Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
OPŠTINA PRIŠTINA
RAZVOJNI PLAN OBRAZOVANJA 2018-2022
RAZVOJNI PLAN OBRAZOVANJA OPŠTINE PRIŠTINA
2018-2021
Priština, jul 2017
4
Opština Priština Razvojni Plan Obrazovanja Opštine Priština 2018-2022 Ovaj dokument je usvojen od strane Skupštine Opštine Priština na sastanku održanom 09.10.2017.
Ovaj dokument je izrađen uz podršku projekta finansiranog od strane Evropske Zajednice “Kosovska Mreža za Obrazovanje i Zaposlenje-KEEN” kojim upravlja Kancelarija Evropske Zajednice na Kosovu. Projekat realizuje Centar za Obrazovanje na Kosovu (KEC) u saradnji sa Akademijom za Obuke i Tehničku Podršku (ATTA) i ostale organizacije civilnog društva na Kosovu. Sadržaj ovog dokumenta se pod nikakvim okolnostima ne pripisuje donatoru.
5
Kancelarija Evropske unije na KosovuSpecijalni predstavnik Evropske unije na Kosovu
Projektom koji finansira EU rukovodi Kancelarija Evropske Unije u Kosovu.
Ovaj dokument je izrađen uz podršku projekta finansiranog od strane Evropske Zajednice “Kosovska Mreža za Obrazovanje i Zaposlenje-KEEN” kojim upravlja Kancelarija Evropske Zajednice na Kosovu. Projekat realizuje Centar za Obrazovanje na Kosovu (KEC) u saradnji sa Akademijom za Obuke i Tehničku Podršku (ATTA) i ostale organizacije civilnog društva na Kosovu. Sadržaj ove publikacije ne odražava nužno službena mišljenja Europske Unije.
7
Sadržaj Lista skraćenica ......................................................................................................................... 9 Opšti pregled ............................................................................................................................ 11 1. Uvod ..................................................................................................................................... 12 2. Metodologija ........................................................................................................................ 13 3. Analiza stanja ....................................................................................................................... 15 3.1. Opšti podaci o obrazovanju u Prištini ............................................................................... 15 3.2. Institucionalno menadžovanje i osiguranje kvaliteta ........................................................ 17 3.3. Sprovođenje novog nasatavnog plana ............................................................................... 19 3.4. Obrazovna tehnologija i sredstva za nastavu .................................................................... 20 3.5. Uključenje u predškolsko obrazovanje ............................................................................. 21 3.6. Sigurna i prijateljska sredina u školi ................................................................................. 22 4. Strategije za razvoj obrazovanja u Opštini Priština ............................................................. 24 5. Institucionalno menadžovanje i osiguranje kvaliteta ........................................................... 26 6. Sprovođenje novog nastavnog plana ................................................................................... 32 7. Nastavna tehnologija i nastavna sredstva ............................................................................ 36 8. Uključenje u predškolsko obrazovanje ................................................................................ 42 9. Sigurna i prijateljska sredina u školi .................................................................................... 46 10. Analiza rizika ..................................................................................................................... 50 11. Budžet ................................................................................................................................ 53 12. Strategija komunikacije ..................................................................................................... 55 Dodatak 1: Okvir za procenu dostignuća ................................................................................. 56 Dodatak 2: Plan sprovođenja i budžet ..................................................................................... 58 Dodatak 3: Učesnici u procesu planiranja ............................................................................... 92
9
Lista skraćenica KBK Konsolidovani Budžet Kosova ODO Opštinska Direkcija za Obrazovanje DPP Deca sa Posebnim Potrebama RNS Razvojna Nemačka Saradnja IEAA Edukativno-obrazovne i osposobljavajuće institucije PI Predškolska Institucija PIK Pedagoški Institut Kosova KEC Centar za Obrazovanje Kosova KEEN Kosovska Mreža za Obrazovanje i Zaposlenje ONPK Okvir Nastavnog Plana Kosova LLL Doživotno učenje MONT Ministarstvo Obrazsovanja Nastave i Tehnologije SO Strateški Objektiv SPOK Strateški Plan Obrazovanja Kosova RPO Razvojni Plan Obrazovanja RPŠ Razvojni Plan Škole CPR Centri za Profesionalni Razvoj ZGR Zajednička Godišnja Revizija OSNŠ Osnovna i srednje niža škola VSŠ Viša Srednja Škola PK Policija Kosova SMIO Sistem za Menadžovanje Informacija u Obrazovanju SWOT Uspesi, Nedostaci, Mogućnosti, Rizici SRORD Standardi Razvojna Obrazovanja u Ranom Detinjstvu TIK Tehnologija Informacije i Komunikacije PRN Profesionalni Razvoj Nastavnika
11
Opšti pregled Obrazovanje u opštini Priština je najvažniji sektor ove opštine i što se tiče zapremine posla i učešća u opštinski budžet, a i što se tiče velikih implikacija koje može imati za društvo. ODO opštine Priština menadžuje oko 70 edukativno-obrazovnih i institucija za osposobljavanje (IEAA), preko kojih nudi uslove za oko 45 hiljada dece i učenika. ODO ima preko 3 hiljade zaposlenih i troši približno 40% opštinskog budžeta opštine Priština. Generalno se procenjuje da je kvalitet nastave u opštini Priština zabeležio dostignuće zadnjih godina i na boljem je nivou u poređenju sa ostalim opštinama Kosova, ali i bez obzira na ovo se smatra da su i dalje potrebne investicije i poboljšanje stanja obrazovanja u mnogim poljima i pravcima, stoga se zahteva veća koncentracija opštine Prištine na polju obrazovanja i u sledećim godinama. Na osnovu toga, opština Prištine je odabrana od strane Projekta “Kosovska Mreža za Obrazovanje i Zapošljavanje” (KEEN) za izradu “Razvojnog Plana Obrazovanja Opštine Prištine 2018-2022”. Ovaj razvojni plan je izrađen uglavnom na osnovu preporuka, zahteva i doprinosa raznih predstavnika iz opštine Prištine, koje je odredila opština, kao što su: upravnici i službenici ODO-a i ostalih opštinskih direkcija, rukovodeće osoblje i nastavnici IEAA, predstavnici učenika i predstavnici iz civilnog društva koji se bave sa pitanjima obrazovanja, koji sačinjavaju Radnu Grupu za izdradu ovog razvojnog plana obrazovanja. Između mnogih pitanja, izazova i problema sa kojima se suočava obrazovanje u opštini Priština, Radna Grupa za izradu “Razvojnog Plana za Obrazovanje Opštine Priština 2018-2022” je odlučila da u sklopu ovog plana uključi pet sledećih oblasti:
1. Institucionalno menadžovanje i osiguranje kvaliteta 2. Sprovođenje novog nastavnog plana 3. Obrazovna tehnologija i nastavna sredstva 4. Upis u predškolsku nastavu 5. Sigurna i prijateljska sredina u školi
Radna grupa je odredila viziju, misiju, vrednosti i principe na osnovu kojih se izrađuje ovaj razvojni plan obrazovanja. Otuda, za sve oblasti koje su uključene u ovaj plan je urađena analiza stanja, identifikovani su glavni izazovi, određeni su strateški objektivi, određeni su očekivani rezultati i određene su i opisane su predviđene mere i aktivnosti čije će ostvarenje uticati na poboljšanje kvaliteta nastave u opštini Priština. Takođe su određeni i pokazatelji za svaki objektiv i identifikovane su i opisane su preporuke i rizici koji utiču na sprovođenje ovog plana. Takođe je određen budžet za ovaj razvojni plan, odakle proizilazi da se za “Razvojni Plan za Obrazovanje Opštine Priština 2018-2022” za sledeći petogodišnji period predviđa budžet od €28,053,445 od kojeg se suma od €18,988,445 planira pokriti iz opštinskog budžeta Prištine, dok se za sumu od €9,065,000 predviđa da će se pokriti od strane različitih donatora i/ili centralnih institucija Kosova.
12
1. Uvod Opština Priština, kao centar Kosova, je najveća opština u Republici Kosovo i predstavlja najvažniji administrativni centar zemlje. Po popisu stanovništva na Kosovu iz 2011 godine, opština Priština ima 198,897 stanovnika1. Ali pošto je Priština prestonica Kosova, u opštini Priština su koncentrisane skoro sve državne i javne centralne institucije, javni i privatni univerzitetski centri, razne kulturne institucije, veliki broj preduzeća i velikih kompanija itd. Sve ovo čini da u opštini Priština živi ili razvija dnevne aktivnosti mnogo stanovnika drugih opština na Kosovu. Na osnovu toga se može reći da se razvoji na bilo kojem polju u Prištini odražavaju na nivou zemlje i mogu poslužiti kao model za ostale opštine na Kosovu. Izvršna vlast opštine Prištine se, osim pozicije gradonačelnika i zamenika gradonačelnika, sastoji od 13 opštinskih direkcija: Direkcija za Administraciju, Direkcija Zdravstva i Socijalne Dobrobiti, Direkcija Obrazovanja, Direkcija Kulture, Omladine i Sporta, Direkcija Poljoprivrede, Direkcija Finansija, Direkcija Poseda/Vlasništva, Direkcija Urbanizma, Direkcija Kapitalnih Investicija i Menadžovanja Ugovora, Direkcija Javnih Usluga, Zaštite i Spasavanja, Direkcija Katastra, Direkcija Inspekcije i Direkcija Strateškog Planiranja i Postojanog Razvoja2. Najvažnija i najveća među direkcijama opštine priština je Opštinska Direkcija za Obrazovanje (ODO). ODO Opštine Priština u sklopu sa nadležnostima, zakonskim ovlašćenjem i odgovornostima, administrativnim uputstvom MONT-a, statutom i pravilnicima opštine Priština i strateškim politikama gradonačelnika opštine na polju njenog delovanja, je nadležna i odgovorna za menadžovanje i koordinaciju strukture javnog predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u opštini Priština. ODO opštine Priština menadžuje oko 70 edukativno-obrazovnih i osposobljavajućih institucija (IEAA), putem kojih pruža usluge za oko 45 hiljada dece i učenika. ODO ima preko 3 hiljade zaposlenih i troši oko 40% opštinskog budžeta opštine Priština. Na osnovu toga, Opština Priština je odabrana od strane Projekta “Kosovska Mreža za Obrazovanje i Zapošljavanje” (KEEN)3 za izradu “Razvojnog Plana za Obrazovanje Opštine Priština 2018-2022”4. Za ostvarenje ovog razvojnog plana, opština Priština i Projekat KEEN su potpisali Sporazum o Saradnji putem kojeg se stranke slažu o obavezama i odgovornostima obe stranke u toku procesa izrade ovog plana.
1 Kosovska Agencija Statistika- Popis stanovništva na Kosovu 2011(http://ask.rks-gov.net). 2 Zvanična stranica Opštine Priština https://kk.rks-gov.net/prishtina/Municipality/Departments/Administrates.aspx. 3 Projekat KEEN sprovodi Centar za Obrazovanje na Kosovu (KEC), u saradnji sa partnerskim organizacijama, a finansira ga Kancelarija Evropske Zajednice na Kosovu. 4 Na početku je planirano da razvojni plan obuhvati period 2017-2021, međutim u toku procesa planiranja I izrade plana je procenjeno da će biti teško ili nemoguće da se koštanje ovog dokumenta može uključiti u fiskalnu 2017 godinu, jer revizija budžeta pruža ograničene mogućnosti za velike promene u budžetu. Stoga je odlučeno da razvojni plan obuhvati period 2018-2022 da bi opština imala vremena I mogućnosti da pravilno planira budžet za sav period koji obuhvata ovaj dokument.
13
2. Metodologija Proces izrade “Razvojnog Plana za Obrazovanje Opštine Priština 2018-2022” je bio dug i sveobuhvatan proces. Generalno, ovaj plan je izrađen u saglasnosti sa preporukama, zahtevima i doprinosima raznih predstavnika iz opštine Priština koje je odredila sama opština, kao što su: rukovodioci i službenici ODO-a, predstavnici IEAA, kao i predstavnici ostalih interesnih grupa koje se bave obrazovanjem u opštini Priština. U skladu sa obavezama koje je preuzeo Projekat KEEN, ovaj projekat je preuzeo i organizovanje svih potrebnih radionica i angažovao je dva savetnika da bi pružili podršku i ekspertizu u toku procesa izrade “Razvojnog Plana za Obrazovanje Opštine Priština 2018-2022”, koji su preradili i finalizovali preporuke, zahteve i doprinose predstavnika opštine Priština, a takođe su finalizovali i dokument ovog plana. Proces izrade “Razvojnog Plana za Obrazovanje Opštine Priština 2018-2022” do usvajanja ovog dokumenta od strane Skupštine Opštine Prištine je prošao kroz nekoliko faza/etapa putem kojih su se odvijale različite aktivnosti. Pomenute faze su opisanje ukratko u nastavku: Faza 1: Priprema U toku ove faze su predstavnici KEEN-a uspostavili kontakte sa opštinom Priština i potpisali su Memorandum o Saradnji sa Gradonačelnikom Opštine; opština Priština je odredila osobe koje će biti deo Radne Grupe za izradu plana; Projekat KEEN je identifikovao i angažovao savetnike koji će olakšati proces i koji će izraditi plan; održani su koordinativni sastanci između članova Radne Grupe i savetnika u vezi planiranja datuma održavanja radionica. Faza 2: Određivanje oblasti Projekat KEEN je 28 marta 2017 održao zajedničku radionicu sa radnim grupama za izradu opštinskih planova delovanja u različitim opštinama. Na ovojj radionici su učesnici detaljno obavešteni u vezi procesa izrade lokalnih planova delovanja i određene su oblasti koje će se uključiti u sklopu plana. Radna Grupa opštine Prištine je diskutovala i opredelila se za oblasti koje će se uključiti u ovom razvojnom planu obrazovanja. Faza 3: Analiza stanja i sakupljanje podataka Za potrebe analize stanja za oblasti koje su uključene u ovaj plan je organizovana jednodnevna radionica u Prištini uz saradnju sa savetnicima i učešće članova Radne Grupe. Ova radionica je održana 2 maja 2017 godine i putem SWOT analize, na osnovu znanja učesnika, su identifikovani uspesi, nedostaci, mogućnosti i rizici za svaku oblast koja je uključena u ovaj plan. Takođe, u ovoj fazi su sakupljeni i zvanični podaci i statistike koje su pružili službenici ODO-a opštine Priština za sve oblasti koje su uključene u ovaj plan. Faza 4: Određivanje miisje, vizije, objektiva i mera Zbog potreba planiranja je 29 maja i 30 juna 2017 godine održana dvodnevna radionica u Prištini, pod smotrom savetnika i uz učešće članova Radne Grupe. U toku ove radionice je određena vizija i misija ovog plana za svaku oblast koja je uključena u ovaj plan, identifikovani su glavni izazovi, određeni su strateški objektivi, identifikovani su očekivani rezultati, određene su i opisane su predviđene mere i aktivnosti. Faza 5: Planiranje budžeta i plana sprovođenja Zbog potrebe planiranja budžeta i plana sprovođenja ovog razvojnog plana obrazovanja, 7 jula 2017 godine je održana jednodnevna radionica u Prištini. Na ovoj radionici, pod smotrom savetnika i uz prisustvo članova Radne Grupe je određen budžet za sve predviđene mere i aktivnosti za petogodišnji period, deleći ga na kategorije u zavisnosti od izvora
14
finansiranja. Takođe je detaljno isplaniran plan sprovođenja ovog razvojnog plana obrazovanja za petogodišnji period određujući nadležne institucije u vezi njihovog sprovođenja. Faza 6: Izrada dokumenta Razvojnog Plana
Na osnovu dokumenata izrađenih u toku procesa, na kraju je izrađen i draft Razvojnog Plana Obrazovanja, koji, nakon što je razmotren od strane Grupe za Planiranje ODO-a, je dobio oblik završnog drafta.
15
3. Analiza stanja Radna Grupa za izradu “Razvojnog Plana za Obrazovanje Opštine Priština 2018-2022”, nakon diskusija koje je imala, je odlučila da u sklopu ovog razvojnog plana obrazovanja uključi pet važnih oblasti koje su predstavljene u nastavku:
1. Institucionalno menadžovanje i osiguranje kvaliteta 2. Sprovođenje novog nastavnog plana 3. Obrazovna tehnologija i nastavna sredstva 4. Upis u predškolsku nastavu 5. Sigurna i prijateljska sredina u školi
Za analizu stanja ovih pet oblasti je korišćena SWOTT analiza da bi se identifikovali uspesi, nedostaci, mogućnosti i rizici za svaku od ovih oblasti obuhvaćenu u razvojnom planu obrazovanja. Osim podataka koji su proizašli iz SWOT analize, osigurani su potrebni službeni podaci i statistike za analizu stanja opštinskog i centralnog nivoa. U nastavku su predstavljene analize stanja i neki opšti podaci o obrazovanju u opštini Priština za svako od pet polja obuhvaćenih u ovom razvojnom planu obrazovanja. 3.1. Opšti podaci o obrazovanju u Prištini5 Na osnovu budžeta 2017 godine, ukupan budžet opštine Prištine za ovu godinu iznosti 62,023.630€, 39.82% godišnjeg opštinskog budžeta je namenjeno za polje obrazovanja, odnosno 24,700.208€ je za polje obrazovanja, podeljenih po kategorijama predstavljenim u tabeli u nastavku:
Izvor Plate i dnevnice
Roba i usluge
Opštinski troškovi
Subvencije i prevoz
Kapitalni troškovi
Ukupno
Vladina sredstva
18086803 1423405 620000 - - 20130208
Sopstveni dohoci
- 1200000 - 210000 3160000 4570000
Ukupno 18086803 2623405 620000 210000 3160000 24700208
Opština Priština ima ukupno 70 edukativno-obrazovnih i osposobljavajućih institucija (IEAA) svih nivoa preduniverzitetskog obrazovanja, gde edukativno-obrazovni proces prati ukupno 45,438 dece i učenika. Detaljni podaci o ovim institucijama su predstavljeni u tabeli u nastavku:
Edukativno-obrazovne i osposobljavajuće institucije preduniverzitetskog obrazovanja u opštini Priština
Institucije po nivoima Broj institucijaa Broj dece/učenika M Ž U
Predškolske institucije-javne 8 854 765 1619 Predškolske institucije-na osnovi u zajednici 6 209 197 406 Predškolske institucije-sa javno-privatnom saradnjom
1 65 66 131
Osnovne i niže srednje škole-javne 42 16765 16156 32921 Više srednje škole- Gimnazije-javne 6 2289 3070 5359 Više srednje škole-Profesionalne škole 7 2805 2197 5002
Ukupno 70 22987 22451 45438
5 Svi podaci i statistike obuhvaćene u ovoj sekciji su osnovane na službenim podacima i statistikama ODO-a opštine Prištine za skolsku 2016/2017 godinu, koji su predati maja 2017 godine.
16
Veliki broj škola u Opštini Priština rade na dve smene, ali i ima i dovoljan broj škola koje rade samo jednu smenu. Važno je pomenuti da u sklopu nekoliko ONSŠ-a postoje fizički odvojena odeljenja koja funkcionišu u sklopu matične škole, ali postoje u različitim lokacijama, stoga je broj fizičkih objekata ONSŠ-a viši od 42 (svi ovi podaci se mogu naći u Dodatku 2 ovog dokumenta). U sklopu nekoliko ONSŠ-a u ruralnim delovima opštine Priština funkcioniše 22 odeljenja u kojima se odvija kombinovana nastava, a koje pohađa 31 učenik muškog ppola i 29 učenica ženskog pola. Takođe treba pomenuti da u opštini Priština postoji još jedna viša srednja profesionalna javna škola (Shtjefën Grejҫovi), koju ne menadžuje opština Priština, već određena agencija za profesionalno obrazovanje. Osim gore navedenih IEAA u opštini Priština deluje oko 40 privatnih predškolskih institucija sa ukupno 1702 dece, 7 privatnih obrazovnih institucija osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja (razredi I-IX) i 9 privatnih obrazovnih institucija višeg srednjeg obrazovanja (razred X-XII) sa ukupno 2316 učenika, koje su licencirane od strane MONT-a. U sklopu ODO-a opštine Priština je zaposleno 18 osoba, uključujući i poziciju direktora ODO-a, u sklopu javnih IEAA svih obrazovnih preduniverzitetskih nivoa opštine Priština, ODO je zaposlio oko 3170 osoba. Podaci o zaposlenima po vrsti, nivou i polu su predstavljeni u sledećoj tabeli:
Broj osoblja u edukativno-obrazovnim i osposobljavajućim javnim institucijama preduniverzitetskog nivoa u opštini Priština
Nivo institucije Pol Vrsta zaposlenih Ukupno zaposlenih Nastavnici Administrativno
osoblje Pomoćno osoblje
Predškolske institucije
M 27 3 29 59 Ž 188 15 52 255 U 215 18 81 314
Osnovne i niže srednje skole
M 365 49 203 617 Ž 1267 63 94 1424 U 1632 112 297 2041
Više srednje škole M 250 23 103 376 Ž 393 16 30 439 U 643 39 133 815
Ukupno zaposlenih M 642 75 335 1052 Ž 1848 94 176 2118 U 2490 169 511 3170
Na osnovu zvaničnih podataka ODO-a, samo 3 nastavnika nije kvalifikovano po zakonodavstvu na snazi na Kosovu. Takođe je važno pomenuti da u je sklopu osoblja javnih IEAA Prištine zaposleno 14 psihologa koji pokrivaju 27 ONSŠ-a i VSŠ-a, dok je zaposleno još 2 pedagoga, jedan pokriva 8 PI-a, a jedan pokriva 1 ONSŠ.
17
3.2. Institucionalno menadžovanje i osiguranje kvaliteta Sve IEAA opštine Priština imaju Razvojne Planove Škola (RPŠ) izrađene za trogodišnji period, koji se revizuju svakih šest meseci, a takođe su i osnovale i funkcionalizovale Upravne Odbore škola. Celodnevna nastava se sprovodi u šest javnih škola u Prištini, dok u ostalih šest se koriste digitalni dnevnici. Samo u tri srednje profesionalne škole su na službeni način određeni koordinatori kvaliteta, dok u nekim školama funkciju koordinatora kvaliteta vrše određene osobe koje i dalje nisu zvanične. Što se tiče budžetnog dela i Opština Priština je u toku 2017 godine prošla kroz iste izazove kao i ostale opštine na Kosovu. Stoga je za 2017 godinu, za profesionalni razvoj nastavnika (PRN), samo 5000€ od strane ODO-a Prištine. Realno, ODO nije bio u stanju da preuzme nadležnosti u ovoj oblasti dok se osposobljavanje odvijano uz pomoć sredstava MONT-a u dovoljnoj meri ne poklapa sa zahtevima i potrebama nastavnika u školama, tačno zbog centralizovanog planiranja i daleko od škole. U oblasti menadžovanja i osiguranja kvaliteta u obrazovanju u opštini Priština se zadnjih godina radilo na borbi protiv politizacije u obrazovanju i na potpunom poštovanju zakona i podzakonskih akata u procesu menadžovanja obrazovanja. Osim toga, osigurana je potpuna transparentnost u procesu regrutovanja osoblja i pri upisu dece/učenika u tim edukativno/obrazovnim institucijama (obdaništa i više srednje škole) u kojima je upis na višoj stopi. Pre svega, ovo je dostignuto razvojem efikasnih i transparentih procedura regutovanja osoblja i određenih instrumenata. Nakon toga, regrutovanje kao i upisi su vršeni uz pomoć uključenja zajednice, roditelja ili vanjskih nezavisnih stručnjaka. Ovo je doprinelo povratku poverenja roditelja i zajednice pri pružanju obrazovnih usluga, pri osnaženju položaja roditelja i pri boljem funkcionisanje organa vlade škole.
Rađeno je i na obezbeđenju kvalifikovanog osoblja za škole i predškolske institucije u opštini Priština, uključujući i deficitne profesije. Na taj način se potreba za nastavnike matematike, engleskog jezika, informativne tehnologije i tako dalje, ispunjavaju skoro 100%.
Osim toga, autoriteti i edukativno-obrazovne institucije su se angažovale pri stvaranju nove kulture saradnje na svim nivoima, kako između institucija (sa MONT-om, inspektoriatom, školama, obdaništima), tako i preko roditelja, učenika, nastavnika iz zajednice. Rezultiralo je poboljšanjem komunikacije sa ovim entitetima i povećanim izveštavanjem u institucijama. U tom pravcu je pomogla transparentnost, informisanje, redovno izveštavanje i pomoćni pristup spram školama.
U okviru svojih odgovornosti i nadležnosti, ODO je angažovan u organizaciji i pružanju podrške brojnim programima za razvoj nastavnika/vaspitača i za menadžment obrazovnih ustanova. Svemu tome su prethodile kampanje e podizanju svesti o neophodnosti neprestanog
Glavni izazovi:
Nedostatak profesionalnog kapaciteta na nivou ODO i IEAA..
Nedostatak izveštavanja u školama. Nedostatak mehanizama za osiguranje
kvaliteta Nedostatak dovoljnog budžeta za
ostvarenje funkcije ODO-a. Funkcionisanje odvojenih odeljenja i
škola sa malim brojem učenika u ruralnim zonama.
Neprimenjivanje novih pristupa i strategija naučenih u programima za profesionalni razvoj.
18
profesionalnog razvoja. U nastavku se nalaze planovi za poboljšanje funkcionisanja profesionalnih aktiva i srednjeg rukovođenja. Većina programa za osposobljavanje/razvoj je organizovano u oblasti rukovođenja obrazovnih institucija, čitanju-pisanju i u predmetnoj metodologiji. Direkcija je podržala pokrete koji utiču na profesionalni razvoj sa osnovama u školi i u skladu sa zahtevima i potrebama nastavnika za profesionalni razvoj. To je uticalo i na izbegavanje učešća nastavnika u obukama na osnovu procena menadžovanja škole i opštine i na osnovu potreba i ličnih razvojnih potreba nastavnika. Između rezultata angažovanja u sektoru obrazovanja u zadnje četiri godine je vidljiv i porast uključivanja dece u predosnovnu nastavu sa oko 76% ukupno dece odgovarajuće starosti u Prištini. Osim toga, ODO Priština je odlučio da poveća kvalitet i učešće u obrazovanju preko organizovanja celodnevne nastave gde je to moguće. Na taj način, od 2016 godine je pilotirana celodnevna nastava u šest škola opštne Priština. Da bi podržao rad pilot-škola ODO je odredio po jednog vanjskog koordinatora za celodnevnu nastavu. Oni uglavnom podržavaju nastavnike pri planiranju i sprovođenju dopunskih aktivnosti celodnevne nastave i rade na profesionalnom razvoju nastavnika ovih škola, organizujući obuke i nastavu u kojoj sarađuju u školi. Prve povratne informacije iz škola pokazuju da je celodnevna nastava pomogla dostignuću i interesovanju učenika za ovu vrstu nastave. Među primećenim problemima se uočava, nezadovoljstvo nekih nastavnika u vezi produženog radnog vremena u poređenju sa njihovim kolegama u drugim školama, nedostatak dovoljne podrške materijalnim sredstvima, nedostatak saradnje i aktivnog pristupa roditelja spram ovom projektu sl. Postojanje nacionalnih razvojnih planova, kako u vladinim tako i u sektoru obrazovanja su viđeni kao mogućnosti od strane učesnika u planiranju razvojne strategije obrazovanja u Prištini. Nacionalna Strategija za Razvoj 2016-20216 predviđa razvoj ljudskog kapitala kao prioritet broj jedan. Nešto takvo utiče pozitivno, bilo to i simbolično, na ophođenju spram obrazovnih pozitivnih pokreta od strane domaćih jedinicaa menadžovanja obrazovanja. Strateški Plan za Obrazovanje Kosova 2017-20217 je gledan kao sledeća mogućnost, pošto nudi afirmativan i rukovodeći okvir za planiranje vaspitanja i obrazovanja na državnom nivou. Ovaj plan omogućuje bolje planiranje konkretnih mera da bi se osigurala saradnja između pokreta na različitim nivoima organizacije rukovođenja u zemlji. Postoji nekoliko pokreta na polju menadžovanja na centralnom nivou na šta se gledalo kao na mogućnosti za učesnike procesa planiranja. To su početak sprovođenja procene dostignuća škole, razvoj nastavnika sa osnovama u školi (za razliku od dosadašnjih obuka na seminarima van škole), razvoj i sprovođenje sistema za orijentaciju karijere i ostalo. Grupe za planiranje su konstatovale da treba raditi još više na poboljšanju kvaliteta nastave i učenja u školama. Nema sumnje u to da su rezultati testova PISA 2015 samo potvrdili ubeđenje o nedovoljnom kvalitetu školovanja na Kosovu. Takvo stanje na osnovu učesnika je moglo da se pojavi kao rezultat: nedostatka planiranja i pravilne pripreme za nastavu od strane nastavnika, nemogućnost sprovođenja novih tehnika i strategija naučenih na obukama, otpor znatnog broja nastavnika prema osposobljavanju za novi plan i program, ambijentisanje nastavnika u zoni komotnosti, kao i nedostatak sistema izveštavanja u sektoru obrazovanja generalno. Sem toga, statistički podaci ukazuju na pad praćenja nastave, što je propraćeno padom interesovanja (možda iz razloga što školovanje ne može da proprati tehnološke trendove van škole) i ostalo.
6 http://www.kryeministri-ks.net/repository/docs/Strategjia_Kombetare_per_Zhvillim_2016-2021_Shqip.pdf 7 http://www.kryeministri-ks.net/repository/docs/PLANI_STRATEGJIK_I_ARSIMIT_NE_KOSOVE.pdf
19
Druga oblast koja zahteva značajan angazman je oblast stručnog obrazovanja. U ovoj oblasti postoje postignuća i nedostatci, sa kojima bise trebalo deliti u ovom obrazovnom planu razvoja. U tom smislu, su istaknuti nedostatak mehanizma za kordinaciju praktičnog rada u obrazovanju na opštinskom nivou, nedostatak angažovanja studenata u praktičnom radu, nedostatak radionica i alata (uprkos nekim značajnim napredovanjima), nedostatak školske autonomije za generisanje i korišćenje alata iz praktičnog rada, itd. Istovremeno, postojale su ostale vanjske okolnosti kao što je opšte političko stanje u glavnom gradu, mešane zakonske nadležnosti između nivoa organizacije nastave, nedostatak budžeta, nedovoljna organizacija kurikularne reforme, nedostatak osoblja u ODO-u kao i ostali razlozi koji su uticali na dostignuće obrazovnog sistema koja su ispod željenog nivoa. Na institucionalnom polju je navedeno: loše dostignuće u odvojenim odeljenjima i u malim ruralnim školama (kao prvo zbog nedostatka konkurencije u znanju, monitorisanja i izveštavanja), nesprovođenje procene dostignuća na nivou škole, nedostatak osoblja za monitorisnje/mentorisanja, kao i nedostatak profesionanih usluga u školama. Ovakvo stanje u menadžovanju institucija i u osiguranju kvaliteta predstavlja izazov za proces razvojnog planiranja nastave u opštini Priština. 3.3. Sprovođenje novog nastavnog plana Koordinativna grupa i proširena grupa za planiranje su identifikolvale sprovođenje novog nastavnog plana kao jednu od najvažnijih oblasti rada za tretiranje od strane strateškog planiranja. To iz dva glavna razloga: s jedne strane je dosadašnje sprovođenje, bilo u pilot-školama u kojima je sprovođen nastavni plan, ali i u onim školama gde su počele pripreme za sprovođenje istog, što je propraćeno sa velikim poteškoćama i propustima koji su doprineli stvaranju nepoverenja među ostalim faktorima koji trebaju sprovoditi nastavni plan u školama. S druge strane, i uprkos mnogim poteškoćama, pilot-škole su pokazale nov kvalitet rada i saradnje među nastavnicima i među učenicima. Od početka pilotiranja novog nastavnog plana do školske 2016/2017 godine u javnim školama u Prištini je izvršeno probno sprovođenje novog nastavnog plana u dve ONSŠ i pet VSŠ. Na osnovu podataka koje je obezbedio ODO Priština, u sedam škola koje su započele sprovođenje Novog Nastavnog Plana, od 2013 do 2016 godine, su obučeni skoro svi nastavnici ovih pilot-škola, odnosno 400 nastavnika. Dok 2017 godine je obučeno oko 856 nastavnika iz svih škola u sklopu priprema za pružanje sprovođenja novog nastavnog plana u svim školama za 0, 1, 5 i 10 razred u toku školske 2017/2018 godine. Sada je osposobljeno oko 40 mentora za novi nastavni plan na nivou opštine Priština. Među dostignućima novog nastavnog plana je veće mobilizovanje propraćeno višom kulturom saradnje među nastavnicima, aktiviranje profesionalnih aktiva i razvoj aktivnosti sa osnovom u školi. Novi nastavni plan izgleda da je pružio mnoge mogućnosti za razvoj obrazovanja u Prištini. Pružanje sprovođenja nastavnog plana u svim školama, što se očekuje da se desi u toku 2017-18 godine, očekuje da stvori novi kontekst koji će učiniti da ceo sistem i nastavni faktori u opštini napreduju. Osim toga, veruje se da će novi nastavni plan doneti i nove obuke sa sobom koje su organizovane na centralnom nivou pri novim pristupima i elementima koje donosi novi nastavni plan, kao što su nadležnosti, glavni nastavni rezultati, integrisana nastava, formativno ocenjivanje, saradnja u sklopu polja novog nastavnog plana i td. Takođe se očekuje da se školski materijali vide u novom svetlu kao pomoćni elementi u ulozi izgradnje kompetencija učenika, a ne kao zamena državnim nastavnim planovima, kao što je u trenutnoj praksi u školama.
20
Sprovođenje novog nastavnog plana se može propratiti i uticati od strane istih slabosti koje su pratile i sprovođenje sadašnjeg nastavnog plana. Ovo se može dogoditi zbog nedostatka i slabog kvaliteta tekstova (posebno u profesionalnom obrazovanju), nedostatka tehnologije i školske infrastrukture za savremeno učenje, kao i nekvalitetnih i nerelevantnih obuka. Učesnici su bili u saglasnosti da prvi koraci za prostiranje novog nastavnog plana u svim školama nisu bili obećavajući. Oni su konstatovali da nedostaje transparentnost u procesu priprema, osposobljavanje nastavnika se vrši na ubrzan način, mentori nisu dovoljno pripremljeni da bi objasnili i osposobili nastavnike za jedan ovako važan projekat, nedostaje potrebna materijalna podrška za obuke i za sprovođenje nastavnog plana u ostalim
školama. Sprovođenje nastavnog plana predstavlja pravi izazov, posebno u gradskim školama na sva tri nivoa koji su obično preopterećeni velikim brojem učenika u razredu. 3.4. Obrazovna tehnologija i nastavna sredstva
U opštini Priština većina (oko 95%) škola ima pristup internetu; samo tri škole nemaju pristup istom8.Sve škole u Prištini su opremljene kompjuterima. Većina škola poseduje kabinete za nastavu (biologije, hemije, fizike i sl.), uz izuzetak tri škole („Elena Gjika“,
Azemi e Salihu“ i „Dëshmoret e 1921“). Većina profesionalnih škola je opremljena profesionalnim radionicama, međutim u nekim školama nedostaju neke radionice (u VSŠ „Dr. Ali Sokoli“ nedostaje kabinet stomatologije; u VSŠ „28 Novembar“ nema radionice za predmet građevinarstva; u VSŠ „7 Septembar“ nema radionice za profesionalnu praksu). Ukupno 23 edukativno-obrazovne institucije osnovnog nivoa, nižeg srednjeg nivoa i višeg srednjeg nivoa opštine Priština je opremljeno bibliotekama. Samo dve škole koriste
platforme online učenja ili e-nastavu (OSNŠ „Faik Konica“ i OSNŠ „Model“). Ukupno 33 škole u Prištini poseduju sale za fizičko vaspitanje i 24 od tih škola imaju sale koje su opremljene sportskim rekvizitima. Ima dosta napretka u osiguranju dovoljnih i prijatnih ambijenata za snabdevanje različitih kabineta i laboratorija (posebno za informatiku i prirodne nauke), međutim primećuje se zaostatak pri planiranju i menadžovanju procesa koji bi se bavili kreiranjem, snabdevanjem i apliciranjem obrazovne tehnologije za poboljšanje nastave. Bez pravilne upotrebe obrazovne 8 OSNŠ “Azem Salihu”, OSNŠ “Fan Noli”, OSNŠ “Dëshmoret 1921”.
Glavni izazovi: Nedostatak harmonizacije/saradnje između
svih interesnih stranaka MONT-ODO-PIK-Inspektoriat-Škola.
Neostatak izveštavanja i odgovornosti između interesnih stranaka za praktično sprovođenje novog nastavnog plana.
Rezerve i nejasnoće nastavnika spram promenama koje donose ONPK i UN zbog nesigurnosti u vezi upotrebe savremenih metodologija.
Nedostatak obuka za profesionalni i kvalitetni razvoj nastavnog plana PRN (BEP i GIZ).
Nedostatak infrastrukture, sredstava i školskih tekstova, harmonizovanih sa nastavnim programima za sprovođenje nastavnog plana.
Glavni izazovi: Neovoljna oprema za informativnu
tehnologiju u školama. Nespremni nastavnici za stvaranje i
upotrebu kreativnih resursa i tehnologije u funkciji efektivnog učenja.
Nedovoljni budžet namenjen za paket nastavne tehnologije.
Nedostatak nastavnih digitalnih aplikacija. Neodtatak kabineta i laboratorija.
21
tehnologije ne može postojati autentična i relevantna nastava, niti aktivno učešće učenika, niti učenja preko drugih projekata. Relativan nedostatak obrazovne tehnologije nastavnici nadoknađuju koristeći sopstvene resurse, sarađujući sa roditeljima, aktivirajući učenike i sl. Bez sumnje, samo jedan sistematski pristup spram ovom pitanju može pomoći za substancijalnu i porekopotrebnu promenu stanja. Bolja upotreba obrazovne tehnologije, po učesnicima, uključujući i ostvarenje digitalizacije škola, organizacije e-Nastave, kao i prilagođavanje škole povećanim zahtevima učenika za brzim informacijama i zbog atraktivnije nastave. Sve ovo, na kraju, može uticati i na kreireanje prijateljske sredine i na bolje sprovođenje novog nastavnog plana. Pre ostvarenja ovih mogućnosti za poboljšanje obrazovne tehnologije u školama se pojavljuju razni izazovi i rizici kao što su: nedostatk budžeta, nepogodna infrastruktura za optimalno korišćenje nove obrazovne tehnologije i drugo. Ovi izazovi i rizici su i objekat tretiranja strategija ovog razvojnog plana obrazovanja u opštini Priština. 3.5. Uključenje/upis u predškolsku nastavu Po podacima ODO-a i statistikama na raspolaganju iz Kosovske Agencije Statistika za Opštinu Priština, u predškolsku nastavu (0-5 godina), ne uključujući predosnovce u javnim institucijama, u onima na osnovi zajednica i u javno-privatnim institucijama je upisano/uključeno 1575 dece ili oko 9.40%. Ovde nisu uključena deca koja prate ovaj nivo obrazovanja u privatnim predškolskim institucijama u opštini Priština. U Opštini Priština u predosnovnom nivou (pripremni razred), u predškolskim institucijama i u osnovnim školama je uključeno ukupno 2778 dece ili oko 79.25% dece prikladnog uzrasta. Ovde nisu uključena deca koja prate ovaj nivo obrazovanja u privatnim institucijama u opštini Priština Predškolsko obrazovanje na Kosovu, uključujući i Prištinu, pati od potpuno substancialnih problema, kao što je nisko uključivanje dece i relativan nedostatak kvaliteta usluga. I da ne postoje ostali pokazatelji o kvalitetu i uslovima rada u institucijama predškolskog obrazovanja, bila bi dovoljna činjenica o uključenju manje od 10% dece u predškolsko obrazovanje da bi se pokrenuo alarm o potrebi fokusiranog i sistematskog intervenisanja na ovom polju. I Strateški Plan Obrazovanja na Kosovu (SPOK) 2017-2021 tretira pitanje upisa u predškolsko obrazovanje u prvom strateškom objektivu. Jedan od razloga za ovakvo stanje, po mišnjenju učesnika, je nemogućnost zapošljavanja dopunskog broja vaspitača za porast upisa dece u PŠO. Po podacima ODO-a Priština, u toku tri zadnje godine su povećani kapaciteti za upis predškolskih institucija u opštini za oko 50%. Izgrađena su tri nova obdaništa; osnovana su dva obdaništa sa osnovama u zajednici; bilo je pokreta za osnivanje obdaništa u saradnji sa privatnim partnerima; razvijeni su i primenjeni su edukativni alternativni programi koji generišu dohotke za predškolsko obrazovanje. Osim toga, omogućeno je učešće preduzeća i
Glavni izazovi: Nedostatak infrastrukturnih kapaciteta i
materijala za realizaciju edukativnih delatnosti za predškolsku nastavu (izgradnja novih PI-a, proširenje postojećih kapaciteta u PI).
Nedovoljni fondovi za porast uključenja i kvaliteta usluga u predškolskoj nastavi za decu 2-5 godina.
Nedostatak programa obuka na polju predškolskog obrazovanja.
Nedostatak sprovođenja pedagoških metodologija za predškolsko obrazovanje, npr:Montessori, Reggio Emilia, Korak po korak i drugi.
Nedostatak zdravstveno-psihološko-pedagoških usluga, npr: psiholog, pedagog, dodatni vaspitači, pediatri, nutricionisti i sl.
Nedostatak sprovođenja standarda organizacije edukativno-obrazovnog rada u PI.
22
roditelja u funkcionisanju postojećih JZI-a i radilo se na pružanju integrisanih usluga JZI-a. Posebna pažnja je posvećena osiguranju pravednosti i transparentnosti u toku regrutisanja osoblja i prijema dece u obdaništa. Osim toga, ODO Priština je podržavala projekte za osposobljavanje za primenu savremenih metodologija u PŠO-u i umrežavanja institucija i vaspitača za profesionalni razvoj i razmenu iskustava. Unatoč dostignućima, nastavile su se poteškoće u PŠO-u u Prištini. Osim gore navedenih je primećen i nedostatak profesionalnih usluga (psiholozi i pedagozi u obdaništima), nedostatak objekata i pogodnih uslova za rad u postojećim objektima, nedostatak sredstava za rad u obdaništima i vrtićima, kao i nedostatak dovoljnih pedagoških programa i obuka u PŠO-u. 3.6. Bezbedna i prijateljska sredina u školi U opštini Priština postoji pet predškolskih institucija, 23 osnovne i niže srednje škole i sedam viših srednjih škola kojima je potrebno hitno renovisanje. Uz izuzetak škole „Dëshmoret e 1921“ u Baljajima, sve škole u Prištini imaju ograđena dvorišta, dok 25 institucija osnovnog nivoa, nižeg srednjeg nivoa i višeg srednjeg nivoa je opremljeno sigurnosnim kamerama. Na osnovu izveštavanja prošle godine u ODO je prijavljeno više od 100 slučajeva nasilja
spram učenicima, više od 100 slučajeva nasilja među učenicima, oko 20 slučajeva upotrebe narkotika od strane učenika i 10 slučajeva posedovanja oružja od strane učenika. U Prištini je rađeno na stvaranju pozitivnog ambijenta za učenje. U tom pravcu su pomogle investicije u infrastrukturi, opštinski pravilnici koji regulišu menadžovanje škole i međuljudske odnose u školi, razvoj nastavnika u oblasti ljudskih prava i novi pristupi u kojima je učenik u centru pažnje. Jedan odlučan korak je ostvaren otvaranjem i funkcionalizacijom novih škola koa što su „Škola Model“, izgradjena od strane Opstine sa ko-financiranjem s USAID, Svetskom Bankom i „Zelena škola“/„Qamil Batalli“,
izgradjena od strane Svetske Banke. Ove škole su služile kao model ne samo fizičkoj infrastrukturi, nego i novih odnosa među menadžmenta, nastavnika i učenika na nacionalnom i regionalnom nivou. Kvalitet komunikacije i sloboda govora učenika se vidno povećala u toku nastave i van iste. Razredi su stekli novu fizionomiju toplog dinamičkog i raznobojnog ambijenta. Ova dostignuća međutim, ne karakterišu ceo sistem škola Prištine. I dalje ostaju nesigurni, hladni i neprijateljski ambijenti za učenike, i ima i dalje nesporazuma i čestog nametanja na svim međuljudskim relacijama u školi. Priština, na neki način, pokazuje elemente najmodernijih evropskih škola, ali i znatan zaostatak na polju infrastrukture i međuljudskih odnosa, posebno u ruralnim školama i u odvojenim odeljenjima. Škola je i dalje relativno zatvorena i netransparentna spram zajednici, nedostaje nadležnost za tretiranje incidenata u kojima su uključeni učenici, i td. Sve škole nemaju psihologe, biblioteke, pedagoge i ostale profesionalne usluge koje bi pozitivno uticale na stvaranje pravilnog obrazovnog ambijenta. Istovremeno rizik dolazi i od nedostatka potrebne saradnje
Glavni izazovi:
Postojanje fizičkog i psihičkog nasilja u školama i oko istih.
Zatvaranje škola i konzervativni pristup spram novim trendovima u obrazovanju i društvu.
Identifikovanje i prihvatanje potreba škola (nastavnika).
Loša školska i okolna infrastruktura(saobraćaj, rasveta, neprihvatljiva preduzeća za maloletnike itd.)
Nedostatak profesionalne pripreme nastavnika i vaspitača,
23
između obrazovnh domaćih i centralnih autorieta i organa javne sigurnosti kao i prava. Nedostatak budžetnog uslova za pružanje fizičke bezbednosti 24 sata u školama, nemogućnost snabdevanja nastavnim materijala i sredstvima i nedostatak atraktivnih unutrašnih i vanjskih ambijenata koji školsku sredinu u Prištini ne čine sigurnom.
24
4. Strategije za razvoj obrazovanja u Opštini Priština Članovi grupe za planiranje su odredili viziju i misiju u nastavku za sledećih pet godina za polje obrazovanja u Prištini. Vizija: Obrazovanje u Prištini je model na Kosovu i u regiji za osiguranje kvalitetnih edukativno-obrazovnih usluga za decu i mlade. Škola u Prištini je jak inovativni mehanizam u sigurnoj, prijateljskoj i unapređenoj tehnološkoj sredini koja mobilizuje učenike, nastavnike, menadžment, roditelje, preduzeća, zajednicu pri razvoju obaveza za svakog učenika u skladu sa najnovijim dostignućima znanja i vrednosti. Misija: Obrazovanje i obrazovne institucije u Prištini su posvećene osiguranju kvalitetnih obrazovnih usluga i sposobnost za obrazovanje u toku celoga života u jednoj atraktivnoj, sigurnoj i prijateljskoj sredini za sve, decu i mlade. Obrazovanje u Prištini pruža kompetencije za tržište rada, za dalji život i školovanje, kao i jednake mogućnosti i socijalnu mobilnost za decu iz svih grupa i građanskih slojeva opštine Prištine. Vrednost obrazovanja u Prištini: U obrazovanju u Prištini se poštuje individualnost, raznolikost, dobrobit i uspeh dece. Takođe je od velike važnosti posvećenost, ljubav prema profesiji i neodgovornost nastavnika. Principi:
Princip prostora, transparentnosti i fleksibilnost. Princip monitorisanja, propratnih mera, merenja i procene institucionalne
performanse. Princip jednakosti i jednako tretiranje za sve.
U funkciji realizacije vizije i misije ograničenih ranije je određen po jedan strateški objektiv za svako polje intervenisanja. Strateški objektivi:
SO 1. Razvijaju se ljudski i institucionalni kapaciteti za postojano osiguranje kvaliteta u obrazovanju Opštine Priština.
SO 2: Planirano i kvalitetno sprovođenje novog plana i programa uz obuhvatanje svih uključenih stranaka.
SO 3: Osiguranje potrebne nastavne tehnologije koja omogućuje optimalne uslove i nastavne procese za nastavnike i učenike za efektivno učenje.
SO 4: Poboljšanje uključivanja i kvaliteta usluga u predškolsku nastavu u Opštini Priština.
SO 5: Stvaranje sigurne, prijateljske i sveobuhvatne škole u Opštini Priština, u kojoj svaku učenik uživa optimalne uslove za lični razvoj.
Za dostizanje ovih strateških objektiva je osmišljeno 23 očekivana rezultata, koji ustvari označavaju posvećenost autoriteta i škola u Prištini za unapređenje obrazovanja u ovoj opštini. Istovremeno je identifikovano 69 mera i stotinu konkretnih aktivnosti za pokretanje i sprovođenje očekivanih rezultata. U nastavku su predstavljene i opisane ove mere i aktivnosti za razvoj obrazovanja u Opštini Priština u pet predstojećih godina.
OPŠTINA PRIŠTINA
INSTITUCIONALNO MENADŽOVANJE I OSIGURANJE KVALITETA
26
5. Institucionalno menadžovanje i osiguranje kvaliteta Strateški objektiv 1. Razvijaju se ljudski i institucionalni kapaciteti za postojano osiguranje kvaliteta u obrazovanju Opštine Priština Obrazovanje u Prištini, kao i svugde na Kosovu, prolazi kroz važnu i vrlo kompleksnu fazu obrazovnih razvoja, uključujući i izazove sprovođenja novog plana i programa i poteškoća u toku podudaranja administracije za sprovođenje prenesenih odgovornosti u sklopu procesa decentralizacije obrazovanja na Kosovu (posebno u vezi predškolskog obrazovanja i profesionalnog razvoja nastavnika). I bez ovakvih intenzivnih razvoja, obrazovanje je, samo po sebi, jedan vrlo složen sistem kojio buhvata međudelovanje brojnih faktora (nastavnici, roditelji, nastavna sredstva, školski objekti i ostalo) koji zahtevaju dodatnu mobilizaciju za efikasnu koordinaciju i menadžovanje. Radna grupa autoriteta za obrazovanje u Prištini je određena za tretiranje problema u rukovođenju i osiguranju kvaliteta unutar jedne zajedničke oblasti intervenisanja. Iako neobičan pristup tretiranju problema u obrazovanju, ovako tretiranje problema rukovođenja i kvaliteta je na kraju obezbedilo najstabilnije rešenje za obe oblasti. Kao deo osiguranja kvaliteta, ova oblast intervenisanja uključuje i mere za profesionalni razvoj nastavnika kao jednu od najvažnijih odgovornosti opštine u sektoru obrazovanja. Glavni identifikovani problem u oblasti osiguranja kvaliteta u obrazovanju u Prištini je predstavljao nedostatak kompetentnih i kvalitetnih ljudskih resursa za efikasno i kvalitetno menadžovanje obrazovanja u Opštini Priština i za proces nastave u učionicama. Očekivani rezultati Za tretiranje identifikovanih izazova, opštinski službenici, direktori i nastavnici u školama, uključeni u proces planiranja, su formulisali niz rezultata, zalaganja za promene, koji će pomoći pri prevazilaženju izazova i problema. Ova oblast intervenisanja se fokusira na aspekte ljudskih resursa, kao što su opštinski službenici i nastavnici međutim, ne zaboravlja se ni kreiranje rešenja i institucionalnih mehanizama za efikasno menadžovanje i za osiguranje kvaliteta. Jedan važan segment propraćen posebnim strategijama je osiguranje postojanog finansiranja obrazovanja. Istovremeno, individualno i institucionalno izveštavanje i odgovornost su obrađeni u merama ove oblasti, uključujući kvalitet i efikasnost rada u malim ruralnim školama i u odvojenim odeljenjima. Rezultati:
Postoji dovoljan i kvalifikovan broj osoblja na nivou ODO-a i IEAA. Sprovode se mehanizmi koji osiguravaju odgovornosti i izveštavanje u obrazovanju u
Opštini Priština. Postoje i sprovode se mehanizmi za osiguranje kvaliteta. Sprovode se procedure postojanog finansiranja obrazovanja u Opštini Priština. Osigurano je efikasno funkcionisanje u odvojenim odeljenjima i u malim ruralnim
školama. Nastavnici sprovode nastavne strategije i dobijeno stručno znanje u programima za
profesionalni razvoj. Opis mera U nastavku je dat opis predviđenih mera i aktivnosti koji će služiti pri realizaciji relevantnih rezultata za prevazilaženje izazova i za poboljšanje obrazovanja u Opštini Priština na polju menadžovanja i osiguranja kvaliteta.
27
Rezultat 1.1. Postoji dovoljan i kvalifikovan broj osoblja na nivou ODO-a i IEAA. Mera 1.1.1. Procena potreba i osiguranje kvalifikovanog osoblja za ODO i IEAA. Na početku će se uraditi procena stanja u vezi nadležnosti i kvalifikacija osoblja u ODO i u IEAA, odnoseći se na institucionalnu misiju ODO, školu, PI i trendove u sektrou obrazovanja. Izveštaj uključuje procenu potreba za profesionalni razvoj, ponovnu kvalifikaciju za nova zapošljavanja da bi se ostvarile funkcije tražene od strane ODO-a i IEAA u Opštini Priština. Na osnovu rezultata izveštaja, izvrši će se pregled, izrada, i odobrenje kriterijuma za regrutovanje osoblja IEAA koji će osigurati transparenciju, zaposljenje po zasluzi i jednaka prava u zapošljavanju. Osim toga, izveštaj će služiti za izrada programa za osposobljavanje-ponovnu kvalifikaciju i transparentne procedure za regrutovanje potrebnog osoblja. Za regrutovano osoblje će se organizovati programi za profesionalno osposobljavanje i razvoj- početna obuka i na osnovu potreba radnog mesta. Mera 1.1.2. Unutrašnji transfer (migracija) osoblja i nastavnika iz jedne u drugu školu. Transferi se vrše na osnovu zahteva nastavnika za transfer iz škole u školu na osnovu ličnih potreba menjajući se sa nekim i na osnovu promena situacije u edukativno-obrazovnim institucijama u Opštini Priština: u zavisnosti od demografskih trendova, mera za racionalizaciju malih škola i odvojenih odeljenja, transfer kao rezultat lošeg učinka/dostignuća i td. Mera 1.1.3. Sistemisanje nastavnika iz jedne u drugu školu, kao rezultat izmena plana i programa Kao posledica izmena plana i programa i nastavnih politika, neki nastavnici će ostati bez norme ili radnog mesta. Stoga se situacija treba menadžovati na osnovu opšteg pregleda koji pruža škola i na taj način se vrši njihovo ponovno sistemisanje za efikasno iskorišćavanje ljudskih resursa. Jedan deo nastavnika će služiti kao pomoćnici-nastavnika kako bi pomogli studente sa posebnim potrebama. Prema potrebama i mogučnostima, ODO će angažovati i dodatne nastavnike sa punim radnim vremenom ili pola radnog vremena za tu svrhu. Prije angažovanja kao pomočnici-nastavnika za studente sa posebnim potrebama obrazovanja, odrzaće se odgovarajuća obuka za nastavnike. Mera 1.1.4. Funkcionalni pregeld Opštinske Direkcije za Obrazovanje Opština Priština/ Opštinska Direkcija za Obrazovanje će organizavati funkcionalni pregled ODO, kako bi procenili koliko je trenutno organizovanje ODO u funkciju za ispunjenje misije ODO, u skladu sa važećim zakonskim okvirom (Zakon o Preduniversitetskom Obrazovanju i Zakon o Obrazovanju u Opštinama Republike Kosova). Pregled će se posebno fokusirati na monitoring, nadzor i podršku ODO kao i u mogućnosti za decentralizaciju funkcija liderstva i upravljanja obrazovanjem u Opštini Priština. Za ovu svrhu, upotrebit će se nezavisna ekspertiza izvan obrazovnih vlasti u Opštini Priština. Rezultati 1.2. Primeniti mehanizme koji osiguravaju odgovornost i izveštavanje u obrazovanju u Opštini Priština. Mera 1.2.1. Kreiranje profesionalne ekipe na nivou ODO-a za monitorisanje procene dostignuća škole. U sklopu izveštaja za procenu dostignuća škole se vrši nadgledanje, kontrolisanje i neprekidno podržavanje za dostizanje ciljeva određenih u RPŠ-u i zakonodavstvu na snazi. ODO osniva i osposobljava članove Opštinske Ekipe za Koordinaciju procesa procene dostignuća škole.
28
Mera 1.2.2. Kreiranje ekipa na nivou edukativno-obrazovnih institucija u procesu unutrašnje procene. Škole, ODO i MONT sarađuju pri izgradnji institucionalnih kapaciteta za menadžovanje procesa unutrašnje i vanjske procene dostignuća škole. Osim kreiranja ekipa, izrađuju se i sporvode se i programi za podizanje kapaciteta ovih ekipa. Mera 1.2.3. Podrška školama pri poboljšanju dostignuća na osnovu rezultata vanjske procene. Opštinska Ekipa za procenu dostignuća razmatra izveštaje o proceni dostignuća svih škola. Komisija predlaže ODO-u mere za poboljšanje stanja. U slučaju kašnjenja procesa procene na nacionalnom ivou, Opštinska ekipa može da pilotira procenu dostignuća škole u Opštini Priština. Mere se dele na mere podrške (razvoj kapaciteta, profesionalnu pomoć) i na administrativne mere (nagrade i kazne). Rezultat 1.3. Postoje i sprovode se mehanizmi za osiguranje kvaliteta. Mera 1.3.1. Formira se asocijacija direktora za škole Povećava se saradnja direktora održavajući redovne sastanke u funkciji podizanja kvaliteta, PROŠ, razmena korisnih iskustava, umrežavanje, razmena korisnih praksi, profesionalni razvoj i dr. Mera 1.3.2. Obezbeđuje se koordinator kvaliteta na opštinskom i školskom nivou. Na osnovu Nacionalnog Okvira za Nastavne planove i SPOK-a se treba obezbediti i plaćati koordinator za kvalitet na opštinskom i školskom nivou koji će biti podrška opštinskom i školskom menadžmentu. U nekim slučajevima, za dve-tri škole će se imenovati/regrutovati jedan koordinator za kvalitet. Mera 1.3.3. Nadgledanje/mentorisanje i osnaživanje profesionalnih aktiva (sekcija) Koordinator za kvalitet i relevantni službenici oblasti/nivoa obrazovanja nadgledaju, prate i podržavaju profesionalne aktive na nivou škole. Mera 1.3.4. Osnaživanje profesionalnih aktiva ODO, u saradnji sa MONT-om, donatorima i sa menadžmentom škola radi na podizanju kapaciteta profesionalnih aktiva kao struktura srednjeg menadžmenta u školi. Ovaj proces uključuje procenu stanja, izradu radnog plana i procenu sprovođenja plana i njegovog efekta. Mera 1.3.5. Osnivanje industrijskog Saveta za stručno obrazovanje u Opštini Priština kako bi se povecala saradnja između škola i preduzeca na opštinskom nivou Stvaranje Industrijskog Saveta za stručno obrazovanje da postigne sledece ciljeve: profilisanje škola, razvoj nastavnih planova i programa u srednjim stručnim školama u Prištini, u organizaciji praktičnog rada i stažiranje, realizaciju zajedničkih projekata zajedničkim značajem itd. Industrijski savet čine biznisi i direktori stručnih škola u cilju razmene informacija o trendovima na tržištu rada; ciljevi razvoja zajednice; povratne informacije o tražnji na tržištu i druge. U pripremi za osnivanje, kontaktirati sve poslovne preduzece i javne institucije od značaja za stručno obrazovanje i obuku i razvoj kurikuluma i studentskih kompetencija. Za uspešan rad dodeliti kancelariju za arhivu, aktivnosti Saveta i uspostavljen Savet Sekretarijata sastojen od relevantnih zvaničnika ODO. Mera 1.3.6. Potpisivanje novih ugovora sa preduzecima za realizaciju praktičnog rada ODO i Industrijski Savet za Stručno Obrazovanje zajednički rade na pregovorima i zaključivanju praktičnih sporazuma za studente u preduzecu. Sporazumi se izrađuju na osnovu AU MONT-a koji definiše uslove i kritere ugovora. ODO podržava implementaciju takvih sporazuma.
29
Mera 1.3.7. Podrška radu staratelja učionica Svi nastavnici/staratelji učionica su podržani u svom radu oslobađajući dela svojih nastavnih obaveza (1-2 sata nedeljno). Osim toga, oni su takođe podržani profesionalnim razvojem, snabdevanjem tehnološke opreme, učešcem u izletima, učešcem u programima međunarodne razmene i još mnogo toga. Rezultat 1.4. Sprovode se procedure postojanog finansiranja obrazovanja u Opštini Priština. Mera 1.4.1. Poboljšanje budžetnog planiranja. Na osnovu opštinskog budžeta, državnih subvencija i donacija se izrađuje adekvatan plan za razvoj obrazovanja. Za sistematski i usklađen pristup, u martu svake godine će se vršiti Zajednička Godišnja Revizija u sektoru obrazovanja u Opštini Priština. Pozivaju se predstavnici preduzeća, obrazovnih autoriteta, NVO, škola, donatora, roditelja itd. Vršiće se godišnja revizija sprovođenja strateškog plana i planiranje aktivnosti- budžeta za sledeću godinu, svake godine sprovođenja ovog strateškog plana. Mera 1.4.2. Obezbeđuje se adekvatan budžet za ostvarenje objektiva strateškog plana. Preko zajedničke godišnje revizije se mobilizuju i konsoliduju svi mogući fondovi za finansiranje obrazovanja u Opštini Priština. Ovde je obuhvaćena opštinska subvencija iz nacionalnog budžeta, sopstvena sredstva opštine, unutrašnje i vanjske donacije, projekti, doprinosi zajednica, javno-privatna partnerstva, pokreti sa osnovama u zajednicama i ostali. Nakon toga se izrađuju scenariji finansiranja obrazovanja u Opštini Priština. Mera 1.4.3. Stimulisanje menadžmenta, uzornih nastavnika po pokazanom dostignuću. Krenuvši od rezulata dostignutim pri povećanju dostignuća škole, ODO će podstaknuti i motivisati menadžment škola i nastavnika za rad sa materijalnim sredstvima ili različitim oblicima neprekidnog profesionalnog razvoja. Mera 1.4.4. Studijske posete van zemlje za službenike, direktore i nastavnike Obezbeđuju se sredstva za realizaciju poseta s karakterom proučavanja koje omogućuju sprovođenje dobijenih iskustava iz vana u našoj zemlji. Nakon toga se biraju rukovodioci, koordinatori kvaliteta i nastavnici koji će učestvovati u ovim posetama. Posete se ostvaruju u zemljama regiona, fokusirajući se se na razmene sa vlastima, institucijama i obrazovnim radnicima Republike Albanije. Posete se ostvaraju da bi bili u koraku sa promenama i novínama u obrazovanju u razvijenim zemljama, ali i da bi se omogucio visi stepen integracije obrazovanja na albanskom jeziku u regionu. U posetama učestvuju prosvetni radnici koji su pokazali napredak i odličan rezultat na poslu. Rezultat 1.5. Osigurano je efikasno funkcionisanje u odvojenim odeljenjima i u malim ruralnim školama. Mera 1.5.1. Procena stanja srazmerno funkcionisanju odvojenih odeljenja i u malim ruralnim školama. Na početku će se vršiti procena stanja i funkcionisanja škola u Opštini Priština iz perspektive variabli, velične škola i kvaliteta menadžovanja/dostignuća. Od procene će se izraditi zelena knjiga sa mogućim alternativama. Ove alternative će se diskutovati sa zajednicom u relevantnim zonama. Nakon toga će ODO doneti odluku u vezi opcije za primenjivanje, između ostalog ovaj plan treba da eliminiše razvoj učenja u učionici kombinovane kao neprihvatljiv oblik učenja za 21 vek. na Kosovu. Mera 1.5.2. Izrada i sprovođenje plana za konsolidaciju škola U nastavku se izrađuje plan sa merama za konsolidaciju škola, obaveštavajući zajednicu o odlukama i načinu sprovođenja. Plan će uključivati mere za obezbeđenje transporta, ponovno sistemisanje nastavnika, način korišćenja zgrada koje mogu ostati neiskorišćene, strategije za
30
integrisanje dece, prilagodjavanje dece koja su učila u učionici kombinovane sa novim načinom učenja i dr. Škole koje ostaju bez učenika se mogu iskoristiti od strane mesta, sela, zajednice kao kreativni centar ili dom zdravlja, ili neka vrsta letnjeg kampa za sve škole opštine. Rezultat 1.6. Nastavnici sprovode nastavne strategije i dobijeno stručno znanje u programima za profesionalni razvoj. Mera 1.6.1. Izrađuju se politike i pravilnici za profesionalni razvoj nastavnika. Opština Priština- ODO izrađuje i usvaja pravilnike za sprovođenje politika MONT-a za profesionalni razvoj sa osnovom u školi i za sprovođenje novih pristupa u nastavi. Ovde su uključeni pravilnici za sprovođenje i podršku profesionalnog razvoja sa osnovom u školi. U mere podrške je uključena i podrška ljudskih resursa i obezbeđenje materijalne podrške za sprovođenje razvojnog plana.
Mera 1.6.2. Izrađuje se Plan za profesionalni razvoj prosvetnih radnika (nastavnika) i administracije Plan za profesionalni razvoj nastavnika se izrađuje na osnovu individualnih planova za profesionalni razvoj nastavnika i Kataloga Akreditovanih Obuka od strane MONT-a. Na osnovu procenjenih obuka se izrađuje prioritarna lista obuka, nastavnika škola, mesta za osposobljavanje, podrške i fondova. Posebno je važno obučavanje i priprema nastavnika/staratelja, naročito u oblasti savetovanja u karijeri, komunikacije sa studentima i kolegama, stvaranja individualnih razvojnih planova, organizovanja sastanaka i tako dalje.
Mera 1.6.3. Sprovođenje Plana za profesionalni razvoj. Određuju se glavni kriterijumi za profesionalni razvoj u Opštini Priština: kvalifikacija mentora i organizacija koje nude programe, način organizovanja, mesto, trošak, materijalna podrška i td. Identifikuju se programi i organizacije koje pružaju profesionalni razvoj. Planira se raspored i akreditovane obuke od strane MONT-a, u skladu sa rasporedom časova nastavnika. Plan stručnog razvoja uključuje i zajedničke aktivnosti SRN sa drugim nastavnicima regiona (Albania, Makedonia, Crna Gora itd).
Mera 1.6.4. Monitorisanje programa profesionalnog razvoja ODO organizuje izradu okvira za monitorisanje profesionalnog razvoja. Okvir se osniva na razvojnim planovima škole, ali i na individualnim planovima nastavnika za profesionalni razvoj. Nakon izrade pravilnika se vrši nadgledanje i periodična procena programa za profesionalni razvoj nastavnika u Opštini Priština. Svaka procena daje i preporuke za poboljšanje programa. Mera 1.6.5. Kreiranje i ažuriranje baze podataka za PRN ODO Priština, u saradnji sa MONT, kreira i ažurira bazu podataka za PR nastavnika. Baza podataka služi, između ostalog, za jednaku raspodelu usluga za profesionalni razvoj kod nastavnika. Prati sve programe i dešavanja usvojena od strane ODO/ MONT, uključujući i one u obliku seminara, sa osnovama u školi, online obuke, naučna ispitivanja i ostalo. Jedan od službenika ODO će biti određen da bude odgovoran za bazu podataka, izradiće je i ažurirati. Službenik izrađuje redovne izveštaje svaka tri meseca.
OPŠTINA PRIŠTINA
SPROVOĐENJE NOVOG NASATAVNOG PLANA
32
6. Sprovođenje novog nastavnog plana Objektiv 2: Novi nastavni plan se sprovodi na planiran i kvalitetan način Okvir Nastavnog Plana Kosova (2011) osnovan na nadležnostima je doneo značajne novíne u preduniverzitetskom obrazovanju Kosova. Osim vidljivih prednosti u poređenju sa prethodnim planom i programom osnovanim na sadržaju (usredotočenost na učenika, integrisan pristup i podučavanje engleskog jezika od prvog razreda), novi plan i program je doneo velike izazove pred nastavnicima, roditeljima i rukovodstvom uopšteno. Ovi izazovi su se pojavili delimično kao rezultat načina sprovođenja nastavnog plana u prvim godinama usvajanja, kao i zbog nedostatka informisanja i potrebnog uključenja prosvetnih radnika i domaćih autoriteta u dosadašnjem procesu sprovođenja. Do sada, novi plan i program je pilotiran u sedam škola Opštine Priština sa pomešanim rezultatima i efektima na početku procesa. Pilotiranje nastavnog plana, ali i prostiranje sprovođenja istog u svim školama Kosova počevši od ove školske godine (2017/18) je podiglo puno pitanja i stavova, koji su često bili suprotni, na nivou škola (uključujući i zajednicu). Očekivani rezultati Iz tih razloga, ODO Prištine, kao i ostale opštine na Kosovu, je mobilizovan za ozbiljnije tretiranje sprovođenja novih planova i programa, izražen pre svega putem osiguranja bolje komunikacije među nivoima prosvetnih autoriteta, kao i putem veće podrške nastavnika koji se nalaze ispred izazova takve prirode. Jedan pristup i takva mobilizacija se odražava na identifikovane očekivane rezultate koji slede: Rezultati:
Ostvaruje se postojana institucionalna saradnja između svih interesnih stranaka za sprovođenje nastavnog plana.
Nastavnici su dobro informisani, posvećeni i otvoreni za sprovođenje promena koje donosi novi plan i program.
Obezbeđena je infrastruktura, sredstva i školski udžbenici koji su harmonizovani sa zahtevima novog plana i programa.
Za ostvarenje ovih rezultata, Opština Priština predviđa kreiranje koordinativnih tela, koordinatora za kvalitet, osnivanje redovnog procesa izveštavanja, organizaciju informativnih događaja, osposobljavanje nastavnika i administrativnog osoblja, osiguranja podrške za škole i nastavnike i ostalo. Rezultat 2.1. Poboljšava se koordinacija i institucionalna saradnja za sprovođenje novog plana i programa
MONT-ODO-PIK-Škola-NVO sarađuju međusobno za sprovođenje nastavnog plana. Škola izveštava ODO o prednostima i nedostacima pri sprovođenju nastavnog plana. ODO obavezuje koordinatore za kvalitet i vanjsku ekspertizu za procenu procesa sprovođenja, organizujući tako proces monitorisanja. Na osnovu rezultata se izrađuje interventni plan u kojem se vrši deoba odgovornosti svake institucije i službenika za što bolje sprovođenje novih planova i programa. Mera 2.1.1. Kreira se opštinsko telo za koordinisanje i pružanje olakšice pri sprovođenju plana i programa. U sastavu ove ekipe se nalaze glavni čimbenici za sprovođenje plana i programa sa mandatom za podržavanje škole i nastavnika pri sprovođenju nastavnog plana. Koordinaciono telo se imenuje od strane Direktora ODO-a i saziva redovne periodične
33
sastanke za razmatranje i procenu sprovođenja nastavnog plana. ODO/ Opština Priština dodeljuje sredstva za funkcionisanje koordinacionog tela za podržavanje pružanja olakšica pri sporovđenju nastavnog plana. Mera 2.1.2. Oranizuju se zajedničke radionice za prevazilaženje izazova pri spovođenju novog plana i programa. Na ovim radionicama se identifikuju izazovi, potrebe, zahtevi koji vode do podržavanja škola za što uspešnije sprovođenje. Glavni cilj radionica je razmatranje procesa sprovođenja ONPK-a. Na radionici se vrši redovno izveštavanje sa nadgledanja o sprovođenju nastavnog plana od strane koordinatora za kvalitet. Mera 2.1.3. Sprovođenje plana za prevazilaženje mera/izazova/poteškoća/prepreka. Dele se obaveze, odgovornosti, teme, programe, resurse, sredstva za ostvarivanje periodičnog plana delovanja za podršku sprovođenja nastavnog plana i programa. Ostvaruje se plan osposobljavanja po identifikovanim potrebama. Mera 2.1.4. Sprovođenje nadgledanja sprovođenja plana i programa. Koordinaciono telo organizuje izradu okvira nadgledanja. Koordinatori za kvalitet na opštinskom i školskom nivou sprovode plan monitorisanja pod smotrom koordinacionog opštinskog tela za sprovođenje ONPK-a. Mera 2.1.5. Analiza, planiranje i izrada programa nastavnog plana i programa za stručno obrazovanje Tržišne analize ce biti sprovedene u skladu sa dobrim međunarodnim praksama i uzeće se u obzir studije drugih organizacija, a intervjui i fokus grupe bice organizovani sa preduzecima i poslovnim organizacijama u Prištini. Diskusija o novim programima se odvija na radionici o nastavnom programu stručnog obrazovanja u koordinaciji sa Industrijskim Savetom Opštine Priština. Odluka ODO o novim profilima uzima u obzir preporuke diskusije koju je organizovao Savet. Rezultat 2.2. Nastavnici su dobro informisani, posvećeni i otvoreni za sprovođenje promena koje donosi novi plan i program. Mera 2.2.1. Organizuju se sastanci i radionice za razmenu iskustava pri primeni nastavnih planova Organizuju se redovne mesečne radionice sa kvalifikovanim mentorima u svakoj školi za uzajamno informisanje i za prevazilaženje nejasnoća u vezi primene novog nastavnog plana. Putem sastanaka, raznih radionica između svih stranaka se postiže razmena kvalitetnih informacija i praksi i omogućuje se prevazilaženje izazova. Mera 2.2.2. Kreiranje mehanizama za motivisanje nastavnika za primenu/sprovođenje novog plana i programa. U ovoj meri će se vršiti identifikacija izazova ali i potreba za podršku nastavnika, i u pogledu nastavne tehnologije kao i profesionalnog razvoja u funkciji boljeg sprovođenja nastavnog plana. Mera 2.2.3. Nastava nastavnika i studenata za standardizovane procjene (eksterni testovi, matura, PISA itd.) ODO, u koordinaciji sa MONT-om, nevladinim organizacijama i raznim donatorima, organizuje programe obuke sa nastavnicima u oblasti standardizacije procene studenata. Programi obuke ce biti praktični i konkretni za polje studiranja. Istovremeno, organizuju se informativne sesije sa roditeljima i studentima o ovakvim oblicima ocenjivanja studenata. ODO ce sarađivati sa MONT-om i školama za dizajniranje i širenje informativnog materijala za ove vrste testova.
34
Rezultat 2.3. Osigurana je infrastruktura, sredstva i školski udžbenici koji su harmonizovani sa zahtevima novog plana i programa. Mera 2.3.1. Procenjuje se opšte stanje infrastrukture Osniva se ekipa za procenu potreba za materijalnu podršku na osnovu zahteva novog nastavnog plana i programa. Analiziraju se nedostaci i planira se snabdevanje materijalima. Planira se kreiranje sredine u skladu sa principima novog nastavnog plana, kao npr: kutovi nastavnih resursa u učionicama ili na školskom nivou, kutovi za zajedničko učenje, uslovi za razvoj integrisane nastave u zajedničkim laboratorijama prirodnih nauka, predmeta komunikacije, umetnosti i dr. Mera 2.3.2. Obezbeđuju se fondovi za poboljšanje infrastrukture za sprovođenje novog plana i programa. Uglavnom se obezbeđuju opreme i materijalna sredstva za nastavu i kvalitetno učenje u učionicama i godinama koje sprovode novi plan i program. Razmatraju se resursi sa osnovom u zajednici sarađujući sa školama, fondacijama iz NVO-a. Planiranje trenutnog budžeta se vrši na osnovu prioriteta (vidi gore meru 1.4.1. o Zajedničkoj Godišnjoj Reviziji Budžeta).
OBRAZOVNA TEHNOLOGIJA I SREDSTVA ZA NASTAVU
OPŠTINA PRIŠTINA
36
7. Obrazovna tehnologija i nastavna sredstva Objektiv 3: Obezbeđuje se potrebna obrazovna tehnologija koja omogućuje optimalne nastavne uslove i procese za nastavnike i učenike za efikasnu nastavu. Nastavna sredstva i tehnologija mogu biti jedan od najvećih problema kosovskog obrazovanja današnjice. To je zato je kada se razmišlja o obrazovnog tehnologiji na Kosovu, pre svega se misli na tehnološku opremu kao što su razni kompjuteri i projektori. Vrtoglavi tehnološki razvoji iz zadnjih nekoliko godina su učinili da škola izgubi prednost koju je pre imala u zajednici kao najnaprednije mesto što se tiče znanja i tehnološke opreme. Slično sa školom, i nastavnici često izostaju iza svojih učenika u pogledu ove tehnologije. Razvoji tehnologije su otežali i njihovo praćenje od strane škola- posebno kada se zna koliko su ograničena sredstva koja su na raspolaganju za ovaj cilj u Opštinama Kosova. Sve ovo je dovelo do toga de se škole suočavaju sa nizom izazova i poteškoća pri praćenju koraka tehnoloških trendova. Očekivani rezultati Sažeto shvatanje obrazovne/nastavne tehnologije skida naglasak sa potrebe za kreativnim korišćenjem ove tehnologije u funkciji poboljšanja procesa nastave. U ovom kontekstu, Opština Priština je određena da posmatra obrazovnu tehnologiju kao jedan sveobuhvatniji koncept koji će uključiti tehnološku opremu, nastavne materijale i njihovo korišćenje, uvek u funkciji porasta kreativnosti pri organizaciji procesa nastave. Istovremeno, donesena je odluka da se škole snabdeju potrebnom tehnologijom više nego do sada, da bi bili u korak sa razvojem i znanjem u zemlji. Ova odluka se odrazila na očekivane rezultate koje su identifikovali učesnici: Rezultati:
Izvršeno je opremljivanje škola opremom TIK-a. Škole su opremljene obrazovnom tehnologijom i iskorišćavaju online i digitalne
izvore; Sve škole, uključujući stručne, su opremljene radionicama, laboratorijama, kabinetima
i potrošnim materijalom; Razvijeni su kapaciteti za upotrebu i održavanje obrazovne tehnologije; Obezbeđen je značajan broj donacija od donatora, preduzeća i zajednice i povećan je
budžet namenjen za obrazovnu tehnologiju i oprema TIK-a u školama. Rezultat 3.1. Izvršeno je opremljivanje škola opremom TIK-a. Mera 3.1.1. Procenjuju se potrebe i škole se snabdevaju opremom TIK-a. Na početku je osnovana ekipa za procenu stanja škola što se tiče opreme TIK-a i izrađena je lista potreba i prioriteta. Završavaju se sve procedure tenderisanja za odabir operatera koji će izvršiti snabdevanje škola opremom TIK-a. Na osnovu prioriteta koje je procenila ekipa za identifikaciju potreba, vrši se distribucija oprema TIK-a u školama. Jedna ekipa profesionalaca ide u škole i pomažu odgovornom osoblju u vezi funkcionalnizacije opreme TIK-a. Mera 3.1.2. Opština ugovara jednu kompaniju za regulisanje i održavanje opreme TIK-a u školama. Kompanija koju je odabrala Opština, a koja prolazi kroz proces tenderisanja, se stara o regulisanju opreme TIK-a u školama u slučaju ako takvo nešto nije moguće da se izvršava od strane nastavnika određenih za održavanje opreme u školama ili od strane Tehničkih Klubova Učenika.
37
Rezultat 3.2. Škole su opremljene obrazovnom tehnologijom i iskorišćavaju online i digitalne izvore Mera 3.2.1.Osnivanje ekipe za identifikaciju potreba škola za obrazovnu tehnologiju. Osniva se ekipa koja će ići u sve škole da bi videli aktuelno stanje škola što se tiče obrazovne tehnologije gde će se identifikovati potrebe škola. Ekipa će intervjuisati nastavnike i menadžment da bi videli potrebe škola za efikasnu primenu nstave. Ova ekipa ispituje zadnje trendove korišćenja obrazovne tehnologije u zemlji i van nje. Osnovana ekipa čiji su članovi stručnjaci te oblasti, istražuje najkorišćeniju obrazovnu tehnologiju na svetu i koja tehnologija je pokazala rezultate u organizaciji nastave. U sklopu ove mere se mogu organizovati i naučne posete u zemljama u regiji ili u Evropi. Ekipa može da kontaktira i partnerske institucije naših škola. Na kraju, ekipa će izraditi kriterijume za obrazovnu tehnologiju za upotrebu u školama Opštine Priština. Mera 3.2.2. Izrađuju se osnovni i specijalizovani paketi obrazovne tehnologije Paketi se izrađuju na osnovu prioriteta i nivoa obrazovanja (0, 1, 2, 3), vrste školovanja (profesionalno- opšte), smera (nauke, umetnost, matematike), profila (zavisno od profila profesionalne škole). Osiguravaju se paketi obrazovne tehnologije i vrši se njihova podela u školama i predškolskom obrazovanju. Mera 3.2.3. “Uči me” i online platforme učenja ODO organizuje proces za procenu najboljih softverskih nastavnih platformi (online i offline). ODO se odlučuje za pilotiranje više od jedne platforme da bi se video njihov efekat na nastavi i pri učenju. Na osnovu rezultata pilotiranja, ODO odlučuje da prostre sprovođenje najbolje platforme u 10 škola. Za sprovođenje iste se vrši informisanje, odnosno prethodno osposobljavanje osoblja i učenika. Zavisno od rezultata korišćenja raznih platformi, vrši se pružanje njihovog korišćenja u ostalim školama u saradnji sa partnerima, donatorima, roditeljima, MONT-om i ostalima. Mera 3.2.4. Digitalizacija dnevnika i pedagoške dokumentacije. U današnjici je digitalizacija usluga i obrazovnih funkcija postala neophodan deo na svim nivoima nastavnog procesa. Digitalizacija dnevnika i pedagoške dokumentacije pomaže pri komunikaciji škole sa učenicima i roditeljima, ali i sa autoritetima i zajednicom. Unapređenje SMIO-a čini ovaj pokušaj ostvarljivijim. Stoga, u toku ovog procesa digitalizacije je važno da se ostvare kompatibilne aplikacije sa sistemom SMIO. Rezultat 3.3. Sve škole su opremljene laboratorijama, kabinetima i potrošnim materijalom. Mera 3.3.1. Identifikuju se potrebe škola za radionice, laboratorije i kabinete. ODO osniva koordinacionu ekipu za određivanje koncepta, pristupa i procene potreba za kabinete i laboratorije u opštim i stručnim školama Prištine. Organizuje se ispitivanje u vezi relevantnih trendova u zemljama sa unapređenim obrazovanjem i određuje se koncept, pristup i prednosti za snabdevanje škola sa radionicama, laboratorijama i kabinetima. Sem toga, izrađuju se kriterijumi, standardi, priručnici (za upotrebu, održavanje i sigurnost) i uputstva za laboratorije i kabinete. Na kraju se izrađuje plan za snabdevanje škola laboratorijama i kabinetima. Isti postupak odnosi se na snabdevanje potrošnih materijala za praktičan rad. Mera 3.3.2. Dodeljuju se sredstva i objavljuje se tender za opremanje laboratorija i kabineta. ODO i relevantni opštinski organi dodeljuju potrebna sredstva na osnovu identifikovanih potreba. Nakon izrade plana za nabavke se objavljuje poziv za opremljivanje škola radionicama, laboratorijama i kabinetima. Istovremeno se objavlja poziv i na nabavku
38
potrošnih materijala. Opremljivanje i distribucija sredstava se vrši na snovu plana za opremljivanje škola sa radionicama kabinetima i laboratorijama i potrošnim materijalima. Rezultat 3.4. Razvijeni su kapaciteti za upotrebu i održavanje obrazovne tehnologije. Mera 3.4.1. Identifikuju se potrebe nastavnika za obuke u oblasti novih tehnologija. Osniva se ekipa za procenu nastavnika da bi se identifikovale potrebe za osposobljavanje pri korišćenju obrazovne tehnologije i ostale opreme. Nakon toga se izrađuje lista sa potrebama nastavnika za osposobljavanje koja se posle prenosi profesionalnoj ekipi osnovanoj za osposobljavanje ovih nastavnika. Mera 3.4.2. Izrada plana delovanja. Ovlašćena ekipa izrađuje plan delovanja za obučavanje nastavnika na osnovu potreba koje su proizašle iz procene. Izrađen plan delovanja se treba osvojiti od strane ODO-a pre početka psrovođenja istog u školama. Mera 3.4.3. Sprovodi se osposobljavanje nastavnika. Određuju se grupe na osnovu nivoa poznavanja interesnih polja. Za sprovođenje osposobljavanja se primenjuje sistematski pristup da bi se osigurali da će svaki nastavnik u opštini/ školi učestvovati u najmanje jednoj obuci na osnovu potreba, ponude za osposobljavanje i budžetnih mogućnosti. Program osposobljavanja uključuje i koncept novog shvatanja obrazovne tehnologije. Mera 3.4.4. Klubovi za tehničku podršku U sklopu Profesionalnog razvoja sa osnovama u školi se identifikuju dva nastavnika koji mogu biti nastavnici TIK-a, koji osim što će održavati tehnološku obrazovnu opremu, starat će se i o nastavnicima kojima je potrebna neprestana pomoć. Prednost se daje nastavnim procesima i kreiranju resursa od materijala koji je na raspolaganju (u funkciji podizanja kompetencija). Ovi nastavnici organizuju i klubove učenika za tehnipodršku, a pomenute nastavnike podržavaju institucije. Tehnički klubovi se staraju o otvaranju veb stranica škola i u nastavku će ih održavati, kontrolisati i ažurirati novim informacijama. Mera 3.4.5. Osposobljavanje nastavnika za korišćenje i održavanje laboratorija i kabineta. Opremljivači laboratorija i kabineta vrše relevantno osposobljavanje/upoznavanje osoblja sa tehničkim i tehnološkim aspektom obezbeđene opreme, dok ODO zajedno sa snabdevačima radi na profesionalnom osposobljavanju za korišćenje laboratorija i kabineta. Takođe ODO i menadžement škola organizuju osposobljavanje nastavnika za sigurno i bezopasno korišćenje opreme i potrošnog materijala i informišu nastavnike i učenike o relevantnim materijalima (priručnici, uputstva) za efikasno i bezbedno korišćenje laboratorija i kabineta. Rezultat 3.5. Obezbeđen je značajan broj donacija od donora, preduzeća i zajednice i povećan je budžet namenjen za obrazovnu tehnologiju i oprema TIK-a u školama. Mera 3.5.1. Identifikacija organizacija, preduzeća i zajednice uopšte, koje su zainteresovane za doprinos školi. Organizuju se dani informisanja za donatore i organizacije podrške u Opštini Priština. Donatorske organizacije se informišu o strateškom planu i predviđenim merama. Takođe, identifikuju se organizacije i različita preduzeća koja su zainteresovana za doprinos školama pružajući fondove da bi unapredili razvoj nadležnosti učenika. Mera 3.5.2. Kreiranje mehanizama unutar škola koji će biti u neprestanoj komunikaciji sa donatorima. Stvaraju se tačke saradnje i nadovezanosti na nivou Opštine i škole. Pomenuti mehanizmi će biti u neprekidnom kontaktu sa donatorima, partnerima, zajednicom nudeći im činjenice u
39
vezi obrazovnih trendova u školi. U tom kontekstu će se organizovati razni događaji sa zajednicom, partnerima, roditeljima, donatorima i ostalima u cilju informisanja i komuniciranja.
UKLJUČENJE U PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE
OPŠTINA PRIŠTINA
42
8. Upis u predškolsko obrazovanje Objektiv 4: Poboljšanje upisa i kvaliteta usluga u predškolskom organizovanju u Opštini Priština Predškolsko obrazovanje predstavlja „Akilovu petu“ u obrazovnom kosovskom sistemu i istovremeno i u Opštini Priština. Unatoč udvostučenog upisa u javne predškolske institucije i prisustva značajnog broja privatnih institucija, stepen upisa (od manje od 10%) ostaje u krajnjim niskim vrednostima u poređenju sa zemljama iz regije; u poređenju sa prosekom OECD-a ili Evropske Zajednice se čak ne može ni govoriti. Mnogi izazovi ovog nivoa obrazovanja obuhvataju finansijske, infrastrukturne ali i aspekte koji su povezani sa kvalitetom usluga u ovim institucijama. Očekivani rezultati Na ovom nivou obrazovanja je ohrabrujuć upis u predosnovno obrazovanje (deca uzrasta od pet godina) od oko 75%9. Čini se da je takvo što postignuto, s jedne strane zbog podizanja svesti u zajednici o upisu dece u prirpemni razred, a s druge strane i činjenica da se nastava ovog razreda odvija u školskim institucijama. Oba ova momenta se možda mogu iskoristiti za veći upis ali i za bolji kvalitet u predškolskim ustanovama u Prištini. Mere za prevazilaženje teškog stanja u sektoru su deo sistematskog pristupa koji se bavi nedostatkom sredstava, infrastrukturom, prostorom, kvalifikovanim osobljem i dr. Rezultati:
Postoje dovoljni infrastrukturni kapaciteti koji omogućuju udvostručavanje broja dece upisane u predškolsko obrazovanje.
Obezbeđeni su dovoljni fondovi za poboljšanje i proširenje usluga u PŠO-u. Organizovane su kontinuirane obuke za profesionalni razvoj vaspitača i
administrativnog osoblja u PI koji su doprineli da se u predškolskom obrazovanju sprovode efikasnije pedagoške i stručne metodologije.
Predškolske institucije pružaju zdravstvene i funkcionalne psiho-pedagoške usluge, integrisane u predškolsko obrazovanje.
Predškolske institucije sprovode u potpunosti standarde organizovanja edukativno-obrazovnog rada u PI.
Rezultat 4.1. Izgrađeni su dovoljni infrastrukturni kapaciteti za udvostručavanje broja dece u PO-u. Mera 4.1.1. Izrađuje se i sprovodi program investicija u infrastruktru predškolskog obrazovanja u Prištini. Osniva se radna grupa za izradu programa mera za poboljšanje infrastrukture u PŠO-u u Prištini. Program će se izraditi na osnovu prethodne procene stanja PI-a. Radna grupa će uključiti eksperte ODO-a, vanjske eksperte, predstavnike relevantnih NVO-a i predstavnike Opštinskog Odbora/Saveta. Program će ispitati stanje, identifikovati potrebe i preporučiće mere za podizanje infrastrukturnih kapaciteta.
Mera 4.1.2. Sprovođenje mera programa za izgradnju, proširivanje, renovisanje i poboljšanje infrastrukture PI-a. Mere programa će se sprovoditi putem izgradnji novih PI-a, proširenja postojećih objekata i renovisanja i poboljšanja infrastrukture uslova za rad u PI u Prištini. Za sprovođenje programa će se uzeti u obzir razni oblici fondova za finansiranje. Teži se tome da se u toku perioda planiranja makar udvostruče kapaciteti PŠO-a. 9 IZvor: Podaci iz Kosovske Agencije za Statistike i ODO.
43
Rezultat 4.2. Obezbeđeni su dovoljni fondovi za poboljšanje i proširenje usluga u PŠO-u. Mera 4.2.1. Povećanje vrsta usluga (i generisanje dohodaka za porast broja dece uključene u PI) predškolskog obrazpvanja. Osnovaće se radna grupa sa unutrašnjim i vanjskim ekspertima u cilju ispitivanja korisnih međunarodnih praksi i mogućnosti za proširenje vrsta usluga pruženih u PI u Prištini. Grupa će istraživati literaturu, učestvovati će u studijskim posetama, savetovaće menadžment postojećih PI-a i zajednicu kako bi oni dali svoje preporuke (među dodatnim uslugama su uključene: plaćeno produženo radno vreme, dodatne usluge vikendom, mobilne savetodavne usluge, mobilne usluge dežurstva i ostale). Mera 4.2.2. Izrada pravilnika za sakupljanje doprinosa ili donacija roditelja i zajednice Osnovaće se radna grupa za izradu pravilnika na osnovu Zakona za predškolsko obrazovanje koji dopušta PI da sakuplja donacije i doprinose iz zajednice. Zbog važnosti pravilnika i u cilju izbegavanja eventualnih iskorišćavanja, pravilnik će se pilotirati u nekoliko škola pre njegovog usvajanja. Mera 4.2.3. Razvoj partnerstava za povećano uključenje i osiguranje vanjskih doprinosa. ODO će sarađivati sa velikim organizacijama i institucijama (posebno sa onima koje zapošljavaju veliki borj žena/radnica) da bi omogućili osnivanje vrtića i obdaništa u sklopu organizacija, preduzeća, kompanija itd. Putem Memoranduma o Razumevanju, ODO, NVO, donatori, privatne i javne organizacije, roditelji/osoblje doprinose stvaranju uslova za organizovanje PŠO-a za decu osoblja unutar organizacije, preduzeća, kompanija. Rezultat 4.3. Organizovane su neprekidne obuke za profesionalni razvoj vaspitača i administrativnog osoblja u PI. Mera 4.3.1. Procena potreba i zahteva za profesionalni razvoj vaspitača i administrativnog osoblja. Službenici ODO-a u saradnji sa direktorima PI-a razmatraju zahteve i potrebe za profesionalnim razvojem i izrađuje se program i godišnji plan za razvoj osoblja. Mera 4.3.2. Sprovođenje programa obuka za predškolsko obrazovanje. ODO razmatra listu traženih obuka i procenjuje ponuđene mogućnosti od strane NVO-a, donatora i MONT-a. ODO koordiniše sprovođenje obuka u skladu sa potrebama osoblja, vrši monitorisanje sprovedenih programa i procenjuje njihov efekat. Mera 4.3.3. Osposobljava se osoblje za sprovođenje ONPK-a i UN u predškolskom obrazovanju. Svaka predškolska institucija u Prištini je određena i preuzima sprovođenje pedagoških pristupa za predškolsko obrazovanje kao tipičan pristup te institucije. ODO Priština, u saradnji sa NVO i donatorima (KEC, Save the Children, UNICEF, itd.) podržava institucije za sprovođenje odabranog pristupa. Rezultat 4.4. Zdravstvene, psiho-pedagoške funkcionalne usluge u predškolskom obrazovanju.
Mera 4.4.1. Angažovanje profesionalnih usluga u PI po standardima. Zdravstveno-pedagoške i psihološke usluge (pedagog, psiholog, nutricionista, itd.), će se ponuditi u svakom PI na osnovu broja dece i potreba koje se pojavljuju u PI. Jedan profesionalac ove vrste može poslužiti u više institucija. Nakon angažovanja, ovi profesionalci mogu pružiti i mobilne usluge u zajednici u delu grada u kojem se nalazi institucija.
44
Mera 4.4.2. Usluge izrađuju integrisane planove rada. Svi članovi zdravstveno-pedagoških i psiholoških usluga će pružati usluge na osnovu zahteva koji dolaze iz PI i koji ispunjavaju zahteve i potrebe dece.
Rezultat 4.5. Predškolske institucije sprovode u potpunosti standarde organizovanja edukativno-obrazovnog rada u PI. Mera 4.5.1. Osnivanje opštinske ekipe za organizaciju nadgledanja, monitorisanja, kontrolisanja sprovođenja standarda PŠO-a. Ova ekipa (službenici za obrazovanje, službenici sanitarnog inspektoriata, infrastrukture, stručnjaci oblasti, i td.) se ne bave samo sa kontrolisanjem i nadgledanjem, već su i u ulozi savetnika i pružanja podrške. U opštinskoj ekipi su uključeni i stručnjaci- eksperti. Opštinska ekipa ostvaruje sistematsku kontrolu sprovođenja standarda i na osnovu istih daje preporuke za unapređivanje sprovođenja standarda. Mera 4.5.2. Opštinska ekipa izrađuje plan za poboljšanje. Izrađuje se plan za poboljšanje koji identifikuje probleme sa inspekcije PI-a i predlaže postupke i mere koje treba preduzeti- dok individualni PI izrađuju svoje planove za poboljšanje na osnovu opštinskog plana, uvek u cilju unapređenja performanse i ispunjavanja standarda.
OPŠTINA PRIŠTINA
SIGURNA I PRIJATELJSKA SREDINA U ŠKOLI
46
9. Sigurna i prijateljska sredina u školi Objektiv 5: Ostvarenje sigurne, prijateljske i sveobuhvatne škole u Opštini Priština u kojoj svaki učenik uživa optimalne uslove za lični razvoj Za najnovije pristupe u nastavi i učenju je od primarne važnosti prijateljska i atraktivna sredina za zajedničko učenje. Na osnovu ovih pristupa sredina koja obećava i proces nastave postaju isto tako važni kao i uspeh u učenju i dostignuće učenika. S druge strane, iako od velike važnosti, u sredinu se ne podrazumevaju samo školska infrastruktura i fizička sredina za učenje. Ovde takođe spadaju prijateljska atmosfera, kvalitet komunikacije nastavnik-učenik, slobodno i aktivno učešće učenika u nastavi, saradnja između učenika, i ostalo. Sve ovo je neophodno za efikasno i postojano učenje. Nedostatak tretiranja ovih aspekata je rezultiralo jednom ne toliko atraktivnom i prijateljskom sredinom. Za ilustraciju, predugo zanemarivanje nasilja se može odraziti i vidno uticati na napredak ne samo individualnih učenika koji su žrtve nasilja, nego i na ostale učenike kao i na dugoročan plan nastavnika. Očekivani rezultati Za ostvarenje strateških objektiva ove oblasti, Komunalna Direkcija za Obrazovanje u Prištini se odlučila za niz očekivanih rezultata koji uključuju adresiranje nasilja, kreiranje prijateljskog prostora, osposobljavanje nastavnika za produktivnije menadžovanje učionica i razvoj kapaciteta menadžerijalnog osoblja. Rezultati:
U školama u Prištini se protiv nasilja bori na uspešan i sistematski način sa aktivnim učešćem svih važnih faktora;
Škole u Prištini su otvorene spram porodici, zajednici i najnovijim obrazovnim i društvenim trendovima;
Sve škole u Prištini ispunjavaju minimalni standard prijateljske sredine koja omogućuje efikasno učenje (dekorisana, okićena, prijatna sredina);
Menadžment škole i nastavnici su odgovorni i posvećeni da bi osigurali optimalne uslove i sredinu za nesmetano učenje.
Za svaki očekivani rezultat je predviđen određen broj mera u funkciji dostizanja određenog objektiva: Rezultat 5.1. U školama u Prištini se protiv nasilja bori na uspešan i sistematski način sa aktivnim učešćem svih važnih faktora; Mera 5.1.1. Obučavanje nastavnika za izbegavanje fizičkog kažnjavanja spram učenicima. ODO i MONT u saradnji sa donatorima i relevantnim partnerima će razviti specifikovane programe za obučavanje za nastavnike i menadžment škola u cilju menadžovanja slučajeva i incidenata u školama. Ove obuke imaju za cilj osposobljavanje nastavnika kako bi izbegavali fizičko kažnjavanje koristeći pedagoške instrumente koji su dozvoljeni pri disciplinskom tretiranju. Takođe će obe obuke sadržati i komponentu obučavanja mentora nastavnika koji će održavati obuke za svoje kolege u određenim školama. Svaki nastavnik će profitirati od najmanje jedne takve obuke i od pratećih aktivnosti u toku perioda sprovođenja ovog plana.
47
Mera 5.1.2. Sankcionisanje nasilja u školi Opštinski pravilnik za osnovno, niže srednje i više obrazovanje će specifikovati pravila i specifična kažnjavanja na osnovu stepena postupka u suprotnosti sa kodom ponašanja nastavnika. Pravilnik će sadržati jasne i sprovodljive sankcije za nastavnike koji vrše bilo kakav vid nasilja i krše prava dece u školi. Mere trebaju početi od usmene opomene, pismene opomene do suspenzije i izbacivanja iz edukativno-obrazovnog procesa. Rezultat 5.2. Škole u Prištini su otvorene spram porodici, zajednici i najnovijim obrazovnim i društvenim trendovima; Mera 5.2.1. Organizuju se informativni i savetodavni sastanci sa roditeljima i zajednicom. Roditeljski sastanci se trebaju organizovati na školskom i opštinskom nivou, u koordinaciji i uz potpunu saradnju sa svakim roditeljom, na početku školske godine. Agendu sastanaka treba izraditi zajedno sa roditeljima u vezi potreba i pitanja koja se trebaju diskutovati na redovnim roditeljskim sastancima i treba se dobiti njihova saglasnost u vezi iste. Izveštaji sa roditeljskih sastanaka se trebaju evidentirati u zapisnik od strane dežurnog nastavnika. Izveštaj sa pređašnjih sastanaka se treba diskutovati i usvojiti od strane roditelja na sledećim sastancima. Mera 5.2.2. Redovni individualni sastanci sa roditeljima Individualni sastanci sa roditeljima trebaju sadržati raspored i tačke za diskusiju kao što su: zdravstveno i psihofizičko stanje učenika, posebne potrebe učenika itd. koje su specifikovane i strukturisane u određenom formularu. Ovaj formular se prilaže ličnom dosjeu svakog učenika određenog odeljenja i nivoa. Gore navedene forme (mera 5.2.1.) se primenjuju i na sastanvima i individualnim komunikacija sa roditeljima. Mera 5.2.3. Redovni sastanci sa zajednicom. Redovni periodični sastanci sa predstavnicima zajednice, čiji je cilj identifikacija pitanja i problema zajednice. U toku ovih sastanaka škola sa predstavnikom zajednice će izraditi konkretne planove za tretiranje ovih pitanja i zajedno sa školom i uz pomoć institucija će rešiti zajedničke probleme. Škole će organizovati otvorene dane, dane prezentacije planova i programa i predmeta, dane izložbi radova učenika, javno obeležje dana škole, otvorene dane kada će se aranžirati posete stručnjaka za učenike škola, i ostalo. Mera 5.2.4. Aktivno angažovanje roditelja u ostvarenju planova i programa. Opština će izraditi uputstvo za angažovanje roditelja u kurikularnim aktivnostima. Škola će aktivno angažovati roditelje pri ostvarenju kurikularnih aktivnosti. Mera 5.2.5. Angažovanje roditelja u van-nastavnim aktivnostima. ODO će izraditi uputstvo za angažovanje roditelja i zajednice u van-nastavnim aktivnostima. Škola će angažovati roditelje u razne van-nastavne aktivnosti, uključujući njihovo planiranje i ostvarenje. Na taj način će oni moći da pomognu pri planiranju i ostvarivanju ekskurzija, studijskih poseta u institucijama, pri organizovanju otvorenih dana i školskih događaja, pri organizovanju raznih klubova i ostalo (tehničkih, umetnih, naučnih i td.). Mera 5.2.6. Roditelji se angažuju pri stvaranju sigurne sredine u školi. Škola organizuje informativne sastanke i redovna savetovanja sa roditeljima u pravcu stvaranja sigurne sredine. Ovi sastanci se bave temama koje su povezane sa sigurnošću njihove dece u školi, u sredini koja okružuje školu i na relaciji škola-kuća. Osim toga će se razmatrati ostali aspekti kao što je stav nastavnika, metodologija koja se koristi, mogućnost doprinosa roditelja za poboljšanje kvaliteta nastave i angažovanja učenika.
48
Mera 5.2.7. ODO se fokusira na potrebe studenata sa posebnim potrebama i talentovanih studenata. ODO, u saradnji sa nevladinim organizacijama i donatorima, podržava programe koji pomažu učenju studenata sa posebnim potrebama i talentovanim učenicima. U tom cilju, ODO je izdvojila finansijska sredstva u vidu grantova za projekte koji podržavaju ovu decu. Istovremeno, radite na merama koje stvaraju ugodnije okruženje za studente sa posebnim potrebama i omogucavaju više talentovanim učenicima. Mera 5.2.8. Bolja podrška radu opštinskog tima za procenu (EKV) obrazovnih i obrazovnih potreba dece. U cilju pružanja dovoljne podrške timu, u početku se analizira inicijalna mogucnost podrške, posle se analiziraju iskustva drugih opština koje su pružale podršku opštinskim timovima. Na osnovu ove analize, opisuje se oblici podrške, uključujuci i pružanje placanja članovima tima, na osnovu obavljenog posla, sastanaka i odgovornosti u timu. Na osnovu toga, obezbeđen je budžet iz robe i usluga budžetske stavke (sa posebnim ugovorom). Rezultat 5.3. Sve škole u Prištini ispunjavaju minimalni standard prijateljske sredine koja omogućuje efikasno učenje. Mera 5.3.1. Afirmativna infrastruktura za efikasne učenike. ODO i škole koje sarađuju sa zajednicom (uključujući policiju i inspekciju) se angažuju pri tretiranju infrastrukture u školi i oko nje u cilju povećanja sigurnosti i poklapanja infrastrukture sa učenjem. Osim toga će se diskutovati i rizici od raznih osoba koje su uključene u aktivnosti povezane sa zabranjenim supstancama i ostalo. Na ovim sastancima će se diskutovati i slučajevi kibernetičkog kriminala koji može da ugrozi dobrobit učenika. Mera 5.3.2. Indeks bezbednosti. ODO izrađuje pravilnik i uputstva za indeks bezbednosti u školi gde su obuhvaćeni kriterijumi, procedure i mere za poboljšanje. Cilj ovog indeksa je sistematsko praćenje svih aspekata bezbednosti u školi, konstatacija stanja i predviđanje i planiranje mera koje će dovesti do neprekidnog poboljšanja nivoa bezbednosti i dobrobiti učenika. Mera 5.3.3. Identifikacija nasilja putem anonimnih upitnika. ODO, odnosno ekipa za sprečavanje nasilja u školama, izrađuje anoniman upitnik i sprovodi isti najmanje dva puta godišnje u određenom broju škola u Opštini Priština u cilju identifikacije slučajeva nasilja u školama. Podaci ispitivanja se koriste za analizu, za organizovanje konferencija i za izradu planova za borbu protiv nasilja u školama. Mera 5.3.4. Izgradnja novih školskih prostora i renoviranje i proširenje postojecih prostora U okviru pružanja fizičkih prostora za učenje, ODO ce kontinuirano proceniti potrebe za novim školama, aneksima, sportskim halama, kao i zahtevima za obnavljanje i unapređenje školskog okruženja. Opstina Prištine, tokom godinama obuhvacenim ovim Planom Razvoja Obrazovanja, je planirala sledeca sredstva za osiguranje infrastrukture od sopstvenih prihoda:
Planiranje po godinama
Planiran iznos
2018 1.480.000,oo € 2019 2.000.000,oo € 2020 2.550.000,oo € 2021 3.000.000,oo € 2022 3.500.000,oo €
Ukupno 12.530.000,00 €
49
Sa druge strane, tokom 2017. godine Opština Priština potpisala ugovor je sa Svetskom bankom o izgradnji pet školskih zgrada na teritoriji opštine u periodu koji pokriva ovaj razvojni plan. U proseku se procenjuje da tako obezbijeđena sredstva dostižu vrijednost od oko 1,5 miliona eura godišnje. Povodom Zajedničkog godišnjeg pregleda, Opština Priština - ODO ce proceniti potrebe i dati prioritet u oblasti školske infrastrukture. U ovom slučaju, sve uključene strane, uključujuci donatore i MONT, moci ce proceniti potrebe i deklarirati nivo finansijske podrške obrazovanju u Prištini. Ovo ce omoguciti pravilno planiranje budžeta za narednu godinu. Ovo ce stvoriti ciklus ulaganja u školsku infrastrukturu. Rezultat 5.4. Menadžment škole i nastavnici su odgovorni i posvećeni da bi osigurali optimalne uslove i sredinu za nesmetano učenje. Mera 5.4.1. ODO izrađuje pravilnik za prijateljsku sredinu za efisikasno učenje. ODO organizuje jednu ekipu u cilju izrade pravilnika za sredinu u kojoj će se odvijati nastava. Ovu ekipu će sačinjavati službenici ODO-a, vanjski eksperti, NVO, roditelji, učesnici zajednice i ostali. Pre usvajanja se vrši probno sprovođenje u dve-tri škole. Nakon procene pilotiranja i određenih dopunjavanja se usvaja pravilnik od strane opstinskih organa. Mera 5.4.2. Organizuju se sastanci za podizanje svesti prosvetnih radnika o potrebi stvaranja optimalnih uslova a rad i nastavu u školama. Angažuju se inženjeri, dizajneri enterijera, programeri, psiholozi, sociolozi i eksperti ostalih polja u cilju savetovanja i osposobljavanja menadžmenta škola za kreiranje atraktivnih sredina za učenje i provođenje vremena u školama. Organizuju se najmanje po dve radionice za sve više i srednje menadžere u školama Prištine u cilju uzajamnog informisanja i što boljeg sprovođenja kriterijuma za prijateljsku sredinu za učenje. Mera 5.4.3. Organizuju se sastanci sa organima bezbednosti. Organizovaće se trajni sastanci u toku školske godine sa bezbednosnim organima KP, KBS, KFOR, sa najmanje po jednim sastankom škole sa jednim od ovih bezbednosnih organa.
50
10. Analiza rizika U toku izrade Razvojnog Plana za obrazovanje u opštini Priština su procenjeni rizici- uglavnom faktori van kontrole ODO-a i menadžmenta škola, koji mogu negativno da utiču na uspešno sprovođenje Plana. Identifikacija pretpostavki je urađena u toku analize stanja, dok je procena rizika izvršena u toku izrade mera aktivnosti za ostvarenje objektiva Plana. Rizici su poređani po oblastima intervenisanja i kao i obično je analizirana verovatnoća i stepen mogućnosti njihovog uticaja na sprovođenje mera Plana. Na kraju, ukratko su osmišljene i razne strategije za sprečavanje, smanjenje negativnog efekta ili za prevazilaženje rizika. U nastavku su dati glavni rizici po oblastima intervenisanja i strategije za izbegavanje/prevazilaženje istih. Menadžovanje i osiguranje kvaliteta Glavne pretpostavke za osiguranje gore navedenog objektiva su:
Sve uključene stranke su posvećene osiguranju menadžmenta i kvalitetnih usluga u Opštini Priština.
Direktori škola su glavni nosioci kvalitetnih i depolitizovanih nastavnih procesa. Opštinsko rukovodstvo i MONT obezbeđuju potrebne fondove za razvoj obrazovanja
u Opštini Priština. Opština pokazuje zaineresovanost za podržavanje obrazovanja u Opštini Priština. Rizik koji može onemogućiti
postizanje Objektiva Mogućnost
1- Mala 2-Srednja 3-Velika
Uticaj 1-Mali
2-Srednji 3-Veliki
Mere sprečavanja
Nekoordinisanje centralnih, lokalnih i obrazovnih institucija
3- Velika 3- Veliki Mobilizacija i funkcionalizacija saradnje institucija
Nedostatak finansijskih-budžetnih sredstava
3- Velika 3-Veliki Podizanje stepena planiranja za povećanje efikasnosti finansijskih sredstava.
Pogrešno shvatanje planiranja i razvojnih projekata
3-Velika 2-Srednja
Podizanje i razvoj kapaciteta pri izradi i planiranju projekata
Nerešen kontekst vlasništva 3- Velika 3-Veliki Brzo osiguranje rešenje konteksta vlasništva. Politizacija menadžmenta škola
2-Srednja 3-Veliki Preduzimanje mera za uklanjanje zavisnosti direktora škola od državnih obrazovnih autoriteta svih nivoa.
Sprovođenje plana i programa Glavne pretpostavke za osiguranje postizanja gore navedenog objektiva su:
Svi obrazovni faktori razumeju važnost i prednosti novog plana i programa i posvećeni su sprovođenju istog.
Autoriteti imaju na raspolaganju kvalitetne programe za osposobljavanje koji su neposredno posvećeni kvalitetnom sprovođenju novog plana i programa.
Svi nastavnici se posvećeno i odgovorno angažuju za sprovođenje novog plana i programa.
51
Rizik koji može onemogućiti postizanje Objektiva
Mogućnost 1- Mala
2-Srednja 3-Velika
Uticaj 1-Mali
2-Srednji 3-Veliki
Mere sprečavanja
Nedostatak saradnje između stranaka uključenih u sprovođenju ONPK-a i ONP-a
2- Srednja
3- Veliki
Mobilizacija i senzibilizacija (MONT, ODO, PIK, Škola) od svih stranaka za podizanje svesti i potrebe za saradnju u funkciji sprovođenja ONPK i ONP.
Nedostatak izveštavanja i odgovornosti za sprovođenje ONPK-a i ONP-a
3- Velika
3- Veliki
Osiguranje uključenja, poštovanje rokova, podizanje kapaciteta/podrška pri izveštavanju i transparentnost.
Nedostatak motivacije i posvećenosti nastavnika i menadžmenta škole pri sprovođenju ONPK-a i ONP-a
3- Velika
3- Veliki
Profesionalna, motivirajuća podrška za nstavnike putem promovisanja korisnih praksi i razmene iskustava.
Nesprovođenje znanja i veština stečenih u toku programa obuka u praksi.
2- Srednja
3- Veliki
Monitorisanje i mentorisanje. Takođe pre sprovođenja svakog programa će se tražiti lista pratećih aktivnosti i postojanje sredstava za sprovođenje novih veština.
Neodstatak investiranja u infrastrukturu, nepravilno iskorišćavanje radne opreme.
2- Srednja
2- Srednji
Izrada uputstava i osposobljavanje osoblja pre snabdevanja novom tehnologijom.
Obrazovna tehnologija Glavne pretpostavke za osiguravanje gore navedenog objektiva su:
Centralni i opštinski autoriteti su posvećeni obezbeđenju potrebne nastavne tehnologije za škole u Prištini.
Nastavnici su otvoreni za kreativno korišćenje nastavne tehnologije na nastavi; Nastavnicima je potrebna oprema na raspolaganju; Postoji potreban budžet za kupovinu i snabdevanje potrebne tehnološke opreme.
Rizik koji može onemogućiti postizanje Objektiva
Mogućnost 1- Mala
2-Srednja 3-Velika
Uticaj 1-Mali
2-Srednji 3-Veliki
Mere sprečavanja
Nedovoljan budžet Opštine za opremanje škola tehnoloijom
2- Srednja 3- Veliki Prethodno planiranje škola u vezi njihovih potreba da bi Opština mogla da predvidi potrebe škola u toku raspodele budžeta.
Stalan otpor za osposobljavanje korišćenja tehnologije
2- Srednja 3- Veliki Poznavanje korišćenja tehnologije je ključan element u proceni dostignuća nastavnika.
Iskorišćavanje interneta od strane učenika
3- Velika 3- Veliki Ograničavanje i regulisanje upotrebe interneta.
Predškolsko obrazovanje Glavne pretpostavke za osiguravanje gore navedenog objektiva su:
Opštinsko rukovodstvo, preduzeća i stanovništvo su svesni koliko je važno PŠO za Razvoj dece i njihov napredak u daljnjem školstvu;
Vlada i opštinsko rukovodstvo obezbeđuju tražene fondove za udvostručavanje broja dece u PŠO-u;
Preduzeća su zainteresovana i posvećena da pomognu svojem osoblju u vezi brige o njihovoj deci;
MONT ima konkretne planove i spremno je da pomogne opštini pri unapređivanju usluga PŠO-a u Opštini Priština.
52
Rizik koji može onemogućiti postizanje Objektiva
Mogućnost 1- Mala
2-Srednja 3-Velika
Uticaj 1-Mali
2-Srednji 3-Veliki
Mere sprečavanja
Nedostatak interesovanja zajednice i centralnih autoriteta za PŠO
2- Srednja 3- Veliki ODO organizuje aktivan proces informisanja o razvojnim prioritetima u obrazovanju u Opštini Priština.
Nedostatak podrške od strane preduzeća i donatora
2- Srednja 2- Srednji ODO organizuje Zajedničku Godišnju Reviziju i mnoge događaje informisanja sa interesnim strankama.
Hroničan nedostatak budžeta i podrške centrlanih autoriteta
3- Srednja 3- Veliki ODO organizuje redovne sastanke sa autoritetima o podizanju svasti i mobilizaciju resursa.
Prijateljska sredina u školama Glavne pretpostavke za osiguravanje gore navedenog objektiva su:
ODO i menadžment škola su posvećeni da ozbiljno tretiraju slučajeve nasilja u školama.
Postoji posvećenost iz MONT-a, opštinskih organa i menadžmenta škola za stvaranje prijateljske i atraktivne sredine.
Rizik koji može onemogućiti postizanje Objektiva
Mogućnost 1- Mala
2-Srednja 3-Velika
Uticaj 1-Mali
2-Srednji 3-Veliki
Mere sprečavanja
Neprijavljivanje slučajeva nasilja 2-Srednja 3-Veliki Institucionalizacija obaveze prijavljivanja slučajeva i vez toga sa dostignućem rukovodioca škola.
Slaba saradnja zajednice sa školom
2-Srednja 3-Veliki Sporazum o dogovoru između zajednice i rukovodioca škola.
Nespremnost MONT-a za otvaranje novih radnih mesta u konkretnom slučaju za psihologe i pedagoge
3-Velika 3-Veliki Prenos nadležnosti školama za potrebe pedagoškog osoblja za njihove škole.
53
11. Budžet Razvojni Plan za Obrazovanje Opštine Priština 2018-2022 predviđa da za petogodišnji period sprovođenja ima ukupan budžet od €28,053,445, od kojih će se €18,988,445 pokriti iz opštinskog budžeta Opštine Priština, dok će se €9,065,000 pokriti od strane raznih donatora i/ili centralnih institucija Kosova. U nastavku se nalazi detaljan budžet za pet godina ovog plana delovanja, podeljen po oblastima, godinama i finansijskim izvorima (izražen u Evrima).
Oblast Izvor finansiranja
Godina Ukupno 2018 2019 2020 2021 2022
1.Institucionalno menadžovanje i osiguranje kvaliteta
Opštinski budžet 245,000 329,700 378,800 372,900 399,900 1,726,300 Donatori i/ili Centralne institucije
0 0 0 0 0 0
Ukupno 245,000 329,700 378,800 372,900 399,900 1,726,300 2. Sprovođenje novog plana i programa
Opštinski budžet 11,700 59,000 58,700 60,500 57,500 247,400 Donatori i/ili Centralne institucije
0 0 0 0 0 0
Ukupno 11,700 59,000 58,700 60,500 57,500 247,400 3. Obrazovna tehnologija i nastavna sredstva/oprema
Opštinski budžet 401,500 427,500 427,000 424,500 424,500 2,105,000 Donatori i/ili Centralne institucije
0 0 0 0 0 0
Ukupno 401,500 427,500 427,000 424,500 424,500 2,105,000 4. Upis u predškolsko obrazovanje
Opštinski budžet 417,000 415,000 410,500 409,500 409,500 2,061,500 Donatori i/ili Centralne institucije
310,000 300,000 305,000 300,000 300,000 1,515,000
Ukupno 727,000 715,000 715,500 709,500 709,500 3,576,500 5. Bezbedna i prijateljska sredina u školi
Opštinski budžet 1,607,800 2,127,300 2,592,300 3,132,300 3,633,300 13,088,000 Donatori i/ili Centralne institucije
1,510,000 1,510,000 1,510,000 1,510,000 1,510,000 7,550,000
Ukupno 3,117,800 3,632,300 4,102,300 4,642,300 5,143,300 20,638,000 Budžet za sve oblasti
Opštinski budžet 2,438,245 3,358,500 3,867,300 4,399,700 4,924,700 18,988,445 Donatori i/ili Centralne institucije
1,820,000 1,810,000 1,815,000 1,810,000 1,810,000 9,065,000
Ukupno 4,258,245 5,168,500 5,682,300 6,209,700 6,734,700 28,053,445
Mere predviđene ovim planom su sve razvojnog i inverstirajućeg karaktera, znači nisu obuhvaćeni operativni troškovi (plate, redovno održavanje objekata, opštinski troškovi, troškovi grejanja i ostalo). U planiranim sredstvima su obuhvaćeni delimično samo održavanje objekata, u okviru kapitalnih investicija iz vlastiith izvora prihoda Opštine Priština posvećenih obrazovanju za pokrivene godine od strane ovog Razvojnog Plana ( u iznosu od 12,530,000 euro). Kao i u svakom posleratnom razvojnom planu obrazovanja, i u ovome glavne troškove predstavljaju investicije u infrastrukturi. Međutim, proporcija investicija u infrastrukturu- razvojne planove, nije više uravnotežena u ovom planu. Pored pružanja uslova za predškolsko obrazovanje (oko 3.5 miliona evra) predvidjeno je ulaganje od oko 20 miliona evra u insfrastrukturu za pružanje prijateljskog okruženja. Ipak, i ovde, investicije ce se koristiti ne samo za izgradnju novih škola, vec i za renoviranje, proširenje postojecih prostora, izgradnju sportskih dvorana, stvaranje boljeg okruženja unutar škola i drugih. Za razliku od možda vecine postojecih planova obrazovanja na Kosovu, značajne investicije sada prelaze u obrazovne tehnologije (uključujuci nastavne alate, radionice i
54
laboratorijsku i tehnološku opremu) u količini od 1.7 miliona evra, i za stvaranje jedne prijatnije sredine za učenje i uslova za rad za nastavnike (oko 0.65 miliona evra). Ostali troškovi su predviđeni za menadžovanje i kvalitet (oko 1.5 miliona evra) i za sprovođenje novih planova i programa (oko 0.2 miliona evra). Kao što se primećuje, plan predviđa da u sledećih pet godina Opština Priština treba da osigura oko 4 miliona Evra godišnje da bi omogućila ostvarenje plana. Ako se uzmu u obzir sredstva koja su na raspolaganju u ODO za sredstva i usluge u iznosu od 2.6 miliona evra, i kapitalni troškovi za školsku infrstarukturu od oko 2 miliona evra godišnje, takav objektiv ne izgleda nedostižan. Međutim ovi fondovi su nedovoljni za razvoj obrazovanja u Opštini Priština (pogotovo kada znamo da se oko milion evra potroši za dečije obroke), oni predstavljaju dobru osnovu za planiranje troškova u toku perioda sprovođenja ove strategije. Drugi važan izvor fondova za obrazovne delatnosti u školama Prištine ostaju donatori i centralni vlasti. Jedan deo (oko 20%) troškova ovog plana se očekuje da će pokriti MONT i donatori. Navedeni iznos iz raspoloženih sredstava opštine treba povecati za oko 1,5 miliona evra godišnje obezbeđenim ugovorom sa Svetskom bankom kako bi se stvorila optimističnija slika o izvodljivosti ovog Razvojnog Plana. Uz organizaciju Zajedničke Godišnje Revizije i uz aktivnu saradnju sa centralnim autoritetima (MONT), može se očekivati jedan deo sredstava planiranih od strane ovih izvora. Na taj način, za razvoj nastavnika Opštine Priština se može pregovarati sa Divizijom za Razvoj Nastavnika MONT-a, u cilju da se bar jedan deo sredstava predviđenim u ovoj oblasti ovim planom tretiraju iz sredstava MONT-a. Glavni deo aktivnosti za profesionalni razvoj nastavnika će nastaviti da se obezbeđuje iz sekcije za usluge i sredstva (iako su sredstva već ograničena). Ovo će podrazumevati novi kvalitet međudelovanja i komunikacije sa partnerima, donatorima ali i sa centralnim autoritetima.
55
12. Strategija komunikacije Sve aktivnosti strategije komunikacije ovog plana će se koordinisati od strane Ključne Grupe za Planiranje koja je osnovana na početku ovog procesa. S vremena na vremena, Ključna Grupa će tražiti pomoć raznih vladinih i nevladinih partnera- posebno u toku razmatranja sprovođenja i revizije plana. Osim toga, jedan službenik ODO-a će se neposredno angažovati za monitorisanje sprovođenja i informisanja autoriteta, partnera i javnosti o procesu sprovođenja plana. Ključna Grupa će redovno sakupljati informacije i godišnje izveštavanje u Skupštini Opštine u vezi kvaliteta sprovođenja Plana. Opštinska Direkcija za Obrazovanje u Opštini Priština je razvila proces sa učešćem za izradu Razvojnog Plana Obrazovanja u Opštini Priština. Nakon izrade Plana, ODO će objaviti plan na veb stranici Opštine u cilju informisanja i pružanja povratnih informacija od zajednice, nevladinih organizacija i prosvetnih radnika u Prištini. Nakon javne diskusije i uključivanja eventualnih komentara, ODO će predati dokument proceduri diskusije i usvajanja Skupštini Opštine Prištine. Nakon usvajanja u Skupštini Opštine, ODO će izraditi materijal za informisanje interesnih stranaka u oblasti obrazovanja, uključujući roditelje, NVO-e i preduzeća. U tom cilju će se izraditi informativni letci i brošure, dok će na veb stranici stalno biti objavljen plan. Materijali na veb stranici će biti objavljeni na albanskom, engleskom i jeziku zajednica da bi imali što više korisnika i interesnih stranaka. Osim toga će se organizovati i informativni sastanci u školama da bi mobilizovali nastavnike i menadžment škola za sprovođenje mera koje su planirane u planu. Nakon toga će se organizovati informativni događaj sa vladinim organizacijama i jedan sastanak sa preduzećima. Osim uzajamnog informisanja će se izvršiti i podela obaveza i uloga za sprovođenje plana u sklopu mogućnosti i interesovanja uključenih stranaka. Svake godine, u julu mesecu će se raditi razmatranje sprovođenja plana i izrada godišnjeg plana delovanja. U ovoj radionici revizije i planiranja će se uključiti sve interesne stranke u oblasti obrazovanja i vaspitanja u Prištini. Ove radionice za razmatranje će služiti i za reviziju i povećanje mobilizacije partnera za što bolje sprovođenje istog. U toku procesa revizije će se posvetiti posebna pažnja merama koje se bave grupama koje su u nepovoljnom položaju (učenici sa posebnim nastavnim potrebama, manjine, devojčice i ostali). 2020 godine će su vršiti uzajamna revizija sprovođenja plana. Tim putem će se organizovati radionica široke obuhvaćenosti, uključujući donatore, partnere, zajednicu, centralne obrazovne autoritete kao i one iz susednih opština. Ovaj proces će podrazumevati razmatranje sprovođenja i reviziju predviđenih mera u originalnom planu. To će se desiti u cilju podudaranja mera sa izmenjenim kontekstom sektora obrazovanja u Prištini i šire. Ovaj događaj će služiti i za mobilizaciju dodatnih sredstava za finansiranje i sprovođenje plana, ali i za kapitalizaciju iz drugih mogućnosti za sprovođenje Plana koje mogu proizaći kao rezultat unapređenja procesa evropskih integracija i ojačanja ekonomske moći Opštine ili budžeta Kosova. Osim ovih oblika komunikacije i informisanja će se iskorišćavati i sredstva za informisanje (elektronska i štampana) u cilju što boljeg informisanja javnosti o procesu sprovođenja, uključujući i izazove i uspehe ovog plana.
56
Dodatak 1: Okvir za procenu dostignuća Menadžovanje i osiguranje kvaliteta
Pokazatelj Trenutno stanje Cilj 2019 Cilj 2022 Sredstva za verifikaciju Broj službenika u ODO-u 18 24
Platna lista zaposlenih u ODO-u
Broj koordinatora za kvalitet u Opštini Priština
2 53 53 Lista ODO-a i MONT-a
Opštinski Budžet za Obrazovanje
25 miliona 28 mil. Pregled/stanje budžeta
Broj škola u dubokim ruralnim zonama
21 16 Lista škola u ODO-u
Broj obuka za razvoj osoblja 0.9 2.3 Lista uverenja nastavnika Procena razvoja nastavnika
Škola
Dosjei i izveštaji VPN-a
Broj psihologa i pedagoga 14+2 pedagoga 35 Lista ODO-a
Broj akreditovanih programa od strane nacionalnih autoriteta za kvalifikovanje za JŠ
Svi Lista akreditovanih programa
Broj učenika u odeljenju po JŠ 32 24 Lista učenika po odeljenju
Broj sporazuma sa preduzećima
Lista sporazuma preduzeća, Centar za orijentisanje u karijeri
Sprovođenje plana i programa
Pokazatelj Trenutno stanje Cilj 2022 Sredstva za verifikaciju
Broj informativnih sastanaka za novi plan i program, organizovanih na nivou Opštine Prištine
0 Najmanje 15 Zapisnici sa sastanaka predatim u ODO
Broj osposobljenih nastavnika za programe koji su posvećeni sprovođenju novog plana i programa
1256 Svi Broj certifikovanih nastavnika
Redovni izveštaji koordinatora za kvalitet srazmerno sprovođenju novog plana i programa
0 Po tri izveštaja za svaku školu
godišnje
Izveštaji predati u ODO
Broj programa za novi plan i program organizovanih na nivou Opštine Prištine
5 programa 10 programa (uključujući metodologije
oblasti)
Akreditovani programi od strane MONT-a
Broj angažovanih mentora za održavanje obuka 40 80 Broj certifikovanih mentora Postotak porasta investicija u nastavne materijale koji su u funkciji sprovoenja novog plana i programa
Obrazovna tehnologija Pokazatelj Trenutno stanje Cilj 2022 Sredstva za verifikaciju
Broj nastavnih paketa po školi Broj opreme TIK-a po školi/opštini Broj oprema TIK-a po učeniku u Opštini Priština
Broj laboratorija Broj kabineta Broj softverskih aplikacija u aktivnoj upotrebi Broj digitalne opreme po školi Broj tehničkih klubova po školi Broj licenci učenika za korišćenje digitalnih aplikacija
Broj certifikovanih nastavnika za upotrebu aplikacija
Iznos donacija za tehnološku opremu po školi
57
Predškolsko obrazovanje
Pokazatelj Trenutno stanje Cilj 2022 Sredstva za verifikaciju Broj dece u PŠI u Opštini Priština 1575 Stepen upisa (postotak dece upisane u PŠO u poređenju sa stanovništvom)
9.40%
Broj javnih PI-a 8 Broj privatnih PI-a 1 Broj PI-a sa osnovom u zajednici 6 Broj profesionalaca koji nude profesionalne usluge u PŠO-u u Prištini
1
Postotak PŠI koji nude profesionalne usluge Postotak PŠI-a koje nude sve profesionalne usluge
Postotak fondova/donacija i povećanje doprinosa sakupljenih od strane roditelja i i zajednica na nivou PI-a
Broj potpisanih memoranduma Broj obuka, organizovanih programa za PŠI Izrađen pravilnik za sakupljanje fondova/donacija
Prijateljska sredina
Pokazatelj Trenutno stanje
Cilj 2022 Sredstva za verifikaciju
Broj incidenata- vršenje fizičkog nasilja spram učenicima od strane nastavnika
Broj incidenata- vršenje fizičkog nasilja nad učenicima od strane učenika
Broj incidenata- vršenje fizičkog nasilja nad učenicima od strane osoba van škole
Broj povreda učenika putem ka školi, u toku nastave i na povratku;
Broj roditeljskih sastanaka u skolama Opštine Priština
Broj odvojenih mesta/kutova za atraktivno učenje
Broj incidenata koji su povezani sa deljenjem i korišćenjem narkotika
Broj škola sa celodnevnom nastavom Broj obuka o prijateljskoj sredini Broj oprema sigurnosnih kamera u IEAA Broj psihologa i pedagoga u školama Broj sastanaka i seansi psihologa sa učenicima
Podržavanje inicijativa nastavnika, učenika i zajednice koje su povezane sa podizanjem kvaliteta (radne grupe za različite predmete).
Broj godišnjih izveštajaskola o korišćenju aplikacija i oprema
Broj elektronskih veb stranica škola Broj škola sa digitalnim dnevnicima 3 Sve
58
Dod
atak
2: P
lan
spro
vođe
nja
budž
eta
Inst
ituci
onal
no m
enad
žova
nje i
osig
uran
je k
valit
eta
Obj
ektiv
1: R
azvi
jaju
se lj
udsk
i i in
stitu
cion
alni
kap
acite
ti za
pos
toja
no o
sigur
anje
kva
litet
a u
obra
zova
nju
u O
pštin
i Pri
štin
a
Rez
ulta
t 1.1
: Pos
toji
dovo
ljno
kval
ifiko
vano
oso
blje
na
nivo
u O
DO
-a i
IEA
A
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
nstit
ucija
/Org
aniz
acija
za
pru
žanj
e po
dršk
e
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
1.1:
- P
roce
na
potre
ba i
osig
uran
je
kval
ifiko
vano
g os
oblja
za
OD
O
i IEA
A.
Preg
led
i izr
ada
krite
rijum
a za
za
pošlj
avan
je
2018
-202
0 O
DO
Šk
ola
i PI
Opš
tinsk
i bu
džet
Proc
ena:
10
dana
O
spos
oblja
vanj
e 16
da
na
OD
O: 8
Dan
a 12
služ
beni
ka p
o 3
dana
god
išnje
Pr
egle
d kr
iterij
uma
zapo
šljav
anja
: 15
00Eu
r
3000
19
500
3870
0 45
000
7200
0 17
8200
Don
ator
i i/il
i ce
ntra
lne
Insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
ama
(u ev
rim
a):
3000
19
500
3870
0 45
000
7200
0 17
8200
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mas
a 1.
1.2:
- U
nutra
šnji
trans
fer
(mig
raci
ja)
osob
lja i
nasta
vnik
a iz
je
dne
u dr
ugu
škol
u i s
jedn
og
radn
og m
esta
na
drug
o na
osn
ovu
potre
ba i
mog
ućno
sti
O
DO
Opš
tinsk
i bu
džet
Be
z tro
škov
a
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
59
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
ama
(u ev
rim
a):
0 0
0 0
0 0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mas
a 1.
1.3:
Si
stem
isanj
e na
stavn
ika
iz
jedn
e u
drug
u šk
olu,
kao
re
zulta
t izm
ena
plan
a i p
rogr
ama
O
pštin
ski
budž
et
Bez
trošk
ova
0
0 0
0 0
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
ama
(u ev
rim
a):
0 0
0 0
0 0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mas
a 1.
1.4:
Fu
nkci
onal
ni
preg
led
OD
O
2018
-201
9 O
pštin
a Pr
ištin
a N
VO
/Don
ator
i
Opš
tinsk
i bu
džet
D
onat
ori
3500
Eur
20
00
1500
0
0 0
3500
Rez
ulta
t 1.2
. Spr
ovod
e se
meh
aniz
mi k
oji o
sigur
avaj
u od
govo
rnos
ti i i
zveš
tava
nje u
obr
azov
anju
u O
pštin
i Pri
štin
a.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
2.1.
K
reir
anje
pr
ofes
iona
lne
ekip
e na
niv
ou
OD
O-a
za
Opš
tinsk
i bu
džet
Osp
osob
ljava
nje(
3 da
na)
Kom
unik
acija
(MZ
– 40
0 go
dišn
je)
Van
jska
eksp
ertiz
a
0 25
00
1900
19
00
1900
82
00
60
mon
itori
sanj
e pr
ocen
e do
stig
nuća
škol
e.
(10
dana
– g
odišn
je
1500
E)
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
ama
(u ev
rim
a):
0 25
00
1900
19
00
1900
82
00
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
2.2.
K
reira
nje
ekip
a na
ni
vou
eduk
ativ
no-
obra
zovn
ih
insti
tuci
ja u
pr
oces
u un
utra
šnje
i v
anjsk
e pr
ocen
e na
pret
ka šk
ole
Opš
tinsk
i bu
džet
Dva
dan
a os
poso
blja
vanj
a za
36
0 čl
anov
a
0 72
00
7200
0
0 14
400
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
ama
(u ev
rim
a):
0 72
00
7200
0
0 14
400
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
2.3.
Po
drža
vanj
e šk
ola
pri p
obol
jšanj
u 20
20-2
022
OD
O
Škol
e O
pštin
ski
budž
et
Jedn
a ob
uka
na
osno
vu p
otre
ba
nasta
vnik
a 0
0 35
000
3500
0 35
000
1050
00
61
dosti
gnuć
a na
os
novu
rezu
ltata
va
njsk
e pr
ocen
e.
2500
X 2
0 X
2 d
ana
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
ama
(u ev
rim
a):
0 0
3500
0 35
000
3500
0 10
5000
Rez
ulta
t 1.3
. Pos
toje
pro
fesio
naln
i meh
aniz
mi z
a os
igur
anje
kva
litet
a.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
3.1.
For
mira
se
asoc
ijaci
ja d
irekt
ora
škol
a ko
ja fu
nkci
oniše
ka
o te
lo u
osig
uran
ju
kval
iteta
Opš
tinsk
i bu
džet
Tr
oško
vi o
buka
30
00
5000
50
00
5000
50
00
2300
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
ama
(u ev
rim
a):
3000
50
00
5000
50
00
5000
23
000
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
3.2.
Obe
zbeđ
uje
se k
oord
inat
or k
valit
eta
na o
pštin
skom
i šk
olsk
om n
ivou
.
Opš
tinsk
i bu
džet
40
nor
ma
+
1 K
K O
DO
18
0000
18
0000
18
0000
18
0000
18
0000
90
0000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
62
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
ama
(u ev
rim
a):
1800
00
1800
00
1800
00
1800
00
1800
00
9000
00
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
3.3.
N
adgl
edan
je/m
ento
risan
je
i osn
aživ
anje
pr
ofes
iona
lnih
akt
iva
(sek
cija
)
2018
-202
2 K
K –
OD
O
KK
– šk
ola
OD
O
Opš
tinsk
i bu
džet
Be
z tro
škov
a
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
ama
(u ev
rim
a):
0 0
0 0
0 0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
3.4.
Osn
aživ
anje
pr
ofes
iona
lnih
akt
iva
2018
-201
9 O
DO
M
ON
T
Opš
tinsk
i bu
džet
4 da
na
ospo
sobl
java
nja
za
aktiv
nost
20
000
1000
0 10
000
5000
50
00
5000
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Mer
a 1.
3.5.
Osn
ivan
je
indu
strijs
kog
save
ta
Opš
tini P
rištin
a
2018
O
DO
Pred
uzeć
a O
pštin
a Pr
ištin
a O
DO
N
/A
0 0
0 0
0 0
Mer
a 1.
3.6.
Pot
pisiv
anje
ug
ovor
a za
pra
ktič
ni ra
d
2018
-202
2 Šk
ole
OD
O
KIA
P O
DO
N
/A
0 0
0 0
0 0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
ama
(u ev
rim
a):
2000
0 10
000
1000
0 50
00
5000
50
000
R
ezul
tat 1
.4: N
edos
tata
k do
voljn
og b
udže
ta za
ost
vare
nje
funk
cije
OD
O-a
M
era
Peri
od
Odg
ovor
na
Inst
ituci
ja/
Izvo
r O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
63
spro
vođe
nja
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
finan
siran
ja
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
4.1.
Pob
oljša
nje
budž
etno
g pl
anira
nja
(Sa
svim
inte
resn
im
stran
kam
a)
Opš
tinsk
i bu
džet
Za
jedn
ička
revi
zija
bu
džet
a
3000
30
00
3000
30
00
3000
15
000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
ama
(u ev
rim
a):
3000
30
00
3000
30
00
3000
15
000
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
4.2.
Obe
zbeđ
uje
se a
dekv
atan
bud
žet z
a os
tvar
enje
obj
ektiv
a str
ateš
kog
plan
a.
2018
-202
2 O
DO
ZF
D
F
Opš
tinsk
i bu
džet
Be
z tro
škov
a
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
4.3.
Stim
ulisa
nje
men
adžm
enta
(OD
O-
škol
a), u
zorn
ih
nasta
vnik
a po
po
kaza
nom
dos
tignu
ću.
2018
-202
2 O
DO
M
ON
T
O
pštin
ski
budž
et
Jedn
a ak
tivno
st go
dišn
je
(Osp
osob
ljava
nja
i stu
dije
pos
ete)
6
grup
a X
150
0
9000
90
00
9000
90
00
9000
45
000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
64
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 90
00
9000
90
00
9000
90
00
4500
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
4.4.
Stu
dijsk
e po
sete
van
zem
lje z
a slu
žben
ike,
dire
ktor
e i
nasta
vnik
e da
bi b
ili u
ko
rak
sa p
rom
enam
a i
novi
nam
a u
nasta
vi u
ra
zvije
nim
zem
ljam
a
Opš
tinsk
i bu
džet
V
idi 1
.4.3
. 0
0 0
0 0
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Rez
ulta
t 1.5
: Ost
vare
na su
inov
ativ
na i
post
ojan
a r
ešen
ja k
oja
osig
urav
aju
konk
uren
ciju
znan
ja, i
zveš
tava
nja
i kva
litet
nu n
asta
vu u
odv
ojen
im o
delje
njim
a i u
mal
im
rura
lnim
škol
ama
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
5.1.
Pro
cena
sta
nja
sraz
mer
no
funk
cion
isanj
u od
voje
nih
odel
jenj
a i u
m
alim
rura
lnim
škol
ama.
2018
O
DO
Šk
ola
Opš
tinsk
i bu
džet
M
ešan
a ek
ipa
(OD
O
– va
njsk
a ek
sper
tiza)
15
00
0 0
0 0
1500
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 15
00
0 0
0 0
1500
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
65
Mer
a 1.
5.2.
Izra
da i
spro
vođe
nje
plan
a za
ko
nsol
idac
iju šk
ola
2018
O
DO
Šk
ola
O
pštin
ski
budž
et
Radi
onic
a za
pl
anira
nje
(500
E)
Prev
oz (1
0 m
inib
us X
10
L X
200
dan
a)
2050
0 20
000
2000
0 20
000
2000
0 10
0500
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 20
500
2000
0 20
000
2000
0 20
000
1005
00
R
ezul
tat 1
.6. N
asta
vnic
i su
podu
pira
ni i
spro
vode
nas
tavn
e st
rate
gije
i do
bije
no st
ručn
o zn
anje
u p
rogr
amim
a za
pro
fesio
naln
i raz
voj.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
6.1.
Izra
đuju
se
polit
ike
i pra
viln
ici z
a pr
ofes
iona
lni r
azvo
j na
stavn
ika.
2019
O
DO
Opš
tinsk
i bu
džet
Je
dna
zaje
dnič
ka
konf
eren
cija
(200
0 E)
0
2000
0
0 0
2000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
2000
0
0 0
2000
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
6.2.
Izra
đuje
se
Plan
za
prof
esio
naln
i ra
zvoj
pro
svet
nih
radn
ika
(nas
tavn
ika)
i ad
min
istra
cije
2019
Opš
tinsk
i bu
džet
Be
z tro
škov
a
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a O
dgov
orna
in
stitu
cija
In
stitu
cija
/O
rgan
izac
ijIz
vor
finan
siran
jO
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
66
za
spro
vođe
nje
a za
pr
užan
je
podr
ške
a
Mer
a 1.
6.3.
Spr
ovođ
enje
Pl
ana
za p
rofe
siona
lni
razv
oj.
2019
O
DO
O
pštin
ski
budž
et
40 %
nas
tavn
ika
po 3
da
na o
buke
god
išnje
-je
dna
godi
šnja
te
mat
ička
ko
nfer
enci
ja
3000
Eur
o
3000
63
000
6300
0 63
000
6300
0 25
5000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 30
00
6300
0 63
000
6300
0 63
000
2550
00
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
6.4.
M
onito
risan
je p
rogr
ama
prof
esio
naln
og ra
zvoj
a
OD
O
Opš
tinsk
i bu
džet
500
Euro
mes
ečno
za
neza
visn
o m
onito
risan
je i
izve
štava
nje
0 60
00
6000
60
00
6000
24
000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
6000
60
00
6000
60
00
2400
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 1.
6.5.
Kre
iranj
e i
ažur
iranj
e ba
ze p
odat
aka
za P
RN
Opš
tinsk
i bu
džet
Pr
ocen
a 50
0 0
1000
0
0 0
1000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
67
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
1000
0
0 0
1000
God
ina:
20
18
2019
20
20
2021
20
22
Uku
pno
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
obje
ktiv
u/ob
last
i iz o
pštin
skog
bud
žeta
(u e
vrim
a) :
2450
00
3297
00
3788
00
3729
00
3999
00
1,72
6,30 0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
obje
ktiv
u/ob
last
i od
dona
tora
i/ili
cen
tral
nih
inst
ituci
ja (u
evr
ima)
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
obje
ktiv
u/ob
last
i iz s
vih
finan
sijsk
ih iz
vora
u e
vrim
a :
2450
00
3297
00
3788
00
3729
00
3999
00
1,72
6,30 0
68
Spro
vođe
nje n
ovog
pla
na i
prog
ram
a
Obj
ektiv
2. N
ovi n
asta
vni p
lan
se sp
rovo
di n
a pl
anir
an i
kval
iteta
n na
čin
uz u
klju
čenj
e sv
ih in
tere
snih
stra
naka
Rez
ulta
t 2.1
: Ost
varu
je se
koo
rdin
acija
i do
bra
inst
ituci
onal
na sa
radn
ja sv
ih in
tere
snih
stra
naka
za sp
rovo
đenj
e pla
na i
prog
ram
a.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 2.
1.1.
Kre
ira se
op
štins
ko te
lo z
a ko
ordi
nisa
nje
i pru
žanj
e ol
akšic
e pr
i spr
ovođ
enju
pl
ana
i pro
gram
a.
2018
O
DO
O
pštin
ski
budž
et
Redo
vni
koor
dina
cion
i sa
stanc
i 50
0
500
500
500
500
500
2500
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 50
0 50
0 50
0 50
0 50
0 25
00
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 2.
1.2.
Ora
nizu
ju se
za
jedn
ičke
radi
onic
e za
pr
evaz
ilaže
nje
izaz
ova
pri s
povo
đenj
u no
vog
plan
a i p
rogr
ama.
2018
O
DO
M
ON
T
Opš
tinsk
i bu
džet
M
ento
ri i o
stali
trošk
ovi
1200
0
1200
0
0 24
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 12
00
0 12
00
0 0
2400
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 2.
1.3.
Sp
rovo
đenj
e pl
ana
za
prev
azila
ženj
e m
era/
izaz
ova/
pote
škoć
a/pr
epre
ka.
Opš
tinsk
i bu
džet
Pr
ocen
a 30
00
0 30
00
3000
30
00
3000
12
000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
69
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
3000
30
00
3000
30
00
1200
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 2.
1.4.
Spr
ovođ
enje
na
dgle
danj
a sp
rovo
đenj
a pl
ana
i pro
gram
a.
2018
-202
2 O
DO
SI
A
Opš
tinsk
i bu
džet
Iz
rada
okv
ira
mon
itoris
anja
500
50
0 0
0 0
0 50
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Mer
a 2.
1.5.
Izra
da p
lana
i p
rogr
ama
AA
P 20
18-2
022
Šk
ole
OD
O
OD
O
Izvr
šenj
e an
aliz
e 0
1500
0
1500
0
3000
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 50
0 15
00
0 15
00
0 35
00
R
ezul
tat 2
.2. N
asta
vnic
i su
dobr
o in
form
isani
, pos
veće
ni i
otvo
reni
za sp
rovo
đenj
e pr
omen
a ko
je d
onos
i nov
i pla
n i p
rogr
am.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 2.
2.1.
Org
aniz
uju
se sa
stanc
i i ra
dion
ice
za
razm
enu
iskus
tava
pri
prim
eni n
asta
vnih
pl
anov
a uz
rele
vant
no
uklju
čiva
nje
(pilo
t) šk
ola
i int
eres
nih
stran
aka
O
pštin
ski
budž
et
Jedn
a ra
dion
ica
godi
šnje
za
razm
enu
iskus
tava
(200
U
česn
ika)
Je
dn ra
dion
ica
4000
€
0 40
00
4000
40
00
4000
16
000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
4000
40
00
4000
40
00
1600
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
70
Mer
a 2.
2.2.
Kre
iranj
e m
ehan
izam
a za
m
otiv
isanj
e na
stavn
ika
za p
rimen
u/sp
rovo
đenj
e no
vog
plan
a i p
rogr
ama.
2018
-202
2 O
DO
Šk
ole
Opš
tinsk
i bu
džet
Ra
zni o
blic
i 30
00
3000
30
00
3000
30
00
1500
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Mer
a 2.
2.3.
Obu
ka i
info
rmisa
nje
nasta
vnik
a i
stude
nata
o
stand
ardi
zova
noj
vred
nosti
2018
-202
2 O
DO
MO
NT
NV
O
Don
ator
i
OD
O
MO
NT
Don
ator
i
5 ra
dion
ica
godi
šnje
Iz
rada
, prin
tiran
je i
pode
la m
ater
iala
50
00
7000
70
00
7000
70
00
3300
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 80
00
1000
0 10
000
1000
0 10
000
4800
0
Rez
ulta
t 2.3
. Osig
uran
a je
infr
astr
uktu
ra, s
reds
tva
i ško
lski u
džbe
nici
koj
i su
harm
oniz
ovan
i sa
zaht
evim
a no
vog
plan
a i p
rogr
ama.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn o
Mer
a 2.
3.1.
Pro
cenj
uje
se o
pšte
stan
je
infra
struk
ture
20
18
OD
O
Škol
e
Opš
tinsk
i bu
džet
Odr
eđiv
anje
mod
ela
i u
pore
điva
nje
stanj
a 15
00
1500
0
0 15
00
0 30
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 15
00
0 0
1500
0
3000
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn o
Mer
a 2.
3.2.
Obe
zbeđ
uju
se
fond
ovi z
a po
boljš
anje
in
frastr
uktu
re z
a op
timal
nog
sp
rovo
đenj
e no
vog
plan
a i
prog
ram
a. U
glav
nom
se
osig
urav
aju
opre
me
i m
ater
ijaln
a sr
edstv
a za
kv
alite
tnu
nasta
vu u
uč
ioni
cam
a i g
odin
ama
koje
sp
rovo
de n
ovi n
asta
vni p
lan.
Opš
tinsk
i bu
džet
Pr
ocen
a 16
0000
E
Za č
etiri
god
ine
0
4000
0 40
000
4000
0 40
000
1600
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
4000
0 40
000
4000
0 40
000
1600
00
71
God
ina:
20
18
2019
20
20
2021
20
22
Uku
pn o U
kupa
n iz
nos b
udže
ta p
o ob
jekt
ivu/
obla
sti i
z opš
tinsk
og b
udže
ta (u
evri
ma)
: 11
700
5900
0 58
700
6050
0 57
500
2474
00
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
obje
ktiv
u/ob
last
i od
dona
tora
i/ili
cen
tral
nih
inst
ituci
ja (u
evr
ima)
0
0 0
0 0
0 U
kupa
n iz
nos b
udže
ta p
o ob
jekt
ivu/
obla
sti i
z svi
h fin
ansij
skih
izvo
ra (u
evr
ima)
: 11
700
5900
0 58
700
6050
0 57
500
2474
00
72
Obr
azov
na te
hnol
ogija
i na
stav
na sr
edst
va
Obj
ektiv
3: O
bezb
eđuj
e se
pot
rebn
a ob
razo
vna
tehn
olog
ija k
oja
omog
ućuj
e opt
imal
ne n
asta
vne
uslo
ve i
proc
ese z
a na
stav
nike
i uč
enik
e za
efik
asnu
nas
tavu
.
Rez
ulta
t 3.1
. Izv
ršen
o je
opr
emlji
vanj
e ško
la o
prem
om T
IK-a
.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
1.1.
Pro
cenj
uju
se p
otre
be i
škol
e se
sn
abde
vaju
opr
emom
TI
K-a
.
Janu
ar –
apr
il 20
18
OD
O
Škol
e
Opš
tinsk
i bu
džet
Odr
eđuj
e se
kr
iterij
um
Proc
enju
je se
stan
je
1500
1500
0
1500
0
0 30
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 15
00
0 15
00
0 0
3000
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
1.2:
Te
nder
isanj
e ko
mpa
nije
za
snab
deva
nje
Maj
– ju
l 201
8 O
DO
N
abav
ke
Opš
tinsk
i bu
džet
N
/A
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mas
a 3.
1.3:
Sn
abde
vanj
e šk
ola
opre
mam
a TI
K-a
Opš
tinsk
i bu
džet
Pr
ocen
a
5000
0 €
godi
šnje
50
000
5000
0 50
000
5000
0 50
000
2500
00
Don
ator
i i/il
i N
/A
0 0
0 0
0 0
73
Cent
raln
e in
stitu
cije
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 50
000
5000
0 50
000
5000
0 50
000
2500
00
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mas
a 3.
1.4:
Fu
nkci
onal
izac
ija
opre
ma
TIK
-a
Opš
tinsk
i bu
džet
Podr
ška
tehn
ički
m
klub
ovim
a 50
klu
bova
X 3
00
Euro
god
išnje
0 15
000
1500
0 15
000
1500
0 60
000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
1500
0 15
000
1500
0 15
000
6000
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
1.5
Ugo
vara
nje
kom
pani
je iz
O
pštin
e za
regu
lisan
je i
održ
avan
je o
prem
a TI
K-
a u
škol
ama
Opš
tinsk
i bu
džet
V
lerë
sim
5000
në
vit
5000
50
00
5000
5000
5000
2500
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 50
00
5000
5000
5000
5000
2500
0
Rez
ulta
t 3.2
. Ško
le su
opr
emlje
ne o
braz
ovno
m te
hnol
ogijo
m i
iskor
išćav
aju
onlin
e i d
igita
lne i
zvor
e
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
74
Mer
a 3.
2.1.
Osn
ivan
je
ekip
e za
iden
tifik
aciju
po
treba
škol
a za
ob
razo
vnu
tehn
olog
iju.
Janu
ar –
mar
t 20
18
OD
O
IE
AA
N
/A
Opš
tinsk
i bu
džet
N
/A
1500
0
0 0
0 15
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 15
00
0 0
0 0
1500
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
2.2:
Po
men
uta
ekip
a ist
ražu
je
posle
dnje
tren
dove
ko
rišće
nja
obra
zovn
e te
hnol
ogije
u z
emlji
i va
n n j
e.
Mar
t – ju
n 20
18
OD
O
IE
AA
N
/A
Opš
tinsk
i bu
džet
Pr
ocen
a 15
00 E
vra
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mas
a 3.
2.3:
Iz
rađu
ju se
osn
ovni
i sp
ecija
lizov
ani p
aket
i ob
razo
vne
tehn
olog
ije p
o pr
iorit
etim
a i n
asta
vnim
ni
voim
a (0
, 1, 2
, 3),
vrste
šk
olov
anja
(pro
fesio
naln
o –
opšte
), sm
er (n
auke
, um
etno
sti, m
atem
atik
a, ..
.),
prof
ili (u
zav
isnos
ti od
pro
fila
prof
esio
naln
e šk
ole)
. - O
bezb
eđuj
u se
nas
tavn
i pa
keti
i del
e se
škol
ama
i pr
edšk
olsk
im in
stitu
cija
ma.
2018
–
2022
O
DO
N
/A
Opš
tinsk
i bu
džet
Pake
ti ob
razo
vne
tehn
olog
ije z
a 1
škol
u =
3500
evr
a go
dišn
je
(55
škol
a)
1925
00
1925
00
1925
00
1925
00
1925
00
9625
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 19
2500
19
2500
19
2500
19
2500
19
2500
96
2500
75
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
2.4:
“U
či m
e” i
onlin
e pl
atfo
rme
učen
ja (2
008-
pi
lotir
anje
)
O
pštin
ski
budž
et
~ 10
evr
a po
uče
niku
Pr
ocen
a 12
000
2500
0 25
000
2500
0 25
000
1120
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 12
000
2500
0 25
000
2500
0 25
000
1120
00
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
2.5:
D
igita
lizac
ija d
nevn
ika
i pe
dago
ške
doku
men
taci
je.
2019
-202
2 O
DO
N
VO
Opš
tinsk
i bu
džet
Apl
ikac
ija i
popu
lariz
acija
po
data
ka
Proc
ena
5000
0 50
00
3000
20
00
2000
12
000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
5000
30
00
2000
20
00
1200
0
Rez
ulta
t 3.3
. Sve
škol
e su
opre
mlje
ne la
bora
tori
jam
a, k
abin
etim
a, d
ok su
škol
e ko
je su
već
imal
e la
bora
tori
je o
prem
ljene
pot
rebn
im p
otro
šnim
mat
erija
lom
za la
bora
tori
je
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anja
O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
3.1.
Iden
tifik
uju
se p
otre
be šk
ola
za
radi
onic
e, la
bora
torij
e 20
18-2
022
OD
O
Škol
e O
rgan
izac
ija
za
Opš
tinsk
i bu
džet
Odr
eđuj
u se
kr
iterij
umi
Vrš
i se
proc
ena
1500
0
0 0
0 15
00
76
/kab
inet
e i p
otro
šne
mat
eria
le g
odišn
je.
spro
vođe
nje
D
onat
ori i
/ili
Cent
raln
e in
stitu
cije
N
/A
0 0
0 0
0 0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 15
00
0 0
0 0
1500
Mas
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
3.2:
Iz
rađu
ju se
liste
za
potre
be sv
ake
škol
e za
ka
bine
te i
labo
rato
rije
2018
-202
2 O
DO
Šk
ole
Opš
tinsk
i bu
džet
N
/A
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
3.3:
Te
nder
isanj
e ko
mpa
nija
i op
rem
anje
škol
a sa
ra
dion
icam
a, la
bora
torij
a / k
abin
eta
i pot
rošn
im
mat
erija
lima.
2019
-202
2 O
DO
Šk
ole
Opš
tinsk
i bu
džet
Pr
ocen
a do
delje
nih
sred
stava
10
0000
10
0000
10
0000
10
0000
10
0000
50
0000
10
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 10
0000
10
0000
10
0000
10
0000
10
0000
50
0000
R
ezul
tat 3
.4:O
drža
ne su
obu
ke za
nas
tavn
ike
za k
reat
ivno
stva
ranj
e i k
orišć
enje
obr
azov
ne te
hnol
ogije
, sre
dsta
va T
IK-a
, kab
inet
a i l
abor
ator
ija i
podi
gnut
i su
kapa
cite
ti un
utar
škol
a za
odr
žava
nje o
vih
opre
ma
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
10 Ka qe
ne 300
00 – eshte bere 10
0000
per perfshire dhe
shpe
nzim
et e arsim
it profesiona
l e m
aterialeve sh
penzue
se. Te shlyhe
t pas
77
Mer
a 3.
4.1.
Iden
tifik
uju
se p
otre
be n
asta
vnik
a za
ob
uke
u ob
lasti
nov
ih
tehn
olog
ija.
Jun
– Se
ptem
bar
2018
O
DO
Šk
ole
NV
O
Eksp
ertiz
a
Opš
tinsk
i bu
džet
15
00
1500
0
0 0
0 15
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 15
00
0 0
0 0
1500
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
4.2.
Izra
da p
lana
de
lova
nja.
Se
ptem
bar-
Okt
obar
201
8 O
DO
Šk
ole
NV
O
Eksp
ertiz
a
Opš
tinsk
i bu
džet
10
00
1000
0
0 0
0 10
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 10
00
0 0
0 0
1000
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
4.3:
Obu
ka z
a na
savn
ike
Svak
e go
dine
O
DO
M
ON
T
O
pštin
ski
budž
et
1 tro
dnev
na o
buka
za
1 na
stavn
ika
= 60
ev
ra
obuč
ava
se 5
00
godi
šnje
3000
0 30
000
3000
0 30
000
3000
0 15
0000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 30
000
3000
0 30
000
3000
0 30
000
1500
00
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
78
Mer
a 3.
4.4.
Klu
bovi
za
tehn
ičku
pod
ršku
Sv
ake
godi
ne
OD
O
N/A
Opš
tinsk
i bu
džet
V
idi 3
.1.4
. 0
0 0
0 0
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
4.5.
O
spos
oblja
vanj
e na
stavn
ika
za k
orišć
enje
i o
drža
vanj
e la
bora
torij
a i k
abin
eta.
2019
-202
2 O
DO
Šk
ole
Snab
deva
či
Opš
tinsk
i bu
džet
Pr
ocen
a 20
00 €
god
išnje
20
00
2000
2000
2000
2000
1000
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 20
00
2000
2000
2000
2000
1000
0
Rez
ulta
t 3.5
. Obe
zbeđ
en je
znač
ajan
bro
j don
acija
od
dono
ra, p
redu
zeća
i za
jedn
ice
i pov
ećan
je b
udže
t nam
enje
n za
obr
azov
nu te
hnol
ogiju
i op
rem
a TI
K-a
u šk
olam
a.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 3.
5.1.
Id
entif
ikac
ija
orga
niza
cija
, pre
duze
ća i
zaje
dnic
e uo
pšte
koj
e su
za
inte
reso
vane
da
dopr
ines
u šk
oli.
Svak
e go
dine
O
DO
IEA
A
N/A
Opš
tinsk
i bu
džet
N
/A
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
79
Mer
a 3.
5.2.
Kre
iranj
e m
ehan
izam
a un
utar
šk
ola
koje
će
biti
u ne
pres
tano
j kom
unik
aciji
sa
don
ator
ima.
Svak
e go
dine
D
KA
IEA
A
N/A
Opš
tinsk
i bu
džet
Kan
cela
rije
za
sara
dnju
Pr
ocen
a 30
00 €
30
00
3000
3000
3000
3000
1500
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 30
00
3000
3000
3000
3000
1500
0
G
odin
a:
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o U
kupa
n iz
nos b
udže
ta za
obj
ektiv
/obl
ast i
z opš
tinsk
og b
udže
ta (u
evri
ma)
: 40
1500
42
7500
42
7000
42
4500
42
4500
21
0500
0 U
kupa
n iz
nos b
udže
ta za
obj
ektiv
/obl
ast o
d do
nato
ra i/
ili c
entr
alni
h in
stitu
cija
(u e
vrim
a):
0 0
0 0
0 0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
za o
bjek
tiv/o
blas
t (iz
svih
fina
nsijs
kih
izvo
ra u
evr
ima)
: 40
1500
42
7500
42
7000
42
4500
42
4500
21
0500
0
80
Upi
s u p
redš
kolsk
o ob
razo
vanj
e
Obj
ektiv
4: P
oveć
anje
upi
sa i
pobo
ljšan
je k
valit
eta
uslu
ga u
pre
dško
lskom
obr
azov
anju
u O
pštin
i Pri
štin
a
Rez
ulta
t 4.1
: Pos
toje
dov
oljn
i inf
rast
rukt
urni
kap
acite
ti ko
ji om
oguć
uju
udvo
stru
čenj
e bro
ja d
ece
upisa
ne u
pre
dško
lsko
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
1.1.
Izra
đuje
se i
spro
vodi
pro
gram
in
vesti
cija
u in
frastr
uktru
pr
edšk
olsk
og
obra
zova
nja
u Pr
ištin
i
2018
O
DO
PI
Opš
tinsk
i bu
džet
20
00
2000
0
0 0
0 20
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
5000
50
00
0 0
0 0
5000
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 70
00
0 0
0 0
7000
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
1.2.
Spr
ovođ
enje
m
era
prog
ram
a za
iz
grad
nju,
pro
širiv
anje
, re
novi
sanj
e i p
obol
jšanj
e in
frastr
uktu
re P
I-a.
Opš
tinsk
i bu
džet
20
0000
00
Kap
italn
e in
vesti
cije
40
0000
40
0000
4000
00
4000
00
4000
00
2000
000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
1500
000
3000
00
3000
00
3000
00
3000
00
3000
00
1500
000
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 70
0000
70
0000
7000
00
7000
00
7000
00
3500
000
R
ezul
tat 4
.2. O
bezb
eđen
i su
dovo
ljni f
ondo
vi za
pob
oljš
anje
i pr
ošir
enje
uslu
ga u
PŠO
-u.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
2.1.
Pov
ećan
je
vrsta
uslu
ga (i
ge
neris
anje
doh
odak
a za
20
18-2
022
OD
O
MO
NT
NV
O
Don
ator
i
Opš
tinsk
i bu
džet
Pr
ocen
a 35
00
3500
0
0 0
7000
81
pora
st br
oja
dece
uk
ljuče
ne u
PI)
pred
škol
skog
ob
razo
vanj
a.
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
Proc
ena
5000
0
5000
0
0 10
000
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 85
00
3500
50
00
0 0
1700
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
2.3.
Raz
voj
partn
ersta
va z
a po
veća
no
uklju
čenj
e i o
sigur
anje
do
prin
osa
od st
rane
ro
dite
lja i
zaje
dnic
e.
Opš
tinsk
i bu
džet
Be
z tro
škov
a
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
2.3.
Raz
voj
partn
ersta
va z
a po
veća
no
uklju
čenj
e i o
sigur
anje
va
njsk
ih d
oprin
osa.
2018
-202
2 O
DO
PI
Opš
tinsk
i bu
džet
Info
rmat
ivni
sasta
nci
i sas
tanc
i za
sara
dnju
Pr
ocen
a: 2
500
godi
šnje
2500
25
00
2500
2500
2500
1250
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 25
00
2500
2500
2500
2500
1250
0
82
R
ezul
tat 4
.3. O
rgan
izov
ane s
u ne
prek
idne
obu
ke za
pro
fesio
naln
i raz
voj v
aspi
tača
i ad
min
istra
tivno
g os
oblja
u P
I koj
i su
dopr
inel
i da
se u
pre
dško
lskom
obr
azov
anju
sp
rovo
de ef
ektiv
nije
ped
agoš
ke i
prof
esio
naln
e met
odol
ogije
.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anja
O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
3.1.
Pro
cena
po
treba
i za
htev
a za
pr
ofes
iona
lni r
azvo
j va
spita
ča i
adm
inist
rativ
nog
osob
lja.
2018
O
DO
PI
N
VO
(K
EC)
Opš
tinsk
i bu
džet
Be
z tro
ška
0
0 0
0 0
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anja
O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
3.2.
Spr
ovođ
enje
pr
ogra
ma
obuk
a za
pr
edšk
olsk
o ob
razo
vanj
e.
2019
-202
2 O
DO
N
VO
M
ON
T
Opš
tinsk
i bu
džet
100
vasp
itača
u d
ve
trodn
evne
radi
onic
e 12
000
3000
30
00
2000
20
00
2000
12
000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 30
00
3000
20
00
2000
20
00
1200
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anja
O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
3.3.
O
spos
oblja
va se
oso
blje
za
spro
vođe
nje
ON
PK-a
i O
NP
u pr
edšk
olsk
om
obra
zova
nju.
(M
onte
ssor
i, Re
ggio
Em
ilia,
Hap
pas
Hap
i-K
orak
po
Kor
ak,
Maj
eutik
a).
2018
-202
0 O
DO
N
VO
D
onat
ori
Opš
tinsk
i bu
džet
30
00
1000
10
00
1000
0
0 30
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
83
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 10
00
1000
10
00
0 0
3000
Rez
ulta
t 4.4
. Zdr
avst
vene
, psih
o-pe
dago
ške
funk
cion
alne
uslu
ge u
pre
dško
lskom
obr
azov
anju
.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a O
dgov
orna
in
stitu
cija
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/O
rgan
iza
cija
za
pruž
anje
po
dršk
e
Izvo
r fin
ansir
anja
O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
4.1
Ang
ažov
anje
psih
olog
a,
peda
goga
, dop
unsk
og
vasp
itača
, ped
iatra
, nu
trici
onist
e i d
rugi
h u
PI sa
org
aniz
ovan
im
radn
im v
rem
enom
na
osno
vu A
U p
o br
oju
dece
u P
I.
2018
-202
2 O
DO
N
VO
Opš
tinsk
i bu
džet
Be
z tro
škov
a
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anja
O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
4.2:
Sz
drav
stven
o-pe
dago
ške
i psih
ološ
ke u
sluge
iz
rađu
ju p
lano
ve ra
da
inte
grisa
ne n
a os
novu
po
treba
i za
htev
a PI
-a.
2018
-202
2 O
DO
N
VO
Opš
tinsk
i bu
džet
Be
z tro
škov
a 0
0 0
0 0
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Rez
ulta
ti 4.
5: In
stitu
cion
et p
aras
hkol
lore
zbat
ojnë
në
tërë
si st
anda
rdet
e o
rgan
izim
it të
pun
ës e
duka
tive-
arsim
ore
në IP
Mer
a O
dgov
orna
in
stitu
cija
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/O
rgan
iza
cija
za
pruž
anje
po
dršk
e
Izvo
r fin
ansir
anja
O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
84
Mer
a 4.
5.1:
O
sniv
anje
opš
tinsk
e ek
ipe(
služb
enic
i za
obra
zova
nje,
služ
beni
k sa
nita
rne
insp
ekci
je, i
nfra
struk
ture
, stu
čnja
ci o
blas
ti i d
r.) z
a or
gani
zova
nje
nadg
leda
nja
, m
onito
risan
ja, k
ontro
lisan
ja sp
rovo
đenj
a sta
ndar
da P
ŠO-a
(sav
etuj
e se
da
se o
va
ekip
a ne
bav
i sam
o in
spek
cijo
m v
0065
i sa
veto
vanj
e i p
odrš
kom
- u n
joj s
e uk
ljuče
ni i
struč
njac
i- ek
sper
ti; n
ije u
redu
da
se d
uplir
a in
spek
cija
).
OD
O
NV
O
Opš
tinsk
i bu
džet
10
000
2000
20
00
2000
20
00
2000
10
000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 20
00
2000
20
00
2000
20
00
1000
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anja
O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
5.2.
Opš
tinsk
a ek
ipa
izra
đuje
pla
n za
po
boljš
anje
, za
pr
evaz
ilaže
nje
prob
lem
a i z
a un
apre
đenj
e sta
ndar
ada
PI-a
u o
pštin
i.
2018
-202
2 O
DO
N
VO
Opš
tinsk
i bu
džet
15
000
3000
30
00
3000
3000
3000
1500
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 30
00
3000
3000
3000
3000
1500
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anja
O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 4.
5.3.
Po
dršk
a za
pob
oljša
nje
spro
vođe
nja
stand
arda
PŠ
O-a
2018
-202
2 O
DO
N
VO
Opš
tinsk
i bu
džet
Be
z tro
ška
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
God
ina:
20
18
2019
20
20
2021
20
22
Uku
pno
Uku
pan
izno
s bud
žeta
za o
bjek
tiv/o
blas
t iz o
pštin
skog
bud
žeta
(u ev
rim
a):
4170
00
4150
00
4105
00
4095
00
4095
00
2061
500
85
Uku
pan
izno
s bud
žeta
za o
bjek
tiv/o
blas
t od
dona
tora
i/ili
cen
tral
nih
inst
ituci
ja (u
evr
ima)
: 31
0000
30
0000
30
5000
30
0000
30
0000
15
1500
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
za o
bjek
tiv/o
blas
t (iz
svih
fina
nsijs
kih
izvo
ra u
evr
ima)
: 72
7000
71
5000
71
5500
70
9500
70
9500
35
7650
0
86
Bezb
edna
i pr
ijate
ljska
sred
ina
u šk
oli
Obj
ektiv
5: O
stva
renj
e sig
urne
, pri
jate
ljske
i sv
eobu
hvat
ne šk
ole
u O
pštin
i Pri
štin
a u
kojo
j sva
ki u
čeni
k už
iva
optim
alne
uslo
ve za
ličn
i raz
voj
Rez
ulta
t 5.1
. U šk
olam
a u
Prišt
ini
se p
rotiv
nas
ilja
bori
na
uspe
šan
i sist
emat
ski n
ačin
sa a
ktiv
nim
uče
šćem
svih
važ
nih
fakt
ora;
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a O
dgov
orna
in
stitu
cija
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/O
rgan
iza
cija
za
pruž
anje
po
dršk
e
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
1.1.
Obu
čava
nje
nasta
vnik
a za
iz
bega
vanj
e fiz
ičko
g ka
žnja
vanj
a sp
ram
uč
enic
ima.
Svak
e go
dine
O
DO
M
ON
T D
onat
ori
Opš
tinsk
i bu
džet
1
dvod
nevn
a ob
uka
za 1
nas
tavn
ika
= 40
ev
ra
Obu
čava
se 5
00
godi
šnje
1000
0 10
000
1000
0 10
000
1000
0 50
000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
1000
0 10
000
1000
0 10
000
1000
0 50
000
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 20
000
2000
0 20
000
2000
0 20
000
1000
00
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
1.2:
Ja
sne
i spr
ovod
ljive
sa
nkci
je z
a na
stavn
ike
koji
vrše
bilo
kak
av
oblik
nas
ilja
ili k
rše
prav
a de
ce u
škol
i
Na
redo
vnim
go
dišn
jim
osno
vam
a
OD
O
IE
AA
M
ON
T
Opš
tinsk
i bu
džet
N
/A
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Rez
ulta
t 5.2
. Ško
le u
Pri
štin
i su
otvo
rene
spra
m p
orod
ici,
zaje
dnic
i i n
ajno
vijim
obr
azov
nim
i dr
uštv
enim
tren
dovi
ma;
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
2.1.
Org
aniz
uju
se in
form
ativ
ni i
save
toda
vni s
asta
nci n
a Re
dovn
o O
DO
IEA
A
N/A
O
pštin
ski
budž
et
N/A
0
0 0
0 0
0
87
opšti
nsko
m n
ivou
sa
rodi
telji
ma
i zaj
edni
com
sa
odr
eđen
im
rasp
ored
om i
agen
dom
.
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
2.2.
Red
ovni
in
divi
dual
ni sa
stanc
i sa
rodi
telji
ma
Redo
vno
OD
O
IE
AA
N
/A
Opš
tinsk
i bu
džet
N
/A
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
2.3.
Red
ovni
sa
stanc
i sa
zaje
dnic
om.
Na
redo
vnim
go
dišn
jim
osno
vam
a
OD
O
IE
AA
N
/A
Opš
tinsk
i bu
džet
N
/A
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
88
Mer
a 5.
2.4.
Akt
ivno
an
gažo
vanj
e ro
dite
lja u
os
tvar
enju
pla
nova
i pr
ogra
ma.
Redo
vno
OD
O
IE
AA
N
/A
Opš
tinsk
i bu
džet
N
/A
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
2.5.
A
ngaž
ovan
je ro
dite
lja u
va
n-na
stavn
im
aktiv
nosti
ma.
Redo
vno
OD
O
IE
AA
N
/A
Opš
tinsk
i bu
džet
N
/A
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 0
0 0
0 0
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
2.6.
Rod
itelji
se
anga
žuju
pri
stvar
anju
sig
urne
sred
ine
u šk
oli.
Redo
vno
OD
O
IE
AA
N
/A
Opš
tinsk
i bu
džet
N
/A
0 0
0 0
0 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Mer
a 5.
2.7.
OD
O
podr
žava
NN
V i
tale
ntov
ane
stude
nte.
Redo
vno
OD
O
IEA
A
Don
ator
i O
DO
D
onat
ori
Za o
vu sv
rhu
se
izdv
aja
fond
svak
e go
dine
5000
50
00
1000
0 10
000
1000
0 40
000
89
Mer
a 5.
2.8.
Pod
rška
ra
du O
pštin
skog
tim
a za
ev
alua
ciju
Stal
no
OD
O
Škol
e
N
akna
da z
a sa
kupl
janj
e / r
ad
proc
ena
3000
30
00
3000
40
00
4000
17
000
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 80
00
8000
13
000
1400
0 14
000
5700
0
Rez
ulta
t 5.3
. Sve
škol
e u P
rišt
ini i
spun
java
ju m
inim
alni
stan
dard
pri
jate
ljske
sred
ine
koja
om
oguć
uje e
fikas
no u
čenj
e (de
kori
sana
, oki
ćena
, pri
jatn
a)
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
3.1.
Afir
mat
ivna
in
frastr
uktu
ra z
a ef
ikas
ne
učen
ike.
Svak
e go
dine
O
DO
N
/A
Opš
tinsk
i bu
džet
In
terv
enisa
nje
unut
ar
i van
škol
e - P
roce
na
1000
00
1000
00
1000
00
1000
00
1000
00
5000
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 10
0000
10
0000
1000
00
1000
00
1000
00
5000
00
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
3.2.
Inde
ks
bezb
edno
sti.
Redo
vno
OD
O
IEA
A
N
VO
Opš
tinsk
i bu
džet
Save
tnic
i/IEA
A
Proc
ena
i pob
oljša
nje
5000
€ g
odišn
je
5000
50
00
5000
5000
5000
2500
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 50
00
5000
5000
5000
5000
2500
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
90
spro
vođe
nje
pruž
anje
po
dršk
e
Mer
a 5.
3.3.
Id
entif
ikac
ija n
asilj
a pu
tem
ano
nim
nih
upitn
ika.
Redo
vno
OD
O
IE
AA
N
/A
Opš
tinsk
i bu
džet
A
plik
acija
/ Mat
erija
li 10
00 g
odišn
je
1000
10
00
1000
1000
1000
5000
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Mer
a 5.
3.4.
Iz
grad
nja
novi
h šk
olsk
ih
pros
tora
i re
novi
ranj
e i
proš
irenj
e po
stoje
cih
pros
tora
Redo
vno
O
DO
MO
NT
Don
ator
i
Opš
tinsk
i bu
džet
1480
000
2000
000
2550
000
3000
000
3500
000
1253
000 0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
15
0000
0 15
0000
0 15
0000
0 15
0000
0 15
0000
0 75
0000
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 29
8100
0 35
0100
0 40
5100
0 45
0100
0 50
0100
0 20
0350
0 0
Rez
ulta
t 5.4
. Men
adžm
ent š
kole
i na
stav
nici
su o
dgov
orni
i po
sveć
eni d
a bi
osig
ural
i opt
imal
ne u
slove
i sr
edin
u za
nes
met
ano
učen
je.
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
4.1.
OD
O
izra
đuje
pra
viln
ik z
a pr
ijate
ljsku
sred
inu
za
efisi
kasn
o uč
enje
.
Redo
vno
OD
O
IE
AA
Ek
sper
tiza
Opš
tinsk
i bu
džet
50
0 50
0 0
0 0
0 50
0
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 50
0 0
0 0
0 50
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
4.2.
Org
aniz
uju
se sa
stanc
i za
podi
zanj
e Re
dovn
o O
DO
N/A
O
pštin
ski
budž
et
Akt
ivno
sti i
radi
onic
e- P
roce
na
3000
30
00
3000
30
00
3000
15
000
91
sves
ti pr
osve
tnih
radn
ika
o po
trebi
stva
ranj
a op
timal
nih
uslo
va a
rad
i na
stavu
u šk
olam
a.
IEA
A
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 30
00
3000
30
00
3000
30
00
1500
0
Mer
a Pe
riod
sp
rovo
đenj
a
Odg
ovor
na
inst
ituci
ja
za
spro
vođe
nje
Inst
ituci
ja/
Org
aniz
acij
a za
pr
užan
je
podr
ške
Izvo
r fin
ansir
anj
a O
pis t
rošk
ova
God
išnji
budž
et u
evr
ima
2018
20
19
2020
20
21
2022
U
kupn
o
Mer
a 5.
4.3.
Org
aniz
uju
se sa
stanc
i sa
orga
nim
a be
zbed
nosti
Na
redo
vnim
go
dišn
jim
osno
vam
a
OD
O
IEA
A
N/A
Opš
tinsk
i bu
džet
Sa
stanc
i ko
ordi
nativ
ne g
rupe
30
0 30
0 30
0 30
0 30
0 15
00
Don
ator
i i/il
i Ce
ntra
lne
insti
tuci
je
N/A
0
0 0
0 0
0
Uku
pan
izno
s bud
žeta
po
mer
i (u
evri
ma)
: 30
0 30
0 30
0 30
0 30
0 15
00
G
odin
a:
2018
20
19
2020
20
21
2022
To
tal
Uku
pan
izno
s bud
žeta
za
obje
ktiv
/obl
ast i
z opš
tinsk
og b
udže
ta (u
evr
ima)
: 16
0780
0 21
2230
0 25
9230
0 31
3230
0 36
3330
0 13
0880
00
Uku
pan
izno
s bud
žeta
za
obje
ktiv
/obl
ast o
d do
nato
ra i/
ili c
entr
alni
h in
stitu
cija
(u e
vrim
a):
1510
000
1510
000
1510
000
1510
000
1510
000
7550
000
Uku
pan
izno
s bud
žeta
za
obje
ktiv
/obl
ast (
iz sv
ih fi
nans
ijski
h iz
vora
u e
vrim
a):
3117
800
3632
300
4102
300
4642
300
5143
300
2063
8000
92
Prilog: Učesnici u procesu planiranja
1. Arbërie Nagavci, ODO Priština 2. Ardiana Ismaili, ODO Priština 3. Azem Jaha, Gimnazija “Xhevdet Doda” 4. Bardha Kelmendi, Gimnazija “Xhevdet Doda” 5. Bekë Mulaj, Škola “Abdyl Frashëri” 6. Dafina Berisha, Gimanzija “Xhevdet Doda” 7. Donika Xhemajli, Škola “Faik Konica” 8. Fatos Osmani, ODO Priština 9. Indira Huruglica Zenelaj, I.P. “Gëzimi Ynë“ 10. Isa Avdiu, ODO Priština 11. Jusuf Thaci 12. Labinot Salihu, ODO Priština 13. Linda Spahiu, Odeljenje za Urbanizam, Priština 14. Liridon Maliqi, Škola “Model” 15. Liridona Preniqi, ODO Prishtinë 16. Maliqe Mulolli, Škola “Dardania” 17. Mimoza Sylejmani, Odeljenje za Urbanizam, Priština 18. Remzije Krasniqi, SOS Vrtić 19. Rinor Qehaja, Institut EDGUARD 20. Xhavit Rexhaj 21. Zana Zeqiri 22. Zeqirja Zylfiu, Gimanzija “Sami Frashëri” 23. Kushtrim Bajrami
K O S O V S K A M R E Ž A Z A O B R A Z O V A N J E I Z A P O Š L J A V A N J E
Projektom koji finansira EU rukovodi Kancelarija Evropske Unije u Kosovu.