OPĆINE ZADVARJE...Prethodni radovi odnose se na zajedniĉki rad općinskih upravnih tijela i IzraĊivaĉa na prikupljanju postojeće dokumentacije i osiguranja aţurnih kartografskih

REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA

ŢUPANIJA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

OPĆINE ZADVARJE

PotvrĊujem da je ovaj elaborat sastavni dio ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ZADVARJE

Sluţbeni glasnik Općine Zadvarje broj 2/06

KLASA: 350-02/06-01

URBROJ: 2155/4-01-06-10

Općinsko vijeće

PREDSJEDNIK:

Milica Santrić

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE

SPLITSKO-DALMATINSKE ŢUPANIJE

Split, travanj 2006.

2

Ţupanija: Splitsko-dalmatinska

Naziv prostornog plana: Prostorni plan ureĊenja općine Zadvarje

Naziv priloga: Knjiga 1 - Tekstualni dio Plana

Program mjera za unapreĊenje stanja u prostoru:

Odluka predstavniĉkog tijela o donošenju Plana:

Javna rasprava:

Zadvarje, 24. svibnja 2005.g.

Javni uvid odrţan u:

Zadvarju, od 13.svibnja do 12. lipnja 2005.g.

Peĉat tijela odgovornog za provoĊenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provoĊenje javne rasprave:

Branko Krnić

Suglasnost na Plan prema ĉlanku 24. Zakona o prostornom ureĊenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04)

Peĉat pravnog tijela koje je izradilo Plan

Odgovorna osoba:

Niko Mrĉić dipl. inţ. arh.

Koordinator izrade plana: Zoran Danilov dipl. inţ. arh.

Struĉni tim u izradi Plana: Zoran Danilov dipl. inţ. arh. Niko Mrĉić dipl. inţ. arh Petar Matković dipl. inţ. arh. Suzana Mihaljević dipl. inţ. graĊ.

Duško Veţa dipl. oecc. Nora Nikšić dipl. inţ. arh. SrĊana Matošić dipl. inţ. arh.

Istovjetnost ovog Plana s izvornikom ovjerava:

Niko Mrĉić dipl.inţ.arh.

Predsjednik općinskog vijeća:

Milica Santrić

3

0. OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................................. 5

0.1. Zakonske pretpostavke ..................................................................................................................... 5

0.2. Obuhvat Prostornog plana ............................................................................................................... 5

0.3. Podjela prostora .............................................................................................................................. 5

0.4. Karakter plana ................................................................................................................................. 5

0.5. Metodološki okvir izrade plana ......................................................................................................... 6

1. POLAZIŠTA .......................................................................................................................................... 7

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države ......... 7 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru .......................................................................................... 7

1.1.1.1. Administrativni ustroj ......................................................................................................... 7 1.1.1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru ..................................................................................... 8

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................................... 9 1.1.2.1. Prirodna osnova .................................................................................................................. 9

1.1.2.1.1. Položaj i prirodne osobitosti .......................................................................................... 9 1.1.2.1.2. Klimatska obilježja ........................................................................................................ 9 1.1.2.1.3. Geološko-petrografske i seizmotektonske osobine ........................................................... 12

1.1.2.1.3.1. Građa i sastav ....................................................................................................... 12 1.1.2.1.3.2. Paleonotološki značaj-arheološki značaj ............................................................... 13 1.1.2.1.3.3. Seizmotektonske osobine ...................................................................................... 14

1.1.2.2. Demografija ..................................................................................................................... 14 1.1.2.2.1. Kretanje stanovništva .................................................................................................. 15 1.1.2.2.2. Dobna i spolna struktura stanovništva .......................................................................... 15 1.1.2.2.3. Migracije..................................................................................................................... 17 1.1.2.2.4. Obrazovna struktura .................................................................................................... 19 1.1.2.2.5. Aktivnost i radni kontigent .......................................................................................... 19 1.1.2.2.6. Domaćinstva ............................................................................................................... 20 1.1.2.2.7. Stanovanje .................................................................................................................. 20

1.1.2.3. Gospodarske djelatnosti .................................................................................................... 21 1.1.2.3.1. Financijsko stanje u gospodarstvu ................................................................................ 22 1.1.2.3.2. Poljoprivreda i šumarstvo ............................................................................................ 22 1.1.2.3.3. Industrija i elektroprivreda ........................................................................................... 22 1.1.2.3.4. Turizam ...................................................................................................................... 22 1.1.2.3.5. Trgovina i uslužne djelatnosti ...................................................................................... 23 1.1.2.3.6. Gospodarske zone ....................................................................................................... 23

1.1.2.4. Društveni i javni objekti i sadržaji ..................................................................................... 23 1.1.2.5. Infrastruktura .................................................................................................................... 24

1.1.2.5.1. Cestovni promet .......................................................................................................... 24 1.1.2.5.2. Pošta ........................................................................................................................... 25 1.1.2.5.3. Telekomunikacije ........................................................................................................ 25 1.1.2.5.4. Elektroprijenos i elektroopskrba .................................................................................. 25 1.1.2.5.5. Vodoopskrba ............................................................................................................... 26 1.1.2.5.6. Odvodnja otpadnih voda .............................................................................................. 26

1.1.2.6. Gospodarenje otpadom ..................................................................................................... 26 1.1.2.7. Prirodna i kulturna baština ................................................................................................ 26

1.1.3. Položaj, značaj i posebnosti područja općine Zadvarje u odnosu na prostor i sustav Županije .. 28 1.1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena

postojećih prostornih planova ................................................................................................................. 28 1.1.4.1. Strategija i Program Republike Hrvatske ........................................................................... 28 1.1.4.2. Prostorni plani Splitsko-dalmatinske županije ................................................................... 28 1.1.4.3. Prostorni plan općine Omiš ............................................................................................... 32 1.1.4.4. Ocjena postojeće prostorno planske dokumentacije ........................................................... 32

1.1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te

prostorne pokazatelje .............................................................................................................................. 33

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ........................................................................ 35

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja .............................................................................. 35

4

2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora ................................................................................... 35 2.1.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša ....................................................... 36

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja ................................................................................. 36 2.2.1. Demografski razvoj................................................................................................................ 36 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture ....................................................................................... 36 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ............................................. 37 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina .............. 39

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine.................................................................. 41 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora ................................................................................... 41 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika,

gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina ................................................................. 41 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ........................................................ 41

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ................................................................................................... 42

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu

Županije ..................................................................................................................................................... 42

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ...................................................... 43 Građevinska područja naselja (mješovita namjena) – (29,2 ha izgrađeni i 43,7 ha neizgrađeni dio

naselja) .......................................................................................................................................... 45 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja;

poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) ........................................ 51

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti ................................................................................... 53 3.3.1. Gospodarske djelatnosti ......................................................................................................... 53 3.3.2. Društvene djelatnosti ............................................................................................................. 54

3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora ................................................................................................. 54 3.4.1. Zaštita kulturnih dobara ......................................................................................................... 54

3.4.1.1. Smjernice za prostorno uređenje urbano-ruralnih i ruralnih cjelina ..................................... 54 3.4.1.2. Smjernice za prostorno uređenje fortifikacija ..................................................................... 55 3.4.1.3. Smjernice za prostorno uređenje pojedinačnih sakralnih i civilnih kulturnih dobara............. 55 3.4.1.4. Smjernice za prostorno uređenje arheoloških zona ............................................................. 55 3.4.1.5. Smjernice za prostorno uređenje etnozona ......................................................................... 56 3.4.1.6. Smjernice za prostorno uređenje kultiviranih agrarnih krajolika .......................................... 56 3.4.1.7. Zašita kulturno-povijesnih vrijednosti ............................................................................... 56

3.4.2. Zaštita prirode........................................................................................................................ 63

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava ...................................................................................................... 64 3.5.1. Prometni sustav ..................................................................................................................... 64

3.5.1.1. Cestovni promet ............................................................................................................... 64 3.5.1.2. Željeznički promet ............................................................................................................ 67

3.5.2. Javne telekomunikacije .......................................................................................................... 68 3.5.3. Energetski sustav ................................................................................................................... 68 3.5.4. Vodoopskrba ......................................................................................................................... 73 3.5.5. Odvodnja otpadnih voda ........................................................................................................ 74

3.6. Postupanje s otpadom .................................................................................................................... 74

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ..................................................................................... 74 3.7.1. Zaštita tla ............................................................................................................................... 74 3.7.2. Zaštita zraka .......................................................................................................................... 74 3.7.3. Zaštita od buke ...................................................................................................................... 74 3.7.4. Zaštita mora ........................................................................................................................... 74 3.7.5. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta ....................................................................................... 75 3.7.6. Zaštita od elektromagnetskih polja ......................................................................................... 75 3.7.7. Zaštita od požara i mjere sklanjanja stanovništva .................................................................... 75

5

0. OBRAZLOŢENJE

0.1. Zakonske pretpostavke

Podruĉje današnjeg teritorija općine Zadvarje pokriveno je u formalno-pravnom smislu Prostornim planom (bivše) općine Omiš usvojenim je na skupštini općine Omiš 20. srpnja 1988. godine i nakon ĉega je u više navrata mijenjan i dopunjavan. Posljednja izmjena odnosila se odredbe za provoĊenje. Općina Zadvarje je u sastavu bivše općine Omiš predstavljala samo jedno od naselja, pa je i koncept i nivo planerske obrade sukladan ulozi tog naselja u prostornoj organizaciji bivše općine. Prostornim planom su utvrĊena graĊevna podruĉja za razvoj i širenje naselja, reţimi ureĊivanja i zaštite prostora, zaštite prirodnih i kulturno povijesnih obiljeţja.

Navedeni prostorni plan obuhvaćao je podruĉja sadašnjih općina i gradova: grad Omiš, općine Dugi rat, Šestanovac i Zadvarje. Već zbog tog (formalnog) razloga, zakonskih obveza kao i upitnih planskih postavki, potrebno je donošenje novog Prostornog plana ureĊenja za administrativni obuhvat Općine Zadvarje površine od cca 1.322 ha.

Potreba izrade Prostornog plana ureĊenja Općine Zadvarje, kao novog dokumenta prostornog

ureĊenja, propisana je i Prostornim planom ureĊenja Splitsko-dalmatinske ţupanije, kao i Programom mjera za unapreĊenje stanja u prostoru Općine Zadvarje.

Odredbom ĉlanka 30. Zakona o prostornom ureĊenju odreĊeno je da prostorni plan uţeg podruĉja treba biti usklaĊen s prostornim planom šireg podruĉja, u ovom sluĉaju s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske ţupanije. Zakonom je odreĊeno da se u postupku donošenja Prostornog plana općine pribavljaju suglasnosti i mišljenja:

Ureda drţavne uprave za prostorno ureĊenje (sa mišljenjem Ţupanijskog zavoda za prostorno ureĊenje);

Ministarstva kulture;

Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.

0.2. Obuhvat Prostornog plana

Granica obuhvata Prostornog plana obuhvaća prostor administrativnog podruĉja Općine Zadvarje i pruţa se na istoku od granice s općinom Brela, na sjeveru s granicom općine Šestanovac te na zapadu s općinom Omiš. Površina obuhvata Prostornog plana iznosi 1.322ha.

0.3. Podjela prostora

Jedino naselje u obuhvatu Prostornog plana ureĊenja Općine Zadvarje je istoimeno naselje: Zadvarje. Zbog razliĉitih prirodnih, prostornih i socio-ekonomskih karakteristika diferencirani su uvjeti za smještaj primarnih djelatnosti u prostoru, tj. kriteriji za utvrĊivanje namjene, ureĊenja i zaštite prostora.

0.4. Karakter plana

Postorni plan predstavlja temeljni prostorno-planski dokument za ureĊenje podruĉja u administrativnom obuhvatu Općine u odnosu na:

razgraniĉenje gradivih i negradivih prostora;

osiguranje površina, koridora i trasa za krupnu infrastrukturu;

zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturne baštine;

utvrĊivanje uvjeta gradnje u graĊevnom podruĉju

utvrĊivanje uvjeta gradnje na izvangraĊevinskom podruĉju

smjernice za izradu dokumenata prostornog ureĊenja detaljnijeg stupnja razrade

6

Fiksne elemente Prostornog plana, koji ne mogu biti dovedeni u pitanje izradom planova niţeg stupnja razrade, ĉine infrastrukturni koridori i zaštita vrijednih prirodnih predjela i kulturno-povijesnog nasljeĊa.

0.5. Metodološki okvir izrade plana

Planski proces izrade Prostornog plana ĉine dvije bitne faze. U najkraćem, prva faza je analitiĉki dio u kome se identificiraju problemi i teme koje plan treba obraditi kao i kljuĉne interesne skupine zainteresirane za njihovo rješavanje (teritorijalne i interesne ili strukovne organizacije graĊana, NVU-e, javni sektor, privatni sektor, itd.). Drugi korak ĉini integralno sagledavanje općinskog okruţenja, utvrĊivanje općih i posebnih ciljeva i strateških opredjeljenja razvoja te njihova detaljna planska razrada.

Kao i u identifikaciji problema tako i u definiranju ciljeva razvoja i naĉina rješavanja problema participiraju predstavnici izabrani od strane Općine (Povjerenstvo za praćenje izrade plana) koji artikuliraju interese svih zainteresiranih u procesu izrade plana. Takav pristup slijedi i iz deklariranog principa javnosti i dogovaranja, odnosno ukupnog problema odrţivog razvoja i poboljšanja kvalitete ţivota, koji su u središtu problema planiranja s jedne i ukupne modernizacije društva s druge strane.

Ovaj pristup zahtijeva i osiguranje dostupnosti i razumljivosti informacija što je postignuto kroz organiziranje većeg broja radnih sastanaka, diskusija o planskim rješenjima, prethodnih rasprava, javne rasprave uz kontinuirano praćenje procesa izrade plana.

Poseban znaĉaj u izradi plana i odabiru strateških opredjeljenja pridana je ulozi Povjerenstva za praćenje izrade putem kojeg je na više radionica razmatrana problematika plana te su korigirana planska rješenja.

Izrada Prostornog plana odvija se u sljedećim fazama:

I. Prethodni radovi;

II. Programsko analitiĉki dio;

III. Nacrt prijedloga Prostornog plana (prethodne rasprave);

IV. Prijedlog Prostornog plana (javna rasprava);

V. Izvješće o javnoj raspravi

VI. Završna obrada Prostornog plana.

Prethodni radovi odnose se na zajedniĉki rad općinskih upravnih tijela i IzraĊivaĉa na prikupljanju postojeće dokumentacije i osiguranja aţurnih kartografskih podloga za izradu Prostornog plana.

Programsko analitiĉki dio odnosi se na analize i ocjenu postojećeg stanja, ograniĉenja i konflikata u korištenju prostora. U cilju kvalitetnije obrade pojedinih segmenata i provjere postojećeg stanja izraĊene su posebne struĉne ekspertize (separati):

konzervatorska osnova;

Nacrt prijedloga prostornog plana razraĊuje se za odabranu varijantu razvitka i ureĊenje prostora Općine na temelju odabranih i verificiranih ciljeva prostornog ureĊenja. U tom smislu izvršene su brojne konzultacije na kojima su sudjelovali predstavnici razliĉitih institucija, (HPT-a, HEP-a, HV, Vodovoda – Makarska i sl.). U cilju utvrĊivanja što kvalitetnijeg Prijedloga prostornog plana organiziraju se prethodne rasprave po pojedinim problemskim cjelinama.

Konaĉni prijedlog Prostornog plana utvrdilo je Vijeće Općine i uputilo u proceduru ishoĊenja suglasnosti i usvajanja.

7

1. POLAZIŠTA

1.1. Poloţaj, znaĉaj i posebnosti podruĉja Općine u odnosu na prostor i sustave Ţupanije i Drţave

Splitsko-dalmatinska ţupanija ĉije je administrativno središte Grad Split smjestila se na središnjem dijelu Jadranske obale i po veliĉini najveća je od dvadeset i jedne ţupanije u Hrvatskoj. Podruĉje Ţupanije prostire se na oko 14.000 km2 površine, od ĉega na površinu mora otpada oko 9.470 km2, a na površinu kopna 4.536 km2. Pruţanje planinskih lanaca paralelno s obalom oteţava povezivanje ovog podruĉja s kontinentalnim prostorima.

Općina Zadvarje, poloţajno i funkcijski pripada mikroregiji obalnog podruĉja Ţupanije i unutar nje prostornoj cjelini Makarskog priobalja. U odnosu na prostorne sustave Ţupanije, prostor općine Zadvarje istiĉe se:

manje lokalno (poticajno) razvojno središte, koje zahtijeva kompletiranje funkcija uprave, školstva, kulture, zdravstva, financijskih usluga, opskrba i športa.

kao specifiĉno malo (potencijalno) gospodarsko središte; uz već postojeće gospodarske djelatnosti kao što je elektroprivreda, tvornica trikotaţe «Galeb», paniranom izgradnjom gospodarskih zona moguće je pretpostavljati daljnji gospodarski razvoj općine

potencijalno turistiĉko središte Ţupanije i Makarskog priobalja, koje zahtjeva izgradnju smještajnih kapaciteta unutar naselja, potenciranje prirodnih resursa Cetine i Vruje.

kao prepoznatljiv urbani i ruralni prostor tj. prostor jedinstvenih krajobraznih karakteristika i specifiĉnog identiteta; naselje se razvija longitudinalno uz drţavnu cestu i uz kanjon rijeke Cetine.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Administrativni ustroj

Općina Zavarje, pribliţne veliĉine kopnenog dijela 13,22 km2 i 277 stanovnika u 2001. godini. ima prosjeĉnu gustoću naseljenosti od 20,95 st/km2.

Jedino statistiĉko naselje u obuhvatu Prostornog plana je naselje Zadvarje.

8

1.1.1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Tablica 1. Izvor: Popis stanovništva

Naziv Ţupanije

Površina

STANOVNICI

STANOVI

DOMAĆINSTVA

Gustoća naseljenosti

Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001.

Popis 1991.

Popis 2001.

km² % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj Broj Broj stan/km²

SPLITSKO-DALMATINSKA 4523,64 100,00 474019 100 463676 100 172726 100 190429 100 140481 144366 105,47

Općina Zadvarje

Ukupno 13,22 0,29 292 0,06 277 0,06 195 0,001 168 0,001 97 84 20,95

Zadvarje 13,22 0,29 292 0,06 277 0,06 195 0,001 168 0,001 97 84 20,95

9

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaĉajke

1.1.2.1. Prirodna osnova

1.1.2.1.1. Poloţaj i prirodne osobitosti

Općina Zadvarje je smještena u obalnoj mikroregiji Splitsko-dalmatinske ţupanje, izmeĊu Općine Omiš i Brela, u uvali Vruja od koje se prostire preko prijevoja Dubci ka unutrašnjosti do granice s Općinom Šestanovac. Na moru je razgraniĉena s Općinom Selca. Obalni dio Općine u duţini od cca 4 km, se nalazi u uvali Vrulja koji je, po svojoj specifiĉnosti, morski dio, zaštititi u kategoriji (hidrološkog) spomenika prirode. U blizini uvale Vrulja obale se visoko i strmo izdiţu iznad površine mora, a dno se pod istim kuton nagiba (i do 90º) spušta u veće dubine (i do 60º). Ovakva obala u našem priobalju je jedinstveno stanište za razvoj biocenoza okomitih podvodnih klifova i razvoj ţivog svijeta u podruĉju podvodnih izvora slatke vode-vrulja. Jednim dijelom Općina ulazi u Park prirode Biokovo, na prijevoju Dubci koji je od povijesnog znaĉaja. To je i danas jedino mjesto, uz planinu Biokovo, koji povezuje obalni i zaobalni dio Ţupanije i dalje sve do Bosne. Zbog tog, ono je u povijesti poznato kao trgovaĉki centar s sajmištem koji se i dan danas odrţava.

Od ostalih specifiĉnosti istiĉe se rijeka Cetine, sa svojim kanjonom, a posebnom slapom Gubavica kao najvećim u drţavi.

Danas, općina Zadvarje nema toliki prometni znaĉaj kao u povijesti. Dovršetkom autoceste do ĉvora Šestanovci i planom izgradnje brze ceste Šestanovac-Dubci-Brela, Općina će dobit na dodatnom znaĉaju koji je oduvijek povijesno imala.

1.1.2.1.2. Klimatska obiljeţja

Klima je jedan od najbitnijih ĉimbenika koji utjeĉu na morfologiju tla, vodene tokove, genezu i

plodnost tla, a time i na rasprostranjenost biljnog pokrivaĉa. Ovo podruĉje obiljeţava mediteranska

klima, sa periodom ljetne suše, nepovoljnog rasporeda oborina tijekom godine, semihumidne klime

zbog inklinacije primorskih obronaka, te izrazitog eolskog utjecaja (naroĉito bura).

Pošto se Općina nalazi u obalnom i zaobalnom podruĉju, za opis klime uzeti su podaci meteoroloških

stanica Makarska i Imotski. Srednje vrijednosti klimatskih faktora date su za period motrenja i

mjerenja od 1952-1989. Za sagledavanje klimatskih uvjeta, period od 27 godina je dovoljan za prikaz

osnovnih klimatskih pokazatelja.

U širem smislu moţemo reći da ovo podruĉje ima mediteranski tip klime, koja po Köpenovoj razdiobi

spada u prijelaznu maritimnu klimu sa oznakom:

-C s a k – prijelazna maritimna sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom

- klima masline

-C- umjereno topla klima (srednja temperatura najhladnijeg mjeseca izmeĊu +18 i -2o C)

-s-suho razdoblje ljeti

-a-srednja temperatura najtoplijeg mjeseca viša od 22o C

-k-hladno (srednja godišnja temperatura niţa od 18oC, a najtoplijeg mjeseca viša od 18oC)

10

temperatura zraka

srednja mjeseĉna i godišnja temperatura

Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

Makarska 8,6 9,0 10,7 14,6 18,4 22,5 25,1 24,9 21,3 16,7 13,0 10,6 16,2

Imotski 4,7 5,4 8,2 12,1 16,8 20,5 23,8 23,9 19,8 14,7 9,3 7,1 13,8

stanica Apsolutne temperature u oC Srednje temperature po godišnjim dobima u oC

minimum maksimum proljeće Ljeto jesen zima

Makarska / 39,0 14,6 24,2 17,0 9,4

Imotski -12,0 38,0 12,4 22,7 14,6 5,7

U obalnom pojasu srednja godišnja temperatura zraka se kreće od 14 do 17 oC , a srednja mjeseĉna

temperatura se ne spušta ni u jednom mjesecu ispod 8 oC, iako u najhladnijem periodu ima dana kad

temperatura pada ispod O oC, što je ĉešća pojava u gornjem dijelu podruĉja. U niţim predjelima mraz je

razmjerno rijetka pojava pa nema većeg utjecaja na vegetaciju.

oborine

srednja mjeseĉna i godišnja koliĉina oborina


Makarska 118 75 74 83 68 57 27 30 95 113 146 190 1076

Imotski 137 119 86 95 84 66 39 42 104 142 197 199 1310

Srednja vrijednost koliĉine oborina po godišnjim dobima

Stanica proljeće ljeto jesen zima

Makarska 225 114 354 383

Imotski 265 147 443 455

11

Najveća koliĉina oborina (mm)

Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Makarska 86,0 45,0 30,5 138,0 52,4 47,0 29,0 65,0 135,0 65,9 70,8 120,1

Imotski 54,8 66,1 52,2 50,2 44,3 56,2 47,6 52,6 77,0 84,2 107,2 78,4

Srednji broj dana s kišom (0,1 mm)


Makarska 10,9 9,5 9,5 9,3 8,2 5,8 4,6 3,9 6,3 10,8 13,2 13,7 105,7

Imotski 10,2 9,3 9,0 9,9 10,4 8,9 5,8 4,7 7,1 10,2 12,7 14,1 112,3

Srednji broj snjeţnih dana (0,1 mm)


Makarska 0,7 0,6 0,6 / / / / / / / / / 1,9

Imotski 2,3 2,7 1,2 0,4 / / / / / / 0,2 0,9 7,7

Oborinski reţim karakteristiĉan je za primorski pojas istoĉne obale Jadranskog mora. Strujanje zraka iz

zapadnog i naroĉito iz juţnog kvadranta koje nosi veću koliĉinu vlage, nailazi na planinsku barijeru

Biokova, gdje dolazi do kondenzacije i obilnih oborina, uglavnom u obliku kiše, a veoma rijetko, u

zimskim mjesecima i na većim visinama u obliku snijega.

U primorskom pojasu godišnje padne 1100 do 1200 mm oborina. Porastom nadmorske visine, godišnji

iznosi oborina naglo rastu (oko 1800-2200 mm).

naoblaka

srednja mjeseĉna i godišnja vrijednost naoblake (1-10)


Makarska 5,6 5,3 4,7 3,8 3,7 2,4 1,6 1,2 2,4 3,7 4,9 5,6 3,7

Imotski 6,4 6,2 5,5 5,6 5,5 4,3 3,1 2,5 4,1 5,2 6,3 6,4 5,1

srednji broj oblaĉnih dana (srednja dnevna naoblaka veća od 80%)


Makarska 6,3 6,8 6,4 4,5 3,7 1,4 0,3 0,0 1,0 3,9 6,3 9,3 49,9

Imotski 13,7 12,3 11,1 8,7 8,2 4,2 2,0 1,8 5,1 11,4 13,0 14,2 105,7

12

srednji broj vedrih dana (srednja dnevna naoblaka manja od 20%)


Makarska 8,3 8,5 10,9 10,1 11,8 15,5 20,2 25,0 16,5 13,4 6,1 6,1 152,4

Imotski 5,6 6,1 7,5 6,3 5,8 7,8 14,4 16,1 12,0 10,4 5,5 5,9 103,4

vjetar

srednji broj dana s jakim vjetrom (>6bofora)


Makarska 5,4 4,0 2,7 5,2 2,9 1,9 1,1 1,3 2,0 4,6 2,6 5,0 38,7

Imotski 3,4 3,2 2,6 1,6 1,0 1,2 1,9 2,4 1,5 1,8 2,1 1,4 24,1

srednji broj dana s olujnim vjetrom (>8bofora)


Makarska 0,1 0,3 0,1 0,7 0,1 0,8 0,4 0,3 0,3 0,7 0,7 0,4 4,4

Imotski 0,5 0,4 / 0,1 0,1 / 0,2 / / / 0,4 0,2 1,9

Eolski utjecaj je jako izraţen. Vjetrovi: bura i jugo uglavnom pušu u smjerom S-J. Bura je izrazitija, i

znatno utjeĉe na vegetaciju i specifiĉan izgled krajolika, odnosno na povijenost stabala.

Vjetar s jakim intenzitetom (većim od 6 bofora) puše 38,7 dana godišnje, a sa olujom (više od 8 bofora)

4,4 dana.

Izraţen je i utjecaj bure na tlo. Povećanjem transpiracije aktivno djeluje na postanak biljnih

ksenomorfoza. Bura takoĊer utjeĉe i na visinski razmještaj biljaka, što je u skladu s njezinim

sudjelovanjem u procesu nadiranja sjevernih biljaka ka moru.

U toplim i vrućim danima redovit je vjetar maestral, koji donosi svjeţi morski zrak što ublaţava inaĉe

nesnosnu ţegu

1.1.2.1.3. Geološko-petrografske i seizmotektonske osobine

1.1.2.1.3.1. GraĊa i sastav

Planinski masiv Biokova, pa tako i podruĉje Parka prirode Biokovo, izgraĊeno je od karbonatnih sedimentata mezozoika. Na osnovi litofacijelnih i biofacijelnih osobitosti, te korelacijom sa susjednim podruĉjima, izdvojene se slijedeće stratigrafske jedinice: jura, donja kreda i gornja kreda.

13

U predbiokovlju su izdvojeni slijedeći ĉlanovi: Karbonati senona ( mastriht ), paleogenski vapnenci i klastiĉne naslage fliša.

U zabiokovlju su izdvojene manje pojave paleogenskih foraminiferskih vapnenaca, koji slijede na gornjokrednim vapnencima.

Podno strmih litica iznad Podgore i Tuĉepa izdvojeni su sedimenti kvartara – proluvij.

1.1.2.1.3.2. Paleonotološki znaĉaj-arheološki znaĉaj

Toplo dobna faunska zajednica iz koštane breĉe u Dubcima upućuje na taloţenje u interglacijalu Gunz-Mindel (Cromer). Na osnovu faunskih ostataka spomenute lokacije zakljuĉuje se na paleoklimatološke i paleoekološke odnose koji su tijekom kvartala vladali na podruĉju Biokova.

Lokalitet s najstarijom faunskom zajednicom vertebrata iz donjeg pleistocena nalazi se kod zaseoka Dubci u sjeverozapadnom dijelu Biokova na podruĉju općine Zadvarje. To je jedini znaĉajno nalazište fosilima iz donjeg pleistocena u podruĉju Parka prirode Biokovo.

Lokalitet koštanih breĉa kod sela Dubci otkriveno je još koncem 19. stoljeća i to prilikom gradnje ceste izmeĊu Makarske i Zadvarja. Nalazište leţi na 404 m nadmorske visine, i to u neposrednoj blizini kuća Dubci na prijevoju izmeĊu planinskog masiva Biokova i Omiške Dinare. Gradnjom spomenute ceste upravljao je inţenjer K. Cicin. On je pri kopanju usjeka u blizini kuća Dubci opazio u sedimentima ţivotinjske kosti i zube, koje je dijelom sakupio i darovao R. Gaspariniju, ondašnjem splitskom profesoru prirodopisa.

R. Gasparini ( 1885 ) napisao je o tome otkriću manju raspravu i u njoj u glavnim crtama prikazao nalazište i sakupljeni osteološki materijal. U sakupljenom materijalu on je odredio ove ţivotinje: Elephans sp., Rhinoceros merckii Jäger, Cervus elaphus fossilis Cuv.,

Capra sp. i Ursus spelaeus Blumenb., pa bi ovakva faunska zajednica upućivala na gornjopleistocensku starost. Pošto je dao nepotpunu geološku odnosno stratigrafsku interpretaciju nalazišta njegova determinacija je zastarjela i u spomenutoj raspravi je niĉim ne dokumentira.

Veći dio tih nalaza se vremenom zagubio, a vjerojatno je Gasparini jedan dio nalaza poslao Geološkom zavodu u Beĉ, jer je kasnije F. Toula ( 1907 ) obradio dva zuba nosoroga iz tog nalazišta, a E. Thenius ( 1958 ) navodi zub jednog fosilnog medvjeda iz tog lokaliteta, pa nema sumnje da su ovi spomenuti paleontološki nalazi pohranjeni u beĉkim zbirkama. Naknadno susretljivošću ravnatelja Prirodoslovnog muzeja u Splitu dr. A. Cvitanića u depou paleontološke zbirke pronaĊen jedan zub fosilnog medvjeda i fragmentarni molar nekog bovida.

Sistematska terenska istraţivanja, skupljanje fosilnog materijala, te stratigrafska i paleontološka prouĉavanja zapoĉeta su u Dubcima u prvoj polovini rujna 1964. godine ( M. Malez, 1965; 1966 ). Nastavak istraţivanja slijedio u godinama 1969. ( M. Malez, 1971 ), zatim u 1977. i 1979.

U 1977. godini sakupljen je zanimljiv fosilni materijal u pećini Baba. Poĉetkom šezdesetih godina 20. stoljeća ekipa Speleološkog društva Hrvatske izvadila je iz jame Snjeţnica fragmentarnu lubanju s rogovima obiĉnog jelena.

Lokalitet Dubci

Izgradnjom ceste Makarska – Zadvarje na prijevoju Dubci vršen je iskop i tako usjekom presjeĉeno nalazište i s obje strane ceste je dobro vidljiv profil kroz naslage nekadašnje krške šupljine, a najznaĉajnije su višeslojne fosiliferne koštane breĉe. Ovo nalazište nastalo je na tektonskom kontaktu

izmeĊu gornjokrednih vapnenaca i eocenskih flišnih lapora.

U Dubcima su iz otvorenog profila u usjeku ceste sakupljene ţivotinjske kosti i zubi, koji su podvrgnuti detaljnoj paleontološkoj analizi, pa je ustanovljeno, da je koštana breĉa sadrţavala ostatke sljedećih fosilnih ţivotinja ( M. Malez, 1967 ): Talpa cf. minor Freudenberg, Sorex cf. runtonensis Hinton, Plecotus crassidens Kormos, Myotis cf. aemulus Heller, Sciurus sp., Glis sp., Allocricetus cf. bursae Schaub, Dolomys dalmatinus Kormos, Dplomys

14

episcopalis bolkayi Kormos, Mimomys intermedius ( Newton ), Allophaiomys cf. pliocaenicus Kormos, Microtinae indet., Apodemus cf. mystacinus Danferd & Alston, Ursus etruscus Cuvier, Ursus deningeri Reichenau, Ursus sp., Felis cf. lunensis Martelli, Palaeoloxodon cf. antiquus Falconer, Dicerorhinus etruscus ( Falconer ), Cervus cf. acoronatus Beninde, Capreolus cf. süssenbornensis Kahlke, Leptobos cf. etruscus Falconer, Hemitragus sp., Pyrrhocorax sp., Bufo sp., Lacerta sp.,Coluber sp., vipera sp. i Halicidae.

Ţivotinjska zajednica iz Dubaca sastoji se iz 29 faunskih elemenata, što je ĉini najbogatijom faunskom zajednicom na podruĉju Dinarskog krša.

Izvršena je paleoekološka analiza kromerijske faune iz koštane breĉe u Dubcima, pa su razmatrane prilike pod kojima su ţivotinjski ostaci dospjeli u sastav koštane breĉe. Fauna iz Dubaca sastoji se iz stepskih i šumskih oblika, što ukazuje da je za vrijeme nastajanja breĉe u okolici Dubaca bio stepski

pejzaţ, unutar kojeg su se nalazile manje šume i gajevi, tj. na širem podruĉju bile su rasprostranjene tople stepe savanskog tipa mjestimice s naglašenom stjenovitom podlogom.

1.1.2.1.3.3. Seizmotektonske osobine

U tektonskom pogledu općina Zadvarje nije potpuno stabilizirano podruĉje, po kojoj spada u i danas seizmiĉki izrazito aktivna podruĉja. ( ĉak IX. Stupanj MCS ljestvice).

1.1.2.2. Demografija

Stanovništvo je temeljni ĉimbenik društvenog, gospodarskog i kulturnog ţivota i razvitka svakog društva. Ono je osnovna proizvodna snaga, nezamjenjiv element gospodarskih procesa, jer njegova brojnost, znanje i napori uvjetuju strukturu, organizaciju i ukupnu efikasnost tih procesa. S druge strane, stanovništvo daje krajnji smisao gospodarskim procesima koji odreĊuju njegovu materijalnu osnovu opstanka i razvitka, jer proizvedena dobra sluţe zadovoljavanju raznovrsnih potreba stanovništva, a potrošnja je krajnji smisao proizvodnje. Zato se razmatranja o gospodarstvenom razvitku ne mogu odvojiti od stanovništva kao njihova bitnog okvira. Formiranje i korištenje radnih resursa društva jedan je od osnovnih problema društvene reprodukcije i razvitka, te planiranje društvenog i gospodarskog razvitka mora kao svoj bitni element ukljuĉiti i analizu raspoloţivih radnih resursa i naĉin njihove uporabe.

Prema podacima popisa stanovništva 2001. u općini Zadvarje, koje se prostire na 13,22 km2 ili 0,29% površine Splitsko-dalmatinske ţupanije, ţivjelo je 277 stanovnika, odnosno 0,06 % stanovništva Splitsko-dalmatinske ţupanije.

Podruĉje 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Općina

Zadvarje 719 597 431 293 292 277

Splitsko-dalmatinska

ţupanija 313.277 338.005 389.277 436.680 474.019 463.676

Udio općine u % 0,230 0,177 0,111 0,067 0,062 0,060

Tablica: Stanovništvo Zadvarja u okviru Splitsko-dalmatinske ţupanije Izvor: Popisi stanovništva

Tablica pokazuje u vremenskom nizu od 1953.-2001. godine konstantno apsolutno smanjenje broja

stanovnika Općine Zadvarje, ali i relativno smanjenje udjela stanovnika Općine u odnosu na broj stanovnika Splitsko-dalmatinske ţupanije. Brojĉani odnos posebno je nepovoljan za Općinu Zadvarje u razdoblju 1953.-1981. god, a nakon toga negativni trendovi broja stanovnika u Općini Zadvarje skoro su identiĉni onima na razini Ţupanije.

Ukupno stanje i kretanje stanovništva na jednom podruĉju rezultanta je razine i tendencije razvoja komponenti prirodnog i mehaniĉkog kretanja stanovništva (nataliteta, mortaliteta, imigracije, emigracije). Ono je, dakle, agregatni izraz zajedniĉkog kretanja ovih veliĉina u prošlosti i sadašnjosti.

To iziskuje sloţeni pristup praćenju i prouĉavanju demografskog procesa, jer demografski razvoj ne

15

ovisi samo o procesima na njenom podruĉju, već i o funkcijama i demografskim kretanjima širih prostora. Izvori priraštaja stanovništva su u prirodnom i mehaniĉkom kretanju.

1.1.2.2.1. Kretanje stanovništva

Praćenje i izuĉavanje demografskih procesa je sloţeno jer demografska kretanja ne ovise samo o funkcijama koje se obavljaju na podruĉju današnjeg Općine, već i o funkcijama i kretanjima širih prostora, te šire regije (Splitsko-dalmatinske ţupanije).

Stanovništvo Općine Zadvarje razliĉito se kretalo u pojedinim meĊupopisnim razdobljima (1857 - 2001), do 1931. godine raste, da bi u svim kasnijim popisnim godinama imalo trend opadanja broja stanovnika. U nastavku dajemo brojĉani prikaz broja stanovnika svih naselja u sastavu Općine Zadvarje.

Na

se

lje

Po

pis

18

57

.

Po

pis

18

69

.

Po

pis

18

80

.

Po

pis

18

90

.

Po

pis

19

00

.

Po

pis

19

10

.

Po

pis

19

21

.

Po

pis

19

31

.

Po

pis

19

48

.

Po

pis

19

53

.

Po

pis

19

61

.

Po

pis

19

71

.

Po

pis

19

81

.

Po

pis

19

91

.

Po

pis

20

01

.

Zadvarje 371 - 455 233 543 695 803 920 744 719 597 431 293 292 277

1 37

1 -

455

233

543

695

803

920

744

719

597

431

293

292

277

Tablica: Stanovništvo Općine Zadvarje po popisnim razdobljima

Izvor: Popisi stanovništva (1857.-2001.)

Prema demografskim prognozama Prostornog plana Splitsko dalmatinske ţupanije, u 2015. godini se procjenjuje da će na podruĉju Općine Zadvarje ţivjeti 350 stalnih stanovnika.

1.1.2.2.2. Dobna i spolna struktura stanovništva

Prirodni priraštaj Općine Zadvarje daje u cijelosti sliku nepovoljnog demografskog stanja. Kratkoroĉna i direktna posljedica je odlazak primarno mlaĊih dobnih kohorti, što se naknadno odraţava kroz smanjenje broja stanovništva prouzroĉen smanjenjem nataliteta. Slika prikazuje dobnu i spolnu strukturu stanovništva Općine Zadvarje.

16

0 5 10 15 20 25

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

Nepoznato

Sveukupno

Muškarci

Žene

Slika: Dobna i spolna struktura stanovništva Zadvarja Izvor: Popis stanovništva 2001.

Slika jasno ukazuje i na karakteristike emigracijskog razvoja Općine Zadvarja zbog strmijeg piramidnog oblika, odnosno relativno nesrazmjerno manjih mlaĊih skupina u odnosu na brojnije starije skupine.

Dobno-spolna piramida poremećena je na štetu mladih dobnih skupina. Opća slika dobne skupine naselja je zabrinjavajuća. Uzroci i posljedice su poznati, a iz odnosa skupine mladog stanovništva proistiĉu i radni i vitalni kontingent. U ovoj situaciji je odgovarajuće pomlaĊivanje prijeko potrebno, ali i vrlo teško. Da bi došlo do šire baze i normalnije strukture, potrebni su zahvati širokih razmjera od ĉisto gospodarskih, vezanih za mogućnost zapošljavanja i materijalne sigurnosti do zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i dr.

Općina 0–19 20–59 >60

2001. % 2001. %

2001. %

Zadvarje 74 27 129 46 74 27

Tablica . Velike dobne skupine 2001. Izvor: Popis stanovništva

Na

se

lje

Pro

sje

ĉn

a

sta

rost

2

00

1.

Ind

eks

sta

ren

ja

20

01

.

Ko

efi

cij

en

t sta

rosti

2

00

1.

17

Općina

Zadvarje 40,8 100,0 26,7 Tablica Koeficijent i indeks starosti Izvor: Popis stanovništva 2001.

Dobna struktura stanovništva Općine Zadvarje je vrlo nepovoljna. Utjecaj dobne strukture stanovništva na budući demografski razvitak proizlazi iz njene uzroĉno-posljediĉne veze s komponentama prirodnog kretanja stanovništva, kao i iz povezanosti s migracionim kretanjima te ostalim strukturama stanovništva. Obzirom da je na podruĉju Općine Zadvarje koeficijent starosti veoma nepovoljan (26,7 u 2001. godini) ĉime je preĊena graniĉna vrijednost od 12, a indeksa starosti 100,0 ĉime je preĊena graniĉna vrijednost od 40, rijeĉ je o izrazito starom stanovništvu na podruĉju općine, što implicira negativnu tendenciju demografskog razvoja.

Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Indeks starosti ili indeks starenja je odnos izmeĊu broja starih 60 i više godina prema broju stanovnika starih 0-20 godina. Njegova kritiĉna vrijednost iznosi 40% ili 0,40. Smatra se kada indeks starenja prijeĊe tu vrijednost da je dotiĉno stanovništvo već zašlo u proces starenja.

1.1.2.2.3. Migracije

Migracija ili mehaniĉko kretanje stanovnika tradicionalno je podruĉje demografskih istraţivanja i u mirnodopskim prilikama racionalan je odgovor na podruĉne razlike u razini privrednog razvoja koje znaĉi i razlike u mogućnosti zaposlenja, stjecanja većih zarada, boljih uvjeta ţivota i rada. Migracije imaju znaĉajan utjecaj na promjene u dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva, na promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva i društveno-gospodarski razvoj.

Prema podacima popisa 2001. u Općini Zadvarje od ukupnog broja stanovnika njih 163 ili 58,84% je ţivilo od roĊenja u istom naselju, što pokazuje jaku migracionu komponentu.

Po preteţnosti naseljavanja većina je doselila iz Splitsko-dalmatinske ţupanije – 76,3%, od imigranata iz inozemstva gotovo svi su iz susjedne BIH.

18

Tablica: Migracije 2001.

Izvor: Popis stanovništva 2001

Naselje popisa

Spol

Ukupan broj

stanovnika1)

Od roĊenja u

istom naselju

Doseljeno u naselje stanovanja

svega

iz drugog naselja istog

grada/općine2)

iz drugog grada/opći

ne iste ţupanije

iz druge

ţupanije

iz inozemstva

nepoznato svega

od toga

BIH Makedonije Slovenije SRJ

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Zadvarje sv. 277 163 114 - 87 11 16 12 - - 1 -

m 139 98 41 - 30 5 6 6 - - - -

ţ 138 65 73 - 57 6 10 6 - - 1 -

1.1.2.2.4. Obrazovna struktura

Ekonomske implikacije procesa demografskog starenja dolaze prvenstveno do izraţaja preko njegova djelovanja na obujam priliva mladih naraštaja, radnu dob i na stupanj aktivnosti stanovništva. Gospodarski i socijalni ĉimbenici koji djeluju na veliĉinu aktivnog stanovništva su brojni i podloţni ĉestim promjenama, a promjene u ekonomskoj strukturi predstavljaju dugoroĉan proces koji je u ĉvrstoj vezi s razinom i dinamikom gospodarskog razvitka.

Diversifikacija društvene podjele rada, ĉija je vanjska manifestacija specijalizacija zanimanja, temelji se na promjeni strukture radne snage prema obrazovanju. Suvremeni proces rada stalno zahtjeva višu razinu obrazovanja zaposlenika tj. višu školsku spremu. Budući da je obrazovanje bitan naĉin specijalizacije za obavljanje kompliciranog rada, ono je ujedno i pretpostavka i posljedica promjena u strukturi stanovništva prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju koje nastaju usporedno sa gospodarskim razvojem, odnosno kvaliteta ljudskih resursa koja se odraţava kroz obrazovnu strukturu stanovništva i njezino kretanje osigurava znaĉajne razvojne potencijale, no sve brţi tehniĉki progres zahtijeva sve kvalitetnije formalno obrazovanje i organizaciju i poticanje kontinuiranog obrazovanja uz rad.

Strukturu stanovništva prema školskoj spremi u popisu 2001. godine pokazuje slijedeća tablica:

Općina/općina Naselja Bez škole

2001. Osnovna

škola 2001. Srednja

škola 2001. VŠS

2001. VSS

2001.

Zadvarje 1 3 45 100 8 15

% 1,8 26,3 58,4 4,7 8,8

Tablica. Udio stanovništva po školskoj spremi u 2001. godini Izvor: Popis stanovništva 2001.

Stanovništvo Općine Zadvarje uglavnom je završilo srednju školu, uz mali udio onih koji su bez škole.

1.1.2.2.5. Aktivnost i radni kontigent

Poljoprivrednog stanovništva gotovo da nema, ima svega troje popisanika. Radni kontingent je prema popisu iz 2001. godine iznosio ukupno 158 osoba, odnosno ĉini 57,04% ukupnog stanovništva, na

razini Splitsko-dalmatinske ţupanije je 63,92%. Iznos stope aktivnosti u 2001. godini od 61,39% radnog kontingenta, koji se s obzirom na stalni pad gospodarskih aktivnosti i zaposlenosti stalno smanjivao, ukazuje da postoje znaĉajne rezerve za povećanje ukljuĉenosti radne snage na trţište rada. Naime, u izrazito povoljnim uvjetima stopa aktivnosti doseţe vrijednost do 80%.

Stanje stanovništva kao gospodarskog resursa, potencijala dato je prema naseljima slijedećom tablicom:

Naselje

Radni kontigent 2001.

Aktivno stanovništvo 2001.

Zaposleni 1991.

Zaposleni 2001.

Poljoprivrednici 1991.

Poljoprivrednici 2001.

Općina

Zadvarje 158 97 79 74 6 3 Tablica: Stanovništvo kao gospodarski potencijal Izvor: Popisi stanovništva 1991. i 2001.

Iz analize aktivnosti stanovništva vidljivo je da udio aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu u 2001. godini iznosi 35, 02% (ţena svega 25,36%). Od 97 aktivnih stanovnika njih 74 (ili 76%) obavlja zanimanje.

20

Godina Pokazatelj Ukupno Aktivno Osobe s osobnim prihodom

Uzdrţavano Udio aktivnog u ukupnom stanovništvu Svega Obav. zan.

2001. BROJ 277 97 74 86 94 35,02

Udio 43,06 34,68 32,94 24,00

Tablica. Stanovništvo prema aktivnosti

Izvor: Popis stanovništva 2001.

Popisom stanovništva 2001. zaposlena prema preteţitoj aktivnosti je bila 74 osobe. Od toga u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva 2, preraĊivaĉke industrije 12, opskrbe elektriĉnom energijom, vodom i plinom 22, graĊevinarstva 1, trgovine na veliko i malo-popravak motornih vozila i motocikla-predmeti za osobnu upotrebu i kućanstvo 7, hoteli i restorani 2, prijevoza-skladištenja-veza 5, poslovanja nekretninama-iznajmljivanjem-poslovnim uslugama 2, javne uprave i obrane-obveznog socijalnog osiguranja 2, obrazovanja 7, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 6, ostalim društvenim, socijalnim i osobnim usluţnim djelatnostima 2 i nepoznatom djelatnošću 2.

1.1.2.2.6. Domaćinstva

Kretanje domaćinstava po naseljima u razdoblju 1981.-2001. g. je dano u Tablici . Naselja Broj domaćinstava Prosjeĉna veliĉina

1991. 2001. 1991. 2001.

Zadvarje 97 84 3,01 3,30

Tablica. Domaćinstva 1991. i 2001.

Izvor: Popisi stanovništva

Kretanje domaćinstava prati trend kretanja stanovništva sa padom u razdoblju 1991.-2001. g. Prosjeĉne veliĉine domaćinstva nisu se bitno mijenjale.

1.1.2.2.7. Stanovanje

Stanovanje (stalno i povremeno) je osnovna funkcija naselja i u pravilu je to funkcija koja zauzima

najveći udio površine. Na podruĉju općine stambena funkcija je posebno naglašena, obzirom na atraktivnost podruĉja ali i za ulaganje u nekretnine. Prema popisu 2001. godine na teritoriju Općine bilo je 87 stanova za stalno stanovanje, istodobno je popisano 84 kućanstava. Usporedbom broja stanova i broja kućanstava proizlazi da ima 3 stana viška u odnosu na broj domaćinstava, a nastanjenost je 0,97 kućanstva po stanu. Kada se promatra broj nastanjenih stanova, kojih je 83, tada je u odnosu na broj kućanstava evidentno da nedostaje 1 stan odnosno da je u nastanjenim stanovima 1,01 domaćinstva po stanu.Ukupna površina nastanjenih stanova je 5892 m2, iz ĉega slijedi da je površina prosjeĉnog stana 70,98 m2.

Zadvarj

e

Ukupno Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste povremeno Ukupno

Nastanjeni Privremeno nenastanjeni

Napušteni

Za odmor Sezonski radovi

Broj 168 87 83 1 3 81 0

m2 8748 6012 5892 30 90 2736 0

Tablica. Stanovi prema korištenju i površini

Izvor: Popis stanovništva 2001.

Prosjeĉna veliĉina kućanstava je visoka -3,30 ĉlana. U odnosu na prošle popise prosjeĉna veliĉina kućanstava neznatno raste sa 3,01 u 1991. na 3,30 u 2001. godini. Struktura prema broju ĉlanova pokazuje da je najveći udio kućanstava sa 3 ĉlana, odnosno 19%, sa 2 ĉlana 18%, 4 ĉlana 12%, a

21

jednoĉlanih 20%. Sa standardom od 1 sobe po ĉlanu kućanstva, takvoj bi strukturi trebala korespondirati struktura stanova prema broju soba. Najveći je udio ĉetverosobnih stanova – 31%, zatim trosobnih- 28%, dvosobnih – 25%, te naposljetku peterosobnih-13% i jednosobnih –3 %.

Zadvarj

e

Ukupno 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5-sobni 6- i veći

Broj 83 5 29 24 18 7 0

m2 5892 155 1482 1625 1840 790 0

Tablica. Nastanjeni stanovi prema broju soba i površini Izvor: Popis stanovništva 2001.

Prema popisu 2001. bilo je 87 stana za stalno stanovanje, prosjeĉne površine 69,1 m2, sa 3,18 stanovnika po stanu i 21,70 m2 po stanovniku. Popis 2001. pokazuje da praktiĉki nije bilo stanova bez instalacija.

Zadvarj

e

Ukupni broj nastanjenih stanova i broj osoba

Stanovi koji imaju Stanovi s instalacijama

zahod kupaonicu kuhinju struje vodovoda kanalizacije

stanovi 83 75 71 83 82 81 81

Osobe 278 263 257 278 275 273 273

Tablica. Stanovi prema opremljenosti Izvor: Popis stanovništva 2001.

Potrebe za stanovima definirane su: brojem postojećih domaćinstava bez stana;prognoziranim brojem novih domaćinstava; mogućim brojem imigranata; novom kvalitetom potraţnje (samci, stariji, povremeno stanovanje itd.).

1.1.2.3. Gospodarske djelatnosti

Indikatori gospodarskog razvitka

Površina općine: 13,22 km², ili 21 stanovnika po km²

Broj stanovnika ukupno: 277

Muškarci: 139

Ţene: 138

Od ukupnog broja stanovnika na mlaĊe dobne skupine (do 15 godina) otpada 52 stanovnika ili 18,8%, na done skupine od 15 do 65 godina, koje obuhvaćaju radno aktivno stanovništvo, otpada 167 stanovnika ili 60,3%, a na starije dobne skupine iznad 65 godina 58 stanovnika ili 28,1%.

Broj zaposlenih: 65 (prema DZS iz oţujka 2002. godine).

Broj nezaposlenih: 43 osobe prijavljene na zavod za zapošljavanje. Stvarni broj nezaposlenih, koji nisu u evidenciji Zavoda, je znatno veći. Od ukupnoga broja nezaposlenih na muškarce otpada 22 osoba, a na ţene 21 osobe.

Proraĉunski prihodi: Proraĉunski prihodi Općine Zadvarje u 2003. godini iznosili su 1.094.967,62 kuna. Ako od ovoga iznosa odbijemo potpore, zaduţivanje i višak prihoda iz prethodnih godina, dobit ćemo izvorne proraĉunske prihode, koji su iznosili 841.693,62 kuna ili 3.038,60 kuna po stanovniku (Ţupanijski prosjek iznosi 2.200,31 kuna po stanovniku), što ovu malu i nenastanjenu općinu u Dalmatinskoj zagori svrstava u natprosjeĉne jedinice lokalne samouprave (indeks 138).

22

Status općine u drţavnoj regulativi: Na Općinu Zadvarje se ne odnosi nijedan od tri zakona koja reguliraju podruĉja od posebne drţavne skrbi, o brdsko-planinskim podruĉjima ili pak otoke. MeĊutim, investitori koji ulaţu na podruĉju Općine uţivaju povlaštenu kamatnu stopu od 5,0%, koju subvencionira Splitsko-dalmatinska ţupanija.

Nositelji gospodarskoga razvitka: su ekstenzivna poljoprivreda i stoĉarstvo, mala obiteljska gospodarstva, agroturizam i ugostiteljstvo te manji pogon omiške tvornice Galeb. Izgradnjom gospodarske zone stvaraju se preduvjeti za izgradnju manjih proizvodnih i servisnih pogona.

Veće investicije: su u uskoj svezi sa ulaganjem u gospodarsku zonu. MeĊutim, kao i u većini gospodarskih zona ostaje problem izuzimanja zemljišta kojim gospodare Hrvatske šume, o ĉemu smo u uvodnom dijelu više elaborirali. Tek kada se riješi taj problem moći će se pristupiti daljnjim aktivnostima na gradnji gospodarske zone.

Komunalni standard (infrastruktura): prometnice, vodovod, elektronapajanje, telefonija, javna rasvjeta, nogostupi, i sl. riješeni su na zadovoljavajući naĉin. Budući da se radi o preteţito ruralnom podruĉju ne postoji kanalizacijski sustav već se fekalne otpadne vode zbrinjavaju putem septiĉkih jama.

Kroz povijest temeljne gospodarske djelatnosti Općine Zadvarje su bile poljodjelstvo, trgovina i druge djelatnosti. Zadvarje je oduvijek crpilo gospodarske koristi temeljem svog prometnog i prirodno-geografskog poloţaja, na «vratima» koja spajaju more i zaleĊe. Općina u novim uvjetima iznimnu vaţnost ostvaruje turizmom i ugostiteljstvom, korištenje suvremenih informatiĉkih tehnologija, sve u skladu sa osnovnim postulatima odrţivog razvitka. Razdoblje od posljednjih desetak godina je u gospodarskom smislu doba pretvorbe i privatizacije, prelaska iz sustava «samoupravne socijalistiĉke privrede» na sustav trţišnog naĉin gospodarenja.

1.1.2.3.1. Financijsko stanje u gospodarstvu

Proraĉunski prihodi Općine Zadvarje u 2003. godini iznosili su 1.094.967,62 kuna. Ako od ovoga iznosa odbijemo potpore, zaduţivanje i višak prihoda iz prethodnih godina, dobit ćemo izvorne proraĉunske prihode, koji su iznosili 841.693,62 kuna ili 3.038,60 kuna po stanovniku (Ţupanijski prosjek iznosi 2.200,31 kuna po stanovniku), što ovu malu i nenastanjenu općinu u Dalmatinskoj zagori svrstava u natprosjeĉne jedinice lokalne samouprave (indeks 138).

1.1.2.3.2. Poljoprivreda i šumarstvo

Poljoprivreda je grana gospodarstva koja se tradicionalno odvija u Vrbanj polju. Ona danas nema većeg ili gotovo nikakvog znaĉaja i najĉešće se radi o proizvodnji voća i povrća. Šume nemaju ekonomsku, odnosno trţišnu vrijednost. Vrlo su vaţne sa stajališta zaštitne funkcije tala, vodotoka, prometnica, naselja, zatim estetske i rekreativne funkcije. Šume daju hranu za stoku i pruţaju prebivalište za divljaĉ.

1.1.2.3.3. Industrija i elektroprivreda

Tekstilna industrija «Galeb» iz Omiša ima proizvodni pogon na podruĉju općinskog središta Zadvarje. Ona zapošljava 30 ljudi. U tijeku su pregovori oko proširenja tvornice koja u bi u budućnosti trebala zapošljavati 70 ljudi.

Elektroprivreda je jedan od glavnih gospodarskih grana na podruĉju općine, pošto se na podruĉju Općine nalazi hidroelektrana «Kraljevac» koja zapošljava 45 ljudi. Znaĉaj elektrane je i povijesni, pošto je ona jedna od prvih izgraĊenih u zemlji. Sama zgrada hidroelektrana je zaštićeni spomenik.

1.1.2.3.4. Turizam

Turizam kao jedna od glavnih i strateških gospodarskih grana Ţupanije, je u svojim zaĉecima na podruĉju općine Zadvarje. Općina obiluje prirodnim ljepotama koji su ujedno i zaštićeni krajolici;

kanjonom rijeke Cetine s vodopadom Gubavica, uvalom Vrujom. Danas postoji samo jednodnevni

23

izletniĉki gosti koji dolaze vidjeti prirodne ljepote Gubavice i Cetine, ali se zbog manjka sadrţaja ne zadrţavaju. Na podruĉju općine postoji 20 leţaja koji bi se trebali povećati, za što već danas postoje interesi. U svrhu turistiĉke ponude danas postoje organizirani izleti uz kanjon Cetine i djeluje jedan obrt za rafting. Turizam bi tako trebao biti gospodarska osnova razvoja temeljena na ekonomiji malih razmjera. Sadrţajno to znaĉi afirmaciju poduzetništva aktiviranjem obiteljskih posjeda, malih pogona,

farmi, pojedinaĉne inicijative i manjih sportskih centara i sl..

1.1.2.3.5. Trgovina i usluţne djelatnosti

Općina Zadvarje je povijesno trgovaĉko središte s tradicijom stoĉnog sajmom od regionalnog znaĉaja koji se svakog utorka i danas odvija. Sajam je moguće iskoristiti u turistiĉke svrhe pogotovo na dan sv. Ante, 13.06. i sv. Bartula 24.08. kada je najveći sajam i puĉka fešta U samom općinskom središtu postoje 3 trgovine specijalizirane za poljoprivredu – poljoprivredne apoteke, dvije prodavaonice stoĉne hrane. Postoje tri ugostiteljska objekta, veleprodaja mješovite robe, dvije prodavaonice maloprodaje mješovite robe, mesnica, jedna kamenoklesarska radionica i frizerski salon i jedna benzinska crpka. U juţnom dijelu naselja Zadvarje nalazi se benzinska stanica.

1.1.2.3.6. Gospodarske zone

Razvoj gospodarstva, osobito u poduzetniĉkim zonama, ima ogromnu vaţnost za domicilno gospodarstvo. Trenutaĉno u Općini ne postoje gospodarske zone, ali je u tijeku izrada prostorno-planske dokumentacije za njihovu izradu. Interes su pokazali mali obrtnici (betonara, kamenoklesari, automehaniĉari, razni usluţni servisi).

1.1.2.4. Društveni i javni objekti i sadrţaji

Zbog izrazito malog broj stanovništva, općina Zadvarje posjeduje gotovo nikakve objekte od

društvenog i javnog sadrţaja. U zgradi bivšeg rodilišta u tijeku je ureĊenje Doma za stare kapaciteta 35-40 mjesta, što bi

otvorilo mogućnost zaposlenja 8 osoba. U drugoj fazi proširio bi, smještajni kapaciteti povećali bi se na 100 jedinica sa brojem od 15 – 20 zaposlenog osoblja.

Na podruĉju Općine ne djeluje ni osmogodišnja ni srednja škola, tako da djeca koriste škole u obliţnjim općinama. Osnovnu školu u Šestanovcu dok u srednju školu odlaze u Omiš i Makarsku. Za osmoškolce je osiguran prijevoz školskim autobusom do najbliţe škole, dok se srednjoškolci koriste javnim prijevozom ĉije prometne karte sufinancira Općina.

Ne postoji objekt predškolskog odgoja ĉija se potreba sve više nameće pošto ima oko 40 djece u toj dobi

U tijeku je izgradnja staraĉkog doma u sklopu kojeg je u planu izgradnja ambulante. Ona se nameće kao potreba jer u Općini prevladava starije stanovništvo.

Postoji jedan poštanski ured. Jedna benzinska crpka INA Najbliţa policijska stanica je u Omišu.

Postoji dobrovoljno vatrogasno društvo «Zadvarje» Svoju djelatnost na podruĉju Općine ostvaruju udruge: Lovaĉka udruge «Osoje», sportska

udruga «Špiritus», kulturna udruga «Spiritus duare» (odrţavanje, animacija «Turske kule», Samostalni obrt za rafting.

24

1.1.2.5. Infrastruktura

1.1.2.5.1. Cestovni promet

Prometni sustav

U budućem razvoju općine Zadvarje cestovni će promet i dalje imati primarno znaĉenje u cjelokupnom prometnom sustavu s obzirom na njegovu funkciju integriranja ostalih vidova prometa.

Podruĉjem općine Zadvarje prolaze slijedeći cestovni pravci:

DRŢAVNE CESTE:

BROJ CESTE

OPIS DULJINA

(ukupna u km)

8 GP Pasjak ( gr. R. Slov.)-Šapjane-Rijeka-Zadar-Split-GP Klek ( gr. R. BiH)-GP Zaton Doli (gr. R. BiH)-Dubrovnik-GP Karasovići ( gr. SRJ)

658,0

39 Gr. R. BiH-Arţano-Cista Provo-Dubci ( D8) 36,7

ŢUPANIJSKE CESTE:

BROJ CESTE

OPIS DULJINA

( ukupna u km)

6166 Omiš (D8)-Kuĉiće-Slime-D39 24,0

LOKALNE CESTE:

BROJ CESTE

OPIS DULJINA

( ukupna u km )

67134 Ţ 6166-Dubci ( D39) 5,5

Općinom Zadvarje prolaze vaţni cestovni pravci i to drţavna cesta D8 ( "Jadranska magistrala") koja ide njenim juţnim dijelom i predstavlja direktnu vezu na primorski dio općine, te drţavna cesta D39 koja se spaja na drţavnu cestu D8, prolazi samim općinskim središtem i nastavlja se dalje preko Ciste Provo i Arţana do sam granice sa susjednom BiH.

Stanje cestovne mreţe na podruĉju Općine Zadvarje s obzirom na razvojne planove koji se posebno odnose na planirane gospodarske zone, moţe se ocijeniti kao zadovoljavajuće. U cilju navedenog, planira se izgradnja "nove ceste D 39" koja će imati status brze ceste. Koridor ove planirane ceste je definiran na naĉin da će ista biti dislocirana u odnosu na općinsko središte, prolazit će podruĉjem izmeĊu planiranih gospodarskih zona, i imat će spoj na autocestu.

Postojeća drţavna cesta D 39 ostaje u funkciji, te se na taj naĉin ne remete postojeći pristupi pojedinim dijelovima naselja.Ova se cesta na odreĊenim dijelovima rekonstruira i tako uklapa u mreţu prometnica općine Zadvarje. Izgradnjom nove ceste D 39, ova će cesta vjerojatno biti prometnica niţe kategorije.

Prometna povezanost općine Zadvarje sa susjednim Općinama i Gradovima je zadovoljavajuća.To se prvenstveno odnosi na sustav javnog prometa, koji u potpunosti zadovoljava potrebe stanovništva, a orijentiran je prvenstveno na povezivanje općine Zadvarje s Gradovima Omiš i Makarska.

25

1.1.2.5.2. Pošta

Na podruĉju općine postoji jedan poštanski ured i to u Zadvarju.

1.1.2.5.3. Telekomunikacije

Postojeći telekomunikacijski sustav zadovoljava potrebe stanovništva, sve kuće imaju telefon, a pokrivenost mobilnih mreţa (Cronet i Vip-net) je zadovoljavajuća.

1.1.2.5.4. Elektroprijenos i elektroopskrba

Podruĉje općine Zadvarje s aspekta elektroenergetkog sustava ima znaĉajnu ulogu. Samim podruĉjem općine prolazi više prijenosnih dalekovoda (220 i110 kV), ĉitav niz distribucijskih dalekovoda (35 i 10

kV), a na podruĉju općine Zadvarje je smješten i objekt proizvodnje HE “Kraljevac”. Uz HE Kraljevac nalaze se TS 35/10 kV i TS 110/35 kV.

Hidroelektrana Kraljevac je objekt od drţavnog znaĉaja.

UnapreĊenje ureĊenja naselja i komunalne infrastrukture

Elektrifikacija općine Zadvarje je zapoĉela 60-ih godina, ali je u zadnjih desetak godina primjetno

smanjenje konzuma na podruĉju općine.

Postojeći sustav elektroopskrbe se sastoji od pet naponskih nivoa: 220, 110, 35, 10 i 0,4 kV. U izravnoj funkciji elektroopskrbe ove općine su meĊutim samo objekti naponskog nivoa 10kV i 0,4kV.

Na podruĉju općine Zadvarje se nalazi i jedan proizvodni objekt, hidroelektrana Kraljevac instalirane snage 2x26 MVA + 16 MVA.

Uz samu hidroelektranu je i transformatorska stanica TS 35/10 kV Kraljevac, instalirane snage 2x4 MVA. U neposrednoj blizini, zapadno i nizvodno od hidroelektrane smještena je trafostanica TS 110/35 kV Kraljevac, instalirane snage 20 MVA.

Osim već spomenutih vodova koji presijecaju podruĉje općine i tri vaţna gore spomenuta elektroenergetska objekta, na podruĉju općine nalazi se i 9 TS 10/0,4 kV ukupno instalirane snage 2980 kVA.

Najznaĉajnije su dvije trafostanice vodovoda, jedna je u Zadvarju (2x630 kVA), a druga je u zaseoku Šodani u Gornjim Brelima.

Cijelo podruĉje općine Zadvarje se napaja iz TS 35/10 kV “Kraljevac” i to putem ĉetiri zraĉna 10 kV izvoda i jednog kabelskog 10 kV izvoda.

TS 35/10 kV “Kraljevac” je instalirane snage 2x4 MVA, a opterećena je sa cca 56% instalirane snage pa zadovoljava potrebe konzuma u pogledu opterećenja.

Zraĉni 10 kV izvodi su presjeka 25 mm2 i 35 mm2 Al i 35 mm2 Cu (izvod Brela). Prijenosna moć najslabijeg voda je cca 2 MW što je otprilike jednako ukupno instaliranoj snazi u trafostanicama koje oni napajaju.

Izvod Zadvarje-1 je zatvoren u petlju sa izvodom Gornja Brela pa postoji mogućnost dvostranog napajanja, iako vrlo ograniĉena zbog malog presjeka, odnosno male prijenosne moći postojećih vodova.

Pogonska sigurnost tog izvoda je znaĉajno povećana nakon polaganja kabelskog voda iz TS 35/10 kV

Kraljevac do TS Zadvarje-1. Predmetni vod je tipa XHE 49A 3x(1x150) mm2. MeĊutim i dalje ostaje problem što spomenuti izvod napaja i cjelokupan konzum Šestanovca i dalje prema Katunima.

Niskonaponska mreţa je karakterizirana velikim duljinama i nedovoljnim presjecima.

26

1.1.2.5.5. Vodoopskrba

Glavno crpilište za vodoopskrbu Makarskog primorja , Općina Zadvarje, Šestanovac, te dio grada Omiša, je u vodostanu HE Kraljevac. Kapacitet crpne stanice Kraljevac je cca 650 l/s.

Od vodozahvata Kraljevac, voda ide tlaĉnim cjevovodima Ø 500 i Ø 600 mm do vodospreme Makarskog vodovoda, a odatle tlaĉnim cjevovodom do vodospreme Zadvarje. Iz vodospreme Zadvarje, vodom se opskrbljuju sva naselja u općini Zadvarje.

Voda se crpi s dva tlaĉna cjevovoda na vodozahvatu Kraljevac do ureĊaja za preradu vode, gdje se nalazi taloţnik, filter stanica i vodosprema cca 5000 m3, kao i crpna stanica za vodoopskrbu Općine Zadvarje i i Općine Šestanovac.

Kapacitet crpne stanice ( mak. vod.) je 40 l/s.

Općina Zadvarje se opskrbljuje gravitacijskim. cjevovodom s vodospreme Zadvarje, koja je smještena iznad ureĊaja za preradu vode.

Vodoopskrba juţnog dijela općine Zadvarje se vrši na naĉin da od vodospreme Zadvarje cjevovod koji je manjim dijelom Ø 150, a većim dijelom Ø 100 opskrbljuje vodom podruĉje do naselja Podpoletnica.

Sjeverni dio naselja Zadvarje opskrbljuje se vodom putem cjevovoda Ø 200, koji se nastavlja prema općini Šestanovac.

Voda prema Makarskom primorju ide gravitacijskim cjevovodom Ø 500 mm, ĉeliĉnim cjevovodima.

U naselju Šodani se nalazi procrpna stanica Šodani koja povećava protoĉnost postojećeg cjevovoda. Preko prijevoja Dubci, voda ide hidrotehniĉkim tunelom.

1.1.2.5.6. Odvodnja otpadnih voda

Na podruĉju Općine Zadvarje nije izgraĊen sustav za odvodnju otpadnih voda. Problem odvodnje otpadnih voda je za sada riješen putem septiĉkih jama.

1.1.2.6. Gospodarenje otpadom

Konaĉno rješenje odlaganja otpada (komunalni i tehnološki otpad) s podruĉja Općine predviĊa se na podruĉju Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom koji je planiran izvan granica ove administrativne jedinice.

Do izgradnje Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom odlaganje komunalnog otpada će se vršiti na postojećem odlagalištu komunalnog otpada Karepovac koje provodi komunalno poduzeće «Peovica».

1.1.2.7. Prirodna i kulturna baština

Kulturna dobra na podruĉju Općine Zadvarje

Prostor Općine Zadvarje bogat je kulturno-povijesnim nasljeĊem koje je izloţeno trajnom utjecaju i pritiscima aktivnog ţivota. Zbog svoje je fiziĉke strukture osjetljivo i sklono propadanju, pa ga se zbog oĉuvanja kulturološkog identiteta treba permanentno štititi. Prostor se sastoji od raštrkanih ruralnih naselja ruralnih naselja uz trasu ceste prema obali (Vruja), te ruralnih naselja u sjevernom prostoru općine. To je podruĉje koje istiĉe bogatstvom razliĉitih utjecaja i neprekinutim kontinuitetom kulturnog ţivljenja od prapovijesti i antike do danas.

Spoznaja da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i znaĉenja nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim prostorom postala je jedno od glavnih naĉela na kojem se zasniva suvremena teorija zaštite kulturne baštine. Na tim je principima definiran i novi segment zaštite kulturne baštine, a to je pojam krajolika i prostorne baštine. Uz tradicionalne pojmove zaštite spomenika kulture i prirode, sada se ravnopravno pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralaĉke djelatnosti. Smatrajući da kulturno i prirodno nasljeĊe predstavlja cjelinu ĉiji su elementi nedjeljivi, nameće se potreba integralnog pristupa analizi i

vrednovanju prostora. Jedna od osnovnih zadaća zaštite kulturne baštine, osim zaštite i oĉuvanja

27

fiziĉke strukture arhitektonskog spomenika, je teţnja da se sprijeĉi devastacija neposrednog prostora, kako bi oĉuvao svoje autentiĉno okruţenje, a time i svoje prostorne vrijednosti i znaĉenje.

Podruĉje obuhvata kulturnih dobara

Općina Zadvarje jedna je od mlaĊih i manjih na podruĉju Republike Hrvatske. Smjestila se uz cestu koja iz Makarske preko prijevoja Dubci vodi u unutrašnjost. Prostire se na samo 13.4 km kvadratnih i danas broji oko 300 stanovnika. Sjedište općine je mjesto Zadvarje.

Reljef je većinom krševit a većih plodnih površina gotovo i nema (osim Vrbanj polja).

Iako malena i slabo naseljena ova općina iz godine u godinu usvaja, za svoju veliĉinu, popriliĉno visok proraĉun. Ulaţući novac u infrastrukturu i razvoj, raĉunajući na blizinu većih turistiĉkih središta na obali i skoru gradnju auto-ceste, Zadvarje iz dana u dan napreduje. U sklopu izrade prostornih planova općina splitsko-dalmatinske ţupanije, Konzervatorski odjel iz Splita ovakvim elaboratima nastoji što efikasnije ĉuvati brojna pokretna i nepokretna kulturna dobra na prostoru spomenute ţupanije.

Konzervatorski elaboarti su rezultat interdisciplinarnog rada arhitekata, povjesniĉara umjetnosti, etnologa i arheologa. Nastaju kombiniranjem saznanja koje dobivamo intenzivnim obilaskom terena i pregledom relevantne literature te podataka koje Konzervatorski odjel već posjeduje.

Pregled povijesno-prostornog razvoja

Povijest ne poznaje granice općina pa tako Zadvarje dijeli sudbinu okolnog prostora. Ona je odreĊena njegovim smještajem uz najjuţniji od nekoliko prijevoja – prijevoj Dubce, preko kojih se prelazi planina Biokovo. O tome govori i njegovo ime nastalo najvjerojatnije u srednjem vijeku – Duare/dveri ( vrata) – vrata kroz koja se mora proći da bi se s obale ušlo u unutrašnjost i obrnuto.

Na ovom prostoru ţivot moţemo pratiti najkasnije od bronĉanog doba (2000 god. pr. Krista), iako imamo razloga pretpostaviti da se tu ţivjelo i prije. Bronĉano i ţeljezno doba i tadašnji stanovnici (razliĉita ilirska plemena od kojih se istiĉu Delmati) ostavljaju nekoliko gomila (kamenih tumula koji su sluţili za ukapanje) i gradina (utvrĊenih naselja i strateških poloţaja) na obliţnjim uzvisinama. Antiĉkih nalaza gotovo da i nema, što ne iskljuĉuje kontinuitet ţivljenja i u tom razdoblju, obzirom da obliţnji Šestanovac i PodgraĊe pokazuju da je ovo podruĉje i tada bilo nastanjeno.

Srednjovjekovno razdoblje donosi Zadvarju nove gospodare. Ono se tada nalazi u crkvenoj i feudalnoj ţupi Radobilji i pod vlašću je razliĉitih hrvatskih i bosanskih velikaša (Nenadića, Vuĉića) u ĉijim se darovnicama javlja od 15. stoljeća. Prvi se put najvjerojatnije spominje 1408. godine u darovnici bosanskog kralja Stjepana Ostoje kada ga daje kapetanu i knezu Jurju Vuĉiću. Tada se naziva Duare. U drugoj pol. 15. stoljeća prostor je u vlasti hercega Stipana Vukĉića Kosaĉe.

Krajem 15. i poĉetkom 16. stoljeća ove krajeve osvajaju Turci i tu ostaju sve do kraja 17. stoljeća. Za vrijeme svoje vladavine Turci dodatno utvrĊuju već postojeću tvrĊavu a znamo da npr. oko 1655. god pored najveće utvrde ovaj prostor ima i još dvije kule. Jedan od dizdara – vojnih zapovjednika - zadvarske tvrĊave bio je i poznati Hasanaga Arapović (poginuo 1669. ispod kule Poletnice), najvjerojatnije muţ Fortisove Hasanaginice. Osim što je zapisao ovu tragiĉnu narodnu pjesmu, Fortis je prošavši preko Zadvarja ostavio predivan opis Cetine i obliţnjeg vodopada Gubavica.

Od turske ja vlasti Zadvarje osloboĊeno u proljeće 1684, i to nakon nekoliko pokušaja. Turska opasnost potpuno je minula 1717. godine nakon osloboĊenja Imotskog. Od tada do 1797. nalazi se u sklopu Mletaĉke republike. Nakon toga slijedi kratka francuska, pa austrijska i jugoslavenska vlast. Od 1990. Zadvarje je dio neovisne Republike Hrvatske unutar koje od 1997. djeluje kao zasebna općina.

28

1.1.3. Poloţaj, znaĉaj i posebnosti podruĉja općine Zadvarje u odnosu na prostor i

sustav Ţupanije

Općine Zadvarje je posebna po svojim prirodnim posebnostima, od kojih je većina u kategoriji zaštite (Park šuma Biokovo, uvala Vrulja, prijevoj Dubci). Kao takva, Općina je od posebnog znaĉaja za Ţupaniju, ali i za Republiku Hrvatsku.

U prometnom sustavu, poloţaj Općine je bitan, jer kroz nju prolazi drţavna cesta 8 GP Pasjak ( gr. R. Slov.)-Šapjane-Rijeka-Zadar-Split-GP Klek ( gr. R. BiH)-GP Zaton Doli (gr. R. BiH)-Dubrovnik-GP Karasovići ( gr. SRJ), te drţavna cesta 39 Omiš (D8)-Kuĉiće-Slime-D39. Općina će dobit na još većem prometnom znaĉaju izgradnjom autoceste sa ĉvorom u Šestanovcu, te brzom cestom Šestanovac-Dubci-Brela.

Podruĉje općine Zadvarje s aspekta elektroenergetkog sustava ima znaĉajnu ulogu. Samim podruĉjem općine prolazi više prijenosnih dalekovoda (220 i110 kV), ĉitav niz distribucijskih dalekovoda (35 i 10 kV), a na podruĉju općine Zadvarje je smješten i objekt proizvodnje HE “Kraljevac”. Uz HE Kraljevac nalaze se TS 35/10 kV i TS 110/35 kV.

Hidroelektrana Kraljevac je objekt od drţavnog znaĉaja.

1.1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureĊenja šireg podruĉja i ocjena postojećih prostornih planova

Pregled izraĊenih dokumenata prostornog ureĊenja

Na podruĉju općine Zadvarje na snazi je slijedeća prostorno planska dokumentacija: Prostorni plan Splitsko-dalmatinske ţupanije (2003.) Prostorni plan općine Omiš (1988.) obuhvaća cjelokupan prostor općine Zadvarje

Planovi detaljnijeg stupnja razrade (generalni i detaljni planovi ureĊenja prostora) nisu izraĊivani

U daljem razvoju veliki znaĉaj ima kategorija zaštite, oĉuvanja i unapreĊenja prirodnih, spomeniĉkih, ruralnih i urbanih vrijednosti prostora temeljenih na kategorijama kvaliteta ţivota i rasta naselja. Naselja svoj razvoj trebaju temeljiti na kontinuitetu urbaniteta, poboljšanju uvjeta ţivota i rada, oĉuvanju i unapreĊenju stanja okoliša i stvorenih vrijednosti uz plansko osiguranje uvjeta (povijesnih, prirodnih i društvenih) što tvore naselja kao posebnost.

Dokumenti prostornog ureĊenja šireg podruĉja Strategija i Program prostornog ureĊenja RH (1997.) Prostorni plan Splitsko-dalmatinske ţupanije (2003.)

1.1.4.1. Strategija i Program Republike Hrvatske

Strategijom i Programom prostornog plana ureĊenja RH (1997.) dane su osnovne smjernice ureĊenja prostora, program prioritetnih mjera i aktivnosti. Prostorna cjelina općine Zadvarje, sagledana je u sklopu Splitsko-dalmatinske ţupanije. Glavna prostorno razvojna i planska usmjerenja su okrenuta prema revitalizaciji prostora, demografskoj i urbanoj slici.

Općinsko središte Zadvarja treba biti nositelj razvitka ili inicijalnih ţarišta razvitka, osposobiti ga da bude organizator razvojnih promjena na većim lokalnim podruĉjima. Kao osnovica njegove

transformacije, predlaţe se primjerena kombinacija postupaka karakteristiĉnih za programe reurbanizacije, revitalizacije i infrastrukturne rekonstrukcije s ciljem poboljšavanje uvjeta ţivota, uĉvršćivanje graĊanskog ţivotnog stila te osposobljavanje tih naselja za ulogu lokalnih središta.

1.1.4.2. Prostorni plani Splitsko-dalmatinske ţupanije

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske ţupanije (2003.) je plan najvišeg reda koji se, u nedostatku Prostornog plana drţave, bazira na Strategiji i Programu prostornog plana Republike Hrvatske (1997).

Zbog sloţenosti prostora, Ţupanija je podijeljena u ĉetiri mikroregije: Obalno, otoĉno, zaobalno i

29

zaobalno graniĉno podruĉje. Najveća koncentracija stanovništva i gospodarstva je zabiljeţena na podruĉju Splitske konurbacije koje je i ujedno najznaĉajnije podruĉje u Ţupaniji. Glavni razlog za navedenu disproporciju je u procesu urbanizacije u prethodnom razdoblju koje je obiljeţeno industrijalizacijom i procesima migracije na podruĉje Splitske konurbacije uz istovremeno napuštanje zaobalnog i otoĉkog podruĉja koja i dalje zadrţavaju funkciju sekundarnog stanovanja i turizma. Veće

koncentracije jedino su zabiljeţene u općinskim središtima u kojima je najveći broj radnih mjesta. Ostala mjesta unutar općine su najĉešće demografski i gospodarski uništena te bez ponude novih radnih mjesta, drţavnih i lokalnih poticaja i poboljšanja infrastrukture, ona će se i dalje iseljavati.

U procjeni demografskog razvoja navodi se ĉinjenica da bi neko naselje pokazivalo pozitivnu demografsku sliku i moglo pozitivno razvijati svoje demografske prilike mora imati odreĊenu koncentraciju stanovništva. Tako je gotovo sigurno da su naselja s 9 i manje stanovnika osuĊena na izumiranje, a ta sudbina ĉeka i brojna druga naselja s manje od 50 ili 100 stanovnika. U tu skupinu

spadaju i naselja u kojima više nema ili gotovo da nema stanovnika mlade dobne skupine (0-19 godina).

Sustavom središnje funkcije naselja, općina Zadvarje po rangu centraliteta spada u manje lokalno (poticajno razvojno) središte. Za plansko razdoblje do 2015. predviĊa se da će na podruĉju općine ţivjeti 350 stanovnika.

Planirana gustoća i dimenzioniranje podruĉja za razvoj općina

Minimalna gustoća stanovanja za općinsko središte Zadvarje iznosi 30st/ha. Primjena predloţene minimalne gustoće u praksi ne bi rezultirala samo smanjenjem do danas planiranih graĊevinskih podruĉja, već bi ukazala na potrebu smanjivanja već izgraĊenih naselja. Stoga je primijenjeni model korigiran temeljem: zahtjeva jedinica lokalne samouprave tijekom izrade Plana, nastojanja za uvoĊenje postepenog smanjenja postojećih graĊevinskih podruĉja naselja, koja ukazuju na vrlo rigorozne kriterije formiranja graĊevinskog podruĉja, opredjeljenja o prepuštanju racionalizacije

graĊevinskog podruĉja poticajnim mjerama, a ne samo represivnim i uprosjećivanja gustoće na nivou cjelokupnog podruĉja općine i grada. Rezultat primjene doraĊenog modela su korigirane minimalne gustoće. Detaljno dimenzioniranje odredit će se prostornim planom Općine, prema slijedećim smjernicama.

Minimalna gustoća………………………………………30st/ha Korigirana minimalna gustoća ………………………15st/ha

Za sveukupno dimenzioniranje graĊevinskog podruĉja izvršena je procjena ukupnog broja leţajeva u objektima sekundarnog stanovništva i ukupnih turistiĉkih kapaciteta za planiranu 2015. Ovi podaci su revidirani temeljem Osnova korištenja i zaštite prostora bivših općina i sveobuhvatne projekcije i strateškog opredjeljenja razvitka Ţupanije sadrţana u samom PPŢ-u.

Planirani ukupan broj leţaja povremenih stanovnika 2015. (A)…….. 360 Planirani ukupan broj leţaja u turizmu 2015(B)…………………………… 400 Planirani ukupan broj leţaja A+B………………………………………………. 760

Planom se utvrĊuju i kriteriji za odreĊivanje graĊevinskih podruĉja izvan naselja za gospodarsku namjenu i turistiĉku namjenu. Za odreĊivanje veliĉine ugostiteljsko-turistiĉke namjene uzima se kriterij gustoće graĊevinskog podruĉja pripadajućeg naselja tako da se on poveća za planirani broj leţaja u turizmu 2015. Planirana površina gospodarske namjene- proizvodne se dimenzionira aproksimativno u odnosu na preteţite gospodarske djelatnosti pojedinih općina i gradova.

30

Općina Planirani broj stanovnika 2015.

A

Planirani ukupni broj leţaja sek. stan. i u turizmu 2015.

B

Planirana gustoća stanovnika i broj leţaja u turizmu

C st/ha

Planirana ukupna površina naselja i turistiĉke namjena u ha

(A+B)/C

Planirana površina gospodarske namjena-proizvodne

ha

Zadvarje 350 400 20 38 -

Kriteriji za graĊenje izvan graĊevinskog podruĉje

Moţe se planirati izgradnja:

-graĊevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.)

-zdravstvenih (termalna izvorišta, posebni klimatski uvjeti…) i rekreacijskih graĊevina (prirodni resursi, ljepota krajolika…)

-graĊevine obrane

-graĊevine za istraţivanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i

-stambenih i gospodarskih graĊevina

Odredbe za provoĊenje za svaku gradnju odreĊuju se, temeljem navedenih kriterija, Prostornim planom ureĊenja općina.

Cestovne mreţe

Za postizanje optimalne funkcionalnosti cestovne mreţe na podruĉju Ţupanije (izgradnja auto-ceste i cestovne mreţe – Drţavne i Ţupanijske), ceste se moraju planirati i graditi po fazama u cilju zadovoljavanja razvojnih, prometnih, gospodarskih i ekoloških kriterija. Obzirom da će se realizacija nekih navedenih prometnica dogoditi s odreĊenim vremenskim otklonom, neophodno je mjerama rekonstrukcije i dogradnje postojeće cestovne mreţe zadovoljiti rastuće prometne zahtjeve, te nastojati ostvariti kompatibilnost navedenih radnji s konaĉnim rješenjem, te omogućiti etapnost realizacije.

U smislu zadovoljavanja tih kriterija odreĊeni su prioriteti izgradnje realizacijom kojih bi se kriteriji ispunili. Općinom Zadvarje prolazi planirana je izgradnja:

I. skupina prioriteta:

- Trasa Jadransko-jonske autoceste sa produţenjem etapnosti do ĉvora Šestanovac (uz granicu s općinom Zadvarje

III.skupina prioriteta:

- Makarsko-zabiokovski cestovni smjer Makarska-Dubci-Šestanovac-Arţano. Za ovaj cestovni smjer potrebno je osigurati uvjete za dogradnju, temeljnu obnovu i rekonstrukciju postojeće ceste.

- Zaobilaznica Šestanovca i Zadvarje (DC39)

Potrebno je poduzeti mjere rekonstrukcije trase i ĉvorišta te rasterećenje postojećeg duţobalnog pravca (drţavna cesta D-8), osposobljavanjem jednog od zaobalnih alternativnih koridora.

- Premještanje i rekonstrukcija postojeće DC-( na dionici Stobreĉ – Omiš – istok – Ravnice – Pisak – Dupci, svakako ukljuĉujući ĉvor Dupci kao poĉetak jedne od vaţnih popreĉnih veza juga Hrvatske na Jadransku autocestu.

- Izmještanje i rekonstrukcija DC-69 na dionici Šestanovac – Dupci.

31

U postupku rješavanja trase auto-puta kroz Splitsko-dalmatinsku ţupaniju, alternativne varijante koridora definiraju se kao pravci istraţivanja, što se odnosi i na pravce Šestanovac – Dupci.

Nakon što se na tim dionicama definiraju konaĉne varijante ovi prometni pravci gube prostorno-planski status istraţivanja na planovima uţeg podruĉja.

Energetski sustav

Planirana je izgradnja dalekovoda:

- 2 DV od 110kV, Uvod DV 110kV Kraljevac – Imotski u TS Zagvozd.

Telekomunikacijski sustav

Prioriteti se odnose na prikljuĉenje još neprikljuĉenih mjesta, odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta.

- Nepokretne mreţe: Postojeće mreţe će se razvijati samo u poĉetnom planskom razdoblju, u cilju zadovoljavanja korisnika, u postojećim tehnologijama. U konaĉnici sve mreţe integriraju se u jedinstveni telekomunikacijsku mreţu sa širokim spektrom usluga.

- Pokretne mreţe: Postojeća analogna NMT mreţe ulazi u maksimum kapaciteta koji se više neće širiti. Digitalna GSM mreţa pokriva gotovo 100% teritorij Ţupanije. U kasnijem razdoblju koristit će se i sateliti u niskoj orbiti.

Vodoopskrba

Grad Makarska i okolna naselja prikljuĉena su na regionalni vodovod Makarskog primorja, ĉiji ogranak prelazi i na otok Hvar (Drvenik - Sućuraj). Nova lokacija crpnog postrojenja je u Nejasmićima, cca 1500m sjeverozapadno od postojećeg zahvata u vodostanu «Kraljevac» na rijeci Cetini.

Sadrţaji javnih i društvenih funkcija

Općina Zadvarje je prema stupnju centraliteta svrstana u manje lokalno (poticajno razvojno) središte i prema Ţupanijskom planu bi trebala sadrţavati sadrţaje izloţene u tablici. Sadašnji sadrţaji su daleko ispod minimalnih navedenih u Ţupanijskom planu.

Stupanj centraliteta naselja

Uprava i pravosuĊe

Školstvo Pošta, kultura i informacije

Zdravstvo Financijske i sliĉne, usluge

Opskrba i usluge

Šport

7 Manje lokalno (poticajno razvojno) središte- 500-1000:

-općinski organi samouprave -policijska stanica

-osnovna škola

-jedinica poštanske mreţe -knjiţnica i ĉitaonica

-primarna zdravstvena zaštita

-mjenjaĉnica -trgovine mješovitom robom -obrtniĉke i usluţne radionice

-pojedinaĉni sportski objekti -športski klubovi

Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih i naseljskih cjelina

Svojim manjim dijelom, Park prirode – planina «Biokovo» prolazi općinom Zadvarje.To je ujedno i jedini zaštićeni «park prirode» na podruĉju Splitsko-dalmatinske ţupanije. U skladu s odredbama Zakona o prostornom ureĊenju i Programa prostornog ureĊenja Republike Hrvatske i Zakona o zaštiti prirode, za ovo podruĉje potrebno je donijeti Prostorni plan podruĉja posebnih obiljeţja «Park prirode Biokovo».

U skladu s odredbama Strategije i Programa prostornog ureĊenja Republike Hrvatske o povećanju broja zaštićenih dijelova prirode utvrĊen je broj lokaliteta predloţenih za zaštitu, za koje je potrebno provesti na zakonu utemeljen postupak proglašenja kao zaštićenog dijela prirode. U općini Zadvarje takvih je lokaliteta dva:

32

- Izvor i okolni prostor te vodotok rijeke Cetine u kategoriji zaštićenog krajolika

- Vrulja – morski dio, u kategoriji (hidrološkog) spomenika prirode

Spomenici kulture podruĉja općine Zadvarje svrstavaju se u slijedeće cjeline:

- Fortifikacije

- crkve

1.1.4.3. Prostorni plan općine Omiš

Prostorni plan općine Omiš, donesen je 1988. godine. S obzirom da se obuhvat plana odnosio na ĉetiri današnje jedinice lokalne samouprave (Grad Omiš, Općine Dugi Rat, Šestanovac i Zadvarje), moţe se reći da je plan zadovoljavajući u generalnom sagledavanju i rješavanju prostora grada Omiša, ali ne i spomenutih općina. Kljuĉna je primjedba da ( po ovom planu ) generator općeg razvitka ne moţe biti industrijski razvoj, pogotovo ne rješenja koja predviĊaju industrijske programe neposredno uz obalu. Prostorni plan bivše općine Omiš ne nudi bitno kvalitetna rješenja niti odgovara danas aktualnim potrebama i opredjeljenjima. Potrebno je takoĊer usklaĊenje s vaţećim zakonskim propisima.

Iz osvrta na dosad izraĊenu prostorno-plansku dokumentaciju, slijedi da planovi imaju znatan provedbeni znaĉaj za grad Omiš i šire podruĉje, te da u narednom razdoblju treba pristupiti izradi novih planova. S obzirom na novi teritorijalni ustroj, nove zakonske propise ovo podruĉje zahtjeva dalje sustavno planiranje uz aţuriranje dokumentacije u skladu s izmijenjenim potrebama i uoĉenim nedostacima. Do donošenja Ţupanijskog prostornog plana smatralo se da nije potrebno donositi nove prostorne planove već provesti postupak izmjena i dopuna postojećih planova.

1.1.4.4. Ocjena postojeće prostorno planske dokumentacije

Za podruĉje bivše općine Omiš kao cjeline, pa samim tim i podruĉja općine Zadvarje, u razdoblju bivše drţave izraĊivani su samo razvojni planovi i to u bitno drugaĉijem društvenom, gospodarskom i politiĉkom okruţenju.

Osnovni nedostatak Prostornog plana općine Omiš su preširoko utvrĊene granice graĊevinskog podruĉja naselja. On je zadovoljavajući u rješavanju prostora grada Omiša, dok su ostala naselja unutar te općine nisu dovoljno sagledana. Potrebno je i usklaĊenje plana s vaţećim zakonskim propisima i Prostornim planom ţupanije, kao planom višeg reda.

Naselje Ime Vrsta REG.BR

Zadvarje TvrĊava Zadvarje Fortifikacija RST-657

Zadvarje Crkva Sv. Ante Sakralni spomenik E

33

1.1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograniĉenja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

Ljudski je proizvodni resurs neraskidivo vezan za subjektivnu komponentu ĉovjeka kao socijalnog bića te je njegova teritorijalna i kvalifikacijska mobilnost znaĉajno ograniĉena i vezana za dugoroĉne procese. Zbog toga je pri planiranju stimulacije odabranih gospodarskih aktivnosti u cilju razvoja regije nuţno uzeti u obzir postojeći i potencijalni lokalni ljudski kapital, kako upravo ljudski resurs, kojeg naizgled imamo u izobilju, ne bi postao ograniĉavajući faktor razvoja, odnosno ne smije se zanemariti prijašnja gospodarska struktura i tradicija, jer bi pokušaj naglog uvoĊenja novih djelatnosti i supstituiranja starih mogao poluĉiti nezadovoljavajuće rezultate budući ne bi bilo moguće valorizirati postojeći ljudski kapital regije, a stvaranje novog postupni je proces. Pri preusmjeravanju ljudskih resursa pojedinih podruĉja ka modernijim djelatnostima ne smije se polaziti samo od jednostavnog naĉela minimiziranja troškova zanemarujući a priori djelatnosti s niţom produktivnošću, jer je moguće da se jave dvostruki gubici: razbacivanje resursa koje nije moguće alternativno iskoristiti i istovremeno nedovoljni efekti u modernijim djelatnostima od kojih se oĉekuju rezultati gospodarskog zamaha regije

Demografski podaci - Tendencije razvitka stanovništva

Gledanje na budući razvitak stanovništva treba temeljiti na meĊuodnosu društveno-ekonomskih i demografskih ĉinitelja razvitka i njihovoj razliĉitoj snazi utjecaja u razliĉitim vremenima. Posebno je vaţno uoĉavati uzroke dosadašnjeg razvitka i procesno stanje demografske strukture, jer će upravo strukturna stanja bitno utjecati na kvalitetu i dinamiku promjena u budućem razvoju. Istraţene demografske prilike i procjena uvjeta u kojima će se u buduće stanovništvo razvijati, pokazuju da je realno oĉekivati daljnji pad stope nataliteta. MeĊutim, tendencije u tom podruĉju moguće je mijenjati izmjenom karakteristika gospodarskog razvoja, odnosno aktiviranjem promicane hrvatske pronatalne politike. Utjecaji migracijske komponente koji su, dakle, odredili dosadašnji demografski razvoj ovisiti će u prvom redu o ekonomskim ĉimbenicima razvoja gravitirajućih podruĉja, kao što su pravci i struktura investiranja, lociranje novih proizvodnih kapaciteta, stopa rasta gospodarstva u cjelini, te principijelnosti i ustrajnosti u provoĊenju demografske politike.

Neki od elemenata smanjenja imigracijske privlaĉnosti Splita kao osnovnog gravitacijskog središta podruĉja cijele Ţupanije su:

- iscrpljenost demografskih rezervi emigracijskih podruĉja

- promjena u strategiji privrednog razvoja

- oteţani uvjeti zapošljavanja i teškoće privredne i neprivredne infrastrukture.

- razvoj turizma u manjim mjestima obalnog podruĉja

Demografski su procesi dugotrajni te se pri procjeni za buduće razdoblje mogu uzeti u obzir slijedeći uvjeti:

- da fertilitet ostaje na vrlo niskoj razini,

- da mortalitet ostaje na istoj razini i polako se povećava,

- da imigracijski procesi stagniraju i smanjuju se,

- da specifiĉne potrebe za radnom snagom odrţavaju kontinuitet sezonskih migracija s vrlo malom vjerojatnosti njihova pretvaranja u trajnu imigraciju,

- da je nerealno promatrati emigranata kao znaĉajnu rezervu i oslanjati se na potencijalni pozitivan uĉinak povratka.

Takvi uvjeti rezultiraju da je osnovna demografska znaĉajka Općine, Ţupanije i Hrvatske usporavanje rasta stanovništva i postupno starenje, odnosno smanjenje udjela mladih, a povećanje udjela starijih osoba. Ova projekcija ukazuje na prirodnu - biološku osnovicu budućeg razvoja stanovništva i na moguće prilike u regiji. Nedostatak u realnijoj procjeni budućeg razvitka stanovništva je u ĉinjenici da se projekcija vrši za razdoblje do 2015. godine što u odnosu na stanje iz popisne 2001. godine predstavlja razmjerno preveliki vremenski period, a projekcije dugoroĉnog demografskog razvitka predstavljaju okvir za sveukupni prostorni razvitak i bitno utjeĉu na dimenzioniranje svih sastavnica

34

planiranja na regionalnoj i lokalnoj razini. Izmjene u demografskim tijekovima, osobito dosadašnjih neusklaĊenosti, moguće su jedino na dugoroĉnoj osnovi.

Tablica: Prognoza stanovništva 2015.

MeĊutim, gospodarsko stanje u Općini je povoljno i konstantno se poboljšava. Nakon dolaska autoceste moguće je oĉekivati veći prirast stanovništva tako da se prognoza stanovništva korigira na 1100 što ukljuĉuje stalno i povremeno stanovništvo.

Gospodarski podaci

Sa 3.038,60 kuna po stanovniku (Ţupanijski prosjek iznosi 2.200,31 kuna po stanovniku), što ovu malu i nenastanjenu općinu u Dalmatinskoj zagori svrstava u natprosjeĉne jedinice lokalne samouprave (indeks 138). Zahvaljujući prihodima od hidroelektrane i tvornici «Galeb». U tijeku su

pregovori oko proširenja tvornice „Galeb“, izgradnja gospodarske zone, daljnji turistiĉki razvoj, otvaranje staraĉkog doma, koje će doprinijeti daljnjem gospodarskom napretku Općine i stvaranju novih radnih mjesta.

Infrastruktura

Prometnice, vodovod, elektronapajanje, telefonija, javna rasvjeta, nogostupi, i sl. riješeni su na zadovoljavajući naĉin. Budući da se radi o preteţito ruralnom podruĉju ne postoji kanalizacijski sustav već se fekalne otpadne vode zbrinjavaju putem septiĉkih jama.

Elektroopskrba

Ocjena stanja postojeće elektroopskrbe općine Zadvarje svodi se na slijedeće:

- Postojeće stanje 10 kV mreţe je loše jer ona ne udovoljava u pogledu sigurnosti i kvalitete opskrbe elektriĉnom energijom, a ne omogućava ni prikljuĉak novih potrošaĉa zbog popunjenosti postojećih kapaciteta, ali i zbog same konfiguracije postojeće 10 kV mreţe na terenu.

- Na podruĉju općine nalaze se tri znaĉajna elektroenergetska objekta: hidroelektrana Kraljevac, TS 110/35 Kraljevac i TS 35/10 Kraljevac.

- Mjesne distribucijske mreţe 0,4 kV su gotovo iskljuĉivo zraĉne osim manjeg dijela u centru općine. Karakteristiĉan je problem mreţe niskog napona gdje su trafostanice graĊene u središtu više zaseoka što je zadovoljavalo u poĉecima elektrifikacije, ali danas s porastom konzuma veći broj lokalnih mreţa niskog napona ne zadovoljava u pogledu duţine vodova (zaštita) i dozvoljenih padova napona.

Sliĉno su nastajale i razvijale se i postojeće potrošaĉke elektriĉne instalacije za minimalni elektroenergetski standard koji je meĊutim u proteklih 30-ak godina razvitka elektrifikacije ovog podruĉja narastao na oko 2500 kWh/dom. godišnje

što prema elektroprivrednoj kategorizaciji potrošnje domaćinstava spada u niţi elektroenergetski standard, ali uz tendenciju porasta, ĉemu će trebati adekvatno prilagoditi i strategiju budućeg razvitka sustava elektroopskrbe općine Zadvarje u konceptualnom i tehniĉko-tehnološkom pogledu.

Kroz budući razvitak sustava elektroopskrbe općine Zadvarje trebat će paralelno rješavati dva temeljna pitanja:

- Sanacija i dogradnja postojećeg sustava - Izgradnja novog sustava elektroopskrbe sukladno planiranom demografskom, gospodarskom i

prostornom razvitku općine kao i aktualnim elektroprivrednim razvojnim koncepcijama prijenosne mreţe visokih napona i podruĉnih distribucijskih mreţa s generalnom orijentacijom na postupnu primjenu novog sustava dustribucijskih napona i novih tehniĉko-tehnoloških rješenja i ugradnju nove elektroprivredne opreme i ureĊaja.

Naselje Popis 1991.

Popis 2001.

Indeks promjene

(01/91)

Stopa prosj. Godišnje promjene

Bez povremenih stanovnika za 2015.

Bez povremenih

Prognoza 2015. (I)

Prognoza Ukupno

2015. (I)

Zadvarje 292 277 0,95 -0,53 350 550 1100

35

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

U dosadašnjem razvoju općine uoĉavaju se sljedeći problemi, slabosti i moguća ograniĉenja budućeg razvoja, koji su većinom izvan nadleţnosti jedinice lokalne samouprave:

neuĉinkovit sustav fiziĉke reprodukcije

nedostatak javnih prostora i sadrţaja, nepostojanje mreţe javnih prometnica i parkirališta, nedostaci infrastrukture

opći problemi komunalnog ureĊenja (zastarjela ili nedostatna infrastruktura, posebno neizgraĊena kanalizacijska mreţa)

Temeljni resursi na kojima će se temeljiti budući razvoj podruĉja su:

prirodni resursi

geografski smještaj i uvjeti (klima, more, topografija,...)

prirodna baština

stanje okoliša

kulturna baština

ljudski resursi

Osnovni ciljevi plana su definirani Strategijom prostornog ureĊenja Republike Hrvatske, Programom prostornog ureĊenja Republike Hrvatske te Prostornim planom Splitsko-dalmatinske ţupanije, a to su omogućavanje racionalnog i sa zahtjevima zaštite okoliša usklaĊenog korištenja i ureĊenja prostora i ujedno su pretpostavka i okvir za sve ostale ciljeve razvitka.

Ciljeve i zadatke prostornog razvitka treba promatrati kroz novi administrativno teritorijalni ustroj lokalne samouprave, te mjesto i ulogu općine u stvaranju uvjeta za vlastiti razvitak.

Koncepcija prostornog razvitka ovog prostora zasniva se na usporednim razvojnim prednostima podruĉja općine Zadvarje (vodni resursi, energetski potencijal, poljoprivreda, specifiĉni oblici turizma i rekreacije), ograniĉenjima u korištenju prostora u odnosu na zaštitu okoliša kao cjeline, novom društveno politiĉkom i gospodarskom okruţenju kao i administrativno-teritorijalnom ustroju te iskazanim opredjeljenjima u budućoj obnovi i revitalizaciji podruĉja.

Prilikom definiranja ciljeva i zadataka ureĊenja prostora polazi se od toga da korištenje općinskog prostora bude ekološki, gospodarski i društveno odrţivo, što znaĉi da se niti jedan segment korištenja prostora (u funkciji poljoprivrede, industrije i proizvodnog zanatstva, rekreacije, gradnje stambenih graĊevina i sl.) ne vrednuje odvojeno, već samo u kontekstu cjelovitog razvitka.

2.1. Ciljevi prostornog razvoja ţupanijskog znaĉaja

2.1.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Racionalno korištenje prirodnih izvora postići će se oĉuvanjem i odrţivim, racionalnim korištenjem prirodnih resursa – mora i obale mora, voda, šuma i tla:

Planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajobraz oblikovanjem cjelovitih –kompaktnih naselja kako bi se saĉuvale prirodne posebnosti. Pri planiranju smještaja većih gospodarskih i infrastrukturnih graĊevina treba voditi raĉuna o njihovom uklapanju u krajobraz i gdje je to moguće uspostavljati zajedniĉke prometne i infrastrukturne koridore.

UreĊenje degradiranih površina provoditi na naĉelu zaštite okoliša i poštivanja znaĉajki krajobraza. Provoditi biotehniĉke zahvate gdje je to potrebno iz zaštitnih i estetskih razloga.

Paţljivim smještajem novih graĊevina uz poštivanje lokalne tradicije ĉuvati fizionomiju naselja te teţiti obogaćivanju krajobraza.

36

2.1.2. Oĉuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Usmjeravanjem razvitka u prostoru treba osigurati uvjete za kvalitetan ţivot u naselju i izvan naselja uvaţavanjem zahtjeva zaštite okoliša, zaštite prirodne i kulturne baštine te kroz:

zaštitu postojećih raznolikosti i sloţenosti mikrostruktura prirodnih i antropogenih sastavnica krajobraza

oblikovanje zelenih površina namijenjenih odmoru i rekreaciji te racionalnoj upotrebi prirodnih resursa i drugih elemenata krajobraza sukladno njihovim znaĉajkama

oĉuvanje prirodnih cjelina i bioraznolikosti na podruĉju općine: Biokovo, obala, more

uspostavu odgovarajućeg odnosa izmeĊu izgraĊenih prostora i ostalih prostora s preteţno prirodnim obiljeţjima

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog znaĉaja

2.2.1. Demografski razvoj

Opći ciljevi demografskog razvoja unutar prostora Općine Zadvarje su:

osigurati društveno prihvatljiv rast, odnosno poticati rast stanovništva kako bi se uspostavila društveno odrţiva naseljenost

stimulirati podizanje ukupne kvalitete stanovanja i ţivljenja za sve starosne i društvene grupe (osiguranjem prostora za javne funkcije, smanjenjem deficita javnih sadrţaja i sl.)

osigurati prostorne preduvjete razvoju gospodarstva, malog poduzetništva u turizmu i ugostiteljstvu, proizvodnom zanatstvu i sl. radi podizanja stope aktivnog stanovništva

podrţati aktivnu populacijsku politiku kako bi se socijalnim, gospodarskim i drugim mjerama usporilo ili zaustavilo negativne demografske, gospodarske i društvene procese na ovom podruĉju

U razmatranju prognoze razvoja stanovništva nisu usvojene prognoze iz Prostornog plana ureĊenja Splitsko-dalmatinske ţupanije kojima je za podruĉje Općine Zadvarje predviĊeno da će u 2015. godini ţivjeti 350 stalnih stanovnika te oko 360 povremenih stanovnika budući da je već današnjim stanjem premašena projekcija. Zbog toga je prognoza razvoja stanovništva korigirana, a njome je predviĊeno da će u 2015. godini ţivjeti 550 stalnih te oko 550 povremenih stanovnika.

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Na odabir prostorno razvojne strukture posebno utjeĉu:

fiziĉke datosti prostora

izuzetne prirodne i ambijentalne vrijednosti

mogući rast stanovništva

koridori krupne infrastrukture

prestrukturacija gospodarstva

politika korištenja i ureĊenja prostora

U utvrĊivanju koncepcije prostornog razvitka pošlo se od slijedećih kljuĉnih pretpostavki:

-Općina Zadvarje, poloţajno i funkcijski pripada obalnom podruĉju Ţupanije, a istiĉe se:

kao vaţno prometno središte Ţupanije i Makarskog priobalja, koje na planiranom spoju autoceste u Zadvarju preko Dubaca, novom planiranom brzom cestom do spoja sa JTC bitno utjeĉe na povećanje kvalitete turistiĉke ponude i smještajnih kapaciteta Makarskog primorja (boravišni, kongresni, zdravstveno-rekreacijski, rehabilitacijski (klimatski), seoski, izletniĉki, turizam prirodnih atrakcija, i sl.).

37

kao manje lokalno, podruĉno (malo razvojno središte), koje zahtijeva kompletiranje funkcijama uprave, usluga, opskrbe i športa.

kao specifiĉno malo (poticajno) gospodarsko središte u kojem će se uspostavom poslovno proizvodne zone u Zadvarju iskoristiti prednosti prometnog središta u širem okruţenju, poticati malo poduzetništvo i razvitak turizma kao gospodarske grane

kao prepoznatljiv urbani i ruralni prostor tj. prostor jedinstvenih krajobraznih

karakteristika i specifiĉnog identiteta; naselje uz kanjon rijeke Cetine, uvala Vrulja i prijevoj preko Dubaca, te ambijentalne ruralne cjeline.

Budući razvoj ovog podruĉja potrebno je vrednovati kao dio šireg regionalnog prostora. Takav razvoj temelji se na zajedniĉkom rješavanju velikih infrastrukturnih sustava (promet, elektroopskrba i sl.), zajedniĉkom rješavanju problema u oblasti zaštite i unapreĊenja ĉovjekove okoline. Prioritet u usmjeravanju budućeg razvitka ovog podruĉja predstavlja postepeno oţivljavanje gospodarstva i forsiranje djelatnosti koje koriste konkurentne prednosti podruĉja (ĉisti industrijski pogoni, skladišta i servisi, poljoprivreda, specifiĉan vid rekreacijskog, izletniĉkog i športskog turizma i sl.), te usklaĊivanje širenja i razvoja naselja s realnim demografskim potencijalom.

U budućem konceptu prostornog ureĊenja polazni okvir ĉini demografska slika općinskog podruĉja. Na podruĉju općine Zadvarje ostvaruje se kontinuirano slabljenje demografske osnove (index 2001/91: 95 %). Stoga će revitalizaciji i obnovi ovog podruĉja u vidu jaĉanja demografske i u uskoj vezi s tim gospodarske osnove trebati u budućem razdoblju posvetiti posebnu paţnju.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

Razvoj naselja

Na budući razvoj naselja Zadvarje najznaĉajnije će utjecati karakter i obogaćivanje turistiĉke ponude i jaĉanja cjelokupnog prostora općine kao turistiĉkog centra uz razvoj svih pratećih javnih, kulturnih i infrastrukturnih sadrţaja i funkcija.

Prostornim planom se potiĉe razvoj društvene infrastrukture, kao znaĉajne komponente kvalitete ţivota i to osiguranjem prostornih uvjeta za racionalniji, ekonomiĉniji i funkcionalni razvitak te dimenzioniranje, razmještaj i strukturu svih njenih oblika na podruĉju kulture, obrazovanja, znanosti,

športa i tehniĉke kulture, zdravstva, socijalne skrbi i vjerskih potreba.

Planirani sustav središnjih naselja

Prema ţupanijskom planu naselje Zadvarje je svrstano u:

središte općine – manje lokalno (poticajno razvojno) središte sa svim javnim funkcijama koje kao takvo mora zadovoljiti

Funkcije centraliteta - naselje Zadvarje

Stupanj centraliteta

naselja

Uprava i

pravosuĊe

Školstvo

Pošta, kultura i

informacije

Zdravstvo

Financijske i sl.

usluge

Opskrba i usluge

Šport

Manje

lokalno(poticajno razvojno) središte

- općinski

organi samouprave

- policijska

stanica

- osnovna

škola

- jedinica

poštanske mreţe

- knjiţnica i ĉitaonica

- primarna

zdravstvena zaštita

- mjenjaĉnica

- trgovine

mješovitom robom

- obrtniĉke i usluţne radionice

-pojedina

ĉni sportski objekti

- športski

klubovi

38

Razvoj infrastrukture

U budućem razvoju potrebno je: Općinu Zadvarje vrednovati kao dio šireg regionalnog prostora. Takav razvoj temelji se na

zajedniĉkom rješavanju velikih infrastrukturnih sustava (promet, elektroopskrba i sl.),

zajedniĉkom rješavanju nagomilanih problema u oblasti zaštite i unapreĊenja ĉovjekove okoline.

Koncept razvoja mreţe i objekata infrastrukture uskladiti s planiranim razvojem gospodarstva i koncentracijom stanovništva radi osnaţivanja prostorne integracije i prevladavanja razlika u uvjetima ţivota i rada pojedinih prostornih cjelina.

Definirati meĊuopćinske infrastrukturne sisteme iz oblasti prometa, vodoopskrbe, elektroopskrbe i sl.

Odrediti uvjete korištenja infrastrukturnih sistema kojima se eliminiraju štetni utjecaji na

okolinu.

Ciljevi razvoja prometnog sustava

Prometnu infrastrukturu treba razvijati na principima odrţivog razvitka sa ciljem povećanja uĉinkovitosti sustava u cjelini. Ciljevi razvoja prometnih sustava jesu:

gradnja nove drţavne prometnice te zaobilaznice Zadvarja

ureĊenje postojeće jadranske turistiĉke ceste

bolje povezivanje sa poluurbanim i ruralnim naseljima

osiguranje javnih parkirališta na naĉin da se što manje sa prometom u mirovanju opterećuje gradska mreţa

ureĊenje protupoţarnih i poljoprivrednih putova te biciklistiĉkih staza

smanjivanje štetnih uĉinaka iz prometa na ĉovjeka i okoliš

povećanje sigurnosti prometa

Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture

Telekomunikacije

Temeljni cilj dugoroĉnog razvoja telekomunikacijskog sustava je izgradnja distributivne mreţe do svih korisnika na ovom podruĉju, te u konaĉnici integracija svih mreţa u jedinstvenu telekomunikacijsku mreţu sa širokim spektrom usluga (razmjena svih vrsta informacija, govora, slike i podataka).

Energetika

Osnovni cilj razvoja elektroenergetskog sustava je da u sklopu rješenja kompletne infrastrukture na podruĉju općine Zadvarje omogući racionalnu izgradnju elektriĉne mreţe koja će uz minimalne troškove pruţiti optimalnu opskrbu elektriĉnom energijom.

Na podruĉju općine postoji više manjih naselja (zaselaka), ali je brojem stanovništva i znaĉajem dominantno općinsko središte Zadvarje. Cijelo podruĉje općine se napaja putem ĉetiri zraĉna 10 kV izvoda i jednog kabelskog 10 kV izvoda.

Podruĉje općine Zadvarje je relativno dobro “pokriveno” trafostanicama 10/0,4 kV od kojih većina ima mogućnost dvostranog napajanja pa je time ostvarena i povećana pogonska sigurnost koja je s druge strane umanjena nedovoljnim presjecima napojnih vodova.

Duljine niskonaponske mreţe do većine zaselaka u općini su neprimjerene pa se osjeća potreba za novim trafostanicama radi poboljšanja naponskih prilika u mreţi.

Vodno gospodarstvo

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Prostornim planom se predviĊa zaštita od bujiĉnih voda te zaštita tla od erozije izazvane slijevanjem oborinskih voda, i to realizacijom sljedećih ciljeva:

gradnjom (reguliranjem) i odrţavanjem sustava potoka, rijeka i kanala

ureĊenjem i odrţavanjem zatvorenih kanala uz prometnice te njihovo korištenje kao dio sustava odvodnje oborinskih voda

39

pošumljavanjem i odrţavanjem vegetacije na padinama kao prirodne brane eroziji tla te nekontroliranom slijevanju oborinskih voda

Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav u planskom razdoblju mora ostvariti slijedeće ciljeve:

osigurati pouzdanu opskrbu pitkom vodom svih potrošaĉa

provesti optimalizaciju postojećeg sustava, sa svrhom povećanja sigurnosti vodoopskrbe, smanjenja potrošnje energije, normizacije i tipizacije objekata i ureĊaja i sl.

izvedbom novih sustava i paralelnim zahvatima na postojećoj mreţi, smanjiti gubitke na 20%

Odvodnja

Ciljevi razvoja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda su:

gradnja javne kanalizacijske mreţe

osigurati prikljuĉke na javnu kanalizacijsku mreţu za sve korisnike

povećati komunalni standard i zaštitu okoliša izgradnjom ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda

provesti optimalizaciju i racionalizaciju sustava

Postupanje s otpadom Konaĉno rješenje zbrinjavanja otpada rješava se na ţupanijskoj razini u skladu s prihvaćenim rješenjem, na podruĉju Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom koji je planiran izvan granica ove administrativne jedinice.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

Podruĉje Općine Zadvarje je prostor znaĉajnih prirodnih vrijednosti i raznolikosti koji zajedno s prostorima transformiranim djelovanjem ĉovjeka ĉine vrijedan prirodni i kulturni krajobraz.

Osnovni ciljevi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti su: oĉuvanje i zaštita prirodnog i kulturnog krajobraza kao temeljne vrijednosti prostora poticanje i unapreĊivanje odrţavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta, zadrţavajući

njihov tradicijski i prirodni ustroj (osobito terasastih vinograda) zadrţavanje povijesnih trasa putova (starih cesta , pješaĉkih staza, poljskih putova i šumskih

prosjeka) oĉuvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu

izvornom okruţenju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeĊenom parcelacijom oţivljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnološke, arhitektonske i

ambijentalne vrijednosti

oĉuvanje i obnova tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kamenih kuća), ali i svih drugih povijesnih graĊevina spomeniĉkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora

oĉuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeĊenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura)

oĉuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadrţaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga naĉina obrade zemlje

u planiranoj organizaciji i korištenju prostora uvaţavanje prirodnih kapaciteta tj.

omogućavanje odrţavanja ekološke ravnoteţe tla, zraka i voda afirmacija i osnaţivanje pravnog aspekta zaštite i unapreĊenja ĉovjekove okoline poticanje zaštite prirodne sredine i oĉuvanje i proširenje zelenih površina i ekoloških pojaseva

Zaštita, racionalno korištenje prostora i unapreĊenje ĉovjekova okoliša znaĉi prvenstveno planiranje i korištenje prostora na naĉin da se u prostoru osigura odrţivi razvitak tj. onaj razvitak koji ne dovodi do propadanja i iscrpljivanja prirodnih resursa koji razvitak ĉine mogućim. Prednost treba dati stimuliranju onih razvojnih djelatnosti za koje odreĊeni prostor, po prirodnim datostima, nasljeĊu i

40

ljudskom potencijalu pruţaju optimalne uvjete i onih koje unapreĊuju i štite okoliš. Prirodne resurse treba koristiti ravnomjernije i uravnoteţenije, a to znaĉi zaustaviti proces smanjivanja vrijednih šumskih površina, ograniĉiti i sprijeĉiti pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u graĊevinsko, razvoj naselja i turistiĉkih zona uskladiti s prirodnim potencijalima prostora.

Kapacitet eko-sustava za prijem štetnih tvari na podruĉju općine Zadvarje je ograniĉen obzirom da se radi o podruĉju sa krškim, poroznim zaleĊem, bogatom izvorištima i vodenim tokovima.

Zaštitu, racionalno korištenje prostora i unapreĊivanje ĉovjekova okoliša potrebno je provoditi kroz sve oblike djelovanja u prostoru što znaĉi da svaka aktivnost, zahvat i intervencija u prostoru mora biti sagledana i usklaĊena s uvjetima koje zahtjeva zaštita prostora.

Od posebnog znaĉaja su i povijesne ambijentalne (ruralne graditeljske cjeline), prirodni i kultivirani krajobrazi, kao i pojedinaĉne graĊevine spomeniĉkih obiljeţja s pripadajućim parcelama, te fiziĉkim vizualno istaknutim okolišem, moraju biti na struĉno prihvatljiv i vrstan naĉin ukljuĉeni u budući razvitak. Zaštita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće:

Oĉuvanje prirodnih znaĉajki dodirnih predjela uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih predjela kao što su obale, prirodne šume, kultivirani krajolik – budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini.

Ciljevi i opredjeljenja za zaštitu graditeljske baštine su:

uspostavljanje cjelovitog i usklaĊenog pravnog sustava zaštite integralnih prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora

trajno istraţivanje i vrednovanje graditeljske baštine

intenziviranje inventarizacije, te provoĊenje inventarizacije, vrednovanja i kategorizacije dobara graditeljske baštine ukljuĉujući djela suvremene arhitekture i urbanizma

zaštita arheoloških zona i lokaliteta

poticanje istraţivanja osobito arheoloških zona i lokaliteta, na podruĉjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava ili gospodarskih djelatnosti

uspostava uravnoteţenog odnosa izmeĊu osnovnih izvornih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava

revitalizacija ruralnih cjelina primjenom integralnih oblika zaštite radi odgojno obrazovnih, ekoloških i turistiĉkih uĉinaka, te poticanje brige za nacionalnu baštinu kod lokalnog stanovništva

Posebni ciljevi prostornog ureĊenja na podruĉju aktivne zaštite graditeljskog nasljeĊa su:

pokretanje prostorno-planerske, projektantske, nadzorno-inspekcijske i izvoĊaĉke prakse koja se temelji na svim gore navedenim naĉelima, uz poštivanje metodologije obrade graditeljskog nasljeĊa utvrĊene planom

koordinirano djelovanje svih subjekata u obradi graditeljskog nasljeĊa od formuliranja investicijskih programa, izrade konzervatorskih studija i podloga, planova i projekata, postupaka provedbe natjeĉaja u sferi javnih investicija, graĊenja i nadzora nad gradnjom te

naposljetku do upravljanja dobrima

41

2.3. Ciljevi prostornog ureĊenja naselja na podruĉju općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Racionalno korištenje i zaštita prostora temelji se na ostvarenju sljedećih ciljeva:

planirana graĊevinska podruĉja naselja uskladiti s procjenom demografskih kretanja, mogućnostima opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom, te objektima društvenog standarda

ne zauzimati stambenom izgradnjom podruĉja uz obalu i uz prometnice drţavnog i ţupanijskog znaĉaja izvan uţeg urbanog podruĉja

vrijedno poljoprivredno zemljište saĉuvati od izgradnje osim gradnje u funkciji revitalizacije

poljoprivredne proizvodnje

šumsko zemljište oplemeniti i ozelenjavati te rekultivirati površine

2.3.2. UtvrĊivanje graĊevinskih podruĉja naselja u odnosu na postojeći i planirani

broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgraĊenost, iskorištenost i gustoću izgraĊenosti, obiljeţja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

GraĊevinsko podruĉje naselja obuhvaća kompleksnu strukturu namijenjenu izgradnji naseljskih sadrţaja (stanovanje, radni kompleksi, turistiĉki kapaciteti, društveni sadrţaji, poslovni i komunalni sadrţaji, športsko-rekreacijski i sliĉni sadrţaji).

Kao prvenstveni cilj u utvrĊivanju granica graĊevinskih podruĉja naselja Zadvarje odreĊeno je:

utvrĊivanje graĊevinskih podruĉja temeljem analize zauzetosti tog podruĉja postojećom izgradnjom te procjenom potreba za novom izgradnjom

utvrĊivanje razliĉitog intenziteta korištenja graĊevinskih podruĉja (gustoća stanovanja, postotak izgraĊenosti, koeficijent iskorištenosti i sl.)

prilagoĊavanje granica graĊevinskog podruĉja oĉekivanom demografskom potencijalu s time

da se ostave izvjesne rezerve za realizaciju privilegiranih zahvata (gradnja graĊevina u funkciji obnove i unapreĊenja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom zemljištu uz oĉuvanje posebnosti krajobraza, gradnja turistiĉkih i obiteljskih gospodarstava)

zaštita i oĉuvanje zelenog pojasa koji dijeli priobalni dio od ruralnih cjelina u podbiokovlju

zaštita, ureĊenje i oĉuvanje zaseoka i njihova obnova i revitalizacija u funkciji eko sela (turizam)

2.3.3. UnapreĊenje ureĊenja naselja i komunalne infrastrukture

Rješenje naseljske komunalne infrastrukture predstavlja prioritetan cilj ureĊenja naselja, što ukljuĉuje:

izgradnju sustava za odvodnju i proĉišćavanje otpadnih voda

izgradnju cestovnih veza s ostalim naseljima u podbiokovlju, te zaseocima unutar općine

izgradnju zaobilaznice Zadvarja

rješenje problema zbrinjavanja (i recikliranja) krutog otpada na cijelom podruĉju

izgradnju više javnih parkirališta (garaţa)

poboljšanje kvalitete elektroopskrbe

ureĊenje i proširenje groblja

organizacija i ureĊenje športsko-rekreacijskih površina

opremanje naselja objektima društvenog standarda (u skladu s mjestom i ulogom naselja)

42

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na podruĉju Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Ţupanije

Odabir prostorne i gospodarske strukture općine Zadvarje u planskom razdoblju zasniva se na mjestu i ulozi u prostornoj i gospodarskoj strukturi Ţupanije, zateĉenom stanju i temeljnim vrijednostima.

Ţupanijskim planom dimenzionirana su graĊevinska podruĉja naselja u odnosu na njihovu veliĉinu koja je rezultat demografskih prognoza i stupanj centraliteta naselja tj. njegov poloţaj u hijerarhiji središnjih naselja, planirana minimalna gustoća (st/ha) za općinu Zadvarje korigira se ovim Planom

na 15 st/ha.

Za sveukupno dimenzioniranje graĊevinskog podruĉja, Prostornim planom Ţupanije izvršena je i procjena ukupnih turistiĉkih kapaciteta (leţaja u turizmu i povremenog stanovanja) te je za podruĉje Zadvarje ovim Planom taj broj procijenjen na 750 (200 turistiĉkih leţajeva i 550 leţajeva povremenih stanovnika).

Zateĉeno stanje u prostoru, pored postojeće izgraĊenosti i stupnja konsolidiranosti tj. stabilnosti

pojedinog podruĉja obzirom na fiziĉku strukturu i aktivnosti, odnosi se i na zateĉenu i usvojenu prostorno-plansku dokumentaciju ĉija rješenja bitno utjeĉu na naĉin korištenja i ureĊenja pojedinih naseljskih prostora. Prostorni plan ureĊenja bivše općine Omiš uz izraĊene detaljne planove bitno su odredili prostorno-razvojnu strukturu naselja (linearni oblik).

Prostornim razvojem predviĊa se rast funkcije stanovanja, te kompletiranje naselja javnim, rekreacijskim i poslovnim sadrţajima, sukladno utvrĊenom stupnju centraliteta (manje lokalno središte) kao i opremanje naseljskom infrastrukturom.

Podruĉje podbiokovskih ruralnih sklopova revitalizirat će se u funkciji specifiĉne autohtone turistiĉke ponude uvaţavajući konzervatorske i krajobrazne smjernice.

Prema postojećem stanju broj stanova na podruĉju općine je podjednak broju kućanstava, a standard stanovanja izraţen brojem, veliĉinom i opremljenošću stanova je zadovoljavajući. Potrebno je respektirati i pojavu koja se odnosi na povremeno ili stalno naseljavanje ljudi koji su u potrazi za povoljnijim klimatskim uvjetima, što će takoĊer stvoriti dodatnu potraţnju za stanovima (zemljištem).

Stambeni standard će se povećavati u dva segmenta – veći stambeni standard po stanovniku i smanjenje prosjeĉnog domaćinstva. Više samaĉkih i domaćinstava bez djece znaĉit će potraţnju za većim brojem stanova, ali ne nuţno i znaĉajno veće stambene površine.

Potrebe za stanovima definirane su brojem postojećih domaćinstava bez stana, prognoziranim brojem novih kućanstava, mogućim brojem imigranata te promjenama kvalitete potraţnje (samci, stariji, povremeno stanovanje itd.).

Sa elektroenergetskog stajališta općina Zadvarje ima posebno znaĉenje za Splitsko-dalmatinsku ţupaniju jer se na njenom podruĉju nalazi hidroelektrana Kraljevac kao i dvije znaĉajne trafostanice, TS 110/35 kV Kraljevac i TS 35/10 kV Kraljevac.

Po veliĉini potrošnje ne spada u znaĉajnije konzume elektriĉne energije.

Osim toga znaĉaj općine Zadvarje s elektroenergetskog aspekta je i u tome što njenim podruĉjem prolazi više prijenosnih vodova visokog napona koji su ţupanijskog i drţavnog znaĉaja.Kako je prostor općine Zadvarje sjecište znaĉajnih prometnih pravaca, a na njenom podruĉju je i planirani spoj Jadranske magistrale na autoput Zagreb-Dubrovnik, za oĉekivati je da će doći do razvoja gospodarsko poslovnih sadrţaja na relativno velikim zaravnjenim površinama kojima raspolaţe ova općina.Jedan od vaţnijih uvjeta za razvoj bilo kakvih gospodarskih aktivnosti je razvoj elektroenergetskog sustava. Zbog toga planirani razvoj mreţe i elektroenergetskih postrojenja mora biti usklaĊen s planiranim rastom poslovno gospodarskih sadrţaja, ali i sa planiranim porastom broja stanovnika.

43

Na podruĉju prostornog plana neizgraĊeni prostori se pojavljuju u rasponu od zaštitnih zelenih, rekreacijskih i ostalih vrijednih krajobraza (kulturno-povijesnog i prirodnog).

Planom su se neizgraĊene površine rašĉlanile u više kategorija kako bi se preciznije definirale njihove znaĉajke i za svaku kategoriju utvrdili uvjeti ureĊenja.

Prostornim ureĊenjem treba osigurati da se neizgraĊeni prostori tretiraju ravnopravno kao i izgraĊeni tj. kao prirodni ili kulturni krajobraz izvan urbanog prostora, odnosno pejzaţno i urbano zelenilo unutar urbanog prostora.

Oĉuvanje neizgraĊenih prostora i drugih prostora za javnu upotrebu (rekreacijske, kupališne i sl. površine) i prostora za objekte javne i društvene namjene, jedna je od temeljnih zadaća Prostornog plana i sustava gospodarenja prostorom.

TakoĊer je potrebno naglasiti da u budućoj afirmaciji Zadvarja, kao jedinog i središnjeg naselja istoimene općine, znaĉajnu ulogu u budućem razvoju imaju i zaseoci koje je potrebno revitalizirati te uklopiti u svakodnevni ţivot naselja, opremiti komunalnom infrastrukturom (vodoopskrbom, odvodnjom), pristupnom prometnicom, te u okviru krajobrazno znaĉajnog zaštitnog zelenila u meĊuprostoru (izmeĊu priobalnog i ruralnog dijela) formirati nove športsko-rekreacijske zone.

Afirmacija i unapreĊenje prometne funkcije općine temelji se na osiguranju prostora za prometnu infrastrukturu od šireg (drţavnog i ţupanijskog interesa). U cilju rasterećenja tranzitnim prometom predviĊa se nova prometnica-zaobilaznica Zadvarja, sukladno Prostornom planu Ţupanije.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

Organizacija prostora Općine Zadvarje temelji se na prikladnosti prostora za smještaj osnovnih i mješovitih namjena u graĊevinskim podruĉjima uvaţavanjem specifiĉnosti prostora te oĉuvanju poljoprivrednih i šumskih površina, vrijednih dijelova prirode i spomenika kulture te daljnjem razvoju prometne i druge infrastrukture.

Prirodne i stvorene vrijednosti prostora općine Zadvarje odreĊuju namjenu prostora te njihovi elementi postaju konstitutivni skelet organizacije i funkcioniranja cjelokupnog općinskog prostora. Prirodna osnova odreĊuje namjenu prostora prvenstveno u odnosu na prirodne sustave, šumske i poljoprivredne površine.

Obnova i oblikovanje cjelokupnog prostora općine Zadvarje ovisi o zateĉenom stanju u prostoru, vrijednostima i stupnju ugroţenosti prostora, ograniĉenjima glede zaštite prostora te o cjelokupnoj prostornoj organizaciji.

Osnovnom organizacijom prostora odreĊene su prostorno razvojne cjeline i sustav razvojnih središta kao nositelja i generatora budućeg razvoja. U budućoj organizaciji prostora i dalje će

najznaĉajniju ulogu imati centralno naselje Zadvarje kao manje lokalno (poticajno razvojno) središte sa slijedećim funkcijama centraliteta:

općinski organi samouprave, policijska stanica osnovna škola jedinica poštanske mreţe, knjiţnica i ĉitaonica primarna zdravstvena zaštita mjenjaĉnica trgovine mješovitom robom, obrtniĉke i usluţne radionice pojedinaĉni športski objekti, športski klubovi

44

Organizacija prostora se temelji na uvaţavanju specifiĉnosti pojedinih podruĉja (prostorno-funkcionalnih cjelina):

a) Zaobalno podruĉje obuhvaća podruĉje naselja Zadvarje, kao i prostore poluurbanih i

ruralnih cjelina te manjim dijelom i Park prirode Biokovo (pod posebnim reţimima ureĊenja i zaštite - u izradi je Plan podruĉja posebnih obiljeţja).

b) Priobalno podruĉje obuhvaća podruĉje negradivih, brdskih dijelova općine te dio uz more

(ispod jadranske turistiĉke ceste) s pripadajućim morskim dijelom općine.

Osjetljivost i eksponiranost prostora nameće potrebu paţljivog dimenzioniranja budućih kapaciteta u naselju i u turistiĉkim zonama uz oĉuvanje prirodnih vrijednosti i obalnog mora.

Planirani kapaciteti ovim Planom za podruĉje Općine Zadvarje

Razvoj i ureĊenje površina naselja i površina izvan naselja

Površine za razvoj i ureĊenje naselja i površina izvan naselja odreĊene su kao graĊevinska podruĉja za razvoj naselja i djelatnosti. Površine za razvoj i ureĊenje su površine na kojima već jest ili se planira razvoj i ureĊenje naselja, razvoj djelatnosti, razvoj športa i rekreacije, razvoj prometa i infrastrukture, razvoj poljoprivrede, odrţavanje vodotoka i zaštita voda, eksploatacija mineralnih sirovina.

Obuhvaćaju cjelinu izgraĊenog i neizgraĊenog dijela naselja, tj. površine izgraĊenih naseljskih struktura i površine namijenjene širenju i razvoju naselja.

U graĊevinskim podruĉjima za razvoj i ureĊenje naselja planira se

preteţno stambena gradnja graĊevine i sadrţaji koji prate stanovanje, tj. organizaciju ţivota u stambenom naselju kao

što su graĊevine društvenog standarda (predškolske i školske ustanove, zdravstveni sadrţaji i sl.)

gradnja sadrţaja fiziĉke kulture, ugostiteljstva, usluţnog zanatstva, trgovine i sl. komunalne graĊevine i graĊevine infrastrukture

2001. 2015.

Broj stalnih stanovnika

277

550

Broj leţajeva u turizmu

20

200

Broj povremenih stanovnika

550

Broj kućanstava

84

45

mreţa pješaĉkih putova, lokalnih kolnih prometnica, parkirališta ureĊenje javnih prostora, zelenih površina i dr.

U okviru graĊevinskih podruĉja za razvoj i ureĊenje naselja omogućuje se gradnja: manjih sadrţaja proizvodnog zanatstva, manjih pogona ĉiste industrije, preraĊivaĉkih pogona poljoprivrednih i drugih proizvoda, komunalnih i servisnih graĊevina, raznih radionica i pogona i sliĉnih sadrţaja, uz uvjet da ne zagaĊuju zrak, ne uzrokuju buku veću od normi utvrĊenih za stambeno naselje, ne privlaĉe pretjerani promet teretnih vozila.

Površine za razvoj i ureĊenje površina izvan naselja obuhvaćaju:

izgraĊene strukture izvan cjelina naselja koje obuhvaćaju: - gospodarska namjena; poslovno-proizvodna (I) - turistiĉko-ugostiteljska namjena (T) - športsko-rekreativna namjena (R)

neizgraĊene i ostale površine: - poljoprivredno tlo iskljuĉivo osnovne namjene (osobito vrijedno obradivo tlo i

ostala obradiva tla – oranice, vinogradi, voćnjaci) - ostalo poljoprivredno tlo (pašnjaci, goleti, makija i sliĉno) - šumske površine

površine prometa, veza i infrastrukturnih sustava vodne površine groblja zaštićena podruĉja

Tako u namjeni površina općine Zadvarje od ukupno 1322 ha dominira zapušteno šumsko tlo, sa udjelom od 50,25 %.

Prostornim planom je odreĊeno osobito vrijedno obradivo poljoprivredno tlo, vrijedno obradivo

poljoprivredno tlo i ostala obradiva poljoprivredna tla. Poljoprivredno zemljište cijeni se kao osobito ograniĉena vrijednost i zbog toga se štiti od promjene namjene.

Površine za razvoj i ureĊenje naselja zauzimaju 72,9 ha, odnosno 5,5 % površina općine Zadvarje. Od toga je izgraĊeno 29,2 ha što ĉini 2,2% ukupne površine Općine.

GraĊevinska podruĉja naselja (mješovita namjena) – (29,2 ha izgraĊeni i 43,7 ha neizgraĊeni dio naselja)

GraĊevinskim podruĉjima naselja (mješovita namjena) su razgraniĉene površine izgraĊenih dijelova naselja od površine predviĊene za njihov daljnji razvoj od površina namijenjenih razvoju drugih djelatnosti (gospodarstvo, turizam, komunalne zone, znaĉajnije javne i društvene djelatnosti, znaĉajnije zone športa i rekreacije, javnih zelenih površina) koje se ureĊuju i grade u naselju ili izvan naselja te poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti koje se, s obzirom na namjenu, mogu odvijati izvan graĊevinskog podruĉja.

Osnovni kriteriji za formiranje graĊevinskih podruĉja su sljedeći:

postojeća izgraĊenost, sa svrhom ukljuĉivanja zateĉene gradnje u graĊevinska podruĉja na kojima to nije u neskladu s temeljnim prostornim vrijednostima i racionalnom korištenju prostora;

prognozirani broj stalnog i povremenog broja stanovnika koji je prostornom organizacijom rasporeĊen u skladu s dosadašnjim trendovima i osnovnim planskim postavkama;

potrebni prostori za prateće sadrţaje stanovanja i druge namjene (gospodarstvo, javne zelene površine, šport i rekreaciju i dr.);

mogućnost komunalnog opremanja i prometnog povezivanja;

formiranje graĊevinskih podruĉja u skladu s osnovnim faktorima ograniĉenja (kvalitetna poljoprivredna tla, postojeće šume, vrijedni prirodni i kulturni krajobraz, zaštićeni dijelovi

prirode i znaĉajniji infrastrukturni koridori),

46

GraĊevinsko podruĉje naselja (mješovita namjena) je odreĊeno za razvoj i ureĊenje naselja, odnosno za gradnju stambenih, gospodarskih i poljoprivrednih graĊevina, graĊevina javne i društvene namjene (odgojne, obrazovne, zdravstvene, kulturne, socijalne, vjerske, upravne graĊevine i sliĉne graĊevine), graĊevine športa i rekreacije, gospodarskih graĊevina (proizvodne namjene, poslovne namjene i ugostiteljsko turistiĉke namjene), komunalnih, prometnih, infrastrukturnih graĊevina i sustava, groblja

i javnih zelenih površina.

U postojećim, izgraĊenim dijelovima naselja (29,2 ha) danas je podignuto ukupno oko 170 stambenih objekata.

U planiranim (neizgraĊenim) dijelovima naselja (43,7 ha) ukoliko se oko 40% površine ili oko 17,48 ha odbije za komunalnu infrastrukturu (pristupne prometnice, javna parkirališta, javne i rekreacijske površine) na preostalih oko 26 ha moguće je na prosjeĉnoj parceli od oko 600 m2 podignuti oko 430 novih objekata.

Iskaz planiranih površina graĊevinskog podruĉja Općine Zadvarje (u ha)

OPĆINA

površina

Općine

graĊevinsko

podruĉje

izgraĊeno

postotak izgraĊenog u u

graĊevinskom podruĉju

gospodarska

namjena

šport /

rekreacija

turistiĉka

namjena

Zadvarje 1322 72,9 29,2 40 40,1 4,58 3,3

PredviĊeno graĊevinsko podruĉje omogućit će nesmetan razvoj i širenje naselja, sa svim pripadajućim

zaseocima, do 2015. godine.

GraĊevinska podruĉja za gospodarsku namjenu

Prostornim planom utvrĊene su gospodarske (radne) zone tj. zone za razvoj industrijsko-proizvodno-preraĊivaĉkih kapaciteta, zanatstva i servisa, stacionarno-transportnih i skladišnih djelatnosti te ostalih radnih djelatnosti koje ne zagaĊuju okoliš, komunalnih objekata, objekata infrastrukture i sl.

U okviru gospodarskih zona omogućuje se i gradnja trgovaĉko-usluţnih i ugostiteljskih centara, te drugih sliĉnih maloprodajnih i veleprodajnih sadrţaja koji zahtijevaju veće graĊevinske parcele.

Na ovim podruĉjima ne dopušta se gradnja objekata ĉija je namjena iskljuĉivo stambena. Dopušta se mogućnost da se u okviru poslovnih objekata izgrade nuţni stambeni prostori, a sve u funkciji osnovne namjene.

Gospodarske zone na podruĉju općine Zadvarje (ha)

Gospodarske zone (ha)

Zadvarje (I1, I2) 25,8

Kraljevac (I1) 9,8

UKUPNO 40,1

47

Potrebe gospodarskog razvitka općine Zadvarje uvjetuju da se priĊe organizaciji ureĊenog urbanog prostora koji moţe prihvatiti nove gospodarske sadrţaje i osigurati prostor za razvitak radnih funkcija i komunalnih i drugih sluţbi.

Veliki potrošaĉi zemljišta (skladišta, trţni centri, proizvodni pogoni i sl.) traţe tzv. "mekše" lokacije gdje je ponuda zemljišta veća i gdje, uz uvaţavanje odreĊenih lokacijskih ĉimbenika, mogu postići pozitivne efekte uz smanjivanje troškova po jedinici proizvodnje i prometa.

Prostornim planom predviĊena je zona za gospodarsku namjenu, smještena uz trasu drţavne ceste, na lokaciji Zadvarje. Zona je smještena uz naselje, površine 25,8 ha, a predviĊena je kao poslovno-proizvodna i zanatska zona.

Realizacija navedene zone moguća je na temelju urbanistiĉkog plana ureĊenja. U okviru zone potrebno je osigurati minimalno 30% zelenih površina. Ostale gospodarske graĊevine mogu se graditi unutar graĊevinskog podruĉja naselja, u skladu sa ekološkim i urbanistiĉkim kriterijima, propisanim odredbama za provoĊenje.

Uz samo naselje Zadvarje nalazi se već postojeća gospodarska zona, vezana za hidroelektranu Kraljevac, većim dijelom već izgraĊena, površine 9,8 ha. Unutar zone ne planira se nova izgradnja.

GraĊevinska podruĉja za turizam, šport i rekreaciju

Podruĉja namijenjena razvoju specifiĉnih vidova turizma i rekreacije odreĊena su respektirajući cjelokupnu fizionomsku i gospodarsku sliku i koncept razvitka ovog podruĉja. Prirodne ljepote toka rijeke Cetine kao i brdskih i planinskih dijelova omogućavaju korištenje gotovo cijelog podruĉja u turistiĉke, posebno izletniĉe svrhe.

GraĊevinska podruĉja za gradnju turistiĉkih kapaciteta predviĊena su na pojedinim podruĉjima koja se već danas, obzirom na svoje korištenje, smještaj ili poloţaj mogu prepoznati kao potencijalne turistiĉke zone.

Smještaj i izgradnja graĊevina namijenjenih turizmu, športu i rekreaciji u naĉelu je riješen u graĊevinskom podruĉju za turizam, šport i rekreaciju, ali se nove lokacije za turistiĉku izgradnju tj.

manje hotele kapaciteta do 40 leţaja mogu planirati i u graĊevnom podruĉju naselja za koje se predviĊa izrada prostornih planova uţih podruĉja (neizgraĊeni dijelovi naselja).

Podruĉja za razvoj turizma, športa i rekreacije su podruĉja za gradnju smještajnih kapaciteta i pratećih sadrţaja. U tim prostorima moguća je gradnja manjih hotela, apartmana, turistiĉkih naselja, ugostiteljskih objekata, objekata za šport, rekreaciju i zabavu, komunalnih objekata, objekata infrastrukture i sl.

U tim prostorima nije predviĊena izgradnja objekata ĉija je namjena iskljuĉivo stambena.

Razvoj turizma na podruĉju općine Zadvarje temeljit će se na revitalizaciji i oĉuvanju starih urbanih ambijentalnih jezgri, kulturne baštine i spomeniĉkog blaga, te na oĉuvanju i oplemenjivanju prirodnih ambijenata. Zadvarje kao temeljni gospodarski centar podruĉja preferira se kao potencijalni nosilac turistiĉkog razvoja.

U sklopu naselja planira se turistiĉko-ugostiteljska zona ˝Ograde˝, u sklopu koje se nalazi i slap Gubavica. Postojeći prizemni objekt (bivša klaonica Mesoprometa) se prenamjenjuje u ugostiteljsku namjenu. Obuhvat zone iznosi 3,30 ha, a unutar kojega se planira izgradnja manjeg hotela te ureĊenje terena (vidikovac, manji rekreativni sadrţaji, odmorišta, šetnica uz Cetinu) te parkiralište. Za zonu je potrebno donijeti UPU (urbanistiĉki plan ureĊenja).

48

Turistiĉke zone na podruĉju općine Zadvarje (ha)

Turistiĉka zona (ha)

Ograde 3,30

UKUPNO 3,30

Turistiĉke zone mogu se urediti i kao iskljuĉivo športsko-rekreacijske površine namijenjene za gradnju rekreacijskih objekata i ugostiteljskih sadrţaja u funkciji objedinjavanja i poboljšanja turistiĉke ponude, te manjih objekata u sklopu kojih se mogu organizirati smještajni kapaciteti.

PredviĊene su dvije zone namijenjene kao športsko-rekreacijske.

Športsko-rekreacijske namjene

Športsko-rekreacijska zona "Dubci“ predviĊa se kao teniski centar, a smještena je kod prijevoja Dubci. Unutar zone planirani su sadrţaji u funkciji osnovne namjene te sanitarni objekt. Postojeći objekt unutar zone, do sada u funkciji ugostiteljstva zadrţava svoju namjenu, ali sada u funkciji teniskog centra.

Za zonu je potrebno donijeti UPU (urbanistiĉki plan ureĊenja).

Podruĉja za razvoj športa i rekreacije

Športsko-

rekreacijske površine (ha)

Dubci 16,23

UKUPNO 16,23

Razvoj specifiĉnih vidova turizma, športa i rekreacije doprinijet će obogaćivanju gospodarske strukture ovog podruĉja.

U granicama planiranoga graĊevinskog podruĉja za šport i rekreaciju, predviĊa se izgradnja: športskih terena graĊevina prateće namjene (klupskih prostorija, svlaĉionica, infrastrukturnih i sliĉnih

graĊevina) graĊevina pomoćne namjene (manjih ugostiteljskih i sliĉnih sadrţaja)

49

UVJETI GRADNJE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUĈJA

GraĊevine koje se grade izvan graĊevinskog podruĉja su: infrastrukturne graĊevine (prometne, komunalne, energetske i dr.) stambene i gospodarske graĊevine u funkciji revitalizacije poljoprivredne proizvodnje i

turizma gospodarske graĊevine (farme, plastenici, staklenici, poljske kućice, pĉelinjaci i dr.) zdravstvene graĊevine i ureĊenje rekreacijskih površina graĊevine posebne namjene

GraĊenje izvan graĊevinskog podruĉja mora biti uklopljeno u krajobraz tako da se: oĉuva kakvoća i cjelovitost poljodjelskoga zemljišta i šuma

oĉuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a gospodarska namjena usmjeri na predjele koji nisu pogodni za rekreaciju,

oĉuvaju kvalitetni i vrijedni vidici, osigura što veća površina graĊevinske ĉestice, a što manja površina graĊevnih cjelina,

osigura infrastruktura, te sukladno posebnim propisima riješi odvodnja, proĉišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje otpada.

Ove graĊevine se moraju graditi izvan: zaštićenih spomeniĉkih cjelina i kulturnog krajobraza zaštićenog obalnog podruĉja mora zaštićenih prirodnih predjela osobito vrijednog poljoprivrednog tla koridora prometnica

UreĊenje rekreacijskih površina

Na površinama odreĊenim za rekreativne aktivnosti mogu se ureĊivati šetnice, trim staze, biciklistiĉke staze, odmorišta i vidikovci. Ove sadrţaje treba ureĊivati sukladno kriterijima zaštite prostora i krajobraznih vrijednosti na naĉin da se ne uništava flora i fauna i poremeti prirodna ravnoteţa u prostoru.

Uz kanjon rijeke Cetine na potezu od vidikovca Kriţ do brane za HE Kraljevac a unutar zaštićenoga podruĉja r. Cetine, planira urediti šetnica sa vidikovcima, ogradnim zaštitnim zidovima i stepenicama za spuštanje u podnoţje kanjona kod slapa Gubavice. Šetnica se moţe urediti i za kriţni put s postajama.

Planira se ureĊenje kupališta “Ćerovica“, na obalnom podruĉju mora koja je smještena uz uvalu Vrulja. PredviĊa se ureĊenje kupališta koje bi obuhvaćalo otvorene površine namijenjene sunĉanju i kupanju, pristupaĉne s morske i kopnene strane (postojeći pristup), sa odgovarajućom infrastrukturom i sadrţajnom opremljenošću (tuševi, sanitarni ureĊaji).

Korištenje ĉitavog podruĉja u okviru zaštitnog obalnog pojasa predviĊeno je u funkciji unapreĊenja turizma i rekreacije.

Šume iskljuĉivo osnovne namjene obuhvaćaju zaštitne šume u koje spadaju bjelogoriĉne ili proizvodno zaštitne šume, te crnogoriĉne.

Zaštitne šume ukljuĉuju i zaštitno zelenilo i pejzaţne površine uz naselja, imaju funkciju zaštite tla od erozije (kod nagnutih terena), zaštite naselja i drugih gospodarskih zona, športsko rekreacijskih i drugih zona. Pridonese prirodnim vrijednostima podruĉja, poboljšanju mikroklimatskih i ekoloških uvjeta, proizvodnje u poljoprivredi i stoĉarstvu, te podiţu estetsku vrijednost krajolika u prilog razvitka turizma i rekreacije.

Planirana podruĉja zaštitnih šuma se treba pošumljavati autohtonim biljnim vrstama te osigurati mjere zaštite od poţara (prosjeci, hidranti, osmatraĉnice i druge mjere).

50

GraĊevinska podruĉja za društvene djelatnosti

Objekti i sadrţaji za društvene djelatnosti grade se u sklopu mješovitih zona naselja prema uvjetima propisanim odredbama za provoĊenje.

Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se graĊevine namijenjene:

obrazovanju (predškolske i školske ustanove) zdravstvu socijalnoj zaštiti kulturi i fiziĉkoj kulturi upravi javne i prateće sadrţaje (pošta, banka, robna kuća i sl.) vjerski objekti

Ostale površine izvan naselja

Poljoprivredne površine

Prostornim planom je za poljoprivrednu namjenu odreĊeno 82,13 ha ili oko 6,2 % površine Općine. S obzirom na vrijednost tih površina za razvoj poljoprivrede, podijeljena su na vrijedna obradiva tla i obradiva tla te se u skladu s tim propisuju uvjeti za njihovo korištenje i zaštitu, odreĊuju posebne mjere za ureĊivanje i zaštitu posebnih vrijednosti i obiljeţja poljoprivrednog krajobraza.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, kamena obala

Dio površina na podruĉju Općine obuhvaća ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Dio tih površina su pašnjaĉke površine koje su od interesa za razvoj stoĉarstva u obiteljskim gospodarstvima.

Prostornim planom se omogućava pošumljavanje tih površina radi zaštite od erozija, zaštite voda i izvorišta, zaštite naselja, turistiĉkih, športskih i rekreacijskih zona te podizanja krajobraznih vrijednosti podruĉja.

Ostale površine

Površine infrastrukturnih sustava

Planom korištenja i namjene površine odreĊene su znaĉajnije površine infrastrukturnih sustava od interesa za Drţavu i to:

a) Jadranska autocesta (Zagreb – (Rijeka) – Bosiljevo – Zadar – Split – Dubrovnik) b) JTC D8 c) D39 (GP Arţano (gr. R. BIH) – Cista Provo – Dubci (D8)) d) zaobilaznica Šestanovca i Zadvarja (DC-39) e) HE Kraljevac f) DV 2×110 KV HE Kraljevac – Kraljevac I g) DV 2×110 KV Kraljevac – Zakuĉac h) DV 110 KV Kraljevac – Buško Blato i) DV 110 KV Kraljevac – Makarska j) DV 110 KV Kraljevac – Imotski k) TS 110/35 KV Kraljevac l) graĊevine na vodotoku rijeke Cetine

Na podruĉju Općine (unutar obuhvata Plana) nalaze se slijedeće graĊevine od vaţnosti za Ţupaniju: a) ŢC 6166 Omiš (D8) – Kuĉiće – Slime – D39 b) TS 35/10 Kraljevac c) TS 110/35 Kraljevac

51

Groblja

Prostornim planom je odreĊena površina postojećeg groblja „Sv. Ante“ i površina za njegovo proširenje, na karti ˝Korištenje i namjena površina˝ u mj. 1:25000. Za zonu je potrebno izraditi DPU (detaljni plan ureĊenja).

Namjena mora

Namjena mora je odreĊena prema preteţnim djelatnostima i namjenama odreĊenim za kopneni dio morske obale i prostora uz morsku obalu. Namjena mora obuhvaća pojas od 300 metara od linije morske obale.

Prostornim planom odreĊene su sljedeće namjene obalnog mora:

kupališta, ureĊene plaţe

šport i rekreacija

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

(naselja i izgraĊene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

Globalni odnosi u iskazu namjena površina općine Zadvarje pokazuju da od ukupne površine Općine od 1322 ha, na graĊevinska podruĉja namijenjena razvoju i širenju naselja (mješovita namjena), otpada 72,9 ili svega 5,5 % površine, na izgraĊene strukture izvan graĊevinskog podruĉja naselja 43,48 ha ili 3,3% površine, na ukupne poljoprivredne površine 82,13 ha ili 6,2 % površine, na ukupne šumske površine 664,18 ha ili 50,25 % površine.

52

Tablica: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

OPĆINA ZADVARJE Oznaka Ukupno

ha

% od

površine

općine

stan/ ha

ha/stan

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

GraĊevinska podruĉja ukupno GP 72,9 5,5 13,71

izgraĊeni dio GP ukupno 29,2 2,2 34,24

IzgraĊene strukture van

graĊevinskog podruĉja ukupno 43,48 3,3 23

-gospodarska namjena – proizvodna I 35,6 2,7 28,1

-gospodarska namjena – ugostiteljsko turistiĉka T 3,3 0,2 303

-športsko rekreacijska namjena R 4,58 0,3 218,34

Poljoprivredne površine ukupno P 82,13 6,2 12,2

0,08

-vrijedno obradivo tlo P2 40,63 3,10 0,04

-ostala obradiva tla P3 41,50 3,1 0,04

Šumske površine ukupno Š 664,18 50,25 1,5

0,66

- zaštitne Š2 384,23 29 0,38

Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 61,06 4,6 16,37

0,0614

Ostale površine ukupno 411,22 30,8 2,43

0,41

Općina ukupno 1334,97 100 0,75

1,32

ZAŠTIĆENE CJELINE

Zaštićena prirodna baština ukupno 105,5 8 9,47

0,105

- park prirode 1,7 0,1 0,0017

- ostali zaštićeni dijelovi prirode 103,8 7,8 0,1

Zaštićena graditeljska baština ukupno 87,52 6,6 11,42

0,08

- arheološka podruĉja 73,69 5,6 0,07

- povijesne graditeljske cjeline 13,83 1,04 0,013

Općina ukupno

193,02 14,6

5,17

0,19

53

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

Poljoprivreda je grana gospodarstva koja će se i ubuduće obavljat u Vrbanj polju, preteţno za vlastite potrebe. Najĉešće se radi o proizvodnji voća i povrća. Šume nemaju ekonomsku, odnosno trţišnu vrijednost. Vrlo su vaţne sa stajališta zaštitne funkcije tala, vodotoka, prometnica, naselja, zatim estetske i rekreativne funkcije. Šume daju hranu za stoku i pruţaju prebivalište za divljaĉ. U podruĉju industrije uz već uhodani proizvodni pogon tekstilne industrija «Galeb» iz Omiša u tijeku su pregovori oko proširenja tvornice koja u bi u budućnosti trebala zapošljavati 70 ljudi. Elektroprivreda je jedan od glavnih gospodarskih grana na podruĉju Općine, pošto se na podruĉju

Općine nalazi hidroelektrana «Kraljevac». Općina Zadvarje ima direktan izvor proraĉunskih prihoda od Hidroelektrane i to temeljem komunalne naknade i temeljem komunalne naknade i naknade za korištenje prostora Hidrolektrane. Turizam kao jedna od glavnih i strateških gospodarskih grana Ţupanije, je u svojim zaĉecima na podruĉju općine Zadvarje. Općina obiluje prirodnim ljepotama koji su ujedno i zaštićeni krajolici; kanjonom rijeke Cetine s vodopadom Gubavica, uvalom Vrujom. Danas postoji samo jednodnevni izletniĉki gosti koji dolaze vidjeti prirodne ljepote Gubavice i Cetine, ali se zbog manjka sadrţaja ne

zadrţavaju. Na podruĉju općine postoji 20 leţaja koji bi se trebali povećati, za što već danas postoje interesi. U svrhu turistiĉke ponude danas postoje organizirani izleti uz kanjon Cetine i djeluje jedan obrt za rafting. Turizam bi tako trebao biti gospodarska osnova razvoja temeljena na ekonomiji malih razmjera. Sadrţajno to znaĉi afirmaciju poduzetništva aktiviranjem obiteljskih posjeda, malih pogona, farmi, pojedinaĉne inicijative i manjih sportskih centara i sl. Trenutaĉno u Općini ne postoje gospodarske zone, ali je u tijeku izrada prostorno-planske dokumentacije za njihovu izradu. Interes su pokazali mali obrtnici (betonara, kamenoklesari, automehaniĉari, razni usluţni servisi). Gospodarski rast usmjerava se prema novim kvalitetama kao što su tercijarizacija i proizvodnja zasnovana na ĉistim tehnologijama koje iziskuju više znanja i zauzimaju manje prostora (mješovite namjene). Planom je osigurana površina gospodarske zone, kao prostorna podloga za smještaj radnih djelatnosti. U urbanoj strukturi naglašava se vaţnost formiranja novih poslovnih, turistiĉkih, rekreacijskih, prometnih funkcija koji će u perspektivi predstavljati najznaĉajniju gospodarsku strukturu i ĉiniti najvaţniji element njegove transformacije. Od strateške vaţnosti za budući razvoj je razvoj turizma i njemu pratećih djelatnosti (ugostiteljstva, usluga, kulturnih djelatnosti i sl.) te razvitak poljoprivrede kao kompatibilne djelatnosti u funkciji turistiĉkog trţišta.

Planirane zone Veliĉina zona (ha) Gustoća radnih mjesta (radna mjesta/ha)

Mogući broj radnih mjesta

A. Poslovno-proizvodne zone

industrijska (I1)

zanatska I2 31,1

6,9

50

150

B. Turistiĉke zone

Športsko-rekreacijske zone 16,23 2,5 15

Pojedinaĉni turistiĉko-ugostiteljski objekti

2,74 0,15

15

UKUPNO: 53,55

Tablica: Procjene radnih mjesta na podruĉju Općine Zadvarje

54

3.3.2. Društvene djelatnosti Zadvarje spada u skupinu malih (potencijalno) razvojnih naselja i prema Prostornom planu Ţupanije bi kao takav trebao sadrţavati odreĊene mu objekte društvenog i javnog sadrţaja. Pošto se radi o maloj Općini, a pri tome s izrazito malim brojem stanovništva, koja svoje potrebe zadovoljava u susjednim općinama, nerealno je oĉekivati stvaranje sadrţaja koji su u nedostatku U Plani je izgradnja nove zgrade Općine nedaleko od postojeće. Moguće otvaranje jednog vrtića ovisno o demografskim potencijalom predškolskog uzrasta. U planu je otvaranje osnovna škole, od I – IV razreda. Trenutno u Zadvarju ţivi oko 40 djece te dobi. Mreţu osnovnih škola ubuduće će se popunjavati u skladu s demografskim potencijalom školskog uzrasta. Pri odreĊivanju lokacije mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza djece i njihova sigurnost. U tijeku je izgradnja staraĉkog doma koji će u prvoj fazi udomljavati 35-40 osoba, a u drugoj do 100. U prvoj fazi se predviĊa zapošljavanje 8 osoba, dok u drugoj do 15. Planira se ambulanta preureĊenjem prostora tzv. staraĉkog doma. Broj vjerskih objekata zadovoljava, tako da nije u planu izgradnja novih. Potrebno je nastavit poticat puĉke fešte koje se odvijaju za vrijeme blagdana Sv. Ante i Sv. Bartula i iskorištavat ih u turistiĉku promociju mjesta.

Potrebno je poticati razne kulturne sadrţaje i manifestacije vezane u svrhu turistiĉke promidţbe. I dalje promicati lokalne fešte kojim bi se privuklo turiste iz obliţnjih turistiĉkih centara na jednodnevne izlete. Zbog svog povijesnog znaĉaja i kao primjer industrijske arhitekture s poĉetka 20.st, postoje tendencije da se u hidroelektrana «Kraljevac» omogući turistiĉko razgledavanje ĉime bi ona postala jedna vrsta muzeja, a njeno postrojenje koje i samo datira iz tog razdoblja, kao muzejski eksponati. U sklopu hidroelektrane postoji nekolicina zapuštenih objekata, koje je HEP spreman prepustiti lokalnoj zajednici, koji bi se onda trebao iskoristit kao lokacija za razne turistiĉke sadrţaje (rafting, izletniĉki turizam...).

3.4. Uvjeti korištenja i zaštite prostora

3.4.1. Zaštita kulturnih dobara

3.4.1.1. Smjernice za prostorno ureĊenje urbano-ruralnih i ruralnih cjelina

Planskim dokumentima niţe razine potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadrţati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgraĊenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na naĉelima tipološke rekonstrukcije. Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklaĊena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre, a posebno je potrebno oĉuvati odnos izgraĊenog dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri. Ne preporuĉuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih graĊevina. NeizgraĊene dijelove povijesnih jezgri, koji nisu znatnije transformirani, ili su korišteni kao zelene površine, potrebno je ureĊivati kao javne zelene površine s mogućnošću minimalnih intervencija objektima javnog znaĉaja. Izuzetno se moţe dozvoliti izgradnja dijela gore navedenih neizgraĊenih prostora radi rekompozicije i prostornog usklaĊenja volumena i silueta sklopova izgraĊenih neskladno ambijentu povijesne jezgre, ali tek temeljem detaljnih istraţivanja i provedbe postupaka javnih urbanistiĉko arhitektonskih natjeĉaja. Izgradnju poslovnih prostora opće namjene (trgovina, servisi, obrti ugostiteljstvo, usluge) potrebno je osigurati u prizemnim dijelovima postojećih i novih objekata. UreĊivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju iskljuĉivo lokalnih arhitektonskih izraza i graĊevinskih materijala. Reţim prometa unutar povijesne jezgre potrebno je prilagoditi mjerilu povijesne jezgre te karakteru i obimu djelatnosti osiguravajući pritom posebne reţime prometa u mirovanju za stanovnike. Za upravljanje graditeljskim nasljeĊem u povijesnim jezgrama poluurbanih i ruralnih naselja potrebno je osnivati specijalizirane ustanove,

55

zaklade i fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnih doba. Za pojedine manje cjeline potrebno je izraditi prostorne planove niţeg reda (urbanistiĉke ili planove ureĊenja). Planovi trebaju imati Konzervatorske podloge, odnosno osigurano konzervatorsko elaboriranje cjeline ili pojedinih dijelova u sluĉaju da za pojedine zahvate u prostoru lokalna uprava ocjeni nepotrebnim izraditi prostorni plan. TakoĊer se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske

dokumentacije, kojom će se odrediti - inventarizirati posebno vrijedni prostori i graĊevine koji se štite kao pojedinaĉna nepokretna kulturna dobra.

3.4.1.2. Smjernice za prostorno ureĊenje fortifikacija

Sustavi fortifikacija nacionalnog i ţupanijskog znaĉaja moraju se oĉuvati i odrţavati u naslijeĊenom obliku, te nisu dozvoljene nikakve intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. Pojedinaĉni dijelovi fortifikacija mogu se, u izuzetnim sluĉajevima, rekonstruirati po naĉelu anastiloze (ako je istraţeni materijal in situ dovoljan za primjenu navedene metode) ili tipološke rekonstrukcije (ako se temeljem povijesno-prostornih istraţivanja moţe nedvojbeno utvrditi oblik i detalji fortifikacije). TakoĊer, navedene smjernice za prostorno ureĊenje fortifikacija odnose se na dijelove struktura urbanih ili ruralnih cjelina koje su izrasle na nekadašnjim fortifikacijama, a za koje se moţe nedvojbeno utvrditi da oblikom i volumenom podraţavaju oblik fortifikacije na kojem su nastale. Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, bastioni, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem gore navedenih metoda rekonstrukcije, ali na naĉin

da se novom namjenom ne utjeĉe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija. TakoĊer se odreĊuje da projekti ureĊenja trebaju imati osigurano konzervatorsko elaboriranje te da arhitektonski projekti trebaju imati konzervatorsku suglasnost.

3.4.1.3. Smjernice za prostorno ureĊenje pojedinaĉnih sakralnih i civilnih kulturnih dobara

Sakralna i civilna kulturna dobra ureĊuju se iskljuĉivo temeljem detaljne planske dokumentacije i projekata planske dokumentacije i projekata kojima prethode konzervatorske studije ili sustavi mjera zaštite propisani Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja moţe ukljuĉivati metodu anastiloze, restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poţeljne u postizanju integriteta kulturnog dobra. Ukoliko se sakralni i civilni kompleksi nacionalne i ţupanijske razine nalaze unutar podruĉja urbanih, poluurbanih i ruralnih cjelina nacionalnog i ţupanijskog znaĉaja, reţime zaštite navedenih kulturnih dobara potrebno je uskladiti na razini detaljnog plana. TakoĊer se odreĊuje da arhitektonski projekti ili projekti ureĊenja koji se na bilo koji naĉin odnose naspram pojedinaĉnog nepokretnog kulturnog dobra (registriranog, preventivno zaštićenog ili evidentiranog) trebaju imati posebne uvjete i prethodno odobrenje nadleţnog Konzervatorskog odjela, odnosno konzervatorsku suglasnost istog. Projektima ureĊenja ili arhitektonskim projektima pojedinaĉnih kulturnih dobara najvišeg (meĊunarodnog i nacionalnog znaĉaja) trebaju prethoditi konzervatorske studije kao primarni ulazni podatak.

3.4.1.4. Smjernice za prostorno ureĊenje arheoloških zona

Šire arheološke zone utvrĊene ovim planom potrebno je detaljno istraţiti, te planskim dokumentima niţeg reda utvrditi naĉin korištenja zona. Unutar izgraĊenih podruĉja naselja preporuĉa se detaljno istraţivanje arheoloških zona do sterilnog sloja te, sukladno rezultatima valorizacije, prezentacija nalaza in situ koja moţe utjecati na izvedbene projekte planiranih graĊevina. Izvan izgraĊenih podruĉja preporuĉa se detaljno istraţivanje i konzervacija nalaza uz mogućnost korištenja metode anastiloze a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim sluĉajevima i parcijalne dislokacije, s time da se prethodno na razini prostornih planova općina i gradova detaljno utvrdi obuhvat pojedinih izdvojenih arheoloških nalaza te reţimi zaštite istih. U podruĉjima kojim se ovim planom, kao i prostornim planovima općina i gradova, predviĊa izgradnja objekata, a prostor nije izgraĊen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istraţnih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoliš osigura arheološko istraţivanje rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru i njihova valorizacija. Tako istraţeni prostori obvezno se prezentiraju in situ, a projektu konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje objekata i ureĊivanja zemljišta. TakoĊer se

propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se

56

odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i graĊevine koji se štite kao pojedinaĉna nepokretna kulturna dobra. TakoĊer se odreĊuje da svaki veći zahvat

3.4.1.5. Smjernice za prostorno ureĊenje etnozona

Etnozone nacionalne i ţupanijske razine znaĉaja ureĊuju se stvaranjem mreţe naselja u kojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije. Kako je oĉuvanje etnoloških vrijednosti neposredno vezano uz oĉuvanje vitaliteta naselja, potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralaštvu stanovnika etnozona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za radne obiĉaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljaĉkim domaćinstvima). U prostor etnozona ne mogu biti ukljuĉena naselja morfološke, tipološke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ureĊenja ruralnog prostora. Unutar prostora etnozona potrebno je uspostaviti posebne mehanizme nadzora graĊenja van graĊevinskih podruĉja ili zona izgradnje u agrarnim podruĉjima, te usmjeravati izgradnju objekata unutar podruĉja tradicionalne izgradnje ruralnih naselja. TakoĊer se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i graĊevine koji se štite kao pojedinaĉna nepokretna kulturna dobra.

3.4.1.6. Smjernice za prostorno ureĊenje kultiviranih agrarnih krajolika

Kultivirani agrarni krajolik potrebno je oĉuvati od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgraĊene strukture naselja. Izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedinaĉnih stambeno-gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja, ali na naĉin da izgradnja ne izmjeni tradicionalne osobitosti šireg prostora (terase, suhozidi, vegetacija). Mjere pošumljavanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zaštite od erozije. TakoĊer se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i graĊevine koji se štite kao pojedinaĉna nepokretna kulturna dobra.

3.4.1.7. Zašita kulturno-povijesnih vrijednosti

Za potrebe izrade ovog plana izraĊena je konzervatorska podloga kojom su inventarizirana i vrednovana nepokretna kulturna dobra općine Zadvarje. Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su prema vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je sljedeća:

• povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja,

• povijesne graĊevine i sklopovi,

• elementi povijesne opreme prostora, tehniĉke graĊevine s ureĊajima,

• podruĉje, mjesto, spomenik ili obiljeţje vezano uz povijesne dogaĊaje i osobe

• arheološka nalazišta i lokaliteti,

• krajolik ili njegov dio što svjedoĉi o ĉovjekovoj prisutnosti u prostoru.

• etnozone

Nepokretna kulturna dobra navedena kako slijedi, imaju svojstva kulturnog dobra, i podlijeţu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite. Pravni status zaštite obuhvaćen je sljedećim kategorijama:

- kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara

- preventivno zaštićeno kulturno dobro

- (evidentirano) zaštita prostornim planom

Povijesne graĊevine i sklopovi koji imaju pravni status registriranog kulturnog dobra pripadaju vrsti sakralnih, i civilnih graĊevina. Pojedinaĉne graĊevine i sklopovi takoĊer su vrednovani navedenim kategorijama: nacionalnog (I. kategorija), regionalnog (II. kategorija, lokalnog (III. kategorija

57

znaĉaja). Na podruĉju općine Zadvarje nema kulturnih dobara koje bi bile vrednovane kao 0 kategorija, internacionalnog znaĉaja.

Zone zaštite odreĊene su u cilju oĉuvanja tipoloških karakteristika povijesnog naselja i njegove karakteristiĉne slike, te oĉuvanju njegovih povijesnih struktura (prostornih i graditeljskih). Diferencirane su prema stupnju oĉuvanosti povijesne graĊevne strukture i prostorne organizacije i razliĉitih reţima i mogućih zahvata. Zone zaštite povijesnih naselja definirane su kao A zona zaštite - kao prvi stupanj zaštite i odnosi se na zonu u kojoj se u potpunosti štiti ustroj naselja. B zona zaštite vrednuje se kao 2. stupanj zaštite i ukljuĉuje povijesni prostor naselja u kojem je oĉuvana tradicionalna matrica, mreţa ulica i parcelacija te pripadajuća povijesna (tradicijska) arhitektura, ali je djelomice izgraĊena i novijim graĊevinama koje ĉine skladnu cjelinu.

Slijedom suvremenih zamisli o zaštiti nepokretnih kulturnih dobara, uvedeni su i pojmovi kulturnog krajolika i etnozona koje ĉine topografski definirana podruĉja u kojima je naroĉito izraţen kvalitetan suţivot graditeljske baštine i prirodnih osobitosti pripadajućeg okruţenja, a kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetniĉkih, kulturnih znanstvenih, socijalnih i tehniĉkih vrijednosti.

Kultivirani krajolik (kao dio sveukupnog kulturnog krajolika) podrazumijeva podruĉja oblikovana ljudskom rukom tijekom povijesti, oĉuvana do danas, a svjedoĉe o ĉovjekovoj prisutnosti u prostoru.

Razlikujemo sljedeće vrste krajolika:

- namjerno kreiran krajolik, stvoren ĉovjekovim djelovanjem, a podrazumijeva parkove, perivoje i vrtove, stvorene iz estetskog razloga, vezane uz religijske ili druge monumentalne graĊevine.

- krajolik nastao organskim putem, višestoljetnim djelovanjem društvenog, gospodarskog, administrativnog ili religijskog poticaja na svoj prirodni okoliš. Razlikujemo fosilni krajolik, u kojem je evolucijski proces u nekom trenutku prošlosti došao do kraja, i kontinuirani krajolik koji je zadrţao djelatnu društvenu ulogu u suvremenom društvu, usko povezanu s tradicijskim naĉinom ţivota, u kojem je evolucijski proces još uvijek u tijeku, a istovremeno još uvijek pruţa materijalne dokaze svoje evolucije kroz vrijeme (poljodjelski krajolik).

Kao izrazito raštrkana i policentriĉna naselja na prostoru općine Zadvarje nemaju urbani karakter. Prostor je naseljen još od prapovijesti.

Urbano-ruralna naselja

Urbano-ruralno naselje Zadvarje

Urbano-ruralno naselje nastaje uz lokalnu prometnicu koja povezuje obalu sa zaleĊem. Naselje se razvija kao trgovište podno tvrĊave iz razdoblja mletaĉko-turskih ratova. Uz prometnicu su izgraĊene kuće u nizu, sa prizemljima koja imaju trgovaĉku ili ugostiteljsku namjenu, sa karakteristiĉnim «vratima na koljeno». Kuće su zidane kamenom, imaju dvostrešne krovove danas pokrivene utorenim crijepom. U središtu naselja formiran je trg, na kojem je saĉuvano postolje za štandarac.

Status zaštite: evidentirano kulturno dobro

Valorizacija: III. kategorija, lokalni znaĉaj

Reţim zaštite: Unutar cjeline A. zona zaštite obuhvaća stare djelomiĉno saĉuvane tradicijske sklopove (uz glavni trg i uglavnom juţno i istoĉno od lokalne prometnice). B. zona zaštite ukljuĉuje povijesni prostor te ostalih dijelova naselja u kojem je saĉuvana tradicionalna parcelacija te tradicijska arhitektura, ali je djelomiĉno izgraĊena novijim graĊevinama (prostor naselja uglavnom sjeverno od lokalne prometnice). Naselje sa širim pojasom kontaktne zone treba štititi kroz urbanistiĉke planove. Predlaţe se strogo definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi), katnost (P i P+1), materijali (kamen, tradicionalna kamena ploĉa, kameni pragovi oko svih otvora i drveni zatvori).

Karakteristiĉnu tradicijsku arhitekturu i njezine arhitektonske i ambijentalne vrijednosti potrebno je ĉuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz moguću prilagodbu u interijeru. Oĉuvati karakter naselja bez povezivanja graĊevinskih podruĉja. Preporuĉa se izrada detaljnog plana na temelju Konzervatorskog elaborata kojim će se inventarizirati i obraditi tradicijska arhitektura, te ponuditi rehabilitaciju spomenika.

58

Ruralna naselja

Zaseok Šodani

Zaseok je sagraĊen juţno od lokalne prometnice Gornja Brela-Zadvarje, smješten na prisojnoj padini pod brdom Potpoletnicom. Šodani pripadaju zaseoku zgusnutog tipa izgradnje, a istiĉu se kuće katnice graĊene lokalnim kamenom «modracem», dok je izvorni pokrov danas uglavnom zamijenjen utorenim crijepom. U sklopu zaseoka ima i novije izgradnje, no ona se volumenom i katnošću uglavnom prilagodila postojećim kućama, pa sklad nije narušen.



Reţim zaštite: Unutar cjeline A. zona zaštite obuhvaća stare djelomiĉno saĉuvane tradicijske sklopove i pojedinaĉna kulturna dobra. B. zona zaštite ukljuĉuje povijesni prostor te ostalih dijelova naselja u kojem je saĉuvana tradicionalna parcelacija te tradicijska arhitektura, ali je djelomiĉno izgraĊena novijim graĊevinama. Naselje sa širim pojasom kontaktne zone treba štititi kroz urbanistiĉke planove. Predlaţe se strogo definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi), katnost (P i P+1), materijali (kamen, tradicionalna kamena ploĉa, kameni pragovi oko svih otvora i drveni zatvori).

Karakteristiĉnu tradicijsku arhitekturu i njezine arhitektonske i ambijentalne vrijednosti potrebno je ĉuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz moguću prilagodbu u interijeru. Oĉuvati karakter naselja bez većeg širenja graĊevinskih podruĉja.

Zaseok Santrić

Zaseok Santrić smješten je istoĉno od Vrbanj-polja. Manji zaseok, danas gotovo potpuno napušten odlikuje se skladnom tradicijskom arhitekturom koji ĉine katnice pravokutnog tlocrta, zidane kamenom. Izvorni pokrov od kamene ploĉe većim je dijelom zamijenjen utorenim crijepom. Naselje ima potencijal za razvoj ruralnog turizma.



Reţim zaštite: Cijeli zaseok pripada A. zoni zaštite i obuhvaća stare, većim dijelom saĉuvane tradicijske sklopove i pojedinaĉna kulturna dobra. Predlaţe se strogo definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi), katnosti (P i P+1), materijala (kamen, tradicionalna kamena ploĉa, kameni pragovi oko svih otvora i drveni zatvori).

Karakteristiĉnu tradicijsku arhitekturu i njezine arhitektonske i ambijentalne vrijednosti potrebno je ĉuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz moguću prilagodbu u interijeru, tim više što ovaj zaseok dobro oĉuvanom tradicijskom arhitekturom, prirodnim resursima u neposrednoj blizini, te blizinom Zadvarja ima dobre preduvjete za razvoj ruralnog turizma. Preporuĉa se izrada detaljnog plana na temelju Konzervatorskog elaborata kojim će se inventarizirati i obraditi tradicijska arhitektura, te ponuditi rehabilitaciju spomenika.

Zaseok Vrbica

Zaseok Vrbica sastoji se od par skladnih kamenih prizemnica, smještenih u Vrbanj-polju. Kuće su graĊene od pravilnih kamenih klesanaca, sa dvostrešnim krovovima. Prostor ima velike potencijale kao izletište, ili za razvoj seoskog turizma.



Reţim zaštite: Naselje pripada tipu A. zona zaštite, i obuhvaća stare, većim dijelom saĉuvane tradicijske sklopove. Izgradnja je u polju, u neposrednom kontaktu sa obradivom površinom i manjom barom, tako da predstavlja prostor kulturnog krajolika. Nema recentne gradnje koja bi narušavala prostor. Predlaţe se strogo definiranje tlocrtne dispozicije (pravokutna, nizovi), katnost (P i P+1), materijali (kamen, tradicionalna kamena ploĉa, kameni pragovi oko svih otvora i drveni zatvori).

Karakteristiĉnu tradicijsku arhitekturu i njezine arhitektonske i ambijentalne vrijednosti potrebno je ĉuvati i obnavljati metodom konzervacije i sanacije uz moguću prilagodbu u interijeru. U koliko bi se prostor razvijao prema turistiĉkoj ponudi, preporuĉa se izrada detaljnog plana na temelju

59

Konzervatorskog elaborata kojim će se inventarizirati i obraditi tradicijska arhitektura, te ponuditi rehabilitaciju spomenika.

Kultivirani krajolik

Kultivirani agrarni krajolik na prostoru Općine Zadvarje skroman je resurs ovog uglavnom krševitog podruĉja. Vezan je uz naselja gdje se odvijao povijesni proces bonifikacije krša. Navedeni proces vezan je najĉešće uz konjunkturu monokulture vinove loze. Kultivirani agrarni krajolik je najĉešće oblikovan kao suhozidom omeĊeni prostori - vrtaĉe, a ponekad i kao naĉin parcelizacije polja. Najkvalitetniji agrarni krajolik nalazi se u središnjem dijelu općine Zadvarje, u Vrbanj polju, gdje je povijesno dominiralo ratarstvo i uzgoj vinove loze, a uz rub polja smjestili su se zaseoci Popovići, Krnići, Ĉizmići, Krĉići, Pejkovići, koji su gravitirali polju. Na ostalom podruĉju općine dominiralo je stoĉarstvo, uz ekstenzivnu poljoprivredu ograniĉenih kultura.

Arheološke zone

Prostor Općine Zadvarje bogato je podruĉje prapovijesne arheologije s kontinuitetom naseljavanja od prapovijesti do danas. O ţivotu u prapovijesnom razdoblju svjedoĉe brojne gradine i tumuli s vrijednim prapovijesnim nalazima. Tijekom rimskog perioda i kasne antike podruĉje je prošarano putevima. Tijekom srednjeg vijeka podruĉje se sporadiĉno spominje u povijesnim izvorima uz srednjovjekovna groblja i rijetko saĉuvanu sakralnu arhitekturu zbog rušenja tijekom dugotrajne turske okupacije.

Arheološka zona Prosik-Podi (na geografskoj karti br.5)

Lokalitet se zapravo nalazi na kamenitoj zaravni iznad zapadnog kraja kanjona Prosik u juţnom dijelu općine tj. sjeverno od brda Stupica i ceste Dupci –Slime.

Radi se o nekoliko (najmanje 3) kamenih gomila-tumula tj. bronĉanodobnih grobnica. 200-tinjak metara istoĉnije od njih na kraju spomenute zaravni iznad Prosika smjestila se i gradina. Gradina je zauzela trokutasti plato duţine oko 50-60 m. Kameni nasip tj. bedem ima samo na zapadnoj strani, dug je oko 40 i širok oko 13 m.

Radi se o poloţaju koji kontrolira poĉetak jedne od prastarih prometnica od Dubaca prema Zadvarju i od Dubaca prema Slimenu.

100-tinjak metara zapadnije od spomenutih gomila je trasa starog puta koji ide u smjeru jugoistok-sjeverozapad. Put je vjerojatno antiĉkog podrijetla.


Valorizacija: lokalni znaĉaj, III. kategorija

Reţim zaštite: Tretirati kao A zonu zaštite. S obzirom da se radi o širem prostoru kao takvog ga treba ĉuvati arheološki i u pejzaţu. Svaku buduću gradnju, zemljane radove, poljoprivredne radove, gradnju infrastrukture i sl. treba obavljati uz suglasnost i suradnju s konzervatorima te prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

Arheološka zona Dubci-Zvizda-Zadvarje

Radi se o prapovijesnoj, antiĉkoj i srednjovjekovnoj prometnici koja od Dubaca vodi prema Zadvarju. Put je zapravo vidljiv još iznad Vrulje. Jedan dio nastavlja prema Donjim Brelima a drugi prelazi Dubce kojima prilazi s istoĉne strane. Na Dubcima se dijeli u tri pravca.

Jedan prati trasu današnje ceste preko Gornjih Brela.

Drugi preko Padališća vodi kroz zapadni dio Prosika (ispod prethodno opisane gradine), i preko Ĉikeševca i Zvizde izbija na cestu Zadvarje-Kraljevac i tvrĊavu iznad Zadvarja. U dolini juţno od zaseoka Šodani i Vrisove glavice (Ĉikaševac) put je trasiran trima bronĉanodobnim tumulima-gomilama- promjera 17-25 m i visine 3-4 m( sve tri gomile su oznaĉene na karti). Odatle kominikacija dalje nastavlja prosjekom zapadno od Vrisove glavice odakle se penje prema poloţaju Zvizda, da bi izbio na cestu Zadvarje-Kraljevac. Ta cesta prati njegovu trasu do kriţanja s cestom Zadvarje-Gornja Brela, zapadno od crkve sv. Ante i groblja u Zadvarju. Put se od tog mjesta serpentinasto penje prema tvrĊavi gdje je podzidan visokim zidom raĊenim od velikih kamenih blokova. Na tom je mjestu širok 3-4 m. Osim ovog glavnog pravca postoji i još nekoliko manjih.

60

Treći dio tog puta se odvaja prema istoku i ispod brda Stupica vodi prema Slimenu. Veći dio toga puta je zatrpan i uništen nedavnim širenjem prometnice Dubci-Slime.


Valorizacija: regionalni znaĉaj, II. Kategorija

Reţim zaštite: S obzirom na vaţnost ovih prometnica i ĉinjenicu da je veliki dio istih nestao širenjem današnjih lokalnih cesta i izgradnjom infrastrukture (dalekovodi) predlaţemo da se na saĉuvanim dijelovima zabrani bilo kakva gradnja najmanje 50 m sa svake strane te se tako stvori arheološka zona. Spomenute tri gomile se moraju naći unutar te zone pa se ovaj reţim zaštite odnosi i na njih. Sve moguće zemljane i veće poljoprivredne radove mora se planirati u suradnji i uz nadzor nadleţne konzervatorske sluţbe i obavljati ih prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Trasu prometnice trebalo bi ĉuvati i u pejzaţu i koristiti je kao izletniĉku stazu i sl.

Arheološka zona Vrbanj polje

Ovo je polje je zapravo vrtaĉa većih dimenzija i ujedno najveća obradiva površina ovog prostora. Kako su obliţnje vrtaĉe kod Krnića (vidi prije) naseljene već u bronĉano doba, a potvrdu o naseljavanju toga prostora daje i gomila na Podinama (vidi prije), mišljenja smo da i ovaj lokalitet, radi svojih karakteristika, u budućnosti moţe pruţiti zanimljive arheološke nalaze.


Valorizacija: lokalni znaĉaj, III. Kategorija

Reţim zaštite: Opisano polje i njegova neposredna okolica jedno je od rijetkih dosta dobro saĉuvanih ruralnih cjelina s dugim kontinuitetom ţivljenja. Sve moguće graĊevinske, zemljane i poljoprivredne radove treba organizirati uz sudjelovanje konzervatorske sluţbe i prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Arheološki spomenici

Arheološki lokalitet Krnići

Lokalitet se nalazi 100-tinjak metra istoĉnije od ceste Šestanovac – Zadvarje 50-ak m sjevernije od puta koji od spomenute ceste vodi za zaseok Krnići. Radi se zapravo o tri manje vrtaĉe koje su po nalazima bile naseljene u bronĉano doba a moţda i ranije.



Reţim zaštite: Kako u blizini prolazi buduća auto-cesta tj. njena dionica Dugopolje – Zagvozd ovaj je lokalitet već obuhvaćen elaboratom koji se radio za spomenutu auto cestu. Sve graĊevinske, zemljane a posebno poljoprivredne radove trebalo bi obavljati uz nadzor i u suradnji s nadleţnom konzervatorskom sluţbom i prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

Arheološki lokalitet Podine

Radi se o lokalitetu koji se nalazi oko 300 metara sjeveroistoĉno od zaseoka Krnići. Tu se saĉuvala jedna gomila tj. bronĉanodobni tumul visok oko 2 metra i promjera oko 12 metara.



Reţim zaštite: !00-tinjak metara sjevernije od lokaliteta prolazi buduća auto-cesta i ova je gomila obuhvaćena elaboratom koji se radio za dionicu Dugopolje-Zagvozd. Sve graĊevinske, poljoprivredne i zemljane radove obavljati uz nadzor nadleţnog konzervatorskog odjela i prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Arheološki lokalitet Bajića kuće

Lokalitet se nalazi juţno od ceste Zadvarje-Brela, u Potploetnici, istoĉno od puta koji sa spomenute ceste vodi u zaseok Šodani.

Ovdje ga navodimo radi nalaza karolinškog maĉa i koplja pronaĊenih u prvoj polovici 20. stoljeća. U

samoj blizini se nalazi i jedan stećak. Sve upućuje na postojanje srednjovjekovnog groblja.

61



Reţim zaštite: Radi se o jednoj široj arheološkoj zoni koju treba saĉuvati od mogućih devastacija te bilo kakvu gradnju i moguće zemljane i poljoprivredne radove, izgradnju infrastrukture planirati i vršiti uz suradnju s konzervatorskom sluţbom i prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Tretirati kao A zonu zaštite. Lokalitet ima regionalno znaĉenje jer na ovim prostorima (zapadno od Cetine) imamo vrlo malo ranosrednjovjekovnih(starohrvatskih) nalaza kakvi su spomenuti maĉ i koplje.

Arheološki lokalitet pećina na Dubcima

Pećina se nalazi 50-ak metara istoĉnije od prijevoja na Dubcima, iznad same ceste. Pogodna je za naseljavanje jer joj je ulaz okrenut prema jugozapadu pa je tako zaštićena od jakih udara bure. Za pretpostaviti je da je bila naseljena u neolitiku iako najraniji nalazi iz nje (keramika, koštano šilo,i jedna kamena sjekirica) pripadaju bronĉanom dobu.



Reţim zaštite: Prostor neposredno oko pećine i nju samu tretirati kao A zonu zaštite te zabraniti sve graĊevinske, zemljane i sliĉne radove tj. izvoditi ih u suradnji i uz nadzor arheologa nadleţne konzervatorske sluţbe. Sve radove obavljati prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Arheološki lokalitet gomila iznad Dubaca

Ovaj bronĉanodobni tumul-gomila nalazi se 30-ak m zapadnije od prijevoja Dubci. Promjera je oko 10 m i visine oko 1 m, ali je dijelom razgraĊena i raskopana. S istoĉne strane je vidljiv devastirani grob. Moguće je da gomila krije još grobova.


Valorizacija; lokalni znaĉaj, III. kategorija

Reţim zaštite: Obliţnja privatna izgradnja gomilu je većim dijelom devastirala pa predlaţemo što prije njeno istraţivanje. Dok do toga ne doĊe u blizini je potrebno zabraniti sve graĊevinske, zemljane i poljoprivredne radove te postupati prema zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

Sakralni spomenici

Zadvarje – crkva sv. Ante Padovanskog (Na karti pod brojem 13)

Crkva sv. Ante iz XIX. stoljeća izgraĊena je uz cestu, na samom ulazu u Zadvarje sa jugozapada. Zidana je kamenom u redovima, a izvorna krovna konstrukcija recentno je zamijenjena betonskom, sa pokrovom od utorenog crijepa i novom preslicom. Ulaz u crkvu je sa istoka, u osi proĉelja nalazi se portal i nad njom mala rozeta, a jednostavni polukruţni prozori na juţnom proĉelju



Reţim zaštite: Prilikom buduće sanacije crkve potrebno je izraditi arhitektonsku dokumentaciju postojećeg stanja, kao i konzervatorski elaborat, koji će obraditi arhitektonsko oblikovanje, uz naglasak na primjerenu rekonstrukciju preslice, kao i crkveni inventar i prezentaciju interijera.

Zadvarje – Gospina kapela

Na jugoistoĉnom ulazu u naselje Zadvarje izgraĊena je u XIX. stoljeću kapela (poklonac). Kapela je

zidana kamenim klesancima, sa vijencem kasnobarokne profilacije i pokrovom od kamenih ploĉa. Prije nekoliko godina je uz kapelu izgraĊen vidikovac s kriţem.



Reţim zaštite: Uz kapelu je 90-ih godina XX. stoljeća izgraĊen vidikovac sa kriţem i pomoćnom prostorijom, koji je do danas ostao nedovršen. Vidikovac ima izrazito jake dimenzije i svojim je

62

oblikovanjem nadjaĉao znaĉaj kapele u prostoru, stoga je Konzervatorski odjel sugerirao izmještanje kapele na obliţnji prostor uz primjereno hortikulturno ureĊenje.

Zadvarje, crkve sv. Kate

Istoĉno od Zadvarja, na putu prema zaseoku Pejkovići, izgraĊena je u XIX. stoljeću crkva sv. Kate. Jednobrodna crkva bez apside zidana je kamenom u redovima. Nad jednostavnim glavnim ulazom je manja rozeta i jednodijelna kamena preslica kasnobaroknog sloga.



Reţim zaštite: Krovište i pokrov na crkvi nedavno su zamijenjeni, prilikom budućih radova ureĊenja i prezentacije interijera crkve potrebno je konzultirati nadleţni Konzervatorski odjel.

Zadvarje – grobišna crkva sv. Ante

Grobišna crkva sv. Ante graĊena je na ulazu u Zadvarje sa juga, pod cestom, a uz nju je i mjesno groblje. Crkva sv. Ante Padovanskog sagraĊena je 1755. i posvećena 1774. godine, o ĉemu svjedoĉi natpis na ploĉi koja je ugraĊena nad glavnim portalom kasnobaroknog oblikovanja. GraĊevina pravokutnog tlocrta ima naglašenu apsidu, koja je prvobitno mogla biti manja kapela, na koju je kasnije dograĊena crkva kasnobaroknog oblikovanja. U osi glavnog proĉelja je portal, nad njim rozeta, a u zabatu krova postavljena je trodijelna preslica baroknog oblikovanja.



Reţim zaštite: Prilikom buduće sanacije crkve potrebno je izraditi arhitektonsku dokumentaciju postojećeg stanja, kao i konzervatorski elaborat, koji će obraditi arhitektonsko oblikovanje, uz naglasak na primjerenu rekonstrukciju preslice, kao i crkveni inventar i prezentaciju interijera.

Fortifikacije

Zadvarje - tvrĊava Dvare

Utvrda Dvare graĊena je za nadzor i zaštitu prirodne komunikacije, koja je iz kopnenog dijela vodila na more i time bila od strateškog znaĉaja za prostor Makarskog primorja i njegovog zaleĊa. TvrĊavu su u XVI. stoljeću sagradili Turci. Za vrijeme mletaĉko-turskog rata (1644.-1671.) u tvrĊavi je smještena mletaĉka posada, nakon ĉega je ponovno osvajaju Turci, i drţe do Morejskog rata (1683.-1699.). Godine 1684. tvrĊavu ponovno preuzima mletaĉka posada.

TvrĊava je zidana tlocrtno u obliku trokuta, ĉiji su vrhovi pojaĉani kulama, dok su u unutrašnjosti tvrĊave izgraĊene prizemnice za smještaj posade. Obrambeni zid graĊen je lomljenim kamenom, dijelom i u suhozidu, a po zidovima ĉitave tvrĊave su puškarnice i otvori za topove.


Valorizacija: regionalni znaĉaj, II. kategorija

Reţim zaštite: TvrĊava je znatno oštećena kako kontinuiranim vaĊenjem kamena za gradnju kuća, kao i za gradnju bunkera u Drugom svjetskom ratu. Nedavno je u neposrednoj blizini tvrĊave sagraĊena vodosprema, koja je znatno narušila vizure na tvrĊavu i onemogućila nesmetani pristup zbog uvjeta ograĊenosti. Optimalno je rješenje izmještanje vodospreme na prihvatljiviju lokaciju, kada se za to postignu uvjeti, te izrada konzervatorskog elaborata i projekta sanacije i prezentacije tvrĊave, koja bi se koristila kao lokalitet kulturnog turizma.

Zadvarje – tvrĊava Avala

Na strmoj hridi istoĉno od tvrĊave Dvare, na lokalitetu Osoje u XVI. stoljeću su Turci sagradili kulu koja je imala ulogu promatraĉnice. Kula je tlocrtno imala kruţan oblik, promjera oko 8 metara i debljine zidova oko 1 metar, bila je zidana lomljenim kamenom, a danas su saĉuvani njeni skromni ostaci, u visini od 1,5-2 metra.



63

Reţim zaštite: U sklopu izrade Konzervatorskog elaborata za tvrĊavu Dvare potrebno je arhitektonski dokumentirati i obraditi i kulu Avala, koja je ĉinila sastavni dio obrambenog sustava. Arhitektonske ostatke tvrĊave potrebno je konzervirati, te markirati stazu koja vodi do tvrĊave, ĉime se kula moţe uklopiti u turistiĉku ponudu kao obilazak kulturno-povijesnog lokaliteta.



Reţim zaštite: U blizini kule zabraniti bilo kakvu gradnju, a sve radove koji se tiĉu infrastrukture, zemljane radove i sl. Izvoditi uz konzultaciju nadleţne konzervatorske sluţbe i prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Industrijske graĊevine

Zadvarje – hidroelektrana Kraljevac

Hidroelektrana Kraljevac izgraĊena je na lijevoj obali rijeke Cetine uz naselje Zadvarje, regulirajući prirodni pad Velike i Male Gubavice od 87 m i protok od 25 m3/sek. Koncesiju beĉkog društva «Wasserwerke» preuzelo je talijansko društvo «Sufid». HE Kraljevac sagraĊena je u periodu od 1908 – 1912. godine temeljem projekta kojeg je 1906. izradio ing. Charles de Halle u Ţenevi. U prvoj fazi izgraĊena je brana, obilazni tunel, dovodni i odvodni kanal, vodna komora, dva tlaĉna cjevovoda, te dva agregata snage 12,8 MW. HE Kraljevac u to je vrijeme spadala u najveće i najjeftinije hidroelektrane u Evropi. Kapacitet hidroelektrane povećavan je još u dva navrata. U kompleks elektrane spadaju i upravna zgrada, kao i dvije zgrade za smještaj i boravak djelatnika. Ĉitav kompleks spada u jedan od ranih primjera industrijske arhitekture u Dalmaciji.


Valorizacija: regionalni znaĉaj, II. kategorija

Reţim zaštite: Sam pogon hidroelektrane još je u funkciji, osim što je najstariji generator tijekom rekonstrukcije 1990.-91. zamijenjen suvremenim dvostrukog kapaciteta. Potrebno je izraditi arhitektonsku dokumentaciju postojećeg stanja ĉitavog sklopa, te konzervatorski elaborat ĉije će smjernice biti ugraĊene u projektnu dokumentaciju. Nekadašnje zgrade za stanovanje trenutaĉno su bez namjene, a oĉekuje se njihova rekonstrukcija za turistiĉku namjenu.

Profani spomenici

Zadvarje, ţupna kuća

U šumi 50-ak metara istoĉno od crkve sv. Kate i 15-ak metara juţno od ceste koja vodi pokraj spomenute crkvice nalaze se ostaci kamene graĊevine. Radi se o kući, najvjerojatnije dvokatnici, loše oĉuvanoj i obrasloj u gusti bršljan. Najbolje su saĉuvani zapadni i juţni zid ( do visine od 4-5m), dok su ostali gotovo porušeni. Zbog gustog raslinja i zapuštenosti nemoguće je reći išta više ali s obzirom da vizitacije splitskih nadbiskupa uz 18. stoljeću spominju da zadvarsko-ţeţeviĉki ţupnik ţivi kod crkve sv. Kate, pretpostavljamo da se ovdje radi o ostacima te ţupne kuće.



Reţim zaštite: Prilikom buduće sanacije kuće potrebno je izraditi arhitektonsku dokumentaciju postojećeg stanja, kao i konzervatorski elaborat, koji će obuhvatiti i arhitektonsku rekonstrukciju graĊevine.

3.4.2. Zaštita prirode

Svi dijelovi prirode upisani u Upisnik zaštićenih dijelova prirode kao i oni koji se štite ovim Planom ĉine sustav posebno vrijednih i zaštićenih dijelova prirode u cjelovitom sustavu zaštite prirodnih vrijednosti uspostavljenom ovim Planom.

U smislu Zakona o zaštiti prirode na podruĉju Općine zaštićen je Park prirode Biokovo ĉiji dio koji se

nalazi na podruĉju Općine ima površinu od 45,290km².

64

Stoga su svi zahvati u parku prirode i širem krajobrazu posebno osjetljivi i potrebno ih je svesti na najmanju mjeru i u funkciji odrţavanja parka prirode, odnosno oĉuvanja vrijednosti šireg krajobraza. Prostor unutar parka prirode ima kulturnu, socijalnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu. Za park prirode Biokovo izraĊuje se Plan podruĉja posebnih obiljeţja.

U skladu s odredbama Strategije i Programa prostornog ureĊenja Republike Hrvatske o povećanju broja zaštićenih dijelova prirode, utvrĊeni su lokaliteti na podruĉju Općine, predloţenih za zaštitu za koje je potrebno provesti na zakonu utemeljen postupak proglašenja kao zaštićenog dijela prirode.

- Vrulja - morski dio, zaštititi u kategoriji (hidrološkog) spomenika prirode. Ocjena postojećeg stanja: U blizini uvale Vrulja obale se visoko i strmo izdiţu iznad površine mora, a dno se pod istim kuton nagiba (i do 90º) spušta u veće dubine (i do 60º). Ovakva obala u našem priobalju je jedinstveno stanište za razvoj biocenoza okomitih podvodnih klifova i razvoj ţivog svijeta u podruĉju podvodnih izvora slatke vode-vrulja.

- Prijevoj Dupci (paleontološki nalazi), zaštititi u kategoriji spomenika prirode (geološki, paleontološki).

- Vodotok rijeke Cetine, kao zaštićeni krajolik

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni sustav

Budući razvitak Općine Zadvarje i ostvarivanje razvojnih ciljeva u velikoj mjeri će ovisiti o kvaliteti prometne infrastrukture na širem prostoru. To se odnosi na infrastrukturu drţavnog znaĉaja (autocesta, brze i druge drţavne ceste).

3.5.1.1. Cestovni promet

Autocesta Izgradnja Jadranske autoceste predstavlja osnovni preduvjet za brţi gospodarski i cjelokupni društveni rast i razvoj ne samo Splitsko-dalmatinske ţupanije, nego i cijele regije.Znaĉaj izgradnje ove prometnice moţe se takoĊer promatrati i unutar širih okvira-drţavnih i europskih, kroz integriranje ove prometnice u vaţne europske cestovne pravce. Jadranska autocesta dio je buduće Jadransko-jonske autoceste, koja kombiniranim kontinentalnim i jadranskim koridorom spaja, gledano u okvirima Republike Hrvatske, obalni prostor odnosno jadranske luke i priobalni prostor, a u europskim okvirima spaja Zapadu i Srednju Europu s jugoistoĉnim dijelom Europe. Dio ove planirane prometnice, prolazi jednim svojim dijelom sjevernim podruĉjem Općine Zadvarje. Izgradnjom dionice Bisko-Šestanovac, "nove drţavne ceste D 39" i njenog spoja na autocestu, Općina Zadvarje direktno je ukljuĉena u autocestovni prometni pravac, te je na taj naĉin omogućena kvalitetnija prometna povezanost Općine s ostalim dijelom Splitsko-dalmatinske ţupanije, regije i

Drţave. Brza cesta – nova drţavna cesta br. 39

Predmetna prometnica proteţe se teritorijem općine Zadvarje u ukupnoj duţini od cca 5,00 km. Obzirom na kategoriju prometnice kao «brze ceste» kolizija iste sa okolnom cestovnom mreţom rješava se deniveliranim ĉvorištima, te prijelazima i prolazima.

Vaţno je napomenuti da stara prometnica (DC 39) ostaje u funkciji tako da uz manje rekonstrukcije ostaju svi pristupi naseljima i parcelama. Izgradnjom autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik (dionice Bisko – Šestanovac) u planiranom razdoblju 2006/2007. godine, ova prometnica dobiva još veći znaĉaj.

Realizacije iste planira se po etapama gdje je prioritetan potez od Šestanovca (Vukušića strana) do Dubaca (DC 8). Popreĉni profil takoĊer se rješava u dvije etape kao dvotraĉna, odnosno konaĉna ĉetverotraĉna cesta što ovisi o dinamici izgradnje okolne cestovne mreţe (npr. tunela Sv. Ilija u Zagvozdu).

Ulaz u općinsko središte i buduću gospodarsku zonu planira se preko deniveliranog ĉvorišta Zadvarje.

65

Vaţno je napomenuti da stara prometnica (DC 39) ostaje u funkciji ĉime se ne remete postojeći pristupi naseljima i parcelama.

U skladu s «Strategijom prometnog razvitka RH» u pogledu širine kolnika (1. faza 1 kolnik sa dva prometna traka s eventualnom potrebom dogradnje dodatnih traka za spora vozila i 2. faza 2 odvojena kolnika sa 2 x 2 prometna traka, te obvezatnom denivelacijom svih raskriţja za 1. i 2. fazu). Eventualno odstupanje od ovih naĉela moguće je ukoliko se ţeli postići etapno puštanje u promet pojedinih poddionica što se moţe postići privremenim prikljuĉenjem na postojeću mreţu. Osnovni uvjet pri ovakvom rješavanju problema je da navedeno ne zahtijeva veće graĊevinske zahvate koje se neće moći uklopiti u konaĉnom rješenju.

Što se tiĉe odabira koridora, isti je sagledan u duţem potezu i to od lokacije Vukušića strane iznad Šestanovca i ukljuĉuje spoj budućeg ĉvora Šestanovac autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik na drţavnu cestu br. 39 i planiranu «brzu cestu», te budući ĉvor Zadvarje na istoj sa privremenim prikljuĉenjem na postojeću DC 39 pred naseljem Gornja Brela, a sve u skladu sa Prostornim planom Ţupanije splitsko – dalmatinske.

Prostorno – prometni i tehniĉki uvjeti koji su poštivani kod polaganja trase su slijedeći: - postojeća cesta DC 39 (mogućnost prikljuĉenja na postojeće stanje, te etapna izgradnja)

i korištenje postojećeg koridora - minimalna duţina prolaza kroz naselja ili graĊevinska podruĉja - izbjegavanje kvalitetnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta - veza postojećih naselja na cestovnu mreţu - povezivanje planiranih namjena na cestovnu mreţu (npr. buduća radna zona Zadvarje) - omogućavanje izgradnje dodatnih pratećih sadrţaja uz «brzu cestu» - zaštita od buke postojećih naselja i planiranih graĊevinskih podruĉja - uklapanje u planiranu autocestu Zagreb – Split – Dubrovnik uz osiguranje većine

dosadašnjih komunikacija (poljski putovi i sl.)

Što se tiĉe povezivanja «brze ceste» na sadašnju i buduću cestovnu mreţu, te osiguranja dosadašnjih lokalnih povezivanja na DC 39, treba naglasiti da ista ostaju u postojećim koridorima uz manja graĊevinsko – prometna poboljšanja.

Tu treba spomenuti slijedeće: - denivelirani ĉvor Šestanovac – Zadvarje na budućoj autocesti Zagreb – Split – Dubrovnik

(planira se izgraditi u toku 2006./2007. godine). Isti omogućava vezu na «brzu cestu» preko deniveliranog rotora, te sadašnju DC 39

- denivelirani prolaz «brze ceste» i autoceste poljskog puta od Krnića do DC 39 na juţnom ulazu u Šestanovac

- denivelirani prolaz «brze ceste» od Krnića do DC 39 - denivelirani prolaz «brze ceste» od Popovića do DC 39 - denivelirani ĉvor Zadvarje kao veza «brze ceste» i DC 39, odnosno šire zone naselja

Zadvarje, buduće graĊevinske zone, te radne zone

- denivelirani prolaz ispod «brze ceste» za naselje Krnići - na dijelu trase «brze ceste» od naselja Krnići do juţne općinske granice vjerojatno još

jedan do dva denivelirana prolaza kategorije poljskog puta u svrhu vatrogasnog pristupa te omogućavanja prolaza ţivotinja. Toĉnu lokaciju istih odrediti će Studija utjecaja na okoliš koju treba izraditi za ovu kategoriju ceste.

Obzirom na znaĉaj ovog cestovnog pravca, pogotovo nakon izgradnje dionice autoceste Bisko – Šestanovac neophodno je predvidjeti izgradnju jednog manjeg pratećeg usluţnog objekta sa sadrţajem

benzinske postaje, trgovaĉko – ugostiteljskog objekta, i to motela na dijelu trase juţno od naselja Krnići gdje topografski uvjeti terena to dozvoljavaju.

Normalni popreĉni profili «brze ceste», kako je ranije navedeno, moguće je izvesti u dvije faze: ad 1) kao jedan kolnik osnovnog profila:

- širina prometnih traka 3,50 m - širina rubnih traka 0,50 m - minimalna širina bankina 1,50 m

66

- minimalna širina bermi 1,50 m - širine eventualno potrebnih dodatnih traka 3,00 do 3,25 m

ad 2) kao dva odvojena dvotraĉna kolnika osnovnog profila

- širina prometnih traka 3,50 m - širina rubnih traka 0,50 m - minimalna širina razdjelnog pojasa 2,50 m - minimalna širina bankina 1,50 m - minimalna širina bermi 1,50 m - širine eventualno potrebnih dodatnih traka 3,25 do 3,50 m

Sekundarna cestovna mreţa

Sekundarnom cestovnom mreţom ostvaruju se popreĉne veze istok – zapad deniveliranim prolazima «brze ceste». Planirana gospodarska zona i okolna naselja opskrbljuju se rubnom sabirnom cestom tako da se ostavlja sloboda formiranja parcela unutar i van ovog «prstena».

Sekundarna (sabirna) cestovna mreţa osim postojeće drţavne ceste br. 39 koja nakon izgradnje «brze ceste» vjerojatno prelazi u niţi rang (ţupanijska cesta), obuhvaća i planiranu cestu koja opskrbljuje buduće graĊevinske zone i radnu zonu Zadvarje, te objedinjuje dio lokalne mreţe okolnih naselja.

Takva D 39 podrazumijeva obzirom na svoj novi karakter u granicama naselja obostranu dogradnju pješaĉkih staza gdje je to moguće.

GraĊevinsko – prometne karakteristike

Elementi horizontalne i vertikalne geometrije osi 2 dimenzionirani su za raĉunsku brzinu od min Vr = 60 km/h sa minimalnom veliĉinom radijusa horizontalne krivine min R = 75,00 m i minimalnom duţinom prijelazne krivine oblika klotoide od min L = 50,00 m.

Primijenjeni elementi vertikalne geometrije u granicama su dozvoljenih tako da je maksimalni primijenjeni nagib nivelete max I = 5,00 %.

Sukladno iznesenom, a obzirom na namjenu predmetne ceste, normalni popreĉni profil predviĊa se zavisno o «napredovanju» graĊenja izvesti u dvije faze:

1. faza osnovnog profila bez boĉnih pješaĉkih staza sa :

- širinom prometnih trakova 3,25 m - širinom rubnih trakova 0,30 m - minimalnom širinom bankina 1,20 m - minimalnom širinom bermi 1,20 m - širinom dodatnih traka 3,25 m

2. faza osnovnog profila sa boĉnim pješaĉkim stazama sa tipom popreĉnog profila za mjesnu prometnicu sa:

- širinom prometnih trakova od 3,50 m - širinom pješaĉkih staza od 2,00 m - minimalnom širinom bankine od 0,50 m - minimalnom širinom berme od 0,50 m - širinom dodatnih traka 3,25 m

Ostale prometnice odnosno postojeći odvojci u skladu s stanjem i potrebama, te raspoloţivim terenskim uvjetima, te mogućnošću rješavanja imovinsko – pravne problematike, dimenzionirani su za raĉunsku brzinu max Vr ≤ 50 km /h.

Minimalni osnovni normalni popreĉni profil usvojen je sa: - minimalnom širinom prometnih traka 2 x 2,50 m - minimalnom širinom bankina 1,00 m - minimalnom širinom bermi 1,00 m

67

Treba naglasiti da se svi denivelirani prolazi ovih cesta (podvoţnjaci i nadvoţnjaci) preko ili ispod «brze ceste» trebaju izgraditi u širinama koje zadovoljava tip i kategoriju ceste u skladu s Pravilnikom za javne ceste.

Dimenzioniranje elemenata ceste izvršeno je za cestu 5. kategorije sa vp=40 ( 30) km/h za Rmin= 45m i Lmin= 37/30 m.Na ispruţenim dijelovima trase, primijenjen je minimalni radijus kruţne krivine R= 80 m, Lmin=30 m.

Okretnice su projektirane s minimalnim radijusom horizontalne krivine R=20 m, te klotoidnom prijelaznicom L=20 m.

Za ovu kategoriju prometnice propisani maksimalni nagib je 12%, dok je maksimalni primijenjeni nagib 8,5% i to na kraćem potezu trase.

Minimalni primijenjeni radijus vertikalne konveksne krivine je R= 600 m, a konkavne krivine R= 2500 m, što je u granicama propisanih veliĉina za ovu kategoriju prometnice.

Popreĉni nagibi kolnika mijenjaju se od 2.5% u pravcu do 7% u krivini.

Ukupna duţina planirane prometnice je 2329, 565 m, a predviĊena su dva vozna traka po 2,75 m.

Realizacija spojne ceste ukljuĉuje izvedbu prikljuĉka na drţavnu cestu D8, na naĉin da se izvodi "T" raskriţje s izvedbom dodatnih traka za lijevo i desno skretanje na glavnom prometnom pravcu.

3.5.1.2. Ţeljezniĉki promet

Planirana ţeljezniĉka pruga , Jadranska ţeljeznica, koja bi povezivala obalne gradove Rijeku, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik, jednim svojim dijelom prolazi i općinom Zadvarje.

Jadranska orijentacija Hrvatske nameće potrebu odreĊivanja prometnih koridora i u ţeljezniĉkom prometu, koji iz Europe vode prema hrvatskim jadranskim lukama i oni koji kontinuirano duţ jadranskog prometnog pravca povezuju sve vaţnije hrvatske luke i veća gradska razvojna središta. Jadranska ţeljezniĉka pruga, u tom smislu, dio je magistralnog pravca koji omogućuje vrlo povoljnu ţeljezniĉku vezu Srednje i Zapadne Europe s juţnim dijelovima Europe.

Jadranska priobalna pruga Rijeka - Split - Dubrovnik predviĊa se za mješoviti promet (putniĉkih i teretnih vlakova). S obzirom da je definiran koridor Jadranske autoceste, kod definiranja koridora Jadranske ţeljeznice vodilo raĉuna o istoj na naĉin da njihova meĊusobna udaljenost bude l 100 metara. TakoĊer se vodilo raĉuna i ostalim infrastrukturnim zahvatima, vodotocima, postojećoj mreţi ţeljezniĉkih pruga itd. Definiranje samog koridora Jadranske ţeljeznice je uslijedilo nakon konzultacija izvršenih sa predstavnicima i planerima gradova i općina ĉijim podruĉjem bi ista u budućnosti i prolazila. U daljnjoj razradi dokumentacije potrebno je detaljno definirati trasu jadranske ţeljeznice.

Koliĉina prometa i troškovi gradnje uvjetuju razliĉitost pristupa pojedinim dionicama, pa se dionica od Rijeke do Zadra predviĊa kao dvokolosijeĉna, a od Zadra do Dubrovnika, odnosno do drţavne granice, kao jednokolosijeĉna. TakoĊer je neophodno definirati i nastavak trase prema Dubrovniku s predstavnicima Hrvatskih ţeljeznica i Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije.

Dionica pruge na podruĉju Splitsko-dalmatinske ţupanije

Ova dionica je u smislu izvoĊenja graĊevinskih radova najteţa dionica, posebno se to odnosi na dio od Splita preko Omiša do Kostanja, gdje se stalno izmjenjuju tuneli i mostovi. Na ovoj dionici nalaze se ĉetiri kolodvora: Split, Kostanje, Rašĉane i Zapadna Plina, te pet postaja: Dugi Rat, Omiš, Ţeţevica, Zagvozd i Raĉva. Postaja Omiš je predviĊena kao tunelska postaja, a veza kolodvora s gradom ostvariva je gradnjom cestovno - pješaĉkog tunela dugog 400 m do zaseoka Bauĉići, odakle postoji cestovna veza do grada. Pruga je poloţena zabiokovskom kotlinom, a spoj s postojećim kolodvorom Ploĉe izveden je posebnom prugom u duljini od 6 km. Ukupna duljina tunela ove dionice iznosi 51,00 km ( 46,4% ), a mostova i vijadukata 6,870 km. ( 6,2%), a to znaĉi da je više od pola dionice na umjetnim graĊevinama što je jako nepovoljno. Od većih objekata na ovoj dionici su tuneli “Vuĉevica” ( 3400 m ), “Mošnica”“( 4400 m ), “Sridnja gora” ( 4900 m ), “Biokovo” ( 11 650 m ), “ Planikovaĉa” (3550 m ) i “Plavaĉ” ( 3300 m). Posebno treba istaknuti mostove preko rijeke ( duljine 300 m i 700 m ), gdje je razina mostova 140 m iznad Cetine.

Izgradnjom nove pruge , trajanje putovanja vlakom iznosilo bi:

68

- 3 sata od Rijeke do Dubrovnika

- 4 sata od Zagreba do Dubrovnika ( uz izgradnju nizinske pruge Zagreb - Rijeka )

- 2,5 sata od Zagreba do Splita.

U to sluĉaju, prijevoz putnika ţeljeznicom bio bi konkurentan cestovnom ( unatoĉ izgradnji nove autoceste) i zraĉnom prometu ( kao što je to danas u Zapadnoj Europi na udaljenostima preko 100 km za cestovni i 400-500 km za zraĉni prijevoz ). Izgradnja jadranske pruge omogućila bi kvalitetnu vezu srednjodalmatinskih luka sa zaleĊem, a time veći razvoj tih luka i specijalizaciju u pruţanju usluga. Kako se jadranska pruga proteţe uzduţ hrvatskog dijela Jadranskog mora, prijevoz većih koliĉina masovnih tereta takvom prugom ne bi imao ekonomske opravdanosti s obzirom na blizinu i paralelnost mnogo jeftinijeg pomorskog prijevoza. Zato se uzduţ obale ţeljeznicom predviĊa prijevoz putnika kvalitetnim vlakovima EC i IC klase u putniĉkom prometu, te kvalitetnih vrsta robe ( koja traţi brz prijevoz, a moţe podnijeti veće troškove prijevoza ) brzim i relativno laganim vlakovima ( mase 700 t, maksimalne brzine 120-140 km/h ) u teretnom prometu. Rezultati prognoze prometa pokazuju da je obujam prometa na pruzi stepenast, te da poĉevši od kraja pruge ( Dubrovnik, odnosno drţavna granica ) raste prema poĉetku pruge ( Rijeka ).

3.5.2. Javne telekomunikacije

Informatiĉke i telekomunikacijske tehnologije pokrenule su proces koji doseţe razmjere nove tehnološke revolucije. Na osnovi globalne infrastrukture telekomunikacije postaju središnji ţivĉani sustav gospodarstva. U nacionalnim okvirima telekomunikacije i njihova primjena postat će kljuĉna tehnologija za postizanje uĉinkovitosti. U strukturi će sve više sudjelovati beţiĉno komuniciranje, inteligentno upravljanje mreţom, multimedijska suĉelja prilagoĊena korisniku. Scenarij razvoja telekomunikacija planiran je Strategijom razvitka telekomunikacija Hrvatskog telekoma u razdoblju do 2015. god. Temelji se na planovima razvoja HT-a.

U ovom planskom razdoblju HT, d.d., TKC Split ne predviĊa nova komutacijska ĉvorišta. Planira se uvoĊenje novih tk usluga, modernizacija postojeće tk infrastrukture sa posebnim naglaskom uvoĊenja projekta NGN (Next generation network) - nova mreţna generacija. Uzimajući u obzir izgraĊenost telekomunikacijske infrastrukture u općini Zadvarje te namjenu površina po PPU planirani objekti će se vezati na izgraĊenu telekomunikacijsku infrastrukturu. Primarne telekomunikacijske pravce od postojeće tk infrastrukture do budućih objekata koji se opremaju infrastrukturom, potrebno je voditi u principu po postojećim ili budućim prometnicama.

3.5.3. Energetski sustav

Općenito, elektroenergetsku osnovu za odreĊivanje kapaciteta i izbor optimalnog elektroenergetskog sustava promatranog podruĉja, predstavlja prognoza perspektivnog vršnog opterećenja, koja se dobije iz podataka o planiranim urbanistiĉkim kapacitatima i normativima jediniĉnog optereĉenja za pojedine sadrţaje, odnosno kategorije potrošaĉa. Nadalje, planirana elektriĉna mreţa je definirana brojem potrebnih trafostanica i njihovim prostornim razmještajem, ali i konfiguracijom i zahtjevima samog terena.

Time smo definirali temeljne odrednice budućeg razvitka sustava elektroopskrbe općine Zadvarje, a to su: - Koncept razvitka prostora - Globalni trendovi budućeg razvitka potrošnje elektriĉne energije - Teritorijalna raspodjela planiranog konzuma elektriĉne energije - Nove konceptualne postavke i tehniĉko-tehnološke inovacije razvitka i izgradnje mjesnih i seoskih

mreţa 0,4 kV i podruĉnih elektriĉnih mreţa 10(20) kV

Koncept razvoja prostora i adekvatni trendovi demografskog rasta

Tablica 1

Općina Broj stanovnika Stanovi

69

1991 2001 2015 1991 2001

OPĆINA ZADVARJE 292 277 350 195 168

- Površina planirane radne zone:

Radna zona Zadvarje………………31,1 ha

Gornji podaci ukazuju na slijedeće: - Demografski razvitak naselja općine Zadvarje ima negativnu stopu rasta. - Prosjeĉni broj ţitelja po domaćinstvu iznosi 1,6 što je takoĊer ispod uobiĉajenog prosjeka od 4

ţitelja po domaćinstvu

Razvojni planovi su vezani uz radne (poslovno proizvodne) zone i nešto manje uz poljoprivredu i turizam.

Stoga će se budući koncept razvoja ove općine zasnivati na gore spomenutim parametrima, a tome treba biti prilagoĊen i koncept budućeg razvoja sustava elektroopskrbe.

Globalni trendovi razvoja konzuma elektriĉne energije

Globalni trendovi budućeg razvoja konzuma elektriĉne energije odreĊuju se po dvije razliĉite metode:

- Strukturnoj metodi, temeljenoj na konceptu planirane izgradnje prostora i

strukturnih urbanistiĉkih planova.

- Statistiĉkoj metodi, temeljenoj na dosadašnjim elektroprivrednim trendovima razvoja.

Kako je ovaj plan zbog oskudnosti podataka raĊen na specifiĉan naĉin, a to je kombinacijom dviju gornjih metoda, ali i uvaţavanjem potreba za rekonsrukcijom postojeće mreţe u cilju zadovoljavanja naraslih potreba postojećeg konzuma i udovoljavanju tehniĉkim normativima same mreţe, ovdje se neće iznositi detalji proraĉuna svake metode posebno.

Prema strukturnoj metodi za planiranu izgradnju prostora odgovarajući iznosi konzuma elektriĉne energije mogu se odrediti prema formulama:

- vršno opterećenje: Pm= n x P1 x fi(n)

- godišnja potrošnja: W = Pm x T

gdje su

Pm – vršno opterećenje po pojedinim urbanistiĉkim sadrţajima

n – planirani kapaciteti urbanistiĉkih sadrţaja i to: - stanovanje: broj stanova - prateći sadrţaji stanovanja: postotak od konzuma stanovanja - radne zone: neto površina radnih nadkritih prostora koja iznosi

n = x N

N-bruto planirana površina radnih zona u m2

-koeficijent izgradnje prostora (0,3-0,4)

P1 – energetski normativi koji ovisno o vrsti sadrţaja, kao empirijske veliĉine, iznose: - za stanovanje: središte općine (Zadvarje) 8 kW/stanu, ostala mjesta 5 kW/stanu - za radne zone: 30-50 W/m2

fi(n) – faktor istovremenosti koji ovisno o vrsti sadrţaja iznosi:

- za stanovanje prema formuli:

n

ffnf i

1)(

70

f- faktor istovremenosti za n= i iznosi f=0,15-0,2 - za radne zone fi(n) je faktor istovremenosti grupe i iznosi fi=0,7

Na temelju gornjih formula i planiranih urbanistiĉkih sadrţaja moguće je izraĉunati odgovarajuće iznose konzuma elektriĉne energije. MeĊutim kako je ranije izneseno zbog vrlo šturih podataka moţemo izraĉunati jedino potrebe buduće radne zone kako je prikazano u slijedećoj tablici.

Radna zona Površina (Ha) Pmax (kW)

R1 7,71 1079

R2 14,39 2015

R3 3,07 430

Ukupno 3524

Vidimo da je za radnu zonu R3 i potrebno predvidjeti jednu trafostanicu.

Za radne zone R1 i R2 potreban broj trafostanica odredit će se iz izraza:

n- broj trafostanica

Pvu- ukupno vršno opterećenje zone

Pi- instalirana snaga trafostanice

fr- faktor rezerve

cos- faktor snage

Za instaliranu snagu trafostanice uzimamo 630 kVA, što je tipska snaga za gradski tip trafostanice kakve će se koristiti na ovom podrućju. Potreban broj trafostanica iznosi:

odnosno za ove dvije zone treba predvidjeti 6 novih trafostanica.

Ovako veliki konzum nije moguće prikljuĉiti na postojeću mreţu pa je zato planirano polaganje kabelske veze, koja ce napojiti 7 planiranih trafostanica u radnoj zoni kao i jednu novu trafostanicu u centru mjesta, ali i tri trafostanice namjenjene za napajanje rasvjete i signalizacije u tunelima na trasi brze ceste ĉvor Šestanovac-Dubci.

Planirani kabel 20 kV je tipa XHE 49-A 3x1x185 mm2. Radi osiguranja rezerve u napajanju planirano je zatvaranje petlje sa zraĉnim vodom 10 kV prema Brelima.

cos

ri

vu

fP

Pn

30946,46

630 0.8 0.95n

71

Da bi omogućili zatvaranje petlje i ostvarili sigurnost u napajanju planiranog konzuma potrebno je izvršiti rekonstrukciju spomenutog zraĉnog voda na ĉeliĉno-rešetkaste stupov 3x95 mm2 Aĉ kao i rekonstrukciju, odnosno zamjenu sadašnje stupne trafostanice Vrulja instalirane snage 20 kVA u trafostanicu gradskog tipa, 630 kVA.

Zamjena trafostanice Vrulja iz stupne u gradsku uvjetovana je, osim prihvata spomenutog kabela, napajanjem planirane sportsko-rekreacijske zone.

Zbog prikljuĉka crpne stanice Nejašmići u kanjonu rijeke Cetine treba osigurati napajanje u visini od 1450 kW. Kako se radi o objektu visokog znaĉaja, za njegovo napajanje je predviĊen poseban kabel 20 kV, tipa XHE 49-A 3x1x185 mm2 koji će se radi osiguranja rezerve u napajanju povezati na TS Zadvarje-1.

Podruĉjem općine Zadvarje prolazi trasa planiranog autoputa, a i cestovni prikljuĉak na autoput se nalazi na podruĉju općine Zadvarje. Radi napajanja objekata duţ trase autoputa poloţen je cijelom njegovom duţinom KB 20 kV. Napajanje dijela tog kabela planirano je iz TS 35/10 kV Kraljevac. Zbog toga se starom cestom Zadvarje-Šestanovac polaţe KB 20 kV do TS Šestanovac-Ĉvor.

Radi poboljšanja elektroenergetskih prilika postojećih i omogućavanja prihvata novih potrošaĉa, u istoj trasi sa kabelom za autoput se polaţe distribucijski kabel 20 kV do TS Šestanovac-2 ĉime se omogućuje razdvajanje mreţe Šestanovca i veze prema Donjim Brelima od mreţe prema Katunima i dalje Pranĉevićima.

Iz istog razloga povećanja sigurnosti u opskrbi i prihvata novih potrošaĉa, predviĊena je rekonstrukcija postojećeg zraĉnog 10 kV dalekovoda 3x25 mm2 Cu na ĉeliĉnorešetkasti dalekovod 3x95 mm2 Aĉ. Time bi se znaĉajno povećala prijenosna moć dalekovoda i sigurnost u napajanju potrošaĉa.

Taj dalekovod prolazi graĊevinskim podruĉjem općine pa je predviĊeno njegovo kabliranje cijelom

duţinom graĊevnog podruĉja u trasi planirane pristupne ceste.

Oĉekivani porast stanovništva općine je zanemariv pa on ne bi raĉunski rezultiralo nikakvim znaĉajnim povećanjem potreba u elektriĉnoj energiji. Ipak zbog neadekvatnog dosadašnjeg razvoja mreţe ovaj plan mora usvojiti narasle potrebe za novim trafostanicama, a što se lako moţe vidjeti na terenu.

Kao osnova za odreĊivanje kapaciteta i konfiguraciju planirane 10 (20) kV mreţe posluţila su graĊevna podruĉja predviĊena planom kao i iskustva djelatnika Pogona Omiš pri svakodnevnom odrţavanju mreţe i problemima s kojima se susreću u radu 10 kV mreţe, ali i 0,4 kV mreţe iz koje direktno i izlaze potrebe za prikljuĉkom novih potrošaĉa, odnosno planirani kapaciteti.

To je rezultiralo i planiranjem slijedećih trafostanica:

1. Zadvarje-4 (Ĉizmići)

2. Zadvarje-5

3. Zadvarje-6 (Krnići)

4. Zadvarje-7 (Krĉići)

5. Zadvarje-hotel

6. Ţeţevica-7

Sve planirane trafostanice su gradskog tipa osim trafostanica “Zadvarje-7” i “Ţeţevica-7” koje su planirane kao stupne.

U okviru pojedinih trafo podruĉja lokacije trafostanica su odreĊene pribliţno, pa ostaje da se precizne lokacije odrede prilikom izrade projekata što će rezultirati i tipom trafostanice u smislu "slobodno stojeća" ili "u sklopu objekta".

Lokacije planiranih trafostanica i osiguranje rezervnog napajanja faktori su koji su definirali konfiguraciju planirane 10(20) kV mreţe. Napajanje planiranih trafostanica izvest će se odcjepima sa postojeće 10 kV mreţe, za stupne trafostanice, a sistem ulaz-izlaz za trafostanice gradskog tipa.

72

Da bi omogućili sve ove spomenute zahvate u elektroenergetskoj mreţi na podruĉju općine Zadvarje potrebno je takoĊer izvršiti rekonstrukciju postojeće TS 35/10 kV Kraljevac. Izgradnja novih vodnih polja i izgradnja planiranih trafostanica zahtjevaju i rekonstrukciju TS 35/10(20) kV “Kraljevac” i povećanje instalirane snage sa 2x4 MVA na 2x8 MVA.

Radi polaganja planiranih kabela za radnu zonu, autoput, crpnu stanicu vodovoda i kabela prema Šestanovcu treba omogućiti izlaz spomenutih vodova iz TS 35/10 kV Kraljevac. Problem je u konfiguraciji terena (velika visinska razlika izmeĊu trafostanice i Zadvarja) pa je taj problem riješem predviĊenom izgradnjom dva dvostruka dalekovoda 10 kV na ĉeliĉnorešetkastim stupovima iz TS Kraljevac do platoa vodovoda u Zadvarju.

Peti izvod prema Šestanovcu napaja se iz već postojećeg kabela 20 kV, XHE 49A 3x(1x150) mm2, poloţenog uz tlaĉne cjevovode hidroeletrane.

Sve prelaze 10 kV vodova preko trase planirane autoceste obavezno treba kablirati i za tu svrhu

predvidjeti polaganje plastiĉnih cijevi 200 mm.

Izgradnja planiranih trafostanica i novih srednjenaponskih vodova riješit će narasle potrebe konzuma i omogućiti prikljuĉenje novih potrošaĉa.

Koncept dugoroĉnog razvoja

Temeljne odrednice dugoroĉne koncepcije budućeg elektroenergetskog razvoja općine Zadvarje su: - postupna realizacija vlastitog sustava elektroopskrbe kao dijela jedinstvenog sustava HEP-a ĉiju

temeljnu strukturu predstavljaju postojeći objekti i elektriĉna mreţa 110, 35, 10 i 0,38/0,22 kV prenamjenjeni na novi sustav distribucijskih napona 110, 20 i 0,4/0,23 kV.

- Izgradnja potrebnog broja novih elemenata sustava kao rezultat primjene dva kriterija i to :

- teritorijalne raspodjele konzuma - propisane kvalitete isporuĉene elektriĉne energije, odnosno dozvoljenih padova napona

koji se praktiĉki svode na odreĊivanje graniĉnog meĊusobnog razmaka TS 20(10)/0,4 kV koji u naseljima gradskog karaktera iznosi u pravilu oko 500 m, a u seoskim naseljima i do 1000 m.

-Povoljnu okolnost u navedenom kontekstu predstavlja postojeća nadzemna elektriĉna mreţa 110, 35, 10 i 0,4 kV koja se bez većih poteškoća moţe prenamijeniti za novi sustav distribucijskih napona 110,

20 i 0,4 kV izuzev samih trafostanica 35/10 i 10/0,4 kV zbog potrebe prilagodbe odnosno zamjene energetskih transformatora.

-Planirana mreţa za napajanje radnih zona će biti kabelska, a trafostanice gradskog tipa.

-Na ostalim podruĉjima općine planirana mreţa ostaje dijelom zraĉna, a dijelom se kablira s tim da se mreţa niskog napona treba temeljiti na izoliranim vodovima (SKS nadzemni vodovi) postavljenim na betonskim stupovima.

-Svi vodovi srednjeg (20 kV) i niskog (0,4 kV) napona moraju biti koncipirani na slijedeći naĉin:

-Glavni vodovi za mreţu srednjeg napona moraju biti izvedeni na ţeljezno-rešetkastim stupovima presjeka 3x95(120) mm2 Aĉ, a glavni vodovi niskog napona moraju biti izvedeni na betonskim stupovima SKS vodovima, tipskog presjeka 3x70+71,5+2x16 mm2

-Prikljuĉni i odcjepni vodovi srednjeg napona trebaju se izvoditi vodovima presjeka 3x25 i 3x50 mm2 Aĉ, a prikljuĉni vodovi niskog napona vodovima 4x16 mm2 SKS.

Idejno tehniĉko rješenje sustava elektroopskrbe

Idejno tehniĉko rješenje budućeg sustava elektroopskrbe temelji se uz glavna naĉela planiranja podruĉnih razdjelnih mreţa iz prethodne toĉke i na slijedećim tehniĉkim kriterijima: - kriterij opterećenja - kriterij maksimalnog dozvoljenog pada napona

Obzirom na planirani koncept izgradnje prostora planirani sustav elektroopskrbe se sastoji iz 4 temeljne skupine elektroprivrednih objekata:

73

- Proizvodni objekti - Prijenosni objekti - Srednjenaponski objekti 110(35) i 20(10) kV - Mjesne mreţe 0,4 kV

Proizvodni objekti

Postojeća hidroelektrana KRALJEVAC

Prijenosni objekti - Postojeći 220 kV dalekovod Zakuĉac-Mostar - Postojeći 110 kV dalekovod Kraljevac-Imotski - Postojeći 110 kV dalekovod Kraljevac-Makarska - Postojeći 110 kV dalekovod Kraljevac-Buško Blato - Postojeći 110 kV dalekovod Kraljevac-Zakuĉac

Srednjenaponska i niskonaponska distribucijska mreţa

- Rekonsrukcija postojeće TS 35/10(20) kV “Kraljevac” sa 2x4 na 2x8 MVA - 9 izvoda 20(10) kV od ĉega su sedam postojećih, a dva su planirana. Planirana je rekontrukcija tri

postojeća zraĉna izvoda i polaganje dva dvostruka zraĉna izvoda za napajanje planiranih kabela. - Svi izvodi će se napajati iz TS 35/10(20) kV “Kraljevac” - Ukupno 27 TS 10(20)/0,4 kV od kojih su: - 9 postojeće - 6 planiranih u naseljima - 7 planiranih u radnim zonama - 3 planirane za napajanje tunela na brzoj cesti - 1 planirana za napajanje crpne stanice - 1 planirana za napajanje autoputa

Prema tome budući elektroenergetski sustav će imati i 27 niskonaponskih mreţa od kojih će 12 biti industrijskih kabelskih, a ostale će biti mjesne kabelske odnosno nadzemne mreţe.

3.5.4. Vodoopskrba

Opskrba stanovništva Općine Zadvarje pitkom vodom moţe se ocijeniti kao zadovoljavajuća.

Dogradnja vodoopskrbne mreţe, moţe se oĉekivati i planirati zbog potreba onih općina i gradova koji bi se mogli opskrbiti vodom iz vodozahvata u općini Zadvarje.

Zbog potreba za većom koliĉinom vode na Makarskom primorju, predviĊa se izgradnja paralelnog cjevovoda od Zadvarja prema Makarskoj, kao i izgradnja hidrotehniĉkog tunela na prijevoju Dubci u duţini od 1500 m.

Proširenje vodoopskrbne mreţe će biti potrebno zbog potreba za dodatnim koliĉinama vode u Općini Šestanovac, kao i potreba za vodom u planiranim gospodarskim i turistiĉkim zonama.

Glede navedenog, potrebno je predvidjeti proširenje ureĊaja za preradu vode, što će se odnositi na njegove dijelove taloţnik, filter stanicu, klornu stanicu i vodospremu.

Za planiranu turistiĉku zonu na obalnom dijelu Općine Zadvarje, potrebo je predvidjeti osim izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda i izgradnju vodospreme ( prekidne komore).

Na podruĉju Nejašmići, predviĊene su tri potencijalne lokacije za budući vodozahvat. Dodatnim istraţivanjima i valorizacijom svakog od ovih potencijalnih vodozahvata, utvrdit će se najpovoljnije rješenje.Od budućeg vodozahvata na ovoj lokaciji, planira se izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda do postojećeg tlaĉnog cjevovoda koji ide od vodozahvata Kraljevac do vodospreme Makarskog vodovoda.

74

3.5.5. Odvodnja otpadnih voda

Na podruĉju Općine Zadvarje nije izgraĊen sustav za odvodnju otpadnih voda, pa je u skoroj budućnosti potrebno predvidjeti izgradnju kanalizacijske mreţe, ureĊaja za proĉišćavanje, kao i odreĊivanje dispozicije proĉišćenih otpadnih voda.

Planirani kanalizacijski sustav bi na taj naĉin riješio odvodnju otpadnih voda naselja kao i planiranih gospodarskih i turistiĉkih zona.

3.6. Postupanje s otpadom

Konaĉno rješenje odlaganja otpada (komunalni i tehnološki otpad) s podruĉja Općine predviĊa se na

podruĉju Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom koji je planiran izvan granica ove administrativne jedinice.

Do izgradnje Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom odlaganje komunalnog otpada će se vršiti na postojećem odlagalištu komunalnog otpada Karepovac uz provoĊenje mjera sanacije postojećeg odlagališta.

3.7. Sprjeĉavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji uz ograniĉenja u korištenju neizgraĊenih površina i izgraĊenosti parcela, a posebno osiguranjem zaštitnih i javnih zelenih površina, maksimalno će se saĉuvati neizgraĊenost tla (posebno poljoprivrednog i šumskog) a time i biološka raznolikost, oĉuvanje krajobraznih vrijednosti te ukupna kvaliteta okoliša.

3.7.2. Zaštita zraka

Nepovoljni utjecaj gospodarskih aktivnosti na kakvoću zraka sprijeĉit će se oblikovanjem gospodarskih namjena na prostorima izvan preteţito stambene, javne i društvene namjene. Modernizacijom tehnologije i paţljivim odnosom prema okolišu i naseljskoj sredini, omogućit će se miješanje funkcija u gradskom tkivu, bez negativnih emisija u zrak.

Oblikovanjem sustava prometnica, sadnjom zaštitnog zelenila uz frekventne prometne koridore, orijentacija na javni prijevoza.

3.7.3. Zaštita od buke

Zaštita od buke ostvarit će se mjerama sprjeĉavanja nastajanja buke, utvrĊivanjem i praćenjem razine buke, otklanjanjem i smanjivanjem buke.

Otklanjanje ili smanjenje buke na dopuštenu razinu provodit će se mjerama uklanjanja/smanjenja buke na izvoru, gradnjom barijera na kritiĉnim mjestima uz prometnice u svrhu sprjeĉavanja širenja buke, boljom izolacijom graĊevina od vanjske buke.

Utjecaj zahvata rekonstrukcije postojećih ili gradnje novih objekata s izvorima buke, predviĊat će se prije poduzimanja zahvata i nadzirati tijekom korištenja zahvata.

3.7.4. Zaštita mora

Zaštita mora od oneĉišćenja s kopna planira se odreĊivanjem namjene kopnenog i morskog prostora, gradnjom sustava odvodnje s proĉišćavanjem i ispuštanjem putem podmorskih ispusta odgovarajuće duţine i drugim mjerama. Zaštita mora usmjerava se na oĉuvanje podruĉja s visokom kakvoćom mora i rehabilitaciju ugroţenih podruĉja. Svaka nova gradnja u pomorskom dobru i eventualno nasipanje obale u svrhu proširenja luĉice podlijeţe obvezi provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš.

Pomorski promet i luĉke djelatnosti, uz izvore oneĉišćenja mora s kopna, predstavljaju stalnu opasnost za morski okoliš. Sustav mjera zaštite mora od oneĉišćavanja obuhvaća: izviĊanje radi utvrĊivanja

75

pojave oneĉišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadleţnostima i zadacima sa svrhom sprjeĉavanja i uklanjanja oneĉišćenja te provoĊenje mjera.

Planom intervencije kod iznenadnog oneĉišćenja mora u RH utvrĊuju se mjere smanjenja šteta u okolišu putem ţupanijskog plana intervencija od iznenadnog oneĉišćenja mora.

3.7.5. Zaštita biljnog i ţivotinjskog svijeta

Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni su posebni dijelovi prirode (park-šuma Marjan), odnosno predloţeni su dijelovi prirode koje treba zaštititi (zaštićeni krajobraz). Ti dijelovi prirode imaju osobitu zaštitu. Kako bi se mogli štititi potrebito je izraditi mjere zaštite koje ovisno o stupnju zaštite donosi nadleţno tijelo uprave. TakoĊer je potrebno provoditi mjere zaštite biljnog i ţivotinjskog svijeta na temelju Zakona o zaštiti prirode te Crvenog popisa biljnih i ţivotinjskih svojti Republike Hrvatske.

3.7.6. Zaštita od elektromagnetskih polja

Obzirom na kriterij ekološki negativnog utjecaja sustava elektroopskrbe na okoliš sve elektroprivredne objekte moţemo grupirati u dvije skupine:

- Elektroprivredni objekti locirani na slobodnim (nenastanjenim) površinama s manjom vjerojatnošću pojave negativnih posljedica na okoliš zbog ĉega su propisi i zahtjevi u pogledu uvjeta

zaštite znatno blaţi.

- Elektroprivredni objekti locirani u naseljenim mjestima s većim negativnim utjecajem na okoliš pa su i zahtjevi u pogledu eko-zaštite prostora stroţi.

Ovdje treba napomenuti da se pod pojmom zaštite okoliša ne misli samo na zaštitu od aktivnih zagaĊivaĉa prostora (proizvodnja otrovnih plinova i zraĉenja) već je to širi pojam koji obuhvaća zaštitu od buke, vibracija, vizualnog narušavanja okoliša, elektromagnetskog zagaĊenja i opasnih bioloških utjecaja na ţivotinje i ljude (direktni i indirektni dodir elektriĉne struje).

Srednjenaponski i visokonaponski elektroprivredni objekti predstavljaju povećanu opasnost za ţivot ljudi i ţivotinja na svim mjestima gdje se nalaze. Isto tako imaju negativan utjecaj putem elektromagnetskih polja i to u psihološkom i biološkom pogledu na sva ţiva bića u neposrednoj blizini, duţ cijele trase dalekovoda. Iz tih razloga nije ih preporuĉljivo locirati na podruĉju pojedinih naselja.

Svi elektroprivredni objekti smatraju se izvorima niskofrekventnih magnetskih polja pa u eksploataciji moraju zadovoljavati kriterije o maksimalno dozvoljenim razinama elektriĉnih i magnetskih polja

odreĊenih u Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih zraĉenja.

3.7.7. Zaštita od poţara i mjere sklanjanja stanovništva

Temeljne organizacijske postrojbe za zaštitu od poţara su profesionalne postrojbe MUP-a i DVD koja organiziraju jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine). Zaštitu od poţara na teško pristupaĉnom terenu rješavati zraĉnim putem, upotrebom zrakoplova i helikoptera. Potrebno je ureĊivati i odrţavati protupoţarne putove. U svrhu motrenja podruĉja potrebno je urediti i opremiti motrilaĉke postaje.

Općina Zadvarje je duţna na svome teritoriju osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara. Obzirom da za ostala naselja koja imaju manje od 2000 stanovnika nije obvezna gradnja skloništa.

PotvrĊujem da je ovaj elaborat sastavni dio ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ZADVARJE

Sluţbeni glasnik Ţupanije splitsko-dalmatinske broj

Documents

OPĆINE ZADVARJE...Prethodni radovi odnose se na zajedniĉki rad općinskih upravnih tijela i IzraĊivaĉa na prikupljanju postojeće dokumentacije i osiguranja aţurnih kartografskih