2

ORGANIZATORI:Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju

Mreža za ruralni razvoj

Hrvatska mreža za ruralni razvoj

SUORGANIZATOR:LAG More 249

DOMAĆINI

Općina Tisno

Grad Vodice

Sponzori i donatori:

Šibensko - kninska županija • Grad Vodice • Općina Tisno • Općina Murter • LAG More 249 Udruga općina u Republici Hrvatskoj • Udruga gradova u Republici Hrvatskoj

HRP podržali:

Ericsson Nikola Tesla • Agrivi • Apsolon HUMP (Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika) • EBRD (Europska banka za obnovu i razvitak)

Općina Tisno Grad Vodice

TISKANO POVODOM ODRŽAVANJA 3. HRVATSKOG RURALNOG PARLAMENTA 2019.

ZAGREB, SVIBANJ 2019.

3

3. HRVATSKI RURALNI PARLAMENT

PA M E T N A S E L AVODICE I TISNO

4

SADRŽAJ

ZAŠTO VAS POZIVAMO NA 3. HRVATSKI RURALNI PARLAMENT? 5

Uvodne riječi 6

• Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede

• Albert Varga, predsjednik Hrvatske mreže za ruralni razvoj

• Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije

• Nelka Tomić, gradonačelnica Grada Vodica

• Ivan Klarin, načelnik Općine Tisno

• Miljenko Meštrov, predsjednik LAG-a More 249

„PAMETNA SELA“ - SREDIŠNJA TEMA 3. HRVATSKOG RURALNOG PARLAMENTA 10O konceptu „pametnih sela“ 11

Sela i mali gradovi kao katalizatori ruralnog razvoja: izazovi i mogućnosti 13

„Pametna sela“ u Europskoj uniji – dobra praksa 15

Pogled Europske unije prema pametnoj budućnosti 16

O ORGANIZATORIMA 18O Mreži za ruralni razvoj 18

O Hrvatskoj mreži za ruralni razvoj 19

O Lokalnoj akcijskoj grupi More 249 20

PROGRAM 3. HRVATSKOG RURALNOG PARLAMENTA 21Teme terenskih radionica 21

Popis lokacija 22

Mapa lokacija 23

5

ZAŠTO VAS POZIVAMO NA 3. HRVATSKI RURALNI PARLAMENT?

6

UVODNE RIJEČI

Poštovani sudionici 3. Hrvatskog ruralnog parlamenta,

iznimno mi je zadovoljstvo što Ministarstvo poljoprivrede ove godine aktivno sudjeluje u organizaciji Hrvatskog ruralnog parlamenta, događanja ruralnog razvoja od središnjeg značaja za Republiku Hrvatsku.

Budući da se bližimo kraju ovog programskog razdoblja i sigurnim koracima započinjemo novo, vjerujem da nas očekuje još izazova, ali i uspješnih projekata kojima ćemo život u ruralnim krajevima učiniti još kvalitetnijim za njihove stanovnike.

Središnja tema ovogodišnjeg Hrvatskog ruralnog parlamenta je „Pametna sela“ i kako hrvatska sela približiti standardima Europske unije. Očekuje nas daljnji rast i razvoj u digitalizaciji, prometnom povezivanju sela i otoka, infrastrukturi, lokalnom upravljanju, održivom razvoju te ostalim važnim čimbenicima koji hrvatsko selo mogu učiniti područjem u kojem će stanovništvo, a posebno mladi, poželjeti i ostati i doseliti.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. ima izuzetno važnu ulogu u ostvarenju gore spomenutih ciljeva, a iza nas su i rezultati koji to dokazuju. Naime, do sada je, kako bi se unaprijedili životni i radni uvjeti u ruralnom području, dodijeljena potpora za više od 1.300 projekata poljoprivrednih gospodarstava, 2.600 potpora dodijeljeno je za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava, a preko 1.000 potpora dodijeljeno je mladim poljoprivrednicima. Kroz program upravljanja rizicima isplaćeno je više od 9.000 zahtjeva, pokrenuti su financijski instrumenti koji omogućavaju povoljnije zajmove i kredite s kamatnom stopom već od svega 0,1%. Razminirano je 6.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Mogućnosti financiranja obuhvaćaju i poboljšanje temeljnih usluga i infrastrukture u ruralnim područjima za što je dodijeljeno gotovo 1.000 potpora, od čega će koristi imati više od 1,7 milijuna stanovnika. Dodjelom potpora i realizacijom investicija, otvara se oko 3.000 novih radnih mjesta, čime je Program ruralnog razvoja postao vodeći instrument u revitalizaciji

i razvoju ruralnog područja Republike Hrvatske. Dodatno, podržavanjem lokalnih akcijskih grupa na području koje ukupno obuhvaća više od 2,2 milijuna stanovnika pružaju se nove mogućnosti stanovnicima ruralnih područja za ostvarivanje poslovnih ideja i rast konkurentnosti.

No, Program ruralnog razvoja i Zajednička poljoprivredna politika nisu jedini i isključivi faktor razvoja sela, već se navedeno može postići jedino sinergijom svih dionika - od lokalne razine pa do razine Europske unije. Izvori financiranja moraju prepoznati važnost razvoja „pametnih sela“ jer se željeni učinak ne može postići izoliranim aktivnostima - bilo u segmentu razvoja značajnije javne infrastrukture, bilo u unaprjeđenju ljudskih kapaciteta, bilo u razvoju poljoprivrednih aktivnosti koja je još uvijek dominantna u našim selima.

U tom smislu nastojat ću u predstojećem financijskom razdoblju EU, kroz pripremu i financiranje lokalnih razvojnih strategija, sustavno podržavati postavljanje zdravih temelja za razvoj „pametnih sela“, kako bismo u našim selima stvorili uvjete za život jednako povoljne onima u gradovima, bilo da se radi o prometnoj povezanosti, brzom internetu, očuvanju okoliša ili pak socijalnoj uključenosti.

Vjerujem da će sve nas susreti i razmjene iskustava inspirirati da budemo još bolji i uspješniji u korištenju sredstava koja su nam dostupna kao zemlji članici Europske unije te da će Deklaracija s 3. Hrvatskog ruralnog parlamenta imati značajan doprinos u kreiranju novih programskih dokumenata za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj, na dobrobit naših ruralnih područja.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske

i ministar poljoprivrede,

Tomislav Tolušić

7

Poštovani,

u ime Hrvatske mreže za ruralni razvoj (HMRR), inicijatora organiziranja ruralnih parlamenata u Hrvatskoj te, uz Ministarstvo poljoprivrede - Mreže za ruralni razvoj, jednog od ovogodišnjih organizatora, želim Vam dobrodošlicu na 3. Hrvatski ruralni parlament.

Ovogodišnji Ruralni parlament održava se u Vodicama, Tisnom i okolici, na području LAG-a More 249, kojima se ovim putem zahvaljujemo na domaćinstvu.

Također, zahvaljujemo i Ministarstvu poljoprivrede - Mreži za ruralni razvoj, koje je prepoznalo značaj organiziranja Hrvatskog ruralnog parlamenta te je pružilo veliku potporu istome, uključivši se s HMRR-om kao jednim od organizatora.

3. Hrvatski ruralni parlament ima veliku odgovornost ispuniti i nadmašiti standarde koje su postavili prvi i drugi Hrvatski parlament održani u Baranji, odnosno Međimurju.

Glavna odabrana tema ovogodišnjeg ruralnog parlamenta su „Pametna sela“, a ono što se nalazi iza toga naziva je želja da se na događaju koje će okupiti veliki broj različitih profila ljudi kako iz Hrvatske, tako i inozemstva, u pozitivnom duhu, razgovara na temu razvoja ruralnih naselja u svim mogućim smjerovima i oblicima te u konačnici iznjedre i zaključci koji mogu pomoći razvoju ruralnih područja u budućnosti.

Pripreme za novo programsko razdoblje su u tijeku te je pravo vrijeme za razmatranje o do sada ostvarenom i promišljanje o budućem smjeru ruralnog razvoja, a 3. Hrvatski ruralni parlament je pravo mjesto za umrežavanje i razmjenu mišljenja upravo na tu temu.

U vjeri da zajedničkim aktivnim radom i doprinosom na 3. Hrvatskom ruralnom parlamentu možemo doprinijeti ruralnom razvoju, srdačno Vas pozdravljam.

Predsjednik Hrvatske mreže za ruralni razvoj,

Albert Varga

Poštovani sudionici 3. Hrvatskog ruralnog parlamenta,

želim Vam toplu dobrodošlicu u Šibensko-kninsku županiju, jednu od najljepših hrvatskih županija, smještenu u samom srcu Dalmacije, bogatu prirodnim i kulturnim ljepotama, gastroenološkom ponudom, ali nadasve dobrim i vrijednim ljudima.Šibensko-kninska županija geografski je podijeljena u tri dijela: obalni dio kojim dominira Krešimirov grad Šibenik, zaleđe kojim dominira kraljevski grad Knin te otoke. Također, Šibensko-kninska županija može se pohvaliti s dva nacionalna parka (Nacionalni park Krka i Nacionalni park Kornati), 11 srednjovjekovnih utvrda, 230 kulturnih spomenika, 600 arheoloških lokaliteta te s čak 2 kulturna dobra koja štiti UNESCO (katedrala svetog Jakova u Šibeniku pod UNESCO-ovom zaštitom nalazi se od 2000. godine, dok je Tvrđava svetog Nikole u Šibeniku 2017. godine upisana na Popis svjetske baštine u okviru zaštite transnacionalnoga kulturnog dobra „Venecijanski obrambeni sustav 16. i 17. stoljeća“). Turizam i poljoprivreda temeljne su grane gospodarskog razvoja Šibensko-kninske županije, a razvoj ruralnih područja pretpostavlja i očuvanje autohtonih proizvoda. Na tragu navedenog, u našoj županiji zaštićeni su brojni tradicijski proizvodi kao što su: drniški pršut, meso dalmatinske pramenke, sir iz mišine, pečenica i panceta. Neke od spomenutih proizvoda posjetitelji i gosti mogu kušati prigodom našeg tradicionalnog Sajma agroturizma, koji se ove godine već jedanaestu godinu zaredom održao u prelijepom gradu Skradinu. Na području naše županije njeguje se duga tradicija maslinarstva, uljarstva, uzgoja vinove loze i proizvodnje vina te je u cilju promoviranja i boljega pozicioniranja županijskih vinara na vinskoj karti Hrvatske, i šire, pokrenut projekt Taste Šibenik Knin County, čija je osnovna ideja stvoriti prepoznatljivu eno-gastro destinaciju te iskoristiti povijesnu, geografsku i sortnu posebnost županije u kojoj se ističu čak tri unikatne autohtone vinske sorte: babić, debit i lasina.Svim sudionicima želim puno uspjeha u radu parlamenta te ugodan i inspirativan boravak u našoj županiji u želji da nas ponovno posjetite te da osjetite i uživate u bogatstvu i ljepoti naše županije!

Župan Šibensko-kninske županije, Goran Pauk

8

Poštovani sudionici 3. Hrvatskog ruralnog parlamenta,

izrazito nam je zadovoljstvo da je upravo naš grad domaćin održavanja trećeg Hrvatskog ruralnog parlamenta. Dobrodošli u Vodice, turističku destinaciju poznatu po svojoj živosti, raznolikosti turističke ponude i ljubaznim domaćinima.

Grad Vodice krasi bogatstvo otoka i otočića, uvala, hridi i rtova, bistro plavo more u priobalju i slikovitost krajolika ispresijecanog suhozidima i bunjama te nasadima maslina i vinove loze u zaleđu.

Stanovnici Vodica, nekada orijentirani samo poljoprivredi i moru, sve su se više okretali turizmu kako bi se kroz desetljeća - velikim zajedničkim društvenim naporima i ulaganjima stvorila materijalna i stručna osnova za još veći napredak turističkog gospodarstva te je ova djelatnost prerasla u tradicionalno zanimanje.

Želja nam je suradnjom javnog, privatnog i civilnog sektora te uključivanjem svih građana u sva društvena zbivanja stvoriti jedno od najpoželjnijih odredišta za život i odmor koje koristi svoje resurse na održiv način.

Potrebno je stvoriti uvjete za razvoj cjelogodišnjeg turizma, a jedna od mjera je svakako revitalizacija i jačanje poljoprivredne proizvodnje i njeno povezivanje s turizmom.

Želimo Vam ugodan boravak u našem gradu!

Gradonačelnica Grada Vodica,

Nelka Tomić

Poštovani sudionici 3. Hrvatskog ruralnog parlamenta,

izrazito mi je zadovoljstvo da Vam kao suorganizator i domaćin uputim riječi dobrodošlice u općinu Tisno.

Općina Tisno smještena je dijelom na otoku Murteru te spojena pokretnim mostom sa svojim kopnenim dijelom. Na ljestvici razvijenosti smo pri vrhu (VII. skupina JLS-a), zahvaljujući kako svom položaju, tako i marljivom radu i doprinosu svih naših žitelja.

U zadnjih 10-ak godina napravljeni su znatni pomaci u razvoju gospodarske i turističke infrastrukture, socijalnih i društvenih ustanova za brigu o najmlađima i najstarijima među nama te kulturno-obrazovnih ustanova.

I dalje se u sinergiji javne uprave, privatnoga sektora i civilnoga društva teži stvaranju sve boljih uvjeta kako života stanovnika, tako i naših gostiju, turista. Općina Tisno broji preko 750 tisuća noćenja godišnje s trendom povećanja.

Vjerujemo da će Vam boravak u našoj sredini biti ugodan i inspirativan. Veselimo se i Vašem ponovnom dolasku!

Načelnik Općine Tisno,

Ivan Klarin

9

Poštovani,

drago nam je i iznimna čast pozdraviti Vas na trećem Hrvatskom ruralnom parlamentu u ime LAG-a More 249 na čijem se području djelovanja događa ova manifestacija.

LAG More 249 djeluje na području priobalja i otoka Šibensko-kninske županije, čime se različitosti i specifičnosti nastoje pretvoriti u komparativne prednosti za sve te male ruralne zajednice, kao i radosti boravka i života u njima.

Uvjeren sam da će svaki sudionik ovog Hrvatskog ruralnog parlamenta aktivno sudjelovati na radionicama te svojim promišljanjima, nakon upoznavanja terena, dati svoj doprinos daljnjem jačanju kako gospodarskih, tako i ostalih kapaciteta ovih područja u skladu s temom vodiljom ovogodišnjeg parlamenta - „Pametna sela“.

Svima Vama želim ugodan boravak sa željom za ostvarenjem međusobnih kontakata i suradnje, do sljedećega Hrvatskog ruralnog parlamenta.

Predsjednik LAG-a More 249,

Miljenko Meštrov

10

PAMETNA SELA“ - SREDIŠNJA TEMA 3. HRVATSKOG RURALNOG PARLAMENTA

Središnja tema 3. Hrvatskog ruralnog parlamenta su „Pametna sela“, odnosno kako hrvatska sela dovesti do statusa „pametnih sela“ te što možemo učiniti kao pojedinci, a što na razini države, kako bismo postigli te ciljeve.

Jedna od važnih inicijativa za „pametna sela“ dogodila se u rujnu 2016. godine kada se 340 predstavnika ruralnoga područja okupilo u Corku, u Irskoj, i stvorilo viziju budućnosti ruralnih područja EU-a. „Pametno selo“ je novi koncept u području politika EU-a, ali je postao važan među kreatorima politike kao i drugim dionicima.

„Pametna sela“ dio su šire tematike Europske mreže za ruralni razvoj u programskom razdoblju 2014. -2020. - „Pametna i konkurentna ruralna područja“, koja se izravno nadovezuju na tri prioriteta EU politike ruralnog razvoja. Riječ je o prijenosu znanja i inovacijama u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnom razvoju kao prvom prioritetu, povećanju održivosti gospodarstava i konkurentnosti u svim područjima poljoprivrede kao i promicanju inovativnih tehnologija na gospodarstvima i održivog upravljanja šumama kao drugom prioritetu te promoviranju lanaca opskrbe hranom, uključujući preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja i upravljanje rizicima u poljoprivredi kao trećem prioritetu. Za sada je rad na temi „Pametnih i konkurentnih ruralnih područja“ usmjeren na lance opskrbe hranom, poslovanje u ruralnim područjima te „pametna sela“.

Nekoliko je uzroka zbog kojih hrvatska sela propadaju, a neki od glavnih su zaostajanje u gospodarskom razvoju, nerazvijena prateća infrastruktura i nedostupnost usluga i uvjeta za život i rad. Kako bi se ruralna područja razvila i kako bi se zaustavio depopulacijski trend, potrebno je ulaganje u digitalizaciju. Digitalne tehnologije i inovacije mogu doprinijeti kvaliteti života, višem životnom standardu, razvoju javnih usluga za građane, boljoj upotrebi resursa, manjem utjecaju na okoliš i novim mogućnostima za ruralni lanac vrijednosti u smislu proizvoda i poboljšanih procesa.

Koncept „Pametna sela“ ne predlaže univerzalna rješenja, već je teritorijalno osjetljiv, temelji se na potrebama i potencijalima pojedinog područja te je podržan novim ili postojećim lokalnim strategijama.

Počevši od 2017. tematske radne skupine bave se istraživanjima vezanim uz inicijative u području revitalizacije ruralnih usluga kroz digitalizaciju i društvene inovacije. Istraživanja su se koncentrirala na načine kako kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) poboljšati zdravstveni sustav, društvene usluge, obrazovanje, energetiku, prometno povezivanje i prodaju, na čim održiviji način.

U drugoj godini provedbe, od rujna 2018. pa do kraja drugog tromjesečja 2019. tematske radne skupine rade na razvoju praktičnih smjernica za korištenje svih mogućih alata javnih politika, kako bi se koncept „Pametnih sela“ pokrenuo i razvijao. Istovremeno se nastavlja pružati podrška platformi za povezivanje različitih inicijativa ključnih za rastući zamah i interes za temu na svim razinama, kroz programe ruralnog razvoja država članica, instrumente kohezijske politike Europske unije te druge mehanizme financiranja, čime se omogućava razmjena iskustava i inovativnih načina za stvaranje živopisnijih, održivijih i privlačnijih ruralnih krajeva.

Trenutno se u 10 zemalja članica EU provodi Pilot projekt Pametnih sela ukupne vrijednosti 3,3 milijuna eura, a projekt je jedno od rješenja kako zadržati tradiciju hrvatskih sela, kako zadržati i vratiti mlade u ta područja te kako modernizirati sela. Jedan od ciljeva Pilot projekta je pronaći i utvrditi definiciju „pametnih sela“ koja integrira niz različitih tumačenja i koncepata koji trenutno postoje. Od presudne je važnosti dobiti doprinos dionika i akademske zajednice koji su uključeni u relevantne projekte ili programe.

11

Kako ikoga učiniti pametnim? Kako to učiniti s cijelim selom i ruralnim područjem? Što je to što nekoga uopće čini pametnim? Teško je cjelokupni koncept i filozofiju „pametnih sela“ jednostavno izraziti kroz nekoliko riječi ili rečenica. Europska mreža za ruralni razvoj (ENRD) pokušala je to pretočiti u nekoliko ključnih točaka ili odrednica, kojima se pojašnjava ovaj relativno nov koncept ekosocijalnog razvoja ruralnog prostora:

1. „Pametna sela“ čine ljudi koji pokreću lokalne inicijative, traže praktična rješenja za probleme i izazove u svojim sredinama; grade ih na vlastitim resursima i mudro uočavaju podršku odozgo i prilike iz okruženja.

2. Pametne inicijative povezuju se sa susjednim selima, otocima, zajednicama, malim i velikim gradovima iz svoga okruženja s kojima pronalaze zajedničke interese.

3. Stvaraju se međusektorska partnerstva i koalicije, interesne grupacije koje uključuju jedinice lokalne samouprave, lokalne proizvođače, male poduzetnike, udruge, zadruge i društvena poduzeća, sve koji mogu doprinijeti zajedničkim ciljevima.

4. Pametno promišljanje znači ne čekati na rješenja odozgo, nego pokretati inicijative i oslanjati se na vlastite resurse, na ljude, znanja, prirodne i kulturne resurse, ali razvoju pristupati strateški, sagledavati sve aspekte razvoja nekog područja, integrirati različite teme, vidjeti širu sliku.

5. Pametno je koristiti suvremenu tehnologiju i digitalne mogućnosti novoga doba, ali razmišljati i o novim načinima organiziranja, upravljanja te tražiti rješenja u socijalnim inovacijama.

KAKO JE SVE ZAPOČELO?Važna inicijativa za „pametna sela“ dogodila se u rujnu 2016. godine kada se 340 predstavnika ruralnog područja okupilo u Corku, u Irskoj, i stvorilo viziju budućnosti ruralnih područja EU-a. Donesena je takozvana Deklaracija iz Corka 2.0 pod nazivom „Bolji život u ruralnim područjima”. Deklaracija se temelji na sveobuhvatnom pristupu ruralnom razvoju, a polazne točke trebali bi biti prioriteti pojedinih država članica, odnosno regija, i pritom se upućuje na zajedničko djelovanje svih dionika nekog ruralnog prostora.

Ruralni prostor je horizontalno pitanje, i kao takvo obuhvaća sva područja politike te je u skladu s tim potrebno i osigurati financiranje iz više različitih izvora i fondova. Europski strukturni i investicijski fondovi bili su i ostat će najvažnije sredstvo EU-a za ostvarivanje ciljeva utvrđenih Deklaracijom iz Corka. Sljedeće razdoblje financiranja EU-a počinje 2021., a izrada mjera za to razdoblje ključna je za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

ŠTO SE ŽELI POSTIĆI?Izravne intervencije kroz projekte koji uključuju transformaciju ruralnih sredina, uvijek dolaze kao pokušaj rješavanja problema koji su prisutni na tom prostoru. Stvaranje sustava „pametnih sela“ usmjereno je na rješavanje ključnih problema ovisno o području na kojem se provodi.

Glavni ciljevi provedbe projekata ujedno su i pokretači za stvaranje „pametnih sela“:

1. suočavanje s depopulacijom i nepovoljnim demografskim promjenama

2. pronalaženje lokalnih rješenja i provođenje procesa decentralizacije

3. bolja povezanost seoskih sredina s manjim gradovima u okruženju kako bi se postigla sinergija resursa i razvojnih mogućnosti

4. iskorištavanje mogućnosti i prednosti ruralnih sredina u ublažavanju posljedica klimatskih promjena

5. digitalizacija ruralnih područja.

O KONCEPTU „PAMETNIH SELA“

Rješenje je da se sela učine „pametnim“, odnosno da se zahvaljujući modernim tehnologijama stvori okruženje koje će

stanovnicima ruralnih područja dati iste mogućnosti kakve imaju stanovnici urbanih sredina kada je riječ o ekonomiji,

društvu, obrazovanju i zdravstvu. Cilj je da se kvaliteta života u ruralnim područjima izjednači s načinom života u

gradovima kako bi se došlo do bolje preraspodjele stanovništva u Europi. (Bledska deklaracija o pametnim selima)

12

„Akcijskim planom EU za pametna sela“ dodatno se naglašava važnost, potrebe i potencijali pojedinih ruralnih prostora:

• u ruralnim prostorima potrebno je omogućiti radna mjesta, bolju prometnu povezanost te razvijati poduzetništvo

• ruralna područja su prostori s važnim resursima i velikim potencijalima koje lokalno stanovništvo još ne koristi u dostatnoj mjeri

• ruralni prostori važni su za velike društvene izazove kao što su: klimatske promjene, ekološka proizvodnja, održiva opskrba hranom i energijom

• turizam i kultura bitni su elementi koji mogu pridonijeti diferenciranju ekonomskih djelatnosti, tj. zapošljavanju i ulaganju u ruralna područja.

Ono što se napose želi postići je, prije svega, odmaknuti se od starih obrazaca promišljanja, izaći izvan okvira i ponuditi neka nova rješenja. Može li hrvatski ruralni prostor pronaći svoje inovativne modele organiziranja, rada, poslovanja i izaći iz često uskih lokalnih pogleda? To će zasigurno ovisiti o ljudima i lokalnim inicijativama, o razini međusobnog povjerenja i spremnosti na zajednički rad, podjelu uloga ali i osobne odgovornosti. Prilika za razvoj je puno, izazovi su još veći, resursi su brojni, a ako se podrška i dobra praksa iz zemalja EU prelije i na hrvatsko selo i otoke, i naša sela vrlo brzo mogu postati prosperitetna i pametna.

13

NOVE MOGUĆNOSTI

EGSO u cijelosti podupire inicijativu Europske komisije o pametnim selima, osobito zbog obećanja u pogledu suradnje među upravama. Ključnu ulogu imaju nacionalni i regionalni programi ruralnog razvoja, kojima Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije upravlja zajedno s državama članicama, međutim, bez nacionalnih, regionalnih ili lokalnih javnih ulaganja nema dovoljne količine sredstava za ulaganja u inicijative.

Brze širokopojasne mobilne i fiksne veze ključne su za povećane izglede „pametnih sela“ i gradova za gospodarski i socijalni razvoj te moraju biti u cijelosti pristupačne, što se jamči „ruralnim testiranjem“ iz Deklaracije iz Corka 2.0 donesene 2016. godine.

Javne usluge u području obrazovanja, osposobljavanja, zdravlja i socijalne skrbi, kao i skrbi o djeci, trebaju biti dostupne, integrirane te inovativne u primjeni tehnološkog napretka.

Loša prometna povezanost još je jedan izazov, a u slučajevima povlačenja privatnog sektora preporučuje se zajedničko korištenje prijevoza te autobusi i automobili u vlasništvu zajednice.

Poslodavce bi se, gdje je moguće, trebalo poticati na podupiranje rada na daljinu i osviještenost o mogućim koristima partnerstva između ruralnih i urbanih područja. U tom je kontekstu vrlo važan doprinos agroturizma i seoskog turizma, aktivnosti u području zdravlja, brendiranja proizvoda lokalnih gospodarstava i zanatskih proizvoda te proširenja ponude kulturnih i povijesnih događanja. Poduzetnici mogu privući strana ulaganja te razvijati i stavljati na tržište proizvode dodane vrijednosti pomoću potpore dostupne u okviru Programa ruralnog razvoja.

SELA I MALI GRADOVI KAO KATALIZATORI RURALNOG RAZVOJA: IZAZOVI I MOGUĆNOSTI

Izvod iz mišljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), usvojenog u listopadu 2017.

Postoji hitna potreba za pozicioniranjem glasa mladih u srce demokratskih procesa na lokalnoj razini. Trebalo bi

podupirati predstavničke organizacije mladih, kako bi ih se potaknulo na sudjelovanje u upravljanju. Isto tako, institucije

koje se bave gospodarskim i socijalnim pitanjima trebale bi potrebama mladih prilagoditi financijsku potporu kao i

procese savjetovanja.

Način upravljanja na lokalnoj razini ovisi o nacionalnom odnosno regionalnom uređenju. Međutim, selima i malim gradovima potrebne su veće ovlasti i pristup financijskim sredstvima kako bi mogli usmjeravati i ostvarivati želje svojih sastavnica.

Potrebno je u cijelosti poduprijeti inicijativu LEADER i LAG-ove u njihovim nastojanjima da promiču lokalni razvoj poticanjem osnivanja i rasta privatnih i neprofitnih poduzeća i da zajamče angažiran i poticajan duh zajednice. Uz bolju suradnju, ta bi se nastojanja mogla proširiti pomoću lokalnog razvoja koji vodi zajednica (CLLD).

Prije svega, stanovništvo u selima i malim gradovima trebalo bi se angažirati u pogledu stvaranja osjećaja pripadnosti zajednici u kojoj se potiče vodstvo koje dolazi iznutra. Škole i lokalni mentori trebali bi poticati vodstvo. Novom vodstvu potrebna je puna potpora savjetodavnih agencija i nevladinih organizacija koje imaju pristup najboljim praksama i odgovarajućim sličnim projektima.

Na partnerstva urbanih i ruralnih područja trebalo bi primjenjivati načela održivog razvoja i kružnog gospodarstva.

EGSO podupire poziv sadržan u Europskom ruralnom manifestu iz studenog 2015., u kojemu se zahtijeva „veća suradnja među zajednicama, organizacijama i nadležnim tijelima u ruralnim i urbanim područjima kako bi se u cijelosti iskoristile prednosti društvenih, kulturnih i gospodarskih veza koje mogu proizaći iz takva oblika suradnje te snažna razmjena ideja i dobrih praksi među dionicima u ruralnim i urbanim područjima”.

EGSO preporučuje da Europska investicijska banka uspostavi programe potpore prilagođene malim ruralnim privatnim i socijalnim poduzećima, uključujući zadruge.

Potrebno je podupirati Europsko vijeće mladih poljoprivrednika (CEJA) i ostala tijela koja zastupaju mlade, kako bi se otvorio put za uspostavu foruma mladih u lokalnim

14

zajednicama, u okviru kojih će se potaknuti djelovanje u vezi s njihovim potrebama i težnjama. Potrebno im je omogućiti mnogo snažniju zastupljenost u razvoju gospodarskih i socijalnih rješenja, a osposobljavanje, mentorstvo i financijsku podršku trebalo bi prilagoditi njihovim težnjama.

Starije stanovništvo ruralnih područja može imati važnu ulogu u promicanju tradicije i kulture, zbog čega treba stvoriti potrebne uvjete za njegovo aktivno sudjelovanje u tom području.

Mali gradovi ruralnih područja služe kao centri za okolna sela i zaselke u zaleđu. S druge strane, mali su gradovi dio zaleđa velikih urbanih područja. Svi oni ovise jedni o drugima. Urbana i ruralna područja pružaju usluge na osnovi uzajamnosti: urbana područja ovisna su o ruralnim područjima u pogledu osiguranja hrane i spremno su tržište za proizvode seoskih područja, dok ruralna područja stanovnicima gradova nude mogućnosti za rekreaciju i opuštanje.

Izvor: TZ Vodice / Andrija Carli

15

Unatoč negativnom trendu u pogledu uravnotežene distribucije stanovništva i tradicionalne gospodarske aktivnosti, u mnogim selima i malim gradovima postoje dokazi dobre prakse koji su dostatni da bi se zadržao optimizam kad je u pitanju održiva budućnost u mnogim ruralnim naseljima. Takva naselja mogu biti katalizatori sveobuhvatnije revitalizacije i održivoga razvoja ruralnih krajeva. Međutim, taj optimizam ovisi o održivim sveobuhvatnim naporima koji obuhvaćaju ljude i financijska sredstva na svim razinama vlasti te u privatnom, javnom i civilnom sektoru. (Europski gospodarski i socijalni odbor)

COWORKING CATALUNIA - ŠPANJOLSKACentar za suradnju i razmjenu znanja osnovan je kako bi se spriječio odljev mozgova iz ruralnih sredina Katalonije. Jedan od načina za oživljavanje ruralnih područja i borbe protiv depopulacije prepoznat je u usavršavanju znanja u području ICT tehnologija. Uspostavljena je poslovna mreža s ciljem dodatnog privlačenja profesionalaca i usavršavanjem digitalnih vještina poduzetnika na području Katalonije. Inicijatori ovoga vrijednog projekta bili su 10 LAG-ova s područja Katalonije. Najprije se kroz pilot-projekt osnovao co-working prostor u uredu u gradiću Mora d’ Ebre, a zatim se nastavila razvijati mreža za suradnju u regiji. Rezultat je toga čak 14 novonastalih i opremljenih co-working prostora. Osnovna ideja, uz stjecanje novih vještina, bila je i poticanje rada na daljinu u sektoru u kojem sama lokacija nije od gotovo nikakve važnosti, pa samim time nije potrebno napustiti ruralno područje. Nadogradnja projekta uključila je i stvaranje sinergije s drugim mjestima u Kataloniji i drugim područjima djelatnosti. Cilj je iskoristiti nove pristupe u ICT tehnologiji kako bi se privukli novi, a zadržali stari zaposlenici.

FARMA KAŠPERSKÉ HORY - ČEŠKAU parku prirode Šumava u Češkoj nalazi se farma Kašperské Hory. Farma postoji još od 1996. godine i nastala je na temeljima velike stare farme iz vremena socijalizma. Farma je privatizirana, a vlasnici su se odlučiti promijeniti dotadašnji oblik proizvodnje koji je u vrijeme Čehoslovačke bio masovan, shvativši da se žele orijentirati na kvalitetu proizvoda i zdravu prehranu. Iz tog razloga 1999. godine počinju se baviti organskom proizvodnjom te se opseg proizvodnje smanjio prema načelu „kvaliteta ispred kvantitete“. Nakon toga farma je započela s poljoprivredom visoke vrijednosti u planinskim područjima i ekstenzivnom proizvodnjom stoke. Farma koristi model održivoga uzgoja goveda, pokazujući kako postići dobru ravnotežu između produktivne poljoprivrede i održavanja krajolika. Mjera

ekološkoga uzgoja omogućila je farmi da stvori vrlo otporan sustav koji se može bolje prilagoditi negativnim utjecajima klimatskih promjena. Jedna od jedinstvenih značajki farme je da je 100% u vlasništvu općine Kašperské Hory. Farma osigurava upravljanje krajolikom s gotovo 900 hektara livada i pašnjaka te osigurava 14 radnih mjesta za lokalno stanovništvo.

„DRVEĆE SVJETLA“ - LATVIJAProces kreiranja i provedbe ideja na područjima gdje je mogućnost zapošljavanja vrlo mala, posebice u izoliranim ruralnim sredinama, velik je izazov. Međutim, postoje pozitivni primjeri pružanja podrške lokalnim stanovnicima da vlastite planove provedu u djelo. U malom latvijskom selu Kaldabrunu, koje broji svega oko 200 stanovnika, pokrenut je projekt pod nazivom Radionica „Drveće svjetla“. Priča je krenula od lokalne organizacije Ūdenzīmes koja se zalaže za potporu društvenom poduzetništvu, jer upravo u njemu vidi najveći potencijal za lokalnu zajednicu. S mještanima su pokrenuli inicijativu kojom bi se obnovila stara, zapuštena radionica za preradu drveta koja je ostala kao simbol propaloga socijalističkog razdoblja. Radionica je postupno pretvorena u suvremeni prostor za obradu drva i stakla. Osim renovacije prostora, projektom su kupljeni i alati te strojevi za lasersko graviranje uz pomoć kojih se materijali koji su bili odbačeni i percipirani kao beskorisni, pretvaraju u zanimljive rukotvorine i ponovno se iskorištavaju. Ova je akcija bila i simboličan pokazatelj stanovnicima kako uz zajedništvo i vlastiti angažman mogu doći do onoga što je ranije na tom prostoru praktički bila nepoznanica – do samozapošljavanja. Stopa nezaposlenosti se, zahvaljujući samozapošljavanju, smanjila, a u tijeku je proces transformacije djelatnosti u lokalnoj zajednici koja se okrenula umjetničkom doprinosu kroz kreativne radionice i ideje, kao što je i primjer „Drveća svjetla“.

„PAMETNA SELA“ U EUROPSKOJ UNIJI – DOBRA PRAKSA

16

U travnju 2017. godine Europska komisija predstavila je zastupnicima Europskog parlamenta rad na konceptu „Pametna sela” te popis inicijativa u cilju daljnjega razvoja tog koncepta, model njegove provedbe i poticanja razmišljanja o budućem političkom okviru. Tom inicijativom za razvoj „pametnih sela“ u EU želi se ostvariti sinergija tradicionalne poljoprivrede, interneta, lokalnih bežičnih mreža i inovacija te pametnom specijalizacijom omogućiti razvoj novih poslovnih modela.

„Akcijski plan EU za pametna sela“ dokument je kojim se nastoji potaknuti promišljanje o selima budućnosti. Najavljeno je niz inicijativa u okviru ruralnog razvoja EU, regionalnog razvoja, istraživanja, prometa, energije i digitalnih politika i fondova te je predstavljeno 16 planiranih aktivnosti za promicanje „pametnih sela“, koje će se provoditi do 2020. godine.

Neke od predstavljenih akcija su:

• Pilot-projekt o pametnim ekosocijalnim selima: pilot-projekt Europskog parlamenta koji ima za cilj istražiti karakteristike pametnih ekosocijalnih sela i identificirati najbolje prakse. Poseban je naglasak na povezivanju i digitalnim rješenjima.

• „Pametna područja ruralnog prometa“ (SMARTA): projekt koji je fokusiran na održivu zajedničku mobilnost povezanu s javnim prijevozom u ruralnim područjima. Cilj projekta je stvoriti pregled dobrih praksi i utvrditi uvjete koji omogućuju takav razvoj.

• Poslovni modeli za suvremena ruralna gospodarstva - Obzor 2020: poziv za dostavu projektnih prijedloga pokrenut je za istraživački projekt koji treba osigurati unaprjeđenje podrške za razvoj poduzetništva u ruralnim područjima, uključujući bazu podataka o poslovnim primjerima i poticajnom okruženju. Potiče se stvaranje novih poslovnih modela za razvoj ruralnih područja, jačanje razvojnih potencijala te optimalno mjerenje učinka.

• Širokopojasne veze (BCO-Broadband Competence Offices): u državama članicama planirana je uspostava mreža ureda za kompetencije širokopojasnog pristupa na regionalnoj ili nacionalnoj razini, kako bi se olakšalo širenje brzih širokopojasnih usluga. Njihova je glavna zadaća pružanje informacija i potpora dionicima za širenje širokopojasnog interneta.

• Centri za digitalne inovacije (DIH-Digital Innovation Hubs): Pokrenuto je nekoliko inicijativa za oblikovanje paneuropske mreže DIH-ova. Primjerice, „i4ms“ podržava mala i srednja poduzeća, aktivna u proizvodnom sektoru, u unaprijeđenu njihovih proizvoda i procesa tako što će eksperimentirati s digitalnim tehnologijama. Na taj način smanjuje se digitalni jaz koji je najčešći u planinskim i udaljenijim područjima. Ulaganjem u digitalne infrastrukture, znanje i vještine, održala bi se dobra kvaliteta života, stvorile nove poslovne mogućnosti, zadržale osnovne usluge i izbjegla depopulacija.

POGLED EUROPSKE UNIJE PREMA PAMETNOJ BUDUĆNOSTI

Koncept „pametnih sela“ podrazumijeva da seoske zajednice preuzmu inicijativu za pronalaženje praktičnih rješenja

za izazove 21. stoljeća i da stvore nove prilike, a da političari investiraju u te ljude i njihove ideje i pomognu u izgradnji

infrastrukture i potrebnih kapaciteta. „Digitalna rješenja mogu pružiti mnoge nove šanse: povezivanje može poboljšati

kvalitetu života i životni standard u ruralnim područjima kroz bolje poslove i usluge.“ (Phil Hogan, europski povjerenik

za poljoprivredu i ruralni razvoj)

17

RAZVOJ „PAMETNIH SELA“ FINANCIRAT ĆE SE IZ EUROPSKOG FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJNa zasjedanju Europskog parlamenta krajem ožujka 2019. usvojeno je stajalište prema kojemu će članice Europske unije biti obavezne izdvajati najmanje 5 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj od 2021. godine za razvoj „pametnih sela“.

Europska komisija, Vijeće EU i Europski parlament tako se zajedno zalažu za „pametna sela“ u borbi s problemima depopulacije i nestanka ruralnih područja, zajedno pokušavaju pronaći odgovore na demografske izazove, izgraditi Europu jednakih mogućnosti i životnog standarda svih građana. Razvoj „pametnih sela“ podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, prelazak na kružnu ekonomiju, digitalizaciju i korištenje obnovljivih izvora energije. Sredstva u novom višegodišnjem financijskom okviru trebaju se iskoristiti za postizanje pametnije, zelenije i povezanije Europe te Europe koja uključuje i približava se građanima.

UMREŽAVANJE KAO PUT RAZVOJA Suradnja i međusobno umrežavanje na svim razinama ključni su za uspješnost provedbe koncepta. Važnu ulogu u umrežavanju imaju zajednice i udruge malih gradova i sela koje postaju okosnica i pokretači lokalnog razvoja.

Značajnu ulogu imaju i relevantne mreže kao što su Europska mreža za ruralni razvoj (ENRD), ELARD - Europska udruga LEADER za ruralni razvoj, kao i ECOVAST – Europsko vijeće za sela i male gradove. Sve one doprinose razmjeni dobrih praksi, pokreću nove inicijative i stvaraju održive modele poslovanja.

Na krilima ove ideje nastala je i Mreža Pametna sela, kao otvorena i neovisna mreža sela i seoskih udruženja diljem Europe. Nastala je po prema pristupu „odozdo prema gore”, čiji je cilj razmjena mišljenja i iskustava o pametnim rješenjima kao odgovor na ruralne izazove. To je otvorena platforma za raspravu o raznim pitanjima koja se odnose na „pametna sela“ i budućnost politike ruralnog razvoja.

Europski ruralni parlament te nacionalna okupljanja i događanja, kao što je Hrvatski ruralni parlament, pozvani su predstavljati ideju i koncept, poticati i razvijati nove modele „pametnih sela“ koji će s vremenom postati dobra praksa i standard življenja, djelovanja i poslovanja naprednih i uzornih ruralnih područja.

18

O MREŽI ZA RURALNI RAZVOJMreža za ruralni razvoj (MRR) je platforma uspostavljena od strane Ministarstva poljoprivrede, koja okuplja razne dionike koji djeluju ili se nalaze u ruralnim područjima te provodi aktivnosti u svrhu ostvarenja više ciljeva, između ostalog povećanja sudjelovanja dionika u provedbi Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., poboljšanja kvalitete provedbe Programa, informiranja šire javnosti i potencijalnih korisnika o Programu i mogućnostima sufinanciranja projekata te poticanja inovacija u poljoprivredi, proizvodnji hrane, šumarstvu i ruralnim područjima.

Ministarstvo poljoprivrede je tijekom 2011. godine uspostavilo Mrežu koja trenutno djeluje pri Upravi za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, a čine ju upravljački odbor Mreže, tajništvo Mreže i članovi Mreže.

Upravljački odbor Mreže upravlja radom Mreže, usvaja godišnji provedbeni Akcijski plan Mreže kao i izvješća o provedbi navedenog, usvaja poslovnik o radu Upravljačkog odbora, predlaže aktivnosti Upravljačkom tijelu Programa ruralnog razvoja sa svrhom unaprjeđenja provedbe i širenja informacija o Programu. Upravljački odbor Mreže ima predsjednika i 10 članova, a čine ga predstavnici Ministarstva poljoprivrede te članovi Mreže koji su predstavnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora.

Tajništvo Mreže djeluje pri nadležnom odjelu unutar Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju. Tajništvo vodi brigu o evidenciji članova Mreže, priprema i provodi Akcijski plan Mreže kao i godišnji provedbeni Akcijski plan Mreže te priprema izvješća o istima, komunicira s članovima i vodi mrežnu stranicu Mreže te komunicira s Europskom mrežom za ruralni razvoj i nacionalnim ruralnim mrežama iz drugih država.

Članovi Mreže mogu biti tijela državne uprave, stručne ustanove u poljoprivredi i ruralnom razvoju, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, regionalne i lokalne razvojne agencije, poljoprivredna gospodarstva, obrazovne i znanstvene institucije iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja, udruge i komore vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj, ostale fizičke i pravne osobe čije su aktivnosti vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj. Članstvo u Mreži je dobrovoljno i besplatno, a prijava u članstvo se podnosi putem mrežne stranice Mreže www.mrr.hr. Krajem travnja 2019. Mreža broji ukupno 398 članova.

Financiranje provedbe aktivnosti Mreže i rada tajništva Mreže provodi se iz sredstava mjere 20 - Tehnička pomoć, podmjere 20.2 Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalne ruralne mreže iz Programa. Aktivnosti Mreže provode se na temelju Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020. i godišnjih provedbenih akcijskih planova Mreže.

Mreža za ruralni razvoj je jedan od organizatora 3. Hrvatskog ruralnog parlamenta (HRP).

O HRVATSKOJ MREŽI ZA RURALNI RAZVOJHrvatska mreža za ruralni razvoj (HMRR) je mreža udruga koju je 2006. godine osnovalo sedam udruga koje su u području djelovanja imale ruralni razvoj, a danas okuplja lokalne akcijske grupe (LAG-ove) i druge udruge koje se bave ruralnim razvojem u Hrvatskoj. Povezuje ih u svrhu zajedničkog djelovanja, partnerstva i prijenosa znanja radi poboljšanja uvjeta za kvalitetan život u ruralnim područjima. Vizija HMRR-a je ravnomjerno razvijena Hrvatska, u kojoj stanovnici ruralnih prostora svojim društvenim i gospodarskim djelovanjem pridonose njenom razvoju te aktivno sudjeluju u brizi i očuvanju prostora u kojem žive.

U svojem radu HMRR se vodi upravljanjem i odlučivanjem koji proizlaze iz potreba građana te zagovara pristup „Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice“ (LEADER/CLLD), a aktivno je sudjelovao i u formiranju prvih LAG-ova u Hrvatskoj. Osim u Hrvatskoj, HMRR provodi programe i projekte u zemljama nečlanicama EU te tako dalje prenosi svoja saznanja i preporuke iz vlastitog iskustva.

HMRR je pokretač bienalnog događanja Hrvatski ruralni parlament te je, uz Ministarstvo poljoprivrede – Mrežu za ruralni razvoj, jedan od organizatora 3. Hrvatskog ruralnog parlamenta (HRP), koji okuplja sudionike iz svih krajeva Hrvatske (i inozemstva), iz svih sektora i na svim razinama koji se bave ruralnim razvojem, a s ciljem rasprave o mogućnostima razvoja ruralnih područja, dijeljenja iskustava, predstavljanja primjera dobre prakse, povezivanja stanovnika ruralnih područja i poticanja na djelovanje u njihovim zajednicama.

O ORGANIZATORIMA

19

O LOKALNOJ AKCIJSKOJ GRUPI MORE 249Lokalna akcijska grupa More 249 (LAG More 249) osnovana je 24. rujna 2013. godine, a danas djeluje na području općina Pirovac, Tribunj, Tisno, Murter-Kornati i Rogoznice, grada Vodica te naselja grada Šibenika: Grebaštice, Žaborića, Jadrtovca, Brodarice, Krapnja, Zlarina, Kaprija, Žirja, Zatona i Rasline.

Broj stanovnika

Gustoća naseljenosti

PovršinaGradova i općina

26.236 54.56 stan/km2 480,90 km2 7

Ured je započeo s radom u svibnju 2015. Iste godine Lokalna akcijska grupa More 249 (LAG More 249) dobila je odluku o dodjeli sredstava u okviru podmjere 19.1. Pripremna pomoć te je izrađena Lokalna razvojna strategija (LRS) prema kojoj je omogućeno korištenje 6.488.128,71 kn. Od ukupnog iznosa LRS-a, 4.943.336,16 kn namijenjeno je za provedbu natječaja za mjere, podmjere i tipove operacija koji su navedeni u LRS-u LAG-a More 249 za razdoblje 2014. – 2020., a namijenjeni su nositeljima projekata na teritorijalnom području LAG-a More 249.

Dana 22. ožujka 2018. raspisan je prvi LAG natječaj za tip operacije 1.1.4. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava na kojemu je šest korisnika s područja LAG-a More 249 dobilo Odluku o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu 670.068,00 kn.

U ožujku 2019. raspisan je drugi LAG natječaj 3.1.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu koji je sukladan natječaju 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu. Na raspolaganju su financijska sredstva u ukupnom iznosu od 1.541.868,80 kn.

U travnju je raspisan treći LAG natječaj za tip operacije 1.1.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Korisnicima su na raspolaganju financijska sredstva za financiranje 10 projekata u ukupnom iznosu od 1.114.500,00 kn.

S ciljem promoviranja domaćih proizvoda i obogaćivanja turističke ponude na svom području, od početka svog djelovanja LAG More 249 organizira sajmove domaćih proizvoda i na taj način pomaže malim proizvođačima: poljoprivrednim gospodarstvima, domaćim radinostima i obrtima u plasiranju njihovih proizvoda i rukotvorina.

Protekle dvije godine LAG More 249 prepoznaje važnost edukacija u poljoprivredi te sufinancira poljoprivredne seminare i tečajeve.

Svojim članovima i ostalim zainteresiranima pruža stručnu potporu u prijavi projekata, informira lokalno stanovništvo o aktualnim natječajima i događanjima, organizira studijsko putovanje za svoje članove.

LAG More 249 prijavljuje se na natječaje domaćih i inozemnih donatora.

Izvor: TZ Rogoznica

20

1. dan 20. svibnja 2019. Hotel Olympia, Vodice

16:00 h Registracija sudionika

16:30 h Koktel dobrodošlice

17:30 h Početak svečanosti i pozdravni govori

18:00 h Izjave za medije

19:00 h Svečana večera

2. dan 21. svibnja 2019. Hotel Olympia, Vodice

09:00 h Pametna sela – uvod u temu

Što su to pametna sela?

Kako hrvatska sela dovesti do statusa pametnih sela?

09:30 h Pametnijim pristupom do pametnijih sela – primjeri iz prakse (EU)

Provedba pristupa

Primjeri iz prakse

11:00 h Stanka za kavu

11:30 h Budućnost ZPP-a Što nam donosi novo programsko razdoblje 2021. – 2027.

12:00 h Strategija razvoja poljoprivrede i ribarstva

Strateški okvir razvoja poljoprivrede i ribarstva za novo programsko razdoblje 2021.-2027.

13:00 h Najava Ruralnog caféa

Prijave za sudjelovanje u Ruralnom caféu

13:30 h Stanka za ručak

15:00 h Ruralni café Tematske rasprave po principu world café koncepta

17:30 h Zaključci Ruralnog caféa

18:00 h Uvod u terenske radionice

Najava terenskih radionica i tema koje će se obrađivati

Završetak plenarnog dijela konferencije

19:30 h Ruralni domjenak Tisno

Predstavljanje gastro ponude hrvatskih sela

3. dan 22. svibnja 2019. Tisno i Šibensko-kninska županija (radionice)

9:00 h Polazak na terenske radionice

11:00 - 19:00 h

Terenske radionice - 10 lokacija na području Šibensko - kninske županije

TR1. X faktor - pametno upravljanje

TR2. Priroda i društvo

TR3. Resursi nisu vječni

TR4. Digitalna sela – oksimoron?

TR5. Sutra ja vozim!

TR6. Ruralni biznis – od poljoprivrednika do poduzetnika

TR7. Zajedničko tržište je prednost, a ne prijetnja

TR8. Zašto smo ostali u Hrvatskoj?

TR9. Globalni ciljevi održivog razvoja i ruralni prostor

TR10. Resursi lokalne ribarske zajednice

20:00 h Svečana večera Hotel Borovnik, Tisno

4. dan 23. svibnja 2019. Tisno, Hotel Borovnik

09:00 h Prezentacije rada terenskih radionica

10:00 h Zaključci i usvajanje Deklaracije 3. HRP-a

12:00 h Studijski obilazak Fakultativno

PROGRAM 3. HRVATSKOG RURALNOG PARLAMENTAVODICE I TISNO 20.-23.5.2019.„PAMETNA SELA“

21

TR1. X FAKTOR – PAMETNO UPRAVLJANJE - HOTEL PANORAMA, ŠIBENSKI MOST, ŠIBENIKKoje nam mogućnosti nudi novi financijski okvir EU-a te kako unaprijediti sustave upravljanja lokalnim zajednicama, uključiti dionike u procese donošenja odluka, digitalizirati usluge za građane i koje su prednosti višestrukih izvora financiranja?

TR2. PRIRODA I DRUŠTVO - BANOVI DVORI, DUBRAVA KOD TISNOGŠto činimo i što još možemo učiniti u poljoprivrednoj proizvodnji kako bismo doprinijeli zaštiti okoliša, očuvanju bioraznolikosti, a da ne ugrožavamo opskrbu hranom te kako proizvodnju hrane učiniti zdravijom za čovjeka, a prihvatljivijom za okoliš?

TR3. RESURSI NISU VJEČNI - KONOBA OKIT - KARMELSKI DVORI, VODICEZašto su prirodni resursi potrošni, što i tko ih troši, što možemo učiniti kako bismo smanjili iskorištavanje prirodnih resursa te zašto su sela najbolje mjesto za aktivni doprinos smanjenju utjecaja klimatskih promjena?

TR4. DIGITALNA SELA – OKSIMORON? - MORIĆEVI DVORI, PUTIČANJEJe li digitalizacija sela oksimoron? Kako nam digitalizacija mijenja i olakšava živote? Kolika nam je educiranost potrebna da bismo svi postali digitalni – koliko nam još nedostaje i mogu li hrvatska sela postati „pametna sela“?

TR5. SUTRA JA VOZIM! - HOTEL MAESTRAL, OTOK PRVIĆPovezanost kao jedan od osnovnih preduvjeta ostanka u seoskim područjima, mogućnosti koje postoje za povezivanje ruralnih krajeva s urbanim središtima i dostupnost sličnih usluga u Hrvatskoj te kako međusobno povezati naše otoke.

TR6. RURALNI BIZNIS - OD POLJOPRIVREDNIKA DO PODUZETNIKA – HOTEL BOROVNIK, TISNOJesu li poslovne zone dostatne za jači zamah gospodarstva u nekom području? Je li rješenje u boljem/jačem udruživanju? Koje preduvjete već imamo, što još trebamo učiniti, gdje je tu naša uloga, a gdje uloga države te kako postići sinergiju da bismo uspjeli pokrenuti gospodarski uzlet u ruralnim krajevima?

TR7. ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE JE PREDNOST, A NE PRIJETNJA - KUŠAONICA TESTAMENT, JADRTOVACBojimo li se konkurencije ili nas ona motivira da radimo bolje, proizvodimo kvalitetnije te stanemo rame uz rame europskim proizvođačima? Pred nama je tržište s više od 500 milijuna potencijalnih kupaca, stoga zašto da se ograničavamo na samo 4,5 milijuna stanovnika Lijepe Naše?

TR8. ZAŠTO SMO OSTALI U HRVATSKOJ? - VINARIJA BARAKA, SRIMANudili su nam poslove u Njemačkoj, Irskoj i na dalekom Islandu, ali unatoč svemu nismo željeli postati hrvatska dijaspora, ostali smo tu i našli način da uspijemo doma. Da, moguće je!

TR9. GLOBALNI CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA I RURALNI PROSTOR - KINO DVORANA I RESTORAN TIC TAC, MURTER Program održivog razvoja do 2030. sadrži 17 globalnih ciljeva održivog razvoja i 169 podciljeva, od kojih su mnogi vezani upravo uz ruralna područja, proizvodnju hrane kao jednoga od najvećih zagađivača okoliša te izravnog utjecaja na klimatske promjene.

TR10. RESURSI LOKALNE RIBARSKE ZAJEDNICE - PREZENTACIJSKI I INFORMACIJSKI CENTAR I KONOBA TREVA, BETINA Mogu li se suradnjom iskoristiti resursi lokalne ribarske zajednice i potaknuti održivi razvoj ribarskog područja? Kako udruživanjem proizvođača u ribarstvu odoljeti sve zahtjevnijem europskom tržištu? Kako od ribe Jadrana napraviti prepoznatljiv brend?

TEME TERENSKIH RADIONICA

22

1. HOTEL PANORAMA, ŠIBENIKHotel Panorama se odlikuje posebnim ugođajem kuće koja ima dugogodišnju tradiciju i povijest i jedan je od prvih hotela u Šibeniku. Smješten je na litici iznad kanjona rijeke Krke, a ime je dobio po prekrasnom pogledu na Šibenik i potopljeno ušće rijeke Krke - šibensku luku i otoke šibenskog arhipelaga.

2. BANOVI DVORI, DUBRAVA KOD TISNOGSeosko gospodarstvo Banovi dvori nalazi se u malom naselju Dubrava kod Tisna, u općini Tisno, nedaleko od Šibenika. Banovi dvori su osebujni dvori, stari više od 150 godina. Banovi dvori pružaju pravi gastronomski doživljaj u autentičnom dalmatinskom ambijentu: kameni zidovi, drvene police i namještaj, drvene grede na stropu, kameni šank i krušna peć. Restoranom se širi miris prave domaće, dalmatinske kuhinje. Poslužuje se domaći pršut, sir, masline i kruh ispod peke. Posebnost domaćinstva su jela ispod peke.

3. KONOBA OKIT - KARMELSKI DVORI, VODICEIspod brda Okit (prekrasno okruženje vodičkoga zaleđa), okružena borovom šumom, smještena je konoba Okit – Karmelski dvori gdje možete provesti nezaboravne trenutke uz bogatu gastronomsku ponudu. U blizini imanja nalazi se i crkva Gospe od Karmela, po kojoj je konoba dobila ime, te arheološki lokalitet Velika Mrdakovica. Ova oaza mira i tišine, uređena u rustikalnom stilu, idealna je za odmor za sve obitelji s djecom i rekreativce.

4. MORIĆEVI DVORI, PUTIČANJEMorićevi Dvori nalaze se u naselju Putičanje, općina Pirovac, i postoje od 2001. godine. Uz već poznatu tradiciju, nude domaću hranu, domaće vino, rakiju i likere. U sklopu domaćinstva nalazi se rustikalna konoba kapaciteta do 25 osoba i ljetna terasa kapaciteta do 60 osoba.

5. HOTEL MAESTRAL, OTOK PRVIĆNa otoku Prviću, na jedinom trgu naselja Prvić Luka, odmah uz more, nalazi se hotel Maestral. Kamena zgrada u kojoj se hotel nalazi nekoć je bila škola, a danas je to jedini hotel na otoku.

6. HOTEL BOROVNIK, TISNOHotel goste prima od 1924. godine, a sagrađen je u samom centru mjesta Tisno na otoku Murteru koji je kopnom povezan pokretnim mostom. 2017. godine u potpunosti je obnovljen, a 45 posto ove investicije osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem poziva Podrška razvoja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, dok je ostatak financirao vlasnik.

7. KUŠAONICA TESTAMENT, JADRTOVACVinarija Testament nalazi se na području grada Šibenika, točnije u naselju Jadrtovac, među brežuljcima s kojih se pruža pogled na Jadransko more i šibenski arhipelag. Specifični vremenski uvjeti ovog kraja i posebnost tla od vinove loze traže stalnu borbu za opstanak, a taj se vjekovni ritual osjeti i vidi u intenzivnijim, dubljim i punijim bojama, okusima i mirisima vina Testament.

8. VINARIJA BARAKA, SRIMAVinarija Baraka mala je obiteljska boutique vinarija smještena u naselju Jadrija na poluotoku Srima, neposredno uz baziliku Prižba iz 6. stoljeća. Vinograd obitelji Baraka podignut je 2005. godine s lokalnim i internacionalnim sortama Cabernet Sauvignon, Merlot, Shiraz, Plavina i Babić, ukupno oko 11 500 trsova na imanju od oko 4 ha. Uz vinograd, na imanju se nalazi i vinarija s kušaonicom, maslinik, lavanda, smilje te ostalo mediteransko bilje s kojim se nastoje stvoriti idealni uvjeti za rast vinove loze u tradicionalnom mediteranskom ekosustavu.

9. RESTORAN TIC TAC, MURTERRestoran Tic Tac nalazi se u naselju Murter na otoku Murteru. Gastronomska ponuda bazira se na domaćoj, dalmatinskoj kuhinji s posebnim naglaskom na ribu i plodove mora.

10. KONOBA TREVA, BETINAKonoba Treva je obiteljska konoba sa dugom tradicijom i autentičnom gastronomskom ponudom dalmatinskih specijaliteta. Smještena je na otoku Murteru, u općini Tisno, u malom naselju Betina, koje je najpoznatije i najstarije sjedište vrsnih kalafata (brodograditelja u drvu).

POPIS LOKACIJA

23

MAPA LOKACIJA

RESTORAN TIC TAC

KONOBA TREVA

KUŠAONICA TESTAMENT

HOTEL MAESTRAL

KONOBA OKIT, KARMELSKI

DVORI

BANOVI DVORI

MORIĆEVI DVORI

VINARIJABARAKA HOTEL

PANORAMA

HOTEL BOROVIK

LOKACIJE

TR1. HOTEL PANORAMA - ŠIBENIKTR2. BANOVI DVORI – DUBRAVA KOD TISNATR3. KONOBA OKIT, KARMELSKI DVORI – VODICETR4. MORIĆEVI DVORI – PUTIČANJETR5. HOTEL MAESTRAL - OTOK PRVIĆTR6. HOTEL BOROVIK - TISNOTR7. KUŠAONICA TESTAMENT – JADRTOVACTR8. VINARIJA BARAKA – SRIMATR9. RESTORAN TIC TAC - MURTERTR10. KONOBA TREVA – BETINA

www.ruralnirazvoj.hr

www.mrr.hr

www.hmrr.hr

www.ruralniparlament.com

SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJEEUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND

ZA RURALNI RAZVOJ – EUROPA ULAŽE U RURALNA PODRUČJA