OSHO KNJIGA O EGU

OSHO KNJIGA O EGU OSLOBOENI ILUZIJE www.novaarka.hr Zagreb 2007. Biblioteka OSHO

Naslov originala: "THE BOOK OF EGO" Copyright - 2000 Osho International Foundati on, Switzerland. www.osho.com Copyright za Hrvatsku 2007 NOVA ARKA d.o.o., ZAGRE B Sva prava pridrana. OSHO is a registered trademark of Osho International Founda tion, used with permission/license. Materijal u ovoj knjizi je odabran iz raznih predavanja koja je Osho odrao prisutnoj publici. Sva Oshova predavanja su objavl jena u cijelosti kao knjige, a takoer su dostupna i kao izvorni audio zapisi. Aud io zapisi i kompletni tekstovi mogu se nai on-line u Oshovoj biblioteci na web st ranici: www.osho.com Nakladnlk: NOVA ARKA d.o.o. Tkalieva 44 10000 ZAGREB Za nakla dnika: Aziz Hasanpai Prijevod i lektura: Stanka Hraba Grafiki urednik: Vedran Firkel j Tisak: VEMAKO, Zagreb, 2007. ISBN: 978-953-6123-71-1 CIP zapis dostupan u rauna lnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod rednim brojem 641870 3

Ego je ledeni brijeg. Otopite ga u dubokoj ljubavi, tada e on nestati, a vi ete po stati dio oceana. Osho SADRAJ: Predgovor ...................................................................... .............................................. 5 Poglavlje 1. - Ego............. ................................................................................ ......... 7 Poglavlje 2. - Ideli................................................ ................................................... 21 Poglavlje 3. - Uspjeh.... ................................................................................ ........... 34 Poglavlje 4. - Um ............................................... ..................................................... 42 Poglavlje 5. - Poistovj eivanje ......................................................................... ...... 53 Poglavlje 6. - Mo...................................................... ............................................. 59 Poglavlje 7. - Politika........ ................................................................................ ...... 68 Poglavlje 8. - Nasilnost.............................................. ............................................. 73 Poglavlje 9. - Terapija........ ................................................................................ ..... 80 Poglavlje 10. - Meditacija............................................. ............................................ 99 Poglavlje 11. - Ljubav.......... ................................................................................ ... 105 Poglavlje 12. - Nesebinost .............................................. ...................................... 110 Poglavlje 13. - Prosvijetljenost .... ........................................................................... 120 Poglavlje 14. - Uobiajenosti..................................................... ............................. 132 Poglavlje 15. - Sloboda....................... .................................................................... 140 4

Predgovor Jednostavnost nije nikakav izazov egu, pravi izazov je tekoa, a tek nemo gunost da se neto uini je doista velik izazov. Veliinu vaeg ega moete otkriti po izazo vu koji ste prihvatili, po mjeri vaih ambicija. Jednostavnost nije privlana egu, j ednostavnost je smrt za ego. A ovjek je izabrao zamrenost ak ondje gdje uope nema po trebe za njom. I to zbog jednostavnog razloga - kad je neto zamreno, on moe rasti i jaati svoj ego. On postaje sve vaniji u politici, religiji, u drutvu - svuda. Cije la psihologija je usklaena tako da ego postane to jaim. ak i one budale, psiholozi, naglaavaju da je ovjeku potreban jak ego. I zato vam program obrazovanja budi ambi ciju kaznom i nagradom da vas usmjeri u odreeni smjer. Vai roditelji od samog se p oetka previe nadaju vaem uspjehu. Oni misle da im se rodio Aleksandar Veliki, ili d a njihova ki nije nitko drugi nego reinkarnacija Kleopatre. Ve na poetku roditelji vam postavljaju uvjet - ako se ne dokaete, niste ni za to. Jednostavan ovjek se sma tra glupanom. Jednostavan ovjek nije bio do sada cilj ljudskog drutva. A jednostav an ovjek ni ne moe biti cilj, jer on je roen kao jednostavan. Svako je dijete jedno stavno, ono slii istoj kolskoj ploici. Tada roditelji ponu upisivati po toj ploici ono to dijete mora postati. Nakon njih to ine uitelji, sveenici, razni voe - svi oni nag laavaju da morate postati netko, inae e vam ivot proi uzalud. A sve je upravo suprotn o. Vi ste bie. Vi ne morate postati nitko drugi. To je znaenje jednostavnosti: ost ati u miru sam sa sobom, ne slijediti nikakav trag da se neto postane neto to je st alno. Nema mjesta na kojem ete osjeati da je vae putovanje zavreno, da ste dostigli najvii vrh koji ste eljeli. Nitko u cijeloj povijesti ovjeanstva nije to mogao uiniti zbog jednostavna razloga jer se ovjek kree u krugu. I tako je netko u neem uvijek ispred vas. Moete postati predsjednik Amerike, ali pred Muhamedom Alijem velikim uvijek ete se osjeati inferiorni. Vi nemate te njegove animalne snage. Muhamed Ali moe dati otar udarac akom po nosu Ronaldu Reaganu i Ronald Reagan e se ispruiti po t lu. Moete postati premijer neke zemlje, ali kad se susretnete s Albertom Einstein om, izgledat ete poput patuljka - neete biti premijer nego patuljak. ivot je multid imenzionalan. Nemogue je da postignete neto na svim poljima, da budete prvi na svi m poljima. To je ista nemogunost, postojanje se ne razvija na takav nain. Ego je ovj ekova bolest. Osobni interesi ele da ostanete bolesni. Oni ne ele da budete zdravi i cjeloviti, jer je to opasno za njih. Zato nitko ne eli biti jednostavan, nitko ne eli biti nitko. A ja jedino elim da budete u miru sa sobom, da prihvatite svoj e bie. 5

Postati neto znak je bolesti, biti nitko znak je zdravlja. Ali vi niste okusili to znai biti jednostavan, zdrav i blaen. Vae drutvo nije vam dopustilo da se ni jedan trenutak posvetite sebi, zato poznajete samo jedan put, put ega. Rekli su vam da postanete Isus Krist. Ima drutava koja tee da svi postanu Bog. Taj bolesni svijet ! Morate izii iz svih tih programa. elite li uivati, opustiti se, osjeati mir i ljep otu postojanja, morat ete se okaniti toga lanog ega. Ja ne elim nita drugo uzeti od vas. elim vam samo oduzeti ego, koji je u svakom sluaju tek fantazija. On nije stv arnost, zato vam zapravo nita niti ne oduzimam. A elim vam dati vae bie. Naravno, ne moram vam ga dati, jer vi ga ve imate. Mora vas samo neto prodrmati i probuditi z a ljepotu prostodunosti. Nita nije bez rizika. A vi trite za sjenama koje nikad neet e moi uhvatiti, zaboravljajui sva blaga koja ste donijeli sa sobom na svijet. Prij e nego to vam se ispune sve elje ega, smrt e vas dokrajiti. ivot je prekratak. On ne bi smio biti uniten u tako ludim igrama kao to je igra ega. A sve je samo pitanje shvaanja. (1) Od smrti do besmrtnosti, Poglavlje 6 6

POGLAVLJE 1 EGO to je ego? Ego je samo suprotnost vaega pravog sebstva. Ego niste vi. Ego je varka koju je stvorilo drutvo, kako biste se nastavili igrati s igrakom, a da nikad ne pitate za pravu stvar. Zato vam uporno govorim: ako ne odbacite ego, nikad neete upoznati sebe. Kad ste se rodili, imali ste svoje autentino sebstvo. Tada su vam poeli stvarati lano sebstvo: vi ste kranin, katolik, vi ste odabrana rasa od Boga, p retpostavlja se da ete vladati svijetom i tako dalje. Stvorili su lanu sliku o vam a. Dali su vam ime, a oko imena stvorili su ambicije i usmjerenosti. Malo po mal o, jer za to je potrebna jedna treina vaeg ivota, oni rade na vaem egu preko kole, cr kve, koleda, sveuilita. Kad se vratite kui sa sveuilita, potpuno ste zaboravili svoje nevino bie. Sada ste veliki ego sa zlatnom medaljom, prvorazredni ste sveuilitarac. Spremni ste ui u svijet. Taj ego ima sve elje, ambicije i potrebe da bude uvijek na vrhu svega. Taj vas ego iskoritava. On vam nikad ne doputa da bar na tren ugled ate vlastito autentino sebstvo, a va ivot je ondje, u vaoj autentinosti. Stoga taj eg o proizvodi samo nevolju, patnju, sukobe, razoaranja, ludosti, samoubojstva i ubo jstva - sve vrste kriminala. Traitelj istine treba poeti upravo s te toke: odbacite sve to vam je drutvo reklo da jeste. Vi to sigurno niste, jer nitko ne zna tko st e vi zapravo, osim vas samih. Ne znaju to ni vai roditelji ni uitelji, ni sveenici. Osim vas samih, nitko ne moe ui u privatnost vaeg bia. Zato vas nitko niti ne pozna je. Sve to su drugi rekli o vama, pogreno je. Odbacite to, napustite ego potpuno. Unitavajui ego, otkrit ete svoje bie. A to otkrie bit e najvee mogue otkrie, jer ono oetak posve novog hodoaa prema krajnjem blaenstvu, prema vjenom ivotu. Moete odabrati li razoaranje, patnju i nevolju - tada zadrite ego, hranite ga. Ili elite mir, tiinu , blaenstvo - ali tada morate vratiti svoju prostodunost. (2) Iz knjige Okovi slob ode, Poglavlje 33 Dijete nije roeno s egom Dijete nije roeno s egom. Ego se naui od drutva, religije i kulture. Moda ste promatrali malu djecu koja ne kau: "Ja sam gl adan." Ako se dijete zove Bob, ono e rei: "Bob je gladan." Ili: "Bob eli ii u WC." D ijete nema osjeaj ja. Ono sebe naziva u treem licu. Bob je ime kojim ga ljudi zovu , zato i ono sebe naziva tim imenom. Ali doi e dan... kako e rasti, vi ete ga nauiti da to nije u redu. "Bob je ime kojim te drugi zovu. Ti mora prestati sebe nazivat i Bobom. Ti si odvojena osobnost, mora nauiti sebe zvati ja." 7

Onoga dana kad Bob postane ja, on gubi stvarnost postojanja te upada u taman amb is halucinacije. Kad jednom sebe nazove ja, nastaje jedna posve drukija energija. Sada ja eli rasti, eli postati velik, eli ovo i ono, eli se popeti sve vie u svijetu hijerarhije. eli vei teritorijalni imperativ. Ako netko ima vei ja od vas, to e u v ama stvoriti kompleks inferiornosti. Vi ete svim silama nastojati biti superiorni ji, svetiji, vei. Sada e cijeli va ivot postati posveen jednoj glupoj stvari, koja za pravo ne postoji. Vi se nalazite na putu snova, i dalje ete se kretati tim putom i poveavati svoje ja. I to e stvarati sve vae probleme. ak je i Aleksandar Veliki im ao golemih problema. Ja u njemu eljelo je osvojiti cijeli svijet i gotovo mu je t o uspjelo. Kaem gotovo zbog dva razloga. U njegovo vrijeme pola svijeta nije bilo poznato, Amerika jo nije bila otkrivena. Osim toga, on je uao u Indiju, ali je ni je uspio pokoriti, ve se vratio s njezinih granica. On nije bio star ovjek, imao j e samo trideset tri godine. Ali u te trideset tri godine, on se samo borio, bori o, borio. Obolio je, muila ga je borba, ubijanje, krv. elio se vratiti kui i odmori ti se, ali ni ta mu se elja nije ispunila. Nije uspio stii do svog doma u Ateni. U mro je samo jedan dan prije nego to je trebao stii u Atenu. Atena je bila udaljena samo dvadeset etiri sata. Ali uza sve svoje ivotno iskustvo - da postane bogatiji , vei, moniji, osjeao je potpunu bespomonost, nije mogao odgoditi ni svoju smrt za d vadeset etiri sata. A obeao je majci, kad jednom osvoji svijet doi e k njoj i stavit i sav svijet pred njezina stopala kao dar. Nijedan sin nije to nikad prije uinio za svoju majku. Bilo je posve jedinstveno to to je on elio uiniti. No osjeao se besp omono, okruen najboljim lijenicima. Svi su mu govorili: "Ne moe preivjeti. Ovo putovan je od dvadeset etiri sata e te ubiti. Bolje da se odmori ovdje, moda jo postoji nada. Ali ne mii se! Nema mnogo prilike ni odmoriti se - ti ve tone. Ti si sve blie, ali n e svom domu, nego svojoj smrti, ne svom dom, ve svom grobu. A mi ti ne moemo pomoi. Mi moemo izlijeiti bolest, ali ne i smrt. A kod tebe nije u pitanju bolest. Ti si kao ispranjena puka. U trideset tri godine potroio si svu svoju ivotnu energiju, bo rei se s raznim narodima. Potroio si svoj ivot. Ne, ne radi se o bolesti, jednostav no je potroena tvoja ivotna energija, a potroena je uzalud." Aleksandar je bio vrlo inteligentan ovjek. Bio je uenik velikog logiara i filozofa Aristotela. Aristotel je bio njegov privatni odgojitelj. No Aleksandar je umro prije nego to je stigao u svoj glavni grad. Prije smrti naredio je svom glavnom zapovjedniku: "Ovo je mo ja posljednja volja i mora biti ispunjena." Koja je bila njegova zadnja elja? Bil a je vrlo udna. Evo je: "Kad budete nosili na groblje koveg s mojim mrtvim tijelom , moraju obje moje ruke izvirivati iz kovega." Glavni zapovjednik je pitao: "Kakv a je to elja? Ruke se uvijek dre u kovegu. Nitko nije nikad uo da se na groblje nosi koveg s rukama koje vire iz njega." Aleksandar je odgovorio: "Nemam vie dovoljno daha da ti to objasnim. Ali ukratko, elim pokazati svijetu da odlazim praznih ruk u. Mislio sam da sam postajao sve bogatiji i vei. Ali zapravo postajao sam sve si romaniji. Kad sam se rodio, doao sam na svijet stisnutih pesnica, kao da sam neto u njima drao. Sada, u asu smrti, ne mogu otii stisnutih ruku." 8

Da biste drali stisnute pesnice, potreban je ivot, energija. Ni jedan mrtav ovjek n e moe drati stisnute ruke. Tko e ih stisnuti? Mrtav ovjek vie nije tu, sva njegova en ergija je nestala - ruke se same otvaraju. "Neka svi znaju da Aleksandar Veliki umire praznih ruku, kao pravi prosjak." Ali ne vidim da je itko ita nauio od tih p raznih ruku, jer ljudi nakon Aleksandra nastavljaju initi isto na razne naine. ovje kov ego je izvor svih njegovih problema, svih ratova, sukoba i ljubomora, svih s trahova i depresija. ovjek osjea da nema uspjeha, neprestano se usporeuje s drugima i tako se zbog svega vrijea, strahovito vrijea jer ne moe imati sve. Netko je ljepi od vas i to vas vrijea. Netko ima vie novaca od vas, to vas vrijea. Netko je obraz ovaniji od vas i to vas vrijea. Bezbrojne stvari vas vrijeaju, ali vi to ne znate. Ne vrijeaju vas zapravo stvari, jer one ne vrijeaju ni mene. Vi ste uvrijeeni zbog vaeg ega. Ego neprestano drhti od straha, znajui savreno dobro da se radi o umjetn om, o lanom savjetu koje je izmislilo drutvo kako bi vas prisililo da trite i proga njate sjene. Ta igra ega koji se sve vie penje jedna je vrsta politike. Ego i sve njegove igre...brak je njegova igra, novac je njegova igra, mo je njegova igra. Drutvo do danas i dalje igra razne igre, to je jedna opa olimpijada koja traje na cijelom svijetu. Pojedinac se bori za svoj put prema gore, a svi ostali povlae ga prema dolje. Jer na vrhuncu Everesta nema dovoljno mjesta za sve vas. To je nat jecanje razbojnika i ono vam postaje tako vano da posve zaboravljate da je drutvo, da su vai uitelji usadili u vas ovaj ego. Od djejeg vrtia do sveuilita, to svi oni ra e? Svi jaaju va ego. Sve vie akademskih titula dodaje se vaem imenu i vi se poinjete osjeati sve veim. Ego je najvea la koju ste prihvatili kao istinu. Ali svi vai osobni interesi odobravaju mu jer kad bi svatko postao svjestan stanja bez ega, sva ov a olimpijada koja se odrava na cijelom svijetu, jednostavno bi se zaustavila. Nit ko se ne bi elio popeti na Everest, svi bi uivali i veselili se ondje gdje jesu. E go vas prisiljava da ekate. Veselit ete se sutra kad uspijete. Danas, naravno, mor ate patiti, morate se rtvovati. elite li uspjeti sutra, danas se morate rtvovati. M orate zasluiti uspjeh i zbog toga radite sve vrste gimnastike. A u pitanju je sam o malo vremena u kojem treba trpjeti, a tada nastaje veselje. Ali to sutra nikak o da doe. Ono nikad nije ni dolo. Sutra jednostavno znai ono to nikad ne dolazi. Sut ra je prekrasna strategija koja vas odrava u patnji. Ego se ne moe veseliti u sadan josti. On ne moe postojati u sadanjosti, ve postoji samo u budunosti i u prolosti - u onom to vie ne postoji, ili to jo ne postoji. Prolosti vie nema, budunosti jo nema, jedna ni druga ne postoje. Ego moe postojati samo s onim to ne postoji jer on je s am nepostojei. U sadanjosti, u jednom istom trenutku, neete pronai ego u sebi, ve samo tihu radost, tiho i isto nita. (3) Od lai prema istini, Poglavlje 18 9

Ideja o odvojenom sreditu korijen je ega Ideja o odvojenom sreditu sam je korijen ega. Kad se dijete rodi, ono nema jo vlastita sredita. Devet mjeseci u majinoj utro bi ono funkcionira sluei se majkom kao sreditem, ono nije odvojeno od nje. Tada se rodi. Sada postaje korisno misliti na vlastito odvojeno sredite, inae ivot postaje vrlo teak, gotovo nemogu. Da bi preivio i borio se za preivljavanje u ivotnoj borbi, o vjek treba saznati tko je. A nitko nema nikakve ideje o tomu. Jer u najdubljoj s vojoj biti ovjek je misterija. Vi niti ne slutite tko ste. U vaoj najdubljoj sri vi niste pojedinac, ve univerzum. Zato Buddha zauti i ne odgovara kad ga pitate: "Tk o si ti?" On ne moe odgovoriti jer sada vie nije odvojen, postao je cjelina. No u obinom ivotu on uvijek mora koristiti rije ja. Ako je edan, mora rei: "Ja sam edan, An anda, donesi mi vode." Tako i dalje koristi staru rije punu znaenja, rije ja. Ta je rije vrlo vana premda je fikcija. Ali mnoge fikcije pune su znaenja. Na primjer, v i imate neko ime. To je fikcija. Doli ste bez imena, niste ga donijeli sa sobom, ime su vam drugi dali. I tada, neprestanim ponavljanjem, poinjete se poistovjeivat i s tim imenom. Ali ono je ipak samo fikcija. No kad kaem da je fikcija, ne misli m da je nepotrebno. Ime je potrebna fikcija, ono je korisno. Kako se inae moete ob raati ljudima? elite li nekom napisati pismo, kome ete pisati? Neki mali djeak jedno m je napisao pismo Bogu. Njegova je majka bila bolesna, a otac mrtav pa oni nisu imali novca. Zato je molio Boga da mu poalje pedeset rupija. Kad je pismo stiglo na potu, slubenici su bili u nedoumici to da rade s njim, kamo ga poslati? Bilo je adresirano jednostavno na Boga. Zato su ga otvorili. Bilo im je ao malog djeaka p a su odluili skupiti neto novca i poslati mu ga. To su i uinili. Djeak je traio pedes et rupija, ali oni su mogli skupiti samo etrdeset. Stiglo je i drugo pismo adresi rano na Boga. Djeak je pisao: "Dragi Boe, molim Te, kad mi sljedei puta alje novce, p oalji ih direktno na mene, nemoj ih slati preko pote. Oni su zadrali deset rupija z a potarinu." Bilo bi teko da netko nema ime. Premda nitko doista nema ime, ono je prekrasna i korisna fikcija. Ime je potrebno da bi vas drugi mogli identificirat i, ja vam je potreban da se moete predstaviti. Ali sve je to samo fikcija. Spusti te li se duboko u sebe, otkrit ete da je ime nestalo, ideja o ja je nestala. Osta lo je samo isto postojanje, ista svijest. A to postojanje nije neto odvojeno, ono n ije ni vae ni moje, to postojanje pripada svima. Stijene, rijeke, planine i drvee, sve je njime obuhvaeno. Sto se dublje sputate u sebe, sve vie otkrivate da osobe n e postoje, da pojedinci ne postoje. Ono to postoji je ista univerzalnost. Na izvan jskoj razini mi imamo ime, ego, identitet. Kad se s te razine spustimo prema sre ditu, svi ti identiteti nestaju. Ego je samo korisna fikcija. Koristite ga, ali n e dopustite da vas zavede. (4) Knjiga mudrosti, Poglavlje 16 10

Funkcioniramo li mi uvijek kroz ego, ili postoje trenuci kad smo bez njega? Budui da je ego fikcija, postoje trenuci kad smo bez njega. Budui da je on fikcija, on moe postojati samo ako ga podravate. Fikciji je potrebno snano podravanje. Istini o no nije potrebno, u tome lei ljepota istine. Ali fikcija? Morate je stalno stvara ti da je tu i tamo potaknete, jer ona neprestano tone. Dok je uspijete potaknuti na jednoj strani, ona potone na drugoj. I to je ono to ljudi ine cijeli ivot, pokua vaju uiniti da fikcija izgleda kao istina. Kad imate vie novca, imate i vei ego, net o vri od ega siromana ovjeka. Ego siromana ovjeka je tanak, on si ne moe priutiti ve Ako postanete predsjednik vlade ili predsjednik drave, va e se ego napuhati do kra jnjih granica. Tada vie ne hodate po zemlji. Cijeli na ivot, potraga za novcem, mo, ugled, ovo i ono, sve to nije nita drugo nego potraga za novim uporitem, potraga z a novom zatitom, da biste nekako zadrali fikciju. A sve vrijeme znate da smrt dola zi. Sve to uinite, smrt e unititi. A ipak se ovjek i dalje nada, protiv svih nada on gaji nadu: moda svi umru, osim mene. Na neki nain to je istina. Uvijek ste vidjeli da drugi ljudi umiru, nikad niste vidjeli sebe da umirete. Zato to izgleda isti nito i logino. Ovaj ovjek umre, onaj ovjek umre, a vi nikad ne umirete. Vi ste uvij ek ovdje da ih alite, vi uvijek idete s njima na groblje da se oprostite od njih, a tada opet poete kui. Ne dajte se zavarati time jer svi su ti ljudi isto radili. A nitko nije izuzetak. Smrt doe i uniti svu fikciju vaeg uma, vaeg ugleda. Smrt doe i jednostavno izbrie sve, ne ostavlja ni otiske stopala. togod uinimo sa svojim ivot om nije nita drugo nego pisanje na vodi, ak nije ni pisanje na pijesku, nego na vo di. Niste jo nita ni napisali, a ve je svega nestalo. Ne uspijete to ni proitati. Pr ije nego proitate, svega nestane. Ali mi i dalje gradimo kule u zraku. Budui da su one fikcija, potrebno ih je stalno odravati, stalno se truditi, danju i nou. A ni tko ne moe paziti na to dvadeset etiri sata dnevno. I zato katkad, unato vama, jave se trenuci kad na as ugledate stvarnost bez ega koji funkcionira kao prepreka. Z apamtite da unato paravana ega kojim se kriju prave namjere, unato vama, ti trenuc i ipak postoje. Svatko ih jednom doivi. Na primjer, svake noi kad zapadnete u dubo k san, san je tako dubok da ne moete ak ni sanjati, tada ego nije vie va temelj, sve su njegove funkcije nestale. Dubok san bez snova vrsta je male smrti. U snu bez snova ego posve nestaje, jer kad nema razmiljanja ni snova, kako moete odrati fikc iju? Ali spavanje bez snova traje tek kratko vrijeme. U osam sati zdravog sna, o no ne traje vie od dva sata. A sama ta dva sata vas revitaliziraju. Doivite li ta dva sata duboka spavanja bez snova, ujutro ete se probuditi kao novi, svjei, oivjel i. ivot ponovno postaje uzbudljiv, dan se ini kao dar. Sve izgleda kao novo jer st e vi novi. I sve se ini prekrasnim, jer ste vi u prekrasnom prostoru. 11

to se dogodilo u ta dva sata kad ste zapali u dubok san - u ono to Patanjali i jog a zovu suuupti, spavanje bez snova? Ego je nestao. A nestajanje ega vas je revit aliziralo, pomladilo. Nestankom ega, premda u dubokom stanju bez svijesti, doivje li ste Boga. Patanjali kae da nema razlike izmeu spavanja bez snova - suuupti i kr ajnjeg stanja stopljenosti s Apsolutom samadhi. Nema mnogo razlike premda ipak p ostoji razlika. Razlika je u svijesti. U snu bez snova vi niste niega svjesni, u stanju samadhi vi ste svjesni, ali stanje je isto. Vi se kreete k Bogu, kreete se k univerzalnom sreditu. Nestajete u vanjskoj razini i pribliavate se sreditu. I upr avo taj dodir sa sreditem tako vas pomlauje. Budui da je ego fikcija, on katkad nes taje. Najdragocjenije vrijeme je spavanje bez snova. Zato zapamtite - spavanje j e vrlo dragocjeno, nemojte ga propustiti ni zbog kojeg razloga. Drugi veliki izv or iskustva stanja bez ega je seks, ljubav. No taj su osjeaj unitili sveenici, prok leli su ga, zato to vie nije tako snaan doivljaj. Takvo prokletstvo za dugo je vrem ena postavilo uvjete mnogim ljudima. ak i onda dok su u ljubavnom odnosu, oni dub oko u sebi znaju da rade neto pogreno. Odnekud im se javlja krivnja. A to je tako i kod najmodernije, najsuvremenije i najmlae generacije. Na povrini moda niste revo ltirani protiv drutva, na povrini moda vie niste konformista. Ali te stvari su vrlo duboke, nije u pitanju povrinski rezultat. Moete imati dugaku kosu, to vam nee mnogo pomoi. Moete postati hipi i prestati se prati, ni to vam nee mnogo pomoi. Moete post ati otpadnik od drutva na sve mogue naine koje moete zamisliti i izmisliti, ali to v am zaista nee pomoi jer stvari su postale preduboke, a sve su to samo povrne mjere. Tisuama godina su nam priali da je seks najvei grijeh. Ta je misao postala dio nae krvi, kostiju, dio same sri. I tako, iako svjesno znate da nema nita loe u seksu, o na vas i nesvjesno dri malo podalje, dri vas u strahu, u osjeaju krivice i vi se ne moete potpuno predati ljubavi. Ako to ipak uspijete, ego nestaje pa na najviem vr huncu, u klimaksu ljubavnog ina, vi ste puni ivotne energije. Um ne funkcionira. T o je takva uzavrelost energije da je um zbunjen, on ne zna to treba sada raditi. On je savreno sposoban ostati u funkciji u normalnim situacijama, ali kad se dogo di bilo to posve nepoznato i vrlo vitalno, um se zaustavi. A seks je najvitalnija stvar. Ako se posve predate ljubavnom inu, ego nestaje. U tome je ljepota ljubav nog ina, to je drugi izvor koji pomae da se letimice shvati Bog - to je slino dubok om snu. Ali ljubavni in je jo dragocjeniji izvor jer u dubokom snu vi niste svjesn i niega, dok ste u ljubavnom inu svjesni, svjesni ste premda bez sudjelovanja uma. Zato je velika znanost tantre postala moguom. Patanjali i joga bavili su se dubo kim snom. Oni su odabrali taj put da transformiraju dubok san u svjesno stanje k ako biste znali da ste u svom sreditu. Tantra smatra ljubavni in prozorom prema Bo gu. Put joge vrlo je dugaak jer transformirati nesvjesno spavanje u svijest vrlo je naporno, mogu proi mnogi ivoti... Tantra je pola mnogo kraim putem, najkraim putem , a i mnogo ugodnijim! Ljubavni in moe otvoriti prozor prema Bogu. Sve to je potreb no jest iskorijeniti uvjetovanosti koje su sveenici usadili u vas. Oni su to uinil i kako bi mogli postati 12

posrednici i agenti izmeu vas i Boga, tako da je va direktni kontakt s Bogom odsjee n. Naravno, vi biste trebali nekoga da vas opet dovede u dodir s Bogom, a sveenik bi postao moan. A on je bio moan milenijima. Tko god vas moe dovesti u dodir s moi, s pravom moi, postat e i sam moan. Bog je prava mo, On je izvor svih moi. Sveenik je bio tako moan milenijima, bio je moniji od kralja. Sada je znanstvenik zauzeo mjes to sveenika jer sada on zna kako otkljuati vrata moi skrivene u prirodi. Sveenik je znao kako vas povezati s Bogom, znanstvenik zna kako vas povezati s prirodom. Al i najprije vas sveenik mora odvezati, kako izmeu vas i Boga ne bi ostala nikakva i ndividualna privatna linija. Sveenik je pokvario vae unutarnje izvore, on ih je ot rovao. On je postao vrlo moan, ali cijelo ovjeanstvo ostalo je bez radosti, bez lju bavi, ostalo je puno osjeaja krivice. Morate se posve rijeiti osjeaja krivice. Dok ljubite, mislite na molitvu, meditirajte, mislite na Boga. Dok ljubite, palite m irisne tapie, pjevajte, pleite. Vaa spavaa soba treba biti hram, sveto mjesto. A ljub avni in ne smije biti neto to se obavlja na brzinu. Spustite se dublje, upijajte ga to vie moete, polako i zahvalno. I bit ete iznenaeni vi imate klju toga ina. Bog vas ije poslao u svijet bez kljueva. Ali ti se kljuevi moraju koristiti, morate ih sta viti u bravu i okrenuti ih. Ljubav je drugi fenomen, jedan od najmonijih, kad ego nestaje, a vi ste svjesni, potpuno svjesni, vi pulsirate, vibrirate. Vie niste i ndividualist, ve ste izgubljeni u energiji cjeline. Tada polako, polako, neka to postane va nain ivota. Ono to se dogaa na vrhuncu ljubavi mora postati vaa disciplina, ne samo iskustvo, nego disciplina. Tada sve to inite i kamo god poete... rano ujut ro sa suncem koje izlazi, sve e imati isti osjeaj, sve e biti isto upijanje postoja nja. Kad legnete na tlo pod nebom punim zvijezda, doivjet ete isto stapanje. Kad l egnete na zemlju, osjetit ete se jedno sa zemljom. Polako, polako, ljubavni in vam mora dati klju kako da budete zaljubljeni u samo postojanje. I tada ete ego prepo znati kao fikciju, bit e koriten kao fikcija.. A kad ga tako koristite, on nije op asan. Ima nekoliko drugih trenutaka kad ego otpadne sam od sebe. U trenucima vel ike opasnosti, kad na primjer vozite auto i iznenada vidite da e se dogoditi nesr ea. Izgubili ste kontrolu nad automobilom i ini se da ne postoji mogunost da se spa site. Udarit ete u drvo, ili u kamion koji vam vozi u susret, ili ete pasti u rije ku, to je apsolutno sigurno. U tim trenucima ego iznenada nestaje. Zbog toga je tako privlano nai se u opasnim situacijama. Ljudi se penju na Everest. To je dubok a meditacija, a oni to moda razumiju, a moda i ne. Planinarenje je vrlo vano, penja nje po planinama je opasno, to je opasnije, to je ljepe. Ondje ete imati doivljaje, snane doivljaje stanja bez ega. Gdjegod je opasnost blizu, um zastaje. Um moe misli ti samo onda kad niste u opasnosti, on nema to rei u opasnosti. U opasnosti postaj ete spontani i u toj spontanosti vi iznenada saznajete da niste ego. 13

Ili, to e biti za drukije ljude, jer ljudi su razliiti - ako imate srce estete, tad a e vam ljepota otvoriti vrata. Ako samo vidite prekrasnu enu ili mukarca u prolazu , tek u jednom trenutku bljesne ljepota i ego iznenada nestaje. Vi ste svladani. Ili kad vidite lotos u ribnjaku, ili zalazak sunca ili pticu u letu - sve to u t renu zapali vau unutarnju senzibilnost, sve to vas na as obuzme tako duboko da zabo ravite sebe - i u tim trenucima ego uzmakne. On je fikcija, vi se morate pomirit i s tim. Zaboravite li ga na as, on uzmakne. I dobro je da postoje trenuci kad on uzmakne i vi na as ugledate istinu i stvarnost. Zbog tih bljeskova religija nije umrla. Nije se to dogodilo zbog sveenika - oni su sve uinili da je ubiju. Nije to zbog tako zvanih religioznih ljudi, onih koji posjeuju crkve, damije i hramove. O ni nisu uope religiozni, oni se samo pretvaraju da to jesu. Religija nije umrla z bog onih nekoliko trenutaka koji se dogaaju vie ili manje gotovo svakom ovjeku. Obr atite vie panje na njih, upijte vie duh tih trenutaka, stvorite prostor da se ti tr enuci ee dogode. To je pravi put u potrazi za Bogom. Ne biti u egu jest biti u Bogu . (5) Knjiga mudrosti, Poglavlje 16 U vama se nalaze tri osobe Tri su osobe u va ma. Vi, to jest ja je osobnost. Rije osobnost dolazi od grkog korijena persona. U grkoj drami glumci su koristili maske, njihov bi glas dolazio iz maske. Sona znai glas, zvuk, a per znai kroz masku. Pravo lice koje govori niste niti upoznali, ni ti ste znali tko je pravi glumac. Postojala je maska i kroz nju je dolazio glas. inilo se kao da glas dolazi zaista iz maske, a vi ne poznajete pravu osobu. Rije osobnost (personality) je prekrasna, ona ima korijen u grkoj drami. I to se dogod ilo. U grkoj drami glumac je imao samo jednu masku. A vi imate mnoge maske, jednu na drugoj, slino slojevima luka. Ako maknete jednu masku, evo druge, ako i tu ma knete, postoji jo jedna. I moete nastaviti istraivati i istraivati, bit ete iznenaeni kako mnogo lica imate. Kako mnogo lica! ivotima ste ih skupljali. I sva su ona ko risna jer morate se mijenjati mnogo puta. Kad razgovarate sa svojim slugom, ne m oete imati isto lice, kao kad razgovarate sa svojim pretpostavljenim. A moda su ob ojica prisutna u istoj sobi. Kad pogledate slugu, morate koristiti jednu masku, a kad gledate svoga pretpostavljenog, koristite drugu masku. Vi se neprestano mi jenjate. To je postalo gotovo automatski - ne morate se vi mijenjati, promjena s e dogaa sama od sebe. Vi gledate pretpostavljenog i smijeite se. A tada pogledate slugu i smijeka nestaje, a vi postajete kruti, tako kruti kao to je va pretpostavlj eni prema vama. Kad on gleda svoga pretpostavljenog, i on se smjeka. U jednom jed inom trenutku vi mnogo puta mijenjate svoje lice. ovjek mora biti vrlo budan da z na koliko lica ima. Bezbroj! Ne mogu se ni izbrojiti. To je vae prvo ja, ono je l ano. Nazovimo ga egom. Dalo vam ga je drutvo, ono je dar drutva, dar politiara i svee nika, dar od roditelja i pedagoga. Oni su vam dali mnoga lica, samo zato da vam i vot protjee mirno. Oduzeli su vam istinu, umjesto toga dali su vam zamjenu. I zbo g tih zamjenskih lica vi ne znate tko ste. Ne moete ni znati, 14

jer se lica mijenjaju tako brzo i ima ih tako mnogo da vie ne vjerujete sebi. Ne znate tono koje je lice vae. Zapravo, nijedno nije vae. A ljudi u Zenu kau: "Dok ne sazna koje je tvoje originalno lice, nee saznati tko je Buddha." Jer Buddha je vae o riginalno lice. Roeni ste kao mudrac - buddha, a ivite lano. Ovaj dar koji vam je d alo drutvo, morate napustiti. To je znaenje inicijacije - samnyasa. Vi ste kranin, h induist ili musliman. To morate napustiti, to nije vae pravo lice, to su vam dali drugi ljudi, bili ste odgajani tako. A nisu vas ni pitali, nisu to ni traili od vas. To vam je nametnuto na silu. Svi su roditelji nasilni i svi su odgojni sist emi nasilni jer se ne obaziru na vas. Oni imaju apriori ideje, oni znaju to je is pravno. I oni svojataju pravo nad vama. Vi se mekoljite, vi vritite u sebi, ali be spomoni ste. Dijete je tako bespomono i njeno, moete ga formirati na sve mogue naine. To je ono to drutvo ini. Prije nego to dijete postane dovoljno jako, ve je onesposobl jeno na tisuu i jedan nain. Paralizirano je, otrovano je. Onog dana kad elite posta ti religiozni, morat ete napustiti sve religije. Onog dana kad zaelite uspostaviti odnos s Bogom, morat ete odbaciti sve ideologije o Bogu. Onog dana kad poelite sa znati tko ste, morat ete odbaciti sve odgovore koje su vam dali. Sve to je posueno, mora biti spaljeno. Zato je zen ovako definiran: To je izravno ciljanje na ljud sko srce, prirodu i elju da se postane Buddha. Ne zaustaviti se na slovima. Odvoj eno prenoenje izvan svetih tekstova." Odvojeno prenoenje izvan svetih tekstova - t o vam ne moe dati Kur'an ni Dharmapada, Biblija ni Talmud ili Gita. Nijedan sveti tekst ne moe vam to dati. I ako vjerujete u svete tekstove, i dalje ete proputati istinu. Istina je u vama. Ondje se morate sastati s njom. "Vidjeti prirodu i pos tati Buddha, to je izravno ciljanje na ljudsko srce. Ne morate nikud ii. Jer kamo god poete, ostat ete isti, kakva onda ima smisla nekud ii? Moete otii na Himalaju, t o nee nita promijeniti. Nosit ete sa sobom sve to imate. Sve to ste postali, sve to st e uinili nosit ete sa sobom, kao i sve vae izvjetaenosti. Vaa sintetika lica, vae pos znanje, vai sveti tekstovi i dalje e prianjati uz vas. Neete biti sami ak ni onda d ok budete sami sjedili u nekoj spilji u Himalaji. Uitelji e biti oko vas, i sveenic i i politiari, roditelji i cijelo drutvo. To sve moda nee biti vidljivo, ali bit e u vama nagomilano. A vi ete ostati kranin, hinduist ili musliman. I dalje ete poput pa pige samo ponavljati rijei. To se nee promijeniti, to se ne moe promijeniti. Proitao sam zgodnu bavarsku priu, moda ste uli za nju. Razmiljajte o njoj. 15

Aneo iz Mnchena Alois Hingerl, nosa broj 172 s mnchenske centralne eljeznike postaje, radio je jednog dana tako naporno da se sruio mrtav. Dva mala anela odnijela su ga uz dosta potekoa na nebo gdje ga je Sveti Petar srdano doekao i rekao mu da e se od sada zvati aneo Aloisius. Darovao mu je harfu i obavijestio ga o pravilima nebesk e kue. Rekao mu je: "Od osam ujutro do dvanaest sati u podne ti e se veseliti. A od podne do osam naveer pjevat e pjesme u slavu Boga." "to se to dogaa?" pitao se Alois ius. "Od osam ujutro do podne moram se veseliti? A od dvanaest u podne do osam n aveer pjevat u Bogu himne? Dakle, hmm... a kad u dobiti neto za pie?" "Dobit e svoju m nu na vrijeme", rekao je Petar poneto u neprilici i nestao. "Kakav pakao!" mrmlja o je Aloisius. "To e biti prilino dosadno. Trebam se veseliti od osam do dvanaest? A ja sam mislio da se na nebu nita ne radi." No konano je sjeo na jedan oblak i p oeo pjevati, kao to su mu rekli. Neki vrlo duhovan intelektualac pribliio mu se na oblaku. Aloisius ga je pozvao: "Hej, ti, kako bi bilo da mrknemo malo burmuta? Ha jde, uzet emo ga malo!" Ali aneo intelektualac bio je revoltiran takvom vulgarnom idejom. Samo je proaptao: "Hosanna!" i nestao. Aloisius se naljutio: "Hej, kakav je to glupi idiot?", povikao je. "Ako nee burmut, ne mora, zar ne? Ti seoski neotes anac! O Boe, kakvi su to ljudi ovdje? Oh, oh, u to sam to upao?" I opet je sjeo na svoj oblak i nastavio se veseliti. Ali njegova je ljutnja bila oita u njegovu pj evanju. Tako je glasno vikao da se nebeski Otac koji je stanovao iza susjednih v rata probudio iz svoga popodnevnog dremuckanja i upitao zaueno: "Odakle ta buka?" Odmah je poslao po Svetog Petra koji je doao trei pa su zajedno sluali skandalozno v eselje anela Aloisiusa: "Aleluja, k vragu! Aleluja, do avola! Aleluja, k vragu! Al eluja!" Sveti Petar se pourio i odvukao Aloisiusa pred Gospoda. Boanski Otac ga je dugo promatrao, a tada rekao: "Ah, da, to je aneo iz Mnchena. To sam si i mislio. A sada mi reci, zato sva ta buka?" To je Aloisius i ekao. Bio je tako ljut da je iz njega provalilo: "Ne sviaju mi se sve te stvari. Ne volim imati krila. Ne voli m pjevati himne Bogu. I ne volim manu umjesto piva! I da bude jasno, ne volim uo pe pjevati." "Sveti Petre, to nee tako ii," rekao je Gospod. "Ali imam ideju! Upotr ijebit emo ga kao glasnika da prenosi nae nebeske poruke bavarskoj vladi. Tako e moi letjeti u Mnchen jednom ili dva puta tjedno. A njegova e dobra dua poivati u miru." Kad je Aloisius to uo, bio je presretan. Uskoro je dobio svoj prvi posao glasnik a, dobio je pismo te je odletio na zemlju. A kad je opet osjetio tlo Mnchena pod svojim stopalima, uinilo mu se da je doista na nebu. Slijedei svoju staru naviku, odmah je poao do pivnice te otkrio da ga njegovo staro mjesto eka prazno. I dobra stara konobarica Kathi bila je jo uvijek ondje. On je naruio jednu rundu piva, pa jo jednu, a zatim jo jednu... i samo je sjedio i sjedio, a sjedi ondje i danas... I to je razlog zato je bavarska vlada do dana dananjega bez boanskoga vodstva. 16

Kamogod poete, bit ete ono to jeste. ak i na nebu i na Himalaji. Ne moete biti drukiji . Svijet nije izvan vas, vi ste svijet. I tako, kamogod poete, nosite svoj svijet sa sobom. Prava promjena ne smije biti promjena mjesta, prava promjena ne smije doi izvana, ve iznutra. A to mislim kad kaem prava promjena? Ne mislim da se morate popraviti jer to je opet la. Poboljanje znai da ete i dalje poboljavati svoju osobno st. Moete je nevjerojatno uljepati - ali zapamtite, to je ona ljepa to je opasnija j er e biti tee napustiti je. Zato se dogaa da grenik katkad postane svetac. Ali to vai uvaeni ljudi nikad ne postanu. Oni to ne mogu postati - njihova osobnost je tako cijenjena, tako ukraena, uljepana, oni su tako mnogo u nju investirali - cijeli n jihov ivot bio je jedna vrsta uljepavanja. Sada je preskupo napustiti tu prekrasnu osobnost. Grenik to moe uiniti, on nita nije ulagao u sebe. On je zasien svojom osob nou, ona je tako runa. Ali kako cijenjeni ovjek moe tako lako napustiti svoju osobnos t? Ona mu se isplatila, donijela mu je veliki profit, on je postajao sve cjenjen iji, uspinjao se sve vie, postigao je vrhunac uspjeha. Teko mu je zaustaviti se na toj ljestvici uspjeha. To su ljestve koje nemaju kraja, moete se uvijek uspinjat i. Netko je pitao Henrya Forda kad je umirao, a jo je uvijek planirao nove indust rije, nove pothvate: "Gospodine, vi umirete, lijenici kau da neete ivjeti vie od neko liko dana. ak ni u to nisu sigurni, moete umrijeti ve danas ili sutra. Zato to sada radite? Radili ste to cijeli svoj ivot. Imate tako mnogo novca, vie nego to ga moete potroiti, vie nego to ga moete uloiti u bilo to. To je beskoristan novac. Zato i dalj poveavate svoja poduzea?" Na trenutak Henry Ford je zaustavio svoja planiranja i odgovorio: "Sluajte, ne mogu se zaustaviti. To je nemogue. Samo me smrt moe zaustav iti. Dok sam iv i dalje u nastojati postii to vie. Znam da to nema smisla, ali ne mog u se zaustaviti." Kad u ivotu imate uspjeha, teko je zaustaviti se. Kad postajete sve bogatiji, teko je stati, kad postajete poznati, teko je ne ii i dalje. Sto je v aa osobnost profinjenija, ona to vie prianja uz vas. Zato ne kaem da se morate popr aviti. Nitko od velikih uitelja, od Buddhe do Haknina, nije rekao da se treba pop raviti. uvajte se tako zvanih knjiga koje vas popravljaju. Ameriko trite puno je tak vih knjiga koje vam savjetuju da se uvate. Jer popravljanje vas nikud nee odvesti. Nije stvar u popravljanju. Time e samo la biti poboljana. Vaa osobnost e se poboljati , postat ete profinjeniji, suptilniji, vie e vas cijeniti, bit ete dragocjeniji - al i to nije transformacija. Transformacija se ne dogaa poboljavanjem osobnosti, nego potpunim naputanjem osobnosti. La ne moe postati istina. Nema naina da se popravi l a, kako bi ona postala istina. Ona e i dalje ostati la. Ona e sve vie izgledati kao i stina, ali ostat e i dalje la. I to vie bude izgledala kao istina, bit ete sve vie njo me zaokupljeni, sve vie ete se uvrstiti u njoj. La moe tako sluiti istini da ak moete boraviti injenicu da je to la. 17

La vam kae: "Potrai istinu. Popravi svoj karakter, svoju osobnost. Trai istinu, post ani ovo, postani ono." La vam i dalje daje nove programe: "Uini ovo i tada e sve bi ti dobro. Bit e zauvijek sretan. Uini ovo, uini ono. Nije uspjelo? Ne brini se! Imam drugih planova za tebe." La vam i dalje nudi nove planove, a vi nastavljate ivjet i po tim planovima i upropatavate svoj ivot. Zapravo, i potraga za istinom proizla zi iz lai. To je teko razumjeti, ali treba se razumjeti. Potraga za istinom dolazi iz same lai. To je nain lai da zatiti samu sebe. Ona vam daje ak nagon potrage za is tinom. Kako se onda moete ljutiti na svoju osobnost? I kako je moete nazvati lai? O na vas tjera, prisiljava, gura vas da traite istinu. Ali traenje znai odlaenje. Isti na je ovdje, a la vas gura da traite ondje. Istina je sada, a la kae: "tada" i "ondj e." La uvijek govori ili o prolosti ili o budunosti, a nikad o sadanjosti. A istina je sadanjost. Upravo ovaj trenutak! Ona je ovdje i sada... Dakle, prvi ja je la, in . Pseudo - osobnost koja vas okruuje. Javno lice, lanost, prijevara. Drutvo ju je n ametnulo vama i vi ste postali njezin suradnik. Morate napustiti suradnju s drutv enom lai. Jer samo onda kad ste posve razotkriveni, vi ste ono to jeste. Sva je od jea drutvenost. Sve ideje i svi identiteti za koje vi mislite da ste to vi, drutven i su. Dali su vam ih drugi. Oni imaju svoje motive zato su vam dali te ideje. To je suptilno iskoritavanje. Pravo iskoritavanje nije ni ekonomsko ni politiko, pravo iskoritavanje je psiholoko. Zbog toga su sve revolucije do danas bile bezuspjene. Do sada, nijedna revolucija nije uspjela. Zato? jer su zanemarivali najdublje isk oritavanje koje je psiholoko. Oni su mijenjali samo izvanjske stvari. Kapitalistiko drutvo postaje komunistiko, ali to nije nikakva razlika. Demokracija postaje dikt atorska, diktatorsko drutvo postaje demokratsko. Nema tu nikakve razlike. To su s amo izvanjske promjene, poput bjelila, ali struktura duboko u sebi ostaje ista. Kakvo je to psiholoko iskoritavanje? Nikom nije doputeno da bude ono to jest, to je psiholoko iskoritavanje. Da nikog ne cijene niti prihvaaju kao takvog. Kako moete pot ovati ljude ako ih ne prihvatite onakvima kakvi jesu? Ako im nametnete stvari i tek tada ih potujete, to znai da potujete vlastita nametanja. Vi ljude ne cijenite onakvima kakvi jesu, vi ne potujete njihovu otkrivenost, vi ne potujete ono to je p rirodno u njima, ni njihovu spontanost, vi ne potujete njihove prave osmijehe i p rave suze. Vi potujete samo lanost, pretenzije, akcije. Njihovu glumu potujete. Ovo ja mora se posve odbaciti. Freud je mnogo pomogao da ovjeanstvo postane svjesno p seudo - osjeaja osobnosti, svjesnog uma. Njegova je revolucija mnogo dublja nego revolucija Marxa, mnogo je dublja od bilo koje druge revolucije. Ona zahvaa dubok o, premda se ne sputa dovoljno duboko. Ona dosie do drugoga stupnja vae osobnosti, to je potisnuti dio vas, nesvjesni dio. To je sve to vam drutvo nije dopustilo, sv e na to je drutvo prisililo vae bie i ondje samo kad ste pijani, kad sebe ne kontrol irate. Inae ostaje i dalje od vas. A ono je autentino, nije lano. Freud je mnogo uin io da ovjek to osvijesti. A humanistika psihologija i osobito grupe u razvoju, gru pe koje se sukobljavaju i ostali pojedinci, mnogo su pomogli da postanete svjesn i svega to vriti u vama, svega to ste potisnuli, unitili. A to je va 18

vitalni dio. To je va pravi ivot, prirodni ivot. Religije su to osudile kao va anima lni dio, one su to osudile kao izvor grijeha. Taj dio vas nije nii od svijesti, a li je sigurno dublji. I nema nita loe u tome ako je taj dio animalan. ivotinje su l ijepe kao i drvee. One jo uvijek ive neprikrivene u svojoj krajnjoj jednostavnosti koju jo nisu unitili sveenici i politiari, ona je jo dio Boga. Samo je ovjek zalutao. vjek je jedina abnormalna ivotinja na Zemlji - inae su sve ivotinje jednostavno nor malne. Od njih potjee radost, ljepota, zdravlje i vitalnost. Niste li to vidjeli? Kad ptica leti, niste li osjetili ljubomoru? Niste li tu vitalnost vidjeli u je lena koji brzo tri umom? Niste li osjetili ljubomoru zbog te vitalnosti, zbog te is te radosti energije? A niste li ljubomorni na djecu? Moda zato jer ste tako ljubo morni, osuujete ono to je djetinjasto? Montagne ima pravo kad kae da umjesto to kaemo ljudima: "Nemojte biti djetinjasti", treba im poeti govoriti: "Nemojte biti odra sli." On ima pravo, slaem se s njim. Dijete je prekrasno, odrastao ovjek je simbol runoe. On nije vie bujica, zaustavljen je na mnogo naina. On se smrznuo, dosadan je i mrtav. Izgubio je ar, izgubio je entuzijazam, on jednostavno usporava tempo pa je dosadan i nema nikakva osjeaja tajanstvenosti. Nikad ga ne moete iznenaditi, z aboravio je jezik zadivljenosti. Misterija je nestala iz njega. On ima sva objanj enja, ali tajanstvenost vie ne postoji. Zato je izgubio smisao za poeziju i ples, smisao za sve to je vrijedno, za sve to daje ivotu znaaj i vanost, za sve to daje oku s ivotu. Drugi ja je daleko vredniji. Zbog toga sam protiv sveenika, jer oni prian jaju uz prvi ja, onaj najpovrniji. Okrenite se k svom drugom ja. No ni taj drugi ja nije kraj - tu Freud zaostaje. A tu i humanistika filozofija zaostaje. Ona ide malo dublje od Freuda, ali jo ne dovoljno duboko da pronae tree ja. Postoji i tree ja, to ste pravi vi, duhovni aspekt koji je iznad prvoga i drugoga ja. Transcend entno ja, prosvjetljenost. To je nedjeljiva ista Svijest. Vae prvo ja je dakle drut veno, drugo je prirodno, a tree boansko. I zapamtite, ne tvrdim da prvo nije koris no. Ako tree ja postoji, tada se prvo moe prekrasno iskoristiti. Ako tree postoji, drugo se mora vrlo lijepo iskoristiti. Ali samo onda ako tree ja postoji. Ako cen tar dobro funkcionira, i periferija je u redu. Ali bez centra, sama obodnica je jedna vrsta smrti. To se dogodilo ovjeku. Zato na Zapadu tako mnogo mislitelja mi sli da ivot nema smisla. Ali to nije tako. To je samo zato jer ste vi izgubili do dir sa svojim izvorom iz kojega nastaje misao. To je kao da drvo izgubi dodir s vlastitim korijenom. Tada nema cvijea, a lie pone otpadati. Lie padne, a novo ne nikne . Sokovi prestaju protjecati, vie ne postoji ivotna snaga. Drvo umire, ono postaje mrtvo. I drvo e moda poeti filozofirati, ono moe postati egzistencijalist, poput J. P. Sartra ili nekoga drugog. I pone govoriti da u ivotu nema cvijea. Da ivot nema c vijea ni mirisa, da nema vie ni ptica. I drvo moe poeti govoriti da je uvijek tako b ilo, a nai su preci bili samo u zabludi kad su mislili da su cvjetovi. Oni su to samo zamiljali. Uvijek je bilo tako, proljee nikad nije ni dolo. Ljudi su samo fant azirali. Ti prosvijetljeni ljudi jednostavno su zamiljali, fantazirali su da cvij ee cvjeta i da postoji velika radost, da 19

ptice lete, a Sunce sja. Ali niega nema, sve je tama, sve je sluajnost, nita nema s misla." Drvo bi to moglo rei. A prava stvar nije u tomu da nita nema smisla, da vie nema cvijea, da cvijee ne postoji, a miris je samo fantazija, ve je drvo jednostav no izgubilo kontakt sa svojim vlastitim korijenom. Ako niste ukorijenjeni u svoj u prosvjetljenost, neete cvjetati. Neete pjevati, neete znati to je slavlje. A kako e te onda znati Boga, ako ne znate za slavlje? Vi ste zaboravili kako se plee, kako ete se onda moliti Bogu? Vae drvo je suho, vaa ivotna snaga je nestala. Morat ete po novno pronai svoje korijene. Gdje ete ih pronai? Oni se moraju pronai ovdje i sada. (6) Upravo ovo tijelo, Buddha, Poglavlje 6 20

POGLAVLJE 2 IDEALI Bio jednom mali polarni medvjed koji je pitao svoju majku: "Je li moj tata bio t akoer polarni medvjed?" "Naravno, tvoj tata je bio polarni medvjed." "Ali", nasta vio je maleni nakon nekog vremena, "mama, je li i moj djed bio polarni medvjed?" "Da, i on je bio polarni medvjed." Vrijeme je prolazilo, a mali je opet pitao s voju majku: " A to je s mojim pradjedom? Je li i on bio polarni medvjed?" "Da, bi o je. Ali zato pita?" "Zato jer se smrzavam." Osho, rekli su mi da je moj otac bio polarni medvjed, rekli su mi da je to bio i moj djed i pradjed. Ali ja se smrza vam. Kako to mogu promijeniti? Ja sluajno znam svoga oca i djeda. Sluajno znam i s voga pradjeda. I oni su se smrzavali. A njihove su im majke priale iste prie - da je njihov otac bio polarni medvjed, da je to bio i njihov djed i pradjed. Ako se smrzavate, smrzavate se! Te vam prie nee pomoi. To jednostavno dokazuje da se i po larni medvjedi smrzavaju. Pogledajte stvarnost, nemojte ivjeti u tradiciji, ne vr aajte se u prolost. Ako se smrzavate, smrzavate se. A to uope nije nikakva utjeha d a ste polarni medvjed. ovjeanstvo je dobivalo takve utjehe. Kad umirete, umirete. Netko doe i kae vam: "Ne boj se, dua je neumrla." No vi umirete. uo sam jednu priu o nekom idovu koji je pao na cesti i umirao, sruio se zbog sranog udara. Skupila se g omila ljudi pa su traili neke religiozne ljude, nekoga religioznog ovjeka, nekog s veenika, jer ovjek je umirao. Pojavio se katoliki sveenik, ne znajui o komu se radi. Pribliio se umiruem ovjeku i pitao ga: "Vjeruje li? Izjavljuje li da vjeruje u trojstv o - u Boga oca, u svetog duha i sina Isusa Krista?" Umirui ovjek je otvorio oi i re kao: "Ja umirem, a on govori u zagonetkama. to u s njima?" ovjek umire, a vi ga tjei te da je dua neumrla. Te utjehe nisu nikakva pomo. Netko je u nevolji, a vi mu kaet e: "Ne budi jadan, to je samo psiholoki." Kako to pomae? Vi ga time inite jo jadniji m. Te teorije ne pomau mnogo. One su izmiljene da utjee i prevare. Ako se smrzavate , smrzavate se! Umjesto da pitate je li va otac bio sjeverni medvjed, vjebajte! Sk aite, trite, radite dinaminu meditaciju i neete se smrzavati, obeavam vam. Zaboravite sve o svom ocu, djedu i pradjedu. Sluajte samo svoju stvarnost Ako se smrzavate, uinite neto. A neto se uvijek moe uiniti. Ali to nije nain, na krivom ste 21

tragu. Moete i dalje ispitivati i naravno, jadna vas majka tjei i dalje. Pitanje j e prekrasno, vrlo je vano, ima nevjerojatnu vanost. Tako ovjeanstvo trpi. Posluajte o ne koji trpe. Pogledajte problem i nemojte pokuati nai nikakva rjeenja izvan proble ma. Gledajte ravno u problem i uvijek ete ondje nai rjeenje. Pogledajte pitanje, ne traite odgovor. Na primjer, moete i dalje pitati: "Tko sam ja?" Moete otii kraninu i on e vam rei: "Ti si sin Boji i Bog te vrlo voli." Bit ete zbunjeni jer kako vas Bog moe voljeti? Neki sveenik je rekao Mula Nasruddinu: "Bog te vrlo voli." A on je o dgovorio: "Kako me moe voljeti? On me ni ne poznaje!" A sveenik je odgovorio: "Zat o te i moe voljeti. Mi te znamo pa te ne moemo voljeti - preteko je!" Ili poete do h induiste i postavite mu isto pitanje, a on kae da ste vi Bog sam. Ne sin Boji, ve B og sam. Ali vas i dalje boli glava, vi imate migrenu i vrlo ste zbunjeni, kako B og moe imati migrenu? I to ne rjeava va problem. elite li postaviti pitanje: "Tko sa m ja?" nemojte ii nikomu. Sjedite tiho i pitajte se duboko u svom srcu. Neka pita nja odjekuju. Ne verbalno. Egzistencijalno, neka pitanje bude ovdje poput streli ce koja probada vae srce: "Tko sam ja?" Pitajte i dalje. I ne urite se odgovoriti, jer ako odmah odgovorite na njega, taj je odgovor doao od nekoga drugog - od nek og sveenika, politiara, iz neke tradicije. Ne odgovarajte iz svoje memorije, jer v aa je memorija sva posuena. Vaa je memorija poput kompjutora, mrtva je. Ona nema ni kakve veze sa znanjem. Ona je unijeta u vas. I zato kad pitate: "Tko sam ja?" a vaa memorija kae: "Ti si velika dua!", pazite! Nemojte upasti u zamku. Samo odbacit e sve to smee, sve je to besmisleno. Samo i dalje pitajte: "Tko sam ja? ... Tko s am ja?... Tko sam ja'" Jednoga ete dana vidjeti da je i pitanja nestalo. Samo je en ja ostala: "Tko sam ja?" Ne pitanje, zaista, nego enja - cijelo vae bie je uzbueno od enje da sazna: "Tko sam ja?" I jednog ete dana vidjeti, ak ni vi ne postojite, post oji samo ta enja. I u tom intenzivnom, strastvenom stanju vaega bia, iznenada ete shv atiti da je neto eksplodiralo. Iznenada ete se nai licem u lice sa sobom, i znat ete tko ste. Nema naina da pitate svog oca: "Tko sam ja?" Ni on sam ne zna tko je. N ema smisla da to pitanje postavite svom djedu ili pradjedu. Nemojte nita pitati. Ne pitajte ni majku ni drutvo, ne pitajte kulturu ni civilizaciju. Pitajte svoju najdublju sr. elite li doista saznati odgovor, uite u sebe i iz toga unutarnjeg isk ustva dogodit e se promjena. Vi pitate kako to moete promijeniti. Vi to ne moete pr omijeniti. Najprije se morate suoiti sa svojom stvarnou, a sam taj susret, promijen it e vas. Neki izvjestitelj pokuavao je od jednoga vrlo starog ovjeka iz doma za st are ljude koji je uzdravala drava, dobiti priu koja bi zanimala ljude. "Oe", pitao j e drski reporter, "kako biste se osjeali da iznenada dobijete pismo kojim vas oba vjetavaju da vam je neki ve zaboravljeni roak ostavio pet milijuna dolara?" 22

"Sine", stigao je polagano odgovor, "ja bih i dalje imao devedeset etiri godine." Jeste li shvatili? Star ovjek kae: "Imat u devedeset etiri godine ak i onda kad dobi jem pet milijuna dolara. Sto u s njima? I dalje u imati devedeset etiri godine." Ne pomae vam nita to kae Buddha, Mahavira ili Krist. Vi se smrzavate. Imate i dalje de vedeset etiri godine. ak da vam se sve znanje svijeta ulije u glavu, ono vam nee po moi - vama je ipak hladno, imate i dalje devedeset etiri godine. Ako se u vama ne pojavi neko iskustvo, neko vitalno iskustvo koje e transformirati cijelo vae bie i vi postanete opet mladi, pa ivnete, nita osim toga nije vrijedno. Zato ne pitajte druge. To je prva lekcija koju trebate nauiti. Pitajte sebe. I tada zapamtite - z ato jer su drugi ve odgovorili na to pitanje, ti e vam se odgovori pojaviti. Izbje gavajte ih. Pitanje je vae i zato vam niiji odgovor nee pomoi. Pitanje je vae i zato i odgovor mora biti va. Buddha je pio i vie nije bio edan. Isus je pio i bio je u e kstazi. Ja sam pio, ali kako e to zadovoljiti vau e? Vi morate sami piti. Jednom su molili nekoga velikog sufi mistika da doe na dvor da bi se pomolio za dvorjane. M istik je doao, ali je odbio moliti se, ve je rekao: "To je nemogue, kako da se moli m za vas? Nekoliko je stvari koje ovjek mora sam uiniti. Na primjer, elite li ljubi ti enu, morate to sami uiniti. Ja to ne mogu uiniti za vas. Ili ako elite obrisati n os, morate to sami uiniti, ja ne mogu za vas obrisati svoj nos, to vam ne bi pomo glo. Tako je i s molitvom. Kako se mogu moliti za vas? Molite se vi, ja u se moli ti za sebe." I on sklopi oi i udubi se u molitvu. To je ono to mogu ja uiniti. Za m ene je problem nestao, ali nije nestao zato jer su mi oni drugi odgovorili. Nisa m nikoga nita pitao. Zapravo, da budem iskren, sve to sam uinio bilo je da se ne ob azirem na odgovore koje su mi drugi dali. No ljudi vam i dalje daju savjete. Oni su vrlo iskreni u svojim savjetima. U drugim stvarima moda i nisu iskreni, ali u savjetima su vrlo iskreni, veliki su. Pitali ih vi ili ne, oni vam i dalje savj etuju. Savjet je jedina stvar koja se tako mnogo daje, a nikad se ne prima. Nitk o ne prihvaa savjete. uo sam priu o dvojici pijanaca koji su boravili pod drvetom. Jedan je rekao: "Nastanio sam se u ovoj dravi jer nikad nisam posluao niiji savjet. " A drugi je rekao: "Brate, a ja sam ovdje zato jar sam sluao svaiji savjet," Puto vati trebate sami. Smrzavate se, znam! Jadni ste, i to znam. Ali ja vas ne mogu utjeiti. I ne vjerujem u utjehu jer svaka utjeha ionako samo odgaa ono to se treba dogoditi. Majka kae medvjediu: "Da, tvoj otac je bio polarni medvjed!" Neko vrijem e medvjedi je pokuavao ne smrzavati se jer pretpostavlja se da polarnim medvjedima nije zima. Ali nije pomoglo. On ponovno upita: "Majko, moj djed je takoer bio po larni medvjed?" On pokuava saznati, je li neto od onoga to je naslijedio polo krivim putem pa se zato smrzava. 23

A majka kae: "Da, tvoj djed je takoer bio polarni medvjed." Medvjedi ponovno pokuava da mu ne bude hladno. Ali hladnoa se ne moe promijeniti. Moe se malo odgoditi, ali hladnoa se opet javi. Stvarnost se ne moe izbjei. Ne pomae nikakvo teoretiziranje. Zaboravite teorije, posluajte injenice. Jadni ste? Tada se morate suoiti sa svojim jadom. Ljuti ste? Suoite se s ljutnjom. Osjeate li sklonost prema seksualnosti, za boravite to drugi kau o njoj, pogledajte sami toj injenici u oi. To je va ivot, vi ga morate ivjeti. Ne posuujte nita od drugih. Nikad nemojte biti drugorazredni. Bog vo li ljude koji su originalni. Nije poznato da je ikad volio duplikate. Budite sam o originalni, budite jedinstveni, budite individualist, budite ono to jeste i suoi te se s vaim problemom. elim vam rei samo jedno: u vaem problemu nalazi se skriveno rjeenje. Problem je samo sjeme. Ako ga dulje istraujete, rjeenje e se samo javiti. V ae neznanje je sjeme. Spustite li se u sebe, iz njega e procvasti znanje. Vae drhta nje, vae smrzavanje je problem. Udubite se u taj problem pa e iz njega niknuti top lina. Zapravo, sve ste dobili - i pitanje i odgovor, i neznanje i znanje. Samo s e trebate udubiti u sebe. (7) Ekstaza: zaboravljeni jezik, Poglavlje 4 ini mi se da ljudska bia osjeaju kako nije dovoljno biti ono to jesi. Zato se veina ljudi osjea prisiljenima da dostigne mo, ugled i ostalo, umjesto da budu jednostavna ljudska bia? To je komplicirano pitanje koje ima dvije strane i obje treba razumjeti. Pri je svega, vai vas roditelji, uitelji, susjedi i drutvo nikad nisu prihvatili onakve kakvi jeste. Svatko je pokuavao popraviti vas, uiniti vas boljima. Svatko je ukaz ivao na vae pogreke, mane, na vae slabosti i zablude, na vae krive korake kojima je svako ljudsko bie sklono. Nitko nije naglaavao vau ljepotu, nitko nije naglaavao vau inteligenciju, vau veliinu. Velik je dar i to to ste ivi, ali nitko vam nikad nije r ekao da budete zahvalni. Naprotiv, svi su mrzovoljni i ale se. Ako se sve to vas o kruuje od samog poetka nastavlja i dalje, pokazujui vam da niste ono to biste trebal i biti, stavljajui pred vas visoke ideale koje morate slijediti i koje morate ost variti, dok vau duhovnost nikad ne hvale. Ono to se hvali je vaa budunost - moete li postati ugledni, moni, bogati, moete li postati velik intelektualac, slavan na nek i nain, ali ne da postanete nitko. Neprestani zahtjevi protiv vas stvorili su u v ama ovu ideju: Nisam dovoljno dobar onakav kakav jesam, neto mi nedostaje. Morao bih biti negdje drugdje, a ne ovdje. To nije mjesto na kojem bih trebao biti. Tr ebao bih biti negdje na viem poloaju, na monijem, istaknutijem, na poloaju koji se v ie potuje, koji je poznatiji. To je pola prie - koja je neugodna, koja se ne bi smj ela dogoditi. Ona se jednostavno mora otkloniti, ako su ljudi imalo inteligentni kad je u pitanju kako postati dobra majka, otac, uitelj. Nemojte kvariti dijete. Morate mu pomoi da njeguje osjeaj za svoje samopotovanje, da prihvati samoga sebe, morate mu pomoi da se ti osjeaji razvijaju. U protivnom, vi 24

postajete prepreka za njegov rast. To je teko ali i jednostavno. Moe se zanemariti jer je tako jednostavno i logino vidjeti da vi niste odgovorni za ono to jeste. T o je nain na koji vas je priroda stvorila. ista je glupost plakati zbog prolivena mlijeka. Ali drugi dio prie je nevjerojatno vaan. ak ako se uklone ti zahtjevi i va um postane posve prazan, jo uvijek ete osjeati da niste dovoljno dobri. No to e biti posve drukije iskustvo. Rijei e biti iste, ali iskustvo drukije. Vi niste dovoljno dobri jer moete biti i bolji. Vie se nee pitati kako da postanete slavni, potovani, moni i bogati. Sve to nee vie biti vaa briga. Vi ete se brinuti samo kako da budete s jeme. Ne raate se kao drvo, ve kao sjeme i morate narasti do cvjetanja.. To cvjeta nje bit e vae zadovoljstvo, vae ispunjenje. Cvjetanje nema nikakve veze s moi, nama nikakve veze s novcem ni s politikom. Ono se tie iskljuivo samo vas. Ono simbolizi ra individualni rast. I zbog toga, svako drukije usmjeravanje postaje preprekom, smetnjom, to je pogreno koritenje prirodne tenje za rastom. Svako se dijete raa s ten jom da naraste i postane njegovano, mlado bie puno ljubavi, suosjeanja i mira, koj e e se radovati samom sebi. Nije rije o natjecanju, ak niti o usporeivanju s drugima . Ali prvi pogreni zahtjevi odvlae vas na pogrean put jer poticaj da postanete bolj i, da se proirite, drutvo koristi za svoje osobne interese. Ono vas odvraa od prave stvari i ispunjava va duh tako da mislite kako e vam taj poticaj donijeti vie novc a, da taj poticaj znai da morate svuda biti na vrhu - u obrazovanju, u politici. Gdjegod se nalazite, morate biti na vrhu, a ako tako ne bude, osjeate da ne radit e dobro, osjeate duboki kompleks inferiornosti. Cijelo to usmjeravanje stvara kom pleks inferiornosti jer drutvo eli da vi postanete superiorni, superiorniji od dru gih. Ono vas ui natjecanju, ui vas da usporeujete sebe s drugima. Ono vas ui nasilju i borbi. Ui vas da put nije vaan, vaan je kraj, cilj je uspjeh. A to se lako moe po stii jer vi ste ve roeni s poticanjem da rastete, s poticanjem da budete negdje dru gdje. Sjeme mora dugo putovati da bi postalo cvijet. To je cijelo hodoae. A poticaj je prekrasan. Dala vam ga je sama priroda. Ali sve do sada drutvo je bilo vrlo r azborito, ono je odvraalo, skretalo, usmjeravalo vae prirodne instinkte u svoju dr utvenu korist. Ovo su dvije stvari koje vam daju osjeaj da - gdjegod se nalazite, neto e vam nedostajati, morate neto dobiti, morate postii pobjedu, morate se popeti jo vie. Sada vam je potrebna inteligencija da vam objasni koji je va prirodni potic aj i kamo vas drutvo usmjerava. Presijecite drutveno usmjeravanje, sve je to glupo st, kako bi priroda ostala ista, nezagaena. A priroda je svuda intelektualistika. V i ete narasti i procvjetati, moda postanete cvijet rue. Netko drugi e narasti i post ati neven. Vi neete biti nita superiorniji jer ste cvijet rue, niti onaj drugi infe riorniji jer je cvijet nevena. Oboje ste procvjetali, u tome je stvar i to cvjet anje daje vam duboko zadovoljstvo. Sve frustracije su nestale, sve napetosti nes taju, a vama zavlada duboki mir, mir koji nadilazi svako shvaanje. Ali najprije m orate posve presjei drutvene gluposti, inae e vas one posve skrenuti s vaeg puta. 25

Morate biti bogati, ali ne imuni. Bogatstvo je neto drugo. Prosjak moe biti bogat, a vladar moe biti siromaan. Bogatstvo je kvaliteta postojanja. Aleksandar Veliki s usreo se s Diogenom koji je bio pravi prosjak, koji je imao samo jednu svjetiljk u - to je bilo sve to je imao. Njegova je svjetiljka bila upaljena cijeli dan. Bi lo je oito da se ponaa na udan nain. ak ga je Aleksandar morao pitati: "Zato tvoja svj etiljka gori i danju?" Diogen ju je podigao, pogledao Aleksandra u lice i rekao: "Traim pravog ovjeka danju i nou, ali ga ne mogu nai." Aleksandar se zaprepastio da goli prosjak kae tako neto njemu, vladaru svijeta. Ali je primijetio da je Diogen tako prekrasan u svojoj golotinji. Oi su mu bile mirne, rijei su imale takav auto ritet, a njegova je prisutnost bila tako umirujua, smirena i blaga da se Aleksand ar osjetio povrijeen, nije mu mogao vratiti milo za drago. Prisutnost toga ovjeka bila je tako snana da je Aleksandar uz njega izgledao kao prosjak. Zapisao je u s voj dnevnik: "Prvi put sam osjetio da bogatstvo znai neto drugo, a ne imati novac. Vidio sam bogata ovjeka." Bogatstvo je vaa autentinost, iskrenost, vaa istina, ljub av i kreativnost, va senzibilitet i meditativnost. To je va pravi imetak. Drutvo je usmjerilo vau glavu prema svjetovnim stvarima i vi ste posve zaboravili da vam j e glava skrenuta. Sjeam se jedne prie koja se doista dogodila. U Indiji se neki ovj ek vozio na motoru. Bilo je vrlo hladno i zato je stavio svoj kaput preko prsiju . Vjetar je snano udarao u njega. Sa suprotne strane ceste jurio je na svom motor u neki sardar1. Sardari su vrlo jednostavni ljudi. Nije mogao vjerovati svojim oi ma kad je vidio tko mu juri u susret jer je mislio da je onaj ovjek okrenuo glavu prema natrag. Vrlo se uplaio pa se sa svojim motorom sudario s tim jadnim ovjekom koji je pao s motora i onesvijestio se. Sardar ga je pozorno pogledao i pomisli o: "Boe moj, to mu se dogodilo? Grad je daleko, bolnica je takoer daleko, ali neto s e mora uiniti." Sardari u Indiji su vrlo snani ljudi. A jedan ovjek leao je bez svij esti i zato je on na silu okrenuo njegovu glavu, da bude u skladu s kaputom. Upr avo u tom trenutku stigla je policija. Pitali su to se dogodilo. ovjek je odgovori o: "Doli ste u pravo vrijeme. Pogledajte tog ovjeka! Pao je sa svog motora." Polic ajac je pitao je li iv ili mrtav. Sardar je odgovorio: "Bio je iv, dok mu je glava bila u krivom poloaju. Kad sam mu glavu okrenuo u pravi poloaj, prestao je disati . Vrlo udan momak!" Policajci su rekli: "Tebe je zanimala samo glava. Nisi primij etio da je kaput bio okrenut, a ne glava!" Sardar je odgovorio: "Mi smo siromani i jednostavni ljudi. Nikad nisam vidio ovjeka koji zakopava kaput na leima. Mislio sam da se neto dogodilo. On je disao premda je bio bez svijesti. Okrenuo sam mu g lavu, bilo mi je to teko uiniti, ali kad hou neto uiniti, onda to i izvrim. Okrenuo sa m mu glavu tono onako da bude u skladu s kaputom. Tada je prestao disati. Jadan ov jek!" 1 sardar- naziv za Sikka iz potovanja 26

Neki ljudi okreu i vau glavu i va um na mnogo naina, prema svojim idejama o tomu kak vi trebate biti. To ne ine u looj namjeri. Vai roditelji su vas voljeli, vai su vas uitelji voljeli, vae je drutvo eljelo da postanete netko. Njihove su namjere bile do bre, ali njihovo shvaanje nije bilo u redu. Oni su zaboravili da vi ne moete pretv oriti grm nevena u grm rua i obratno. Sve to moete uiniti jest da rui ponavljate da m ora postati vea, ljepih boja, mirisnija. Morate joj dodavati sve kemikalije potreb ne da transformiraju boju i miris - dat ete joj gnojivo, pravu zemlju, zalijevati je u prvo vrijeme, ali ne moete uiniti da u grmu rue izrastu lotosi. Ako ponete grm rue uvjeravati da mora postati lotosov cvijet - a naravno, cvjetovi lotosa su ve liki i lijepi - krivo ga usmjeravate. To e pomoi grmu samo da nikad u njemu ne pro cvjetaju lotosi. Sva e njegova energija biti usmjerena u krivom smjeru pa grm nee moi procvjetati ni ruama, jer odakle mu energija za rue? A kad nee biti ni lotosa ni rua, taj e se jadan grm osjeati praznim, frustriranim, jalovim i bezvrijednim. A t o se dogaa i ljudima. Sve u "dobrim namjerama" ljudi vas krivo usmjeravaju. U jed nom boljem drutvu u kojem ljudi imaju vie razumijevanja, nitko vas nee pokuati mijen jati. Svatko e vam pomagati da budete ono to jeste, a imati vlastiti ja najvee je b ogatstvo na svijetu. Biti ono to jeste dovoljno je da budete ispunjeni. Sve to moe vaem ivotu dati smisao i vanost. Ako samo budete ono to jeste, ako se samo budete r azvijali prema vlastitoj prirodi, to e pomoi ispunjenju vae sudbine. Dakle, potican je nije loe, ali bilo je usmjereno prema krivim stvarima. Morate biti na oprezu d a nitko s vama ne manipulira, bez obzira kako dobre njegove namjere bile. Morate sami sebe spasiti od takozvanih dobronamjernih ljudi, od dobroinitelja koji vas neprestano savjetuju da uinite ovo ili ono. Samo ih sluajte i zahvalite im jer oni ne misle zlo, ali zlo je ono to se dogodi. Posluajte jedino svoje srce jer ono je va najbolji uitelj. Na stvarnom ivotnom putovanju vaa vlastita intuicija va je jedin i uitelj. Jeste li pogledali to znai rije intuicija? Znai isto to i pouavanje. Pouava vam daju uitelji, dakle ono dolazi izvana. Intuicija je dar vae prirode, ona izvi re iz vas. Vi imate svog vou u sebi. Samo s malo hrabrosti, nikad se neete osjeati bezvrijednima. Moda neete postati predsjednik drave, moda neete postati premijer, nit i Henry Ford. Ali to nije ni potrebno. Moda postanete prekrasna pjevaica ili pozna ti slikar. I nije vano to ete uiniti... Moda postanete glasoviti postolar. Kad je Abr aham Lincoln postao predsjednik Amerike, njegov je otac bio postolar. Cijeli se Senat osjeao prilino zbunjeno zbog injenice da sin jednog postolara predsjeda najbo gatijim ljudima, ljudima koji pripadaju visokom drutvenom staleu, onima koji se zb og bogatstva osjeaju superiornijima, jer pripadaju obiteljima iji korijeni potjeu o d davnina. Cijeli se Senat na neki nain osjeao zbunjeno, ljutito, iritirano. Nitko nije bio sretan to je Lincoln postao predsjednik. Jedan naroito arogantan ovjek ko ji je pripadao graanskoj klasi, ustao je prije nego to se Lincoln prvi put obratio Senatu svojim uvodnim govorom i rekao: "Gospodine Lincoln, prije nego bilo to kae te, elio bih vas podsjetiti da ste vi sin jednog postolara." Cijeli se Senat nasm ijao. eljeli su poniziti Lincolna. Nisu ga mogli pobijediti, ali su ga mogli poni ziti. No teko je poniziti ovjeka kakav je bio Lincoln. 27

On je odgovorio tom gospodinu: "Neobino sam vam zahvalan to ste me podsjetili na m og oca koji je mrtav. Uvijek u se sjeati to ste mi rekli. Znam da nikad neu biti tak o velik predsjednik, kao to je moj otac bio velik postolar." Zavladala je mrtva t iina. Bio je to nain na koji je Lincoln to prihvatio. Zatim je nastavio: "Koliko m i je poznato, moj otac je i za vau obitelj radio cipele. Ako su vam te cipele tij esne i neudobne - premda ja nisam tako dobar postolar, nauio sam zanat od moga oc a jo u djetinjstvu - mogao bih popraviti vae cipele. A isto to vrijedi i za sve os tale u Senatu. Ako vam je moj otac napravio cipele koje bi trebalo popraviti i ui niti neke Ispravke, stojim vam uvijek na raspolaganju. Premda je jedno sigurno nisam tako dobar kao moj otac. On je imao zlatne ruke." I suze su mu navrle na oi, prisjeajui se svoga velikog oca. Nije vano to ste: treerazredni predsjednik ili pr voklasni postolar. Ono to vas ispunja je osjeaj da volite ono to radite, da u to un osite svu svoju energiju, da ne elite biti nitko drugi, da je to upravo ono to elit e biti, da se slaete s prirodom - da je dio koji ste dobili u toj drami prava ulo ga, da je neete promijeniti ni za ulogu predsjednika ili vladara. To je pravo bog atstvo, to je prava mo. Kad bi svi ljudi eljeli biti ono to jesu, uskoro biste otkr ili da je Zemlja puna monih ljudi nevjerojatne snage, inteligencije, razumijevanj a i ispunjenja, bili biste puni radosti da ste stigli kui. (8) Transmisija svjeti ljke, Poglavlje 26 Rije ideal za mene je neista rije Rije ideal je za mene neista rij e. Ja nemam ideala, ideali izluuju ovjeka. Ideali su cijelu Zemlju pretvorili u lud nicu. Ideal znai da vi niste ono to biste trebali biti. Ideal stvara napetost, zab rinutost, tjeskobu. On ovjeka pretvara u izofrenika. Ideal je za budunost, a vi ste u sadanjosti. I kako moete ivjeti ako niste idealni? Najprije budite uzor, a tada ponite ivjeti - a to se nikad ne dogaa. To se ne moe dogoditi ve po samoj prirodi stv ari. Ideali su nemogui, zato su ideali. Oni vas izluuju, od njih obolite. Pone osuiv anje, jer ideali uvijek nedostaju. Stvara se krivnja. Zapravo, to je ono to rade sveenici i politiari -oni ele stvoriti krivnju u vama, a za to koriste ideale. To j e jednostavan mehanizam. Najprije stvore ideale, a tada se krivnja automatski ja vlja. Ako vam kaem da dva oka nisu dovoljna, vi odmah trebate tri oka, trebate ot voriti svoje tree oko. itajte Lobsanga Rampu i otvorite svoje tree oko. Vi sada muk otrpno pokuavate to uiniti, na ovaj ili onaj nain. Trudite se svim silama, ponavlja te neku mantru, ali tree oko se ne otvara. Tada poinjete osjeati krivnju, neto vam n edostaje, vi niste prava osoba. Poinjete osjeati depresiju. Trljate tree oko, ali o no se ne otvara. uvajte se svih tih gluposti. Ta dva oka koja imate su prekrasna. A ako imate samo jedno oko, i ono je predivno! Prihvatite se onakvima kakvi jes te. Uope me ne zanima idealno drutvo. Ne zanimaju me ni idealni pojedinci. Ne zani ma me ni idealizam. A to se mene tie, drutvo ne postoji. Postoje samo pojedinci. Dr utvo je samo struktura koja djeluje i misli samo na korist. Na drutvo ne moete naii. Jeste li se ikad susreli s 28

drutvom? Jeste li se ikad susreli s ovjenou? Ili s kranstvom, hinduizmom ili islamom? e, uvijek se susreete s pojedincem, stvarnim i homogenim individualcem. No, ljudi razmiljaju kako unaprijediti drutvo, kako ga uiniti idealnim. A ti isti ljudi i sa mi su postali nevoljni. Bili su veliki smutljivci. Zbog svoga idealnog drutva unit ili su samopotovanje ljudi i u svima stvorili osjeaj krivnje. Svatko je kriv, nitk o ne izgleda sretan onakav kakav jest. Moete stvoriti krivnju za svata - a kad je krivnja jednom stvorena, postajete moni. Onaj tko stvori krivnju u vama, stjee mo n ad vama. Zapamtite tu strategiju - jer samo tada vas on moe spasiti krivnje, a vi mu se morate obratiti za pomo. Sveenik najprije stvara osjeaj krivnje u vama, a ta da vi morate doi u crkvu na ispovijed. "Poinio sam ovaj grijeh," i on vam oprata u ime Boga. Najprije je u ime Boga stvorio u vama osjeaj krivnje, a tada vam u ime Boga oprata. Posluajte ovu priu! Calvina je majka zatekla u ozbiljnom grijehu i odm ah ga alje na ispovijed. "Oe, igrao sam se sa sobom." "Zato si to radio?" Sveenik je bio zaista ljutit i vikao je. "Nisam imao nita bolje za raditi." "Za pokoru moli pet Oenaa i pet Zdravo Marija." Tjedan dana kasnije, Calvinova majka ga je opet u hvatila u istom poslu i ponovno ga poslala na ispovijed. "Oe, igrao sam se sa sob om." "Zato si to radio?" "Nisam imao nita bolje za raditi," odgovorio je Calvin. " Za pokoru moli deset Oenaa i deset Zdravo Marija." Sljedei tjedan Calvin je ponovno zgrijeio. "Natrag na ispovijed!" povikala je njegova majka. "I ponesi dobrom Ocu ovaj okoladni kola." ekajui u dugakom redu na ispovijed, Calvin je pojeo kola. Na isp ovijedi je rekao: "Oe, majka vam je poslala kola, ali ja sam ga pojeo dok sam vas e kao." "Zato si to uinio?" pitao je sveenik. "Nisam imao nita drugo raditi." "Zato se onda nisi igrao sa sobom?" Sveenika ne zanima to vi radite, on ima svoj vlastiti i nteres - svoj kola od okolade. A vi moete otii u pakao. Radite to elite, ali gdje je k ola od okolade? Oni stvaraju osjeaj krivnje, a tada vam oprataju u ime Boga. Oni vas pretvaraju u grenike, a tada vam kau: "Doite Kristu, on je spasitelj." Nitko vas n e moe spasiti jer, prije svega, vi niste uinili nikakav grijeh pa ne morate biti s paeni. Ne zanima me nikakvo idealno drutvo. Molim vas, napustite taj san. On je bi o uzrokom mnogih runih snova na svijetu. Zapamtite, nita se ne moe sada dogoditi na politikom planu. Politika je mrtva. Za bilo koga glasujete, za desnicu ili ljevi cu, uinite to bez ikakve iluzije. Potrebno je odrei se ideje da bilo koji svetac m oe biti spasitelj svijeta. Ni jedan vas drutveni sistem ne moe spasiti - ni komuniz am ni faizam ni gandhizam. Ni jedno vas drutvo ne moe spasiti i ni jedno drutvo nije idealno drutvo. I nema spasitelja, nije to bio ni Krist, ni Krina ni Rama. Vi mor ate samo odbaciti tu glupost da nosite sa sobom krivnju i da ste grenik. 29

Unesite svu svoju energiju u ples, u proslavu ivota. I tada jeste uzor ovdje i sa da, a ne da morate postati uzor. Ideologija kao takva izgubila je svoju istinu. Zapravo, ona nikad nije bila na pravom mjestu. A nestalo je i moi uvjeravanja. Ne ki ozbiljni umovi vie ne vjeruju da ovjek moe zabiljeiti neke planove te kroz drutven i inenjering donijeti novu utopiju drutvenog sklada. ivimo u doba potpune slobode. Ostarjeli smo. ovjeanstvo vie nije djetinjasto, ono je postalo zrelije. ivimo u doba koje doista slii dobu Sokrata pa ljudi postavljaju sva mogua pitanja o ivotu. Nemo jte poeti eznuti i eljeti neke budue ideale, ideje i savrenosti. (9) Aforizmi srca, P oglavlje 6 Perfekcionizam2 je temeljni uzrok svih neuroza Perfekcionizam je teme ljni uzrok svih neuroza. Ako se ovjeanstvo ne rijei ideje o savrenstvu, nikad nee bit i zdravo. I sama ideja savrenstva gurnula je cijelo ovjeanstvo u ludost. Razmiljati u terminima savrenstva znai da razmiljate u terminima ideologije, ciljeva, vrijedno sti onoga to bi se trebalo i to se ne bi smjelo. Morate ispuniti jedan obrazac, no ako ispadnete iz toga obrasca, osjeat ete se neobino krivim, osjeat ete se grenikom. A obrazac mora biti takav da ga vi ne moete dostii. Ako to ipak uspijete uiniti, on za va ego nee imati mnogo vrijednosti. I tako je istinska kvaliteta perfekcionist ikog ideala sljedea: ona mora biti nedostupna, jedino je tada vrijedno dostii je. V idite li kontradikciju? I upravo ta kontradikcija stvara izofreniju i vi pokuavate uiniti nemogue, a savreno dobro znate da se to ne moe dogoditi. To se ne moe postii j er je sama priroda stvari takva. Ako se i dogodi, tada to nije savrenstvo, to moe svatko postii. Ego se ne moe time hraniti. Va ego to ne moe provakati, ne moe rasti na tome. Ego zahtijeva nemogue, a nemogue, po samoj svojoj prirodi, nee se dogoditi. Zato su ostavljene samo dvije alternative. Jedna je ta da se vi ponete osjeati kri vim. Ako ste prostoduni, jednostavni, inteligentni, poet ete se osjeati krivim. A kr ivnja je bolesno stanje. Ja nisam ovdje da u vama stvorim bilo kakvu krivnju. Sv e to nastojim jest da vam pomognem rijeiti se svake krivnje. Onoga trenutka kad se oslobodite krivnje, iz vas e izbiti radost. A krivnja je ukorijenjena u ideji o savrenstvu. Sljedea alternativa je ova: ako ste lukavi, postat ete licemjerni, poet e te se pretvarati da ste postigli savrenstvo. Varat ete druge, a pokuat ete prevariti i sebe. Poet ete ivjeti u iluzijama, u halucinacijama, a to je vrlo bezbono, to nij e uope religiozno i vrlo je nezdravo. Pretvarati se, ivjeti od pretvaranja mnogo j e loije nego ivjeti kao krivac. Krivac je bar jednostavan, ali onaj tko se pretvar a, hipokrit, svetac, tako zvani mudrac, velika dua perfekcionizam - etiki pravac koji nauava da je svrha moralnog djelovanja postizan je savrenstva 2 30

- mahatma, on je varalica. On je u svojoj sri neovjean, neovjean prema sebi jer se ob uzdava. To je jedini nain da se moe pretvarati. Sve to u sebi pronaete nesavreno, mor a biti potisnuto. Vi ete u sebi kipjeti, bit ete puni ljutnje i bijesa. Ta ljutnja i bijes izbijat e na tisuu naina, na suptilne naine, ti e osjeaji izbijati na povrinu neposredno. ak i ljudi poput Isusa - savjesni i dobri - bili su puni ljutnje i bi jesa. A oni su bili protiv takvih nedunih stvari, ne biste to vjerovali. Isusa sl ijede njegovi sljedbenici takvu druinu budala zovu apostolima. Ako je Isus gladan , cijela je druina gladna. Oni tada dou do stabla smokve koja nema plodova jer nij e vrijeme za njezine plodove. To nije pogreka stabla, ali Isus se tako naljuti da osuuje stablo, proklinje ga. Kako je to mogue? S druge strane on kae: "Volite svog a neprijatelja kao samoga sebe." A ipak ne moe oprostiti stablu koje nema plodova jer nije vrijeme za plodove. Ova dihotomija, ova izofrenija prevladava u ovjeanstv u ve tisuama godina. Isus kae: "Bog je ljubav." A Bog ipak upravlja paklom. Da je B og ljubav, prva stvar koju bi unitio trebala bi biti pakao. Trebalo bi ga odmah s paliti, odstraniti. I sama ideja o paklu potjee od vrlo ljubomornog Boga. Ali Isu s je bio roeni idov, on je kao idov ivio i umro. On nije bio kranin, nikad nije ni uo a rije kranin. A idovska ideja o Bogu nije naroito lijepa. Talmud kae - ta izjava se n avodi vlastitim Bojim rijeima: "Ja sam ljubomoran Bog. ja nisam savjestan, ja nisa m va ujak." Taj Bog morao je stvoriti pakao. Zapravo, ivjeti ak i na nebu s takvim Bogom - koji nije va ujak, koji nije savjestan, koji je ljubomoran - bio bi pravi pakao. Koju vrstu raja ete postii ako ivite s njim? To e biti despotska, diktatorsk a atmosfera. Nee biti tu ni slobode ni ljubavi. Ljubomora i ljubav ne mogu postoj ati zajedno. Dakle, i takozvani dobri ljudi bili su uzrokom ljudske bijede. To b oli jer nismo nikad razmiljali o tim stvarima. Nikad nismo ni pokuavali iskopati s voju prolost, a svi temeljni razlozi nae bijede nalaze se u naoj prolosti. I zapamti te dobro, vaom prolou vie dominira Isus, Mahavira, Konfucius, Krina, Rama, Buddha, neg o Aleksandar Veliki, Julije Cezar, Tamerlane, Dingis Khan, Nadirah. Povijesne knji ge govore o tim ljudima, ali oni nisu dio vae podsvijesti. Oni mogu biti dio povi jesti, ali oni ne ine vau osobnost. Vau osobnost oblikuju takozvani dobri ljudi. Si gurno je da oni imaju u sebi i dobrih osobina. Ali uz njih postojala je i dualno st, a ta dualnost nastala je iz ideje o savrenstvu. Jainisti kau da se Mahavira ni kad nije znojio. Kako se savren ovjek moe znojiti? Ja se znojim, ali ja nisam savren ovjek. A znojenje ljeti je tako prekrasna stvar, da bih ja radije izabrao znojen je nego savrenstvo. Jer ovjek koji se ne znoji jednostavno ima plastino tijelo, tij elo koje ne die, koje nije porozno. Cijelo tijelo die, zato se znoji. Znojenje je prirodan proces odravanja tjelesne temperature. Mahavira mora da je gorio u sebi kao da je u paklu. Kako je on uspio odravati istu temperaturu svoga tijela? To se ne moe uiniti bez znojenja, to je nemogue. Jainisti kau da je iz njegovih stopala p oteklo mlijeko kad ga je ugrizla zmija. To je mogue samo onda ako njegova stopala nisu bila stopala, nego grudi - a ovjek koji ima grudi na svojim stopalima, treb a biti u cirkusu. To je njihova ideja o savrenstvu: savren ovjek ne moe imati prljav u stvar kakva je krv, krvavu stvar poput krvi, on je pun mlijeka i meda. Ali sam o zamislite: ovjek pun 31

mlijeka i meda e zaudarati. Mlijeko e se usiriti, a med e privlaiti sve vrste komara ca i muha. Bit e posve pokriven muhama! Ne svia mi se takva vrsta savrenosti. Mahav ira je tako savren da on ne urinira, ne prazni crijeva. Te stvari su za nesavrena ljudska bia. Moete li zamisliti Mahaviru kako sjedi na WC koljki? To je nemogue. Ali kamo nestaje sav njegov otpad? On mora da je bio najprljaviji ovjek na svijetu. U medicinskim knjigama sam itao o nekom ovjeku koji je zabiljeen kao sluaj najdulje konstipacije - osamnaest mjeseci. Ali ti medicinski fenomeni nisu svjesni Mahavi re, njihova konstipacija nije nita prema etrdeset godina njegove konstipacije. To je najdulje razdoblje u kojem je neki ovjek mogao kontrolirati svoja crijeva. To je prava joga! To je najvei sluaj u cijeloj povijesti ovjeanstva... mislim da ga nit ko nee nadmaiti. Te glupe ideje su bile ovjekovjeene samo zato da prisile ovjeanstvo na patnju. Imate li takve ideje na pameti, osjeat ete se krivim zbog svega. Ja vol ini ovaj svijet jer je nesavren. Nesavren je i zato raste. Da je savren, bio bi mrt av. Rast je mogu samo onda, ako postoji nesavrenost. Savrenost znai toku, to je konana smrt. Tada nema naina da se ovjek uzdigne. elio bih da se neprestano prisjeate kako ste nesavreni, cijeli je univerzum nesavren. A voljeti tu nesavrenost, radovati se toj nesavrenosti, to je cijela moja poruka. (10) Guska je vani, Poglavlje 5 Ne b rinite se zbog nesavrenosti Ne brinite se zbog nesavrenosti! Zamijenite rije savrens tvo s rijeju cjelovitost. Cjelovitost e vam dati drukiju dimenziju. Evo moga uenja: budite cjeloviti, zaboravite sve o tomu kako biti savren. togod radite, radite to cjelovito. Kakva je razlika? Kad se netko ljuti, ovjek koji vjeruje u savrenost e r ei: "To nije dobro, ne ljuti se, savren ovjek nikad nije ljut." To je prava glupost - znamo da se Isus ljutio. On se doista ljutio na tradicionalnu religiju, na sv eenike, na rabije. Bio je tako ljut da je jednom rukom potjerao iz hrama sve mjen jae novca, maui biem. Vikao je iz svega glasa i svi su se prestraili -njegova je ljut nja bila tako silna, strastvena. Nije bilo sluajno da su ga ljudi, meu kojima se r odio, morali ubiti. On je bio doista ljut, bio je pobunjenik. Zapamtite, onaj ko ji vjeruje u ovjekovo usavravanje, uvijek e rei: "Ne ljutite se!" to ete tada uiniti? otisnut ete svoju ljutnju, zatomit ete je i ona e postati jedna vrsta polaganog otr ova u vama. Moda ete je moi potisnuti, ili ete postati bijesni, a to je loe. Povremen a ljutnja kao srditost ima svoju funkciju, ima vlastitu ljepotu, svoju humanost. ovjek koji se ne moe ljutiti je beskimenjak, on nema nikakve hrabrosti. ovjek koji se ne moe naljutiti nee moi ni voljeti, jer i za ljutnju i za ljubav potrebna je st rastvenost, ista strastvenost. ovjek koji ne moe mrziti, nee moi ni voljeti, to dvoj e ide zajedno. Njegova ljubav bit e hladna. Zapamtite, vrua mrnja bolja je od hladn e ljubavi. Bar je ljudska, ima svoj intenzitet, ivot, ona die. 32

A ovjek koji je izgubio svu strastvenost bit e dosadan, tvrd, mrtav, cijelog ivota samo e se ljutiti. On to nee pokazivati, ve e i dalje skrivati svoju ljutnju. Ljutnj a e se slojevito poveavati, on e biti jednostavno ljutit ovjek. Pogledajte svoje tak o zvane velike due i svece, oni su ljutiti ljudi. Misle da su kontrolirali svoju ljutnju, ali to moete uiniti s kontroliranom ljutnjom? Moete je samo zatomiti. to e bi ti s njom? Ona pripada vama, ona je dio vas i ostat e u vama neizraena. Kad god se ljutnja izrazi, vi se oslobodite toga osjeaja. A nakon ljutnje moete opet biti su osjeajni, kad proe oluja ljutnje, opet moete osjeati tiinu ljubavi. Postoji ritam izm eu mrnje i ljubavi, izmeu ljutnje i suosjeanja. Ako napustite jednu, i druga e nestat i. A ironija je u tomu da, to god napustite, zapravo ste samo zatomili. Ono e osta ti dio vaeg sistema. Ljutit ete se jednostavno bez ikakva razloga. Vaa e ljutnja bit i iracionalna. Ona e se oitovati u vaim oima, u vaoj tuzi, u sumornosti, u vaoj ozbilj nosti. Bit ete nesposobni veseliti se. Kad kaem da zamijenite savrenost s cjelovitou mislim na to da kad se ljutite, budite jako ljuti. Budite ista ljutnja. I ona ima svoju ljepotu. A svijet e biti mnogo bolji kad prihvatimo ljutnju kao dio ovjenost i, kao dio igre suprotnosti. Ne moe postojati istok, ako nema zapada, nema noi bez dana, ni ljeta bez zime. Moramo prihvatiti ivot u njegovoj potpunosti. U svemu p ostoji ritam, to su suprotnosti. (11) Revolucija, Poglavlje 2 33

POGLAVLJE 3 USPJEH Uvijek sam sanjao da u postati svjetski poznati ovjek, bogat i uspjean. Moete li mi pomoi da mi se ispuni ta elja? Ne, gospodine, nikad vam neu u tomu pomoi jer vaa je el ja samoubilaka. Ne mogu vam pomoi da poinite samoubojstvo. Mogu vam pomoi da rastete i postojite, ali ne mogu vam pomoi da se ubijete, ne mogu vam pomoi da se unitite ni zbog ega. Ambicija je otrov. elite li biti bolji glazbenik, mogu vam u tomu pom oi, ali nemojte misliti da ete postati svjetski poznati. elite li biti bolji pjesni k, mogu vam pomoi. Ali nemojte misliti na Nobelovu nagradu. elite li biti dobar sl ikar, mogu vam pomoi - rado pomaem kreativnost. Ali kreativnost nema nikakve veze s ugledom i slavom, s uspjehom i novcem. A ne kaem da ih se morate odrei ako se po jave. Ako se to dogodi, u redu, uivajte u njima. Ali ne dopustite da oni postanu vaa motivacija jer kad ovjek pokua biti uspjean, kako moe doista biti pjesnik? Njegov a se energija politizira, kako moe onda biti poetina? Pokuava li netko biti bogat, kako moe biti pravi slikar? Sva njegova energija zauzeta je time da postane bogat . Slikar treba svu svoju energiju za slikanje, a slikanje je ovdje i sada. A bog atstvo se moe pojaviti u budunosti - moe se pojaviti, ali i ne mora. Ono nije potre bno, ve sluajno -uspjeh je sluajan, slava je sluajna. Ali srea nije sluajna. Mogu vam pomoi da postanete sretni. Moete slikati i biti sretni. Hoe li slikar postati slava n ili ne, hoete li vi postati Picasso ili ne, to uope nije vano. Ali ja vam mogu po moi da tako slikate, da ak i Picasso postane ljubomoran dok vi slikate. i Moete se posve izgubiti u svom slikanju, a to donosi pravu radost. To su trenuci ljubavi i meditacije, to su boanski trenuci. Boanski trenutak je onaj u kojem se potpuno i zgubite, to je trenutak u kojem nestaju vae ogranienosti, kad na as ne postojite vi , nego Bog. Ali ne mogu vam pomoi da budete uspjeni. Ja nisam protiv uspjeha, ali vas na to podsjeam. Ne kaem vam da ne budete uspjeni. Ja nemam nita protiv uspjeha, on je savreno dobar. Ono to vam govorim jest, ne dopustite da vas uspjeh motivira, inae ete promaiti slikanje, propustit ete poeziju, upropastit ete pjesmu koju upravo pjevate. A kad uspjeh i doe, imat ete samo prazne ruke jer uspjeh nikoga ne ispun java. Uspjeh nije hrana, on nije hranjiv, uspjeh je tek vrui zrak. Jednog dana ita o sam knjigu o Somersetu Maughamu: Razgovori s Williem. Knjigu je napisao njegov neak Robin Maugham. Somerset Maugham je bio jedan od najpoznatijih, najuspjenijih i vrlo bogatih ljudi svoga vremena, a uspomene njegova neaka otkrivaju mnoge zan imljivosti. Posluajte ove rijei. Robin Maugham pie o svom slavnom i uspjenom ujaku: 34

"On je sigurno bio najpoznatiji ivi pisac svoga vremena. I najtuniji. Rekao mi je: 'Zna, uskoro u umrijeti, a ta mi se ideja uope ne svia...' Tu je izjavu dao kad je imao devedeset jednu godinu. 'Vrlo sam star, ali mi zato nije nita laka ta ideja.' Bio je bogat, svjetski poznat i s devedeset jednom godinom jo je uvijek gomilao bogatstvo premda godinama nije napisao ni rijei. Tantijeme od njegovih knjiga dos lovno su pritjecale iz cijeloga svijeta kao i pisma oboavatelja. U Njemakoj se tre nutno prikazuju etiri njegove drame. Njegova drama Krug sjajno je primljena u Eng leskoj, a Vjerna ena upravo je izvedena kao mjuzikl. Jedan od njegovih najpoznati jih romana: O ljudskim vezama uskoro e biti prikazan kao film, to e mu vjerojatno d onijeti onoliko milijuna dolara kao romani Kia, Mjesec i novi i Otrica britve. Naalos t, srea je bila jedina nagrada koju nije dobio od svega svoga talenta i uspjeha. Bio je najtuniji ovjek na svijetu. Pitao sam ga koji je najsretniji trenutak njego va ivota, a on je odgovorio: 'Ne sjeam se ni jednoga takvog trenutka.' "Osvrnuo sa m se po salonu," pie neak "i skupocjenom namjetaju, slikama i umjetnikim predmetima koje mu je njegov uspeh omoguio da ih kupi. Pogledao sam i njegovu vilu i prekras an vrt - koji su se nalazili u basnoslovnom krajoliku, na samom rubu Mediterana. Sve je to bilo vrijedno est stotina tisua funti. Imao je jedanaest osobnih slugu, ali nije bio sretan." Sljedeeg je dana zavirio u svoju Bibliju i rekao: 'Naiao sa m na ovaj citat: Kakva korist ako ovjek osvoji cijeli svijet, a izgubi svoju duu? ' On je sklapao ruke u d