SM RT FA ŠIZM U - SLO B O D A N A R O D U !

ŠIBENSKI listPoštarina plaćena u gotovu

Š I B E N I KSrijeda,

17. prosinca 1952.Izlazi tjedno

God. I. Broj 18Cijena 5 dinara

O R G A N N A R O D N O G F R O N T A Z A G R A D I K O T A R Š I B E N I K

11-godišnjica Jugoslavenske

na rodne armi je

Izbori za lokalne organe N arodne vlasti

22. X II. naša A rm ija s c je ­lokupnim narodom slavi 11- godišnjicu svoga stvaranja kao revolucionarne snage Ju­goslavije. O na se stvarala pred 11 godina u odlučnoj i upornoj borbi pro tiv njem ač'• ko-fa§ističkih osvajača, i do-

• maćih izda jn ika u sam oj Jugo­slaviji, izda jn ika o tadžbine na čijem su se čelu nalazili reak­cionarni krugovi m onarhije i vodećih partija.

N aša junačka A rm ija na čelu sa svo jim V rhovnim ko ­m andantom predstavlja jednu od najvećih tekovina N arod ­ne revolucije. O na se rodila i izrasla j e - kroz vatru revolu­cionarne borbe; za to danas zna da cijeni te p lodove, da se odupre svakom onom tko bi pokušao da nas sk re n e . s ovog puta i da povrijed i suve­ren ite t socija lističke Jugosla­v ije . Stevna je historija ra zv it­ka Jugoslavenske narodne ar­m ije. O na će i buduće znati da ispiše sv ije tlu stranicu na­še p o v ijesti kad to zatraži sloboda i nezavisnost o tadž­bine.

M i sm o ponosni što je Savez kom unista Jugoslavije uspio da stvori, jed in stven i

ni je zadatak pripadnika A r- dije. M i gajimo i cijenim o bo­gato iskustvo ko je je naša A rm ija imala u N arodno j re­voluciji, kada je svaki borac i rukovodilac bio agitator, po­litički radnik i borac s puškom u ruci. V eze izm eđu naroda i njegove vo jske najveći je za ­log za uspješno izvršavan je tv ih zadataka• M i nastojim o da št(> god više m ožem o, bu­dem o čvrsto povezani s na­rodom na teritoriji na ko jo j se nalazimo.

N aši oficiri rade u N a ­rodnom fron tu i .drugim m a­sovnim organizacijama. O ni su kroz ovu godinu održali 193 predavanja na terenu. O d pripadnika naših jedinica na ovom terenu učlanjeno je u. Savez boraca, N arodni fron t i N arodnu tehn iku 465 drugo­va. N aše jedinice održale su 467 ku lturno-um jetn ičkih pri­redbi na terenu. N a popravku pu teva i m ostova dato je 9.356 radnih sati. O vakvih prim jera moglo bi se mnogo navesti i n jih treba da ima što više. N aše jedin ice s naro­dom čine jednu cijelinu, jer su i n jihovi interesi i c iljevi isti. Sv i oni žele da se što

fro n t naroda i n jihove A rm ije prije izgrađuje naša -otadžbi- u odbrani naše dom ovine. O vo jed in s tvo naročito dolazi do izražaja, kada m o sko vsk i go­spodari i n jihovi sateliti,N u savezu sa V atikanom i ostalim reakcionarnim krugovim a po­kušavaju na razne načine da priznanje za uspjeh koga *su

na, a sv i ~su kao jedan složni da stanu na braniku zem lje kad god to zatreba.

Svi pripadnici naše A r ­m ije su najsretn iji kada su na VI- kongresu SK J dobili

spriječe razvitak socijalizm a k o d nas i da nas potčine K re­m i ju . Sve su n jihove nade pro­pale, a laži i k levete , ko je u- pućuju na na§u zem lju , razbi­ja ju se u prah i pepeo o sna­gu> jed in stvo i m onolitnost naših naroda•

Svijesna da od brže iz­gradnje zem lje zavisi i brzi *razvo j oružanih snaga, naša A rm ija se pridružila napori­ma naših naroda u izgradnji socijalizma. N a izgradnji svih glavnih ob jeka ta u zem lji ra­dili su i pripadnici A rm ije i dali preko 5,5 m iliona radnih sati. O sim ovoga, iz redova A rm ije od 1948. do danas i- zašlo je 278 hiljada ljud i ko ji su u n jo j postali kvalificirani radnici.

■ N a š C K SK J svhaćajući položaj zem lje i pravilno gle­danje na vo jno-političku si­tuaciju, a u interesu očuva­nja naše nezavisnosti i mira u sv ije tu , pristupa organiza­c iji i jačanju naše A rm ije , — podizanju vo jne industrije kao m aterijalne baze za to. N apori radnih ljud i u ovom pogledu već su urodili p lo­dom . V ojna i ostala industri­ja u relativno kra tkom vre­m enu m o^i će da snabdijeva našu A rm iju . O na jo j već sa­da daje nove tenkove, avio­ne, brodove, topove i sve ono što je potrebno da branimo k r v l ju ' izvo jevanu slobodu.

Ideološko-politički rad na odgajanju našega sastava stal-

N E K A ŽIV I V R H O V N I K O M A N D A N T O R U Ž A ­N IH S N A G A FN R JU G O ­SL A V IJE MARŠAL JU G O ­SLA V IJE JO SIP BROZ- T IT O !

postig li u jačanju odbrambe- ne snage zem lje.

M i's la v im o 11-godišnjicu flaše A rm ije sprem ni i spo­sobni da branimo našu zem lju od svakog neprijatelja, p đ b e z obzira odakle i u kakvim se bojam a neprija telj po javio .N a- ša A rm ija s to ji kao granitna stijena na braniku tekovina Revolucije. Ona predstavlja snažnu i svi jesnu udarnu sna­gu revolucionarne A rm ije .Z a to radni ljud i naše o tadž­bine m ogu biti sigurni uvijek u svo ju A rm iju .

Kapetan fregate D m itar Lukač

Izabrano 32 odbornika za vijeće proizvođača NO-a kotara

U nedlelju 14. ov. mj. održani su značajni izbori. Prvi put radnici industrijsk ih poduzeća, trgovine i ugosti­teljstva, zanatstva, zadrugari seljačkih radnih i po ljopriv ­rednih zadruga izabrali su 32 najbo lja i najiskusn ija druga i drugarice u vijeće proizvođač a N O -a kotara'. Ovo novo ti­jelo u organim a vlasti omogu ćit će radničikoj klasi da ne­posredno učestvuje u r je šav an ju problem a svoga grada i kotara-

. P redstavnici radnih ko lek tiv a grada i sela okupljeni u vijeću proizvođača nastav it će neposrednu borbu za p ro ­dubljivanje naše socijalističke dem okracije.

Kao i za izbore N O -a tako su i za vijeće proizvođača iz­vršene pravovrem ene politič­ke i tehničke priprem e, koje su doprin ijele da se izbori o- bave bez zasto ja i navrijem e. B irališta su bila svečano oki­ćena, a radnici i zadrugari ve­dro raspoloženi glasali su za najbolje drugove i drugarice.

Poduzeća i zadruge na po­dručju grada i ko tara sv rsta ­

ni su u četiri izborne grupe.U prvoj izbornoj grupi

(industrija ) broj članova iz­bornog tijela iznosi 2744, gla­salo je 2193, od kojih 317 že­na. Izabrano je 26 odbornika i to : 1. K rste Stošić pok. N i­kole, 2. Miljemko N inić pok. Jakova, 3- A n te Bučević pok. Jakova, 4- Joso G rbelja M ar­kov, 5. M ilka Friganović, 6. S to jan V učković pok. D ani­

la. 7. Svetin G aćina Jerkov, 8. Silvijo Sokol polk. Frane, 9. C vitko Papak Jakovljev, i 10. V lado Pesarić M artinov, 11. Ivan Klingor, 12. Špiro Štr­bac pok. Vase, 13- L inardo K itarović Ivanov, 14- M ilivoj Pavešić pok. M ilivoja, 15. A n­te V aldžić pok. M arka, 16. Ing. V alentin Ledinski, 17. Ivo Rajević Petrov, 18. Frane Ju ­ras pok. V icka, 19. Ing. Ma- rin Kršulr 20- Ivan Fržop An- tin, 21. Frane Čičminko pok- M ate, 22. A nte Bujaš pok. Jose Pengaš, 23. Stipe Blaće pok. Ive, 24. Tom e Gagić pok. Laže, 25. Josip Bogavčić pok. Paške i 26. Slavo Radin pok. Šime-

U drugoj izbornoj grupi (poljoprivreda) ko ja broji 271 član, glasalo je 182, od

kojih tri žene- Izabrano je če­tiri odbornika i to: 1. Branko C vitan pok. Jose, 2. Ive Skra- čić M arkov, 3. T anasije Le­žaj ić pok. Save i 4. Ivan Go- leš Mankov.

T reća izborna grupa ( tr­govina i ugostiteljstvo) broji 71 član« glasalo je 58. Izabran je jedan odbornik i to : M ilena Baica Franina.

Č etvrta izborna grupa (zanatstvo) b ro ji 100 članova« a glasalo je sam o 55. Izabran je jedan odbornik i to: A n te G uberina pok. Dunke-

Kako u ovoj izbornoj grupi u predviđenom vrem enu nije glasalo dvije trećine upisanih članova, to su izbori produ­ženi za dva sata.

IX. kotarska konferencija Nurodne omladineStotridesetsedam omladi-

naca i om ladinki iz raznih m jesta na ko taru okupilo se u poned je ljak 15. ov. mj. u p rostorijam a Rem ontnog za­voda da na svojoj IX. k o ta r­skoj konferenciji analiziraju rad svo je organizacije u ovoj godini.

P ored delegata, konferen­ciji • su učestvovali drugovi Pere Škarica, politički sekre­ta r K otarskog kom iteta, Ćiro M ilutin, organizacioni sekretar K otarskog kom iteta, Mate Poljičanin, član Biro-a O blas­nog kom iteta N O H -a, Vdto- m ir ' G radiška, p redsjednik N O -a ko tara , Ivan Goleš, p redsjednik K.S.P.Z.-a V inko Petrina i M ilan Čakić, p red ­sjednici N O -a općine Šibenik- vanjaki i Đ evrske.

Izv ješta j o radu organi­zacije i K otarskog kom iteta podnio je R ajko Dobrijević, politički sek re tar Kotarskog kom iteta N O H -a.

N akon izv ještaja razvila se korisna diskusija u kojoj su učestvovali mnogi om ladin­

ca i om ladinke. Pored toga, konferenciju su pozdravili Pere Škarica, M ate Poljičanin i Ivan Goleš.

D onesen je program rada za 1953. godinu, a pohvaljeni ,;u i nagrađeni najbo lji aktivi N arodne om ladine i pojedinci om ladinci i omladinke- Kao najbo lji na kotaru proglašen je aktiv N O -e u Ž irju. Pored n jega nagrađeni su aktivi u Prvić Luci i V rpolju. Diplome su dobili aktiv i N O -e u Prvić Šepurini, T ribun ju, Zlarinu, Pirovcu. G aćelezima, Bribiru, Širokam£, radnički Vodice, SR.Z Vodice, električna radio­nica Tvornice glinice i alurni- nijum a u Lozovcu, V aćani i Đ evrske. N agrađeni su po je­dinci: Stipe Sladič, A lbin Ja- kas, Ljubo Tošić, M ate V ran ­čić, M eri M ustapić, RokoM ijat i M ara Mičkić.

K onferencija je odlučila da se radi stalne brige i p o ­moći koju su pružali omla­dinskoj organizaciji za počas­ne ‘članove prim e drugovi Pe­re Škarica, Ćiro Milutin« Vi-

tom ir G radiška, V inko P e tri­na, M ilan Čakić, N ikola P an jko ta te Ivan Goleš.

N a kraju je izabran novi K otarski kom itet u ko ji su ušli slijedeći drugbvi i druga­rice: R ajko D obrijević, Slav- ko V rančić, Srećko Bijelić, Slavko Klarin, A nte-M itar Bi- rin. Rade Čakić, M ate V ran ­čić, A lbin Jakas, M arko Ziv- ković, N evenka Petković, Stioe G rancarić, Đ uro Kovač,

A nte Bajić, Ljubo Tošić, Me­ti M ustapić, M iljenko G aći­na, Bogdan Pekić, Z ora D ra­gutin, L jubom ir Popović, Ma­te Bilan i ’Joso Jurić.

Izvršeno je i konstitu ira­nje kom iteta , te su u '■sekre­ta r ija t izabrani Rajiko D obri­jević, sekretar, Srećko Bijelić, zam jenik sekretara , te Stipe G rancarić, Slavko V rančić i Rade Čakić-

Konstituiranje NO-a grada

Ž IV JE L O N E R A ZR U - ŠIVO JE D IN S T V O N A R O ­D A l i N JE G O V E A RM IJE!

U ned jelju 14. prosinca o. g. u p rostorijam a M jesnog sin­dikalnog vijeća održana je konstitu irajuća sjednica N a­rodnog odbora gradske općine Šibenik. S jednici su p risu st­vovala 33 od 40 novoizabra­nih odbornika N O -a gradske općine.

Sjednfcu je o tvorio naj­s ta riji izabrani odborn ik drug ing- Jakov D espot, koji je u svom' k fa tk o m izlaganju evoci­rao uspom ene iz doba N arod ­ne revolucije. T ak o đ er se do­takao i uspjeha • postignutih u. izgradnji socijalističke do­movine, a posebno uspjeha« koji su postignuti na području našega grada.

N akon što je izvršeno b iran je dvojice , ovjorovitelja zapisnika prešlo še na dnevni red- Poslije nego je drug Ni- verifikacione kom isije i nakon kiča Labura pročitao izvještaj š.to je izvršena verifikacija m andata novih odbornikaN O -a gradske općine, izvrše­no je polaganje zakletve svih prisu tn ih odbornika. Z atim je drug Žiki Bulat. sek re tar

G radskog kom iteta SKJ, p red ­ložio da se za novog p redsjed ­nika N O -a gradske općine i- zabere druga P etra Rončevi- ća, člana Biroa O blasnog ko­m iteta za Dalm aciju. Prijedlog druga Bulata od svih prisutnih odbornika jednoglasno je pnhvaćen.

Potom se drug P etar Ron- čević zahvalio odbornicim a na datom mu povjerenju , i- staknuši da je ljubav građana za N arodnu vlast došla do iz-* ražaja baš sada kada se vodi uporna b itka za socijalističku izgradnju zemlje. U nastavku sv6g govora rekao je, da će se svi zadaci -moći brže i lakše izvršavati ukoliko ovo p red ­stavničko tijelo bude kolektiv­no djelovalo, a da bi se sve tp postiglo potrebno je, da svi novoizabrani odbornici o- kr?nu svoje lice prem a naro ­du, koji danas na svojim le­đim a nosi g|lavni te re t iz­gradnje socijalizm a.

N a k ra ju je pozvao na 9uradnju sve novoizabrane odbornike kazavši, .d a će o njihovom zalaganju i brizi,

koju budu posvećivali narodu, svi zadaci N O -a biti navrije­me i uspješno izvršeni.

Poslije izbora novog, p redsjednika prešlo se na bi­ran je pojedinih kom isija i savjeta pri N O 41 gradske op­ćine- Z a p redsjedn ika Savje­ta za privredu izabran je drug Šime Klarić, za predsjednika Savjeta za kom unaine poslove drug I viša B aranov ić ,' z i predsjednika Savjeta za pro­svjetu i kulturu drug Božo Stošić, profesor, a za p red ­sjedn ika Savjeta za socijalno staran je i narodno zdravlje drug Niikica Labura.

N akon toga je dosadašnji p redsjedn ik N.O-a gradske općine drug Iviša Baranović podnio izvještaj o radu N a­rodnog odbora za protekla tri m jeseca.

N a završetku sjednice u- puceni su telegram i M aršalu Jugoslavije Josipu Brozu Titu i p redsjedniku V lade NR H r­vatske drugu V ladim iru Bau kariću.

P O Z D R A V TITU I C K SKJSastali smo se danas, na IX.

g od išn jo j konfe renc iji om lad ine kotara Š ibenik, da analiziram o naše uspjehe i p ob jede , a isto tako da i kroz sam okritiku izne­semo naše slabosti. O voga časa, kada su sve naše že lje usmjere­ne ka stvaranju za jedn ičkog ak- c ionog program a svih organ iza­cija m ladića i d jevo jaka našeg 'kotara, naše misli nas vode k va­ma, d rag i d rugov i, k vama ko ji

. nam ukazujete put do pob jede . Vi nas sm jelo vo d ite stazom he­rojstva i istine u novu i sretniju budućnost, je r epsko doba naše h is torije , još uv ijek tra je i svi smo mi junaci loga -doba.

Svi kao jedno , i m ladi lju d i u o vo j našoj sali, i n jihove riječi i pjesma n jihova kao da g ovo re : »Snaga je naša planinska rijeka, Nju ne će nigda ustaviti nitko«.

Kroz te stihove, davno napi-- sane progovara njegova historija, da, p regovara n jegova historija, mučna krvava, a li slavna. f ti vatreni reci pobuđu ju u nama silan osjaćaj ponosa. Um irali su naši d je d o v i i p rad je do v i bez su­za i bez straha, je r .su b ili uv je ­reni, da će na n jihov im g ro b o v i­ma procvasti cv ijeće slobode i ž ivotne radosti za da leko neko poko ljen je . S loboda je našim na­rodim a došla preko tisuća g ro ­bova i potoka krvi. I mi, mladi, lju d i šibenskog kotara pod sun­cem te slobode f pod zastavom nove socija lističke Jugoslavije, g rad im o nov ž ivo t sa pjesmom o Titu, o CK-a našeg SKJ-a. Ta pjesma ko ju su p jeva li i p jeva ju om ladinci —■ udarnici po šumama G orskog Kotara, u ve lik im hala­ma tvorn ice A lu m in ijim a u Lo­zovcu, na po ljim a seljačkih rad­nih zadruga u malom b rod o g ra ­d iliš tu i svagdje, g d je ž iv i i radi naš om ladinac, b it će snažnija I

glasnija*. Ona se već da loko vrlo da leko čuje, je r je p jevam o mi svi, mi m lad i lju d i rada i znoja. To je pjesma novog života, pjes>- ma s lobode i duševnog pro ljeća

Svi smo se mi hrabro b o r ili na svojim radnim- m jestima i o- baveze ko je smo dali našem na­rodu, vama drag i d rugov i i vama drag i druže Tito, časno .smo iz­v rš ili.-O n d a kada u zraku ug le­damo čuvare našeg neba f ču­jem o n jihov zvuk osjećaj pon o ­sa ispunjava nam m lade grud i, gd je je i našim rukama stvoreno m nogo a lum inijum a, to g drago­cjenog m aterija la, onda kad na valo\Vma p la v o g Jadrana ug le ­dam o b rodove , sjetim o se da su i oni d je lo naših ruku, i izoranih n jiva i žu tog klasja, sjećamo se mi rado. Svi smo mi čvrsto d r­žali kramp i lopatu, čekić i srp u svojim žu ljev itim rukama, a ako suha ustreba, spremni smo desni­com još čvršće stegnuti pušku, spremni smo bran iti s lobodu na­ših ognjišta, koja d rukč ije d ime, naš m irni razvitak i put u soci­jalizam.

L ijepo Vas m olim o da nam p ozd rav ile to p lo i drugarski' d ru­ga Kidriča, fer za jedno sa svima našim narodima d ije lim o b rigu za n jegov ž ivo t. Kažite mu, da nam je jed ina želja — n jegovo što brže ozdrav ljen je .

Na koncu, šaljemo Vam drag i d rugov i borbene om ladinske po>- zdrave i obećavam o Vam da će­mo rad iti i učiti kao i d o sada, ali sa još većim elanom 1 još sm jelije.

I samo naprijed , n e p o ko le b lji­vo naprijed uči nas naš drug Ti­to. Te riječi su sim bol naše borbe i našeg stvaranja.Delegati IX. god išn je konferencije

om lad ine kotara Šibenik

Strana 2 »ŠIBENSKI LIST« Srijeda, 17. prosinca 1952.

Dokle će don Ante Radić ovako ?„Interna stvar crkve1, ili protunarodna djelatnost

ZAPAŽANJA 1 PK11£01.0 /1

N ekoliko dana poslije ne­go je osnovan Inicijativni od­bor staleškog svećeničkog društva u Šibeniku, uslijedio je odlučan poziv od strane o r ­dinarija sede im pedita don A nte Radića (t. j. zamjenik- bolesnog biskupa D ra Ćirila Banića), svećenicima koji su ušli u taj odbor da se istoga odreknu, ili da će odgovarati po crkvenim propisima. Čla­novi Inicijativnog odbora u- v jereni da se udruženje ne kosi crkvenim propisim a i di­sciplini, kao što to dokazuje stan je kod svećeničkih udru­ženja u čitavoj zemlji nasta­vili su radom na proširenju društva. M eđutim , ovih dana uslijedila je suspenzija tih sve­ćenika.

N a ovaj način crkveni funkcionari šibenske bisku­pije i ovom prililkom dokazuju da su nosioci reakcionarnog otpora protiv norm aliziranja odnosa između države i crk­ve. Kao što je svojevrem eno Dr- Ćiril Banić na biskupskoj konferenciji u Zagrebu bio jedan od najgrlatijih poborni­ka »non • licet-a« (t. j. zaibrane svećeničkih staleških udruže­nja), tako. sada i njegov za­mjenik đon A nte Radić, prvi je m eđu 'crkvenim funkciona­rima u zemlji, koji, zbog osni­vanja i stupanja u udruženje suspendira svećenike.

Poznato je da ciljevi s ta ­leških udruženja svećenika uopće ne zadiru u crkvenu

1 disciplinu i unutarnja crkve­na i religiozna pitanja. N ji­hov cilj. je suradnja sa N a­rodnim vlastima, čuvanje te ­kovina Oslobodilačkog ra ta i N arodne revolucije, p o p n v - ljanje njihovog ekonomskog položaja i reguliranja p itanja socijalnog osiguranja svećeni­ka.

M eđutim , reakcionarni dio svećenstva, koji .}€ na odre­đeni način i agentura vanjskog nam neprijatelja — učestvuju­ći do jučer u sprovođenju ' o- kupatorsko-ustaške politike: u klanju, nasilnom pokrštavanju, osnivanju niza logora poput onih u Jasenovcu i Gradiški, i drugim zvjerstvim a; a danas jednako uporno podgrijavaju i pomažu iredentističke‘plano­ve o ponovnom porobljavanju naših krajeva, u prvom redu dalm atinske obale, pa i našeg Šibenika ,—; pro tura upravo takve parale: o novoj vjeri, o tcjepljenju od V atikana i slično, da bi ovu plem enitu akciju diskreditirali i kom pro­mitirali .u očima lojalnih sve­ćenika i naših religioznih gra­đana.'

O vdje še radi o tom e da i svećenici, sinovi i građani ove zemlje, im aju pravo da se koriste sa propisim a našega U stava i .neodrživi su prigo­vori,' da su oni kad svećenici, apsolutno vezani svojim po­zivom, te da za njih ustavni propisi ne važe. Kad svećeni­ci, koji su pristupili udruže­nju, zbog toga bivaju suspen­dirani, znači, da se* ti crkveni funkcionari i poglavari jedino i svim silama stara ju da one­moguće suradnju svojih po-, dređenih svećenika sa narod­nim vlastim a i da ih žele na um jetan način držati po stra ­ni zbivanja u našoj zemlji, da bi ih .mpgli huškati r upotre- biti protiv interesa naše zem­lje i našeg poretka. Takvi crk­veni funkcionari i poglavari svojim radom dokazuju da su politički i ideološki neprija­telji svoje zemlje a popovska zvanja da su im samo zakrilje, a tobožnji interesi crkve - busija.

Kako don A n te Radić brani svoj p ro tunarodni i p ro tuzakoniti rad? O n Se b ra­ni providnim i neodrživim , a r­gumentim a da se staleško u- druženje svećenika ne može osnovati bez odobrenja crkve­nih vlasti, je r da su ona i n ­t e r n a s t v a r c r k v e i da

crkveni poglavari na tem elju kanonskih propisa im aju p ra ­vo da odlučuju o njihovom postojanju ili nepostojanju- I dalje, pošto su potpisnici do­pisa, kojim .izvještavaju ordi­narija t o osnivanju In icijativ­nog odbora staileškog društva svećenika u Šibeniku, to ura­dili bez suglasnosti i odobre­nja da je preduzeo takve m je­re. I dalje, da on sm atra po­sto janje staleških udruženja svećenika mimo c-kve doista opasnim po in terc je crkve i crkvenu disciplinu, a da' su s e . svećenici stupanjem u svoj poziv obavezali na poštivanje kanonskih propisa i crkvene discipline-

Koliko je jalova ova od­brana očigledno je kad se zna da je u našoj zemlji p ro tu ­zakonit svaki ak t kojim se na­rušava sloboda pojedinca i pii'avo na udruživanje, sa p re t­postavkom da su suglasni na­šom poretku, odnosno držav­nom i društvenom razvoju. Može se ovdje postaviti p ita­nje kako bi se don A nte Ra­dić ponio prem a udruženjim a svđćenika da su se osnivala za Pavelieeve endehazije? Odgovor je jasan, što će se najibolje vidjeti malo niže kad budemo iznijeli nekoliko- bio­grafskih podataka o njemu, t. j. on bi ih ne samo. odobrio nego i svesrdno pomagao. Don A nte Radić ne traži raz­loge i proturazloge u dobroj nam jeri, već da prikrije svoje prave' nam jere i svoj p ro tu ­narodni rad, zbog kojeg je već bio suđen i odležao pet godina u kazneno-ipopravnom domu u Gradiški, ali koji ga, izgleda, ni malo nije izm ije­nio.

Letimičan pogled na ne­koliko biografskih podataka o don -Anti Radiću, koji je pred svega nekoliko mjeseci izišao sa robije, a sada tako visoko odskočio, i evo g a 'o p e t na protunarodnom djelu — ob­jasn it će nam bolje od svega .njegovo sadanje držanje i po-

IVE Š PRLJAN GLIŠO

U srijedu 10. ov. mj. umro je u bo ln ic i u Zagrebu p rvob o ­rac Ive Šprljan-G lišo. Posmrlni cstaci preneseni su u n jegovo rodno mjesto Vod ice , g d je je uz mnoštvo naroda izvršena svečana sahrana. Tom p rilikom od druga i borca oprostili su se Gušte Sprljan, član CK SKH i V itom ir Gradiška, predsjedn ik NO-a ko­tara.

Smrću Ive Sprljana-G liše Savez komunista Hrvatske izgub io je svog v je rnog sina. Još u mla­dim godinam a drug G lišo je p r i­g rlio napredne ide je i postao nepo ko le b ljiv borac za radnička prava. U studenom 1941. postaje član naše. slavne Partije. Drug G lišo još u prvim danima ustan­ka, u toku Revolucije, u. pos- Ijeratnoj izgradn ji očitu je svoju vjernost Kom unističkoj partiji, Titu i narodu. Nosilac je Spome­nice, ordena za hrabnosf i o rde ­na zasluge za narod II. reda.

Nakon oslobođen ja .drug G li­šo sam oprijegorno izvršava za­datke, koje mu povjerava Partija i narod. On ima ve lik ih zasluga u obnovi popa ljen ih i porušenih naselja na području našeg ko ta­ra O d naroda je b io pošlivan i c ijen jen. I za vrijem e č itavog ži­vota uživao je n jegovo pov je re ­nje. N eko liko godina nalazi se na čelu M jesnog NO-a Vodice. Zadružni dom i e lektrifikac ija Vodica ostat će kao tra jni spo­men na druga Glišu.

I na posljedn jim izborima narod je Sprljana izabrao za svog odborn ika.

Narod je na posljednjem i- spraćaju odao dužno poštovanje svom vjernom sinu, obećavši da će nastaviti putem , ko jim je drug Glišo neustrašivo kročio.

Slava prvoborcu Ivi Šprljanu- G liš il

stupanje.U bivšoj Jugoslaviji ističe

se svojim nacionalno-šovim- stiškim stavom . Jedan je od najagilnijih u križarskom b ra t­stvu, koje će dati dobar broj budućih ustaša-koljača, tipa M aričića zvanog »Kečki«, Frj- ganovića zvanog »Žile« i b ra­će M atković. Isto tako bes­kom prom isan je separatista i pro tivnik ideje bilo kakve ju ­goslavenske zajednice (je>r lakše je njegovim • naredbo­davcim a kad sm o . razjed in je­ni).

Z a vrijem e okupacije Dalm acije odlazi u Zagreb- N adbiskup Stepinac (sada kar­dinal) im enuje ga zam jenikom duhovnika velikog križarskog sestrinstva. U stvari postaje faktički vođa ove organizacije i odgovoran je za n jen prou- staški stav i rad- Tu su se od ­gajali na jgrla tiji propagatori Pavelića i endehazije. T u se organiziraju m olenja za pog­lavnika — tog vrhovnog ko- "ljača. Uz to rukovodi i đač­kim i radničkim om ladinskim križarskim pokretom .

Po oslobođenju don A nte Radić i dalje ostaje u Z agre­bu, iako nem a neke određene svećeničke dužnosti i to na intervenciju Stepinca. U skoro počinje aktivnim radom na o- kupljanju ilegalnih grupa m e­đu bivšim križarim a; T im gru­pam a postavlja zadatke: dabojkotira ju omladinske radne akcije,. da šire neprija te ljsku propagandu, da gi-re ilegalne letke koje im on donosi tzv. »katoličke vijesti«. Z a v rije ­me suđen ja Stepincu organizi­ra klečanje za ovoga. Počet­kom 1946'. povezuje se sa

Pavlom Glad, okorjelim usta­šom, preko kojega hoće da prebaci u inozem stvo grupu od četiri ili p e t om ladinaca bivših križara, ali mu je usp je­lo p rebaciti svega jednog;, nekog Kolarića.

N a ovom »poslu bio je u- hapšen svibn ja 1946-, a si­ječn ja 1947. godine zbog svih ovih djela bio je od strane O kružnog suda u Zagrebu o- suđen na pet godina prisilnog rada, i na gubitak građanskih prava u tra jan ju od tri godi­ne. Kaznu je izdržao u kazne- no-popravnom domu "u G ra­diški.

'Vlalo mjeseci pošto je i- zišau iz zatvora evo ga opet na starom poslu. N aš narod opravdano § negoduje protiv ovakvog njegovog djelovanja i pita dokle će ov&ko don A n­te Radić i njem u slični?

Ž. B.

Pripreme za Dan dječje radosti' D ruštvo »N aša djeca« >i

P ionirsko kazalište u Šibeniku vrše već sada velike priprem e za što svečaniju proslavu Da na d ječje radosti. Tom prili­kom u N arodnom kazalištu b it će održana svečana prirćd- ba, na kojoj će nastupiti pored zbora pionira jo š folklorna i baletna sekcija Pionirskog ka­zališta. T akođer će biti izve­deno nekoliko ritm ičkih v jež­bi i dječji kom ad »N aša d je ­ca« od Branislava Nušića. Pored mnogih drugova — rica u radu oko priprem a za ovu proslavu naročito je zapažen

rad drugarice Milke Bučić.

P r i m j e r k o j i z a s l u ž u j e p r i z n a n j e

Zaključci trgovinsko ugostiteljske komore

U utorak 9. prosinca o. g. održan je sastanak Trgo- vinsko-ugostiteljske kom ore za k o ta r i grad Šibenik, a ko­jem su prisustvovali p red ­stavnici Savjeta za privredu N O -a k o ta ra , N arodne banke, trgovačkih poduzeća i zadru­ga sa područja ko tara i grada.

Sastanak je otvtfrio drug Šime Klatić, p redsjedn ik Ko­more, ko ji je iznio niz p ro ­blem a p red kojim se nalaze trgovačka poduzeća i zadruge u vezi o tk lan jan ja teškoća na- stalih uslijed ovogodišnje su­še’, pa su na tem elju toga do­neseni slijedeći veom a važni zaključći:

1. Sva o tkupna poduzeća i zadruge, bez obzira da li su članovi Komore ili ne, dužni su da se p rid ržavaju m aksi­malnih otkupnih cijena ut- vrđeriih_ na zajedničkom sa? stanku otkupnih poduzeća u T rgovinskoj kom ori u Splitu.0 ovome b it će ponovno o- baviještena sva državna i za­družna otkuipna poduzeća kao1 organi trgovinske inspekcije N O -a ko tara i grada, kako b i mogli vršiti kontrolu nad p ridržavanjem cijena.

' 2. U cilju pojačan ja pro­meta s inozem stvom preporu- ča se svim područnim podu­zećima, da u ovom pravcu razviju što veću aktivnost i da se. vanjskoj trgovini štavi na raspolaganje što veća koli­čina artikala za izvoz. S druge strane potrebno je izbjegavati uvoz onih artikala- koji nisu neophodno potrebni za život. T akođer se stav lja u zadatak Komori da sa Savjetom za privredu N O -a ko tara i grada ispita m ogućnost osnivanja uvozno-izvoznog 'poduzeća za područje Sjeverne Dalmacije-

3. U cilju pojačanja p ro ­meta industrijske robe sa se­lom stav lja se u zadatak trgo­vačkim poduzećima »Kornat« i. »G radski magazin«, da o t­varanjem prodavaonica i o r­ganiziranjem prodaje indu­strijske robe na sajam ske da-

U ško lsko j nastavi prak­tičan rad predstavlja uz teo­retski . jedan od glavnih fa k ­tora za što uspješnije savlađi­vanje školskog gradiva. M e-' dulim, na g im naziji u Šibeniku malen broj nastavnika služi se tom m etodom u nastavi- M eđu njima, po našem m išlje­nju, nujviše se ističe drugari­ca profesor Julka Julčić, koja na škon predaje kem iju . Poz- ncia jc n jezina a k tiv n o s t.' Ni j e i.jC lko'jl da se ona na­kon svr ien s nastave v,rača u gim naziju samo da bi održala sat praktičnog rada. V o ljom i ustrajnošću u tum ačenju gra­diva, ona kod svojih učeni­ka postiže dobre rezultate, pa je i razum ljivo da je takav način rada i izazvao interes

učenika prem a tom predm etu . Pored n je svo jom aktivnošću ističe se jo š i drug profesor M srkušićt ko ji predaje psiho­logiju. 1 m nogi p ofesori m ogli bi također postići dobar u- spjeh kod učenika, sa malo više ak tivn o sti u praktičnom radu.

Želja je m nogih učenika na našoj gim naziji, da prak­tičan rad, ko ji je prilično za ­nemaren, " bude uz teore tsk i usko povezan. N a ta j način u m nogom e bi se olakšalo svladavanje škoizkog gradiva, specijalno kod prirodnih nau­ka, a tim e pobudio i veći in te­res kod učenika.

Josip Z ivko v ić A n te Rora Ivo B.elan

ne, prošire svoj djelokrug ra­da na veće općine ovoga ko­tara. T akođer se K om ori s tav ­lja u zadatak, da se obrati na kom binat Borovo, kako bi u cilju po jačan ja p rom eta ono otvorilo nekoliko prodavaoni­ca barem u većim općinskim ct'ntrima- ; ;

4. Svim poduzećim a se proporuča najveća š te d n ji o utrošku m aterijaln ih sredsta­va, kao i izbjegavanje povi­šenja izdataka na lična p r i- ' m anja.

5. Z adrugam a se stavlja u zadatak da preo rijen tira ju svoj dosadašnji rad i da se prim arno bave probleiriima svoga k ra ja u cilju unapre­đen ja zadrugarstva. Seljačkim radnim zudrugam a se osobito preporuča da po jačaju otkup proizvoda svojih zadrugara, kao i da otvore u gradu p ro ­davaonice gdje bi se mogli plasirati ti o tkupljeni proiz­vodi.

, 6. Da bi se poslovanje privatnog sek tora uskladilo sa radom državnih poduzećai stav lja se u zadatak Komori da stupi u vezu sa zanatskom kom orom kako bi na taj na­čin bila postignuta saglasnost u p itan ju otkupa i prodaje., U vezi s tim b it će potrebno da privredni organi ko tara i grada, pooštre kontrolu nad radom privatnika, je r jc p ri­

m ijećeno da se pojedinci bave nedozvoljenim poslovima, a u konktretn im slučajevim a tako­đer protiv is tih ' povesti za­konski postupak.

7. T akođer se stav lja u zadatak kotarSko-frgovaokom poduzeću »Kornat« da u 2,a- jednici sa K.S-P.Z.-em, Savje­tom za privredu N O -a ko tara i Ž itnim fondom pravilno ri­ješi p itan je raspodjele brašna za područje kotara, pošto je do sada poduzeće »Kornat« bilo nepravilno izdvojeno iz učestvovanja u raspodjeli. I- sto tako preporuča se Žitnom fondu da organizira ravno- (N astavak 'n a četvrto j stran i)

Zdravstvena služba 2a socijalno osiguranje

Laboratorijska služba u na mjeseca ko lovoza o. g. d je lova la vremena pa na ovam o ta je- služba one osiguranike kojim a n ije potreb ove druge p reg le d i .vrše norm alno, ili s lužbenik, ko ji je ' socija lno osigu goda ti koja su mu zagarantirana p osiguranju. Da bi stvar b ila jesn ija budući da b o lu je od šećerne bo le na p reg le d krvi i urina u labora stanje n jegove bolesti ( labo ra to rij n ičkih razloga). Bolnica, kao ustano takve p red le de , već x y treba da bud gi bolesnik t. j. na b o ln ičko liječen u interno o d je lje n je na neikoliko d lesniku kojem je svakako potrebn i malno izgub io samo neko liko min nu ko lič inu urina i krv i. M eđutim , da takav pac ijen t ne svojom v o ljo a s d ruge strane izlaže socija lno osi đacim a..

Uzrok takvog stanja v je ro j na oko jako kom plic iran i i to baš tim poslom (Po lik lin ika i bo ln ica), ku od četiri mjeseca m ogli uskladi daju sve od sebe, b ili prikraćeni Postoje uslovi da se taj rad norma goršanje zdravija po jed inaca a na be les tiv To je bar za sada neiz lje decenija n ije b ilo lijeka, m eđutim , čuje. Bolesnik mora b iti p od stalni boranta, ko ji putem analize u tvrđu je

u krvi i urinu, zatim ko lič in i ace nik o d ređu je doziran je in jekc ija i . tro lu savjesni pac ijen t vršit će naj m ogao uskladiti i n jegovati svoje

sjećet! d ob ro i n jegovo raspoložen norm alnog (zdravog) čovjeka. M eđ stale u vezi p reg leda dašava. se ob staju prepušten i sami sebi p itam o dođe do težih porem ećaja kod di-j odnosa stradali. Situacija je u tom trebno da m jerodavni dokra jče ovo

osiguranika vrše redovno, kao što

V jeru jem , da će ovaj do

m ijevanje tim : više, što zato posto je boln icu, kadrove i labora to rij na da b ilo ranije, a s d ruge strane i nov ranjem od strane samih trudbenika, i nam ijenjene.

šem gradu od os lobođen ja pa do je redovno i bez prek ida . O d lo g

d je lom ično presta.a i to baš za no bo ln ičko liječen je , dok se za

Drugim riječim a znači: da radnik ran, ne uživa sva ona* prava i. bla_ osto jećim propis im a o socija lnom izn ije t ću konkretan p rim je r: x /< sti upuću je ga lije čn ik P o lik lin ike tc*rij naše boln ice, da b i u tv rd io P o lik lin ike ne vrši p reg le de Iz teh- va »zatvorenoga tipa« ne preuzim a e upućen za taj slučaj kao svaki d ru ­je. Takav bo lesn ik b it će smješten ana oduzim ajući krevet d rugom b o ­ji nego d ijabetiča ru , ko ji b i nor- uta d ok mu laborant uzme p o tre b -

uslijed navedenog do laz i do toga, m,* izostaje sa svog redovnog posla, guranje nepotrebnim novčanim iz-

atno leži u odnosim a, ko ji izg leda ju ,

izm eđu ustanova ko je se bave

pa mislim da su se ti odnosi u ro- ti kako ne bi naši trudben ic i, k o ji kad se radi o n jihovom zdrav lju ,

liz ira i tim e spriječi eventua lno p o - roč ito onih ko ji bo lu ju od šećerne '

čiva bolest, ko jo j do p rije neko liko pronalaskom insulina sada se za lje -

m nadzorom liječn ika odnosno la- stanje bo les ti: o posto tku šećera

tona. Na tem elju tog nalaza lije č - način ishrane (d ije te ). Takvu ko n - m anje jedam put m jesečno kako b i zdrav lje . Na taj rjači-n on će se o-. je i vo lja za rad b it će kao kod utim, p o d okolnostim a ko je su na- ratno. D ijabetičari — osiguranici o -

se: tko će snositi odgovo rnost ako" abetičara ko ji su us lijed spom enutih p o g le d u vrlo ozb iljna i b ilo b i p o ­stanje s tim , da se ovi p reg le d i

je to b ilo - i ranije. .bronam jern i članak naići na razu-

svi uslovi, je r znamo da imamo leko za v id n ijo j v is in i n e g o , je to način uprav ljan ja socija ln im os igu - ko jim a su te ustanove uglavnom

A lb e rt D rulter

Radovi na izgradnji ope­rativne obale u Šibeniku do­sta dobro napreduju- N a dije­lu obale na Rogaču, koji p ri­kazuje naša slika, uskoro će šibenska luka dobiti 180 m eta­ra nove obale na kojoj će

moći p ris ta ti još jedan preko­oceanski brod. Radovi se p ri­vode kraju. Pom orsko gra­đevno poduzeće na ta j način zabilježit će još jedan veliki uspjeh u izgradnji naše soci­jalističke domovine.

Srijeda, 17. prosjnca 1952. »S1BENSKI LIST« Strana 3

i l i r i u I I E C I ® f'P A' D AŠ I B E N I K

K R O Z T J E D A N

Pripreme za proslavu D A N A J N A

U našem gradu vrše se takm ičenja izm eđu pojedinih ovih dana priprem e za pro- jed in ica JN A . U vezi sa slavu 11-godišnjice Jugosla- proslavom b it će u prostori- venske narodne arm ije. P ored jam a hotela »Krka« 20. XII. svečane akadem ije na k o jo j . održana zabava sa p ies0m. će uzeti učešća K U D »MiroVišić« članovi N arodnog ka- koju organizira D om JN A .retar G radskog kom iteta pre-

D r u g B u l a i p o k r o v i t e l j K l u b a š i b e n s k i h s t u d e n a t aU prošlom bro ju našeg druženja i kluba bude usmje-

li®ta objavili sm o da su ši- reno za dobrobit i sreću naše bemski studen ti osnovali, u Za- socijalističke Jugoslavije, grebu svoj ku lturno-um jetnič­ki klub. N a tom zajedničkom sastanku studen ti su izrazili želju da drug Žiki Bulat, sek

zališta i p ripadnici JN A , odr- zajedno sa gradskim hotel- uzm žat će se i b ro jn a fiskulturna sikim poduzećem »Jadrija«.

prokrov ite ljs tvo nad

Seminar za po­slovođe knjižara

O vih dana održan je unjihovim klu/bom. Povodom gradu dvodnevni sem inar za toga, drug Bulat*je ovih dana poslovođe kn jižara sa po-upuitio jedno pism o U druže­nju šibenskih studenata , u

dručja ko tara Z adar, Benko­vac, D rniš, Knin i Šibenik.

kojem im se toplo zahvalju je Svrha jc ovog sem inara da na n jihovoj pažnji preuzima- popularizira što bolju prodaju jući pokrovite ljstvo i ujedno knjiga kako bi poslovođe po- srdačno pozdravlja osnivafije jedinih kn jižara mogli zainte- kulturnor-um jetničkog kluba resirati što veći broj kupaca sa željom da rad n jihova u- za lijepe i korisne- knjige:

Pet prekooceanskih brodovau luci

Z a prvih p e tnaest dana je vršio ukrcaj 800 tona poče- m jeseca prosinca boravila su u nog m agnezita za Holandiju.. našoj luci četiri dom aća i je- D va stran a broda, ko ji su po dan s tra n i p rekooceansk i b rod . planu im ala stići u našu luku »A rdea« b rbd ta lijanske za- i iskrcati 8000 tona pšenice, | V | p c r ' \ ~ Y 7 0 r 'F ‘stave krcao je 7000 tona cin- nisu mogda biti p rim ljena u- >>L V £ .1 1 1 1 1 111AJ.kovog koncen tra ta , zatim slijed p reopterećenosti dijela G radsko poduzeće »Meso- uz cijenu od 34 Din. po kilo- 2000 tona .olova i 500 tona ce- operativne obale, a k o ja se voće<< M iguralo je za zimnicu gram u.rusita za inozem stvo. O d na- osjeća naročito posljedn jih veHke k -,|,ćine raziičitih po- Pored toga, poduzeće ješih b rodova u luku su uplovili dana. ijoprivredm h artikala u ukup- nabavilo za potrebe građan-»Zadar«, ko ji je ukrcao 900- . _ , noj v rijednosti od oko 10 mi- stva jabuka u ukuipnoj količinitona pečenog m agnezita i 75 P r e d a v a n j e u D o m u J N A lft)na (dinara . p o red mnogih od 80 hiljada kilogram a uz •tona krom ove rtldače, za tim g prosinca o. g. u Domu artikala, poduzeće je osigura- cijenu od 34 Din. po kilogra- •»Lo§inj« koji je- na Šipadu JN A održao je naš poznati lo 250 hiljada kilogram a kru- mu.krcao drvenu građu i »Dur- javni i kultu rn i radnik . Dr. pira, koje p rodaje uz cijenu N adalje ovo . poduzeće m itor« ko ji jo š iskrcava 8000 Josip Škavić, rek to r A kade;- od 26 Din., zatim 50 hiljada dovozi svakodnevno na tržni- tona ugljena za koksiranje. m ije za kazalište i um jetnost kilogram a kisela kupusa uz ci- cu karfiola (30 Din. po kilo- T akođer je p red nekoliko da- u Z agrebu p redavanje pod jenu od 45 Din., 8 h iljada ki- ’ gram u), svježeg kupusa (2§ na u luku uplovio po prvi naslovom : »K njiževnost-društ- lcgram a kiselje paprike po 60 Din. po kilogram u) i mladog p u t naš novi m otorni preko- vena pojava«. P redavanje je Din. po kilogram u i 20 h iljada krum pira (38 Din. po kilogra- oceanski b r o d ' »Avala«, koji održano za pripadnike JN A . kilogram a kapule (crveni- luk) mu).

............... ■ ■ ■" 1 " O no posjeduje na područ-

Povećan dovoE ribe na ribarnici lE *iZ a posljedn jih n ek o lik o ,

dana, odkako su se pobolj­šale vrem enske prflike, dove­zena je veća količina ribe na gradskoj ribarnici. U&lijed to ­ga i cijene su pojed in im v r­stam a ribe dosta snižene. T a ­ko je dnevni p rosjek doveze­ne ribe iznosio oteo 2500 kg. N ajveći je dovoz gavuna, sr- delica i cipalja, dok je ostale v rs ti ribe dovezeno u m anjim količinam a. G avuna je dove­

zeno dnevno oko 600 kg. a cijena im .se k re ta la od 40 do 60 Din. po kilogram u, srde- lića 100 kg po cijeni od 60 Din., cipalj>a 1*00 kg po 120 Din., kan jaca 120 kg po 100 Din., trilja 50 kg po 160 Din., sipa 50 kg po 80 Din., liganja 50 k g 'p o 150 Din., bugava 50 kg po 50 Din., jegu lja . 60 kg po 180 Din. i t. d>

Ribarnica, ko ja je za vri-

tržnici. Kako poduzeće ne po- jem e kišovitih i h ladnih dana sj-eduje prik ladnih sk lad išta bila gotovo p ra z n a ,‘’u posljed- ovoliku količinu robe, to je nje vrijem e ponovno je oživje- po trebno da se građani prem a la, a dovezene količine ribe u svojim m ogućnostim a opskr- dovpljnoj m jeri zadovoljile su be pajedinim artiklim a, a na- po treb’e g ra d ira ročito krum pirom .

Preko trideset lovaca položilo ispite

N arodno kazališteČETVRTAK, 18. XII. — MRTVI NE PLAĆAJU rO R EZ — kom edija od

M anzari-a.

SUBOTA, 20. XII. — PORODICA BLO —1 kom edija od L jub inke Bobić.

NEDJELJA, 21. XII, — SVEČANA A - KADEMIJA u čast Dana JNA. Početak predstava u 20 sali,

Kine ma tografiTESLA: p rem ijera francuskog film a -

BONiFACIJE MJESEČAR — D odatak:: Filmske novosti bi'. 46. (do 23. XII.)

SLOBODA: engleski film — ŽUTI LEPTIR — Dodatak: Ze leno

z la lo . (do 18. XII.)Premijera n jem ačkog (ilma — SAVJETNIK GEIGER -■ Doda­tak: Pod sjenkom Helebarda. (od 19.— 25. XII.)

N arodno sveučilišteU srijedu 24. prosinca o. g.

u prostorijam a M jesnog s ind ika lnog vijeća (poviše "Narodne kavane) održat će drug Srećko Berlengi p re d a v a n je . pod .n a s lo vo m : »ON O V IM USTAVNIM PROMJENA. M A«. Početak p redavanje u 19 sati,

NAJVAŽNIJE SAOBRAĆAJNE VEZE

V l a k o v i Polazak iz Šibenika

u 2.20 sati u 8.01 sati u 10.50 sati u 15.11 sati u 18.22 sati

Dežurna ljekarnaSlužbu vrši II. narodna ljekarna

cesta Bratstva-Jedinstva.

Iz matičnog ureda

2 4 0 0 kilograma mesa dnevnoP<reko svojih šest p roda­

vaonica poduzeće »Meso-vo- će« opskrb lju je građane sa dovoljnim količinam a mesa. D nevno se ukupno p roda oko 2400 kg mesa, o d 'č eg a na so­cijalne ustanove, menze i JN A o tp ad a oko 1000 kilogra­ma. Samo podužeće »Meso- voće« p roda za široku po­trošn ju oko 800 kg. G rađani najviše tro še govođe i- bravlje meso, tako da na govedinu o tpada oko 800 kg. K od soci­jalističkog gaktora cijene me­

su su niže za 10 Din. nego kod privatnika- G oveđe, brav­lje i teleće meso prodaje^ se kod socijalističkog sek tora uz cijenu od 150 Din. po k ilogra­mu, dok je svinjskom mesu cijena 180 D in po. kilogr.

G radsko poduzeće »G rad­ski magazin« također preko svo jih prodavaonica, kojih u gradu ima četiri, raspolaže sa svim v rstam a suhom esnate robe, čiji je dnevni potrošak oko 400 kilograma,

O vdašnje lovačko društvo održalo je ovih dana loyačke ispite, kojim a je pristupilo četrnaest kandidata, od kojih je jedanaest p o lo ž io , dok tro jica nisu zadovoljila.

Ispitnu kom isiju sačin ja­vali' su pored delegata Saveza lovačkih društava H rvatske A nte Vukovića, kao p redsjed ­nika, još i drugovi Karadžole D unko i P an jko ta Špiro. Slič­ni ispiti održani su također i na području ko tara Šibenik i tđ u T ijesnom e i V odicam a,

• na kojim a je pristupilo svega 30 kandidata, od kojih su 26 sa uspjehom položili ispite.

Prim jećeno je, da je u- slijed nerazum ijevanja za ove ispite od strane većeg broja

prijavljenih lovaca pristup io ispitim a veom a mali broj, pa će pojedina lovačka društva biti p risiljena povesti d a lj­n je m jere protiv onih koji nisu pristupili polaganju lo ­vačkog ispita-

NASTAVNI FILM ZA REZERVNE OFICIRE

Dom JNA prikaz ivat će u kinu »Tesla« nastavni film za rezervne o_ fic ire dana 19. prosinca o. g. u 15.30 sati.

čitajte i širite „ŠIBENSKI LIST1

ROĐENI

Zdenka, kći Petra i Bosiijke Bosnić; Ze ljka, kći A n te i Petroinj- le Blaće; Dunja, kći Tomislava i Jiulijnne A n tu lov ; Ivan, sin ■ M arije Lokas; Rino sin Vice i Danice G re- g ov ; Krešim ir, sin Ivana pi M arije E rcegović; Joško, sin Sime i M ilke Slavica; M irjana, kći Spire i Jovan- ke Ž iž ić; Lorena, kći Ivana i L icie Baranović.

VJENČANI

Lacmanović Ante, državni služ­ben ik — Rak M arija , dom aćica i Be­lamarić Zvon im ir, šofer — Kandido Gordana drž, službenik.

UMRLI

G odina budvig, star 23 go<J.; Tafra Ana rod. Pingula, stara 83 god .; Rndecić Stana rođ. Sekulić, slara 88 g od .; Popović Simo pok. Sime, star 79 god .; Belamarić Sime pok. Jose, star 61 god .; V ido v ić Edgard pok. Bonaventure, star 73 g o d .; Lsmbaša Paško M arkov, star 11 m j.; M afić Ivan Ivanov, star 45 god , i Bosnić Danko Dankov star 17 god.

Putnički za Split Ubrzani za Zagreb Putnički za Split Putnički za Zagreb Putnički za Split

Dolazak u Š ibenik Putnički iz Splita ' u 10.15 satiPutnički iz Zagrefa u 13,08 satiPutnički iz Splita u 17.39 satiUbrzani iz Zagreba u 21.11 sati

A u t o b u s i Polazak iz Šibenika

Za Split pone d je ljko m , četvrtkom i subotom u 6.00 sati

sa Poljane maršala Tita, a dolazak u Split u«8.00 sati.

Za Zadar svaki dan osim ned je lje u6.00 sati iz Doca (splavom).

Za O kla j p reko Drniša i Knina svaki dan osim ned je lje u 14.00 saii k o d Vatrogasnog doma.

Za Kistanje svaki dan osim n e d je ­lje u 14.00. i sati iz Doca (spla­vom).

Za Benkovac svaki dan osim ned je ­lje u 14.00 sati iz Doca (splavom).

Dolazak u Š ibenik

Iz Splita p oned je ljkom , četvrtkom i subotom oko 16.30 sati.

Iz Zadra svaki dan osim ned je lje o ko 17.30 sati.

Iz O klaja svaki dan osim ned je ljo oko 8,30 sati.

Iz Kistanja svaki dan osim ned je lje oko 8.30 sati.

Iz Benkovca svaki dan oko 8.30 sali.

P a r o b r o d i Polazak iz Šibenika

Brza pruga za Split če tvrtkom u 16.10 satir subotom u 16.35 i n ed je ­ljom u 16.50 sati.

Pu ln ičko-teretna pruga' za Split p o ­ned je ljkom u. 7.00 i srijedom u4.00 sali.

Brza p ru g a za Zadar— Rijeka u tor­kom, srijedom i petkom u 9.20 sati.

Putnioko-teretpa petkom u 2.00 sali.

Dolazak u Š ibenik

Brza pruga iz Splita u torkom , srije­dom i petkom u 9.10 sati.

Pu ln ičko-teretna pruga iz Splita čet­vrtkom u 18.30 i subotom u 10.35 sati. *

Brza pruga iz Rijeke preko Zadra četvrtkom u 16.00, subotom u16.25 i ned je ljom u 16.40 sati.

Pu ln ičko-te retna pruga i i Zadra p o ­ned je ljkom u 5.40 I u torkom u 22.50 sati.

pruga za Zadar i subotom u 12.00

UKINUT BRZI VLAK ZA ZAGREB

O d lukom D irekcije jugoslaven­skih državnih že ljezn ica za vrijem e zimskih dana prestaje saobraćati brzi v lak na pruzi S p lit— Perković— Zagreb i obratno.

GRAĐANI I

KORISTITE TURISTIČKU PRUGU

ZA SPLIT. PO LAZAK AUTOBUSOM

S VAKOG PONEDJELJKA, ČETVRT­KA I SUBOTE U 6 SATI SA PO­LJANE M AR ŠALA TITA, A POV­RATAK IZ SPLITA U 14.00 SATI. DVA SATA UGODNE VOŽNJE.

»Putnik« — Šibenik.

Povodom Dana Jugoslavenske narodne armije

Rimski rad io je -ob jav io 25. VII. 1942., tri dana pos lije borbe, saop­ćenje ta lijanske vrhovne kom ande o potpunom Uništenju »partizanskih bandi« u pod ruč ju Š ibenik — Za­dar. Talijanski siu av ion i p o tk r ije p - tjiv a li -službeni izvještaj h iljadam a letaka, ko je su rasipali nad selima u s jevernoj D alm aciji. Po starom običa ju i ova j pu t su v lada juć i iz Rima poraz svo je vo jske pretva ra li u herojsku pob je du (kao što će to raditi i deset god ina kasnije).

V ijest se rasplinula u eteru, a n^ dalm atinskom kršu ostali su ž iv i

1 i m rtvi svjedoci.d a j m o r ij e č n a j p r ij e

Ž IV IM A8. lip n ja 1942. U Dugi, kod

! Vod ica , form irana je Primorska če- | ta od boraca iz Vod ica , Tribunja, Zatona, M urtera, T ijesnog J drug ih mjesta šibenske o ko lice . Pedeset — šezdeset boraca svrstalo se u tri voda, p o d kom andom kom andira Draga Ž ivkov ića i komesara G o j- ka Jakovčeva. Istog dana četa je .izvršila prvu akc iju : lik v id ira la ta­lijanske šp ijune u selima Rasline (Skradin), Dazline i napala Talijane |u Gaćilezim a. Sutradan su 16 kara­bin jera iz T ijesnoga p o ju r ili da u- n iito četu, U Sumi Duga ostalo je

15 m rlv ih karabin jera, a samo je je ­dan umakao, a da četa n ije p re tr­p je la n ikakve gub itke .

A kc ije Primorske čete na p ri- . lično nepodesnom terenu, ravnom i ispresjecanom kom unikacijam a, ■između jak ih garnizona — Zadra — Šibenika — Knina — i da lje su se nastavile nesmanjenom žestinom u mjesecu lip n ju . U ništenje dva talijanska m otorna jedren jaka kod Šibenika, jed n o g k o d Zatona,^neko­liko kamiona, pa zatim e lek frovoda od Krke prema Zadru, mosta i rib- nog rezervoara na Prosiku, pored rušenja kom unikacija i te lefonsko1- telegrafrskih veza, u tjera lo je Tali­janim a strah u kosti, je r su u spri- ječavanju tih akcija izgu b ili oko 400 vo jn ika . Za pom oć su dovuk li če tn ike i o d lu č ili da unište Primor­sku četu. A ona je -u svojim akcija ­ma rasla tako da je po lo v ino m srpnja dostig la 100 boraca. Po n je ­n o j udarno j snazi fašisti sa ta j b ro j p re tva ra li u deset puta veći. Zato su angažira li ve like snage.

U noći 21. na 22. srpnja d je - lov i d iv iz ije iz Zadra p rebac ili su se b rodovim a u Pirovac, Tijesno, T ribun j i V od ice . Iz Šibenika u Za­ton je s tig lo do 500 Talijana i 500 četnika. M o to riz irane jed in ice iz

Zadra upDtile su se preko Benkov­ca u Stankovce. N ep rija te lj je Sa­kupio preko 4000 vo jn ika . Primor­ska četa se nalazila na brdu Sop- nju. O ko ponoći komanda čete je saznata da Talijani s jakim snaga­ma dvostrukim obručem o pko ljava ­ju č e tj. Preko 400 staraca, žena i d jece izib jeglo je iz Tribunja ispred terora i sk lon ilo Se p od zaštitu čete u jednu do linu na brdu Sopnju. U samo svanuće nep rija te lj je nasta­v io da stiska obruč od svih strana. Kom unikacije je kontro lirao tenkov i­ma i o tpočeo je p rip rem u juriša a rtilje rijskom i m inobacačkom va­trom . Četa se spremila za kružnu odbranu na fron tu o tp rilik e dugom 2500 ;n. Svaki borac je imao pušku »kragujevku« i sto metaka, a vo d o ­vi (b ilo ih je tri) po jedan ili dva puškom ifra ljeza.

A rtilje rijsko m prip rem om zapo­čela je ova neravna borba. U 6.30 sati pošli su Talijani u napad uz neprek idno puškaranje “ d iv lje p o ­vike. M inobacači su i da lje rovali g o lo s tijen je . Sa brda im nrko nije odgovarao. Već su na 500, 300 . . . 100 m'efara . . . O hrabreni šutnjom partizana srlja li su Talijani u gustim skupovim a naprijed , dok ih n ije dočekala vatra . , .

Kao što snop lje pada pod v>e- šfim zamasima kosca, tako su pod puščanom i m itra ljeskom vatrom s partizanskih po loža ja pada li Ta­

lijan i,. jed n i od metaka d rug i od straha. Paniku je još više stvarala neprecizna m inobacačka vatra s ta­lijanskih po ložaja, koja je gađala vlastite vo jn ike isto tako dob ro kao i partizanske puške. Pucnjava s n jihove strane naravno n ije p re­stala, ali je b ila veoma neprecizna, jer se Talijani nisu usuđiva li izv i­r it i g lava iza kamenja! O ko 8 sati istoga jutra nepj-ijate lj je d ob io u p cm oć dva aviona. »Savoje« su dolet.je!e da »omekšaju« partizan­ske položa je . N eko liko raketa s ta­lijanske strane o b ilje ž ilo je dostig ­nutu lin iju . To je spriječ ilo avione u bom bard iran ju , je r je razmah iz­među n jih o vog i našeg položaja izno_sio jedva 50 m. Zato su se »Savoje« nisko spustile i samo m i­tra ljira le partizanske po loža je , a'lr bez ikakvog ' uspjeha. M inobacači su po jača li svoju vatru i nakon to ­ga su natjerani od svojih o fic ira ustali Talijani !j ponovo prešli u ju ­riš. Ovaj put su pritis li na desno krilo , gd je se nalazio 2. vod. Vo­dom je kom andirao Jozo G rube lić . On je d ozvo lio nep rija te lju da se p rib liž i g o to vo na 50 m a onda je o tvo rio vatru koja rvije m ogla p ro ­mašiti. O sob ito su pogoc i puško m itraljesca M ile Bosne b ili smrto­nosni I on i ;su na bu ljuke kosili crnokošuljaše. A oni su b ježa li, o - lakšavajući svoju trku bacanjem spreme i oružja.

Do 11 sati 100 boraca Pri­morske čete to lik o je uspješno mla­tilo 4.000 Talijana da . su preko veze zatražili od kom andira da ih povede na juriš. M e đ u tim - kom an­d ir je ocijenilo situaciju realno; ne­p rija te lju , ko ji je p re trp io teške gu ­b itke, zadati još jedan udarac, spa­siti. izb je g lice i izvući jed in icu iz obruča pred da leko nadmo'ćnijim neprija te ljem .

O ko 11.30 sati ope t su dva aviona napala po loža je čete. Pono­vo se m inobacačka i m itraljeska vaVa pojačala i Talijani su učin ili još jedan juriš. Naši su ih dočekali bombama i odb iti.' M itra ljesc i M ile Skračić i A m bro Z ivko v ić svo^ jom preciznom vatrom desetkovali su crnokošuljaše. L ijevo k rilo čete uspjelo je po tpuno razbiti nepri­jate ljsk i obruč prema Pirovcu i Ti­jesnom. Kroz tu brešu izvuk le su se izb jeg lice . Četa je kroz. c ije lo ju tro imala Slijedeće gub itke ; dva pog inu la i' petoricu ranjenih.

.Već tada, 1942. i na ovom d ije lu Jadranske obale, gd je nema visokih planina, gustih šuma' i be­spuća, vod ila se borba p ro tiv da­leko nadm oćnije vo jske u lju d ­stvu a da i ne govorim a u ratnoj tehnici. A ipak je ta vojska, m oder­no naoružana, b ila tučena na sva­kom koraku, u svakoj vrsti borbe. Primorska četa je i u o vo j borb i p ro tiv fašističkih jed in ica , jačih od

form acije b rigade, ostala p o b je d ­nik.

Istu noć četa se ponovo po ja ­v ila -n a brdu da bi sahranila mrtve drugove. Našla je Talijane na Sop­nju u punom poslu oko p riku p ­ljan ja ranjenih i m rtv ih vo jn ika . Kamioni su ih 2 dana prevažali u svim pravcima. Nakon kratkog puš- karanja četa se povukla u pravcu Kamenjaka. Prema vjerodosto jn im podacim a fašisti su u borb i izgub ili 240 m rtvih , nešto veći b ro j ranje­nih,. dok je Primorska četa imala g ub itke od samo 5 m rtvih i 2 ra­njena borca.

Ova borba imala je takvog odjeka da n ikakvi leci i radioem i­sije nisu m ogle um anjiti slavu par­tizanskog oružja ni um anjiti teški poraz fašista. N ep rija te lj za dugo vremena n ije pom išljao da pokre ­ne sličnu akciju, a iz sela toga kraja na stotine m ladića stupalo je u N arodnooslobod ilačku vojsku.

KAD BI MRTVI M O G LI GOVORITI

Kad bi se p ita lo 240 kostura sa Sopnja, kad bi uskrsla d iv iz ija »M urđe« kad bi 100 h iljada p o g i­nulih Talijana, natjeranih o d M uso- lin ija da osvajaju ovu zem lju, m ogli g o vo rili, oni b i p o ru č ili onima pre­ko Jadrana;

»Ostavite se osvajanja tuđ ih te­rito rija ako se ne že lite p rid ruž iti nama«, D. 2.

Strana 4 »ŠIBENSKI LIST« Srijeda, 17. prosinca 1952.

N a IX. kotarskoj omla­dinskoj konferenciji izabra­ni su delegati za V. kongres N arodne omladine Jugosla­vije i to drugovi: Dušan Štrbac, R ajko D obrijević i Slavko V rančić.

Zaključci komore(N astavak sa druge strane) m jerno snabdijevanje tjeste­ninom područje kotara i gra­da, kako bi se tako izbjegli »reipovi« kupaca osobito u gradu.

D a bi se prodaja kruha u gradu norm alno odvijala, protrebno je da Komora u zajednici sa Savjetom za privredu N O -a gradske opći­ne na najpodesniji način ogra­niči količinski p ro d r u kruha, je r je prim jećeno da se njime ishranjuje stoka.

8. Kako še novi način k re­d itiranja (SI. list 53/52.) nega­tivno odrazuje na norm alno

' poslovanje gotovo svih trgo­vačkih i proizvodnih poduze­ća, to se ovima stavlja u za­datak, da prem a specifičnim mom entima svog poslovanja upute pismeno obrazloženje Privrednom savjetu Vlade N R H u tom smislu. Dvije ko­pije obrazloženja potrebno jc da poduzeća dostave Komori kako bi ona, preko trgovinske kom ore N RH i N arodne ban­ke filijala Šibenik, poduzela potrebne korake o tom pi­tanju.

Program rada omladine kotara za 1953. god. S P O R TN a osnovu izvještaja o

radu organizacije N arodne omladine i K otarskog kom ite­ta, zatim diskusije i stan ja organizacije na kotaru, kon­ferencija postavlja p red Ko­tarski kom itet i organizaciju N O H -a na kotaru slijedeće zadatke:

1. Stalno om ladinu upoz­navati sa aiktuelnim p itan jim a naše vanjske i unutarnje poli­tike, te u tu s.vrhu prići-tam o gdje to do sada n ije učinjeno- proučavanju m aterijala sa VI. kongresa SKJ> a u prvom redu referata druga Tita- Prouča­vanje tog m aterijala treba ve­zati za konkretnu političku i radnu ak tivnost om ladine na kotaru.

2. Pojačati brigu i podu­zeti konkretne m jere za m a­terijalno osiguranje uspješnog političkog rada. K onferencija u tu svrhu postavlja, da se svaki aktiv, sv i članovi. Ko­tarskog kom iteta svi sekretari aktiva i članovi općinskih ko­m iteta N O H -a' pretp late na »Omladinski borac« Ovu li­niju m asovne p retp late .spro- voditi i unu tar aktiva kod članova N O H -a. D alje, težiti da se omladina, aktivi i om ­ladinsko rukovodstvo p re tp la­ćuje i na ostalu štam pu, zatim da se uključuju u rad čitaoni­ca ' i društvenih organizacija.

3. O m ladinska rukovod­stva i omladinske organizacije dužni su da vode stalnu brigu0 političkom stanju na svom terenu; da vode konkretnu borbu protiv pojedinih nepri­ja te lja i to na vrijem e. O vaj rad treba koord in irati sa o r­ganizacijam a Saveza kom uni­s ta i drugim političkim orga­nizacijam a u m jestu.

4. V oditi stalnu i to kon­kretnu brigu, da se što više omladine uključi u razne te­čajeve (u prvom redu pred- metnci razne kurseve, ku ltu r­na društva, sportske i fiskul- turnc organizacije). U tim kolektivim a osiguravati stalan odgojni rad, kako bi od n jih stvorili zdrave-ideološki i por litieki-om ladinske - kolektive, u kojim a bi vladao socijali­stički duh i-patriotizam prem a domovini.

5. Briga za odgoj omla­dine treba da postane stalan1 neposredan zadatak svih rukovodilaca i aktiva NOH-a- Kroz borbu p ro tiv kom infor- inizma, te borbu protiv • za­padnog reakcionarnog u tjeca­ja i svih onih koji Su nosioci takvih shvaćanja, izgrađivati lik naše organizacije i odgaja­ti članove N arodne om ladine u p o š ten e 'i pravedne građane socijalističke Jugoslavije.

6. K onferencija postavlja

pred sve aktive i K otarski ko­m itet N O H -a zadatak da se posveti posebna pažn ja i bri­gu uključenju ženske om ladi­ne od 17 i 18 godina u zđravstveno-.prosvjetne kurse­ve.

7. Povesti odlučnu borbu p ro tiv kartan ja , alkoholizm a i pijančevanja.

8. Povesti jednu sveopću brigu o što većem učešću om ­ladine u organim a narodnog, sam oupravljanja o učešću om ­ladine u raznim kom isijam a, savjetim a, upVavama, zborovi­ma, skupštinam a i konferen­cijama.

9. O rganizacija N O H -a na kotaru dužna je da i dalje u- laže sve svoje napore na iz­gradnji sela, na izgradnji lo­kalnih ob jekata i drugi rad ­nim akcijam a, zatim članovi N O H -a Su dužni da se učla­njuju u poljoprivredne zadru­ge-

I®. K onferencija obavezuje organizaciju N O H -a na ko ta­ru da u 1953. godini angažira 400 om ladinaca i om ladinki na izgradnju pruge Knin—Zadar- U tu svrhu kotarski i općinski kom itet: dužni su da odmah priđu razradi program a agita­cije. zatim da aktivi već sada na svojim sastancim a uzim aju obaveze i vrše prijav ljivan je

.om lad ine za radne akcije.

Jednom je na n jegov račun p ro fe ­sor Škorić is p r ip p v je d io . onu po ­znatu bosansku šalu o M ehi, ko ji je polagao ispit samo je ovako izo- b lić io :

»Došao M eho da po lož i ispil u' Medresi. Sastao se ispitn i odbor sve od starih bradatih m uftija, ko ji se kreća dostojanstveno i teško od težine pam eti, kao deve. Sjedo oni na stočićima, u bogatim arabeska- ma okolo sebe, a M eho sjeo u sre­dinu na drven tronoščić.

Počne ulema da p ita:— Znadeš li ti M eho, kako

glasi dvadeset i četvrta Sura?— Znam — odg o vo ri M eho

odkično.— Zna — skrenu g lavom muf­

t i je jedan k drugom e značajno _— zna,' zna — dom ahuju naokolo.* — Znaš l i ti, M eho, kako glasitreći stup vjere,

— Z n a m jednako odlučnoizjavi M eho.

— Zna, zna, zna — okreću se odobravajući m uftije i ulema jedan k drugom e.

— Znaš li ti, M eho, kako je M uham ed postao prorok?

— Znam, kimne M eho.•— Zna, zna, zna . . .— Znam — svaki puf je iz jav­

ljivao M eho i g ledao vedro i , pouzdano u starješine.

— Znal — d igne se komisija i zaključi ispit.

I lako je M eho postao hodža«.A Brkan je pokazivao osobit

obz ir prema G rg i; nikada ga nije ispitivao. — Dovoljna mu je b ila ona mudrost sjedenja.

Jakovu je sijevalo po g lav i m nogo m ogućnosti spasa, ali je svaku brzo ostavljao, dok na koncu nije jednu p rihva tio i počeo ra­spravljati na tanko.

Zvonjava za odlazak kući b ila je neugodna granica, kao izlaženje iz to p le sobe na studen.

Profesor Brkan je već u sivom laboratorijskom halje tku, učenjački teška izraza kao i uvijek, nešto prenosio po prirodopisnoij zbirci.'

— Ova kornjača m nogo bolje pristaje ovd je , — govorio je i za­m išljao se duboko, da smisli što znatniju prom jenu u rasporedu stvari. Učenjački posao. Izraz mu je dakle sasvim dostojanstven i drža­n je nepristupačno običnim ljudim a; k običn im ljud im a on b lagonaklono silazi s neba: :— ' Ah, da, vi čeka­te .-. . — Z ibao se kao gusak, stu­pao kao on s noge na nogu, i b io do kraja u svakom času svijeslan svoje vrijednosti, od lučivanja sud. binama.

Jakov ga je prom atrao s mrž­n jom upu tio se lagano kući i na­stavio utješno raspredanje doga­đaja.

i f — Tko mi je tebe, tupoglavče,

natovario na leđa! G leda j ga . . . m ogao bi mu glavom razbijati ka­menje; a ne bi se nikakva mudrost potresla . . . — znao je Brkanu p ro ­fesor Skorić reći u g im naziji.

A li Brkan je uporno sjed io u k lup i, uko rijen io se u n jo j kao troskot, treptao očima i podnosio sve na svo jo j tv rd o j g lav i i širokim leđim a. I još je znao b iti ponosan na udarce sudbine kao na svoje posebno b lago. Imao neob ično jak lalenat za tehniku sjedenja u klup i. A školu je shvaćao kao čudnovato vraćanje, obrede ? mahanje rukama da se raziđu ili zgusrou oblaci, nes­hva tljivo komešanje, šarenilo kao na ve liko j misi. »U vojsci i u školi ne traži razloge!«. Ta'kvo, je m išljenje zadržao do dana današnjega. — Gali su se uplašili gusaka — o d ­govo rio je jedam put - i tako su guske spasile Rim. — A zašto ne? To je moguće reći. To su obredne riječi.

— 'Klosač ili kopač b io dobar, — g o v o r ili su profesori. A li bogati ro d ite lji h tje li su da postane g o ­spod in ; izbo r je pao, između to li­ko d jece baš na n jegovu ozb iljnu g lavu. — Samo je m alo lijen — ,

je. A ono g lavno, što je on zamiš­ljao, to je : b ije li plašt, instrumenat u ruci, dostojanstven hod potpuno opravdan, na licu neizm jeren nehaj za okolinu, i — prez ir. — A iju d i svi: — O no je d ok to r ta j i la j. — A li na m edicin i je b ilo i . težih stvari od plašta i instrumenata; nez­g odne stvari: m nogo učiti fu v iti od zla boga, dane i noći, a ponešto i razum jeti; potrebna je pronicavost, a to je ranjiva peta ; zatim zak lju ­čak: »mesarski posao, smradan«. — Nakon četiri semesjra, naime, uči­n io mu se beznadan.

Pa, m olim te filozo fija pruža ipak lijepe izg lede : labora to rij, b i­je li ogrtač, učenjačka ozbiljnost: bogovski odnos prema učenicima: m icanjem prsta miješaš ih kao p ije ­sak, a rod ite ljim a odrezeš: — Ka­žem vam, ne zna ništa . . . —

»Ono je profesor faj i faj . . .«, lije po zvuči.

Prirodne nauke, na prim jer. Pa n ije ni feško u tuviti one prič ice o životin jam a — infusoria c ilia ta . . . p rofozoa . . . — zaključ io je. je svoju ve liku g lavu veoma nosno dizao iznad drugova

onpo-

U staklenikuVJEKOSLAV KALEB

trošili za privatnug ovo rili su buku.

O ds jed io je on i po d v ije g o ­d ine u jednom razredu, jednako ravnodušno . i na koncu — eto ga, u dva maha po lož i matur.u.

A davno p red maturom b io je načisfu radi stru'ke: M edic ina je,naravno najveličansfvenija stvar. Č ovjek obuče b ije li haljetak, drži u rui stetoskop ili kakvu drugu sjajnu • spravicu, o tvo ri vrafa ord ina ­c ije i prošeta suvereno p og le d po glavama pacijenata, ali ih se ne do ­tiče, uzima ih samo kao b ro j. Svi čekaoci upere u »doktora« bo jaž­ljiv pog led , a on izmiješa na licu mudrost i dostojanstvo s rastrese- nošću i: — D ođ ile l — kimne ne- z-nalno g lavom . Onda preg ledava: nabere obrve, kucka prelama bo- lern ika kao list papira, i bubne po p rilic i nešfo o živcima — ili čak, ako ga je vo lja , može reći, da je u p lućima nastao proces, pa ih l i ­ječ iti ko ji mjesec i onda, kad vid i da je bo lesnikovo poV jerenje po ­lju ljano, iz jav iti da je bolest iz lije ­čene. ■— Ili o fo ln ic i: korača pos lo ­vno i širi strahopoštovanje, a za naj­manju nespretnost izdere se na sestru ili bolesnika. Uopće — dok­to r — zagonetna, tajanstvena oso­ba, opko ljena knjigama, spravama, mirisom lijekova , i drži sudbinu ljudsku u rukama, to jest opipava

sveučilištu: p rila go d io se i ovd je učenju kao sredstvu, kao što se fa- k ir p r ila go d i čavlima.

Brkan je dakle nakon .višekrat­nih ponavljan ja ispita, postao p ro ­fesor. —•' N eobično ponosno je u- zao d ip lom u i držao je za osofitu stvar fe vrste, kakvu n itko d rug i ne­ma. Ostvario je svoj san o b ije lom , ili sivom, na koncu konca, ogrta ­ču, i drmanju tuđom sudfinom.

Tako glasi poznata p ripov ijes t o profesoru Brkani*

Ova utjeha jest olakšala ali n ije m ogla istjerati svu maglu Ja­kovu. On je išao s Balenom, Bran­kom i Zankom kući i tražio razloga da pu l potra je što duže.

— M orao si reći, m oj Jakove: između ljušture i plašta . . . ee, va­lja reći pravo — govor:© je Ba.len s odlikaškcm razboritošću.

— Pa ljuštura je od sedefa!Jakov je samo uplašeno g ledao

svojim ve lik im očima. Jasno mu je b ilo da n ije morao d ob iti slabu ocjenu:

— A on, šfo je govorio? — reče za Branka.

— Zr.co je, eee — isceri se Ga|en. — On nije rekao krivo, a ti si rekao.

— Ja ne znam ništa, — slegne Zanko ramenima. — Uplašio se ra­suđivanja o profesorovu postupku. N ije se usudio da govori. On n ije

upućen o obred : pa va ljda je ta­kav propis. Tr pfao je očima ne na­lazeći p r igodnu misao i napeto g ledao crnim očima. — Ja nisam čuo ništa . . . ja nisam čuo . . —

— Ah — sje li se Jakov — b i­ser se stvara u kesicama plašta . . . b io sam zaboravio.

Svi su ga p o g le d a li:— Ah, Šta li snaš — reče pre_

zirno Balen i odvuče ljubom orno Branka dalje , želeći boga tog druga sačuvati za se.

' Jakovu se jače stislo srce: eto kako mu d rug o v i neob ično shva­ćaju sve; tu je neka ledena za­konitost. Nema oslonca na top lu dušu. Svi su bačeni jedan prema drugom e, svi hrle tamo naprijed u izvjesnom pravcu — naprijed , na-

. p rijed .

I čvrsto poč iva sve na nekoj h rid in i nepom ično j:

Svjedodžba!

Sada se sjetio jed n o g d o g o - đaja.

Bili su s profesorom Brkanom na iz le tu na selu.' Na seoskoj čatr- n ji zav iriva li su kroz rupu u mračni c ijedn jak za vodu . Na svodu na ka­menu b lista le su se u mraku kao dijaiVianti kap ljice destilirane, zgus­nute iz h lapova, ko ji se d ižu s vode i hvataju h ladnog kamenja. Neo­b ično su se sjale bistre kapi.

. — V id ite , — g ovo rio je p ro fe ­sor — v id ite ,, sjaj u ovim kapljica- ma potječe od bakterija , ko je fosfo- resciraju. Kako su kapljice od njih sjajne! — i o tide da lje prelazeći odmah mislima drugam o.

(N astav it će se)

11. K onferencija postav­lja O pćinskim kom itetim a N O H -a: Đ eviske 'i Šibenik-, vanjski; kao i K otarskom ko­m itetu da organiziraju u toku- 1953. god. sletove m ladih za­drugara u kojim a treba da u - ' čestvuju i ostale općinske o r­ganizacije. Za ove sletove tre ­ba priprem iti bogate kultur- no-um jetnioke i fiskulturne program e, kao i izložbe poljo- • p riv redne djelatnosti.

12. Postav lja se zadatak aktivim .i radničke omladine da' odm ah naprave program e rada, u kojim a treba osobito obuhvatiti ekonom sko obra­zovanje omladine. O m ladinu koja radi u poduzećim a i tvo r­nicam a obavezno uključiti u rad aktiva na selim a po svim linijam a političke i društvene d jelatnosti, te na ta j način unositi proletersk i duh medu seosku omladinu.

13. U Skradinu organizira­ti izložbu d je latnosti radničke omladine.

14- K onferencija postavlja K otarskom i O pćinskim kom i­tetim a da se odm ah priđe o d r­žavanju sem inara sa svim č i ­novim a sek re ta rija ta aktiva i za članove općinskih kom ite­ta, kako bi im se što bolje po­moglo u n jihovom radu sa osnovnim organizacijam a.

. 15. K onferencija postavlja aktivjm a da odaberu om lad'n- ce i om ladinke koji im.iiu smisla, za rad s a 'd je c o m , :e da ih sc odm ah uključi u rad đ iušiva »N aša djeca«.

J'IH O snovne organizacije NOIL-. su . dužne da i dalje proučavaju pismo druga Ran- kovića, te da na osnovu njega poduzim lju konkretne m jere u pogledu • poboljšan ja rada osnovnih organizacija.

Skupština PBD ,,VAL“

Pom orsko-brodarsko društvo »Val« održava svoju V. re­dovnu godišnju skupštinu da­na 21. p rosinca o. g. u p ro sto ­rijam a društva sa slijedećim dnevnim redom :

1- B iranje radnog pred-. sjedn ištva

2. Izv ješta j sek re ta raa) izv ještaj b lagajn ikab) izv ješta j ekonom a

3. B iranje kandidacione kom isije

4. D iskusija o referatim a5. P rijedlog društvenog

p lana za 1953. god.6. R azrješnica s ta re upra­

ve7. B iranje novog -uprav­

nog odbora8. B iranje delegata za

konferenciju G radskog odbora »N arodne teh ­nike«.

N ova kuglana u Mandalini

29. studenoga o. g. sve­čano je o tvorena nova kugla­na V G P »Ivan Lavčević«.

K uglana je podignuta u M andalini u radničkoj koloni­ji istog poduzeća! T o je bila obaveza koju je časno izvršio ovaj radni kolektiv. Z a n je ­nu izgradnju, pored ostalih, najviše zasluga im a kapetan JiRM P eta r Krstulović, ko ji je i sam dao najveći b ro j do­brovoljnih radnih sati. Iz­g radnjom ovog ob jek ta Šibe­nik je zaista dobio jednu li­jepo u red jenu m odernu jedl- nostaznu kuglanu, na ko jo j-će radnici poduzeća »Ivan Lav­čević« moći razv ija ti ovaj li­jepi sport.

Izvučeni zgodici lutrije Crvenog križa

U nedjelju 14. prosinca o. g. na Poljani m aršala T ita iz­vršeno je izvlačenje zgoditaka lu trije , ko ju je organizirao O dbor Crvenog križa za grad i ko tar Šibenik. Z goditke su dobili slijedeći brojevi:

99, 187, 197, 234,' 335, 370, 415, 923, 1046, 1081 1275, 1380, 1430, 1575, 1763, 1795, 1816,

ŽO5O, 2122,2519, 2529,4276, 4443,4743., 4836,5387, 5407,6286, 6333,6511, 6554,7747, 7878,8218 8277,

8743.. 8747,

1941,2275,2923,4644,4909,5548,6416,6789, 6929, 8057, 8191, 8553 8700, 8896, 8950,

1996,2298,3180,4712,5034,5791,6452.

10796, 11232, 11561, 11827,

10838,11390,11590,11844,

8954, 9694, 10846, 11413, 11591, 11896,

2174,2907,4569,4859,5454,6387,6654,8033,8379,8759,

10167,10931,11477,11707,11952,

12006, 12136, 12664, 12727,12809, • 12940, 12962, 13231,13446, 13731, 13892, 13921,13934, 14014, 14087, 14611,14728, 14874, 14909, 15001,15086, 15149, 15160, 15179,15219, 15227, 15267, 15517,15579, 15659, 15683, 15738,15759, 16236, 16306, 16340,16587, 16628, 16691, 16929,17139, 17348, 17353, 17423,17428, 17468, 17578, 17619,17789, 17970, 18O1O, 18055,18121, 18167, 18332, 18584,18620, 18625, 18627, 18839,19125, 19192, 19336, 19362,19366, 19477, 19510, 19704,19761, 19897.

D obiveni zgodici mogu se podići u p rostorijam a novo­gradnje u ulici B ožidara Pe- tranovića (kod I- narodne lje­karne) svakog dana o d 9—13 sati.

Obilne kiše, koje su učestale u posljednje vrijem e, odrazile su se i na Slapove Krke, koji su sada zaista veličanstveni. Posjetite Slapove!

Izdavač: G radski * ko tarski odbor NF-a Š iben ik - U redništvo, M iminac (Radnički d o m) - Telefon broj 2 -4 3 . - O dgovorni ur ednik: N ikola Bego - P re tp la ta trom je- secnooO. om ara, polugodišnje 120,— di nara i godišnji 240.— dinara — Tekući ra č u n kod N arodne banke u Šibeniku br. 531—.903.200