81
ORGANIZACIONA KULTURA I MENADŽMENT Prof dr Nebojša Janićijević Univerzitet u Beogradu Ekonomski fakultet [email protected]

ORGANIZACIONA KULTURA I MENAD...Motivacija KARAKTERISTIKE LIDERA Ličnost Iskustvo Znanje. Faktori izbora stila liderstva • Zadaci: struktura zadatka, sistem autoriteta, radna grupa

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • ORGANIZACIONA KULTURA I MENADŽMENT

    Prof dr Nebojša JanićijevićUniverzitet u Beogradu Ekonomski fakultet

    [email protected]

  • Međusobni uticaji organizacione kulture i komponenti menadžmenta

    Organizaciona kultura

    Strategija Organizaciona struktura

    Kontrola

    Motivacija

    Ocenjivanje učinaka

    Moć u organizaciji

    Organizacione promene

    Liderstvo Organizaciono učenje

    Organizacione performanse

    „Tvrde“ komponente menadžmenta i organizacije

    „Meke“ komponente menadžmenta i organizacije

    Nagrađivanje zaposlenih

    Povezanost pojedinca i organizacije

  • Organizaciona kultura i vođstvo

  • Odnos vođstva i organizacione kulture

    • Dilema - šta je “starije” kultura ili liderstvo, da li lider radi na kulturi (work on culture) (oblikuje je) ili lider radi unutar kulture (work within culture) pa ona oblikuje njega?

    • Vođa nameće vrednosti i stavove sledbenicima i tako kreira kulturu

    • Da bi vođa oblikovao vrednosti sledbenika on mora biti shvaćen i prihvaćen a to znači da njegove akcije i ponašanja moraju biti u skladu sa njihovim sadašnjim verovanjima i vrednostima

  • Pojam i značaj liderstva

    • Liderstvo predstavlja proces putem koga pojedinac utiče na grupu da ostvare njihove zajedničke ciljeve

    • Proces treba posmatrati nezavisno od cilja – lider može voditi organizaciju i sledbenike u pobedu ili propast

    • Pitanja liderstva: – Da li je svakoj organizaciji potreban lider? – Ako jeste, koliko?– Da li je lider i menadžer jedno isto?– Da li se lider radja ili se može obrazovati?– Šta čini uspešnog lidera?

  • Pojam i značaj liderstva

    • Lider – Artikuliše realnost

    – Kreira viziju

    – Komunicira i nameće viziju sledbenicima

    – Motiviše, inspiriše i vodi sledbenike ka ostvarenju vizije

    • Liderstvo kao proces upravljanja značenjima

    • Lider kao interpretator realnosti – framing

    • Lider ima interpretativnu moć nad sledbenicima, sledbenici su kognitivno zavisni

  • Razlike izmedju menadžera i lidera

    Menadžer• Resursna moć• Izvor moći: kontrola

    resursa• Planira, organizuje i

    kontroliše• Sprovodi viziju• Cilj: efikasnost• Stabilni uslovi

    Lider• Interpretativna moć• Izvor moći: kontrola uma

    sledbenika• Kreira i vodi promene

    • Kreira viziju• Cilj: efektivnost• Turbulentni uslovi

  • Pristupi liderstvu

    • Pristup osobina: koje osobine i kompetentnosti treba da ima lider?

    • Pristup ponašanja: kakvo ponašanje treba da ima lider?

    • Kontigentni pristup: koji stilovi i osobine odgovaraju u odredjenim situacijama?

  • Pristup osobina

    • Koje osobine čine lidera? Da l isu te osobine urođene ili stečene?

    • Istraživanja na dva načina: – upoređivanjem osobina lidera i nelidera – upoređivanjem osobina uspešnih i neuspešnih lidera

    • Rezultat– ima osobina koje imaju SVI lideri: inteligencija, otvorenost,

    samopouzdanje, komunikativnost, motivacija...– Nema osobina koje imaju SAMO lideri

    • Neke osobine mogu biti posledica a ne uzrok liderstva -samopouzdanje

  • Pristup ponašanja - stilovi vođstva

    • Ohajo, Mičigen studija, Managerial Grid– Orijentacija na zadatak– Orijentacija na ljude

    • Likert – stepen participacije sledbenika– Eksploatativno autoritarni stil– Benevolentno autoritarni stil– Participativni stil– Demokratski stil

  • KONTIGENTNI PRISTUP VODJSTVU

    STIL VODJSTVA

    REAKCIJE PRATILACA

    REZULTATZadovoljstvozaposlenih

    Produktivnost

    KARAKTERISTIKE SITUACIJEZadatak

    Organizacija Okruženje

    KARAKTERISTIKE PRATILACASposobnosti

    VeštineZrelost

    Motivacija

    KARAKTERISTIKE LIDERALičnostIskustvoZnanje

  • Faktori izbora stila liderstva

    • Zadaci: struktura zadatka, sistem autoriteta, radna grupa

    • Zaposleni (sledbenici)– Potreba za pripadnošću, odnos prema autoritetu, lokus kontrole

    – Sposobnosti (znanje i iskustvo) ili radna zrelost – sposobnost za obavljanje poslova bez usmeravanja menadžera

    – Spremnost (motivacija) ili psihološka zrelost – motivisanost da se obave zadaci bez usmeravanja menadžera

    • Kvalitet odnosa lider-pratilac

    • Pozicija moći lidera

  • Uticaj liderstva na kulturu

    • Liderstvo objašnjava veći procenat varijablititeta u kulturi (24%) nego što kultura objašnjava varijabiliteta u stilovima lidera (13%)

    • Perspektiva strukturalnog funkcionalizma: organizaciona kultura kao nešto što organizacija ima, komponenta organizacije i kao jedna od upravljačkih poluga za ostvarivanje organizacionih ciljeva

    • Lider organizacije je pozvan i odgovoran da kreira kulturne pretpostavke, vrednosti i norme i nameće ih ostalim članovima svoje organizacije za dobrobit svih

    • Osnovno pitanje: kako lider kreira kulturu?• Dva odgovora: kongitivni i interpretativni

  • Uticaj liderstva na kulturu

    • Kognitivno objašnjenje uticaja liderstva na kulturu se bazira na moći lidera da donosi odluke i oblikuje funkcionisanje organizacije koristeći svoju moć

    • Lideri kreiraju kulturu tako što presudno utiču na rešenja dva osnovna problema sa kojima se organizacije suočavaju: eksterna adaptacija i interna integracija

    • Prihvatanjem rešenja sledbenici prihvataju i pretpostavke i vrednosti koje stoje iza njih

  • Uticaj liderstva na kulturu

    • Interpretativno objašnjenje uticaja liderstva na kulturu se bazira na moći lidera da interpretira realnost

    • Kreiranjem i nametanjem značenja realnosti sledbenicima, lider postepeno oblikuje njihove interpretativne šeme kroz koje oni razumevaju svet oko sebe a time i oblikuje pretposatvke, vrednosti, norme sledbenika

    • Lider može da nameće značenja sledbencima u osnovi na dva načina: direktnom komunikacijom ili kroz proces kognitivne disonance

    • Direktna komunikacija: verbalna, neverbalna, simbolička • Kognitivna disonanca: lider indukuje ponašanje

    sledbenika koje nije u skladu sa njihovim vrednostima i normama

  • Uticaj ličnosti lidera na organizacionu kulturu

    • Competing values framework– Kultura klana– Kultura adhokratije– Kultura tržišta – Kultura hijerarhije

    • Osobine lidera prema modelu Big Five– Saglasnost– Otvorenost za iskustva– Emocionalna stabilnosti – Ekstravertnost – introvertnost – Savesnost

  • Koncept konkurišućih vrednosti Competing values framework

    Fleksibilnost i autonomija

    Stabilnost i kontrola

    Inte

    rni f

    okus

    i in

    tegr

    acija

    Eks

    tern

    i fok

    us i

    dife

    renc

    ijaci

    ja

    KULTURA KLANA

    KULTURA ADHOKRATIJE

    KULTURA HIJERARHIJE

    KULTURA TRŽIŠTA

  • 5 osnovnih dimenzija ličnosti

    PrilagođenostStabilan, samouveren,

    efikasan, smiren, bezbedan, opušten

    Nervozan, nepoverljiv, zabrinut, depresivan, nesiguran, zbunjen

    DruštvenostDruštven, eneregičan,

    dramatičan, pričljiv, aktivan, samouveren

    Stidljiv, povučen, rezervisan, tih, zatvoren

    SavesnostUredan, odgovoran,

    temeljit, organizovan,ambiciozan

    Impulsivan, bezbrižan, neodgovoran, neoprezan, neefikasan

    Saglasnost (prijatnost)Topao, taktičan, pažljiv,

    kooperativan, tolerantan, poverljiv, uslužan, brižan

    Nezavistan, hladan, neučtiv, nepristojan, neprijatan

    Intelektualna otvorenost

    Maštovit, radoznao, originalan, inteligentan,

    razuman, kreativanDosadan, nemaštovit, konvencionalan

  • Uticaj ličnosti lidera na organizacionu kulturu

    • Kultura klana – podrazumeva da su ljudi u organizaicji najvažniji i da razvoj ljudi

    i njihova posvećenost dovodi do konkurentske prednosti i uspeha.

    – Kulturu klana kreira lider sa sledećim osobinama: visoka saglasnost, visoka ekstravertnost i visoka emocionalna stabilnost.

    • Kultura adhokratije – bazira na osnovnoj ideji da su promene, inovacije ključ za uspeh. – Kulturu adhokratije kreira lider sa sledećim osobinama : visoka

    otvorenost za iskustva, niska emocionalna stabilnost i niska saglasnost.

  • Uticaj ličnosti lidera na organizacionu kulturu

    • Kultura tržišta – počiva na preptostavci da samo oštra konkurencija spolja i fokus na

    potrošača iznutra vodi uspehu,

    – Kulturu tržišta kreira lider sa visokom ekstravertnošću

    – Kulturu tržišta NE kreira lider sa emocionalnom stabilnosti i saglasnosti

    • Kultura hijerarhije – bazirana na kontroli, efikasnosti, logičkom vodjenju, objektivnosti i

    racionalnosti.

    – Kulturu hijerarhije kreira lider sa visokom emocionalnom stabilnošću

    – Kulturu hijerarhije NE kreira lider sa visokom saglasnošću, otvorenošću za iskustva i ekstravertnosti

  • Uticaj vrednosti lidera na organizacionu kulturu

    • Lideri oblikuju kulturu organizacije koju vode saglasno svojim vrednostima

    • Vrednosti lidera– Samo usmeravanje (self direction): autonomija, sloboda,

    kreativnost, nezavisnost. – Sigurnost: stabilnost, predvidivost, rutine, procedure. – Dobroćudnost (benevolence): orijentacija ka dobrobiti grupe, ka

    skladnim odnosima u grupi i ka pripadanju

    • Organizaciona kultura– Kultura podrške (supportive)– Birokratska kultura– Inovativna kultura

  • • Lideri sa dominantnom vrednošću dobroćudnosti ili benevolensnosti će kreirati kulturu podrške u kojoj je zadovoljstvo zaposlenih kriteirjum uspeha

    • Lideri sa dominantnom vrednošću sigurnosti će kreirati birokratsku kulturu u kojoj je efikasnost kriterijum uspeha

    • Lideri sa dominantnom vrednošću samousmeravanja će kreirati inovativnu kulturu u kojoj je rast preduzeća kriterijum uspeha

    • Vrednosti sigurnosti lidera su negativno korelirane sa kulturom inovativnosti, podržavajuća kultura je negativno kolerirana sa rastom, inovativna kultura je pozitivno korelirana sa zadovoljstvom zaposlenih

    Uticaj vrednosti lidera na organizacionu kulturu

  • Uticaj stila lidera na organizacionu kulturu

    • Dva osnovna stila liderstva: transakcioni i transformacioni – Transakciono liderstvo: fokus na razmeni između lidera i

    sledbenika po principu “ja tebi – ti meni” (političari koji obećavaju smanjenje poreza)

    – Transformaciono liderstvo: fokus na uticaju lidera na sledbeniketokom koga lider motiviše, inspiriše sledbenika, menja njegove vrednosti i emocije i tako ga transformiše

    • Klasifikacija tipova kulture prema modelu konkurišućih vredosti– Kultura klana– Kultura adhokratije– Kultura tržišta – Kultura hijerarhije

  • Uticaj stila lidera na organizacionu kulturu

    • Medijatorna varijabla: snaga situacije koja pokazuje u kojoj meri situacija u kojoj ljudi rade determiniše njihovo ponašanje

    • Snažna situacija je strukturirana i ponašanje aktera u toj situaciji je usklađeno, jednako, i vođeno je jasnim pravilima i znacima

    • Slaba situacija daje akterima nejasne signale u pogledu poželjnog ponašanja pa su i akcije učesnika u njoj raznovrsne i promenljive

    • Transformacioni lideri preferiraju i kreiraju slabe situacije u organizaciji pa kreiraju organizacione kulture klana i adhokratije

    • Transakcioni lideri preferiraju i kreiraju jake situacije u organizaciji pa kreiraju kulture tržišta i hijerarhije.

  • Uticaj organizacione kulture na liderstvo

    • Teorijski okvir: interpretativna paradigma organizacione kulture

    • Lider na nameće značenja već ravnopravno sa drugima učestvuje u procesu kreiranja značenja realnosti u organizaciji

    • Lider ne može nametati značenja realnosti potpuno slobodno i bez obzira na značenja koja implicira postojeća kultura

    • Da bi bio prihvaćen kao lider, značenja realnosti koje on nameće moraju biti razumljiva i prihvatljiva većini članova organizacije a da bi to bila ona moraju da proizilaze iz njihovih sadašnjih interpretativnih šema

  • Uticaj organizacione kulture na liderstvo

    • Lider postaje lider zato što samo artikuliše neka značenja i slike realnosti koja „postoje tu negde“ među njegovim sledbenicima

    • Lider jasno i jednostavno oslikava i komunicira realnost na način na koji je vide i sledbenici, samo što oni nemaju takvu sposobnost artikulacije i komunikacije koju ima lider

    • Organizacija, socijalna grupa ili nacija, zapravo „izbacuje“ lidera kakvog želi većina članova

    • Svaka organizacija ili nacija ima lidera „kakvog zaslužuje“

  • Uticaj tipa organizacione kulture na izbor stila liderstva

    Autoritarizam / Niska participacija

    sledbenika

    Demokratičnost / Visoka participacija

    sledbenika

    Orijentacija na ljude i socijalnu

    strukturu

    Orijentacija na zadatke i radnu

    strukturu

    Autoritarni stil orijentisan na ljude

    Participativni stil orijentisan na ljude

    Autoritarni stil orijentisan na zadatke

    Participativni stil orijentisan na

    zadatke

  • Uticaj tipa organizacione kulture na izbor stila liderstva

    Autoritarizam Egalitarizam

    Orijentacija na socijalnu strukturu, ljude i međuljudske

    odnose

    Orijentacija na radnu strukturu i

    zadatke

    Kultura moći (H)Kultura porodice

    (T)

    Kultura uloga (H)Kultura Ajfelove kule

    (T)

    Kultura adhokratije Kultura navođenog

    projektila (T)

    Kultura podrške (H)Kultura inkubatora

    (T)

  • Uticaj tipa organizacione kulture na izbor stila liderstva

    Autoritarziam / Niska

    participacija

    Egalitarizam / Visoka

    participacija

    Orijentacija na ljude i socijalnu

    strukturu

    Orijentacija na zadatke i radnu

    strukturu

    Kultura moći / porodice

    Autoritarni stil orijentisan na ljude

    Kultura podrške / inkubatora

    Participativni stil orijentisan na ljude

    Kultura uloga/ Ajfelove kule

    Autoritarni stil orijentisan na zadatke

    Kultura zadatka / navođenog projektila

    Participativni stil orijentisan na

    zadatke

  • • Lične osobine menadžera Ocene važnosti• Samopouzdanje 4.49• Pregovaračke sposobnosti 4.46• Doslednost 4.33• Komunikativnost 4.33• Brzo delovanje 4.25• Samostalnost 4.22• Staloženost 4.01• Strpljivost 4.00• Lični šarm, stil 3.92• Prijatan fizički izgled 3.64• Sklonost riziku 3.59• LIčna harizma 3.53• Agresivnost 3.36• Ekstravertnost 3.16

    Stil vođstva YU menadžera

  • Preduzetničke osobine

    Administrativne osobine

    Liderskeosobine

    Političke osobine

    Sklonostrizikubrzo delujeagresivnostsamopouzdanje

    staloženostdoslednoststrpljivost-

    ličnaharizmaekstravertnostprijatanfizičkiizgled

    komunikativnostpregovaračkesposobnostilični šarm i stil

    Stil vođstva YU menadžera

  • Stil vođstva YU menadžera

    STIL REŠAVANJA PROBLEMAInkrementalan Radikalan

    SREDSTVO U REŠAVANJU PROBLEMA

    Zadatak

    Ljudi

    Preduzetnički stil•Sklonost riziku•Agresivnost•Samopouzdanje•Brzo delovanje

    Administrativnistil•Staloženost•Doslednost•Strpljivost

    Politički stil•komunikativnost• pregovaračkesposobnosti•lični šarm i stil

    Liderski stil•lična harizma• ekstravertnost•prijatan fizički izgled

  • Organizaciona kultura i stilovi vođstvaYU menadžera

    Orijentacijana zadatak

    Orijentacijana ljude

    Kultura uloga

    Kultura moći Kultura podrške

    Kultura zadatka

    Metod rešavanja problemaRadikalan Inkrementalan

    Preduzetnički stil Administrativni stil

    Liderski stil Politički stil

  • ORGANIZACIONA KULTURA I MOTIVACIJA

  • Teorije sadržaja motivacije (potreba)

    FIZIOLOŠKE POTREBE

    POTREBE SIGURNOSTI

    POTREBE PRIPADNOSTI

    POTREBE SAMOPOŠTO

    VANJA

    POTREBE SAMOREALIZ

    ACIJE

    Potrebe razvoja (G)

    Potrebe povezivanja (R)

    Egzistencijalne potrebe (E)

    Potrebe pripadnosti

    Potrebe moći i uticaja

    Potrebe postignuća

    Higijenski faktori

    Motivacioni faktori

    MCCLELLAND HERTZBERGALDERFERMASLOW

  • Mehanizam uticaja kulture na motivaciju

    • Osnovni mehanizam uticaja kulture na motivaciju je socijalna identifikacija izazvana potrebom ljudi za pripadnošću i povezivanjem

    • Kada se članovi organizaicje osećaju prihvaćenim od kolektiva organizacije sa kojom se identifikuju, oni će biti motivisani da ulože napor za ostvarivanje ciljeva organizacije, više će se zalagati na poslu i imaće veće radne učinke

    • Dva uslova identifikacije zaposlenih sa kulturom – Snažna organizaciona kulura sa jasno izraženim vrednostima

    kreira jasan identitet te organizacije sa kojim se njeni članovi mogu poistovetiti

    – kongruencija kulturnih vrednosti i individualnih, ličnih vrednosti članova organizacije

    • Kultura kao motivator ili demotivator

  • Mehanizam uticaja kulture na motivaciju

    • Organizacione kulture sa različitim vrednostima i normama imaju različite implikacije na zadovoljenje raznih vrsta motiva zaposlenih

    • Organizaciona kultura kreira kontekst koji stimuliše i olakšava zadovoljenje jednih a destimuliše i otežava zadovljenje nekih drugih motiva članova organizacije

    • Slaganje tipa organizacione kulture i dominantnih motiva članova organizacije vodiće njihovoj boljoj motivaciji

    • Važno je znati koje potrebe i motive članova organizacije stimuliše a koje destimuliše određeni tip organizacione jer to vodi većem stepenu motivacije članova organizacije

    • Stoga je osnovno pitanje na koje treba odgovoriti: koje su implikacije različitih vrsta ili tipova organizacionih kultura na zadovoljenje različitih potreba i motiva zaposlenih?

  • Pravac uticaja kulture na motivaciju

    • Dominacija kulture moći i kulture klana u organizaciji je pozitivno i visoko korelirana sa zadovoljenjem potreba pripadanja ili povezivanja njenih članova

    • Dominacija kulture moći i kulture klana u organizaciji je negativno i umereno korelirana sa zadovoljenjem potreba sigurnosti njenih članova

    • Dominacija kulture moći i kulture klana u organizaciji je negativno i umereno korelirana sa zadovoljenjem potreba postignuća, razvoja i samoostvarenja njenih članova

  • Pravac uticaja kulture na motivaciju

    • Dominacija kulture uloga i kulture hijerarhije u organizaciji je pozitivno i visoko korelirana sa zadovoljenjem potreba sigurnosti njenih članova

    • Dominacija kulture uloga i kulture hijerarhije u organizaciji je negativno i visoko korelirana sa zadovoljenjem potreba pripadanja ili povezivanja njenih članova

    • Dominacija kulture uloga i kulture hijerarhije u organizaciji je negativno i umereno korelirana sa zadovoljenjem potreba postignuća, razvija i samoostvarenja njenih članova

  • Pravac uticaja kulture na motivaciju

    • Dominacija kulture zadatka i podrške kao i kulture adhokratije i tržišta u organizaciji je pozitivno i visoko korelirana sa zadovoljenjem potreba postignuća, razvoja i samoostvarenja njenih članova

    • Dominacija kulture zadatka i podrške kao i kulture adhokratije i tržišta u organizaciji je negativno i visoko korelirana sa zadovoljenjem potreba sigurnosti njenih članova

    • Dominacija kulture zadatka i podrške kao i kulture adhokratije i tržišta u organizaciji je negativno i umereno korelirana sa zadovoljenjem potreba pripadanja ili povezivanja njenih članova

  • Pravac uticaja kulture na motivaciju

    PotrebeKulture

    Potrebe za sigurnošću

    Potrebe za pripadanjem

    Potrebe za postignućem

    Kultura moći, klana

    - ++ -

    Kultura uloga, birokratije

    ++ -- -

    Kultura zadatka, podrške, tržišta i adhokratije

    -- - ++

  • ORGANIZACIONA KULTURA I SISTEM ZARADA

  • Organizaciona kultura i sistem zarada

    • Sistem zarada usmerava ponašanje kao i organizaciona kultura

    • Sistem zarada i organizaciona kultura su u odnosu međusobnog uticaja– Organizaciona kultura utiče na oblikovanje sistema zarada– Sistem zarada može da jača i menja organizacionu kulturu

    • Slaganje uticaja organizacione kulture i sisterma kompenzacije posebno dolazi do izražaja kada je reč o njihovom uticaju na implementaciju izabrane razvojne ili konkurentske strategije

  • Uticaj usklađenosti kulture i sistema zarada na implementaciju strategije

    Orgaizaciona kultura

    usklađena sa strategijom A

    Organizaciona kultura

    usklađena sa strategijom B

    Sistem kompenzacije usklađen sa strategijom

    A

    Sistem kompenzacije usklađen sa strategijom

    B

    Slabo i negativno dejstvo organizacione kulture i

    sistema kompenzacije na implementaciju strategija A

    ili B

    Snažno i pozitivno dejstvo organizacione

    kulture i sistema kompenzacije na

    implementaciju strategije A

    Snažno i pozitivno dejstvo organizacione

    kulture i sistema kompenzacije na

    implementaciju strategije B

    Slabo i negativno dejstvo organizacione kulture i

    sistema kompenzacije na implementaciju strategija A

    ili B

  • Sistem zarada

    ZARADE

    DIREKTNE ZARADEINDIREKTNE ZARADE

    ZARADA NA OSNOVU POSLA – OSNOVNA PLATA

    ZARADA NA OSNOVU PERFORMANSI –STIMULACIJA

    ZARADA NA OSNOVU ZNANJA, VEŠTINA I KOMPETENTNOSTI

    BENEFICIJE

    POGODNOSTI

  • Direktne zarade

    POSAO ZNANJA, VEŠTINE I

    KOMPETENCIJEPERFORMANSE

    Zarada zasnovana na znanjima, sposobnostima,

    veštinama (Skill, Knowledge,

    Competencies Based Pay)

    Zarada zasnovana na performansama

    (PerformanceBased Pay)

    Zarada zasnovana na poslu

    (Job Based Pay)

  • Uticaj kulture na sistem zarada

    • Organizaciona kultura utiče na sistem kompenzacije na tri načina: – modeliranjem poželjnog ponašanja koje se nagrađuje:

    organizaciona kultura utiče na sistem kompenzacije tako što svojim pretpostavkama i vrednostima određuje šta će se i kako meriti i nagrađivati; organizaciona kultura ovu ulogu vrši preko uticaja na strategiju preduzeća

    – determinisanjem dimenzija i načina merenja učinaka zaposlenih: organizaciona kultura utiče na dimenzije i rezultate ciljnog ponašanja koje će biti praćene, merene i zatim nagrađivane

    – uticajem na vrstu i način distribucije nagrada: relativna važnost nematerijalnih u odnosu na materijalne nagrade, indirektnih u odnosu na direktne zarade, zarada na osnovu performansi, zarada na osnovu posla i zarada na osnovu znanja u ukupnom sistemu zarada

  • Uticaj sistema zarada na kulturu

    • Sistem zarada utiče na organizacionu kulturu na dva načina: – Kao simbol: sistem zarada je važan kulturni simbol

    • sistem zarada pokazuje zaposlenima, manje ili više eksplicitno, koje su osnovne vrednosti i norme u organizacionoj kulturi

    • sistem zarada kao kulturni simbol usmerava ponašanje zaposlenih u pravcu koji je usklađen i konzistentan sa kulturnim pretpostavkama, vrednostima i normama

    • sistem zarada , kao jedan od kulturnih simbola, doprinosi, učvršćivanju kulturnih vrednosti i normi tako što, zajedno sa ostalim simbolima, šalje konzistentne i jasne poruke zaposlenima o tome šta se vrednuje i organizaciji i kako se u njoj treba ponašati

    • Sistem zarada kao simbol kulture može da bude sredtsvo njene promene

  • Uticaj sistema zarada na kulturu

    – Kao determinanta ponašanja zaposlenih: sistem zarada indukuje određeno ponašanje zaposlenih

    • Ukoliko je ponašanje zaposlenih koje indukuje sistem zarada konzistentno sa kulturnim vrednostima, on kao organizacioni sistem utiče na jačanje i učvršćivanje organizacione kulture

    • Ukoliko je ponašanje zaposlenih koje indukuje sistem zarada nekonzistentno sa kulturnim vrednostima, kreira se stanje kognitivne disonance iz koga zaposleni izlaze tako što menjaju vrednosti i norme tj kulturu

  • Međuzavisnost sistema zarada i organizacione kulture

    • Empirijsko istraživanje odnosa sistema zarada i organizacione kulture

    • Sistemi stimulativnih zarada– Hijerarhijski sistem

    • Menadžeri su odgovorni ne samo za rezultate već i za ponašanje podređenih, procenuju performanse zaposlenih uglavnom na osnovu sopstvene, subjektivne procene

    • Kvantitativni (merljiv učinak) i kvalitativni kriterijumi• Bonusi se daju za rezultate kompanije kao celine jer se nagrađuje

    tim a ne pojedinac, čine relativno mali deo ukupnih primanja zaposlenih, tek nešto oko 20%.

    • Povišice se zavise od radnog staža • Pogodnosti zaposlenih su veoma strogo kontrolisane i predstavljaju

    važan statusni simbol

  • Međuzavisnost sistema zarada i organizacione kulture

    – Sistem baziran na performansama• Podrazumeva vrlo jasnu, eksplicitnu i kvantifikovanu relaciju

    učinaka pojedinaca i njihovih nagrada• Menadžeri su odgovorni isključivo za rezultate a ne i za ponašanje

    podređenih• Kriterijumi ocene performansi su vrlo uski, gotovo isključivo

    kvantitativni i kratkoročni• Učešće bonusa u ukupnim primanjima vrlo visoko, kriterijumi

    dodele bonusa su gotovo isključivo kvantitativni i kratkoročni• Povišice su zasnovane uglavnom na kretanjima na tržištu rada

    (cena rada)• Pogodnosti nisu posebno važne i nisu statusni simbol

  • Međuzavisnost sistema zarada i organizacione kulture

    • Dva opisana sistema nagrađivanja su u istraživanim kompanijama bila u jakoj korelaciji sa dva tiupa oganizacione kulture: kultura klana i kultura tržišta

    • Kultura klana i hijerarhijski sistem nagrađivanja su u međusobnoj korelaciji

    • Kultura tržišta se slaže sa sistemom nagrađivanja baziranom na performansama

    • Relacija organizacione kulture i sistema nagrađivanja je dvosmerna a njihov uticaj je uzajaman

  • ORGANIZACIONA KULTURA I MOĆ

  • Definicija moći• Moć je posobnost pojedinaca ili gruipa da nametnu svoju

    volju drugima bez obzira na oitpor

    • Moć je proizvodnja nameravanih efekata

    • A ima moć nad B ako može učiniti da B učini nešto štoinače ne bi učinio.

    • Sposobnost socijalnog aktera, bio to pojedinac iligrupa, da u datom socijalnom odnosu promeniponašanje drugog socijanog aktera

  • Dve perspektive moći

    IZVOR MOĆI

    PROCES STICANJA MOĆI

    OSNOVA MOĆI

    OBLIK MOĆI

    Legitimizacija

    Institucionalizacija

    kroz

    kreira

    I rezultira u

    Kontrola resursa

    Nejedenakarazmena

    Resursna zavisnost

    Resursna moć

    Liderskesposobnosti

    Politički procesi

    Socijalnakonstrukcija

    realnosti

    Kognitivnazavisnost

    Interpretativnamoć

  • Organizaciona kultura i moć

    • Organizaciona kultura kao izvor moći – Resursna perspektiva – kulturne vrednosti determinišu kritične

    resurse čijom kontrolom se dobija moć– Interpretativna perspektiva – kreiranje kulture je istovremeno

    proces sticanja moći

    • Organizaciona kultura kao instrument moći – moćnici kreiraju kulturne vrednosti kojima legitimišu svoje izvore i oblike moći – Resursna perspektiva – moćnici oblikuju kulturu koja kao kritične

    resurse određuje one koje oni kontrolišu– Interpretativna perspektiva – moćnici kreiraju kognitivnu

    zavisnost u procesu kreiranja kulture

  • Organizaciona kultura i moć

    Organizaciona kultura

    Moć u organizaciji

    Legitimiše

    Instrumentalizuje

  • ORGANIZACIONA KULTURA I UPRAVLJANJE PROMENAMA

  • Strategije promena organizacije prema Chin, Benne

    • Racionalno-empirička strategija – promene organizacije kaoracionalan proces prikupljanja informacija i primene znanja prilikom rešavanja problema sa kojima se organizacija suočava

    • Strategija prinude – promene organizacije kroz korišćenje moći i prinude od strane lidera ili vladajuće koalicije

    • Normativno reedukativna strategija - promene organizacije kroz socijalnu konstrukciju realnosti i promene pretpostavki, verovanja i vrednosti njenih članova

  • Strategije promena organizacije drugih autora

    • Strategija adaptiranja okruženju

    • Relaciona strategija

    • Transformaciona strategija

    • McWhiney strategije– Analitička strategija

    – Racionalno empirička strategija

    – Participativna strategija

    – Spontana strategija

  • Strategije organizacionih promena

    • Racionalno analitička strategija: promene kroz racionalnu i objektivnu analizu problema i izbor optimalnog rešenja

    •• Strategija prinude: promene kroz naredbe lidera,

    promene na osnovu moći lidera

    • Spontana strategija: promene kroz inicijativu, ideje, kreativno rešavanje problema od strane svih zaposlenih

    •• Participativna strategija: promene kroz proces

    pregovaranja i usaglašavanja interesa članova organizacije

  • Strategije organizacionih promenaStrategije promena

    Karakteristike

    Racionalno empirička strategija

    Strategija prinude Normativno reedukativna

    strategija

    Kreativna strategija

    Pretpostavke o ljudima

    Ljudi su racionalna bića

    Ljudi su politička bića

    Ljudi su socijalna bića

    Ljudi su kreativna bića

    Pretpostavke o organizaciji

    Organizacija je racionalno oruđe

    Organizacija je politička arena

    Organizacija je socijalan sistem

    Organizacija je improvizacija

    Proces promena Racionalno donošenje odluka i implementacija

    Eksploatacija moći Socijalna konstrukcija realnosti

    Kreativna improvizacija

    Pokretač promena Informacija Moć Vrednosti Ideje, vizije

    Pravac aktivnosti promena

    Unilateralan Unilateralan Multilateralan Multilateralan

    Pravac toka informacija

    Odozgo na dole Odozgo na dole Odozgo na dole / Odozdo na gore

    Odozdo na gore

    Agent promena Menadžment Menadžment Menadžment i zaposleni

    Članovi organizacije

    Sredstvo promena Zadaci Relacije Relacije Zadaci

  • Strategije organizacionih promenaStrategije promena

    Karakteristike

    Racionalno empirička strategija

    Strategija prinude Normativno reedukativna

    strategija

    Kreativna strategija

    Vrsta promena Promene prvog reda

    Promene prvog reda

    Promene drugog reda

    Promene drugog reda

    Uključenost učesnika promena

    Niska Najniža Visoka Najviša

    Uloga članova organizacije

    Pasivna Pasivna Aktivna Aktivna

    Reakcije učesnika u promenama

    Prihvatanje Poslušnost Posvećenost Kreativnost

    Otpor promenama Visok Najviši Nizak Najniži

    Perspektiva ljudske akcije

    Deterministička Voluntaristička Deterministička Voluntaristička

    Vreme promena Kratko Kratko Dugo Dugo

  • Strategije organizacionih promena

    Sredstvo sprovođenja

    promena Pravac sprovođenja promena

    Radna struktura -zadaci

    Socijalna struktura - ljudi

    Odozgo na dole – direktivne promene

    Analitičko racionalna Strategija prinude

    Odozdo na gore – participativne promene

    Spontana strategija Participativna strategija

  • Tipovi organizacionih kultura

    Norme orijentacije lidera u rešavanju

    problema

    Norme distribucije moći

    Orijentacija na zadatke Orijentacija na ljude

    Hijerarhija Kultura uloga (H)Kultura „Ajlfelovog

    tornja” (T)

    Kultura moći (H)Porodična kultura (T)

    Egalitarnost Kultura zadatka (H)Kultura “navođene

    rakete” (T)

    Kultura podrške (H)Inkubator kultura (T)

  • Međuzavisnost organizacione kulture i strategije vođenja promena

    Orijentacija na ljude ili zadatke

    / sredstvo za vođenje promena

    Pretpostavka o distribuciji moći /pravac vođenja promena

    Orijentacija na zadatke

    Radna struktura - zadaci

    Orijentacija na ljude

    Socijalna struktura - ljudi

    Hijerarhija

    Direktivne promene: odozgo na dole

    Kultura uloga (H)Kultura “Ajfelovog tornja”

    (T)Analitičko racionalna

    strategija

    Kultura moći (H)Porodična kultura (T)

    Strategija prinude

    Egalitarnost

    Participativne promene: odozdo

    na gore

    Kultura zadatka (H)Kultura “navođene

    rakete” (T)Spontana strategija

    Kultura podrške (H)Inkubator kultura(T)

    Participativna strategija

  • ORGANIZACIONA KULTURA I PERFORMANSE

  • Organizaciona kultura i performanse

    • Pretpostavka da organizaciona kultura utiče na performanse je osnovni motiv njenog istraživanja

    • Pretpostavke o uticaju organizacione kulture na performanse– Pretpostavka je da neke organizacione kulture impliciraju bolje

    performanse od drugih organizacionih kultura– Moguće je identifikovati određeni atribut organizacione kulture

    koji vodi ka boljim performansama– Organizaciona kultura je podložna promenama i upravljanju,

    moguće ju je menjati i oblikovati u pravcu koji vodi ka boljim performansama

    • U resursnoj perspektivi firme, kultura može biti izvor konkurtentske prednosti i superioprinih performansi jer je ona resurs: vredan, redak, težak za imitaciju i raširen po celoj organizaciji

  • Organizaciona kultura i performanse

    • Tri faze istraživanja uticaja organizacione kulture na performanse– nekritičko i intuitivno pisanje o odnosu kulture i performansi

    organizacije– faza preispitivanja i osporavanja uticaja kulture na performanse

    organizacije– faza uravnoteženog i empirijskog istraživanja uticaja

    organizacione kulture na performanse

    • Tri oblika uticaja kulture na performanse– Direktan uticaj– Indirektan uticaj – Moderiran uticaj

  • Organizaciona kultura i performanse

    Organizaciona kultura

    Organizacione performanse

    Organizaciona kultura

    InovacijeOrganizacione performanse

    Sadržaj Snaga Vrsta Jaz

    Transformaciono vođstvo

    Direktan uticaj kulture na performanse

    Indirektan uticaj kulture na performanse

    Moderiran uticaj kulture na performanse

    Organizaciona kultura

    Organizacione performanse

    Vođstvo

  • Mehanizam direktnog uticaja kulture na performanse

    • Četiri hipoteze o načinu na koji kultura direktno utiče na performanse – Kultura utiče na performanse svojim sadržajem: pojedinačnim

    pretpostavkama, vrednostima ili normama. – Kultura utiče na performanse konfiguracijom a ne pojedinačnim

    elementima sadržaja - tip ili vrsta organizacione kulture je faktor performansi

    – Snaga kulture je faktor koji opredeljuje performanse organizacije.

    – Kulturni jaz (cultural gap) - razlika između postojeće i idealne kulture kao faktor organizacionih performansi

  • Sadržaj kulture koji pozitivno utiče na performanse

    • Pretpostavke o eksternoj adaptaciji: – adaptabilnost, – otvorenost, prihvatanje promena, – tržišna orijentacija, briga o potrošaču, – inovativnost, – orijentacija ka kvalitetu

    • Pretpostavke o internoj integraciji:– uključenost (involvement), – misija, identifikacija sa organizacijom,– inovativnost, učenje i razvoj zaposlenih, – humanistička orijentacija,– orijentacija ka postignuću,– saradnja među zaposlenima i timski duh

  • Tip organizacione kulture utiče na performanse

    • Konstruktivni tip kulture - ljudi stupaju u interakcije jedni sa drugima na način koji će im omogućiti zadovoljenje viših potreba kao što je postignuće;

    • Pasivno defanzivni tip kulture - ljudi stupaju u interakcije jedni sa drugim tako da zaštite svoju sigurnost;

    • agresivno defanzivni tip kulture - ljudi su agresivni u odbrani njihovog statusa i sigurnosti

    • Konstruktivni tip organizacione kulture pozitivno utiče kako na individualne tako i na organizacione performanse dok oba defanzivna modela kulture negativno utiču na performanse na oba nivoa

  • Snaga kulture utiče na performanse

    • Početna hipoteza: snažna kultura vodi boljim performansama jer obezbeđuje konzistentnost u akcijama, pojašnjava pravac delovanja i misiju kompanije, stvara osećaj pripadnosti kompaniji, poboljšava motivaciju, deluje kao izuzetno jak koordinacioni mehanizam, smanjuje konflikte i poboljšava radni moral

    • Hipoteza nije dokazana, metodološki problemi određenja snage kulture

    • Savremena hipoteza: snažna kultura može biti “čarobni štapić” ili “tihi ubica”

  • Organizaciona kultura može biti:

    • “Čarobni štapić uspeha”– Otvorenost prema

    okruženju– Pravilna interpretacija

    okruženja – Pravilan izbor razvojne

    strategije– Pravilno definisanje ključne

    kompetentnosti i konkurentske strategije

    – Sklonost promenama i riziku

    – Jedinstvo i misija – Korišćenje internih

    potencijala

    • “Tihi ubica”– Zatvorenost prema uticaju

    iz okruženja – Pogrešna interpretacija

    okruženja – Pogrešan izbor razvojne

    strategije – Pogrešno definisanje

    ključne kompetentnosti i konkurentske strategije

    – Otpor promenama i riziku– Podeljenost i nedostatak

    identiteta– Nekorišćenje internih

    potencijala

  • Kulturni jaz utiče na performanse

    • Jaz između postojeće i idealne ili željene kulture određuje performanse

    • Što je razlika između percipiranih i ciljnih, željenih ili idealnih kulturnih vrednosti ili normi veći performanse su lošije

    • Istraživanja su dala mešovite rezultate

  • Indirektan uticaj kulture na performanse

    • Kultura utiče na performanse preko pozitivnog ili negativnog dejstva na elemente menadžmenta koji imaju uticaj na performanse – Organizaciona kultura utiče na performanse preko kreiranja

    uslova za pojavu transformacionog vođstva u organizaciji– Kultura utiče na bolje performanse preko inovacija i tržišne

    efikasnosti

    • Organizaciona kultura ima i interaktivni (sinergetski) uticaj na performanse zajedno sa ostalim komponentama organizacije i menadžmenta - liderstvo, prakse i politike upravljanja ljudskim resursima

  • Moderirani uticaj kulture na performanse

    • Moderirajući, medijatorni faktori su komponente organizacije i menadžmenta koje mogu da utiču na pojačavanje ili slabljenje uticaja organizacione kulture na performanse.

    • Komunikacija može da pojačava i slabi odnos kultura orijentisanih ka misiji i kultura orijentisanih ka ulogama i performansi kompanije.

    • Vođstvo u organizaciji -u zavisnosti od tipa vođstva, uticaj kulture na performanse će biti slabiji ili jači

  • Uticaj performansi na organizacionu kulturu

    • Organizaciona kultura ima i recipročne odnose sa performansama preduzeća – performanse utiču na organizacionu kulturu

    • Proces kreiranja kulture je proces učenja u kome uspešnost kulturnih pretpostavki, vrednosti i normi ima veliku ulogu

    • Kao element organizacione kulture mogu se etabliratisamo one pretpostavke, vrednosti i norme ponašanja koje dokazano vode uspehu preduzeća

    • Dobre performanse organizacije jačaju postojeće kulturne vrednosti i norme kroz proces legitimizacije

  • Metodološki problemi istraživanja uticaja kulture na performanse

    • Problem nekonzistentnosti: različiti autori su koristili različite operativne definicije organizacione kulture i performansi i različite metodologije njihovog istraživanja

    • Problem nekvalitetne metodologije istraživanja• Metodologija istraživanja kulture

    – Nejasno utvrđivanje sadržaja kulture koji utiče na performanse– Suviše uzak obuhvat organizacione kulture: vertikalno (vrednosti

    menadžera = org kultura) i horizontalno (vrednosti jedne funkcije = org kultura

    • Metodologija istraživanja performansi: dominaciija pristupa racionalnog cilja (finansijske performanse) nad pristupom više stejkholdera (multidimenzioni kriterijumi)

  • Metodološki problemi istraživanja uticaja kulture na performanse

    • Metodologija istraživanja relacije kulture i performansi – Perceptivne ocene performansi – Predrasuda zajedničkog metoda (common method bias): ocene

    o kulturi i performansama prikupljaju iz istih izvora te stoga nisu nezavisne

    – Nivo analize: agregiranje individualnih podataka na organizacioni nivo

    – „pecanje“ (fishing): zaključci o odnosu kulture i performansi se donose na osnovu nasumičnog i slobodnog izbora parova dimenzija kulture i performansi, a ne na osnovnu nezavisnog, prethodno postavljenog pravila

    – Odsustvo longitudinalnih istraživanja i istraživanja sa vremenskim zaostatkom (time lag)

    ORGANIZACIONA KULTURA I MENADŽMENTMeđusobni uticaji organizacione kulture i komponenti menadžmentaOrganizaciona kultura i vođstvo Odnos vođstva i organizacione kulturePojam i značaj liderstvaPojam i značaj liderstvaRazlike izmedju menadžera i lideraPristupi liderstvuPristup osobina Pristup ponašanja - stilovi vođstvaKONTIGENTNI PRISTUP VODJSTVU Faktori izbora stila liderstva Uticaj liderstva na kulturuUticaj liderstva na kulturuUticaj liderstva na kulturuUticaj ličnosti lidera na organizacionu kulturu Koncept konkurišućih vrednosti �Competing values framework5 osnovnih dimenzija ličnostiUticaj ličnosti lidera na organizacionu kulturuUticaj ličnosti lidera na organizacionu kulturuUticaj vrednosti lidera na organizacionu kulturu Uticaj vrednosti lidera na organizacionu kulturuUticaj stila lidera na organizacionu kulturu Uticaj stila lidera na organizacionu kulturuUticaj organizacione kulture na liderstvo Uticaj organizacione kulture na liderstvoUticaj tipa organizacione kulture na izbor stila liderstva Uticaj tipa organizacione kulture na izbor stila liderstvaUticaj tipa organizacione kulture na izbor stila liderstvaStil vođstva YU menadžeraStil vođstva YU menadžeraStil vođstva YU menadžeraOrganizaciona kultura i stilovi vođstva YU menadžeraORGANIZACIONA KULTURA I MOTIVACIJA Teorije sadržaja motivacije (potreba)Mehanizam uticaja kulture na motivaciju Mehanizam uticaja kulture na motivacijuPravac uticaja kulture na motivaciju Pravac uticaja kulture na motivacijuPravac uticaja kulture na motivacijuPravac uticaja kulture na motivacijuORGANIZACIONA KULTURA I SISTEM ZARADA Organizaciona kultura i sistem zaradaUticaj usklađenosti kulture i sistema zarada na implementaciju strategije Sistem zaradaDirektne zaradeUticaj kulture na sistem zaradaUticaj sistema zarada na kulturuUticaj sistema zarada na kulturuMeđuzavisnost sistema zarada i organizacione kultureMeđuzavisnost sistema zarada i organizacione kultureMeđuzavisnost sistema zarada i organizacione kultureORGANIZACIONA KULTURA I MOĆ Definicija moćiDve perspektive moćiOrganizaciona kultura i moć Organizaciona kultura i moćORGANIZACIONA KULTURA I UPRAVLJANJE PROMENAMA Strategije promena organizacije prema Chin, BenneStrategije promena organizacije drugih autora Strategije organizacionih promena Strategije organizacionih promenaStrategije organizacionih promenaStrategije organizacionih promenaTipovi organizacionih kulturaMeđuzavisnost organizacione kulture i strategije vođenja promena ORGANIZACIONA KULTURA I PERFORMANSEOrganizaciona kultura i performanse Organizaciona kultura i performanseOrganizaciona kultura i performanseMehanizam direktnog uticaja kulture na performanseSadržaj kulture koji pozitivno utiče na performanseTip organizacione kulture utiče na performanse�Snaga kulture utiče na performanseOrganizaciona kultura može biti:Kulturni jaz utiče na performanseIndirektan uticaj kulture na performanse Moderirani uticaj kulture na performanse Uticaj performansi na organizacionu kulturu Metodološki problemi istraživanja uticaja kulture na performanseMetodološki problemi istraživanja uticaja kulture na performanse