OPINE ĐURMANE · 2014-05-12 · ponovna uspostava željezničkog prometa što de pridonijeti daljnjem poboljšanju prometne povezanosti. Na teritoriju Opdine nalaze se dva cestovna

STRATEGIJA RAZVOJA

OPDINE ĐURMANEC

2014. – 2020.

STRATEGIJA RAZVOJA 2014 - 2020

2

Naručitelj: Opdina Đurmanec

Izrađivač: Centum percent d.o.o.


3

Đurmanec, svibanj 2014.

UVOD RIJEČ NAČELNIKA

Strategija razvoja opdine Đurmanec temeljni je dokument za provođenje politike razvoja i donošenje

odluka tijela lokalne samouprave vezanih uz održivi razvoj svih sektora i djelatnosti.

Svjesni razvojnih potencijala opdine Đurmanec, ovim dokumentom želimo utvrditi pravce bududeg

razvoja, a koji se prvenstveno temelje na važnom geostrateškom položaju, šumskom bogatstvu,

kulturnoj i prirodnoj baštini te poljoprivrednoj tradiciji.

Strategija de omoguditi koordinaciju interesa i aktivnosti različitih razvojnih dionika te učinkovito

korištenje njihovih mogudnosti i resursa, kako bi se postigli zajednički razvojni ciljevi.

Na ovim temeljima želimo razvijati Opdinu te postati primjer dobre u korištenju fondova Europske

unije za razvojne projekte predviđene u Strategiji.

Ključni problem s kojim se danas suočava vedina jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj je

višegodišnja gospodarska stagnacija. Svjedoci smo kako svakim danom raste broj nezaposlenih,

posebice mladih koji predstavljaju temelj za održivi razvoj svake zajednice. U takvim uvjetima

gospodarstvenici se bore da održe svoje poslovanje na razini solventnosti, a neznatan dio njih se

odlučuje za investicije neophodne za pokretanje novog gospodarskog ciklusa.

Naš izazov je stvoriti preduvjete i partnerstvo za osnaživanje gospodarstva, kako bi odgovorili na

ključan ekonomski i društveni problem visoke nezaposlenosti mladih.

To možemo učiniti jedino povedanjem efikasnosti i stavljanjem u funkciju svih raspoloživih ljudskih,

prostornih i financijskih resursa. Upravo takav pristup zahtjeva strateško promišljanje razvoja i

konsenzus kod definiranja pravaca razvoja. Strategija razvoja prvi je korak u tom procesu.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju prilika je da se Đurmanec započne koristiti sve prilike koje proces

integracije nudi, a istodobno uvažavajudi svoje specifičnosti i prepoznatljivi identitet.

Priključenje Europskoj uniji iznimno je značajno za cjelokupni razvoj Republike Hrvatske, a financijska

sredstva koja su nam na raspolaganju ovise o kvalitetnoj pripremi strateških dokumenata i projekata.

Dostupna sredstva trebaju pomodi da se Đurmanec razvija sukladno jasno definiranim pravcima

razvoja, a u skladu sa temeljnim dokumentnom Strategija Europa 2020.

Strategija razvoja opdine Đurmanec rezultat je konsenzusa i partnerstva ključnih dionika koji su

sudjelovali njenoj izradi te kao takva predstavlja zajedničku inicijativu u realizaciji postavljene vizije

razvoja opdine do 2020 godine.

Ovim se putem zahvaljujem svima na doprinosu, kojim su omogudili da ovaj strateški dokument bude

što kvalitetniji. Prilikom izrade Strategije pokazalo se da postoji konsenzus oko temeljnih vrijednosti i

vizije, kao i definiranih potreba razvoja opdine. To nam daje nadu da gledamo bududnost s

optimizmom kako bismo Strategiju pretvorili u praktične i konkretne projekte u suradnji sa svima, koji

su pokazali interes za sudjelovanjem u kreiranju ovog dokumenta.

Damir Beloševid, dipl. oec.


4

SADRŽAJ

I. ANALIZA STANJA I RESURSA ............................................................................................................ 5

1. Opde informacije ............................................................................................................................. 5

1.1. Zemljopisna i prirodna obilježja .............................................................................................. 5

1.2. Prirodna baština .................................................................................................................... 10

1.3. Povijesna obilježja ................................................................................................................. 14

1.4. Administrativno upravljanje .................................................................................................. 15

1.5. Gospodarstvo (industrija, poduzetništvo, obrtništvo) .......................................................... 24

1.6. Poljoprivreda ......................................................................................................................... 33

1.7. Šumarstvo i lovstvo ............................................................................................................... 37

1.8. Turizam i ugostiteljstvo ......................................................................................................... 39

1.9. Kulturno-povijesna i spomenička baština ............................................................................. 43

1.10. Infrastruktura .................................................................................................................... 46

1.10.1. Prometna infrastruktura................................................................................................ 46

1.10.2. Komunalna infrastruktura ............................................................................................. 47

1.10.3. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura (ICT) ....................................................... 52

1.10.4. Ostala infrastruktura ..................................................................................................... 52

1.10.5. Društvena infrastruktura ............................................................................................... 54

1.11. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost ........................................................................... 57

1.12. Rezultati provedenih anketa ............................................................................................. 59

1.13. Rekapitulacija stanja .......................................................................................................... 66

II. SWOT ANALIZA .............................................................................................................................. 68

III. VIZIJA, MISIJA I STRATEŠKI CILJEVI ................................................................................................ 71

1. Vizija i misija .................................................................................................................................. 71

2. Strateški ciljevi ............................................................................................................................... 76

2.1. Strateški cilj 1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva........................................................... 76

2.2. Strateški cilj 2. Poboljšanje kvalitete života, uz zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim

promjenama ...................................................................................................................................... 78

2.3. Strateški cilj 3. Poboljšanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva ....................... 80

2.4. Odabrane mjere prema ciljevima i prioritetima .................................................................... 82

2.5. Očekivani rezultati po mjerama ............................................................................................ 93


5

IV. FINANCIJSKI PLAN .......................................................................................................................... 96

V. PLAN PROVEDBE STRATEGIJE ........................................................................................................ 97

VI. PRADENJE I IZVJEŠTAVANJE ........................................................................................................... 98

I. PRILOZI – Popis projekata .......................................................................................................... 100

I. ANALIZA STANJA I RESURSA

1. Opće informacije

1.1. Zemljopisna i prirodna

obilježja

Opdina Đurmanec zauzima sjeverozapadni pogranični

dio Krapinsko-zagorske županije. Opdina na sjeveru i

zapadu graniči s Republikom Slovenijom, na jugozapadu s Opdinom Hum na Sutli i Gradom

Pregradom. Na jugu graniči s opdinom Petrovsko i Gradom Krapinom, dok na istoku graniči s opdinom

Jesenje te Varaždinskom županijom.

Opdina Đurmanec s površinom od 58,22 km2 spada u vede opdine u sastavu Krapinsko-zagorske

županije te zauzima 4,76% teritorija Županije čija je površina 1224,22 km2.

Slika 1. Udio površine Opdine u ukupnoj površini KZŽ

Sa svojih 4235 stanovnika sudjeluje sa svega 3,19% u ukupnom stanovništvu Županije te spada u

rijetko naseljene opdine, s gustodom stanovništva od 72,74 stanovnika po km2 što je značajno manje

od županijskog prosjeka koji iznosi 108,6 stanovnika po km2.

Slika 2. Udio stanovništva Opdine u ukupnom stanovništvu KZŽ


6

Opdinu Đurmanec čini 13 naselja: Donji Macelj, Đurmanec, Goričanovec; Gornji Macelj, Hlevnica,

Hromec, Jezerišde, Koprivnica Zagorska, Lukovčak, Podbrezovica, Putkovec, Prigorje i Ravninsko.

Tabela 1. Popis naselja u Opdini Đurmanec i njihova površina u km2

r.b. Ime naselja Površina km2

1 Donji Macelj 12.83

2 Đurmanec 2.87

3 Goričanovec 0.91

4 Gornji Macelj 16.40

5 Hlevnica 2.38

6 Hromec 9.30

7 Jezerišde 1.28

8 Koprivnica Zagorska 1.53

9 Lukovčak 1.23

10 Podbrezovica 2.61

11 Putkovec 1.75

12 Prigorje 2.67

13 Ravninsko 1.92

UKUPNO 58.22

Opdina u kontekstu NUTS II regija

Republika Hrvatska podijeljena je u dvije Prostorne statističke jedinice II. razine (NUTS II regije);

Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Kao sastavni dio Krapinsko-zagorske županije, opdina Đurmanec

razvrstana je u NUTS II regiju Kontinentalna Hrvatska, koja broji oko 2,96 milijuna stanovnika te

ostvaruje vrijednost BDP-a koja je na razini 64,1% prosjeka EU.

Prometni položaj

Opdinu Đurmanec karakterizira odlična cestovna prometna povezanost, obzirom da se nalazi na ruti

Pyhrnskog pravca (Nurnberg – Linz – Graz – Macelj – Zagreb – Split). Kroz opdinu prolazi Autocesta

Zagreb – Krapina – Macelj, A2 te državna cesta D1 na koje se vezuju ostali cestovni pravci (D 207, D

508 i D 74), županijske (Ž 2096, Ž 2097 i Ž 2098) i lokalne ceste (L 22001 i L22010). Navedena mreža

cesta povezuje sva naselja s opdinskim središtem te s ostalim mjestima unutar Krapinsko-zagorske


7

županije, susjednim županijama, gradom Zagrebom te Republikom Slovenijom. Prometnice su

najvedim dijelom asfaltirane, ali ne zadovoljavaju u potpunosti niti profilom niti standardom.

Đurmanec se nalazi na trasi željezničke pruge Zabok-Krapina-Đurmanec, koja ga povezuje s

regionalnim pružnim pravcem Zaprešid-Zabok-Varaždin-Čakovec.

Do osamostaljenja RH, Đurmanec je istim pružnim pravcem bio povezan s Rogaškom Slatinom i

Celjem, kada je promet na navedenom pravcu prekinut. U planu je obnova pruge prema Sloveniji te

ponovna uspostava željezničkog prometa što de pridonijeti daljnjem poboljšanju prometne

povezanosti.

Na teritoriju Opdine nalaze se dva cestovna i jedan željeznički granični prijelaz: stalni međunarodni

granični cestovni prijelaz I. kategorije Macelj i stalni međunarodni granični cestovni prijelaz II.

kategorije Lupinjak te stalni međudržavni granični željeznički prijelaz II. kategorije Đurmanec-

Rogatec.

Reljef, klima, vodotokovi

Reljef

Sjeverni dio Opdine pretežno je gorski te zauzima dvije tredine površine, a čine ga obronci Maceljske

Gore i Strahinčice, kreirajudi kanjon kroz koji protječe potok Maceljčica. Gorska zona Maceljske Gore i

prigorja Strahinčice izrazito je dinamične topografije s nagibima i do 90%, a najviša točka na teritoriju

Opdine iznosi 710 m. Zonu karakteriziraju značajne površine gospodarskih šuma, izvorišta pitke vode,

građevinskog kamena i divljači (lovišta). Najvedi dio šuma nalazi se u vlasništvu države (Hrvatske

šume, dok je jedan mali dio u vlasništvu privatnih šumoposjednika.

Prigorski pojas na prisojnim (južnim) stranama podbrežja Strahinčice u višim je dijelovima pokriven

šumskim površinama, dok su niža područja povoljna za vinogradarstvo i vodarstvo. Osojne strane

(sjever) prekrivene su uglavnom visokim šumskim raslinjem.

Južna tredina teritorija Opdine je za Zagorje karakterističnog brdovito-brežuljkastog reljefa. Pobrđa i

brežuljci nisu vezani uz gorske masive te predstavljaju izdvojene reljefne cjeline osunčanih kvalitetnih

tala za razvoj vodarstva i vinogradarstva. Na bregovitom području Opdine, nagibi terena variraju od

15-40% , a u smjeru sjever-jug ponegdje je topografija nagiba i do 60%, te je pristup nekim lokacijama

izrazito otežan. Takva konfiguracija terena otežava pokretanje gospodarskih aktivnosti, ali u onim

dijelovima na kojima se bilježi poljoprivredna aktivnost omogudava implementaciju IAKS mjera

ruralnog razvoja.

Brežuljkasti predio teritorija ispresijecan je uskim dolinama u pravcu sjever-jug te stvara dinamičan

reljef sa minimalnom nadmorskom visinom od cca 190 m i maksimalnom nadmorskom visinom od

cca 260 m.

Cijeli teritorij Opdine pokriven je potocima i podzemnim vodama koje se slijevaju s okolnih brda i

gorja.

Naselja su locirana u nižim predjelima teritorija Opdine, a pojedine grupacije naseobina uglavnom su

smještene po obroncima, uz izuzede vikendica i klijeti čije su lokacije disperzno smještene pretežito

na vrhovima brega.


8

Na teritoriju Opdine možemo razlikovati:

1. sačuvani krajolik Maceljske Gore s gorskim šumama visokog raslinja i lovištem koje zauzima

gotovo dvije tredine teritorija Opdine

2. podbrežje Strahinčice s blažim reljefom na kojem su evidentirani zaseoci te poneke

gospodarske poljoprivredne cjeline

3. zagorske brege sa značajnom dinamikom terena na gotovo jednoj tredini teritorija

4. dvije kanjonske doline sjever-jug duž potoka Maceljčica i istok-zapad duž potoka Hlevnica

5. padine vinograda i vodnjaka

6. poljoprivredne površine blaže topografije

7. šumske površine inkorporirane u raznolikom krajoliku

Dijelovi teritorija Opdine spadaju pod zaštidene prirodne krajobraze (Maceljska Gora), a dijelovi

spadaju pod zaštidene krajolike (jugoistočni dio na teritoriju naselja Podbrezovica, Đurmanec i

Ravninsko).

Klima

Kao i ostatak Županije, Opdinu karakterizira kontinentalno-vlažni tip klime, s umjereno toplim ljetima

te kišovitim i hladnim zimama. Mikroklima pojedinih područja Opdine uvjetovana je reljefnim i

topografskim karakteristikama te gorski dio teritorija Opdine karakterizira nešto hladnija, vlažnija i

maglovitija klima, a brdovito-brežuljkasti južni dio teritorija nešto blaža i ugodnija.

Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,0°C, minimalna prosječna temperatura od – 0,8°C bilježi se

u siječnju, dok je maksimalna prosječna temperatura od 19,7°C mjerena u srpnju. Najniža izmjerena

temperatura iznosila je -26°C, dok je najviša iznosila 38°C.

Prosječno padne 986 mm padavina (mjerna stanica Kostel), a srednja relativna vlažnost iznosi 81%.

Srednje godišnje trajanje sijanja sunca iznosi između 1800 – 1900 sati , a srednji godišnji broj vedrih

dana (sa srednjom naoblakom 2/10) iznosi 66 dana.

Maksimalna visina snježnog pokrivača može iznositi 97cm, srednji godišnji broj dana s više od 30 cm

snijega je između 5 i 10 dana , a srednjak broja dana sa snijegom iznosi 23-27 dana.

Magla je češda u hladnijoj polovici godine, ali je njena pojava ovisna o mikrolokaciji i nadmorskoj

visini –prosječni broj dana godišnje – 56 (Krapina).

Klimatska pojava mraza evidentirana je tijekom cijele godine te su pošteđeni samo srpanj i kolovoz.

Srednje godišnje vrijednosti naoblake od 5,3 i 6,8 stupnjeva svrstavaju promatrano područje u

oblačnije predjele Hrvatske.

Veliki broj dana s oborinama vedim od 10mm upozorava na mogudnost pojave erozijskih procesa , što

se povremeno ispoljava vododerinama.

Maksimalne jačine vjetra kredu se od 6-9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do

početka proljeda. Najučestaliji su zapadni vjetrovi sa 45% trajanjem tijekom godine. Na drugom

mjestu su istočni vjetrovi sa 29% trajanja, dok je vremensko razdoblje bez vjetra oko 6% godišnjeg

vremena.


9

Vodotokovi

Na teritoriju su formirana dva značajna potoka-Maceljčica i Hlevnica koji formiraju glavne usjeke u

smjerovima sjever-jug i istok-zapad. Oba potoka ulijevaju se u rijeku Krapinicu. Uz ova dva potoka

značajni su još potoci Ravninska i Jurjevec.

Dodatno hidrografsku sliku upotpunjuju mnogobrojne podzemne vode na čitavom teritoriju opdine,

posebno u gorju Macelj u topografski nižim lokacijama.

Zone kvartarnih naslaga akumuliraju znatnu količinu podzemnih voda, ali zbog plitkih temeljnica i

direktne veze s površinom vodonosnici su podložni zagađenju.

Prirodni resursi

Preko 70% prostora opdine Đurmanec pokrivaju šume, koje imaju prvenstveno gospodarski značaj te

se koriste za izradu drvene građe. Na strmim položajima jačih padina one imaju i zaštitnu ulogu

sprečavanja erozije tla vodom. Šumsko područje obiluje divljači te predstavlja dobar okvir za razvoj

lovnog turizma.

Zemljište

Na području opdine Đurmanec nisu utvrđena osobito vrijedna obradiva tla P1 prostorne kategorije.

P2 kategoriji pripadaju oranična tla iz donjih tredina padina kao i rigolana tla vodnjaka

rasprostranjena uz okudnice naselja na brdovito-brežuljkastim predjelima koja zauzimaju površinu

od oko 80 ha.

U ostala obradiva tla P3 kategorije ubrajamo oranice na sjevernom dijelu Opdine u okolici sela

Gornjeg i Donjeg Macelja, kao i rigolana tla vinograda prisojnih položaja. U istu P3 kategoriju

uvrštena su i tla blagih do umjereno strmih položaja i padina te dio tala u uskim dolinama brdovitog

terena.

Ostala tla ubrajaju se u kategoriju PŠ-Ostala poljoprivredna tla i tla šumskih zemljišta i šuma.

Kategorije zemljišta prema korištenju

Od ukupnog teritorija Opdine, najvedi dio zemljišta otpada na šumsko (4060,14 ha), što čini 69%

teritorija. Na poljoprivredno zemljište otpada 1418,4 ha odnosno oko 25%, dok ostalih 6% otpada na

pruge i ceste, zgrade i dvorišta, vode te na kategoriju ostalo.

Slika 3. Kategorije zemljišta prema korištenju


10

Izvor: PPKZŽ

1.2. Prirodna baština Sjeverni dio Opdine pretežno je gorski te zauzima

dvije tredine površine, a čine ga obronci Maceljske

Gore i Strahinčice, kreirajudi kanjon kroz koji

protječe potok Maceljčica. Gorska zona Maceljske

Gore i prigorja Strahinčice izrazito je dinamične

topografije s nagibima i do 90%, a najviša točka na

teritoriju Opdine iznosi 710 m. Ovo područje

prekriveno je gotovo u potpunosti šumama,

pretežno sastojinama bukve, te bukve i jele. Po strukturi vlasništva oko tri četvrtine šuma u vlasništvu

su RH, te se njima gospodari pretežito radi dobivanja drva – tehničkog ili prostornog, ali ove šume

značajne su i radi ostalih šumskih proizvoda, od kojih su značajniji divljač, gljive, pitka voda,

građevinski kamen i dr. Također radi karakterističnog reljefa (velikih nagiba) značajna je njihova uloga

sprečavanja erozije, a ne smije se zanemariti ni očuvanje bioraznolikosti. Zonu karakteriziraju

značajne površine gospodarskih šuma, izvorišta pitke vode, građevinskog kamena i divljači (lovišta).

Prigorski pojas na prisojnim (južnim) stranama podbrežja Strahinčice u višim je dijelovima pokriven

šumskim površinama, dok su niža područja povoljna za vinogradarstvo i vodarstvo. Osojne strane

(sjever) prekrivene su uglavnom visokim šumama.

Južna tredina teritorija Opdine je za Zagorje karakterističnog brdovito-brežuljkastog reljefa. Pobrđa i

brežuljci nisu vezani uz gorske masive te predstavljaju izdvojene reljefne cjeline osunčanih kvalitetnih

tala za razvoj vodarstva i vinogradarstva. Na bregovitom području Opdine, nagibi terena variraju od

15-40% , a u smjeru sjever-jug ponegdje je topografija nagiba i do 60%, te je pristup nekim lokacijama

izrazito otežan.


11

Brežuljkasti predio teritorija ispresijecan je uskim dolinama u pravcu sjever-jug te stvara dinamičan

reljef sa minimalnom nadmorskom visinom od cca 190 m i maksimalnom nadmorskom visinom od

cca 260 m. Cijeli teritorij Opdine pokriven je potocima i podzemnim vodama koje se slijevaju s okolnih

brda i gorja.

Na teritoriju Opdine možemo razlikovati:

1. sačuvani krajolik Maceljske Gore s gorskim šumama i lovištima koji zauzima gotovo dvije tredine teritorija Opdine

2. podbrežje Strahinčice s blažim reljefom na kojem su evidentirani zaseoci te poneke gospodarske poljoprivredne cjeline

3. zagorske brege sa značajnom dinamikom terena na gotovo jednoj tredini teritorija 4. dvije kanjonske doline sjever-jug duž potoka Maceljčica i istok-zapad duž potoka Hlevnica 5. padine vinograda i vodnjaka 6. poljoprivredne površine blaže topografije 7. šumske površine inkorporirane u raznolikom krajoliku

Dijelovi teritorija Opdine spadaju pod zaštidene prirodne krajobraze (Maceljska Gora), a dijelovi

spadaju pod zaštidene krajolike (jugoistočni dio na teritoriju naselja Podbrezovica, Đurmanec i

Ravninsko).

Flora i fauna Flora Opdine Đurmanec u izravnoj je ovisnosti s topografijom, klimatskim značajkama, ljudskim

utjecajem te hidrološkim i pedografskim prilikama. Na teritoriju Opdine razlikujemo tri osnovna tipa

reljefa:

1. vegetacija gorskog područja

Za ovo područje karakteristične su asocijacije gorske bukove i panonske bukovo-jelove šume, te su

bukva i jela glavne vrste drveda, a kao sporedne vrste najčešde su gorski javor, javor mliječ, gorski

brijest i bijeli jasen. U nižim položajima primiješane su lipa, hrast kitnjak, obični grab i vočkarice. U

sloju grmlja zastupljeni su hudika,jarebika, žutika, brekinja, drijen, jezičasta veprina, lovorasti i obični

likovac i dr., a u prizemnom sloju paprati, vlasulja te bekica, srebrenka, režuhe i dr.

2. vegetacija brdsko/bregovitog područja

Karakterističnu vegetaciju ovog područja čine šume hrasta kitnjaka i graba, dok na izloženim

padinama nalazimo subasocijacije s bukvom, a na zaštidenijim padinama s klokočem. Po rubovima

šuma često se zamjeduje uzgojen bagrem i nešto četinjača. Na pojedinim mikrolokacijama dolina

potoka grupacije bijele vrbe i crne johe formiraju šumarke. Dobar dio šuma na ovom području iskrčen

je te pretvoren u poljodjelske površine koje s različitim uzgojenim kulturama formiraju tipični

rastočeni zagorski valoviti mozaik oranica, livada i pašnjaka. Vedinom je riječ o jednogodišnjim

usjevima, dok se od višegodišnjih nasada ističu vinogradi i vodnjaci.

3. vegetacija dolinskog područja

Karakteriziraju je prirodna staništa šumske zajednice hrasta lužnjaka, običnog graba, klena, divlje

kruške, crne johe, vrba i topola u najnižim predjelima te pojava bukve. Sloj grmlja je vrlo razvijen i


12

raznovrstan i čine ga: glog, svib, crni trn, kupina, kalina, bazga, šaš i dr., a osnovno fizionomsko

obilježje daju različiti tipovi dolinskih livada, ratarske kulture, vegetacija močvarica i fragmenti

šumaraka. Uzdignutiji i isušeniji dijelovi terena koriste se za ratarsku proizvodnju različitih kultura,

uglavnom jednogodišnjih vrsta.

Fauna

Područje Opdine nastanjuje srednjoeuropska fauna. Od krupne divljači po brojnosti se ističe srna, a

od sitne zec i fazan. Osim njih, prisutni su i obični jelen, divlja svinja, jazavac, divlja mačka, kuna

bjelica, kuna zlatica, lasica, lisica, tvor, prepelica pudpura, šljuka bena, divlji golub grivnjaš, divlja

patka, siva vrana, vrana gačac, čavka zlogodnjača, svraka te šojka kreštalica.

Od zaštidenih vrsta prisutni su: rovke, ježevi, vjeverice, puhovi, jastrebovi, djetlidi, žune, ševe,

lastavice, muharice (slavuji i dr.), sjenice, vrapci i čvorci.

Zaštidene biljne i životinjske vrste

Sukladno podacima Javne ustanove za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima na području

KZŽ prisutne su sljedede kategorije zaštidenih biljnih vrsta:

Regionalno izumrle svojte

perolisni mjesečinac, lanova vilina kosa, povaljena rosika

Osjetljive svojte

koljenčasti repak, prosasti šaš, mjehurasti šaš, obalni šaš, ljiljan zlatan, kokica mušica, kokica paučica,

vonjavi kadun, kacigasti kadun, bijeli kadun, bakreni kadun, mali kadun, medeni kadun, mirisavi dvolist,

tisa, panonska djetelina, žudkasti oštrik, smeđi šilj, prava kockavica, plivajuda pirevina,

naborana pirevina, božikovina, kranjski ljiljan, mačkovo uho, dugi oštrik, hrvatski karanfil, zimska

preslica

Ugrožene svojte

zvjezdasti šaš, žuti šaš, tamnozeleni šaš, crnkasti šaš, širokolisna suhoperka, pludni srčanik, pčelina

kokica, običan borak, močvarna trolistica

Kritično ugrožene svojte

cretna crvotočina, uskolisna suhoperka, rosika, obični ljepušak, crna sasa, končastolisna šdetica

Prema dostupnim podacima, na području Opdine stalno ili povremeno živi 16 ugroženih i zaštidenih

vrsta, od kojih treba spomenuti vidru (Lutra lutra), te tri vrste šišmiša od 8 strogo zaštidenih i to

dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi), sivi dugoušan (Plecotus austriacus) i velikouhi šišmiš


13

(Myotis bechsteinii). Treba istaknuti i 5 vrsta ptica navedenih u Crvenoj knjizi ptica RH čije su

gnjezdede populacije svrstane u zajedničku kategoriju ugroženosti – pred izumiranjem. Ove vrste

strogo su zaštidene temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05.), a to su: zlatovrana (Coracias

garrulus), velika bijela čaplja (Egretta alba), škanjac osaš (Pernis apivorus), sivi sokol (Falco

peregrinus) i golub dupljaš (Columba oenas).


14

1.3. Povijesna obilježja Povijest opdine

Prvi pisani trag spomena mjesta Đurmanec vodi nas u 16. stoljede, točnije do 1598. godine kada se

spominje pod nazivom Gurmanec. U to vrijeme Krapinsko vlastelinstvo dijeli se na tri velike seoske

opdine (sučije) od kojih je jedna Đurmanec.

Godine 1731. popisano je pet mitnica na bivšim Krapinsko-Kostelskim posjedima gdje su se ubirale

mitnice, pa tako doznajemo da u Đurmancu postoje tri mitnice: jedna kod kude Mihajla Vaslige, druga

kod Pečeka, dok je treda mitnica kod Samolanca, a pripada grofici Ana-Mariji Draškovid, udovici Petra

Keglevida.

Nekada je mjesto Đurmanec spadalo pod župu Petrovsko u kojoj su bili pohranjeni svi do tada važni

podaci vezani za Đurmanec. Kada je za vrijeme ll svjetskog rata njemačka vojska spalila Župni dvor u

Petrovskom, uništeni su i svi dotadašnji postojedi podaci o mjestu.

Uz promjene na višim razinama, na razini lokalne samouprave sadašnja opdina Đurmanec

konstituirana je 21. travnja 1993. godine. Zakonom o područjima županija, gradova i opdina u

Republici Hrvatskoj usvojena je podjela teritorija bivše Opdine Krapina na više opdina među kojima i

Đurmanec postaje samoupravna jedinica.

Grb opdine Izgled grba i zastave definirani su Odlukom o grbu i zastavi Opdine

Đurmanec, od 5. lipnja 1995., koja je objavljena u Službenom glasniku

Županije Krapinsko-zagorske, br. 7/1995.

Grb Đurmanca je svijetlo plave boje te na njemu dominira lik sv. Juraja na

srebrnom konju koji ubija zelenog zmaja.

Zaglavlje je raskoljeno na tri dijela; u prvom, crvenom polju je zlatni list

breze, drugi je crveno-srebrni i predstavlja boje hrvatskog povijesnog grba, dok se u tredem, crvenom

nalazi zlatni grozd. Iznad štita je prikazana zlatna traka s imenom opdine.

Zastava je okomita, svijetlo plava, s grbom (bez trake) u sredini.

Zastava zabilježena u uporabi je isto okomita, ali tamnije plave boje od boje grba, s grbom u sredini

vedim od propisanog.

Zaštitnik opdine je Sv. Juraj, te se svake godine 23. travnja na Jurjevo slave Dan opdine, Dan župe i

Dan škole.

U povodu Dana Opdine održava se svečana sjednica Opdinskog vijeda, dodjeljuju se priznanja Opdine

te priređuju druge popratne manifestacije.


15

1.4. Administrativno upravljanje Opdina Đurmanec ustrojena je temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

("Narodne novine" broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13).

Ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela opdine definirani su Statutom opdine ("Službeni glasnik

Krapinsko-zagorske županije" broj 8/13).

Podaci o sjedištu:

Opdina Đurmanec

Đurmanec 137; 49225 Đurmanec

Tel. 049/346-326; faks: 049/346-327

e-mail: [email protected]; [email protected]

web adresa: www.djurmanec.hr

Tijela Opdine su Opdinski načelnik i Opdinsko vijede.

Opdinski načelnik bira se neposrednim izborom te predstavlja izvršnu vlast u Opdini i zastupa Opdinu.

Opdinsko vijede je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru

djelokruga Opdine te obavlja druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom opdine.

Opdinsko vijede broji 13 članova.

Upravni odjel uspostavljen je temeljem odluke o ustrojavanju Upravnog odjela, a u njemu je,

Pravilnikom o unutarnjem redu, sistematizirano 5 radnih mjesta:

1. Pročelnik 2. Stručni suradnik za pravne poslove 3. Referent-komunalni redar 4. Stručni referent za računovodstvo i financije 5. Administrativni referent-tajnik

Od pet sistematiziranih radnih mjesta, tri su popunjena, dok su mjesta pročelnika i referenta-

komunalnog redara nepopunjena. Planom prijma u državnu službu za 2014. godinu predviđeno je

zapošljavanje pročelnika Upravnog odjela te dvaju vježbenika u sklopu Programa Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje – stručno osposobljavanje, na određeno vrijeme.

Na području Opdine Đurmanec Statutom Opdine su osnovana 4 mjesna odbora:

1. Mjesni odbor Macelj (za područje Donjeg Maclja i Gornjeg Maclja);

2. Mjesni odbor Đurmanec (za područje Đurmanca, Ravninskog i Zagorske Koprivnice);

3. Mjesni odbor Putkovec (za područje Putkovca, Prigorja, Goričanovca i Podbrezovice);

4. Mjesni odbor Hromec (za područje Hromca, Hlevnice, Jezerišda i Lukovčaka).

Ovog trenutka Vijedima mjesnih odbora je istekao mandat te se za ovu godinu dogovara potreba

provođenja izbora za Vijede mjesnih odbora koje broji 5 članova.

Kontakt s građanima odvija se neposredno, telefonski i elektronskom poštom, a Opdina posjeduje

preglednu web stranicu na kojoj se redovito objavljuju svi akti od javnog interesa (statut, proračun,

poslovnik, ugovor, planovi i obavijesti o nabavi....), servisne informacije, obavijesti od značaja za

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

http://www.djurmanec.hr/


16

stanovnike Opdine i sl.

Poduzeda u vlasništvu opdine i upravljanje imovinom

Opdina nije vedinski vlasnik niti jednog poduzeda. Sudjeluje u vlasništvu kao suvlasnik u sljededim

trgovačkim društvima ili ustanovama:

1. „KRAKOM“ d.o.o. Krapina, Gajeva 20, Krapina – udjel od 6,43% - ostali suvlasnici Grad Krapina kao

vedinski suvlasnik, (više od 80% udjela) te Opdine Radoboj, Jesenje i Petrovsko kao manjinski

suvlasnici.

2. Radio Hrvatsko Zagorje Krapina – suvlasnik cca 3% udjela

3. Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina – manji udio u temeljenom kapitalu.

Opdina je u vlasništvu prizemlja poslovne zgrade koja se nalazi u Đurmancu, na kčbr 570 k.o.

Đurmanec, z.k.ul. 883, na adresi Đurmanec kbr. 137, ukupne površine cca 200 m², od čega se cca 110

m² koristi za potrebe Opdine, a ostatak je poslovni prostor koji se nalazi u prizemlju zgrade Opdine

Đurmanec, 136, ukupne površine 93 m².

Poslovni prostor koji je u zakupu od "LJEKARNI VODOLŠAK" iz Krapine, Ante Starčevida 1, sastoji se od

6 prostorija i to:

- prostor oficine (prodajni prostor) – 40 m²

- laboratorij – 20 m²

- skladište – 20 m²

- kuhinja – 5 m²

- kancelarija – 6 m²

- WC - 2 m².

Opdina je u vlasništvu poslovnog prostora društvene namjene, u zgradi na adresi Đurmanec 141A, na

kčbr. 567/3 k.o. Đurmanec, z.k.ul. br. 1980, ukupne površine 92 m2, („stara školska kuhinja“), koji se

nalazi na katu navedene zgrade te se sastoji od tri prostorije i to:

- prostora za dnevni boravak površine 62 m2,

- prostorije kuhinje površine 15 m2,

- hodnika i sanitarnog prostora površine 15 m2.

Opdina je temeljem ugovora navedeni prostor dala bez naknade na korištenje za razdoblje od 20

godina „Društvu za pomod mentalno retardiranim osobama“, Krapina, Magistratska 12/1.

U prizemlju navedene zgrade se nalazi prostor veličine cca 50 m2 kojeg si za korištenje uređuju

Udruge s područja Đurmanca.

Opdina je smještena u objektu lošeg stanja te se razmišlja o gradnji novog na drugoj lokaciji koji bi u

sebi sadržavao potreban prostor za rad udruga.

Najvredniji prostor kojem je Opdina Đurmanec vlasnik jest zemljište na kojem se nalazila bivša zgrada

Osnovne škole – prostor kraj Župne crkve u Đurmancu i igralište ispod njega u samom centru

Đurmanca. Zemljište je veličine cca 3.500 m2, s mogudnošdu izgradnje stambeno-poslovnog sadržaja.

Svojedobno se na toj lokaciji pokušao provesti projekt iz Poticane stanogradnje, ali se od njega

odustalo zbog slabe zainteresiranosti.


17

Opdina Đurmanec u posjedu je dvaju značajnih plansko-strateških dokumenata:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPDINE ĐURMANEC, („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije

broj 15/07 i 27/10)

PROJEKT UKUPNOG RAZVOJA OPDINE ĐURMANEC, (svezak 1. i 2) iz 2006/07. godine;

Financiranje lokalne samouprave

Financiranje Opdine osigurano je sredstvima Proračuna koji je donesen za 2014. godinu. Iznos

prihoda predviđenih za 2014. je 11.165.000 kn, koliko iznose i predviđeni rashodi.

Oko 58,4% sredstava (6,52 milijuna kn) planira se ostvariti kroz porezne prihode, 34,93% sredstava

(3,9 milijuna kn) planira se prihodovati iz proračunskih sredstava (Proračun RH, županijski proračun te

sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva regionalnoga razvoja i

fondova EU). Od toga se izdvaja iznos od 2,15 milijuna namijenjen izgradnji športske dvorane.

Svega 2,15% sredstava (240.000 kn) uprihodit de se od imovine (koncesije, zakupi, naknade, kamate i

rente). Ovako mali udio sredstava izravna je posljedica nešto slabijih gospodarskih aktivnosti na

području Opdine te nedostatka vrjednijih opdinskih nekretnina.

Kroz upravne i administrativne pristojbe (šumski i vodni doprinosi, pristojbe, naknade za grobna

mjesta i sl.) uprihodit de se oko 4% sredstava (455.000 kn), dok se 50.000 kn planira uprihoditi kroz

učešde građana za asfaltiranje ceste. Iznos od 1.500 kn koji se planira uprihoditi iz stavke prihoda od

prodaje proizvedene dugotrajne imovine zanemariv je u kontekstu cjelokupnog proračuna.

Rashodovna strana proračuna izbalansirana je s prihodovnom te se može redi da su rashodi

poslovanja Opdine približno jednaki prihodima od poreza te čine 59,03% svih rashoda (6,59 milijuna

kn).

Rashodi za zaposlene (770.600 kn) čine 6,9% proračuna. Na materijalne rashode otpada 3.31 milijun

kn odnosno 29,66% što uključuje komunalne usluge, komunikaciju, usluge održavanja, intelektualne

usluge i sl. Iz predviđenih intelektualnih usluga razvidna je orijentacija Opdine prema intenzivnoj

pripremi za implementaciju EU fondova.

Na financijske rashode otpada 25.000 kn (0,22%), dok na različite oblike subvencija otpada 251.000

kn (2,25%). Iznos od 471.000 kn (4,22%) namijenjen je za pomod Županijskom proračunu i na ime

pomodi izvanproračunskim korisnicima. Na ostale rashode (donacije, kapitalne pomodi i sl.) otpada

1.376.500 kn, što čini 12,33% ukupnih rashoda.

Na rashode za nefinancijsku imovinu otpada 4.575.000 kn ili 40,97% ukupnih rashoda. Od toga je

20.000 kn namijenjeno nabavi gradskog zemljišta, dok je 4.555.000 kn, odnosno 40,79% namijenjeno

izgradnji dugotrajne imovine (izrada projekta dječjeg vrtida, izgradnja športske dvorane za koju je

namijenjeno 3.000.000 kn, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, izgradnja nogostupa, javna rasvjeta,

izgradnja vodovodne mreže, projekt uređenja centra Đurmanca i sl.).

Proračun u rashodovnom dijelu pokazuje jasnu usmjerenost unaprjeđenju opdinske infrastrukture s

ciljem poboljšavanja kvalitete života stanovnika Opdine. Planom proračuna za 2015. i 2016. godinu

vidljiv je trend blagog rasta prihoda i rashoda, s time da se u detaljnom planu ne vide značajnija


18

ulaganja u izgradnju dječjeg vrtida. Ulaganja ostaju na razini sredstava potrebnih za projektnu

dokumentaciju.

Tabela 2. Proračun Opdine za 2014. godinu te plan za 2015. i 2016.

Stavka 2014. 2015. 2016.

6 Prihodi poslovanja 11.165.000,00 11.332.475,00 11.449.950,00

61 Prihodi od poreza 6.520.00,00 6.617.800,00 6.715.600,00

63 Pomodi iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opdeg proračuna 3,900,000,00 3,958.500.00 4.017.000,00

64 prihodi od imovine 240.000,00 243.600,00 247.200,00

65 Prihodi od upravnih i admin. pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 455.000,00 461.825,00 468.650,00

66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 50.000,00 50.750,00 51.500,00

7 prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.500,00 1.522,50 1.545,00

71 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 1.500,00 1.522,50 1.545,00

Ukupni prihodi (6+7) 11.166.500,00 11.333.997,50 11.501.495,00

3 Rashodi poslovanja 6.591.500,00 6.690.372,50 6.789.245,00

31 Rashodi za zaposlene 770.600,00 782.159,00 793.718,00

32 Materijalni rashodi 3.312.400,00 3.362.086,00 3.411.772,00

34 Financijski rashodi 25.000,00 25.375,00 25.750,00

35 Subvencije 251.000,00 254.765,00 258.530,00

36 Pomodi dane u inozemstvo i unutar opdeg proračuna 471.000,00 478.065,00 485.130,00

37 Naknade građanima i kudanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 385.000,00 390.775,00 396.550,00

38 ostali rashodi 1.376.500,00 1.397.147,50 1.417.795,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 4.575.000,00 4.643.625,00 4.712.250,00

41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 20.300,00 20.600,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 4.555.000,00 4.623.325,00 4.691.650,00

Ukupni rashodi (3+4) 11.166.500,00 11.333.997,50 11.501.495,00

Iz analize stanja prepoznati su sljededi razvojni problemi i potrebe koji se trebaju reflektirati kroz razvojnu strategiju:

Problemi Potrebe

• Nepopunjeno sistematizirano radno mjesto pročelnika upravnog odjela koji bi trebao biti zadužen za operativno vođenje razvojnih projekata

• Imenovati pročelnika upravnog odjela

• Dotrajala zgrada Opdine • Izgradnja nove zgrade opdine

• Nedovoljna iskorištenost postojedih nekretnina u vlasništvu opdine

• Stavljanje opdinskih nekretnina u funkciju u poslovnu namjenu koja de osigurati dugoročne prihode u proračun

• Neodgovarajudi prostori za djelovanje udruga • Obnova zadružnog doma u svrhu

osiguranja rada udruga


19

Stanovništvo (demografska obilježja)

Prema službenim podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine Opdina Đurmanec broji 4235

stanovnika, što predstavlja 3,19% ukupnog stanovništva Krapinsko-zagorske županije. Prosječna dob

stanovništva je 40,1 godina, što je nešto manje od prosječne dobi stanovništva KZŽ, koja iznosi 41,7

godina. Opdina spada u rjeđe naseljena područja Županije te je sa 72,7 stanovnika/km2 značajno

manje naseljena u odnosu na prosjek Županije koji iznosi 108,6 stanovnika/km2.

Tabela 3. Stanovništvo Opdine Đurmanec u odnosu na stanovništvo KZŽ

Opdina Površina Ukupno prosječna dob gustoda

Županija km2 Stanovništvo godina stanovništva

Đurmanec 58,22 4.235 40,1 72,7

KZŽ 1.224 132.892 41,7 108,6

Udio% 4,76% 3,19% Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.

Na opdinskoj razini uočljivi su negativni demografski trendovi karakteristični za Županiju i cjelokupnu

RH. Usporedbom podataka Popisa stanovništva iz 2011. godine s popisima iz 1991. i 2001. vidljiv je

trend pada broja stanovnika (5,84% 2001./1991. te 5,49% 2011./2001.). Mjeredi stanje iz 2011. u

odnosu na 1991. godinu evidentan je pad broja stanovništva za 11,01%. Istodobno, na županijskoj

razini u zabilježen je pad broja stanovništva od 10,68%, dok je na državnoj razini iznosio 10,44%..

Tabela 4. Kretanje broja stanovništva sukladno popisima iz 1991-2011.

Opdina broj

stanovnika broj

stanovnika Indeks broj

stanovnika indeks indeks

Županija 1991 2001 2001./1991. 2011 2011./2001. 2011./1991.

Opdina Đurmanec 4,759 4,481 94.16 4,235 94.51 88.99

Krapinsko-zagorska županija 148,779 142,432 95.73 132,892 93.30 89.32

Republika Hrvatska 4,784,265 4,437,460 92.75 4,284,889 96.56 89.56

Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.

Populacija od 4.235 stanovnika raspoređena je u 13 naselja, koja iskazuju izrazite varijacije gustode

naseljenosti. Najvede pojedinačno naselje jest Đurmanec s 836 stanovnika, koji ujedno bilježi najvedu

gustodu naseljenosti s gotovo 311 stanovnika/km2 te u njemu, kao opdinskom središtu, živi gotovo

petina stanovništva cjelokupne Opdine.

Drugo naselje po veličini je Donji Macelj s 566 stanovnika, što čini 13,36% stanovništva Opdine. Donji

Macelj karakterizira relativno rijetka gustoda stanovništva koja iznosi svega 44,12 stanovnika/km2 te

je nakon Gornjeg Maclja s gustodom od 12,44 stanovnika/km2, drugo najrjeđe naseljeno mjesto na

području Opdine.

Trede naselje po veličini jest Hromec koji broji 444 stanovnika (10,48%) te uz Donji Macelj ima

najmanju gustodu stanovništva od 47,74 stanovnika/km2. Četvrto naselje po veličini je Ravninsko s


20

392 stanovnika, (9,26%) i gustodom od 204,17 stanovnika/km2. U navedena četiri naselja živi više

od polovice svih stanovnika Opdine. Nijedno od preostalih naselja pojedinačno nema više od 300

stanovnika.

Tabela 5. Stanovništvo Opdine po naseljima

Naselje ukupno muškarci žene površina udio/opdina gustoda/km2

Donji Macelj 566 292 274 12.83 13.36% 44.12

Đurmanec 836 397 439 2.87 19.74% 291.29

Goričanovec 283 148 135 0.91 6.68% 310.99

Gornji Macelj 204 101 103 16.4 4.82% 12.44

Hlevnica 254 128 126 2.38 6.00% 106.72

Hromec 444 216 228 9.3 10.48% 47.74

Jezerišde 119 64 55 1.28 2.81% 92.97

Koprivnica Zagorska 116 57 59 1.53 2.74% 75.82

Lukovčak 228 131 97 1.23 5.38% 185.37

Podbrezovica 279 134 145 2.61 6.59% 106.90

Prigorje 298 145 153 1.75 7.04% 170.29

Putkovec 216 107 109 2.67 5.10% 80.90

Ravninsko 392 201 191 1.92 9.26% 204.17

Općina Đurmanec ukupno 4235 2121 2114 58.22 100% 72.74 Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.

Spolna struktura stanovništva gotovo je uravnotežena te tako na muškarce otpada 50,08%

stanovništva (2.121), dok na žene otpada 49,92% (2.114), dok je na razini Županije taj odnos 48,65%

naspram 51,35% u korist žena (64.649 muškaraca naspram 68.243 žene).

Temeljem zbirnih podataka Državnog zavoda za statistiku, napravljena je osnovna podjela na tri

dobne kategorije stanovništva (0-14, 15-64 te 65 i više godina). Dobna struktura stanovništva bolja je

od prosjeka Županije, te je evidentna ravnoteža između stanovništva u dobi od 0-15 godina (655,

odnosno 15,47%) i onoga starijeg od 65 godina (651, odnosno 15,37%), što je unekoliko bolji rezultat

od onoga koji se bilježi na razini Županije gdje na stanovništvo od 0-15 godina otpada 15,01% (19.942

stanovnika), dok na one starije od 65 godina otpada 17,61% (23.405 stanovnika).

Po pitanju radno sposobnog stanovništva u dobi od 15-64 godine, podaci za Opdinu su i dalje nešto

bolji u odnosu na Županiju te na tu kategoriju na razini Opdine otpada 69,16% (2.929 stanovnika), dok

na razini Županije na navedenu kategoriju otpada 89.545 stanovnika, odnosno 67,38%.

Tabela 6. spolna i dobna struktura na razini opdine Đurmanec i KZŽ

Opdina ukupno stanovništvo

spolna struktura dobna struktura

Županija muškarci žene 0-14 15-64 >65

Đurmanec 4.235 2.121 2.114 655 2.929 651

Udio % 100,00% 50,08% 49,92% 15,47% 69,16% 15,37%

KZŽ 132.892 64.649 68.243 19.942 89.545 23.405

Udio % 100,00% 48,65% 51,35% 15,01% 67,38% 17,61% Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.


21

Obrazovna struktura Opdine u dobroj mjeri odražava obrazovnu strukturu Krapinsko-zagorske

županije, s tim da je udio stanovnika bez škole nešto viši (1,42%, naspram 1,23%). Udio stanovnika

bez ikakve škole ipak je manji u odnosu na onaj na razini Republike Hrvatske, koji iznosi 1,71%.

Udio stanovništva s nedovršenom osnovnom školom iznosi 16,28%, dok je on na županijskoj razini

15,39%. Evidentan je nesrazmjer s državnim prosjekom koji iznosi 7,81%. Udio stanovništva sa

završenom osnovnom školom iznosi 24,02%, što je približno udjelu te razine obrazovanja na

županijskoj razini te nešto više od 21,29% zabilježenih na razini države.

Kada se usporedi spolna struktura osoba bez ikakve škole, s nezavršenom ili završenom osnovnom

školom, vidljivo je da je od 51 osobe bez ikakve škole, 37 žena, dok je od 583 osobe s nedovršenom

osnovnom školom 405 žena. Taj disbalans između muškaraca i žena smanjuje se s povedanjem razine

obrazovanja (484 od 860 s osnovnom školom).

Ujednačenost s pokazateljima na županijskoj i državnoj razini vidljiva je i kod broja stanovnika sa

završenim srednjoškolskim obrazovanjem, gdje je na opdinskoj razini evidentirano 51,76%

stanovništva sa srednjom školom, na razini Županije 50,48% te na državnoj razini 52,63%. Od 51,76%

osoba sa završenom srednjom školom 1076 je muškaraca te 777 žena te je to prva i jedina obrazovna

kategorija u kojoj muškarci imaju značajnu prednost u odnosu na žene.

Opdinu karakterizira iznimno nizak udio visokoobrazovanog stanovništva čime Opdina značajno

zaostaje za pokazateljima na županijskoj razini te je sa 6,51% visokoobrazovanog stanovništva na oko

70% županijske razine, gdje udio visokoobrazovanog stanovništva iznosi 9,17%. Evidentno je značajno

zaostajanje za udjelom od 16,39% visokoobrazovanog stanovništva na razini države.

Podaci o obrazovanju govore o potrebi provedbe projekata koji de omoguditi jačanje obrazovne

strukture stanovništva kroz programe obrazovanja i osposobljavanja, s posebnim naglaskom na žene,

koje u obrazovnom smislu značajno zaostaju za muškom populacijom.

Tabela 7. Obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15 godina

Đurmanec ukupno

bez

škole Udio%

nedovršena

osnovna škola Udio%

Osnovna

škola Udio%

srednja

škola Udio%

visoka

škola Udio%

muškarci 1,760 14 0.39% 178 4.97% 376 10.50% 1,076 30.06% 116 3.24%

žene 1,820 37 1.03% 405 11.31% 484 13.52% 777 21.70% 117 3.27%

Ukupno 3,580 51 1.42% 583 16.28% 860 24.02% 1,853 51.76% 233 6.51%

KZŽ 112,950 1,384 1.23% 17381 15.39% 26,741 23.68% 57,013 50.48% 10,352 9.17%

RH 3,632,461 62,092 1.71% 283867 7.81% 773,489 21.29% 1,911,815 52.63% 595,233 16.39% Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.

Po pitanju migracija stanovništva, opdinu Đurmanec karakterizira slabiji intenzitet migracija nego

Krapinsko-zagorsku županiju te tako 2770 stanovnika, odnosno 65,41% od rođenja živi na teritoriju

promatranih naselja, što je znatno više od 56,57%, koliko je zabilježeno na razini Županije. Ako im

pridodamo 11,45% stanovnika koji su došli iz drugih naselja unutar Opdine te 16,08% pridošlih iz

drugih gradova i opdina unutar Županije, dolazimo do brojke od oko 93% stanovništva koje dolazi iz

uske regije za razliku od županijskih podataka gdje je udio stanovnika iz iste regije oko 86%.


22

Tako nizak intenzitet migracija vjerojatno je posljedica niske razine gospodarskih aktivnosti te

nedostatka radnih mjesta koja bi privukla stanovništvo iz drugih područja. Udio stanovništva

pristiglog iz drugih županija iz RH iznosi 3,49% i značajno je manji od udjela na razini Županije koji

iznosi 9,39%. Udio stanovništva pristiglog iz inozemstva iznosi 3,54% te je približan udjelu na

županijskoj razini,koji iznosi 4,29%.

Tabela 8. Stanovništvo prema migracijama

Broj

stanovnika

Stanuju od

rođenja

Došli iz naselja unutar opdine

Došli iz drugog grada

Došli iz druge

županije

Nepoznato mjesto u

RH

Došli iz RH

ukupno Inozemstvo

Đurmanec 4,235 2,770 485 681 148 1 1,315 150

Udio % 100.00% 65.41% 11.45% 16.08% 3.49% 0.02% 31.05% 3.54%

KZŽ 132,892 75,182 16,520 22,835 12,482 70 51,907 5,702

Udio % 100.00% 56.57% 12.43% 17.18% 9.39% 0.05% 39.06% 4.29% Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.

Prema podacima popisa iz 2011. godine od 3580 radno aktivnih stanovnika u dobi od 15-65 godina,

njih 1538, odnosno 42,96% bilo je zaposleno, što je u skladu s podacima za cjelokupnu županiju, dok

je 1809 bilo ekonomski neaktivno, što čini oko 50,5% stanovništva te je približno jednako udjelu

istovjetne kategorije stanovništva na županijskoj razini.

Nezaposleno ih je 233, odnosno 6,51% što je približno jednak udio onome na županijskoj razini, koji

iznosi 6,12%. U oba slučaja, oko 1% njih tražilo je posao po prvi puta.

Od 1809 ekonomski neaktivnih stanovnika, njih 1133, odnosno 31,65% spada u kategoriju

umirovljenika, 139, odnosno 3,88% spada u kategoriju osoba koje se bave obvezama u kudanstvu,

303 u kategoriju učenika ili studenata, što čini 8,46% te njih 234, odnosno 6,54% u kategoriju ostalo.

Prema udjelima u ukupnoj aktivnoj populaciji, brojke se manje, više podudaraju s podacima na

županijskoj razini.

Tabela 9. stanovništvo starije od 15 godina prema aktivnosti

traže tražeosobe koje

se bave

ostale

neaktivne

prvo

zaposlenje

ponovno

zaposlenje

obavezama

u kućanstvuosobe

Đurmanec 3580 1538 233 37 196 1809 1133 139 303 234 -

Udio% 100% 42.96% 6.51% 1.03% 5.47% 50.53% 31.65% 3.88% 8.46% 6.54% -

KZŽ 112,950 48321 6913 1127 5786 57706 34501 6452 9157 7596 10

Udio% 100% 42.78% 6.12% 1.00% 5.12% 51.09% 30.55% 5.71% 8.11% 6.73% 0.01%

Ekonomski neaktivni

Nepoznatosvega svega

umirovljeni

ci

učenici ili

studenti

Ukupno Zaposleni

Nezaposleni

Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.

Problemi Potrebe

• Smanjenje broja stanovništva • Osigurati uvjete za ostanak stanovništva kroz infrastrukturu i mogudnost zapošljavanja

• Loša obrazovna struktura • Osigurati mogudnosti obrazovanja za stanovnike Opdine


23

te poticati đake i studente u stjecanju obrazovanja


24

1.5. Gospodarstvo (industrija, poduzetništvo, obrtništvo) Po indeksu razvijenosti Krapinsko-zagorska županija je s indeksom od 73,24 % u I. kategoriji jedinica

područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti ispod 75% prosjeka

Republike Hrvatske, dok sama Opdina Đurmanec spada u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija

je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske (78,29%)

Prema raspoloživim podacima DZS-a o BDP-u na, na razini županija za 2010. godinu, Krapinsko-

zagorska županija ostvarila je ukupni bruto proizvod u iznosu od 962 milijuna €, što čini 2,2%

ukupnog bruto proizvoda na razini Republike Hrvatske. Bruto proizvod po glavi stanovnika na razini

Županije iznosio je 6.085 € što čini svega 60,5% prosječnog BDP-a na razini Republike Hrvatske.

Prema podacima DZS-a, prosječna ispladena neto plada u 2011. godini na razini Krapinsko-zagorske

županije iznosila je 4.704 kune što predstavlja 86,65% prosječne ispladene neto plade na razini RH

koja je iznosila 5.429 kune.

Nezaposlenost U pripremi analize stanja korišteni su dinamički pokazatelji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz

Biltena koji se izdaju na mjesečnoj razini i izvješda te se u različitim Tabelama koriste podaci na dan

30.11.2013., dok su u tablici 9. koja prikazuje usporedne podatke Opdine i Županije dani posljednji

raspoloživi podaci iz prosinca 2013. godine. Razlike u brojkama iz studenoga i prosinca ne mijenjaju

konačne zaključke niti dokidaju bilo koju od mjera koje je potrebno poduzeti.

Trendovi nezaposlenosti na razini Opdine u skladu su s trendovima na razini Županije i RH te

preslikavaju cjelokupnu gospodarsku situaciju. Promatrano kroz desetogodišnje razdoblje, može se

redi da je broj nezaposlenih približno jednak onome iz 2004. godine, s time da je minimum

nezaposlenosti zabilježen tijekom 2008., nakon čega se bilježi trend rasta u 2009. i 2010. po stopi od

31% odnosno 14%. U 2011. bilježi se blagi pad stope nezaposlenosti, uz ponovni rast od 21% u 2012.

godini. Podaci za 2013. godinu govore o padu nezaposlenih za nekih 7%, međutim podaci za 12.

mjesec ukazuju na ponovni rast (s 333 na 346) te se još uvijek ne može zaključiti da je riječ o

značajnom zaokretu u smislu pada broja nezaposlenih osoba.

Slika 4. Broj nezaposlenih osoba u opdini Đurmanec na dan 30.11. 2004.-2013.


25

Izvor: HZZ PU Krapina

Slika 5. Broj nezaposlenih osoba u Opdini Đurmanec na dan 30.11.2013 prema dobi i spolu

Izvor: HZZ, PU Krapina

Nezaposlenost mladih osoba s područja Opdine Đurmanec jasno oslikava situaciju na državnoj razini.

Od 333 nezaposlene osobe, na dobnu kategoriju do 34 godine otpada 157 odnosno 47% (71

nezaposlena osoba do 25 godina i 86 u dobi od 25-34 godine). Na dobnu kategoriju 35-44 godine

otpadaju 53 osobe, dok posebno ranjivu kategoriju predstavlja dobna kategorija nezaposlenih od 45-

54 godine sa 72 osobe za koju je, obzirom na njihovu dob, evidentne slabosti u obrazovnoj strukturi

te nesklonost poslodavaca pri zapošljavanju te dobne kategorije, potrebno pronadi projekte koji de

osigurati jačanje konkurentnosti na tržištu rada i uključivanje u društveno-gospodarski život.

Najmalobrojniju skupinu čine osobe starije od 55 godina, kojih ima 51 na koje se mogu primijeniti

mjere predviđene za prethodnu kategoriju, s time da de određeni broj iz ove kategorije ostvariti

pravo na mirovinu.

Važna činjenica jest da u svim dobnim kategorijama nezaposlenih, osim one iznad 55 godina,

prevladavaju žene, s posebno izraženom razlikom u mlađim dobnim kategorijama.

Prema podacima iz Statističkog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Krapina

br. 12/2013, u prosincu 2013. bilo je registrirano ukupno 346 nezaposlenih osoba s prebivalištem na

području Opdine Đurmanec, od čega 189 žena ili 54,62% te 157 muškaraca, odnosno 45,38%. Na


26

razini Županije omjer nezaposlenosti muškaraca i žena je obrnut te muškarci sudjeluju s 52,78%, dok

žene sudjeluju s 47,13%.

Evidentan je rast broja nezaposlenih u odnosu na studeni 2013. godine kada su evidentirane 333

nezaposlene osobe.

Uspoređujudi podatke vezane za obrazovnu strukturu nezaposlenih osoba s podacima na razini

Županije vidljivi su slični trendovi te u oba slučaja, najvedi udio nezaposlenih osoba otpada na one sa

završenom trogodišnjom srednjom školom kojih je na razini Opdine 30,35%, dok je udio na razini

Županije 37,35%.

Druge dvije najzastupljenije skupine su oni sa završenom osnovnom ili srednjom četverogodišnjom

školom koji u ukupnom broju nezaposlenih osoba s prebivalištem u Opdini Đurmanec zauzimaju

26,59% i 22,25% udjela, dok su ti udjeli na razini Županije 22,16% i 23,52%. Te 3 skupine predstavljaju

ujedno i najranjivije u smislu nezaposlenosti.

Tabela 10. Nezaposlenost po stupnju obrazovanja na opdinskoj i županijskoj razini.

Kategorija Broj udio % KZŽ udio%

ukupno nezaposleni 346 100% 8615 100.00%

Žene 189 54.62% 4060 47.13%

Muškarci 157 45.38% 4555 52.87%

bez škole 29 8.38% 518 6.01%

Žene 12 3.47% 147 1.71%

Muškarci 17 4.91% 131 1.52%

osnovna škola 92 26.59% 1909 22.16%

Žene 48 13.87% 901 10.46%

Muškarci 44 12.72% 1008 11.70%

trogodišnja srednja škola 105 30.35% 3218 37.35%

Žene 51 14.74% 1278 14.83%

Muškarci 54 15.61% 1940 22.52%

četverogodišnja srednja škola 77 22.25% 2026 23.52%

Žene 50 14.45% 1167 13.55%

Muškarci 27 7.80% 859 9.97%

Gimnazija 5 1.45% 185 2.15%

Žene 2 0.58% 115 1.33%

Muškarci 3 0.87% 70 0.81%

visoka škola I.stupanj, stručni studij 15 4.34% 466 5.41%

Žene 11 3.18% 268 3.11%

Muškarci 4 1.16% 198 2.30%

fakulteti, akademije, magisterij doktorat 23 6.65% 293 3.40%

Žene 15 4.34% 184 2.14%

Muškarci 8 2.31% 109 1.27%

Izvor: HZZ, PU Krapina, Statistički bilten 12/2013

Ukoliko se usporede podaci o nezaposlenim s fakultetskim obrazovanjem, evidentan je njihov gotovo

dvostruko vedi udio u na opdinskoj razini koji iznosi 6,65%, dok je on istodobno na županijskoj razini


27

3,40%. Valja istaknuti da vedina nezaposlenih s fakultetskim obrazovanjem spada u kategoriju mladih

osoba.

Ovaj pokazatelj je vjerojatno posljedica koncentracije poslova koji zahtijevaju visokoškolsko

obrazovanje u županijskom središtu i vedim gradovima i opdinama koji bilježe bilo vedu gospodarsku

aktivnost ili su u njima smještene institucije koje zapošljavaju ovaj profil zaposlenika.

Pitanje nezaposlenih osoba potrebno je sagledati kroz prizmu cjelokupne gospodarske situacije na

razini Republike Hrvatske, koja se preslikava na regionalnu i lokalnu razinu, te je u tom smislu

potrebno poduzimati radnje na svim trima razinama koje de imati dugoročni efekt.

Osim jačanja gospodarstva na sve tri razine, na ovaj izazov je mogude odgovoriti i kroz niz projekata

koji bi se mogli provoditi ili od strane regionalne i lokalne samouprave ili od Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje, a koji bi uključili postupke dokvalifikacije, prekvalifikacije, projekte vezane za inkluziju

ranjivih skupina u društveni život i sl. te se to pitanje mora posebno naglasiti u ovoj strategiji i

preslikati kroz projekte koji de iz ovog dokumenta proistedi.

Prosječna stopa nezaposlenosti na županijskoj i opdinskoj razini iskazana od strane Ministarstva

regionalnoga razvoja i fondova EU u dokumentu Indeks razvijenosti za razdoblje 2010.-2012. iznosi

12,9% za KZŽ te 16,4% na razini Opdine.

Zaposlenost Sukladno podacima DZS-a na dan 31.12.2012. u pravnim osobama na području opdine bilo je

zaposleno ukupno 160 osoba unutar 10 djelatnosti prema NKD-u iz 2007. Nešto preko 29% njih bilo

je zaposleno u obrazovanju, oko 18% u kategoriji trgovine na veliko i malo i popravka vozila te

kategoriji prijevoza i skladištenja. Od značajnijih djelatnosti valja istaknuti prerađivačku industriju i

građevinarstvo koji zauzimaju 13% odnosno 12,5% ukupnog udjela zaposlenih u pravnim osobama.

Ostale djelatnosti nisu prelazile 5 zaposlenih. Iz navedenih podataka vidljiva je relativno slaba

gospodarska aktivnost pravnih osoba uz visok udio neproizvodnih djelatnosti u ukupnom broju

zaposlenih.

Tabela 11. Zaposlenost u pravnim osobama prema NKD 2007; stanje na dan 31.03.2012.

Djelatnost Zaposleni Udio%

Obrazovanje 47 29.38%

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 29 18.13%

Prijevoz i skladištenje 29 18.13%

Prerađivačka industrija 21 13.13%

Građevinarstvo 20 12.50%

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 4 2.50%

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 3 1.88%

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3 1.88%

Ostale uslužne djelatnosti 3 1.88%

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1 0.63%

UKUPNO 160 100%


28

Izvor: DZS

Poduzetništvo i obrtništvo Sukladno podacima Hrvatske gospodarske komore, na teritoriju Opdine registrirano je 13 pravnih

subjekta. Od 13 registriranih, njih 10 provodilo je podnijelo financijska izvješda za 2012. godinu.

Navedeni pravni subjekti prema veličini su razvrstani u kategoriju mikro ili malih poduzeda, obzirom

na činjenicu da pojedinačno zapošljavaju ne više od 11 osoba te su registrirani kao društva s

ograničenom odgovornošdu.

U svim djelatnostima prikazanima u tablici u nastavku djeluje po jedna pravna osoba, osim u

djelatnosti Specijalizirana trgovina na veliko u kojoj posluju tri pravne osobe. U navedenim pravnim

osobama ukupno je zaposleno 36 djelatnika, s time da ih je glavnina, njih 34, zaposlena u četirima

subjektima.

Dvije tvrtke zapošljavaju po jednu osobu, dok ih 7 nema niti jednog zaposlenog.

Činjenica da sve tvrtke spadaju u kategoriju malih poduzeda otvara mogudnost korištenja EU fondova

koji su tom segmentu poduzetnika u najvedoj mjeri i namijenjeni, s time da de tvrtke bez zaposlenih

imati otežan pristup fondovima.

Tabela 12. Aktivne tvrtke registrirane na području Opdine Đurmanec

Naziv djelatnosti NKD2007 Veličina poduzeda

broj tvrtki

broj zaposlenih

Fasadni i štukaterski radovi Malo 1 11

Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima Malo 1 10

Ostalo tiskanje Malo 1 10

Pogrebne i srodne djelatnosti Malo 1 3

Cestovni prijevoz robe Malo 1 1

Trgovina na veliko odjedom i obudom Malo 1 1

Nespecijalizirana trgovina na veliko Malo 3 0

Gradnja stambenih i nestambenih zgrada Malo 1 0

Osnovno obrazovanje Malo 1 0

Pomorski i obalni prijevoz putnika Malo 1 0

Računalno programiranje Malo 1 0

Ukupno: 13 36 Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Sukladno podacima Hrvatske obrtničke komore na teritoriju Opdine Đurmanec registrirano je 85

obrtnika koji su razvrstani u 13 djelatnosti i zapošljavaju 219 zaposlenika.


29

Najvedi broj, njih 26 otpada na uslužne djelatnosti, koji zapošljavaju 36 djelatnika. U sektoru tekstila s

5 evidentiranih obrta bilježi se najvedi broj zaposlenih, 66. Od značajnijih obrta treba istaknuti

prijevoz s 14 obrta koji zapošljavaju 25 osoba te ugostiteljstvo, trgovinu, građevinarstvo, preradu

drva i obradu metala.

O značaju obrta u kontekstu razvoja Opdine govori i činjenica da zapošljavaju značajno vedi broj

djelatnika od pravnih osoba koje obavljaju gospodarske aktivnosti (219 naspram 36).

Obrti, ovisno o svojoj djelatnosti, također mogu biti korisnici EU fondova i nacionalnih programa

pomodi te im u tom smislu treba dati odgovarajudi značaj kod izrade strategije i osigurati okvir za

razvoj bilo kroz strategije opdine, LAG-ova i županijsku razvojnu strategiju. Jednako tako, potrebno ih

je educirati o mogudnostima udruživanja kroz klastere i druge oblike, čime de se ojačati njihova

pozicija na tržištu.

Tabela 13. Broj obrta na teritoriju Opdine prema djelatnostima

Djelatnost Broj obrtnika Broj zaposlenih

Ostale uslužne djelatnosti 26 36

Prijevoz 14 25

Ugostiteljstvo 8 31

Trgovina 9 10

Građevinarstvo 7 10

Prerada drva 6 19

Tekstil 5 66

Obrada metala 4 14

Staklari 2 2

Frizeri 1 1

Proizvodnja papira 1 1

Proizvodnja šamota 1 1

Proizvodnja svijeda 1 3

Ukupno 85 219

Izvor: HOK

Prema posljednjim raspoloživim podacima FINA-e za 2012. godinu, koji obuhvadaju pravne i fizičke

osobe, obveznike poreza na dobit, na području Opdine Đurmanec djelovalo je 25 poduzetnika koji

spadaju u kategoriju malih. Valja naglasiti da se u obuhvatu trgovačkih društava podaci dobiveni iz

HGK i FINA-e unekoliko razlikuju te se u jednoj evidenciji nalaze tvrtke koje se ne nalaze u drugoj i

obrnuto.

Od evidentiranih 25 poduzetnika njih 18 poslovalo je s dobiti, dok ih je 7 poslovalo s gubitkom.

Navedeni subjekti zapošljavali su 177 djelatnika što je bilo 1,7% više u odnosu na 2011. godinu.

Ukupni prihod navedenih poduzetnika iznosili su 58.7 milijuna kuna, što je za 14,5% više u odnosu na

2011. godinu.

Ukupno ostvarena dobit evidentiranih subjekata iznosila je 3,04 milijuna kuna što je 77% više u

odnosu na 2011. godinu.


30

S druge strane, ukupno ostvareni gubici iznosili su 2,13 milijuna kuna, odnosno 123% više u odnosu

na 2011. godinu.

Prosječna ispladena neto plada u navedenim subjektima iznosila je 3.314 kuna, što je za 1,2% manje u

odnosu na prosječnu ispladenu neto pladu za 2011. godinu. Ispladene neto plade čine 60,5%

prosječne neto plade ispladene na razini RH, koja je za razdoblje siječanj-prosinac 2012. iznosila 5.478

kuna. Raspon ispladenih neto plada iznosio je od 1.592 do 6.190 kuna.

Od navedenih 25 poduzetnika bilježi se 8 izvoznika te 6 uvoznika. Izvezena vrijednost roba i usluga

iznosila 11,29 milijuna kuna što je 87,4% više u odnosu na 2011. godinu. U isto vrijeme, zabilježen je

porast uvoza roba za 16,3% te je iznosio 6,75 milijuna kuna. Glavnina izvoza u iznosu (8,8 milijuna

kuna) ostvaruje se u cestovnom prometu, slijedi proizvodnja parketa s 1,92 milijuna kuna,

informacijske tehnologije s 0,37 milijuna kuna te proizvodnja odjede s 0,12 milijuna kuna.

Posljedično rastu izvoza u 2012. uz skromniji rast uvoza, zabilježen je pozitivni trgovinski saldo u

iznosu od 4,54 milijuna kuna, što predstavlja značajan porast u odnosu na 2011. godinu, kada je

trgovinski saldo iznosio 217 tisuda kuna.

Od evidentiranih 25 poduzetnika, njih 8 je provodilo ulaganja u dugotrajnu imovinu, u ukupnom

iznosu 1,93 milijuna kuna, što je za gotovo 27% manje u odnosu na 2011. godinu, kada su ulaganja u

materijalnu imovinu iznosila 3,06 milijuna kuna. Najvedi udio investicija u dugotrajnu imovinu otpada

na preradu metala (1,26 milijuna kuna), cestovni prijevoz (0,27 milijuna kuna), pomodne financijske

usluge (0,2 milijuna kuna) te informacijske tehnologije 0,2 milijuna kuna.

Ukoliko razinu investicija u dugotrajnu imovinu usporedimo s onima na državnoj razini, gdje je pad

iznosio 5,7%, evidentni su značajno lošiji rezultati na na opdinskoj razini.

Tabela 14. Osnovni podaci o poduzetnicima u Opdini Đurmanec

Naziv Ukupno svi poduzetnici

2011 2012 Indeks

Broj poduzetnika 25

Broj dobitaša 18

Broj gubitaša 7

Broj zaposlenih 174 177 101.7

Ukupni prihodi 51,288 58,700 114.5

Ukupni rashodi 50,018 57,088 114.1

Dobit razdoblja 1,715 3,035 177.0

Gubitak razdoblja 953 2,131 223.6

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) 761 904 118.7

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom 3,353 3,314 98.8

Broj izvoznika 8

Broj uvoznika 6

Izvoz 6,023 11,287 187.4

Uvoz 5,806 6,751 116.3

Trgovinski saldo 217 4,536 2,092.7


31

Broj investitora 8

Broj poduzetnika bez investicija 17

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 3,060 1,931 63.1

Izvor: FINA

Najznačajnije djelatnosti po broju poduzetnika su prijevoz i skladištenje (7), trgovina na veliko i malo

(5), prerađivačka industrija (4), građevinarstvo (3) te informacije i komunikacije (2).

U ukupnim prihodima u iznosu od 58,7 milijuna kuna, najznačajniji udio zauzima prerađivačka

industrija s 23,4 milijuna kuna. U prerađivačkoj industriji ostvaruje se i najvedi udio dobiti u iznosu od

1,02 milijuna kuna, kao i gubitak, od 1,87 milijuna kuna.

U ukupnim prihodima značajno sudjeluje i djelatnost prijevoza i skladištenja s 15,1 milijuna kuna,

informacije i komunikacija s prihodom od 8,29 milijuna kuna te građevinarstvo sa 7,83 milijuna.

Navedene djelatnosti ostvaruju i značajan udio dobiti i to Informacije i komunikacije 0,79 milijuna

kuna, građevinarstvo 0,53 milijuna kuna te prijevoz i skladištenje 0,28 milijuna kuna.

Osim prerađivačke industrije, gubici se bilježe i u djelatnosti vezane uz trgovinu na veliko i malo te

popravak motocikala te iznose ukupno 0,26 milijuna kuna.

Najvedi broj djelatnika zaposlen je u prerađivačkoj industriji (106), prijevozu i skladištenju (29) te

građevinarstvu (14). Značajnije djelatnosti koje zapošljavaju po 9 djelatnika jesu i informacije i

komunikacije te financijske djelatnosti.

Prosječna neto plada za 2012. godinu iznosila je 3.314 kuna, s time da je najviša prosječna neto plada

u iznosu od 4.916 kuna, ispladena u djelatnostima vezanim uz stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti. Plade više od prosjeka ispladivane su u financijskim djelatnostima te onima vezanim uz

informacije i komunikacije.

Najniža ispladena neto plada u iznosu od 1.592 kune bilježi se u kategoriji ostalih uslužnih djelatnosti.

Tabela 15. Pokazatelji po djelatnostima za 2012. godinu

Broj poduzetnika tekude razdoblje Ukupni

prihodi Ukupni rashodi

Dobit razdoblja

Gubitak razdoblja

prosječan broj zaposlenih

Prosječna mjesečna neto plada (Kn) Naziv uk. dob. gub.

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 4 3 1 23,409 23,991 1,022 1,869 106 3,330

GRAĐEVINARSTVO 3 2 1 7,827 7,258 531 0 14 2,447

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

5 1 4 1,321 1,578 1 262 4 2,897

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 7 6 1 15,074 14,705 283 0 29 3,345

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 2 2 8,289 7,308 787 9 3,725

FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA

1 1 1,973 1,498 370 9 4,192

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

1 1 561 537 18 3 4,916

DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

1 1

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 1 247 213 24 3 1,592

25 18 7 58,700 57,088 3,035 2,131 177 3,314


32

Izvor: FINA

Prema broju zaposlenih, sukladno podacima FINA-e, ističe se nekoliko poduzetnika: Marija-modna

odjeda s 47 zaposlenih, Parketi Ratkovid s 40 zaposlenika te Fidus Pavid d.o.o. i Šimid&Co d.o.o. s 11,

odnosno 10 zaposlenika. Značajan broj zaposlenih (21) bilježi se u nekoliko poduzetnika koji se bave

prijevozništvom.

Na području opdine nema poduzetničkih zona kroz koje bi se omogudio značajniji poslovni zamah i

privlačenje vedeg broja poduzetnika kroz pogodnosti koje bi im se kroz navedene zone ponudile.

Investicijski potencijal opdine, koji na godišnjoj razini iznosi oko 4,575 milijuna kuna umnogome je

ograničavajudi u kontekstu razvoja poduzetničke infrastrukture.

Problemi Potrebe

• Visoki postotak nezaposlenih uz veliki udio mladih, kao i starijih od 45 godina

• Osigurati programe za uključivanje nezaposlenih na tržište rada

• Slaba gospodarska aktivnost trgovačkih društava • Privudi ulagače na područje opdine

• Nepostojanje poduzetničke i poslovne infrastrukture

• U dogovoru s vlasnikom zemljišta, ukoliko se iskaže interes, osigurati infrastrukturu za provođenje gospodarskih aktivnosti

• Nepostojanje bilo kakvog oblika organiziranosti poduzetnika

• Poticati poduzetnike na povezivanje na razini opdine ili na široj platformi kroz klastere isl.

• Pad ulaganja u dugotrajnu imovinu od strane poduzetnika

• Poticanje poduzetnika na ulaganja i informiranje o mogudnostima sufinanciranja projekata kroz nacionalne i EU fondove


33

1.6. Poljoprivreda

Prema podacima popisa stanovništva iz 2001. godine na teritoriju Opdine registrirano je 169 osoba

koje se bave poljoprivredom od toga 135 aktivnih poljoprivrednika. Udio poljoprivrednika u ukupnom

broju stanovnika Opdine iznosi samo 3,8%, što u ukupno aktivnom broju stanovnika iznosi svega

6,9%.

Najvedi udio poljoprivrednika 2001. godine imala su naselja Koprivnica Zagorska (14,8%),

Goričanovec (10,7%) i Gornji Macelj (10,4%), a najmanje poljoprivrednika su imali Hromec (0,5%),

Prigorje (0,6%), Ravninsko (0,7%) i Đurmanec (0,9%).

Poljoprivredno zemljište

Prema podacima iz Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije na teritoriju Opdine Đurmanec

evidentirano je 1481,4 ha poljoprivrednog zemljišta, što čini nešto preko 25,3% ukupnog teritorija.

Kada govorimo o korištenom poljoprivrednom zemljištu, evidentiranom u ARKOD sustav, kojeg vodi

Agencija za pladanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, njegova ukupna površina iznosi

220.23 ha, raspoređenih na 1433 parcele. Taj iznos, koji predstavlja korišteno zemljište razlikuje se od

površina upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva čija je vrijednost 306,25 h. Bez obzira na

razliku u podacima iz ARKOD-a i Upisnika koja proizlazi iz činjenice da niti sve površine niti sva

poljoprivredna gospodarstva evidentirana u Upisniku nisu ujedno evidentirana u ARKOD-u, evidentno

je da se od raspoloživog zemljišta koristi svega 14,87% te je nužno, u kontekstu poboljšanja

cjelokupne poljoprivredne proizvodnje, značajno povedati korištenje poljoprivrednog zemljišta.

Tabela 16. Podaci o površini poljoprivrednog zemljišta

Prostorni plan KZŽ ARKOD Upisnik PG

1481,4 ha 220,3 ha 306,25 ha Priredio: Centum percent

Na području Opdine registrirano je ukupno 178 poljoprivrednih gospodarstava, od čega 175 otpada

na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, 2 na obrte dok je jedno evidentirano pod kao ostalo.

Sukladno podacima iz ARKOD-a, 153 poljoprivredna gospodarstva imaju evidentirane površine na

kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost, te ostvaruju prava na izravna pladanja. Od navedena 153

gospodarstva, 150 spada u kategoriju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 2 gospodarstva

spadaju u obrt, dok se jedno vodi pod kategorijom ostalo.

Iz navedenog proizlazi da 25 gospodarstva, odnosno njih 14% ne ostvaruje pravo na potpore te je

njihova poljoprivredna aktivnost ili nedostatna za ostvarivanje potpora, ili ne zadovoljavaju kriterije

vezane za raspolaganje zemljištem.

Tabela 17. Registrirani poljoprivredni proizvođači po organizacijskom obliku

Kategorija upisa OPG Obrt Ostali Ukupno

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava 175 2 1 178

ARKOD 150 2 1 153

Izvor: Agencija za pladanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; 2014.


34

Od ukupno prijavljenih površina u ARKOD sustavu u iznosu od 220,23 ha, raspodijeljenog na 1433

parcele, najvedi dio otpada na oranice i to 96,35 ha, što čini 43,75% ukupnih prijavljenih

poljoprivrednih površina. Pod livadama je 78,86 ha, što čini 35,81% ukupnog zemljišta. Pod

vinogradima se nalazi 18,37 ha, odnosno 8,34%, dok je pod pašnjacima 6,93 ha, odnosno 3,15%

ukupnih poljoprivrednih površina. Kategorije zemljišta pod orašastim kulturama, miješanim trajnim

nasadima i ostalo prisutne su zanemarivim površinama.

Tabela 18. Kategorija zemljišta, parcele i površine prema organizacijskom obliku poljoprivrednih gospodarstava

Kategorija zemljišta OBITELJSKO

GOSPODARSTVO OBRT OSTALI Ukupno Udio%

Oranica

Broj parcela 570 6 6 582 40.61%

Površina (ha) 94.57 0.80 0.98 96.35 43.75%

Livada

Broj parcela 418 2 6 426 29.73%

Površina (ha) 77.01 0.55 1.29 78.86 35.81%

Pašnjak

Broj parcela 28 4 32 2.23%

Površina (ha) 5.95 0.98 6.93 3.15%

Vinograd

Broj parcela 226 1 2 229 15.98%

Površina (ha) 18.23 0.02 0.12 18.37 8.34%

Vodnjak

Broj parcela 146 1 147 10.26%

Površina (ha) 17.79 0.02 17.80 8.08%

Orašaste kulture

Broj parcela 9 9 0.63%

Površina (ha) 0.83 0.83 0.38%

Miješani trajni nasad


Površina (ha) 0.39 0.39 0.18%

Ostalo zemljište


Površina (ha) 0.69 0.69 0.31%

Broj parcela ukupno 1,405 14 14 1,433 100.00%

Površina (ha) ukupno 215.47 2.37 2.39 220.23 100.00%

Izvor: Agencija za pladanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; 2014.

Glavnina zemljišta u korištenju je od strane obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 215,47 ha i

1405 parcela, dok je u korištenju obrta i ostalih kategorija gospodarstava 2,37, odnosno 2,39 ha, što

čini zanemarive iznose.

Evidentno je da se gotovo sve poljoprivredne aktivnosti obavljaju od strane obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava, činedi ih ujedno i ciljanom skupinom u korištenju fondova

namijenjenih izravnim pladanjima i ruralnom razvoju.

Poljoprivrednu proizvodnju na području Opdine Đurmanec karakterizira iznimno mala prosječna

površina korištenog zemljišta po gospodarstvu koja je iznosila 1,44 ha, što je gotovo četiri puta manje

od hrvatskog prosjeka koji iznosi 5,6 ha te gotovo deseterostruko manje od prosjeka na razini EU koji

iznosi 14,1 ha. Takva usitnjenost gospodarstava, uz nedovoljno kvalitetna zemljišta značajno

umanjuje konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava.

Prema podacima Agencije za pladanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, proisteklim iz

podnesenih jedinstvenih zahtjeva za 2013. godinu, podneseni su zahtjevi za pladanja za sveukupnu

površinu od 165,97 ha. Sukladno podacima iz navedenih zahtjeva dominiraju površine pod livadama,

na koje otpada 60,98 ha, odnosno 36,74%, te kukuruzom koje zauzimaju 44,48 ha, odnosno 26,8%

ukupno prijavljenih površina. Od ostalih površina valja naglasiti one pod vodnjacima koje zauzimaju


35

13,85 ha, odnosno 8,34%, zatim one pod vinogradima koje zauzimaju 12,15 ha, odnosno 7,32% te

površine pod ječmom koje zauzimaju 9,27 ha, odnosno 5,59%.

Na površine pod navedenim kulturama otpada gotovo 85 % svih poljoprivrednih površina, dok od

ostalih treba još spomenuti površine pod lucernom od 6,19 ha, odnosno 3,73 % te pašnjacima i

pšenicom s 5,31,odnosno 4,96 ha.

Za 49,5 ha prijavljenih u ARKOD, korisnici nisu podnijeli zahtjev za ostvarivanje izravnih pladanja.

Tabela 19. površine pod kulturama prema Jedinstvenom zahtjevu

Kultura Površina/ha Udio %

Livade 60,98 36,74%

Kukuruz 44,48 26,80%

Ostale vodne vrste 13,85 8,34%

Plemenita vinova loza 12,15 7,32%

Ječam 9,27 5,59%

Lucerna 6,19 3,73%

Pašnjaci 5,31 3,20%

Pšenica 4,96 2,99%

Ostalo povrde 3,86 2,33%

Krumpir 1,04 0,63%

Ostalo krmno bilje 1,02 0,61%

Zob 0,80 0,48%

Neproizvodna poljoprivredna površina u skladu sa GAEC-ima 0,69 0,42%

Ostale uljarice 0,61 0,37%

Ostale žitarice 0,35 0,21%

Jabuke 0,15 0,09%

Kruške 0,09 0,05%

Šljive 0,09 0,05%

Suncokret 0,08 0,05%

Ukupno 165,97 100,00% Izvor: Agencija za pladanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; 2014.

Stočarska proizvodnja

Na području Opdine nema komercijalne stočarske proizvodnje. Iz podataka Jedinstvenog registra

domadih životinja vidljivo je da se životinje uzgajaju gotovo isključivo za vlastite potrebe.

Tako je, primjerice, na cjelokupnom teritoriju Opdine registrirano svega 73 grla goveda različitih

kategorija, među kojima prevladavaju krave (52 grla) te junice (15 grla). Grla su raspoređena na 50

gospodarstava te je prosječan broj grla po gospodarstvu oko 1,45. Navedeni prosječni broj grla ne

može osigurati bilo kakvu komercijalnu proizvodnju, a u dobroj mjeri je određen i malom prosječnom

površinom korištenog zemljišta po poljoprivrednom gospodarstvu.

Tabela 20. Broj goveda na teritoriju Opdine Đurmanec

Kategorija Broj grla Broj gospodarstava

June 1

Junica 15

Krava 52

Tele muško 2

Tele žensko 3


36

Goveda ukupno 73 50 Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija; 2014.

Prema podacima HPA, na teritoriju Opdine evidentirano je 323 grla svinja, među kojima prevladavaju

tovljenici (273). Evidentirano je 30 odojaka, 18 krmača te 2 nerasta. Životinje su registrirane na 292

gospodarstva iz čega je vidljivo da je riječ o proizvodnji za osobne potrebe.

Tabela 21. Broj goveda na teritoriju Opdine Đurmanec

Kategorija Broj grla Broj gospodarstava

Krmače 18

Nerasti 2

Odojci 30

Tovljenici 273

Svinje ukupno 323 292 Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija

Prema podacima HPA, na teritoriju evidentirano je 38 ovaca smještenih na dvama gospodarstvima te

4 konja na trima. Nijedna od ovih kategorija također ne pokazuje značajniji komercijalni karakter

proizvodnje.

Pčelarstvom se na teritoriju Opdine bave 3 veda OPG-a te 7-8 manjih. Dobro su organizirani, imaju

udrugu Zagorski med, koriste nacionalni program za pčelarstvo .

Unatoč vrlo malom broju registriranih životinja, područje opdine, obzirom na lošiju kvalitetu i

strukturu poljoprivrednog zemljišta, kao i na činjenicu da 85% poljoprivrednog zemljišta nije u

uporabi, posjeduje potencijal za stočarsku proizvodnju, više ekstenzivnog karaktera, uz mogudnost

prodaje poljoprivrednih proizvoda (prvenstveno prerađevina kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka) te

uzgoja životinja u turističke svrhe.

Problemi Potrebe

• Poljoprivredna proizvodnja najvedim dijelom okrenuta vlastitim potrebama zbog ograničenih resursa

• Unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju i postaviti je na tržišne osnove kroz usmjeravanje poljoprivrednika na ekološku proizvodnju ili proizvodnju poljoprivrednih proizvoda s vedom dodanom vrijednošdu.

• Velika površina poljoprivrednog zemljišta izvan funkcije i usitnjenost parcela što onemogudava ozbiljniju proizvodnju

• Okrupnjivanje zemljišnih parcela i stavljanje neiskorištenog zemljišta u funkciju

• Nepostojanje bilo kakvog oblika organiziranosti poljoprivrednih proizvođača

• Potaknuti poljoprivredne proizvođače na organiziranje čime de se ojačati njihova tržišna pozicija te smanjiti troškovi proizvodnje.

• Nepostojanje nikakvih sadržaja vezanih uz ruralni turizam

• Poticati izgradnju objekata za pružanje usluga ruralnog turizma

• Isključenost Opdine iz lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova)

• Uključiti se u neki od postojedih LAG-ova


37

1.7. Šumarstvo i lovstvo

Šumarstvo

Prema podacima iz Prostornog plana KZŽ, od ukupnog teritorija Opdine 69,5% zauzima šumsko

zemljište, čija je ukupna površina 4060,14 ha. Od toga je šuma u vlasništvu RH 3.069 ha, za koje je

izrađena osnova gospodarenja "Macelj", a ostalo su (približno 1.000 ha) privatne šume za koje je

izrađen program gospodarenja "Gornji Macelj - Jesenje". Državne šume nalaze se pretežno u

sjevernom dijelu opdine, na području Maceljske gore, te zauzimaju velike neprekinute komplekse

gorskih šuma (dobro arondirana površina), kvadratnog oblika približno 7x7 km. Ukupna drvna zaliha

državnih šuma iznosi 807.680 m3, odnosno prosječno 268 m3/ha, s prosječnim prirastom od 6,84

m3/ha. Najzastupljenija vrsta drveda je obična bukva - 45% drvne zalihe, zatim obična jela - 24%

drvne zalihe, te hrast kitnjak koji čini 15% drvne zalihe. Najzastupljenije su bukove sastojine i bukovo-

jelove sastojine, u kojima se gospodari prebornim načinom. Prosječni godišnji etat (sječiva drvna

masa) je 16.252 m3, što predstavlja značajnu poslovnu aktivnost. Također kroz 10 godina planirani su

uzgojni radovi u mladim šumama na ukupno 1.415 ha, a popunjavanje sadnicama i unos sjemena na

cca 100 ha.

Programom gospodarenja šumama šumoposjednika obuhvadene su privatne šume vedim dijelom

smještene u južnoj tredini opdine. Ove šume imaju prosječnu drvnu zalihu od 249 m3/ha, s

prosječnim prirastom od 6,63 m3/ha. Najzastupljenije vrste su obična bukva – 39%, te hrast kitnjak s

21%.

Privatne šume raspoređene su manjim kompleksima, često "uprskane" u poljoprivredne površine.

Kao i u cijeloj KZ županiji, pa i u Hrvatskoj, njihovi vlasnici su vedinom mali šumoposjednici, s

prosječnim posjedom površine oko 1 ha ili manje. Na području opdine nema ni jednog šumskog

posjeda vedeg od 5 ha. Vlasnici koriste svoje šume vedinom za opskrbu ogrjevom, rjeđe tehničkim

drvom. Udruge šumoposjednika na području opdine nema, ali postoje tri udruge šumoposjednika u

susjednim opdinama - "Jela" Jesenje, "Javor "Pregrada" i "Husto" Bednja (Varaždinska županija), koje

su važne jer kandidiraju za sredstva za izgradnju i održavanje šumskih prometnica u privatnim

šumama na svom području, a isti princip biti de i sa sredstvima iz EU fondova. Za gospodarenje,

upravljanje i savjete u svezi državnih i privatnih šuma, nadležna je šumarija Krapina, koja je

organizacijska jedinica Hrvatskih šuma d.o.o., Zagreb, Uprave šuma Zagreb.

Na području opdine nekoliko je obrta koji se bave preradom drveta, a mogudnost je i u aktiviranju

djelatnosti sječa drveta i uzgoj šuma. Također veliki potencijal je sakupljanje gljiva - sporednog

šumskog proizvoda kojima ove šume obiluju, te korištenje šuma u rekreativne svrhe. Dobro

osmišljenim projektima (u suradnji Hrvatskih šuma i šumoposjednika), mogude je obogatiti turističku

ponudu opdine - gljivarskim, pješačkim, biciklističkim, trim, planinarskim i ostalim "stazama", te s

njima povezanom turističkom infrastrukturom.

.

Na području Opdine donekle je razvijena prerada drveta, ali ni izdaleka u dovoljnoj mjeri, te nažalost

Opdina nema koristi koju bi imala da razvije proizvodnju finalnih proizvoda širokog asortimana

(namještaj, obloge, i sl.), a ne da se koristi kao drvna masa za prodaju ili se koristi za trupce i ogrjev.


38

Stoga je preporuka da se na razini Županije i Opdine potiče razvoj drvno-prerađivačke proizvodnje

finalnih proizvoda (namještaj, građevinski i tesarski elementi i dijelovi i sl.).

Lovstvo

Na području opdine ustanovljena su dva otvorena lovišta – Državno lovište II/2 "Macelj" površine

2679 ha i Županijsko zajedničko lovište II/108 "Đurmanec", površine 2440 ha, koja su oba u zakupu

LD "Macelj" iz Đurmanca.

Na lovištu II/2 postoji zatvoreno lovište (gater) površine 8000 m2 namijenjen lovu i reprodukciji,

kojeg je potrebno dovršiti.

Postojeda lovišta pružaju mogudnost razvoja lovnog turizma obzirom na bogatstvo divljači, blizini

vedih centara i prometnoj povezanosti, te mogudnošdu aktiviranja infrastrukture koja je u posjedu

lovačkog društva.

LD Macelj posjeduje legaliziranu lovačku kudu, za koju je potrebno osigurati priključak na električnu

mrežu, priključak na vodoopskrbnu mrežu, provesti vanjsko i unutarnje uređenje objekta te urediti

smještajne kapacitete i kapacitete za prehranu gostiju.

U posjedu lovačkog društva je i streljana sa spremištem i prostorom za sastanke i prehranu za koju je

također potrebno osigurati priključak na vodoopskrbnu mrežu, provesti rekonstrukciju te vanjsko i

unutarnje uređenje objekta te stvoriti mogudnost za pokretanje sportskih aktivnosti gađanja glinenih

golubova.

Problemi Potrebe

• Nedovoljno iskorišten šumski potencijal i prateda industrija

• Dodatni razvoj drvno-prerađivačke industrije s naglaskom na kvalitetne proizvode s vedom dodanom vrijednošdu

• Nedovoljno iskorišten turistički potencijal šumskog područja

• Razvoj turističkih rekreativnih sadržaja na šumskom području

• Nepostojanje udruge privatnih šumoposjednika što ograničava pristup nacionalnim i EU fondovima u šumarstvu

• Poticati šumoposjednike na udruživanje

• Nedovoljno opremljena i neuređena infrastruktura potrebna za razvoj lovnog turizma

• Unaprijediti objekte potrebne za pružanje usluga u lovnom turizmu.


39

1.8. Turizam i ugostiteljstvo

Turizam

Pravilnikom o proglašavanju turističkih opdina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede

(NN 122/09) opdina Đurmanec nije niti obuhvadena te se može zaključiti da niti nema značajnih

aktivnosti s područja pružanja usluga u turizmu. Jednako tako, u Opdini nema turističke zajednice,

smještajnih kapaciteta niti evidentiranih turističkih nodenja. Jednako tako, nema niti posebnih

turističkih sadržaja, osim Vinske ceste Đurmanec-Pregrada, koja je prvi sadržaj tog tipa u Hrvatskom

Zagorju, a otvorena je još 1994. godine. Nema podataka o utjecaju vinske ceste na privlačenje turista

na teritorij Opdine, ali za pretpostaviti je da, obzirom da nema evidentiranih posjeta turista, postoji

prostor za unaprjeđenje rezultata koje vinska cesta nosi sobom.

U procesu projektiranja nalazi se biciklistička staza koja bi trebala obogatiti ukupnu turističku

ponudu. Jednako tako postoji mogudnost proširenja ponude proizvoda s OPG-a, koja je zasad

ograničena na ovčji sir, zagorskog purana i sl. Proširenje ponude nije niti mogude bez značajnijeg

povedanja stočnog fonda, poglavito ovaca i koza.

Obzirom na veliko područje pod šumskim zemljištem, u kontekstu razvoja turizma koji nije

zadovoljavajude razvijen, potrebno je razmotriti uređivanje pješačkih staza te promovirati gljivarenje.

Tranzitni turizam još uvijek ne pruža usluge koje su neophodne – osim ugostiteljskih sadržaja

neophodni su i dodatni turistički sadržaji (smještajni kapaciteti, uređene staze i sl.).

Valorizacija teritorija Opdine kroz dokument PPKZŽ prema stupnju turističke opremljenosti izvan je

kategorija I-III, odnosno nije razmatran prostor kao turistički značajan. Obzirom na to, potrebno je

aktivirati opdinska tijela uprave i nadležnu turističku zajednicu kako bi se tranzitni, izletnički i lovni

turizam afirmirali.

U skladu s Prostornim planom Krapinsko-zagorske županije turizam u perspektivi predstavlja

temeljnu djelatnost Županije.

Istim načelom se za Opdinu Đurmanec pretpostavlja aktiviranje cijelog teritorija u smislu osnovne

djelatnosti različitih vidova turizma. Obzirom na dobar geoprometni položaj Županije i blizinu

potencijalnih emitivnih središta kao što je Zagreb, za očekivati je da se i područje Opdine snažnije

aktivira u turističkom smislu, a time de se i mnoge djelatnosti koje su u interakciji (ugostiteljstvo,

trgovina, proizvodnja hrane) snažnije razviti.

Obzirom na prethodno navedeno Prostornim planom su predviđene zone turističkih djelatnosti koje

podrazumijevaju obiteljske pansione, male hotele i prenodišta, krčme i sl. s pratedim sadržajima

• Zona turističkih djelatnosti na teritoriju naselja Gornji Macelj uz prometnicu D208 površine

cca.3,58 ha


40

Opdina Đurmanec bila je uključena u CARDS projekt Turističke zone "Haloze-Zagorje", jedan od 13 projekata u cijeloj Republici Hrvatskoj kojeg je financirala Europska unija iz Programa "CARDS".

Tabela 22. Kalendar događanja za 2014. godinu

Priredba/Događaj Mjesto Datum/mjesec Kratak opis

Malonogometni turnir

Igralište kod Osnovne škole

25. i 26. travnja 2014.

Povodom proslave Dana Opdine, škole i župe, malonogometna liga priređuje nodni turnir u malom nogometu otvorenog tipa uz druženje

Kulturno-umjetnički program i susret s roditeljima učenika OŠ Đurmanec

Osnovna škola Đurmanec

23. travnja 2014.

Susret s roditeljima i mještanima povodom proslave Dana škole – priredba učenika Osnovne škole

Obilježavanje Dana Opdine, škole i župe

Đurmanec

23.-27. travnja 2014.

Svečana sjednica Opdinskog vijeda, proslava, misa u crkvi Sv. Jurja, kulturno-umjetnički programi, promocije proizvoda, druženja

Obilježavanje Dana vatrogasaca i zaštitnika vatrogasaca Sv. Florijana

Đurmanec

početak svibnja 2014.

Okupljanje Dobrovoljnih vatrogasnih društava KZŽ-e, zajednička pokazna vježba, svečana proslava

Opdinska liga malog nogometa

Igralište kod Osnovne škole Đurmanec

vikendom, (petkom navečer tijekom svibnja, lipnja, srpnja i kolovoza u 2014.

nodne utakmice malonogometnih ekipa s područja opdine Đurmanec

Obilježavanje Dana kuburaša – Leopold Mandid

Hromec – prostor kod Osnovne škole

17.- 18. svibnja 2014.

Svečana povorka kuburaša, sveta misa u kapelici Sv. Leopolda Mandid u Hromcu, takmičenja,kulturno-umjetnički program

Sveta misa za bleiburške žrtve

Spomen crkva u Donjem Maclju

Prva nedjelja u lipnju 2014.

Sveta misa i prigodni program

Obilježavanje Dana državnosti

Prostor kod Osnovne škole Đurmanec

21. i 22. lipnja 2014. godine.

- kulturno-umjetnički program, - kuburaška natjecanja, - malonogometni turnir, - nastupi poznatih pjevača, - druženja

Mini nogometni turnir JEZERIŠDE 2014. u organizaciji SD Jezerišde

Igralište u Jezerišdu

sredinom srpnja 2014.

- turnir u mini nogometu, - zabavni program, - domjenak i druženje.

Tradicionalni memorijalni turnir „Miljenko Škrlec – Joža“ u organizaciji DVD-a Đurmanec

Igralište kod Osnovne škole u Đurmancu

Zadnji vikend u kolovozu 2014.

Memorijalni turnir u čast vatrogasca „Miljenka Škrlec-Jože“, - turnir u malom nogometu, - kulturno-umjetnički program, - domjenak i druženje.


41

Slijedom navedenih resursa na području Opdine i

smjernica Plana predviđa se razvoj turizma u slijededim

segmentima :

• Tranzitni turizam

• Memorijalni turizam

• Rekreativni turizam (golf, rekreativno jahanje)

• Kulturni turizam

• Vjerski turizam (Župna crkva sv. Jurja u Đurmancu,

kapela sv. Josipa, Spomen crkva Muke Isusove u

Donjem Maclju)

• Lovni turizam (teritorij Maceljske gore)

• Izletnički turizam (teritorij Opdine, vinska cesta

Đurmanec-Pregrada)

• Seoski turizam (područje Opdine, OPG-a, poljoprivredne površine)

Za ostvarenje ovih planskih postavki bit de potrebni i dodatni napori na razini Županije u smislu

cjelovitih strategija i poticajnih mjera. Za sada su uočene samo minimalne inicijative od strane

lokalnih poduzetnika, ali podatak da na cijelom teritoriju ne postoji ugostiteljski objekt sa smještajem

dovoljno govori o nultoj poziciji u odnosu na planske postavke.

Tijekom godine u Opdini se održava više događanja od kojih neka imaju turistički potencijal poput

obilježavanja Dana Opdine od 18—23. travnja, Dana vatrogasaca i zaštitnika vatrogasaca Sv. Florijana,

obilježavanja Dana kuburaša, u svibnju mjesecu te mise za bleiburške žrtve, koja se održava

početkom lipnja. U tom kontekstu valja naglasiti mogudnost i potrebu izgradnje spomen-obilježja za

poginule nakon II. svjetskog rata, koje bi se gradilo u blizini ved postojede Crkve muke Isusove unutar

koje postoji i kosturnica. Na teritoriju Opdine nalazi se i spomenik prvom palom Zagorcu u

Domovinskom ratu, kojeg ved sada organizirano posjeduju djeca školskog uzrasta.

Obzirom da je Opdina karakteristična po gotovo 70 postotnom pokrivenošdu šumama, postoji

mogudnost pokretanja manifestacije vezane uz obilježavanje Svjetskog dana šuma (21. ožujka).


42

Ugostiteljstvo

Sukladno podacima Hrvatske obrtničke komore, na teritoriju Opdine registrirano je 8 obrta s

registriranom ugostiteljskom djelatnošdu.

Od značajnijih treba spomenuti:

Restoran „KOD ŽARKA“, Podbrezovica 2c,

Restoran „ZAGORKA“, Đurmanec 139

Ugostiteljstvo i pečenjarnica „ČUČEK“, Đurmanec

Ostalo su manji ugostiteljski objekti. Ovog trenutka niti jedan od navedenih ugostiteljskih objekata ne

raspolaže smještanim kapacitetima, (Restorani Kod Žarka i Čuček su počeli s uređivanjem soba, tako

da namjeravaju u dogledno vrijeme proširiti ponudu!)

Problemi Potrebe

• Neprepoznatljivost opdine kao turističke destinacije

• Osigurati turističke sadržaje te se preko TZ Krapina promovirati kao turistička destinacija.

• Nepostojanje bilo kakvih smještajnih kapaciteta na teritoriju Opdine

• Izgraditi smještajne kapacitete (hostel, objekti ruralnog turizma i sl.)

• Nedovoljna iskorištenost prirodnih obilježja i kulturnih događanja u turističke svrhe

• Iskoristiti postojeda događanja koja imaju turistički potencijal u razvoju turizma

• Nepostojanje bilo kakve turističke infrastrukture na teritoriju Opdine

• Izgradnja turističke infrastrukture poput biciklističkih staza, edukativnih staza, škole gljivarenja i sl. koja bi privukla turiste na dolazak


43

1.9. Kulturno-povijesna i spomenička baština

Područje Opdine do sada nije bilo pokriveno konzervatorskom dokumentacijom čak niti kao podloga

za izradu Prostornog plana b.o. Krapina.

Za potrebe izrade Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije izrađena je 2000. godine

Konzervatorska podloga od strane Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine

Konzervatorskog odjela, Zagreb.

Tada je po prvi puta područje detaljno snimljeno i kartirana je sva relevantna kulturno- povijesna i

spomenička baština.

Na području Opdine Đurmanec do sada je statusom zaštite bilo obuhvadeno svega nekoliko

spomenika kulture i to u kategoriji preventivno zaštidenih i evidentiranih. Upisom u Registar (R -

registrirani spomenik kulture) nije bio zaštiden niti jedan spomenik.

Preventivno zaštideni (P) spomenici kulture :

• župna crkva sv.Jurja,

• pil-poklonac

• spomen kosturnica u Đurmancu.

Evidentirani spomenici kulture :

• kapela Kraljice Krunice u Gornjem Maclju

• kapela sv. Antuna

• poklonac Blažene Djevice Marije u Hromcu

• spomen ploče NOB-a u Prigorju i Putkovcu.

U okviru izrade Konzervatorske podloge za

Prostorni plan Krapinsko zagorske županije evidentirani su:

• zgrada željezničke postaje u Đurmancu

• zgrade šumarije (nekadašnje gospodarstvo Otenffels) u Donjem Maclju.

To je razmjerno maleni broj kulturno-povijesnih vrijednosti koje su još uvijek očuvane na području

Opdine, pa je prilikom izrade Konzervatorske podloge, provedena identifikacija etnoloških, kulturno

povijesnih i krajobraznih vrijednosti, s ciljem da se sve kulturno-povijesne (poglavito graditeljske i

prostorne) vrijednosti zaštite i da se stvore uvjeti za njihovo održavanje i obnovu.

Evidentiran je još znatan broj kulturno-povijesnih vrijednosti, a od kojih je nekoliko u postupku za

upis u Registar kulturnih dobara (PR). Ukupan broj kulturnih dobara i kulturno-povijesnih vrijednosti

na području Opdine Đurmanec sada broji 46 (povijesne građevine, lokaliteti ili predjeli).

Kulturna baština Opdine Đurmanec uklapa se u tradicijski okvir krajobrazne regije Hrvatskoga zagorja,

s primjerima djelomično očuvanih tradicijskih seoskih cjelina, crkvenih građevina (crkve, kapela-

poklonaca i raspela), te drugih građevina kulturno-povijesnoga značaja.


44

Tabela 23. Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturno povijesnih vrijednosti Opdine Đurmanec

1.2. Povijesna naselja gradsko seoskih obilježja Status zaštite Prijedlog kategorije

1.2.1 Đurmanec, povijesna jezgra naselja E/ZPP 3

1.3. Povijesna naselja seoskih obilježja Status zaštite Prijedlog kategorije

1.3.1 Đurmanec, zaselak Gulibači E/ZPP 3

1.3.2 Prigorje, zaselak Krsniki E/ZPP 3

1.3.3 Donji Macelj, zaselak Smiljanova graba E/ZPP 3

1.3.4. Ravninsko, zaselak Kosidi E/ZPP 3

2.2. Crkve i kapele Status zaštite Prijedlog kategorije

2.2.1 Župna crkva sv. Jurja, Đurmanec PR 2

2.3. Kapele poklonci i raspela Status zaštite Prijedlog kategorije

2.3.1 Raspelo, Donji Macelj E/ZPP 3

2.3.2 Pil, Đurmanec 02-13/123-66 2

2.3.3 Kapela poklonac sv.Josipa, Đurmanec PR 2

2.3.4 Kapela Kraljice Krunice, Gornji Macelj E/ZPP 3

2.3.5 Kapela Gospe Lurdske, Goričanovec E/ZPP 3

2.3.6 Kapela poklonac B.D.Marije, Hromec E/ZPP 3

2.3.7 Kapela poklonac sv. Antuna, Hromec PR 2

2.3.8 Raspelo, Hromec E/ZPP 3

2.3.9 Raspelo, Gornji Macelj E/ZPP 3

2.3.10 Raspelo, Gornji Macelj, Filipanci PR 2

2.3.11 Raspelo, Lukovčak E/ZPP 3

2.3.12 Raspelo-poklonac, Prigorje PR 2

2.3.13 Raspelo , Prigorje, (Krsniki) E/ZPP 3

2.3.14 Raspelo, Ravninsko E/ZPP 3

2.4. Stambene građevine Status zaštite Prijedlog kategorije

2.4.1 Stambena kuda, Fišer, Đurmanec 136 PR 2

2.4.2 Stambena kuda, Donji Macelj E/ZPP 3

2.4.3 Stambena kuda, Fruki 115, Donji Macelj E/ZPP 3

2.4.4 Tradicijska drvena kuda, Goričanovec E/ZPP 3

2.4.5 Stambena kuda, Gornji Macelj E/ZPP 3

2.4.6 Stambena kuda, Hromec 117 E/ZPP 3

2.4.7 Stambena kuda, Hrebidi, Hlevnica E/ZPP 3

2.5. Građevine javne namjene Status zaštite Prijedlog kategorije

2.5.1 Zgrada željezničke postaje, Đurmanec PR 2

2.5.2 Zgrada željezničke postaje, Hromec E/ZPP 3

2.5.3 Konačište i gostionica Mikša, Đurmanec 48 i 50 E/ZPP 3

2.6. Gospodarske i industrijske građevine Status zaštite Prijedlog kategorije

2.6.1 Zgrada gospodarstva Otenffels, Lepa bukva, Donji Macelj E/ZPP 3

2.6.2 Zgrada šumarije, Fruki, Donji Macelj E/ZPP 3

2.6.3 Šumarska kuda, Loborščak E/ZPP 2

2.6.4 Zgrade stare glažute, Stara Glažuta, Hromec E/ZPP 3

2.7. Etnološke građevine i područja Status zaštite Prijedlog kategorije

2.7.1 Tradicijske klijeti, Drenški, Prigorje PR 2

2.7.2 Tradicijske klijeti, Pedki,Goričanovec E/ZPP 3

2.7.3 Tradicijske klijeti, Srevast E/ZPP 3

2.7.4 Tradicijska gospodarska zgrada, Filipanci E/ZPP 3

2.8. Tehničke i građevine niskogradnje Status zaštite Prijedlog kategorije

2.8.1 Sustav željezničke pruge s tehničkim inventarom E/ZPP 2

3.0 Memorijalna područja i obilježja Status zaštite Prijedlog kategorije

3.0.1 Mjesno groblje, Đurmanec E/ZPP 3


45

3.0.2 Spomen grobnica NOB, Đurmanec P 3

3.0.3 Spomen ploča na školi NOB, Putkovec E/ZPP 3

5.0 Arheološki lokaliteti Status zaštite Prijedlog Kategorije

5.0.1 Trasa antičke ceste (dolinom rijeke Krapine prema Ptuju) E/ZPP 3

6.0. Posebno vrijedne zone krajobraza (kulturnog krajolika) Status zaštite Prijedlog kategorije

6.0.1 Područje Maceljske gore PR 2

6.0.2 Padine Brezovice i Podbrezovice E/ZPP 2

6.0.3 Dolina potoka Maceljčica E/ZPP 3

6.0.4 Dolina rijeke Sutle E/ZPP 3

7.0. Povijesni toponimi Status zaštite Prijedlog kategorije

7.0.1 Glažuta i Stara Glažuta, toponimi za nekadašnju manufakturu

7.0.2 Lepa bukva, toponim gospodarstva Ottenfels

Primijedeno je da je graditeljsko naslijeđe u vrlo lošem građevnom stanju. To se odnosi osobito na

seoske cjeline gdje se uopde ne provodi zaštita i obnova tradicijski vrijednih stambenih i gospodarskih

građevina. Najvedi broj tradicijski vrijednih kuda, koje se nalaze u selima i zaseocima, je napušten ili

srušen. Na sredu ima i dobrih primjera gdje se drvene kude pa i dijelovi sela, održavaju i obnavljaju na

kvalitetan i stručno prihvatljiv način. Česta je pojava gradnje nove zgrade u neprihvatljivom odnosu

prema starim građevinama.

Karakteristikama zagorskog krajolika ne odgovara ni linearna gradnja uz ceste u dolinskim predjelima,

čime se gubi obilježje tipologije naselja, koja su nekad bila sastavljena od više zasebnih zaselaka. To je

naročito izraženo u nizinskim dijelovima naselja Donji Macelj.

Problemi Potrebe

Ne provodi se zaštita i obnova tradicijski vrijednih stambenih i gospodarskih građevina

Osigurati obnovu i zaštitu objekata tradicionalne gradnje


46

1.10. Infrastruktura

1.10.1. Prometna infrastruktura

Opdinu Đurmanec karakterizira odlična cestovna prometna povezanost, obzirom da se nalazi na ruti

Pyhrnskog pravca (Nurnberg – Linz – Graz – Macelj – Zagreb – Split). Kroz opdinu prolazi Autocesta

Zagreb – Krapina – Macelj, A2 te državna cesta D1 na koje se vezuju ostali cestovni pravci (D 207, D

508 i D 74), županijske (Ž 2096, Ž 2097 i Ž 2098) i lokalne ceste (L 22001 i L22010). Navedena mreža

cesta povezuje sva naselja s opdinskim središtem te s ostalim mjestima unutar Krapinsko-zagorske

županije, susjednim županijama, gradom Zagrebom te Republikom Slovenijom.

Tabela 24. Ceste po kategorijama na teritoriju Opdine Đurmanec

Autoceste:

A2 - Phyrnski pravac E 59

Državne ceste:

D1 (GPMacelj -Krapina-Zagreb-Karlovac-Gračac-Knin-Brnaze-Split (D8)

D 207 (Hum na Sutli /D206/-Lupinjak- Đurmanec (D1)

D 508 (Macelj/D1/-Lepoglava/D35/ s Varaždinskom županijom)

D 74 (Đurmanec /D1/-Lepoglava/D35/)

Županijske ceste

Ž 2096 – povezuje južni dio teritorija Opdine s državnom cestom D207 I D1(Đurmanec-Podbrezovica-Donja Plemenšdina-Pregrada)

Ž 2097 – povezuje naselje Ravninsko sa susjednom opdinom Jesenje, državnom cestom D1 I naseljem Đurmanec I nastavno lokalnom cestom s naseljem Koprivnica Zagorska

Ž 2098 - povezuje Đurmanec( D 207) sa Krapinom i Švaljkovcem (D 35)

Lokalne ceste:

L 22001-povezuje Đurmanec, Gornji Macelj i Donji Macelj

L 22010 - nastavno na Ž 2097 povezuje teritorij naselja Koprivnica Zagorska s Opdinom Jesenje

Na području Opdine Đurmanec nalazi se ukupno 95,3 km cesta, od čega 78,3 km asfaltirano, a 17 km

neasfaltirano, dok se na razini Županije nalazi 912,41 km cesta.

Na nerazvrstane ceste otpada 60 km, što čini udio od 62,96%. Na državne ceste otpada 16,1 km ili

16,89%, na lokalne 12,2 km ili 12,8%, dok na području Opdine postoji 7 km županijskih cesta što čini

7,35%.

Tabela 25. ceste prema kategorizaciji na teritoriju Opdine Đurmanec

Državne ceste

Udio % Županijske ceste

Udio %

Lokalne ceste

Udio % Nerazvrstane ceste

Udio % ukupno

Asfaltirano (km) 16.1 16.89% 7 7.35% 7.2 7.56% 48 50.37% 78.3

Neasfaltirano (km) 0 0.00% 0 0.00% 5 5.25% 12 12.59% 17

Ukupno (km) 16.1 16.89% 7 7.35% 12.2 12.80% 60 62.96% 95.3

Na teritoriju Opdine nalaze se dva međunarodna cestovna prijelaza; Macelj-Gruškovlje koji spada u I. kategoriju te Lupinjak-Dobovec koji spada u II. Kategoriju. Željeznička povezanost


47

Željeznički promet u Krapinsko-zagorskoj županiji ima stogodišnju tradiciju, a na teritoriju Opdine nalazi se trasa pruge:

L 103 Zabok - Krapina – Đurmanec – granica R. Slovenije (1930.), kojom se ovog trenutka prometuje samo do Đurmanca, postoje redovne željezničke linije, a prema programu HŽ radovi na rekonstrukciji i uređenju trase od Đurmanca do DG de započeti tijekom 2014. godine.

U PPUO je razrađen prijedlog nove trase transeuropske željeznice Zagreb-Pragersko-Beč.

Autobusni prijevoz Na području opdine Đurmanec funkcionira javni linijski prijevoz koji povezuje Opdinu Đurmanec s Gradom Krapina, od kuda su dalje uspostavljene veze prema Zagrebu i drugim područjima. Javni linijski prijevoz obavljaju trenutno dva prijevoznika: 1. PRESEČKI GRUPA d.o.o. Krapina, Frana Galovida 15 - tvrtka je u 100 % privatnom vlasništvu, a glavna djelatnost je prijevoz putnika. Glavni je prijevoznik u Krapinsko zagorskoj Županiji, kako u linijskom, tako i u ugovorenom prijevozu (prijevoz školske djece - 8 ugovora o prijevozu, radnika - 15 ugovora i sl.). Osim prometovanja na područnom nivou tvrtka ima stalne linije prema Zagrebu. 2. POTOČKI PROMET d.o.o., Radoboj, Radoboj 89, koji uz javni linijski prijevoz, (prijevoz srednjoškolaca), obavlja i poseban ugovoren prijevoz osnovnoškolaca na području opdine Đurmanec. Svojevrsni problem predstavlja činjenica da su linije navedenih prijevoznika ograničene na prijevoz radnika i školske djece, pa kroz dan nedostaje dodatnih linija, no iste nisu rentabilne i bez sufinanciranja JLS prijevoznici nede uvoditi nove linije, ved ih naprotiv, svake godine i smanjuju.

1.10.2. Komunalna infrastruktura

Elektroopskrba

Opskrba električnom energijom uz ved ostvareni elektroenergetski standard, ima važno energetsko

tehničko-ekonomsko značenje za osiguranje višeg opdeg standarda na području Opdine Đurmanec.

Na teritoriju Opdine Đurmanec, HEP DP Elektra Zabok pokriva distribuciju el. energije. Unutar granica

obuhvata Plana, postoji elektroenergetska mreža na tri naponska nivoa:

• mreža srednjeg napona, 35 kV, nadzemna - dalekovod kojim se prenosi električna energija

od Zaboka do Kumrovca;

• mreža srednjeg napona, 10 kV, nadzemna, manjim dijelom podzemna, kojom se napajaju

distributivne trafostanice 10/0,4 kV,

• niskonaponska mreža (0,4 kV), vedim dijelom nadzemna, a manjim dijelom izvedena

kabelima položenim u zemlju

Potrebe za električnom energijom opdine Đurmanec podmiruju se iz napojne točke TS 35/10 kV, 2x8

MVA KRAPINA

Navedena TS 35/10 kV napaja se električnom energijom iz napojne točke: TS 110/35 kV, 2x40 MVA

STRAŽA (Hum na Sutli) preko odgovarajudeg 35 kV dalekovoda.

Postojedi nadzemni vodovi 10(20) kV dobro su pozicionirani područjem Opdine i omogudavaju

interpolaciju novih distributivnih TS 10(20)/0.4 kV na cijelom području.


48

Na području opdine Đurmanec realizirana je relativno stara nadzemna mreža 10(20) kV na drvenim

stupovima vodičima Al/Fe 3x25 mm²; 3x35 mm²; 3x50 mm².

Na području uz autocestu od Đurmanca do graničnog prijelaza Macelj (naselje Ručice) izvedeni su

novi podzemni vodovi 10(20) kV napona koji svojim kapacitetom mogu zadovoljiti sve potrebe za

električnom energijom, prema sadašnjim saznanjima, u slijededih 20 godina.

Unutar granica opdine Đurmanec trenutno je u pogonu 29 distributivnih transformatorskih stanica

10(20)/0,4 kV (TS 10(20)/0,4 kV) s ukupnom instaliranom snagom transformatora 4230 kVA.

Od toga, samo za potrebe gospodarstva koristi se 2 kom. TS, s kombiniranim konzumom

(gospodarstvo-široka potrošnja) 1 kom., a 26 kom. je za potrebe široke potrošnje, raznih ustanova i

poslovnih sadržaja. Razmještaj postojedih TS je pretežno zadovoljavajudi.

Za potrebe autoceste izgrađena je elektroenergetska mreža unutar njenog koridora i po trasama i na

lokacijama postojedih elektroenergetskih građevina.

Iz nabrojenih TS 10(20)/0.4 kV formirana je niskonaponska mreža (NNM) koja je vedim dijelom

nezadovoljavajudeg presjeka i tehničkog stanja. NNM izrađena je vedim dijelom kod prve

elektrifikacije na drvenim stupovima vodičima Al/Fe 4x16 mm²; 4x25 mm²; 4x35 mm².

Djelomično je obnovljena stara NNM vodičima Al/Fe 4x50/8 mm² i X00/0-A 3x70+71.5+2x16 mm² na

jelovim impregniranim betonskim stupovima.

Potpuno je obnovljena stara NNM nadzemnim kabelima X00/0-A 3x70+71.5+2x16 mm² na jelovim

impregniranim i betonskim stupovima i podzemnim kabelima PP00-a presjeka 50, 95 i 150 mm² na

području opdine uz autocestu.

Trasa postojede NNM izvedena je uz postojede prometnice, a jednim dijelom prolazi preko

poljoprivrednih površina i ne zadovoljava razvoj naselja.

U samom naselju-centru Đurmanca manji dio NNM izveden je djelomično podzemnim kabelima PP00

i PP00-A presjeka 35, 50 i 95 mm².

Javna rasvjeta

Javna rasvjeta u naseljima opdine izvedena je u znatnom opsegu uz glavne ulice i to stupnim

svjetiljkama sa žaruljama VTFE 125W i Na 70W te međusobnim razmakom od cca 60 do 90m.

Postojeda javna rasvjeta jednim dijelom više ne zadovoljava te je potrebno njezino proširenje i

zamjena modernijim rasvjetnim svjetiljkama koje su ekonomičnije s kvalitetnijim svjetlotehničkim

rješenjima., što je prepoznato i u Proračunu za 2014. godinu.

Postojeda javna rasvjeta u naseljima uz autocestu i u samom naselju-centru Đurmanca vedinom je

izvedena modernim rasvjetnim svjetiljkama i zadovoljava.

Plinska mreža

Na području opdine prirodni plin se koristi isključivo u širokoj potrošnji (domadinstva) za grijanje

građevina, pripremu sanitarne potrošne tople vode, pripremu hrane, u ustanovama za grijanje, te u

manjim obrtničkim radionicama.


49

Područjem Krapinsko–zagorske županije uspostavljen je sustav opskrbe plinom koji je potrebno dalje

razvijati u cilju povedanja i poboljšanja opskrbe, te njene sigurnosti.

Osnovni međunarodni-magistralni plinovod Rogatec-Krapina-Zabok vezan je na izvorište plina u

Rusiji. Čvorište u Zaboku razdvaja magistralni plinovod na pravac Zabok – Konjščina – Novi Marof-

Ludbreg i na pravac Zabok – Zagreb.

Područjem opdine Đurmanec nisu predviđeni novi koridori za magistralne plinovode, nego se

uglavnom predviđa korištenje postojedih plinovodnih koridora uz manje korekcije trasa.

Područje Opdine napaja se prirodnim plinom preko plinovoda Zabok-Krapina.

Postojede stanje opskrbe plinom područja opdine je uglavnom zadovoljavajude.

Opskrba područja Opdine odvija se preko redukcijske postaje u Krapini i plinovoda d160 PE

maksimalnog radnog tlaka 3 bara koji se pruža centralnim dijelom teritorija opdine. Od ovog

cjevovoda se odvajaju distributivni cjevovodi manjih profila. Distributivnom mrežom pokrivena su sva

veda naselja u opdini.

Plinska mreža duga je 33 km dok je pokrivenost oko 90%. Na plinsku mrežu priključena je 620

potrošača, od čega na kudanstva otpada 588 priključaka s ukupnom potrošnjom od 388.000 m3, dok

na industriju otpada 32 potrošača s ukupnom potrošnjom od 121.000 m3. Potreba za proširenjem

nema te je u planu samo priključivanje dodatnih potrošača.

Distributivni cjevovodi izvedeni su u cijelosti iz PE cijevi .

Distribuciju plina za područje opdine Đurmanec vrši distributer «Gradska plinara Krapina» d.o.o.

Krapina.

Vodoopskrba

Opskrba vodom stanovništva i gospodarstva na području Opdine obavlja se manjim dijelom iz

izvorišta Podbrezovica, a vedim dijelom iz vodoopskrbnog sustava grada Krapine pod nadležnošdu

komunalnog poduzeda „Krakom“ d.o.o. koje je zaduženo za distribuciju vodom, te manjim brojem

individualnih lokalnih vodovodnih objekata.

Dosadašnja istraživanja vodoprivredne problematike na području Opdine vezana su isključivo za

rješavanje problematike vodoopskrbe naselja i to najčešde na užoj lokalnoj razini.

Osnovni cilj razvojnog programa vodoopskrbe Opdine je da svaki stanovnik Opdine bude opskrbljen

dovoljnom količinom zdrave i pitke vode i da se udovolje sve gospodarstvene potrebe. U tom smislu

prioritetan cilj Opdine je spajanje svih lokalnih vodovoda sa svojim objektima , uz određene tehničke

uvjete na sustav javne vodoopskrbe.

Analizirajudi stanje vodoopskrbe u Opdini, može se ustvrditi da ono još u potpunosti nije

zadovoljavajude tj. nema izvedenu vodoopskrbnu mrežu i potrebne objekte koji bi udovoljili

navedenom cilju i potrebama stanovništva u svim naseljima.

Na području Opdine uz veda naselja postoje izgrađeni vodoopskrbni objekti.


50

U naseljima Hlevnica, Hromec i Đurmanec postoje izgrađene vodospreme dok se planira izgradnja

vodospreme u naselju Putkovec. Do ovih vodosprema voda se doprema putem crpnih stanica.

Postoje izgrađene crpne stanice Podbrezovica, Hromec, Hromec 1, Hlevnica i Đurmanec dok je u

planu izgradnja crpnih stanica Gornji Macelj.

Za cjelovitu vodoopskrbu opdinskog područja potrebito je izgraditi dodatne vodoopskrbne objekte i

proširiti vodoopskrbnu mrežu na čitavo područje.

Sukladno Izvještaju o stanju vodoopskrbnog sustava na području Opdine Đurmanec, na njega je

priključeno 658 potrošača, čija je prosječna dnevna potrošnja 400 m3. Prosječna godišnja potrošnja

iznosi 150.000 m3. Duljina glavnog cjevovoda iznosi 35 km.

Stanje vodoopskrbne mreže je vrlo dobro s cijevima od poliuretana visoke gustode (PEHD cijevi).

Od 4235 stanovnika Opdine Đurmanec, njih 2227, odnosno 52% priključeno je na vodovodnu mrežu,

što je značajno manje od županijskog i državnog prosjeka koji iznosi oko 75%.

Najvedi udio priključenih bilježi se u naseljima Podbrezovica s 92% priključenog stanovništva te u

naselju Đurmanec gdje je priključeno 87% stanovništva te su to jedina dva naselja s udjelom

priključenih iznad županijskog prosjeka.

Iznadprosječan udio stanovništva priključenog na vodovod u okvirima Opdine bilježe Lukovčak (73%),

Ravninsko (62%) te Gornji i Donji Macelj sa 55%, odnosno 60% priključenog stanovništva.

Nijedan stanovnik naselja Goričanovec, Prigorje, Putkovec i Koprivnica Zagorska nije priključen na

vodoopskrbni sustav, dok je u Hlevnici i Jezerišdu priključen zanemariv udio od 2, odnosno 8%.

Potreba za daljnjim unaprjeđenjem vodoopskrbne mreže reflektira se i kroz Proračun za 2014.

godinu, kojim je za navedenu namjenu predviđeno 400.000 kn.

Za dosezanje županijske razine od 75% priključenog stanovništva potrebna su značajnija ulaganja, za

što se mogudnost otvara, između ostalog, i kroz EU fondove za ruralni i regionalni razvoj.

Tabela 26. Broj stanovnika Opdine priključenih na vodoopskrbnu mrežu

Naselje Ukupan broj stanovnika

Broj priključenih stanovnika

Broj stanovnika s mogudnošdu priključenja

Postotak priključenih stanovnika

Postotak s mogudnošdu priključenja

DonjiMacelj 566 338 148 60% 26%

Đurmanec 836 727 97 87% 12%

Goričanovec 283 0 235 0% 83%

GornjiMacelj 204 113 58 55% 28%

Hlevnica 254 4 237 2% 93%

Hromec 444 201 213 45% 48%

Jezerišde 119 10 103 8% 87%

KoprivnicaZagorska 116 0 88 0% 76%

Lukovčak 228 166 47 73% 21%

Podbrezovica 279 256 19 92% 7%

Prigorje 298 0 235 0% 79%

Putkovec 216 0 189 0% 88%


51

Odvodnja

U ovom trenutku svakako se problemu odvodnje i pročišdavanja sanitarnih otpadnih voda mora posvetiti nužna pažnja, i to prije svega zbog očuvanja kvalitete i zaštite površinskih i podzemnih vodotokova. Današnje stanje u pogledu odvodnje i pročišdavanja otpadnih voda na području Opdine uglavnom je nezadovoljavajude. Tome postoji svakako više razloga, a jedan od osnovnih je pomanjkanje sredstava za realizaciju programa izgradnje kanalizacijskih sustava i uređaja za pročišdavanje. Na području Opdine postoji djelomično izgrađena kanalizacijska mreža i to samo za u centru naselja Đurmanec te nema izgrađenih uređaja za pročišdavanje nego se prikupljene vode ispuštaju direktno u korita potoka.

Otpadne vode iz ostalih naselja se uglavnom sakupljaju u neprikladne septičke jame ili se ispuštaju direktno u meliorativne kanale ili kanale uz prometnicu. Isto tako obzirom da na pojedinim područjima Opdine nema izgrađene vodovodne mreže, na nekim seoskim domadinstvima postoje izgrađeni poljski zahodi.

Važno je na kraju napomenuti kako je rješavanje problematike odvodnje planirano u sklopu Sustava prikupljanja i odvodnje te pročišdavanja otpadnih voda za aglomeraciju Krapina, za što je izrađen glavni projekt, te je u tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Taj se projekt svakako namjerava financirati sredstvima Europske unije.

Gospodarenje otpadom

Sakupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada iz kudanstava, stambenih i poslovnih objekata, kuda za odmor, ustanova, organizacija i tvrtki u Opdini Đurmanec provodi komunalno poduzede „Krakom“ d.o.o., s kojim je sklopljen ugovor za obavljanje komunalne djelatnosti.

Ugovorom se Izvršitelj usluge obvezao da de se komunalni otpad odvoziti pojedinačno, po korisniku usluge, jednom tjedno i to specijalnim vozilom (smedarem) po principu “od kude do kude”, iz svih kudanstava do kojih je mogud pristup kamionom, dok su za one, do kojih nije mogud pristup vozilom, postavljeni kontejneri na mjesta određena od strane komunalnog poduzeda.

Ravninsko 392 243 117 62% 30%

Đurmanec 4.235 2.227 1.786 53% 42%


52

Sortirani i ostali komunalni otpad skupljaju se odvojeno u plave, odnosno zelene kante. Ujedno, na području Opdine postoji pet uređenih 5 eko otoka za sortiranje i zbrinjavanje otpada.

1.10.3. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura (ICT)

Pošta Na području Opdine nalazi se Poštanski ured Hrvatskih pošta, s poštanskim brojem 49225, u samom centru Đurmanca. Telekomunikacije U svim naseljima na području Opdine instalirane su zemljane telefonske linije. Trenutno postoji oko 1000 priključaka. Internet Područje Opdine pokriveno je internetom no nema podataka o broju priključaka, brzini i tipu pristupa internetu.

1.10.4. Ostala infrastruktura

Zelene površine

Opdina nema posebno uređenih zelenih površina. Vedinom je riječ o javnim površinama u centru

Đurmanca. Vrijedi spomenuti uređenu šetnicu na potezu od centra Đurmanca do Osnovne škole, koja

je ove godine uređena kao šetalište, s pratedim sadržajima, klupama, koševima za smede, drvoredom

i sl..

Dječja igrališta

Na području Opdine ovog trenutka postoje samo dva uređena dječja igrališta, jedno u centru

Đurmanca, a drugo kod Područne škole Macelj, na kojem su postavljena atestirana igrala za djecu.

Rekreacija i šport

Na području Opdine djeluje znatan broj sportskih udruga koje Opdina u granicama svojih mogudnosti

financijski prati u realizaciji određenih projekata, tako da je dosad uređeno nekoliko manjih ili vedih

igrališta za rekreaciju mladih (Donje Prigorje, Donji Macelj, Jezerišde, Gornja Podbrezovica, Zagorska

Koprivnica), dok su u izgradnji igrališta u Hlevnici i Goričanovcu.

Šport ima dugogodišnju tradiciju u Đurmancu, te se bilježe iznimni sportski rezultati pogotovo kod

djece osnovnoškolskog uzrasta te se s ciljem unaprjeđenja sportskih aktivnosti pokrenula izgradnja

školske sportske dvorane.

Stanogradnja

Na području Opdine dosad nije bilo projekata stanogradnje te nema niti stambenih zgrada s više

stanova.


53

Planirana je izgradnja stambene zgrade kroz Program poticane stanogradnje, u suradnji s Agencijom

za promet nekretnina. Zbog nedostatka interesa projekt je stavljen na čekanje do daljnjeg.

Groblja

Na području Opdine postoje dva groblja i to mjesno groblje u Đurmancu kojem gravitira vedi dio

Opdine te jedno manje u Gornjem Maclju sa stotinjak grobnih mjesta kojem gravitiraju mještani tog

dijela Opdine kao i mještani naselja susjedne Varaždinske županije.

Tijekom 2014. godine namjerava se izraditi Plan groblja, potpuno informatizirati upravljanje grobljem

i sl. U tijeku su radovi na proširenju groblja i uređenju novih polja kojima de se otvoriti nova grobna

mjesta, bududi da je ovog trenutka groblje gotovo popunjeno.


54

1.10.5. Društvena infrastruktura

Sve opdinske, javne i društvene funkcije locirane su u opdinskom središtu Đurmanec i to:

opdinska uprava, Opdinsko vijede i Načelnik

RKT župni ured

Osnovna škola

Kulturno društvo Đurmanec

ambulanta

ljekarna

veterinarska ambulanta

pošta

poljoprivredna zadruga

Dobrovoljno vatrogasno društvo

Područne škole nalaze se u naseljima Hromec, Putkovec i Donji Macelj te im je, kao i školi u Đurmancu potrebna obnova i opremanje.

U samoj Opdini nema kulturnog centra, knjižnice, doma kulture niti sličnog sadržaja.

Sukladno popisu udruga, na području Opdine djeluje 14 udruga i to: 1. LOVAČKO DRUŠTVO „MACELJ-ĐURMANEC“, predsjednik: Žarko Gmajnid, adresa: Jezerišde 43

2. KUBURAŠKA UDRUGA „SV. JURAJ HLEVNICA“, predsjednik: Marijan Cesarec, Hlevnica 18

3. KUBURAŠKO DRUŠTVO „SV. LEOPOLD MANDID HLEVNICA-HROMEC“, predsjednik: Ivan Cesarec,

Hromec 26

4. KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ĐURMANEC, predsjednica: Marija Klasid, Đurmanec 64

5. SPORTSKO DRUŠTVO ĐURMANEC, predsjednik: Boris Pospiš, Đurmanec 141

6. SPORTSKO DRUŠTVO JEZERIŠDE, predsjednik: Miro Pavid, Jezerišde 23

7. UDRUGA ZA SPORT I REKREACIJU GORNJA PODBREZOVICA, predsjednik: Josip Beloševid,

Podbrezovica 72b

8. UDRUGA ZA SPORT I REKREACIJU ZAGORSKA KOPRIVNICA, predsjednik. Marijan Koprivnjak, Zag.

Koprivnica 10

9. SPORTSKO DRUŠTVO MLADOST-MACELJ, predsjednik: Josip Pracaid, Donji Macelj 38

10. UDRUGA VINARA „SVETI VINKO“ ĐURMANEC, predsjednik: Marijan Cesarec, Hlevnica 18

11. LIGA MALOG NOGOMETA OPDINE ĐURMANEC, predsjednik: Vlado Fruk, Donji Macelj 132

12. UDRUGA UMIROVLJENIKA ĐURMANEC, predsjednik: Marijan Horvat, Ravninsko 32

13. SPORTSKA UDRUGA HLEVNICA, predsjednik: Branko Cesarec, Hlevnica 19

14. SPORTSKO DRUŠTVO JAVOR, predsjednik: Željko Leljak, Goričanovec 57

Predškolsko obrazovanje

Na području Opdine nema niti jedne predškolske ustanove (vrtida niti igraonice) pa se program

predškole provodi u prostorima osnovne i područnih škola u suradnji s Dječjim vrtidem „Gustav


55

Krklec“ iz Krapine. Proračunom za 2014. godinu predviđen

je iznos od 30.000 kuna za izradu projektne dokumentacije

za izgradnju vrtida.

Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje

Školstvo u Đurmancu počelo je organizirano djelovati 1876.

godine izgradnjom školske zgrade.

Nova, suvremena školska zgrada na današnjoj lokaciji sa 13

specijaliziranih učionica te pripadajudim kabinetima i svim ostalim prostorima otvorena je 1983.

godine. Osnovna škola Đurmanec ima u svom sastavu i tri područne škole: u Hromcu, Maclju i

Putkovcu.

Zdravstvo

Na području Opdine se nalazi Ambulanta Đurmanec, koja radi u sklopu Doma zdravlja Krapina, a u

kojoj rade 4 tima ugovornih zdravstvenih djelatnika i to 2 tima primarne zdravstvene zaštite i 2 tima

stomatološke zaštite. Pedijatra nema. Ambulanta Đurmanec je započela sa svojim radom i pružanjem

zdravstvenih usluga mještanima 1974. godine. Također, na području Opdine djeluje jedna ljekarna.

Centri za socijalnu skrb Opdina je uključena u program „Pomod u kudi starijim osobama“ u kojeg je uključeno cca 27-28

korisnika.

Vatrogastvo Dobrovoljno vatrogasno društvo Đurmanec osnovano je 17.02.1979. godine na inicijativu mjesne

zajednice Đurmanec sa sjedištem u Đurmancu bb.

DVD djeluje na području Opdine, a prema potrebi izvan opdine. Društvo je udruženo u vatrogasnu

zajednicu Krapinsko-zagorske županije te na dobrovoljnoj osnovi razvija i unapređuje vatrogastvo u

zaštiti od požara, u gašenju požara, te spašavanju ljudi i imovine prilikom prirodnih i drugih nepogoda

i nezgoda.

Trenutačno društvo broji 92 člana i posjeduje sljededi vozni park:

Cisterna marke MERCEDES ATEGO (sva oprema, spremnik 5000 lit. vode);

Malo vatrogasno navalno vozilo Nissan Pick Up, (spremnik za vodu 400 lit., miješalica za pjenilo, 2 vitla po 50 metara),

kombi vozilo za prijevoz ljudi Renault Master.

Treba napomenuti kako je DVD Đurmanec ovog trenutka jedina operativna snaga za djelovanje u

kritičnim situacijama, koji su spremni promptno reagirati u pogledu zaštitu i spašavanja ljudi i

imovine, a i jedini raspolažu potrebnom opremom.


56

Problemi Potrebe

Nedostatna povezanost linijskim prijevozom sa županijskim središtem

Pojačati broj autobusnih linija prema županijskom središtu i dalje

Neadekvatan sustav odvodnje i prečišdavanja otpadnih voda

Riješiti imovinsko-pravne odnose i izgraditi odgovarajudi sustav odvodnje

Nezadovoljavajude stanje niskonaponske mreže

Obnoviti niskonaponsku mrežu

Neodgovarajuda javna rasvjeta Unaprijediti sustav javne rasvjete

Slabija priključenost na vodoopskrbnu mrežu u pojedinim naseljima

Osigurati vodoopskrbnu mrežu u što vedem broju naselja

Nedovoljan broj uređenih dječjih igrališta Unaprijediti postojeda igrališta

Groblje nedovoljnog kapaciteta Proširiti postojede groblje i informatizirati

upravljanje

Loše stanje matične i područnih škola Obnoviti i opremiti postojede škole

Nepostojanje dječjeg vrtida Izgraditi dječji vrtid

Nepostojanje objekta za kulturne i druge aktivnosti

Izgradnja multifunkcionalne dvorane-društvenog doma s pratedim kulturnim sadržajima

Nepostojanje objekata za brigu o starijima i nemodnima

Izgraditi objekt za brigu o starijima i nemodnima


57

1.11. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Cijeli teritorij pod Maceljskom Gorom zaštiden je PPUO kao prirodni krajobraz, uz izuzede

građevinskih područja Donjeg I Gornjeg Macelja.

Prostor južno od prometnice D207 i sjeverno uključujudi podbrežje Maceljske Gore, može se tretirati

kao kulturni krajolik, pogotovo jer za sada nije doživio vedu devastaciju izgradnjom proizvodnih

pogona.

Identificirani problemi zaštite prirodnog krajobraza:

Infrastruktura predstavlja snažni problem – naročito cestovna. Polaganje cestovnih pravaca

nužno iziskuje agresiju na prirodni krajolik. Ovim se Planom nastojalo smjestiti štoviše

infrastrukturnih trasa u zajedničke koridore čime se smanjuje potrošenost prostora I njegova

devastacija.

Površinska eksploatacija mineralnih sirovina registrirana je na teritoriju Opdine na

eksploatacijskom polju Straža-Vinceli gdje se nalazi aktivni kamenolom. Također, evidentirani

su i napušteni kamenolomi i označen u kartografskom prikazu, te ih je potrebno sanirati.

Odlaganje otpada na teritoriju Opdine nije zamijeden u obliku divljih deponija, osim

pojedinačnih akcidenata što se za sada uspješno rješava na razini opdinske uprave.

Zaštita šuma

Za šume na području opdine (i za privatne i za one u vlasništvu RH) izrađeni su osnova i program

gospodarenja, što znači da se njima gospodari na održiv način, uvažavajudi sveeuropske kriterije

gospodarenja šumama.

Zaštita voda

Zaštita voda, naročito izvorišta, utvrđena je kroz mjere PPUO.

Neki vodotokovi ugroženi su direktnim izlijevanjem otpadnih voda iz kudanstava, obzirom da na

području Opdine nema ugrađenog pročistača, ali de se problem otkloniti izgradnjom Aglomeracije

Krapina za koju je izrada glavnog projekta u tijeku.

Posebne mjere zaštite na lokacijama vodotoka Ravninsko ugroženim od ulja, prašine i ostalih

onečišdenja iz kamenoloma predviđene su Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva i treba ih predvidjeti mjerama zaštite.

Zaštita poljoprivrednog zemljišta

Morala bi obuhvatiti i restriktivne mjere za zapuštene poljoprivredne čestice, a postojedu raznolikost

kultura potrebno je nadopuniti vedim brojem čestica pod vodem i vinogradima.


58

Zaštita zraka

Zaštita zraka ni monitoring za sada nisu regulirani niti na razini Županije, ali obzirom da su mjerenja

tijekom 1998. godine za Grad Krapinu ustanovili I kategoriju kakvode zraka, za pretpostaviti je da je

na teritoriju opdine situacija još povoljnija (gorski zrak).

Reciklažna dvorišta

Opdina nema uređeno reciklažno dvorište za prihvat i sortiranje komunalnog otpada, premda je

zakonski obvezana na to. Navedeni nedostatak otklonit de se u suradnji s Gradom Krapinom i

susjednim opdinama.

Obnovljivi izvori energije

Na području Opdine nema zabilježene proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, mada postoji interes

privatnih investitora za ulaganje u solarne panele.

Problemi Potrebe

Ugroženost vodotokova direktnim izlijevanjem otpadnih voda iz kudanstava

Izgraditi sustav za prikupljanje i pročišdavanje otpadnih voda te priključivanje što vedeg broja kudanstava

Nepostojanje reciklažnih dvorišta Rješavanje nedostatka reciklažnog dvorišta u

suradnju sa susjednim JLS-ovima


59

1.12. Rezultati provedenih anketa

U svrhu dobivanja što boljeg uvida u stanje na teritoriju Opdine provedena je anketa među

zainteresiranom javnošdu kroz Opde upitnike, Upitnike za gospodarski sektor, sektor poljoprivrede te

upitnike za javni i civilni sektor.

Analiza opdih Anketnih upitnika

Kroz Opde upitnike nastojalo se dobiti opde podatke o ispitanicima, uvid u njihovu percepciju stanja,

njihov pogled na strategiju razvoja Opdine, viziju, misiju te prikupiti primjedbe, prijedloge i

komentare.

Napravljena je analiza prikupljenih podataka te njihovo rangiranje temeljem njihove učestalosti,

prosječnih ocjena ili kompariranjem učestalosti i prosječnih ocjena. Prikupljeno je 12 Opdih anketnih

upitnika, s time da svi nisu bili do kraja popunjeni te su u obzir uzeti raspoloživi podaci. U tekstu

strategije prikazane su tvrdnje ispitanika koje su najrelevantnije za njenu izradu i to kako slijedi:

Na upit o statusu vlastitog poslovanja odgovorilo je 10 od 12 ispitanika, od čega je 4 iskazalo rast

poslovanja, 4 stagnaciju, 1 negativno poslovanje u prethodnoj godini, dok je 1 ustvrdio da je na

početku poslovanja.

Status poslovanja Učestalost

Pozitivno poslovanje 4

Stagnacija 4

Negativno poslovanje 1

Početak poslovanja 1

Ispitanicima je dana mogudnost ocjenjivanja kvalitete pruženih usluga koje obavlja Opdina te im je

ponuđen raspon ocjena od 1-5 gdje ocjena 1 predstavlja izrazito lošu kvalitetu, dok ocjena 5

predstavlja izrazito dobru kvalitetu. Od 12 anketiranih ocjene je dalo njih 11 te je izračunata

prosječna ocjena zadovoljstva za svaku pojedinačnu uslugu. Najvede zadovoljstvo ispitanici su iskazali

vezano za zaštitu od požara s prosječnom ocjenom 4,09, dok su u prvih pet usluga pobrojani

prikupljanje i odlaganje otpada, primarna zdravstvena zaštita, obrazovanje te kultura i sport.

Najmanja razina zadovoljstva iskazana je vezano za zaštitu potrošača (koja i nije toliko u nadležnosti

Opdine), s prosječnom ocjenom 2,64 te brigu o djeci predškolskog uzrasta s prosječnom ocjenom 2,9.

U pet najlošije plasiranih spadaju i informiranje stanovništva, prostorno i urbanističko planiranje te

izdavanje suglasnosti i dozvola.

Zadovoljstvo kvalitetom pruženih usluga

Vrsta usluge prosjek

pružanje zaštite od požara 4.09

Prikupljanje i odlaganje otpada 3.82

Primarna zdravstvena zaštita 3.80


60

Obrazovanje 3.70

Kultura i sport 3.64

Pružanje komunalnih usluga 3.55

Stanovanje 3.55

Socijalna skrb 3.40

Održavanje cesta 3.36

Zaštita okoliša 3.36

Upravljanje opdinskim vlasništvom 3.27

Izdavanje suglasnosti i dozvola 3.20

Informiranje stanovništva 3.09

prostorno i urbanističko planiranje 3.00

Briga o djeci predškolske dobi 2.90

Zaštita potrošača 2.64

Od ispitanika je kroz opdi Anketni upitnik zatraženo da detektiraju tri najpozitivnije stvari vezane za

Opdinu kao mjesto njihovog poslovanja. Na upit je odgovorilo 11 ispitanika. Dobra prometna

povezanost detektirana je kao najpozitivnija stvar od strane 6 ispitanika, očuvan okoliš, dobar

smještaj te blizina slovenije i autoceste, status brdsko-planinske opdine te mogudnost prekogranične

suradnje detektirani su kao najpozitivnije stvari od po dva ispitanika. Ostale prednosti detektirane su

od po jednog ispitanika.

Pozitivne stvari učestalost

dobra prometna povezanost 6

Okoliš 2

dobar smještaj 2

Blizina Slovenije i autoceste 2

status brdsko-planinske opdine 2

mogudnost prekogranične suradnje 2

telefonska i internet povezanost 1

Izgradnja nogostupa 1

složna zajednica 1

dobra suradnja opdine i mještana 1

Financijska pomod udrugama 1

Informiranost 1

Bitka za razvoj 1

Ispitanici su anketirani i vezano za nedostatke u infrastrukturi kako bi se dobila relevantna

informacija o potrebnim mjerama te im je ponuđeno 6 odgovora uz mogudnost dopunjavanja

nedostataka koje su detektirali sami. Na upit je odgovorilo 11 ispitanika. Kao dva glavna

infrastrukturna nedostatka s po 10 glasova naznačeni su briga o predškolskoj djeci te briga o starijim i

nemodnim osobama, čemu treba pridodati nedostatak turističke i ugostiteljske infrastrukture s 8

glasova te prijevoz sa 7 glasova. Po 3 glasa dobili su nedostatak vodoopskrbne mreže te nerazvrstane

ceste, dok su o dva glasa dobili odvodnja, rasvjeta i poslovna zona. Vedina navedenih nedostataka

preslikava se u odabranim mjerama koje de se provoditi kroz ovu strategiju.


61

Infrastrukturni nedostatci učestalost

briga od predškolskoj djeci 10

Briga o starijim i nemodnim 10

Ugostiteljstvo i turizam 8

Prijevoz 7

Voda u visokim zonama 3

Nerazvrstane ceste 3

Odvodnja 2

Rasvjeta 2

Poslovna zona 2

Internet 1

Socijalne usluge za marginalizirane skupine 1

Briga o djeci s teškodama u razvoju 1

seoski turizam 1

Igraonice za djecu 1

sportski sadržaji 1

Elektroopskrba 1

Benzinska crpka 1

parking za groblje 1

poduzetnički inkubator 1

Pošta 1

Telekomunikacije 1

Ispitanicima je ponuđeno da detektiraju i rangiraju 5 najvedih problema s kojima se susredu u

vlastitom poslovanju, s time da na prvo mjesto stave najvedi problem, a na peto mjesto stave

najmanji problem. Kako bi se dobio što realniji uvid u značaj detektiranih problema u poslovanju,

njihova učestalost podijeljena je s prosječnim rangom. Valja naglasiti da na dobar broj njih Opdina ne

može izravno utjecati, ali može pomodi svojim angažmanom u njihovom otklanjanju. Ispitanicima je

ponuđeno 13 odgovora s mogudnošdu samostalnog detektiranja problema koji nisu zadani

predloškom upitnika. Na navedena pitanja odgovorilo je 12 ispitanika te su kao glavni problem

navedeni složenost poreznih propisa, ograničena sredstva za financiranje te nemogudnost naplate.

Od problema koji su imali visoku učestalost treba istaknuti neučinkovitu javnu administraciju, visoke

cijene inputa za proizvodnju, neadekvatnu infrastrukturu, restriktivne radne propise te nestabilnost

javnih politika.

pet najvedih problema Učestalost Prosječni rang rezultat

složenost poreznih propisa 6.00 1.83 3.27

ograničena sredstva za financiranje 6.00 2.17 2.77

nemogudnost naplate 3.00 1.33 2.25

Neučinkovita javna administracija 8.00 4.00 2.00

Visoke cijene inputa za proizvodnju 7.00 3.71 1.88

neadekvatna infrastruktura 4.00 3.00 1.33

Restriktivni radni propisi 3.00 2.33 1.29


62

nestabilnost javnih politika 5.00 4.00 1.25

Nedostatak tržišta 1.00 1.00 1.00

Slaba angažiranost državne politike u poticanju prerađivačke industrije

1.00 1.00 1.00

Nedovoljna informiranost 3.00 4.00 0.75

Loša radna etika radne snage 2.00 3.00 0.67

netransparentna procedura dodjele sredstava udrugama

1.00 2.00 0.50

neraščišdeno zemljište 1.00 2.00 0.50

Nedovoljno obrazovana radna snaga

1.00 2.00 0.50

Neprihvadanje udruga kao partnera u rješavanju problema

1.00 3.00 0.33

korupcija i kriminal 1.00 3.00 0.33

Izostanak udruživanja 1.00 4.00 0.25

Kako bi se osiguralo definiranje ciljeva i prioriteta strategije, utemeljeno na potrebama stanovništva

ispitanicima je ponuđen odabir područja na kojima je potrebno temeljiti daljnji razvoj Opdine, s time

da je najvažnije područje trebalo staviti na 1. mjesto, dok je najmanje važno trebalo staviti na 3. Kako

bi se dobio što točniji rezultat, učestalost pojedinih odgovora podijeljena je s njihovim prosječnim

rangom. U anketi je sudjelovalo 11 ispitanika. Prema odgovoru ispitanika, tri strateška područja za

razvoj Opdine jesu poljoprivreda i prehrambena djelatnost, turizam i drvna industrija, čemu treba

pridodati i metalo-prerađivačku djelatnost.

Strateške grane razvoja učestalost prosjek Koeficijent

Poljoprivreda i prehrambena djelatnost 10 1.40 7.14

Turizam 9 1.78 5.06

Drvna industrija 9 2.33 3.86

Metalo-prerađivačka djelatnost 4 2.75 1.45

energetska učinkovitost i OIE 1 1.00 1.00

Benzinska crpka 1 3.00 0.33

Analiza anketnih upitnika za sektor poljoprivrede

Provedene su ankete među poljoprivrednim proizvođačima o stanju u poljoprivrednom sektoru.

Anketi se odazvalo šest OPG-a. Vedinu ispitanika karakteriziraju slabiji zemljišni resursi gdje se

površina raspoloživog zemljišta kod trojice krede u rasponu od 1,1 do 2,5 ha, dok je kod dvojice ona

3-4 ha. Proizvodnja je vedinom namijenjena individualnim potrošačima na lokalnom tržištu ili je

namijenjena vlastitim potrebama, dok tri proizvođača plasiraju proizvode na šire tržište RH.

Tri ispitanika ocijenila su konkurenciju na lokalnom tržištu vrlo slabom, dvojica su lokalnu

konkurenciju označila srednje jakom, a jedan vrlo jakom. Njihova percepcija konkurencije na

hrvatskom tržištu krede se od vrlo slabe do vrlo intenzivne. Dvojica od šest ispitanika članovi su nekog


63

oblika udruženja, (Poljoprivredne zadruge „Puran zagorskih brega“ i Udruge pčelara Krapina) te

ocjenjuju suradnju unutar udruga ocjenom dobar.

Kao ključne probleme u vlastitom poslovanju ispitanici su naveli:

Slabu poslovnu povezanost gospodarstava u sektoru

Nedovoljno razvijenu mrežu otkupljivača

Tržišni pritisak jeftinih proizvoda iz uvoza

Visoke cijene inputa/repromaterijala za proizvodnju

Ograničene mogudnosti okrupnjivanja zemljišta

Nerazvijenu distribucijska mreža

Zastarjelu tehnologiju u proizvodnji

Nedostatak stručnih i specifičnih znanja

Nedostupnost informacija o mogudnostima potpora i sufinanciranja

Ograničen pristup sredstvima za financiranje i investiranje

Četiri od šest anketiranih proizvođača koriste svo raspoloživo zemljište, dok jedan nije niti naveo da

koristi bilo kakvo poljoprivredno zemljište. Ispitanici ocjenjuju da bi najkorisnije edukacije bile one

vezane uz marketing i promociju, primjenu suvremenih tehnologija u proizvodnji te financije,

računovodstvo i knjigovodstvo. Vedinom rijetko ili nikako ne sudjeluju u edukacijama, dok jedan

izjavljuje da sudjeluje na edukacijama ovisno o tome koliko se često nude, a kao razlog

nesudjelovanja navode nedostatak financijskih sredstava, nedostatak stručnjaka ili nedostatak

odgovarajudih treninga. Trojica od šest ispitanika sudjelovala su u edukacijama u protekle tri godine.

Osim financijske potpore, prema izjavama ispitanika, dobrodošla bi im pomod u edukaciji,

marketingu, pravnim i knjigovodstvenim savjetima, povezivanju s uspješnim proizvođačima iz sektora

za koje su zainteresirani te pomod stručnjaka u izradi projekata i njihovom apliciranju na EU i

nacionalne programe, te kasnije pomod pri provedbi

Samo jedan od anketiranih proizvođača koristi sofisticirane tehnologije u proizvodnji, te uz još jednog

ispitanika, pokazuje potrebu za njihovim uvođenjem. Tri od šest ispitanika tvrde da su u posljednje tri

godine razvili novi proizvod ili uslugu, od kojih jedan navodi da je riječ o proizvodnji zaštidene robne

marke “Purana zagorskih brega”, jedan navodi da je riječ o uvođenju papirnate ambalaže za proizvod,

dok jedan nije specificirao novi proizvod, proces ili inovaciju. Uzgajivač purana sudjelovao je, u

suradnji s Agronomskim fakultetom, u projektu sufinanciranom iz EU sredstava vezanom uz

istraživanje proizvodnog procesa uzgoja zagorskih purana.

Pet od šest ispitanika u svom poslovanju koriste internet, dok ga jedan uopde ne koristi.

Četiri od šest ispitanika planiraju ulaganja u obnovljive izvore energije za vlastite potrebe, dok dvojica

planiraju ulaganja vezana za zaštitu okoliša, odnosno u sustav odvodnje tehnoloških/otpadnih voda iz

proizvodnje te zbrinjavanje i skladištenje stajskog gnoja.


64

Dva od ispitanih šest poljoprivrednih proizvođača ne planiraju nikakvo proširenje postojede

proizvodnje, dok četvorica planiraju u razdoblju od dvije do sedam godina. Dvojica od njih planiraju

diversificirati svoje poslovanje.

Analiza anketnih upitnika za gospodarski sektor

Anketni upitnik namijenjen gospodarskom sektoru ispunila su dva ispitanika koji spadaju u kategoriju

obrta, od kojih se jedan bavi ugostiteljstvom dok se drugi bavi prijevozništvom i autoelektričarskim

uslugama.

Primarni potrošači njihovih usluga su individualni potrošači, poduzeda i javni sektor. Jedan ispitanik

djeluje na lokalnom tržištu, dok drugi uz lokalno, pokriva i šire hrvatsko tržište. Konkurenciju na

lokalnom tržištu drže osrednjom (ocjene 2 do 3 od mogudih 5), dok istu na hrvatskoj razni drže od

osrednje do jake (ocjene 2 i 4 od mogudih 5). Oba poduzetnika surađuju s dobavljačima s lokalnog

područja i ocjenjuju ih ocjenama 3 odnosno 4 od mogudih 5. Jedan poduzetnik je član Udruženja

obrtnika te ocjenjuje suradnju unutar udruženja ocjenom 3 od mogudih 5, dok drugi nije član bilo

kakve udruge, ali navodi potrebu za udruživanjem i povezivanjem s drugim obrtnicima radi

olakšavanja vlastitog poslovanja.

Kao najvedi problem u poslovanju jedan poduzetnik navodi nedostatak posla i narudžbi, dok drugi ne

navodi nikakve probleme.

Jedan poduzetnik ne iskazuje potrebu za bilo kakvim edukacijama, niti ih pohađa zbog nedostatnih

financijskih sredstava, dok drugi detektira marketing i upravljanje kao područja potrebna za

unaprjeđenje vlastitog poslovanja te sudjeluje barem jednom godišnje na edukacijama, ali također ne

u dovoljnoj mjeri zbog nedostatnih financijskih izvora.

Jedan obrtnik umjereno koristi internet u svakodnevnom poslovanju te detektira potrebu za

uvođenjem novih tehnologija u poslovanje koje prema njegovoj ocjeni nije sofisticirano. Navodi da je

sudjelovao u projektu vezanom uz istraživanje i razvoj, ali bez detaljnijeg opisa. Obrtnik nije

sudjelovao u razvoju novog proizvoda ili inovacije, ne planira ulaganja vezana u zaštitu okoliša,

energetsku učinkovitost niti planira daljnji razvoj i širenje.

Drugi obrtnik koristi internet izrazito često, ne vidi potrebu za uvođenjem novih tehnologija u

procese koji su srednje sofisticirani. U posljednje tri godine provodio je projekt vezan uz uvođenje

nove turističke i ugostiteljske ponude. Ispitanik ima potrebu za ulaganjima vezanim uz zaštitu okoliša

i to u projekt prikupljanja otpadnih voda te zbrinjavanje komunalnog otpada. Poduzetnik planira

povedanje postojedih aktivnosti te uvođenje nove ponude.

Analiza anketnog upitnika javni i civilni sektor

Anketi se odazvala jedna udruga (Udruga za sport, rekreaciju i kulturu Zagorska Koprivnica) koja se

bavi sportom, kulturom te okupljanjem djece i mladeži. Okuplja 30 članova i korisnici njenih usluga

jesu svi stanovnici naselja. Udruga ne posjeduje nikakav prostor za djelovanje, a financira se iz

vlastitih sredstava. Oprema koju koriste nije zadovoljavajuda, a kao najvede problem Udruga


65

detektira nedovoljno iskustvo u pripremi projekata te nedostatak informacija. Za bolje uvjete rada

potrebna im je materijalna potpora. U zadnje tri godine nisu sudjelovali ni u kakvim edukacijama,

zbog njihove nedostupnosti na užem području, odnosno zbog nedostatka sredstava, mada za to

iskazuju potrebu. Navode da su u svom radu surađivali sa sličnim udrugama ali ne navode stupanj

zadovoljstva navedenom suradnjom.


66

1.13. Rekapitulacija stanja

Demografski podaci obrađeni u prethodnim poglavljima pokazuju standardno negativni trend

smanjenja broja stanovnika u razmaku od 1991. do 2011. (1991. godine bilo je 4759 stanovnika,

2001. godine bilo je 4481 stanovnika, a 2011. njih 4235). Kumulativno, od 1991. do 2011. zabilježen

je pad stanovništva od 11%

Gospodarski pokazatelji ukazuju na dobro razvijenu mrežu obrta koji zapošljavaju glavninu radnika

na teritoriju Opdine, odnosno njih 219. Nešto intenzivnije aktivnosti bilježe se u području

prerađivačke industrije (prerada drva i metala), građevinarstva i transporta, koja ostvaruju glavninu

prihoda sukladno podacima uiz 2012. godine. Vedina pokazatelja u smislu rasta prihoda i dobiti su

pozitivni, međutim evidentan je pad investicija u dugotrajnu imovinu, koji je osjetno vedi u odnosu na

državni prosjek.

Za snažniji razvoj gospodarstva Opdine potrebno je razmotriti mogudnosti privlačenja

gospodarstvenika kroz osiguranje potrebne infrastrukture pod povoljnim uvjetima, pogotovu imajudi

u vidu dobru prometnu povezanost sa županijskim i državnim središtem.

Poljoprivredna proizvodnja na teritoriju opdine u smislu opsega je zanemariva te se najvedim dijelom

svodi na zadovoljavanje vlastitih potreba. Evidentna je usitnjenost gospodarstava, nezadovoljavajudi

resursi za intenzivnu proizvodnju, slabija kvaliteta zemljišta te veliki udio neiskorištenog

poljoprivrednog zemljišta. Nema podataka o bilo kakvom obliku ruralnog turizma kao ni učincima

vinske ceste Đurmanec-Pregrada.

Izostanak intenzivne poljoprivredne proizvodnje može se iskoristiti kao prednost u smislu

promoviranja očuvanog okoliša, usmjeravanja prema ekološkoj proizvodnji i proizvodnji

tradicionalnih proizvoda koji bi se nudili na gospodarstvima ili u ugostiteljskim objektima na području

Opdine i susjednih mjesta.

Očuvan ruralni prostor, karakterističan zagorski reljef te značajne površine pod šumom ukazuju na

potencijal u smislu lovnog i ruralnog turizma za čiji je razvitak mogude koristiti sredstva iz nacionalnih

i europskih izvora.

Prostor Opdine Đurmanec odražava sklad zagorskih prirodnih pejsaža i antropogenih zahvata. Prostor

obiluje vrijednim prirodnim eko-prostorom Maceljskog Gorja, vrijednim krajolikom pobrđa I brega u

južnom dijelu teritorija Opdine, ali su nažalost mnoge građevine civilne gradnje, naročito stambene

devastirane te je potrebno evidentirati I zaštititi kroz dokumente prostornog uređenja nižeg ranga

(DPU, UPU).

Ocjena stanja

Evidentan je značaj opdinskog središta, koji predstavlja glavnu snagu u gospodarskom smislu. Ovakva

situacija morat de se donekle izmijeniti, aktiviranjem svih korisnika prostora, jačanjem potencijalnih


67

područnih centara naselja Donji Macelj, Hromec I Ravninsko kako bi i ostala naselja odn. ukupni

teritorij imali ulogu u razvoju.

Prometna povezanost naselja unutar teritorija Opdine zadovoljava uz napomenu lošeg stanja

pojedinih prometnica, premalih profila i slabe signalizacije. Županijske i lokalne ceste nedovoljnog su

profila, Državna prometnica D 207 trasirana je na južnom dijelu teritorija i povezuje sva naselja

smjera istok-zapad sa državnom cestom D1 te preko autoceste povezuje teritorij s Krapinom i

Zagrebom.

Infrastrukturni sustavi elektroenergetike i telekomunikacija, zadovoljavajudeg su standarda i

pokrivaju područje u cijelosti. Opskrbljenost vodom još uvijek je značajno ispod županijskog prosjeka

te se kao srednjoročni cilj treba postaviti smanjenje zaostajanja za županijskom razinom.

Sustav odvodnje, zbog nedostatka pročistača i kanalizacijskog sustava na vedini teritorija opdine nije

na zadovoljavajudoj razini, ali de se otkloniti izgradnjom aglomeracije Krapina za koju je izrada

glavnog projekta u tijeku. Kako bilo, konfiguracija terena može predstavljati problem, naročito u

bregovitim dijelovima teritorija.

Ograničenja razvoja

Ograničenja razvoja proizlaze iz financijskih mogudnosti proračuna, demografske slike, razvijenosti

urbane strukture ruralnih naselja i zaseoka, stagnacije gospodarstva, te nedovoljno razvijenog

standarda infrastrukturnog opremanja svih naselja izuzev opdinskog središta.


68

II. SWOT ANALIZA

SWOT analiza označava način analiziranja koji se temelji na promatranju snaga, mogudnosti, slabosti i

prijetnji svakog od područja koje se analizira. Ovakav tip analize zovemo SWOT, jer dolazi od početnih

slova engleskih riječi za snagu, slabosti, mogudnosti i prijetnje (Strengths, Weaknesses, Opportunities

i Threats).

Swot analiza napravljena je temeljem zajedničke suradnje priređivača strategije i zainteresirane

javnosti tijekom zajedničkih radionica, na kojima je dan prijedlog analize te su sudionici radionica

imali mogudnost složiti se danim prijedlozima ili ih odbiti te dati vlastite prijedloge koji su, po

usvajanju uneseni u tablicu SWOT analize.

Poljoprivreda

Snage Slabosti Očuvani resursi zbog ekstenzivnog načina

poljoprivredne proizvodnje;

Dugogodišnja tradicija u vinogradarstvu;

Vinska cesta Đurmanec-Pregrada;

Gotovo 70% pokrivenost teritorija šumom s gospodarskim i turističkim potencijalom;

Slaba iskorištenost poljoprivrednog zemljišta u odnosu na ukupno raspoloživo (14,87%);

Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta (1,44 ha);

Velika količina zemljišta prijavljenog u ARKOD za koje se ne podnose zahtjevi za izravna pladanja (23%);

Slabo razvijena stočarska proizvodnja vedinom okrenuta uzgoju za vlastite potrebe;

Nedostatna ponuda u segmentu ruralnog turizma (znanje, smještajni kapaciteti, sportsko-rekreacijski sadržaji i sl.);

Nepostojanje bilo kakvog oblika udruživanja poljoprivrednika;

Nepostojanje prepoznatljivog branda kojeg bi se vezalo uz područje Opdine;

Slaba zainteresiranost i nedostatak vlastitih resursa za sudjelovanje na natječajima za EU fondove;

Slaba zainteresiranost mladih za bavljenje poljoprivredom;

Nezainteresiranost poljoprivrednih proizvođača za međusobno uvezivanje i organiziranje;

Neriješeni vlasnički odnosi koji mogu onemoguditi ili usporiti postupak okrupnjivanja zemljišta;

Nepostojanje udruženja privatnih šumoposjenika;

Nedovoljna iskorištenost šumskih gospodarskih kapaciteta

Prilike Prijetnje Potencijal za ruralni i izletnički turizam;

Mogudnosti za proizvodnju i prodaju na gospodarstvu tradicionalnih, ekoloških

Slabljenje kupovne modi i pad potrošnje na razini RH;

Strah od preuzimanja poslovnih rizika


69

proizvoda s vedom dodanom vrijednošdu (kravlji, ovčji i kozji sirevi, mesne prerađevine, med i sl.);

Povezivanje poljoprivrednog i nešto razvijenijeg ugostiteljskog sektora;

Iskorištavanje tranzitnog položaja i neposredne blizine velikog zagrebačkog tržišta;

Stavljanje u funkciju dijela od 1200 ha neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta;

Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta;

Iskorištenje potencijala vinske ceste;

Organiziranje proizvođača te zajednički nastup na tržištu;

Korištenje EU fondova u svrhu poljoprivrede i ruralnog razvoja;

Konfiguracija terena i lošija kvaliteta zemljišta koja onemogudava intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju;

Gospodarstvo

Snage Slabosti Dobra prometna povezanost i blizina koridora

prema Zapadnoj Europi;

Veliki broj obrta, poglavito u uslužnim djelatnostima , prijevozu, prerađivačkom sektoru i graditeljstvu;

Pozitivna vanjskotrgovinska bilanca uz evidentan rast prometa;

Dobra sirovinska baza za drvnu industriju;

Postojanje dvaju lovišta s lovno-turističkim potencijalom i potencijalnim smještajnim i rekreativnim kapacitetima

Nepostojanje gospodarske zone;

Mali broj tvrtki na području opdine, od kojih više od polovice nema zaposlenih;

Negativan trend u smislu investiranja u dugotrajnu imovinu;

Nepostojanje bilo kakvog oblika organiziranosti poduzetnika (klasteri, zadruge, LAG-ovi i sl.);

Slaba struktura poduzetničkog sektora uz velik broj zaposlenih u niskoprofitabilnim sektorima;

Nedostatak turističkih sadržaja;

Nepostojanje recentne razvojne strategije na razini Županije s kojom bi se uskladila razvojna strategija Opdine;

Loša obrazovna i dobna struktura nezaposlenih;

Značajno niže plade u odnosu na županijsku, a poglavito na državnu razinu.

Nepostojanje logistike za informiranje poduzetnika o promjenama u zakonskim propisima (zaštita na radu, okoliš, ostale promjene vezane za svaku djelatnost)

Prilike Prijetnje Blizina Zagreba kao najvedeg tržišta u RH;

Mogudnost korištenja EU fondova i nacionalnih shema potpore namijenjenih podizanju konkurentnosti gospodarstva;

Mogudnost financiranja projekata vezanih uz obnovljive izvore energije (vjetar, sunce, biomasa);

Loša gospodarska situacija na razini RH pradena padom potrošnje;

Kriteriji iz natječaja za dodjelu EU sredstava koji isključuju tvrtke bez zaposlenih i tvrtke koje su ostvarile gubitak;

Slaba informiranost i investicijski kapacitet poduzetnika koji ih mogu onemoguditi u


70

Mogudnost razvoja turizma (ruralni, povijesni (Maceljska šuma), planinarski, lovni i sl.) uz sinergiju s JLS-ovima iz najbližeg okruženja.

Mogudnosti udruživanja gospodarskih subjekata sufinancirana iz EU fondova;

Olakšan pristup EU tržištu;

Mogudnost sudjelovanja u programima namijenjenim zapošljavanju, socijalnoj uključivosti i obrazovanju zajedno s jedinicama regionalne samouprave, centralnom državom, obrazovnim institucijama i nadležnim ministarstvima

prijavi na EU natječaje;

Kašnjenja u izradi programskih dokumenata na razini središnje države koji bi trebali definirati razvojne ciljeve i prioritete;

Izloženost jedinstvenom EU tržištu;

Loš obrazovni sustav na razini države, poduzetnici nisu dovoljno educirani za poduzetništvo

Komunalna i društvena infrastruktura

Snage Slabosti

Dobra prometna infrastruktura na razini županijskih, državnih i lokalnih cesta;

Telekomunikacijska infrastruktura;

Dobra suradnja između uprave i građanstva;

Postojanje inicijativa svih dionika za rješavanje infrastrukturnih problema;

Postojanje velikog broja udruga (posebno sportskih)

Nepostojanje cjelodnevnih prometnih linija;

Niskonaponska mreža vedim dijelom nezadovoljavajudeg presjeka i tehničkog stanja.

Nezadovoljavajudi sustav javne rasvjete u opsegu i po pitanju rasvjetnih tijela;

slaba pokrivenost opdine vodoopskrbnim sustavom;

Slaba pokrivenost opdine sustavom za odvodnju;

neriješen sustav pročišdavanja otpadnih voda;

Nepostojanje reciklažnog dvorišta na razini Opdine;

Nedovoljno razvijeni kulturni i sportski sadržaji u Opdini;

Nedovoljna opremljenost sportskih igrališta (sportske infrastrukture

Nepostojanje vrtida i doma za starije i nemodne osobe;

Neadekvatni prostori Opdine

Nedostatak prostora za rad raznih udruga;

Prostori u kojima se provodi osnovnoškolsko obrazovanje (matična i područne škole) u lošem stanju

Prilike Prijetnje

Sufinanciranje projekata iz nacionalnih i EU fondova;

Mogudnost priključenja na vedi sustav odvodnje koji je u postupku odobravanja;

Mogudnost priključenja LAG-u čime bi se omogudio lakši pristup EU fondovima

Ugroženost vodotokova direktnim izlijevanjem otpadnih voda iz kudanstava,

Mogudnost smanjenja transfera u proračun s razine centralne države;

Mogude ograničenje iznosa iz EU sredstava za pojedinu opdinu što bi moglo onemoguditi financiranje nekih projekata iz EU fondova;

Ukidanje postojedih sustava socijalne zaštite ugroženih skupina;


71

Zbog loših infrastrukturnih uvjeta odlazak mladih, izumiranje stanovnika opdine

III. VIZIJA, MISIJA I STRATEŠKI CILJEVI

1. Vizija i misija

Vizija predstavlja stanje u kojem se Opdinu vidi u 2020. godini, a koje de proistedi kroz zadovoljavanje

zacrtanih ciljeva i prioriteta, a kroz primjenu predviđenih mjera. Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere

proistekli su iz analize stanja te SWOT analize koja je raspravljena kroz radionice sa zainteresiranom

javnošdu te kroz prikupljanje Anketnih upitnika:

Anketni upitnici iznjedrili su sljedede prijedloge vezane uz viziju razvoja opdine:

1. Opdina kao vrhunska agroturistička destinacija, dobro prometno povezana, s nedirnutom

prirodom kao oaza mira i opuštenog života;

2. Opdina, zajednica stabilnog gospodarstva, razvijene infrastrukture, socijalne osjetljivosti i

prepoznatljive tradicije;

3. Opdina s razvijenom poljoprivredom, turizmom, proizvodnjom domade hrane, s inovativnim

gospodarstvom koje osigurava zapošljavanje mladih;

4. Opdina s uređenim pitanjem poljoprivrednog zemljišta s organiziranom proizvodnjom;

5. Opdina koja de osigurati organizirano bavljenje poljoprivredom i pokretanje industrijske

proizvodnje;

6. Opdina s poslovnom infrastrukturom te razvijenim sadržajem za razvoj turizma.

7. Opdina s razvijenom turizmom i poljoprivredom u kojoj de poljoprivrednici plasirati svoje

proizvode kroz turističke objekte;

8. Opdina koja koristi obnovljive izvore energije na dobrobit građana i gospodarskih subjekata

koja stvara okvir za razvoj poduzetništva kroz poduzetnički inkubator.

Navedeni prijedlozi misije objedinjeni su u jedinstveni prijedlog:

„Opdina, zajednica stabilnog i inovativnog gospodarstva koje osigurava zapošljavanje mladih,

razvijene infrastrukture, socijalne osjetljivosti i prepoznatljive tradicije“

Misija

Predstavlja ono što de se učiniti u svrhu razvoja Opdine kao i ono što stanovništvo i gospodarski

sektor očekuju od opdinske uprave u postizanju zadanih ciljeva.

Kroz Anketne upitnike prikupljeni su sljededi prijedlozi:

1. Poticati osnivanje poljoprivrednih gospodarstava i njihovu povezanost s ugostiteljsko-

turističkim sadržajima te dopunske djelatnosti, što de osigurati siguran dohodak lokalnom

stanovništvu opdine te zadržati mlade u Opdini. Poticati razvoj i izgradnju smještajnih

kapaciteta, kako bi se privukli turisti na nekoliko dana te trošili sredstva. Sve de to dovesti do

opdeg zadovoljstva, sigurnih prihoda te povedanja životnog standarda.

2. Stvaranje uvjeta u svim segmentima života na području Opdine za kvalitetan život svih

naraštaja, sukladno njihovim potrebama i mogudnostima;


72

3. Briga o djeci, kulturi, obrazovanju, sportu, zaštiti okoliša, kao i zadovoljavanje potreba

građana i poticanje gospodarskog i turističkog razvoja;

4. Sufinanciranje raščišdavanja poljoprivrednih površina;

5. Omoguditi ljudima bavljenje poljoprivredom kako bi od toga mogli živjeti te stvoriti uvjete za

pokretanje industrijske proizvodnje;

6. Potaknuti privatna investiranja na način da ih Opdina obuhvati kao strateške projekte;

7. Okupiti sve snage radi poboljšanja uvjeta života.

Od predloženih oblika misije odabran je prijedlog pod rednim brojem 2.

„Stvaranje uvjeta u svim segmentima života na području Opdine za kvalitetan život svih

naraštaja, sukladno njihovim potrebama i mogudnostima.“

Strateški ciljevi

Kod određivanja Strateških ciljeva u obzir su uzete Strategija Europa 2020, tematski ciljevi zacrtani u

svrhu provedbe Europskih strukturnih investicijskih fondova, Operativni program Konkurentnost i

kohezija, Operativni program Ljudski resursi, Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020 te

ciljevi zacrtani Strategijom razvoja Krapinsko-zagorske županije. Odabrani ciljevi u potpunosti su

usklađeni s navedenim strategijama i programima te tematskim ciljevima što de osigurati mogudnost

financiranja vedine projektnih aktivnosti iz EU fondova.

Strategija Europa 2020

Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:

Pametan rast-kroz razvoj ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji.

Održiv rast-kroz promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelena i konkurentnija

Uključiv rast-kroz njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu koheziju

Dosezanje prioriteta zadanih strategijom Europa 2020 mogude je kroz postizanje 11 tematskih

ciljeva koje je nužno uzeti u obzir kod izrade programskih dokumenata.

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija

3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeda, poljoprivrednog sektora te sektora

ribarstva i akvakulture

4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima

5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima

6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi

8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage

9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva

10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

11. Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava


73

Obzirom na lokalni okvir strategije kod određivanja strateških ciljeva Opdine, odabrani su oni koji

proizlaze iz analize stanja, zahtjeva stanovništva te je više tematskih ciljeva obuhvadeno jednim

strateškim.

Razvojna strategija Krapinsko-zagorske županije

Postojeda Razvojna strategija Krapinsko-zagorske županije sadrži 4 strateška cilja:

Strateški cilj 1- Konkurentno poduzetništvo i usluge

Strateški cilj 2 – Ruralni razvoj

Strateški cilj 3 – Razvoj ljudskih potencijala i unapređenje kvalitete života

Strateški cilj 4 – Očuvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti

Strateški ciljevi razvoja Opdine u skladu su sa strateškim ciljevima Županije, čime de se osigurati lakša

provedba mjera i projekata proisteklih iz strategije razvoja Opdine te njihovo financiranje iz

europskih, nacionalnih i županijskih izvora.

Povezanost strategije sa strategijama na razini EU, RH i Županije Strategija

Europa 2020

Tematski ciljevi preuzeti u hrvatske strateške dokumente

Županijska razvojna strategija

Strategija Opdine

Pametan rast

Tematski cilj 1 - Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija Tematski cilj 2 - Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija Tematski cilj 3 - Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeda, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture

Strateški cilj 1- Konkurentno poduzetništvo i usluge; Strateški cilj 2 - Ruralni razvoj

Strateški cilj 1 Jačanje konkurentnosti gospodarstva Prioritet 1.1. Podrška stvaranju kapaciteta za razvoj poduzetništva Prioritet 1.2. Podrška razvoju poljoprivrede, šumarstva i turizma Prioritet 1.3. Podrška povezivanju, promociji i edukaciji

Održiv rast Tematski cilj 4 - Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima Tematski cilj 5 - Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima Tematski cilj 6 - Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti

Strateški cilj 4 – Očuvan okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti

Strateški cilj 2 Poboljšanje kvalitete života, uz zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama Prioritet 2.1. Unaprjeđenje komunalne i cestovne infrastrukture Prioritet 2.2. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost


74

resursa Tematski cilj 7 - Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi

Uključiv rast

Tematski cilj 8 - Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage Tematski cilj 9 - Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva Tematski cilj 10 - Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje Tematski cilj 11 - Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava

Strateški cilj 3 – Razvoj ljudskih potencijala i unapređenje kvalitete života

Strateški cilj 3. Poboljšanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva Prioritet 3.1. Poboljšanje socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga Prioritet 3.2. Uključivanje svih skupina u društvo


75

VIZIJA, MISIJA I STRATEŠKI CILJEVI

Prioritet 1.2.

podrška razvoju

poljoprivrede,

šumarstva i turiz-

ma

Prioritet 2.2.

Zaštita okoliša i

energetska učin-

kovitost

Prioritet 3.2.

Uključivanje svih

skupina u društvo

Prioritet 1.1.

Podrška stvaranju

kapaciteta za raz-

voj poduzetništva

Prioritet 2.1.

Unaprjeđenje

komunalne i ces-

tovne infrastruk-

ture

Prioritet 3.1.

Poboljšanje soci-

jalnih, zdravstve-

nih i obrazovnih

usluga

MISIJA Stvaranje uvjeta u svim segmentima života na području Opdine za kvalitetan život svih naraštaja,

sukladno njihovim potrebama i mogudnostima

VIZIJA Opdina, zajednica stabilnog i inovativnog gospodarstva koje osigurava zapošljavanje mladih,

razvijene infrastrukture, socijalne osjetljivosti i prepoznatljive tradicije;

Strateški cilj 1.

Jačanje konkurentnosti

gospodarstva

Strateški cilj 2.

Poboljšanje kvalitete živo-

ta, uz zaštitu okoliša i prila-

godbu klimatskim promje-

nama

Strateški cilj 3.

Poboljšanje socijalne uklju-

čenosti i borba protiv siro-

maštva

Prioritet 1.3.

podrška uveziva-

nju, promociji i

edukaciji


76

2. Strateški ciljevi

2.1. Strateški cilj 1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

Opdina Đurmanec se, kao i ostatak Hrvatske te dobar dio europskog gospodarstva, suočava s

dugotrajnom gospodarskom krizom te izazovima koje sobom nosi globalizacija tržišta. Ujedno,

ulaskom u EU hrvatske tvrtke dobile su mogudnost nesmetanog izlaska na zajedničko tržište EU koje

broji više od 500 milijuna potrošača. S druge strane i hrvatsko se tržište u potpunosti otvorilo

proizvodima EU podrijetla, što je izazvalo povedanu konkurenciju na domadem tržištu, zahtijevajudi

istodobno od hrvatskog gospodarstva hvatanje koraka s gospodarskim trendovima na razini EU, čime

de se osigurati konkurentnost hrvatskih tvrtki u tržišnoj utakmici koja ih očekuje.

Jačanje konkurentnosti gospodarstva obuhvadeno je i Strategijom Europe 2020 , odnosno njenim

prioritetima koji obuhvadaju pametan, održiv i uključiv rast, te je kao prioritetni cilj sadržano i u

programskim dokumentima koje RH priprema za razdoblje 2014.-2020.

Kao nositelji povedanja konkurentnosti prepoznati su mikro, malo i srednje poduzetništvo. Na razini

EU, prema procjenama, djeluje 23 milijuna MSP-a, što čini preko 99% svih poduzetnika. Hrvatska

načelno pokazuje sličan udio mikro, malih i srednjih poduzeda, dok na razini Opdine svi registrirani

poduzetnici spadaju u kategoriju mikro i malih poduzeda. Prema prikupljenim podacima, na teritoriju

opdine djeluje 13 pravnih osoba i 85 obrta, od čega su njih 25 obveznici poreza na dobit te su

podnijeli godišnja izviješda FINA-i.

Najznačajnije djelatnosti po broju poduzetnika su prijevoz i skladištenje (7), trgovina na veliko i malo

(5), prerađivačka industrija (4), građevinarstvo (3) te informacije i komunikacije (2).

Najznačajniji udio po pitanju prihoda i broja zaposlenih zauzima prerađivačka industrija s 23,4

milijuna kuna te je u njoj zaposleno oko 60% od ukupnog broja zaposlenih osoba. U prerađivačkoj

industriji ostvaruje se i najvedi udio dobiti u iznosu od 1,02 milijuna kuna, kao i gubitak, od 1,87

milijuna kuna. U ukupnim prihodima i broju zaposlenih značajno sudjeluje i djelatnost prijevoza i

skladištenja s 15,1 milijuna kuna te oko 16% svih zaposlenih osoba. Po pitanju prihoda, značajan udio

drže informacije i komunikacije s prihodom od 8,29 milijuna kuna te udjelom oko 5% zaposlenih te

građevinarstvo sa 7,83 milijuna kn i 8% zaposlenih.

Ako se uzme u obzir da prema podacima DZS na razini RH djeluje 122447 trgovačkih društava te

88287 obrta onda je vidljivo da je broj aktivnih trgovačkih društava po glavi stanovnika

deseterostruko manji od hrvatskog prosjeka, dok je broj obrta na razini državnog prosjeka. Iz

navedenog proizlazi potreba za dodatnim povedanjem broja tvrtki koje djeluju na prostoru Opdine te

povedanjem aktivnosti postojedih tvrtki i obrta. Unaprjeđenje stanja na navedenom području

pozitivno bi se odrazilo i na sliku po pitanju broja nezaposlenih osoba.

Iz analize stanja vidljive su slabe ili nikakve gospodarske aktivnosti na području turizma i

poljoprivrede te šumarstva koji su kroz provedene ankete prepoznati kao područja na kojima Opdina

u bududnosti treba bazirati svoj razvoj. Evidentno je da za razvoj obiju gospodarskih aktivnosti

postoje pretpostavke u smislu postojedih resursa (očuvana prirodna i kulturna baština, blizina

Zagreba kao velikog i financijski potentnog tržišta, velike površine neiskorištenog poljoprivrednog

zemljišta i sl.). Trenutno na području Opdine nema značajnije poljoprivredne proizvodnje, čemu su


77

najvedi uzrok nedostatni resursi. Zbog podneblja koje ne omogudava intenzivnu proizvodnju,

potrebno se okrenuti proizvodnji ekoloških poljoprivrednih proizvoda s vedom dodanom vrijednošdu

bilo kroz prodaju na farmi, bilo kroz plasman putem objekata namijenjenih ruralnom turizmu.

Jednako tako, nema niti evidentiranih smještajnih turističkih kapaciteta, niti turističkih sadržaja koji bi

osigurali dolazak turista. Kao poseban turistički potencijal treba istaknuti mogudnost razvoja

memorijalnog/povijesnog turizma, obzirom na činjenicu da je na području opdine evidentirano

grobište osoba ubijenih neposredno po dovršetku II. svjetskog rata. Tome treba pridodati i

mogudnosti koje se vezuju uz ruralni, izletnički i lovni turizam te gospodarska eksploatacija šuma.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze 3 prioriteta:

Prioritet 1.1. Podrška stvaranju kapaciteta za razvoj poduzetništva

Prioritet 1.2. Podrška razvoju poljoprivrede, šumarstva i turizma

Prioritet 1.3. Podrška povezivanju, promociji i edukaciji


Malo i srednje poduzetništvo nositelj je razvoja i stabilnosti na svim razinama, lokalnoj, regionalnoj,

državnoj i europskoj. Stvaranje poticajnog okruženja za njegov razvoj zajednički je posao tijela vlasti

na svim razinama, od lokalne do državne. U promicanju poduzetništva nužno je osigurati sinergiju

tijela javne vlasti, potpornih poduzetničkih institucija, razvojnih i komercijalnih banaka te tijela

zaduženih za provedbu programa potpore financiranih iz nacionalnih i EU sredstava.

Na opdinskoj razini ostaje mogudnost djelovanja u stvaranju povoljnih uvjeta za investiranje na

vlastitom teritoriju kroz jačanje svih oblika infrastrukture, poticanje na udruživanje te edukaciju

poduzetnika vezanu uz olakšani pristup sredstvima namijenjenima za razvoj poduzetništva. Samo iz

EU fondova namijenjenih regionalnom razvoju (ERDF), za poduzetništvo je u sedmogodišnjem

razdoblju predviđen iznos od oko milijardu eura. Tome treba pridodati i izvore financiranja iz

nacionalnog proračuna dostupne kroz programe koje provode Ministarstvo obrta i poduzetništva,

HAMAG Invest, HBOR i sl.


Gospodarski razvoji Opdine, prema rezultatima anketa, treba između ostalog biti utemeljen na

razvoju poljoprivrede i turizma, pri čemu treba uzeti u obzir i potencijal kojeg sobom nosi činjenica da

je gotovo 70% teritorija Opdine prekriveno šumama. Sva tri ova segmenta su prema analizi stanja

nerazvijena ili nedovoljno razvijena. Stoga je kao jedan od prioriteta Strategije određena podrška

razvoju poljoprivrede, šumarstva i turizma. U tom smislu potrebno je poduzeti mjere navedene u

nastavku koje de osigurati aktiviranje svih navedenih resursa. Velik dio predviđenih mjera namijenjen

je poduzetničkom sektoru, dok aktivnosti koje se tiču infrastrukture, edukacije, promocije i

promicanja turističkih manifestacija i okrupnjavanja zemljišta mogu poduzimati od strane Opdine.

Navedene mjere mogude je financirati kroz proračun, nacionalna sredstva te najvedim dijelom iz

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD).


78


Gospodarstvo Opdine karakterizira usitnjenost poduzetništva, uz izostanak bilo kakvog oblika

organiziranosti. Takva situacija onemogudava kvalitetan nastup na tržištu te umanjuje konkurentnost

proizvođača. Opdinu također karakterizira slaba iskorištenost turističkih potencijala te slaba

prepoznatljivost na tržištu. Poduzetnicima se ulaskom u EU omogudava pristup sredstvima iz

investicijskih fondova, no ne postoji nikakvo dosadašnje iskustvo u apliciranju na navedene fondove.

Za otklanjanje navedenih potrebno je poticati udruživanje poduzetnika na lokalnoj, regionalnoj i široj

razini, promovirati Opdinu kao Branda, turističku destinaciju te raditi na edukaciji poduzetnika u

svrhu boljeg poslovanja te lakšeg pristupa nacionalnim i EU fondovima.

2.2. Strateški cilj 2. Poboljšanje kvalitete života, uz zaštitu okoliša i

prilagodbu klimatskim promjenama

Kvaliteta života jedan je do ključnih elemenata koji može zadržati stanovništvo na području Opdine.

Dobra infrastruktura i očuvan okoliš povedava kvalitetu života na teritoriju Opdine. Ovaj strateški cilj

povezan je sa strategijom Europa 2020, odnosno njenom sastavnicom Održiv rast, koji

podrazumijeva promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i

konkurentnija te obuhvada dva tematska cilja EU za razdoblje 2014.-2020.- Promicanje prilagodbe

klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima te Zaštita okoliša i promicanje

učinkovitosti resursa.

Teritorij Opdine karakterizira relativno dobro očuvan okoliš. Nisu primijedena divlja odlagališta

smeda, niti ozbiljniji ekološki incidenti. Prikupljanje otpada dobro je uređeno te je briga o okolišu

navedena kao jedna od pozitivnih stvari u opdini. Postoji potreba izgradnje reciklažnog dvorišta, što je

i zakonska obveza Opdine.

Najveda manjkavost leži u činjenici da ne postoji uređeni sustav odvodnje koji bi pokrio cijelo

područje opdine. Za dio Opdine pokriven sustavom odvodnje ne postoji pročistač otpadnih voda.

Opskrba vodom stanovništva i gospodarstva pod nadležnošdu je komunalnog poduzeda „Krakom“

d.o.o. koje je zaduženo za distribuciju vode. Stanje još uvijek nije u potpunosti zadovoljavajude tj.

nema izvedenu vodoopskrbnu mrežu i potrebne objekte koji bi udovoljili navedenom cilju i

potrebama stanovništva u svim naseljima.

Za cjelovitu vodoopskrbu opdinskog područja potrebito je izgraditi dodatne vodoopskrbne objekte i

proširiti vodoopskrbnu mrežu na čitavo područje.

Od 4235 stanovnika Opdine Đurmanec, njih 2227, odnosno 52% priključeno je na vodovodnu mrežu,

što je značajno manje od županijskog i državnog prosjeka koji iznosi oko 75%.

Na području Opdine Đurmanec nalazi se ukupno 95,3 km cesta, od čega 78,3 km asfaltirano, a 17 km

neasfaltirano. Na nerazvrstane ceste, koje se nalaze u nadležnosti Opdine otpada 60 km, što čini udio

od 62,96% te su u dobrom dijelu neadekvatne po pitanju profila i standarda. Na državne ceste otpada


79

16,1 km ili 16,89%, na lokalne 12,2 km ili 12,8%, dok na području Opdine postoji 7 km županijskih

cesta što čini 7,35%.

Bez obzira na blizinu županijskog središta i grada Zagreba, vedina anketiranih članova lokalne

zajednice izrazila je nezadovoljstvo povezanošdu dnevnim autobusnim linijama koje su ograničene na

prijevoz đaka i radnika.

Prema prikupljenim podacima, jedan dio niskonaponske mreže nezadovoljavajudeg je stanja te je

naznačena potreba za njenog unaprjeđenja. Jednako tako, potrebno je i unaprjeđenje javne rasvjete.

U anketama zainteresirane javnosti navedene su potrebe izgradnje parkirališnih mjesta, uređenje

nogostupa te proširenje groblja.

Na području Opdine ne postoji proizvodnja energije iz obnovljivih izvora za što postoji prijedlog

projekta od jednog privatnog poduzetnika. Javne zgrade nisu dovoljno energetski učinkovite te je

potrebno provesti zahvate za njeno unaprjeđenje.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:

Prioritet 2.1. Unaprjeđenje komunalne i cestovne infrastrukture

Prioritet 2.2. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost


Komunalna i cestovna infrastruktura područja su na kojima Opdina može provesti financijski

najizdašnija ulaganja. Kroz anketne upitnike i analizu stanja uočena je potreba za obnovom lokalnih

cesta, izgradnjom i unaprjeđenjem sustava vodoopskrbe i odvodnje, uređenjem ostale komunalne

infrastrukture (parkirališta, nogostupi i groblje) te unaprjeđenjem niskonaponske mreže i javne

rasvjete. Navedena ulaganja najvedim su dijelom prihvatljiva za financiranje iz EU fondova, a nositelji

takvih ulaganja mogu biti ili opdina ili komunalno društvo. Potencijalni izvori sredstava jesu Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj ili Europski fond za regionalni razvoj. Za ulaganja koja ne

generiraju neto dobit mogude je ostvariti povrat do 100% ukupnih prihvatljivih troškova. Temeljni

problem s kojim se Opdina može suočiti jest predfinanciranje, odnosno mogudnost zaduženja.

Provedbu projekta treba uskladiti s početkom implementacije navedenih fondova koji se očekuje

koncem 2014., odnosno početkom 2015. godine.


Opdinu karakterizira biološka raznolikost koja proizlazi iz slabe urbaniziranosti i ograničenih

gospodarskih aktivnosti te činjenice da je 70% teritorija prekriveno šumom. Obzirom da su očuvanje

okoliša i energetska učinkovitost tematski ciljevi zadani od EU potrebno ih je obuhvatiti i ovom

Strategijom, s posebnim naglaskom na prikupljanje otpada, očuvanja vodotokova, promoviranje OIE

te saniranje ostalih potencijalnih žarišta koja mogu izazvati onečišdenje okoliša. Korisnik vedine mjera

može biti Opdina, dok su nositelji projekata OIE privatni investitori. Ovaj prioritet preplide se s

prioritetom Unaprjeđenje komunalne i cestovne infrastrukture kao i sa ostala dva strateška cilja.

Mjere navedene unutar ovog prioriteta mogude je financirati iz različitih nacionalnih izvora, ERDF-a i

EAFRD-a.


80

2.3. Strateški cilj 3. Poboljšanje socijalne uključenosti i borba protiv

siromaštva

Podaci popisa stanovništva pokazuju da Opdina kao i ostatak Županije bilježi konstantan pad broja

stanovnika. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. u odnosu na 1991. godinu evidentiran je

pad broja stanovništva za 11,01%, što je nešto vedi pad u odnosu na županijsku i državnu razinu.

Dobna struktura stanovništva bolja je od prosjeka Županije te je prosječna starost 40,1 godina, s tim

da bilježi porast u odnosu na rezultate iz prethodnih popisa.

Na radno sposobno stanovništvo otpada 69,16% što je nešto bolje od rezultata od onih na razini

Županije (67,38%).

Obrazovnu strukturu karakterizira veliki udio stanovništva bez ikakve škole, ili s nedovršenom

osnovnom školom (17,7%). Tome treba dodati 24,02% osoba koje imaju završenu samo osnovnu

školu. Udio visokoobrazovanog stanovništva iznimno je nizak te u tom dijelu Opdina značajno

zaostaje za pokazateljima na županijskoj razini te je sa 6,51% visokoobrazovanih stanovništva na 70%

županijske razine (9,17%). Kod osoba bez ikakve škole i s nedovršenom osnovnom školom

prevladavaju žene, što predstavlja dodatni problem.

Prema podacima popisa iz 2011. godine od 3580 radno aktivnih stanovnika u dobi od 15-65 godina,

42,96% bilo je zaposleno, dok je njih 50,5% bilo ekonomski neaktivno.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz studenoga 2013. evidentirane su 333

nezaposlene osobe. Njih 47% (157) otpada na dobnu skupinu do 34 godine. Posebno ugrožene

kategorije nezaposlenih jesu ona od 45-54 godine (72), kao i ona koja obuhvada starije od 55 godina

(51). Sve kategorije nezaposlenih karakterizira loša obrazovna struktura, a ukupnom broju

nezaposlenih prevladavaju žene, s posebno izraženom razlikom u broju u mlađim dobnim

kategorijama.

Jedan dio nedostataka može se otkloniti isključivo rastom gospodarskih aktivnosti na razini Županije i

Opdine, jedan dio kroz poticanje sekundarnog i tercijarnog obrazovanja dok se jedan dio može riješiti

kroz tješnju suradnju s nadležnim ministarstvom, Županijom i ustanovama koje se bave

osposobljavanjem i zapošljavanjem. Dodatno, potrebno je nastaviti s projektom javnih radova kojeg

Opdina planira provoditi u 2014. godini.

Uvidom u analizu stanja i anketne upitnike evidentni su nedostatci vezani uz društvenu

infrastrukturu, koji se očituju kroz nedostatak sadržaja za brigu o djeci predškolske dobi, skrbi za

starije, kao i nedostatni kapaciteti za odvijanje društvenih aktivnosti. Matična i područna škola

također zahtijevaju obnovu i dodatno opremanje, a ukazuje se potreba za izgradnjom novih i

opremanjem postojedih igrališta za djecu. Jednako tako, potrebno je osmisliti održiv model brige za

starije, obzirom na promjene u nacionalnom zakonodavstvu. Kako bi Opdina bila kadra biti servis svim

svojim stanovnicima, potrebno je učiniti napore kako bi se ojačao njen kapacitet. Osim zapošljavanja

ljudi na mjesta propisana sistematizacijom, potrebno je i dodatno educirati zaposlenike kako bi bili

kadri voditi projekte koje si je Opdina zacrtala.


81

Mjere i projekti koji proizlaze iz ovog strateškog cilja, a vezani su uz socijalnu infrastrukturu mogude

je financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni

razvoj, dok se projekti namijenjeni socijalnoj uključenosti i obrazovanju mogu financirati iz Europskog

socijalnog fonda, pri čemu ne treba zaobidi niti nacionalne izvore sredstava.

Prioritet 3.1. Poboljšanje socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga

Analiza stanja i pokazala je nedostatke vezane uz infrastrukturu vezanu uz pružanje socijalnih i

obrazovnih usluga. Kroz prikupljene anketne upitnike kao dva najveda nedostatka u infrastrukturi

navedeni su objekti za brigu o djeci predškolske dobi te za brigu o starijima i nemodnima. Opdina

nema nikakve kapacitete za brigu o djeci predškolskog uzrasta te je potreba za izgradnjom vrtida

prepoznata i u opdinskom proračunu, s time da se u projekciji proračuna za 2015. i 2016. ne vide

značajnija sredstva predviđena za njegovu izgradnju. Proračunom nisu predviđena nikakva sredstva

namijenjena ulaganjima u bilo kakav objekt za brigu o starijim i nemodnim osobama. Osim

navedenog evidentna je potreba za obnovom i opremanjem škola, sportskih objekata, kao i potreba

za izgradnjom i opremanjem multifunkcionalne dvorane u kojoj bi se odvijale različite društvene

aktivnosti i sportske aktivnosti. Mjere predviđene ovim prioritetom trebale bi odgovoriti na ove

zabilježene nedostatke.

Prioritet 3.2. Uključivanje svih skupina u društvo

Opdinu karakterizira relativno veliki broj nezaposlenih osoba, u kojem prevladavaju mladi i žene. Sliku

dodatno kvari loša obrazovna struktura te preko 50% radno sposobnog stanovništva koje je

ekonomski neaktivno. Jedan dio nedostataka mogao bi se otkloniti poboljšanjem gospodarskog

stanja na razini Opdine, Županije i susjednih područja. Stoga je ovaj prioritet usko povezan s

prioritetima navedenim unutar Strateškog cilja 1. Svakako, Opdina treba nastaviti sa stipendiranjem

đaka i studenata, zapošljavanjem u opdini na određeno vrijeme, dok se određeni broj nezaposlenih

osoba treba nastaviti zapošljavati na projektu javnih radova. Opdina može pokrenuti projekt

edukacije stanovništva sukladno iskazanim potrebama. Potrebno je poticati suradnju i komunikaciju

Opdine sa stanovništvom i uključivati sve zainteresirane u projekte od opdinskog značaja.


82

2.4. Odabrane mjere prema ciljevima i prioritetima

S.C. 1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva


Mjera 1.1.1 Stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetništva

Mjera 1.1.2. Ulaganja u razvoj, unaprjeđenje i inovacije u proizvodnji


Mjera 1.2.1. Poticanje okrupnjivanja zemljišta i stavljanje zemljišta u funkciju

Mjera 1.2.2. Ulaganje u unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i prerade

Mjera 1.2.3. Ulaganje u unaprjeđenje gospodarenja šumama

Mjera 1.2.4. Izgradnja turističkih sadržaja i infrastrukture

Mjera 1.2.5. Promotivne aktivnosti i poticanje manifestacija s turističkim potencijalom


Mjera 1.3.1. Jačanje poduzetničke klime i poticanje povezivanja

Mjera 1.3.2. Edukativne i informativne aktivnosti radi lakšeg poslovanja te lakšeg pristupa nacionalnim i EU sredstvima;

S.C. 2 Poboljšanje kvalitete života, uz zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama


Mjera 2.1.1. Ulaganje u obnovu i uređenje prometnica i unaprjeđenje prometne povezanosti

Mjera 2.1.2. Ulaganje u unaprjeđenje i uređenje komunalne infrastrukture


Mjera 2.2.1. Ulaganja u obnovljive izvore energije

Mjera 2.2.2. Obnova postojedih objekata u svrhu postizanja vedeg stupnja energetske učinkovitosti

Mjera 2.2.3. Očuvanje okoliša, saniranje potencijalnih izvora onečišdenja te podizanje svijesti stanovništva

S.C. 3. Poboljšanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva


Mjera 3.1.1. Ulaganje u objekte za odgoj i obrazovanje

Mjera 3.1.2. Ulaganja u objekte za društvene i socijalne aktivnosti;

Mjera 3.1.3. Ulaganja u objekte za sport i rekreaciju


Mjera 3.2.1. Uključivanje na tržište rada

Mjera 3.2.2. Uključivanje zajednice u projekte na razini jedinice lokalne samouprave;

Mjera 3.2.3. Briga za starije, nemodne i osobe s poteškodama;

Mjera 3.2.4. Jačanje kapaciteta lokalne administracije radi pružanja kvalitetnih usluga zajednici


83

S.C. 1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

Mjera 1.1.1. Stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetništva Opis mjere: Mjera se odnosi na stavljanje postojedih resursa u gospodarsku funkciju te

na aktivnosti za privlačenje investitora na područje Opdine. Obzirom da je prostor na kojem bi se mogla izgraditi poduzetnička zona trenutno u privatnom vlasništvu te da nije iskorišten u potpunosti, Opdina može odigrati ulogu u uspostavljanju kontakata između vlasnika i zainteresiranih poduzetnika. U slučaju postojanja interesa za ulaganja na teritoriju Opdine, mjera uključuje osiguranje olakšanog pristupa potrebnoj gospodarskoj infrastrukturi (ceste i priključci). Mjera uključuje i očuvanje postojedih gospodarskih aktivnosti, odnosno mreže obrta i pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Provedbom mjere otvorit de se mogudnosti i poboljšati uvjeti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na području Opdine, uz povedanje konkurentnosti.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s Prostornim planom Opdine te u skladu s ciljevima Županijske razvojne strategije. Ulaganja moraju biti usmjerena na širi krug poduzetnika Ulaganja moraju udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu okoliša.

Korisnici mjere: Opdina, poduzetnici, udruženja poduzetnika Izvori financiranja: Opdinski proračun, županijski i državni proračun, Europski fond za

regionalni razvoj

Mjera 1.1.2 Ulaganja u razvoj, unaprjeđenja i inovacije u proizvodnji

Opis mjere: Ovom mjerom nastoji se potaknuti gospodarstvo na razini Opdine kroz razvoj proizvodnje, prerade i usluga uz usklađenje proizvodnih procesa s potrebama tržišta sve uz očuvanje prirodnih resursa. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva od ključnog je značaja za jačanje konkurentnosti gospodarstva Opdine. Mjera obuhvada ulaganja u izgradnju i opremanje objekata, te nabavu nematerijalne imovine s ciljem unaprjeđenja postojedih tehnoloških procesa te uvođenja inovativnih rješenja u proizvodnji i trženju proizvoda, što de dovesti do jačanja konkurentnosti gospodarskih subjekata i boljeg iskorištavanja resursa. Mjera de omoguditi poduzetnicima primjenu novih suvremenih tehnologija i kvalitetan marketing u svrhu povedanja produktivnosti i prepoznatljivosti, a pridonijet de stvaranju novih proizvoda.

Kriterij prihvatljivosti Usklađenost s prostornim planom JLS i s ciljevima ŽRS-a te strategijama na razini države. Ulaganja se moraju provoditi na teritoriju Opdine i biti sa standardima o zaštiti okoliša. Ulaganja moraju pridonositi unaprjeđenju konkurentnosti i energetskoj učinkovitosti.

Korisnici mjere: Mali i srednji poduzetnici, udruženja koja okupljaju male i srednje poduzetnike

Izvori financiranja: Županijski i državni proračun, Europski fond za regionalni razvoj i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj


84

Mjera 1.2.1. Poticanje okrupnjivanja zemljišta i stavljanje u funkciju

Opis mjere: Namjena mjere jest okrupniti postojede zemljišne posjede te staviti u funkciju obradivo zemljište na području Opdine s ciljem povedanja poljoprivredne proizvodnje. Mjera obuhvada prikupljanje iskaza interesa za iznajmljivanje, prodaju, unajmljivanje ili kupnju poljoprivrednog zemljišta, poticanje posjednika na obrađivanje zemljišta kroz primjenu Odluke o agrotehničkim mjerama te povezivanje vlasnika/posjednika neobrađenog poljoprivrednog zemljišta na davanje u zakup ili najam. Jednako tako, mjera obuhvada informativno-edukativne aktivnosti vezane uz odredbe i primjenu Zakona o zemljištu kao i mogudnosti nabave poljoprivrednog zemljišta kroz EU fondove.

Kriterij prihvatljivosti Poljoprivredno se zemljište mora nalaziti na području opdine, a korisnici moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Korisnici mjere: Poljoprivredni proizvođači s područja Opdine Vlasnici neobrađenog zemljišta

Izvori financiranja: Opdinski proračun, državni proračun, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj


Opis mjere: Mjera je usmjerena na poboljšanje uvjeta u primarnoj proizvodnji i preradi, što uključuje i preradu na farmi kroz stvaranje proizvoda s vedom dodanom vrijednosti i podizanje njihove kvalitete, uz smanjenje troškova što de povedati konkurentnost poljoprivrednika i prerađivača. Predložena mjera obuhvada ulaganja izgradnju i opremanje kapaciteta za poljoprivrednu proizvodnju i preradu, vodedi računa o zaštiti okoliša, kroz koja de se poljoprivrednim gospodarstvima omoguditi razvoj i širenje palete njihovih proizvoda kojima de biti konkurentniji na tržištu te ostvariti vedi dohodak. Mjera je namijenjena ulaganjima u sektoru mlijeka, mesa, voda i povrda, pčelarstva te grožđa. Mjerom de se poboljšati opde stanje u proizvodnji, preradi i trženju poljoprivrednih proizvoda, omoguditi plasman autohtonih proizvoda i time obogatiti gospodarska aktivnost, poboljšati konkurentnost poljoprivrednih proizvođača, kao i turistička ponuda Opdine.

Kriterij prihvatljivosti Korisnici u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava;. Prednost u korištenju mjere imat de i proizvođači u integriranoj i ekološkoj proizvodnji.

Korisnici mjere: Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik Izvori financiranja: Opdinski proračun, Državni proračun, Europski poljoprivredni fond za

ruralni razvoj


85


Opis mjere: Održivim gospodarenjem šumama nastoji se ostvariti trajna ravnoteža između proizvodnje biomase i opdih koristi od šuma, s obzirom na to da je šuma obnovljivi prirodni resurs. Održivo upravljanje šumama ključni je čimbenik ne samo zaštite okoliša ved i ekonomskog i socijalnog razvoja područja Opdine. Oko 20% šuma u vlasništvu je privatnih šumoposjednika, koje su nedovoljno gospodarski iskorištene i održavane, zbog usitnjenosti posjeda, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nedovoljne zainteresiranost vlasnika za svoj posjed, a prije svega zbog niske razine znanja o uvjetima unapređenja održivog gospodarenja šumama. Opdi ciljevi mjere su: poboljšanje opdekorisnih funkcija šumskih ekosustava; poboljšanje strukture, stabilnosti i otpornost šumskih ekosustava na klimatske promjene; povedanje gospodarske vrijednosti degradiranih šumskih sastojina te unaprjeđenje korištenja obnovljivih izvora energije (šumska biomasa) u ruralnim područjima. Predložena mjera se odnosi na ulaganja u nabavu rasadnog materijala, pripremu zemljišta, sadnju, strojeve, alate, uređaje i opremu za sječu i izvoženje, proizvodnju biomase, izradu programa gospodarenja i sl.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s Programima za gospodarenje šumama šumoposjednika. Privatni šumoposjednici moraju biti upisani u Upisnik privatnih šumoposjednika Ministarstva poljoprivrede. Udruge šumoposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnim propisima.

Korisnici mjere: Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su privatni šumoposjednici te udruge šumoposjednika

Izvori financiranja: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Mjera 1.2.4. Izgradnja turističkih sadržaja i infrastrukture;

Opis mjere: Opdinski turistički potencijali gotovo su u potpunosti neiskorišteni. Pružanje usluga smještaja, lovni turizam, sportsko-rekreacijski turizam te poboljšanje aktivnosti na otvorenom poput planinarenja, gljivarenja, vožnje biciklom, jahanja samo su neke od mogudnosti razvoja. Posebno treba naglasiti mogudnost razvoja memorijalnog turizma. Ne postoje nikakvi smještajni kapaciteti koji bi omogudili ostanak turista, dok s druge strane, postoji zadovoljavajuda ugostiteljska ponuda. Turistička infrastruktura koja bi osigurala dolazak gostiju te obogatila sveukupni turistički sadržaj također je nedostatna. Mjera ima za cilj stvoriti preduvjete za razvoj turizma, obzirom da je on prepoznat kao jedna od ključnih grana sveukupnog razvoja Opdine. U okviru ove mjere predviđena su ulaganja u izgradnju,opremanje i unaprjeđenje objekata za pružanje turističkih, rekreativnih i ugostiteljskih usluga te pratedih sadržaja. Mjera uključuje i obnovu tradicijskih objekata s ciljem njihovog korištenja u turističke svrhe. U okviru infrastrukturnog dijela mjere predviđena je izgradnja i uređenje turističkih sadržaja od opdeg značaja (memorijalni centar, poučne staze za gljivarenje, vidikovci, staze za pješačenje, biciklizam, planinarenje, jahanje).


86

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s Prostornim planom Opdine i nacionalnim zakonodavstvom koje regulira pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga. Ulaganja moraju biti u skladu s okolišnim standardima te, gdje je to primjenjivo, pridonositi energetskoj učinkovitosti.

Korisnici mjere: Mikro i mali poduzetnici (OPG-i, obrti, trgovačka društva), udruge, javna poduzeda i Opdina

Izvori financiranja: Opdinski proračun, županijski proračun, državni proračun, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za regionalni razvoj.


Opis mjere: Osim nepostojanja odgovarajudih turističkih kapaciteta Opdinu karakterizira i neprepoznatljivost u turističkom smislu. Ova mjera ima za cilj pozicionirati Opdinu kao prepoznatljivo odredište i usko je povezana s mjerom 1.2.4. Kako postoji određeni broj manifestacija s turističkim potencijalom, kroz ovu mjeru im se može dati dodatna vidljivost. Mjera podrazumijeva pripremu i provedbu promotivnih aktivnosti, izradu promotivnih materijala, oglašavanja u medijima, uključivanje u ture po Hrvatskom Zagorju, obilježavanje Dana šuma i sl. Mjeru je potrebno provoditi u suradnji s TZ Krapina, ostalim jedinicama lokalne samouprave u okruženju te u suradnji sa županijskom razinom i možebitnim LAG-om, ukoliko mu se Opdina priključi. U prvoj fazi potrebno je definirati postojede turistički iskoristive potencijale, dok se s unaprjeđenjem turističke ponude, promotivni materijali i kanali promocije trebaju dodatno dorađivati.

Kriterij prihvatljivosti Promotivne aktivnosti moraju biti okrenute promicanju sveukupne turističke ponude Opdine, promovirani sadržaji moraju biti usklađeni s nacionalnim zakonodavstvom koje regulira pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga.

Korisnici mjere: Opdina, Turistička zajednica, LAG, Županija i udruge Izvori financiranja: Opdinski proračun, županijski proračun, državni proračun, Europski fond za

regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Mjera 1.3.1. Jačanje poduzetničke klime i poticanje povezivanja

Opis mjere: S ciljem konkurentnijeg gospodarstva na području Opdine nužno je potaknuti gospodarske subjekte na udruživanje kako bi zajedničkim naporima optimizirali proizvodnju i ostvarili bolju cijenu za svoje proizvode. Mjera podrazumijeva poticanje poduzetnika, poljoprivrednih proizvođača, privatnih šumoposjednika na udruživanje kroz različite oblike. Mjera podrazumijeva osnivanje svih oblika udruživanja gospodarskih subjekata te priključenje postojedim udruženjima. Ovom mjerom poticat de se proširenje postojedih ili uspostava novih „udruženja“, odnosno zadruga ili klastera.

Kriterij prihvatljivosti Zadruga, udruženje ili klaster na kraju ulaganja mora okupljati minimalno 4 člana koja su u rangu mikro ili malih poduzetnika. Članovi zadruge, udruženja ili klastera moraju biti registrirani sukladno propisima RH.

Korisnici mjere: Zadruga, udruženje ili klaster Izvori financiranja: Državni proračun, Europski fond za regionalni razvoj, Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj


87

Mjera 1.3.2. Edukativne i informativne aktivnosti radi lakšeg poslovanja te lakšeg pristupa nacionalnim i EU sredstvima

Opis mjere: Opdina i poduzetnički sektor slabije koriste sredstva raspoloživa kroz nacionalne i EU fondove. Jednako tako, detektiran je nedostatak informacija vezan uz poslovanje gospodarskih subjekata, odnosno slaba informiranost o izmjenama zakonodavstva koje propisuje rad poduzetnika. Mjera ima za cilj informirati i educirati poduzetnike s područja Opdine o mogudnostima financiranja projekata kroz nacionalna i EU sredstva, o mogudnostima unaprjeđenja njihovog poslovanja, kao i o izmjenama relevantnog zakonodavstva. Prihvatljiva ulaganja unutar ove mjere jesu uređenje web stranice i objava sadržaja koji imaju za cilj unaprjeđenje poslovanja, angažiranje stručnjaka koja de obavljati informativno-edukativne djelatnosti, organizacija seminara, radionica, prezentacija i promotivnih aktivnosti s ciljem animiranja poslovne zajednice za sudjelovanje na natječajima i unaprjeđenja njihovog sveukupnog poslovanja.

Kriterij prihvatljivosti Korisnici mjere moraju biti registrirani, ili obavljati gospodarsku djelatnost na području Opdine

Korisnici mjere: Poduzetnici s područja Opdine, djelatnici Opdine i udruge koje djeluju na području Opdine

Izvori financiranja: Opdinski proračun, Europski fond za regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Mjera 2.1.1. Ulaganje u obnovu i uređenje prometnica i unaprjeđenje prometne povezanosti

Opis mjere: Područje Opdine karakterizira dobra cestovna povezanost s ostatkom Županije te dobra povezanost svih naselja unutar Opdine. Nerazvrstane ceste ne zadovoljavaju standarde po pitanju profila te je potrebno provesti njihovu rekonstrukciju što uključuje i izgradnju i uređenje nogostupa, parkirališta i autobusnih stajališta koja predstavljaju preduvjet za osiguranje dovoljnog broja dnevnih autobusnih linija, što je detektirano kao jedan od ključnih infrastrukturnih nedostataka. Dozvoljena ulaganja obuhvadaju izgradnju i/ili rekonstrukciju cesta, nogostupa, autobusnih ugibališta, signalizaciju te programe pojačanog održavanja.

Kriterij prihvatljivosti Prometna infrastruktura mora biti u vlasništvu Opdine, ulaganja moraju biti usklađena s okolišnim standardima te moraju posjedovati odgovarajudi akt o gradnji i biti namijenjena širem krugu korisnika. Ceste moraju spadati u kategoriju nerazvrstanih.

Korisnici mjere: Opdina Izvori financiranja: Opdinski proračun, županijski proračun, državni proračun, Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za regionalni razvoj


88


Opis mjere: Na području Opdine nije dovoljno razvijena osnovna komunalna infrastruktura i to posebno sustav odvodnje, pročišdavanja otpadnih voda i vodoopskrba. Prisutna je potreba obnove niskonaponske mreže te obnove i uređenja javne rasvjete te uređenje i proširenje groblja. Sustav odvodnje i pročišdavanja otpadnih voda uredit de se u sklopu izgradnje Aglomeracije Krapina za koju je pripremljen glavni projekt te je u tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, dok je uređenje sustava javne rasvjete predviđeno planom proračuna. Kako je vodoopskrbna infrastruktura i broj priključaka daleko ispod županijskog prosjeka, potrebno je u navedenom razdoblju podidi broj priključaka na vodoopskrbnu mrežu s trenutnih 52% na 75%, koliko iznosi županijski prosjek. Dozvoljena ulaganja obuhvadaju gradnju, rekonstrukciju, opremanje, održavanje i unaprjeđenje vodoopskrbne, kanalizacijske, niskonaponske infrastrukture, groblja kao i sve ostale komunalne infrastrukture.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s prostornim planom Opdine; posjedovanje relevantne tehničke projektne dokumentacije i odgovarajudi akt kojim se odobrava gradnja, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Korisnici moraju voditi računa da ulaganje mora udovoljavati standardima vezanim uz očuvanje okoliša.

Korisnici mjere: Opdina, komunalno društvo u (su)vlasništvu Opdine Izvori financiranja: Opdinski proračun, županijski proračun, državni proračun, Europski fond za

regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.


Opis mjere: Područje Opdine ima preduvjete za korištenje obnovljivih izvora energije (drveni otpad, solarna energija i SDR.) u gospodarstvu i u kudanstvima. Korištenjem ovih izvora zaštitit de se priroda i okoliš od negativnih utjecaja stakleničkih plinova, pozitivno utjecati na održivi razvoj turizma i ostalih privrednih djelatnosti te podidi kvaliteta života stanovništva. Pored izgradnje i opremanja, potrebno je izraditi stručne elaborate radi inventarizacije potencijalnih obnovljivih izvora energije. Proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora stanovnici s područja Opdine dat de svoj doprinos vedoj energetskoj učinkovitosti, ali i značajnoj zaštiti svoga okoliša. Navedeni cilj mogude je ostvariti kroz ovu mjeru ulaganjima u izgradnju i opremanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za pokrivanje vlastitih potreba ili za prodaju, kao i pripremu potrebnih stručnih podloga. Mjera je usklađena sa Strategijom regionalnog razvoja RH za razdoblje od 2011. do 2013. godine, sa Strategijom energetskog razvoja RH i to sa ciljem „Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije“. Isto tako mjera je u skladu s razvojnom strategijom Županije.

Kriterij prihvatljivosti Projekt mora udovoljavati nacionalnim standardima vezanim uz zaštitu okoliša, projekt mora posjedovati potrebnu tehničku i građevinsku dokumentaciju; projekt se mora provoditi na teritoriju Opdine.

Korisnici mjere: Mikro, mali i srednji poduzetnici, kudanstva Izvori financiranja: Županijski proračun, državni proračun, sredstva Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za regionalni razvoj


89


Opis mjere: U sklopu prilagodbe na klimatske promjene Europska Unija snažno podupire mjere povedanja energetske učinkovitosti. Kako je vedina javnih zgrada u vrlo lošem stanju glede energetske učinkovitosti, kroz ovu mjeru potrebno je povedati energetsku učinkovitost postojedih objekata kroz njihovo uređenje, rekonstrukciju i opremanje. Korisnici mjere mogu biti i poduzetnički sektor te vlasnici privatnih kuda. Prihvatljiva ulaganja u okviru ove mjere obuhvadaju pripremu potrebne tehničke dokumentacije, ulaganja u rekonstrukciju i adaptaciju zgrada s ciljem unaprjeđenja energetske učinkovitosti.

Kriterij prihvatljivosti Predmet ulaganja na kraju mora ishoditi energetski certifikat, ulaganje se mora provesti na teritoriju Opdine; za projekt se mora osigurati potrebna tehnička i građevinska dokumentacija.

Korisnici mjere: Opdina, udruženja, poduzetnici i kudanstva Izvori financiranja: Županijski proračun, državni proračun, sredstva Fonda za zaštitu okoliša i


Mjera 2.2.3. Očuvanje okoliša, saniranje potencijalnih izvora onečišdenja te podizanje svijesti stanovništva

Opis mjere: Premda je temeljem analize stanja i ankete stanovništva uočeno dobro stanje okoliša, osim izlijevanja otpadnih voda iz kudanstava u vodotokove, i dalje postoji potreba za zaštitom prirode i očuvanjem okoliša. U tom smislu potrebno je spriječiti stvaranje divljih odlagališta otpada te održavati visoku razinu svijesti lokalnog stanovništva o potrebi očuvanja prirode i okoliša. Mjera je usmjerena na uspostavu reciklažnih dvorišta (što de se riješiti u suradnji s ostalim opdinama iz okruženja) i selektivno prikupljanje otpada u svim naseljima te uspostavu sustava monitoringa o stanju u prirodi, prirodnim resursima i okolišu. Mjera de potaknuti i vedu uključenost Opdine u održivom korištenju prirodnih resursa i povedati razinu svijesti lokalnog stanovništva o potrebi očuvanja okoliša kroz organizaciju i poticanje javnosti na uključivanje u akcije čišdenja okoliša, te uključivanje djece i mladih u eko-programe i projekte.

Kriterij prihvatljivosti Za uspostavu sustava monitoringa korisnici trebaju imati suglasnost Opdine, ulaganja se moraju provoditi na teritoriju Opdine.

Korisnici mjere: Opdina, komunalno poduzede, osnovne škole i udruge s područja Opdine. Izvori financiranja: Županijski proračun, državni proračun, sredstva Fonda za zaštitu okoliša i



Opis mjere: Od odgojnih i obrazovnih ustanova na teritoriju Opdine djeluje osnovna škola s tri podružnice, koje se nalaze u lošem stanju te im je potrebna obnova i opremanje. Kao ključni nedostatak po pitanju odgojne i obrazovne infrastrukture u svim anketama navodi se nedostatak objekata za predškolski odgoj. Unutar ove mjere predviđa se rekonstrukcija/adaptacija


90

postojede matične i područnih škola te izgradnja vrtida za kojeg je i u planu proračuna predviđen iznos za pripremu tehničke dokumentacije. Unutar mjere omogudena je i izgradnja igraonica za djecu.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s prostornim planom Opdine, za predviđene projekte potrebno je ishoditi odgovarajudu tehničku i građevinsku dokumentaciju. Ulaganja moraju biti u skladu sa standardima vezanim uz zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i moraju provoditi na teritoriju Opdine.

Korisnici mjere: Opdina; obrazovne i odgojne institucije; privatni poduzetnici ukoliko ulažu u izgradnju vrtida i igraonica

Izvori financiranja: Opdinski proračun, županijski proračun, državni proračun, Europski fond za regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Mjera 3.1.2. Ulaganja u objekte za društvene i socijalne aktivnosti;

Opis mjere: Opdinu karakterizira nedovoljno razvijena društvena i socijalna infrastruktura, što uključuje nedovoljan broj sadržaja za društvene djelatnosti poput multifunkcionalnih dvorana, prostora za djelovanje udruga, čitaonice, knjižnice i sl. U opdini također nedostaju objekti za smještaj starijih i nemodnih osoba te su osobe s područja Opdine smještene u domu u Krapini. Cilj mjere jest osigurati odgovarajudu društvenu i socijalnu infrastrukturu što de utjecati na podizanje kvalitete života stanovnika i njihov ostanak. Kroz ovu mjeru bit de omogudena ulaganja u gradnju, rekonstrukciju i opremanje svih objekata društvene i socijalne infrastrukture ili prenamjenu postojedih objekata za navedenu svrhu.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s prostornim planom Opdine. Za predviđene projekte potrebno je ishoditi odgovarajudu tehničku i građevinsku dokumentaciju. Ulaganja se moraju provoditi na teritoriju Opdine i biti u skladu sa standardima vezanim uz zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Svi objekti i prostori trebaju biti prilagođeni potrebama osoba s invaliditetom.

Korisnici mjere: Opdina, udruge, privatni poduzetnici ukoliko ulažu u izgradnju i opremanje objekata za smještaj starih i nemodnih osoba

Izvori financiranja: Opdinski proračun, županijski proračun, državni proračun, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za regionalni razvoj


Opis mjere: Na području Opdine djeluje znatan broj sportskih udruga koje Opdina u granicama svojih mogudnosti financijski prati u realizaciji projekata. Postoji nekoliko igrališta koja u potpunosti ne zadovoljavaju ve potrebne standarde. Trenutno je u postupku izgradnja sportske dvorane, čime de se riješiti dio nedostataka i osigurati bavljenje sportom djeci školske dobi i ostalim stanovnicima. Potrebno je izgraditi nova igrališta, unaprijediti postojeda kroz njihovo uređenje i opremanje, pri čemu treba obratiti pozornost i na dječja igrališta. Navedena ulaganja osigurat de vedu kvalitetu života na teritoriju Opdine te stvoriti mogudnost održavanja sportskih i drugih manifestacija što može imat pozitivan utjecaj i na turističku ponudu Opdine. Prihvatljiva ulaganja u okviru ove mjere jesu gradnja, rekonstrukcija,


91

opremanje i unaprjeđenje igrališta i popratnih objekata, uključujudi i igrališta za djecu.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s prostornim planom Opdine, moraju posjedovati potrebnu tehničku i građevinsku dokumentaciju. Ulaganja moraju osigurati pristup osobama s poteškodama te moraju biti u skladu s ekološkim standardima i standardima energetske učinkovitosti. Ulaganja se moraju odvijati na teritoriju Opdine.

Korisnici mjere: Opdina, udruge Izvori financiranja: Opdinski proračun, županijski proračun, državni proračun, Europski fond za

regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Mjera 3.2.1. Uključivanje na tržište rada

Opis mjere: Ova mjera ima za cilj podidi konkurentnost radne snage kroz obrazovanje, osposobljavanje te stjecanje prvog radnog iskustva. Mjera je usmjerena na poticanje zapošljavanja/samozapošljavanja i promicanje poduzetničkog duha, povedanje znanja i vještina dugotrajno nezaposlenih, edukaciji ljudskih resursa za primjenu novih tehnologija, stranih jezika, osposobljavanje te omogudavanju stjecanja radnog iskustva kroz rad u Opdini ili gospodarskim subjektima na području Opdine i susjednih opdina. Mjera obuhvada đake i studente, nezaposlene osobe, osobe koje žele poboljšati svoja znanja i vještine te postidi bolju uključenost u tržište rada. Aktivnosti koje de se provoditi unutar mjere su promoviranje i potpora programima za zapošljavanje i samozapošljavanje, programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja, s naglaskom na ranjive skupine društva te potporu i stipendiranje đaka i studenata.

Kriterij prihvatljivosti Potrebno je napraviti plan edukacija temeljem potreba gospodarskih subjekata; objaviti Plan zapošljavanja za poslove u Opdini

Korisnici mjere: Opdina, obrazovne institucije, udruge dok su krajnji korisnici nezaposlene osobe te osobe s potrebama za obrazovanje i usavršavanje.

Izvori financiranja: Opdinski proračun, županijski proračun, državni proračun, Europski socijalni fond

Mjera 3.2.2. Uključivanje zajednice u projekte na razini jedinice lokalne samouprave

Opis mjere: Cilj ove mjere jest održati razinu svijesti o pripadnosti stanovnika Opdine zajednici te poticanje stanovnika na preuzimanje odgovornosti u kreiranju i razvoju zajednice kroz njihovo uključivanje u projekte. S tim ciljem važno je potaknuti osmišljavanje i provođenje zajedničkih projekata na razini Opdine ko i projekte suradnje sa susjednim gradovima i opdinama. Bolja informiranost stanovnika i o radu javne uprave doprinijet de vedoj uključenosti stanovnika u proces donošenja važnih odluka za razvoj područja. Provođenjem ove mjere ostvarit de se sinergija civilnog društva, gospodarstva i javne uprave i omogudit de se stanovništvu da sudjelovanjem u procesima odlučivanja dade svoj aktivni doprinos razvoju zajednice. Kroz ovu mjeru mogude je organizirati info dane o radu opdine, javne rasprave, susrete s predstavnicima susjednih opdina u svrhu animacije stanovništva i osmišljavanja zajedničkih projekata.


92

Kriterij prihvatljivosti Projekti moraju biti od opdeg značenja Korisnici mjere: Opdina, udruge , stanovništvo. Izvori financiranja: Opdinski proračun, Europski socijalni fond

Mjera 3.2.3. Briga za starije, nemodne i osobe s poteškodama

Opis mjere: Na području Opdine ne postoji dom za starije i nemodne osobe, pa je najvedi broj staračkog stanovništva smješten u kudanstvima . Za njih je dosad bila organizirana skrb od strane Crvenog križa. Kako de ovakav vid pomodi uskoro biti ukinut potrebno je osigurati svakodnevnu pomod. Na području Opdine djeluje i Društvo za pomod mentalno retardiranim osobama Krapina, koje skrbi o osobama intelektualnim teškodama i pridruženim smetnjama s područja Opdine. Cilj mjere jest osigurati kvalitetan život starijim i nemodnim osobama kroz programe dnevne pomodi i skrbi te osiguranje skrbi, potpore i uključivanje u društvo osoba s poteškodama. Kroz navedenu mjeru mogude je ulagati u pomod starijim osobama što uključuje organiziranje prehrane, kudne poslove i uređenje okudnice, održavanje osobne higijene i osnovne zdravstvene skrbi, psihosocijalnu podršku te posredovanje u ostvarivanju raznih prava. Mogude je ulagati u program dnevnog boravka za starije i nemodne osobe kao i u edukaciju zainteresiranih osoba s područja Opdine za geronto domadice. Kroz ovu mjeru moguda su ulaganja u skrb o osobama s poteškodama kroz različite aktivnosti poput informiranja, edukacije, rada savjetovališta, uključivanja u društvo, radionica, prezentacija mogudnosti i radova korisnika.

Kriterij prihvatljivosti Osobe kojima je namijenjena potpora moraju biti starije od 65 godina ili lošijeg zdravstvenog stanja ili s intelektualnim teškodama i pridruženim smetnjama te moraju imati prebivalište na području Opdine. Kandidatkinje za edukaciju za geronto domadice moraju imati završenu minimalno osnovnu školu. Udruge koje su korisnici potpore moraju obavljati aktivnosti vezane uz skrb o starijim, nemodnim ili osobama s poteškodama.

Korisnici mjere: Opdina, udruge dok su krajnji korisnici starije i nemodne osobe Izvori financiranja: Državni proračun, opdinski proračun, Europski socijalni fond


Opis mjere: Premda postoji zadovoljstvo stupnjem suradnje lokalne zajednice i administracije, potrebno je dodatno unaprjeđivati opdinski administrativni kapacitet s ciljem unaprjeđivanja i proširivanja opsega usluga koje Opdina pruža svojim stanovnicima, kao i s ciljem upravljanja i pradenja usvojene strategije te projekata koji de iz nje proistedi. Treba naglasiti da Opdina dosad ima vrlo ograničena iskustva s pripremom i provedbom EU projekata. Kroz ovu mjeru omogudeno je stjecanje potrebnih znanja i vještina zaposlenika jedinice lokalne samouprave s naglaskom na pripremu i upravljanje projektima.

Kriterij prihvatljivosti Korisnici moraju biti zaposleni u Opdini Korisnici mjere: Zaposlenici Opdine Izvori financiranja: Opdinski proračun, Državni proračun i Europski socijalni fond


93

2.5. Očekivani rezultati po mjerama

Pri definiranju strateških ciljeva, prioriteta i mjera za njihovu realizaciju, ciljnih skupina prema kojima

su usmjereni te očekivanih rezultata, pradene su mogudnosti održivog korištenja lokalnih resursa.

Strateški ciljevi usklađeni su s ciljevima Županijske razvojne strategije, uz ogradu da je riječ o

dokumentu izrađenom za razdoblje 2007.-2013. čija je valjanost produljena i na 2014. godinu, te s

tematskim ciljevima koji de biti ugrađeni u strateške dokumente RH za razdoblje 2014.-2020., a koji

proizlaze iz strategije Europa 2020.


Mjere Očekivani rezultati

Mjera 1.1.1 Stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetništva

Poboljšani uvjeti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Stavljanje u gospodarsku funkciju neiskorištenog zemljišta

Smanjenje nezaposlenosti na području Opdine


Ojačani kapaciteti postojedih poduzetnika

Moderniziran objekt za proizvodnju odjede

Izgrađen i opremljen objekt za proizvodnju vijčane robe

Izgrađen i opremljen objekt za preradu drva

Stvoreni novi proizvodi primjenom inovativnih tehnologija



Mjera 1.2.1 Poticanje okrupnjivanja zemljišta i stavljanje u funkciju

Povedane površine korištenog poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu na minimalno 3 ha

Smanjenje broja gospodarstava koji ne koriste potpore za poljoprivrednu aktivnost

Provedeno 5 edukacija o mogudnostima okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta


Uređena infrastruktura postojede sirane

5 novih OPG-a koji se bave uzgojem purana

Nabavljen medomat

Povedan stočni fonda za 50%

Osnovano 5 integriranih ili ekoloških proizvođača


Aktiviranje djelatnosti sječe drveta i uzgoja šuma

30% šuma u vlasništvu privatnih šumoposjednika stavljeno u funkciju gospodarske aktivnosti


Opremljen 1 postojedi ugostiteljski objekt

Izgrađen i opremljen jedan hostel

Izgrađena 4 objekta za pružanje ugostiteljskih usluga, uključujudi usluge smještaja, od koji 2 tradicionalne arhitekture

Izgrađene tematske staze (poučne staze za gljivarenje, za biciklizam, pješačenje i jahanje)


94

Izgrađen vidikovac na šumskom području

Uređeno spomen područje

Uređen planinarski dom


Pokrenuta manifestacija obilježavanja Svjetskog dana šuma

Izrađeni standardi gastro ponude

Održane 4 manifestacije godišnje

Definirani turistički potencijali i izrađena brošura o turističkoj ponudi Opdine

Put i steze zagorskog purana uključiti u turističku ponudu Opdine/Županije



Mjera 1.3.1 Jačanje poduzetničke klime i poticanje povezivanja

Ojačani kapaciteti poduzetnika

Osnovane 2 zadruge

Osnovana 2 klastera


Provedene 2 informativne radionice godišnje o mogudnostima financiranja razvojnih projekata

Provedene 2 informativne radionice godišnje o promjenama zakonodavstva

Uređena web stranica Opdine



Mjera 2.1.1 Ulaganje obnovu i uređenje prometnica i unaprjeđenje prometne povezanosti

Izgrađeno križanje državne ceste D 001 i lokalne ceste 22001

Izgrađen nogostup i oborinska odvodnja uz cestu Ž 2096 i L 22010

Izgrađena autobusna ugibališta i nogostup uz državnu cestu D 207 u naselju Hromec

Izgrađeno 7 km nogostupa

Rekonstruirano 5 km nerazvrstanih cesta


Projektirana i izgrađena vodovodna mreža

90% domadinstava priključeno na vodovodnu mrežu

Projektirana i uređena javna rasvjeta

Prošireno groblje i izgrađeno parkiralište



Mjera 2.2.1 Ulaganja u obnovljive izvore energije

Izgrađen i opremljen 1 objekt za proizvodnju energije koristedi biomasu

Izgrađena 1 solarna elektrana


Poboljšana energetska učinkovitost na 100% javnih objekata

Poboljšana energetska učinkovitost na 30% privatnih objekata

Mjera 2.2.3. Očuvanje okoliša, saniranje potencijalnih izvora onečišdenja

Nepostojanje divljih odlagališta na području Opdine

Napravljena 2 eko-programa

Povedana razina svijesti o prednostima korištenja OIE


95

te podizanje svijesti stanovništva



Mjera 3.1.1 Ulaganje u objekte za odgoj i obrazovanje

Izgrađen i opremljen dječji vrtid

Izgrađena radionica za djecu

Obnovljene 3 područne škole

Mjera 3.1.2. Ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti

Izgrađen i opremljen multifunkcionalni objekt za društvene aktivnosti

Izgrađen objekt za smještaj starijih osoba

Mjera 3.1.3. Ulaganje u objekte za sport i rekreaciju

Izgrađena i opremljena sportska dvorana

Uređena dva dječja igrališta



Mjera 3.2.1 Uključivanje na tržište rada

Poboljšana obrazovna struktura stanovništva

Provedeno 5 edukacija za poticanje samozapošljavanja te povedanju znanja i vještina stanovništva

Dodjela stipendija đacima i studentima

Mjera 3.2.2. Uključivanje zajednice u projekte na razini jedinice lokalne samouprave

Provedena 4 edukativna programa za sudjelovanjem stanovnika u procesu odlučivanja

Ažuriranje web stranice Opdine o radu i svim aktivnostima u tijeku


Provedena edukacija za geronto domadice

Organizirana pomod u kudi starijim osobama

Organizirani programi za uključivanje u društvo osoba s poteškodama


Stanovništvo senzibilizirano prema potrebama drugih članova zajednice

Educirani zaposlenici o načinima provedbe Strategije

96

IV. FINANCIJSKI PLAN

Osiguranje i privlačenje financijskih sredstava kao i upravljanje tim sredstvima i pradenje njihova

korištenja važan su aspekt provedbe Strategije razvoja. U ovom dijelu dokumenta nalazi se okvirni

prikaz potrebnih sredstava, razrađen po prioritetima te razdobljima provedbe Strategije.

Planirano je da se provedba Strategije razvoja financira iz slijededih izvora:

Proračun Opdine- planiran za pripremu projektne dokumentacije te investicije koje nije mogude

financirati iz drugih izvora te za sufinanciranje projekata financiranih iz EU fondova.

Županijski proračun – vedina sredstava planirana je za projekte poticanja održivog gospodarskog

razvoja, projekte u obrazovanju, programe zapošljavanja, unaprjeđenje zdravstvene zaštite, socijalnu

infrastrukturu, jačanje civilnog društva, za potrebe u kulturi, zaštitu prirode i gospodarenje otpadom,

infrastrukturu (vode, promet), energetsku učinkovitost i upravljanje regionalnim razvojem. Iz

proračuna su u manjem dijelu planirana i sredstva za provedbu ostalih mjera, ali i za sufinanciranje

projekata financiranih iz EU fondova.

Državni proračun- sredstva iz državnog proračuna tj. proračuna resornih ministarstava pojavljuju se

u obliku decentraliziranih sredstava i planirana su u županijskom i Opdinskom proračunu, ali su

procijenjena i temeljem planiranih ili projekata koji su odobreni ili se ved provode (za gospodarske

zone, tehnološku infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo, socijalnu infrastrukturu, kulturu, značajnija

sredstva za zaštitu vodenih resursa nešto manja sredstva za zaštitu prirode i regionalni razvoj).

Fondovi EU- kao izvor značajnih sredstava za provedbu projekata planirani su strukturni i investicijski

fondovi EU

PRIORITET Indikativan broj projekata Indikativna vrijednost projekata u kn

2015 2016 2018 2020 2015 2016 2018 2020

Prioritet 1.1. Podrška stvara-nju kapaciteta za razvoj po-duzetništva

1 1 760.000 190.000


2 1 2 836.000 1.000.000

160.800

Prioritet 1.3. Podrška pove-zivanju, promociji i edukaciji

2 2 4 4 12.000 12.000 24.000 24.000

Prioritet 2.1. Unaprjeđenje komunalne i cestovne infra-strukture

4 2

9.600.000 8.600.000 12.500.000


1

456.000


1 1 1

9.500.000 2.500.000 10.260.000


1 1 50.000

150.000

UKUPNO 6 8 12 9 1.658.000 20.112.000 11.920000 22.944.800

97

V. PLAN PROVEDBE STRATEGIJE

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i pradenje njihova

korištenja, zasigurno je jedan od važnih aspekata provedbe Strategije. Osim definiranih strateških

ciljeva, prioriteta i mjera, za svaku mjeru predviđeni su i mogudi izvori financiranja.

Najznačajniji izvori financiranja biti de EU fondovi, dok de se iz nacionalnog, a naročito iz lokalnog

proračuna financirati projekti za koje nede postojati mjere u okviru EU fondova, a planirani su ovom

Strategijom. To se prvenstveno odnosi na pripremu projektne dokumentacije.

Kako je Strategija usklađena Kohezijskom politikom EU 2014 – 2020, usmjerena je prema ciljevima

Strategije 2020 (zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i učinkovito korištenje

energije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i socijalnu uključenost) te fokusirana na rezultate

ostvarivanja pametnog, održivog i uključivog rasta.

Dodatno, u planu provedbe Strategije naglasak je dan na maksimiziranje učinka financiranja

projekata iz EU fondova, a cilj je postati primjer dobre u korištenju fondova Europske unije za

razvojne projekte predviđene u Strategiji.

Ucrtavanjem jasnog smjera razvoja, koji obuhvada sve segmente života opdine, i postizanjem

konsenzusa po tom pitanju na razini čitave zajednice, otvoren je put prema suradnji i zajedničkom

radu na provedbi Strategije.

Naglasak na procesu izrade Strategije stavljen je na partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora,

te na suradnju svih sudionika. Stoga se pri izradi Strategije vodilo računa o prijedlozima i mišljenju

stručnjaka iz različitih područja te lokalnog stanovništva. Štoviše, svrha procesa strateškog planiranja

bila je da se u direktnom razgovoru, otvorenoj diskusiji i putem radionica, ostvari partnerstvo koje

mora rezultirati posvedenosti ciljevima, prioritetima i mjerama koje su zajednički utvrđene.

Navedeno de osigurati kvalitetnu provedbu Strategije.

Provedba Strategije razvoja Opdine Đurmanec zahtijevati de kontinuiranu evaluaciju projekata

pristiglih u bazu i njihovo vrednovanje, nadopunjavanje navedenih mjera i projekata odnosno

njihovu razradu, a za projekte za koje je nositelj Opdina izradu akcijskog plana provedbe za svaku

proračunsku godinu, odnosno donošenje Plana razvojnih programa, kao dijela proračunskog

planiranja.

Analiza razvojnih mjera i projekata prikupljenih tijekom procesa izrade Strategije, pokazuje da se

trenutno u bazi nalaze 35 projekata, ukupne vrijednosti 56.634.800 kn.

Prikupljeni projekti uvršteni su u bazu projekata, koja de se ažurirati s novim projektima kako budu

pristizali i sukladno prioritetima predstavljati de temelj za bududu dopunu Strategije.

Usvajanje konačnog teksta Strategije ne znači kraj procesa. Strategija je "živi dokument" pa de se i

nakon njezina donošenja kontinuirano pratiti provođenje ciljeva te periodično održavati konzultacije

sa svim relevantnim društvenim i gospodarskim subjektima kako bi se utvrdilo koliko se promijenilo

stanje u okruženju, postoje li novi izazovi, ostvaruju li se uspješno ciljevi ili je potrebno mijenjati od-

ređene mjere i prioritete.

98

VI. PRADENJE I IZVJEŠTAVANJE

Uspostavljanjem sustava pradenja, vrednovanja i izvještavanja o provedbi Strategije razvoja

omogudava se njezina efikasna i transparentna provedba.

Temeljem informacija o mogudnostima korištenja EU fondova, svi zainteresirani stanovnici bili su do

finalizacije ovog dokumenta u mogudnosti prijaviti svoje prijedloge projekata. Do tada prikupljeni

prijedlozi projekta postali su sastavni dio ove Strategije razvoja (Prilog I) i uvršteni su u Bazu

projekata.

Pradenje provedbe Strategije podrazumijeva stalni monitoring, mjerenje učinaka provedbe

Strategije i to kako narativnih, tako i financijskih pokazatelja te evaluaciju ukupnog strateškog plana,

radi ocjene uspješnosti provedbe Strategije, odnosno ukazivanja na potrebu provođenja

pravovremenih promjena Strategije za zacrtano plansko razdoblje.

Potrebno je analizirati pokazatelje mjera te odrediti koje su mjere uspješne, koje nisu postigle svoje

ciljeve te je li potrebno ukinuti određene mjere, ili ih unaprijediti, te jesu li se u međuvremenu

pojavile nove potrebe ili razvojni ciljevi koji sobom nose uvođenje novih mjera.

Vrednovanje ostvarivanja postavljenih razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera, prati se kroz realizaciju

planiranih rezultata po pojedinim mjerama.

Kako Opdina provodi Strategiju i izvršava Proračun, važno je osigurati objektivno i kritičko

vrednovanje Strategije kako bi se osigurala njena kvalitetna provedba te nadogradnja i unaprjeđenje.

Vrednovanje mora dati odgovore na pitanja što, tko i kako je trebao učiniti u svrhu provedbe

strategije.

Ukoliko su sve potrebne aktivnosti provedene nužno je utvrditi jesu li i koliko su mjere pridonijele

zacrtanim ciljevima kroz usporedbu predviđenih i ostvarenih rezultata.

Redovito pradenje provedbe Strategije osigurava se kroz pripremu godišnjeg izvješda o provedbi

mjera i projekata, kojeg izrađuje projektni tim krajem kalendarske godine. Tom prilikom ažurira se i

priprema plan za sljededu godinu, koji je ujedno i podloga za izradu proračuna. Godišnje izvješde

podnosi se uz godišnji obračun proračuna.

Kako bi se osigurala informacija o učinkovitosti Strategije, nužno je jednom godišnje anketirati ostale

dionike o njihovoj percepciji učinkovitosti strategije i njome predviđenih mjera te ih, ako je mogude i

češde pitati o razini zadovoljstva, obzirom na činjenicu da su kao stanovnici Opdine krajnji korisnici

vedine mjera.

Nadalje, potrebno je provesti ex-post (naknadnog) vrednovanja ove Strategije u prvoj polovici 2020.

godine, što de omoguditi da se rezultati vrednovanja uzmu u obzir pri izradi sljedede strategije 2021 –

2028.

99

100

I. PRILOG – Popis projekata

Naziv mjere Naziv i opis projekta Sektor Vrijednost ulaganja HRK

Izvor financiranja Faza spremnosti

Razdoblje provedbe


Modernizacija strojnoga parka za proizvodnju odjede

Gospodarstvo-proizvodnja odjede

190.000 Vlastita sredstva, krediti, nacionalna sredstva, ERDF

Prikupljanje ponuda u tijeku

Siječanj 2015. – 2018


Otvaranje pogona za proizvodnju vijaka, matica, zakovica i druge vijčane robe. Izrada projekta za izgradnju montažne hale za proizvodnju, lakiranje i skladištenje robe

Proizvodna, metalo-prerađivačka djelatnost

760.000 Vlastita sredstva, bankovni kredit

Idejna faza Siječanj-prosinac 2015.


Uređenje prilaznog puta i parkirališta do sirane

Poljoprivreda 60.800 Bankovni kredit, vlastita sredstva, EAFRD

Idejna faza 2020


Puti i steze Zagorskog purana, unaprjeđenje uzgoja purana i izgradnja turističko-ugostiteljskog sadržaja

Poljoprivreda Turizam

1.000.000 Vlastita sredstva, bankovni kredit, EAFRD

Idejna faza Rujan 2014.-svibanj 2016.


Nabava medomata, te postavljanje u gradsku urbanu sredinu ili u veliki trgovački centar

Poljoprivreda-pčelarstvo

76.000 Bankovni kredit, vlastita sredstva, EAFRD

Idejna faza Konac 2014.- 2015


Razvoj stočarstva Poljoprivreda 100.000 Vlastita sredstva, EAFRD

Idejna faza 2015.-2020.

101


Ulaganje u poslovanje unaprjeđenjem postojedeg restorana te otvaranje novog objekta

Turizam 760.000 Vlastita sredstva Izrada projektne dokumentacije u tijeku

Srpanj 2014.-srpanj 2015.


Provođenje informativnih radionica o mogudnostima financiranja projekata i promjenama zakonodavstva - minimalno dvije godišnje

Edukacije 72.000 Opdinski proračun, ERDF, EAFRD


Mjera 2.1.1. Ulaganje u unaprjeđenje, obnovu i uređenje prometnica i unaprjeđenje prometne povezanosti

Izvedba križanja državne ceste D 001 i lokalne ceste L 22001

Prometna infrastruktura

1.100.000 Opdinski proračun, državni proračun, ERDF, EAFRD

Pripremljen idejni projekt

2015.-2016.


Izgradnja nogostupa i oborinske odvodnje uz županijsku cestu Ž 2096 u Opdini Đurmanec - 3 dionice ukupne dužine 2,5 km




2015.-2016.


Izgradnja nogostupa i oborinske odvodnje uz Lokalnu cestu L 22010 u Opdini Đurmanec




2015.-2016.


Izgradnja autobusnih ugibališta i nogostupa uz državnu cestu D 207 u naselju Hromec



Pripremljen glavni projekt

2014.-2016.


Asfaltiranje nerazvrstanih cesta u duljini od 30 km


7.500.000 Opdinski proračun, ERDF, EAFRD

Predviđeno Planom razvojnih programa

2014.-2020.

102


Izgradnja nogostupa u duljini 5 km




2014.-2020.


Projektiranje i izgradnja vodovodne mreže u dužini od cca 7 km

Komunalna infrastruktura



2014.-2018.


Projektiranje i uređenje javne rasvjete


900.000 Opdinski proračun, ERDF, EAFRD


2014.-2018.


Priprema dokumentacije za uređenje centra Radovi na uređenju centra


200.000

1.500.000

Opdinski proračun, ERDF, EAFRD


2014.-2018.


Proširenje groblja u Opdini Đurmanec, formiranje novog polja i izgradnja parkirališta


1.000.000 Opdinski proračun, ERDF

Pripremljen glavni i izvedbeni projekt

2014.-2018.


Izgradnja mini solarne elektrane snage 10-30 KW

Gospodarstvo 456.000 Vlastita sredstva, krediti, nacionalna sredstva, ERDF



Izgradnja dječjeg vrtida Društvena infrastruktura



2016.-2020.

Mjera 3.1.2. Ulaganja u objekte za društvene i socijalne aktivnosti

Izgradnja zgrade za društvene aktivnosti

Kultura, sport i razvoj civilnog društva

2.500.000 Opdinski proračun, EAFRD, ERDF

Idejna faza 2015.- 2018.

103


Izgradnja školske sportske dvorane

Društvena infrastruktura



2014.-2016.


Iskorak prema zajednici

Razvoj civilnog društva

50.000

Opdinski proračun, Europski socijalni fond

Visoki stupanj pripremljenosti

Svibanj-prosinac 2014.


Programi pomodi Razvoj civilnog društva

150.000 Opdinski proračun, Europski socijalni fond


Documents

OPINE ĐURMANE · 2014-05-12 · ponovna uspostava željezničkog prometa što de pridonijeti daljnjem poboljšanju prometne povezanosti. Na teritoriju Opdine nalaze se dva cestovna