• postoje planovi za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih kapaciteta te

• postoji plan razvoja elektroenergetske mreže.

39 HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Šibenik, veljača 2008. godine

Izradio:


108

Nekonvencionalni izvori energije

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske i Strategiji energetskog razvitka prioriteti su štednja i racionalno korištenje energije, uključivo i razvoj svih domaćih izvora energije. U to su uključeni i tzv. nekonvencionalni izvori energije - energija sunca, vjetra i bioenergija (bioplin). Karakteristika tih izvora je niska gustoća i nestabilnost energetskog dotoka, što ih čini neprimjerenima za uključenje u postojeće konvencionalne energetske sustave, zbog čega oni za sada imaju alternativni karakter. Veća mogućnost primjene je u individualnim stambenim objektima za pripremu sanitarne tople vode čime su moguće velike uštede električne energije i tekućih goriva, te perspektivno dobivanje el. energije (fotovoltnom konverzijom) za manje potrošače.

Opskrba plinom

Na području Općine Rogoznica trenutno nema izgrađenih plinovodnih sustava, niti je napravljena studija rješenja plinofikacije.40

2.5.5.3. Pošta i javne telekomunikacije

Poštanske usluge na području Općine Rogoznica dostupne su putem jednog poštanskog ureda u Rogoznici, koji s obzirom na područje koje mu gravitira, osigurava vrlo dobru pokrivenost svih naselja poštanskim uslugama.

Pokrivenost fiksnom i mobilnom telefonijom u ovom trenutku zadovoljava potrebe Općine Rogoznica.

2.5.5.4. Promet

Cestovni promet

Ukupna dužina cestovnih prometnica koje prolaze općinom Rogoznica iznosi 135 km, i to:

• 12 km državnih cesta,

• 14 km županijskih cesta,

• 39 km lokalnih cesta te

• 70 km nerazvrstanih cesta (ulica i puteljaka).

Sukladno podacima Županijske uprave za ceste ne nikakvi problemi na cestovnoj infrastrukturi na području Općine Rogoznica.

Podaci o državnim cestama koje prolaze kroz općinu Rogoznica, u nadležnosti Hrvatskih cesta, nisu dostavljeni.

40 Inicijalna pitanja za Općinu Rogoznica, MICRO projekt d.o.o., siječanj 2008. godine

Izradio:


109

U narednoj tablici naveden je popis zahtjeva za izradu dodatnih lokalnih cesta na području Općine Rogoznica i dane su procjene troškova njihove izrade.

Tablica 36. Popis zahtjeva za prometnicama na području Općine Rogoznica

R.br. Lokacije ceste na koje se odnose zahtjevi

Procijenjena cijena izrade tih cesta

1. Izgradnja ceste „Crljina“ 1.000.000,00 kn 2. Izgradnja ceste „Lozica-škola“ 850.000,00 kn 3. Izgradnja ceste „Lokvica-Nart“ 500.000,00 kn 4. Izgradnja nogostupa „Podvornica-Kopača“ 200.000,00 kn 5. Izgradnja rotora na „Kopači“ 500.000,00 kn

Izvor: Obrazac „Pitanja za Općinu Rogoznica“ siječanj, 2008. godine

Također, postoje „uska grla“ u postojećoj cestovnoj infrastrukturi na području općine Rogoznica, i to:

• Kopača- Most (tijekom jutra, ljeto i zima),

• Obala na otoku Rogoznica (navečer),

• Kopača-Lozica (ujutro i navečer, ljeto i zima),

• Kopača-Crljina (ujutro i navečer, ljeto i zima) te

• Kanica (ujutro i navečer, ljeto i zima).

Sukladno podacima od Općine Rogoznica 20% kućanstava nije povezano uređenim lokalnim cestama, dok na području cijele općine postoji potreba za dodatnom prometnom signalizacijom.

Zračni promet

U sklopu zone TZ Medine planirana je izgradnja heliodroma, kao podrške zračnom prometu Općine Rogoznica ali i Šibensko-kninske županije.

Izradio:


110

2.5.6.SWOT analiza prostornog planiranja

Snage Slabosti

Prometna i ostala infrastruktura

• Opravdanost osnivanja Komunalnog poduzeća (na sebe preuzelo većinu komunalnih i građevinskih poslova)

• Prema podacima HEP-a sva kućanstva i gospodarski subjekti na području Općine Rogoznica imaju redovitu opskrbu električnom energijom

• Područje Općine Rogoznica pokriveno je mobilnom i fiksnom telefonijom

• Sadašnja vodoopskrba Općine Rogoznica djelomično zadovoljava potrebe stanovništva za pitkom vodom

• 80% kućanstava pokriveno uređenim lokalnim cestama

• Počinje realizacija najvećeg infrastrukturnog ulaganja u Rogoznici – Sustav odvodnje

• Izdvojene građevinske lokacije izdvojene namjene unutar i izvan naselja ugostiteljstvo i turizam, šport i rekreaciju

• U sklopu zone TZ Medine planirana je izgradnja heliodroma, kao podrške zračnom prometu Općine Rogoznica ali i Šibensko-kninske županije.

Prostorni plan

• Nije izrađen „Prostorni plan uređenja Općine Rogoznica“

„Uska grla“ u postojećoj cestovnoj infrastrukturi

• Kopača- Most (tijekom jutra, ljeto i zima),

• Obala na otoku Rogoznica (navečer),

• Kopača-Lozica (ujutro i navečer, ljeto i zima),

• Kopača-Crljina (ujutro i navečer, ljeto i zima) te

• Kanica (ujutro i navečer, ljeto i zima).

• Kanica-Ražanj-Stivančica(

Sukladno podacima od Općine Rogoznica 20% kućanstava nije povezano uređenim lokalnim cestama, dok na području cijele općine postoji potreba za dodatnom prometnom signalizacijom.

Prema podacima poslovnog subjekta odgovornog za komunalne poslove u Općini Rogoznica, postoje sljedeći problemi na komunalnoj infrastrukturi:

• Nema vode (vrh Crljine),

• Skretanje i prometnica Dvornica-Kanica (tijekom cijele godine)

• Petlja za skretanje u Podvorljaku za Dvornica-Ražanj (tijekom cijele godine)

• Prometnica za Lozicu

• Nepostojanje obilježene biciklističke staze

• Nema vode-samo gustirne kod naselja

Izradio:


111

Dvornica-Kanica-Zatoglav

• Nepostojanje nogostupa (O.Kopača-do ulice Sapina Doca)

• Otvoreni niskonaponski vodovi (objekti uz rivu-otok Rogoznica).

Prema podacima HEP-a41, na području Općine Rogoznica:

• ne postoje nekonvencionalni izvori energije niti postoji plan uvođenja ili studija korištenja istih,

• povremeni prekidi isporuke el. Energije tijekom ljetnog perioda (Mezaroca, Stivašnica, Rogoznica-otok, Čeline i Lozica-prema Zečevu, Dvornica),

• postoji potreba za dodatnim kapacitetima elektroenergetskog sustava za područje cijelog JLS-a

• postoje planovi za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih kapaciteta te

• postoji plan razvoja elektroenergetske mreže.

Prema podacima Hrvatskih voda42, sadašnja vodoopskrba Općine Rogoznica ima slijedeće probleme:

• opskrba stanovništva pitkom vodom tijekom ljetnih perioda zbog premalih profila dovodnih cjevovoda,

• sela u rogozničkom zaobalju nemaju „živu vodu“ (opskrba se vrši individualno cisternama) projekt Jadran se provodi u nekoliko faza potrebno odraditi i ostale faze

41 HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Šibenik, veljača 2008. godine 42 Obrazac za Hrvatske vode, MICRO projekt d.o.o., siječanj 2008. godine

Izradio:


112

Prilike Prijetnje

Prometna i ostala infrastruktura

• Ubrzavanje procesa dobivanja dozvola potrebnih za građevinske radove

• Stimuliranje korištenja nekonvencionalnih izvora energije (u prvom redu energije sunca)

Postoji popis zahtjeva za izradu dodatnih lokalnih cesta na području Općine Rogoznica, i to:

• Izgradnja ceste „Crljina“

• Izgradnja ceste „Lozica-škola“

• Izgradnja ceste „Lokvica-Nart“

• Izgradnja nogostupa „Podvornica-Kopača“

• Izgradnja rotora na „Kopači“

Sustav odvodnje

• Sanitarne otpadne vode unutar i izvan naselja- individualne građevine na području Općine Rogoznica trenutno se rješavaju samostalno (propusne i polupropusne septičke jame kod većine građevina ugrožavaju vodozaštitno područje u koje spada prostor općine Rogoznica)

Izradio:


113

3. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ROGOZNICA

Razrađena Strategija razvoja Općine Rogoznica nalazi se u Prilog-u 1 – „Strategija razvoja“ Općine Rogoznica.

Izradio:


114

4. MJERE RAZVOJA OPĆINE ROGOZNICA Razrađene Mjere iz Strategije razvoja Općine Rogoznica nalazi se u Prilog-u 2 – „Mjere razvoja“

Izradio:


115

5. POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA PROVEDBE PUR-a

Posljednji korak u izradi Programa ukupnog razvoja je - provođenje, praćenje i ažuriranje izrađenog PUR-a. Test Programa je samo njeno provođenje.

Postoje 3 razine praćenja:

Prva razina praćenja

Prva razina praćenja predstavlja provođenje Programa ukupnog razvoja (ciljeva, prioriteta i mjera tj. projekata) i ažuriranje sažetka provođenja aktivnosti.

Grupa zadužena za praćenje provedbe Programa ukupnog razvoja ocjenjuje provođenje uspoređivanjem trenutnih aktivnosti provođenja sa sažetkom Operativnog plana aktivnosti. Stoga, relevantne informacije uključuju ne samo aktivnosti poduzete prema provođenju Programa, već i promjene u procjeni troškova ili rasporeda, zatim uključuju razloge tih promjena te njihov očekivani utjecaj na provođenje Programa ukupnog razvoja. Promjene u raspodjeli odgovornosti za provođenje se također bilježe.

Nakon što grupa zadužena za praćenje provedbe odredi značajnije razlike između planiranog i ostvarenog, njezin zadatak je pojasniti kako i zašto je došlo do tih razlika. Odgovorni za provođenje određenih projekata također trebaju pojasniti grupi zaduženoj za praćenje na koji način se očekuje nastavak provođenja, te opisati sve promjene koje bi mogle poboljšati provođenje Programa ukupnog razvoja.

Druga razina praćenja

Druga razina praćenja rezultata projekta i testiranje logike projekata postavlja pitanje „Dovodi li projekt do očekivanih rezultata tj. ostvarenja svrhe projekta?“. Praćenjem se ocjenjuje uspjeh očekivanih rezultata jer upravo ti ishodi povezuju projekte s vizijom plana razvoja.

Praćenje učinaka provedenih mjera/projekata postavlja pitanje – Je li mjera/projekt postigla očekivane rezultate opisane u matrici projekta? Pomažu li ostvareni učinci, ako su ostvareni u ostvarivanju svrhe projekta? Konačno, pridonosi li svrha projekta postizanju cilja projekta?

Ukoliko provođenje mjere/projekta ne dovodi do očekivanih učinaka, pokazatelji učinaka u matrici projekata otkriti će gdje je logika projekta zakazala? Sljedeći zadatak je saznati zbog čega je zakazala.

Grupa zadužena za praćenje učinaka mora pronaći razloge zbog kojih određeni projekt nije rezultirao željenim učincima kako bi znala pravilno djelovati. Jedino kada se problem ispravno definira može se pronaći učinkovito rješenje. Projekti također mogu imati i nepredviđene negativne rezultate koje je potrebno istražiti.

Izradio:


116

Treća razina praćenja

Treća razina praćenja postavlja pitanje „Je li se okolina promijenila tako da to utječe na izbor kritičnih tijela, projekata i tijela zaduženih za provođenje projekata u Programu ukupnog razvoja?

Prva i druga razina praćenja trebale su stvoriti preporuke kako se projekt treba provoditi, dok treći nivo praćenja razmatra treba li se nastaviti s primjenom pokrenutog projekta. Kako bi se dobio odgovor na pitanje treba li nastaviti s primjenom projekta treba dobiti odgovor na sljedeći niz pitanja:

• Nastavlja li intervencija rješavati kritična pitanja?

• Jesu li ta pitanja još uvijek kritična za ostvarivanje zacrtanih ciljeva gospodarskog razvoja jedinice lokalne samouprave?

• Opravdavaju li koristi od projekata resurse potrebne za njihovo provođenje?

• Postoje li nepredviđene, negativne, posljedice od provedbe projekata?

• Jesu li uključene relevantne organizacije i subjekti u provođenje Programa ukupnog razvoja?

Ukoliko su se dogodile određene promjene u socio-ekonomskoj strukturi jedinice lokalne samouprave ili je neki veći događaj promijenio okolinu, vjerojatno će biti potrebne veće korekcije Programa. Grupa zadužena za praćenje razvoja će zatražiti osvježenje Programa ukupnog razvoja izradom novih preporuka u rješavanju kritičnih pitanja. Ako se međutim okolina značajno promijenila da se kritična pitanja moraju redefinirati, možda je vrijeme da se izradi novi postupak strateškog planiranja, odnosno potrebno je pristupiti izradi novom Programu ukupnog razvoja.

Odgovornost za praćenje i ažuriranje Programa ukupnog razvoja snosi lokalna samouprava, dio ili čitava radna skupina strateškog planiranja ili neko drugo tijelo kao što je Agencija za lokalni gospodarski razvoj. U idealnom slučaju grupa zadužena za praćenje uključivati će predstavnike lokalne samouprave, poslovne zajednice, nevladinog sektora, ostale koji su bitni za provođenje Programa ukupnog razvoja i naravno čelnike tijela za lokalni gospodarski razvoj.

5.1. Postupci upravljanja

Institucionalna struktura za upravljanje i provedbu Programa ukupnog razvoja je Općina Rogoznica, a za upravljanje i provedbu pojedinih projekata tj. mjera unutar Programa je Jedinica za upravljanje projektima i sve ostale institucije koje će imenovati Općina Rogoznica po pojedinim projektima.

Izradio:


117

5.2. Praćenje i ocjenjivanje

Program ukupnog razvoja podložan je praćenju i nadopuni od strane Općinskog vijeća i Radne skupine koja je formirana u samom procesu izrade Programa ukupnog razvoja.

Predstavnici Općine Rogoznica će prezentirati Radnoj skupini rezultate postignute u proteklom periodu, a timovi radne skupine će iznijeti svoje prijedloge unapređenja Programa ukupnog razvoja. Radna skupina će ocijeniti provedbu Programa te uz nadzor stručne osobe sastaviti zapisnik. Zapisnici su javni dokument jednako kao i sam Program ukupnog razvoja.

Zaključci, primjedbe i ocjene Radne skupine služit će za nadopunu i prilagodbu ovog Programa ukupnog razvoja , kao i za nadzor provođenja istog.

5.2.1. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija

Općina Rogoznica će jamčiti razmjenu informacija o provedbi Programa ukupnog razvoja i to:

• prema Radnoj skupini putem dogovorenih sastanaka i

• prema javnosti putem medija, web stranica i pojedinačnih sastanaka.

Općina Rogoznica će putem internet stranice objaviti cjeloviti dokument Programa ukupnog razvoja te će objavljivati zapisnike sa sastanaka radne skupine periodično po nastajanju. Također će zbog veće transparentnosti odlučivanja izvještaje sa sjednica Općinskog vijeća ažurno objavljivati na internet stranicama.

Izradio:


118

6. POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA Popis tablica

Tablica 1. Gradovi i općine Šibensko-kninske županije..............................................................14

Tablica 2. Učestalost vjetrova na području Općine Rogoznica...................................................14

Tablica 3. Struktura obrta na području Općine Rogoznica.........................................................17

Tablica 4. Struktura trgovačkih društava po djelatnostima na području Općine Rogoznica ..18

Tablica 5. Zadruge na području Općine Rogoznica ....................................................................20

Tablica 6. Broj kućanstava za poljoprivrednu proizvodnju s ukupno raspoloživim zemljištem.........................................................................................................................................................21

Tablica 7. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama ............22

Tablica 8. Broj stabala i trsova u voćnjacima i vinogradima.......................................................22

Tablica 9. Broj i demografija ljudi u poljoprivrednom sektoru ..................................................23

Tablica 10. Površina šuma i šumskog zemljišta na području Šumarije Šibenik........................23

Tablica 11. Struktura šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu .................................24

Tablica 12: Turističke zone na području općine Rogoznica........................................................25

Tablica 13. Struktura gostiju prema zemljama porijekla na području Općine Rogoznica .......26

Tablica 14. Sobe i apartmani u sklopu marine Frapa ..................................................................27

Tablica 15. Broj osiguranika po osnovama osiguranja na dan 30.06.2007. godine....................32

Tablica 16. Stanovništvo starije od 15 godina prema završenoj školi i obrazovnim područjima.........................................................................................................................................................33

Tablica 17. Prijavljene nezaposlene osobe prema razini obrazovanja........................................34

Tablica 18. Izvori sredstava za život u Općini Rogoznica ..........................................................35

Tablica 19. Stanovi prema načinu korištenja................................................................................36

Tablica 20: Broj polaznika u obrazovnim institucija Šibensko-kninske županije......................41

Tablica 21: Broj polaznika osnovne škole prema razredima ......................................................43

Tablica 22: Pregled javnih potreba u kulturi Općine Rogoznica u 2008. godini .......................53

Izradio:


119

Tablica 23: Pregled javnih potreba u športu Općine Rogoznica u 2008. godini........................56

Tablica 24: Kakvoća mora na području općine Rogoznica .........................................................67

Tablica 25: Uloge i aktivnosti sudionika sustava gospodarenja otpadom.................................70

Tablica 27. Ostvareni godišnji obračuni Proračuna županije Šibensko-kninske za 2004, 2005, 2006. te Plan za 2007. godinu. .......................................................................................................82

Tablica 28. Naselja Općine Rogoznica..........................................................................................86

Tablica 29. Ostvareni rashodi i izdaci proračuna Općine Rogoznica za 2004., 2005., 2006. te Plan za 2007. godinu......................................................................................................................90

Tablica 30 Izmjena i dopuna Proračuna Općine Rogoznica za 2007. godinu te Plan za 2008. godinu.............................................................................................................................................92

Tablica 31. Ostvareni prihodi i primici Proračuna Općine Rogoznica za razdoblje od 2004.- 2006. te Plan proračuna za 2007. godinu. .....................................................................................94

Tablica 32. Financijske institucije iz kojih se dijelom financira (zadužuje) Općina Rogoznica96

Tablica 33. Prijedlozi stanovnika Općine Rogoznica o javnim poslovima su usvojeni tijekom 2007, 2006. i 2005. godine................................................................................................97

Tablica 34. Građevinska područja, površine parcela legaliziranih građevina te prijedlozi preraspodjele građevinskih područja prema Urbosu i Općini Rogoznica ..............................104

Tablica 35. Područja turističke namjene- turistička naselja.......................................................105

Tablica 36. Popis zahtjeva za prometnicama na području Općine Rogoznica ........................109

Popis grafikona

Graf 1. Dobna struktura stanovnika Općine Rogoznica .............................................................15

Graf 2. Struktura trgovačkih društava po djelatnostima na području Općine Rogoznica.......19

Graf 3. Struktura zaposlenika po djelatnostima trgovačkih društava na području Općine Rogoznica .......................................................................................................................................19

Graf 4. Dobna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Rogoznica na dan 31.12.2007. godine ..........................................................................................................................34

Graf 5. Per capita primljene ukupne pomoći Općine Rogoznica iz županijskog proračuna u razdoblju od 2002.-2006. te planirane pomoći za 2007. godinu ............................83

Graf 6. Postotni prikaz primljenih pomoći Općine Rogoznica iz županijskog proračuna u razdoblju od 2002.-2006. godine..............................................................................84

Izradio:


120

Popis slika

Slika 1. Položaj Šibensko-kninske županije u Hrvatskoj.............................................................12

Slika 2. Položaj Općine Rogoznica u Šibensko-kninskoj županiji ..............................................13

Slika 3. Položaj Općine Rogoznica na prostoru srednje Dalmacije ............................................15

Slika 4. Panoramski prikaz Rogoznice .........................................................................................24

Slika 5. Marina Frapa.....................................................................................................................27

Slika 6 Pregled postojeće registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području općine Rogoznica...........................................................................................................49

Slika 7: Jezero „Zmajevo oko“.......................................................................................................52

Slika 8: Osnivanje DVD Rogoznica...............................................................................................57

Slika 9: Planirani sustav gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije...........................74

Documents

Općina Rogoznicarogoznica.hr/nova/wp-content/uploads/2010/09/PUR... · ono o čemu se treba razmišljati su pitanja kako i na koji način planirati razvoj te kako ga ... Vlada RH