Osjeti i percepcijaUvod u psihologiju, 2006.
Razlika? Osjet ili senzacija Detekcija podraaja iz tijela ili
okoline
Percepcija Organizacija osjeta u smislene obrasce (unutarnja
reprezentacija svijeta)
Podraaj Oblik energije koja utjee na osjetne organe
Osjeti Psihofizika Ispitivanje odnosa izmeu podraaja i naih
psiholokih odgovora (reakcija) na njih (odreivanje apsolutnog i
diferencijalnog limena) Apsolutni limen minimalna koliina energije
koja moe izazvati osjet Diferencijalni limen najmanja razlika u
intenzitetu izmeu dva izvora energije koja je potrebna da ih
percipiramo razliitim
Osjetni receptori Detektiraju podraaj i prevode energiju u ivane
impulse (akcijski potencijal)
Ljudski osjetni sustaviPodraajElektromagnetska energija Zvuni
valovi (20 20.000 Hz)
Osjetilo
Receptoritapii i unjii u retini Stanice bazilarne membrane
LimenPlamen svijee udaljen 55 km u jasnoj, tamnoj noi
Vid
Sluh
Kuckanje sata udaljenog 6 m u tihoj sobi 1 .. eera rastopljenog
u 7,5 l vode 1 kapljica parfema rasprena u kui Krilo muhe koje
padne na lice s udaljenosti od 1 cm
Okus
Kemijske tvari otopljene u Okusni pupoljci na slini jeziku i u
ustima Kemijske tvari u zraku Stanice u gornjem dijelu nosne upjine
ivani zavreci u koi
Njuh
Dodir
Mehaniki pomak ili tlak na koi
Vid Vidljivo svjetlo: jedan mali dio elektromagnetskog spektra
valna duljina od 400 do 700 nm (nm = 1-9 m) Boje spektra: C, N, ,
Z, P, I, LJCrvena Naranasta uta Zelena Plava Indigo Ljubiasta
Zanimljivosti: Pele mogu vidjeti ultraljubiaste zrake i
indigo-plavo, ali ne i crveno Neke zmije mogu vidjeti infracrvene
zrake Psi ne mogu vidjeti sve boje koje vidi ovjek (npr.
crvenu)
to vidimo na ovim slikama?
Principi grupiranja Blizina Slinost Zatvorenost Kontinuitet
Zajednika sudbina Simetrija Paralelizam
Blizina Elementi koji su blizu jedan drugog percipiraju se kao
cjelina
Slinost Objekti slinog oblika, svjetline ili boje percipiraju se
kao cjelina
OOVVOO VVOOVV OOVVOO VVOOVV OOVVOO
OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO OOOOOOOOOO
Slinost orijentacija Elementi iste orijentacije grupiraju se kao
cjelina
Zatvorenost Vidni sustav ima tendenciju popunjavanja nedostajuih
detalja
Kontinuitet Vidni sustav preferira kontinuiranostSlika
Preferirana interpretacija Druge mogue interpretacije
Kontinuitet
Zajednika sudbina Elementi koji se kreu zajedno doivljavaju se
kao cjelina
Paralelizam i simetrija
Lik i pozadina Lice ili vaza? Rubin (1915)
Lik i pozadina Vrijedi i u realnim uvjetima
Lik i pozadina a pojavljuje se i u umjetnikim djelima (M.C.
Escher)
Vizualno kompletiranje
Vizualno kompletiranje
Kanisza (1979) Koliko trokuta je na slici? Iluzorne konture ili
subjektivne konture
Uvjeti za iluzorne konture Iako postoje iste lokalne konture kod
B i C ne doivljavamo iluzorne konture.
Geometrijske iluzije Mller-Lyer Horizontalno-Vertikalno
Poggendorf Titchener Baxter-Harris
Mller-Lyer (1889) Koja linija je dua?
Mller-Lyer: Objanjenje U poetku, iluzija je objanjena kao
posljedica perspektive:
Pokreti oka. Meutim, iluzija se javlja i kod tahistoskopske
prezentacije Pogrena usporedba.Ne moemo izolirati dio od
cjeline.
Horizontalno-Vertikalno Koja linija je dua?
Horizontalno-Vertikalno: Objanjenje Bisekcija linije je vana --
nema iluzije ako se segmenti spajaju na krajevima (npr. |_ ) Neki
smatraju da iluzija nastaje samo sa horizontalnom bisekcijom Najvei
efekt je sa linijom za 20 nagnutom od vertikalne (Cormack &
Cormack1974)
Vee horizontalno polje gledanja?
Titchener Koja crvena toka je vea?
Titchener: Objanjenje Vidni sustav pojaava kontraste Mala toka
meu velikima postaje jo manja Velika toka meu malima postaje jo
vea
Poggendorf (1860) Da li se dva segmenta nalaze na istoj
zamiljenoj liniji?
Poggendorf: Objanjenje Kutni pomak. Precjenjivanje veliine otrih
kuteva zbog lateralne inhibicije (kontrast) Blakermore (1973)
Objanjava i neke druge iluzije Ne objanjava Poggendorf-ovu iluziju
u potpunosti: Nema efekta samo sa otrim kutevima Efekt postoji kada
su prisutni samo tupi kutevi
Baxter-Harris?? Obratite pozornost na crni okvir oko slike.
Baxter-Harris: Objanjenje Za sada znanstvenici nemaju objanjenje
za ovo najnovije otkrie.
Kultura i percepcija
Zulu
Kultura i percepcija
Pigmeji
Znakovi dubineVidni susatav koristi vei broj znakova za
odreivanje udaljenosti od objekata u 3-D prostoru Monokularni
(slikovni) znakovi Binokularni znakovi
Slikovni znakovi
Relativna veliina
Koji balon je blii?
Relativna veliina
Teksturalni gradijenti
Teksturalni gradijenti
Teksturalni gradijenti
Teksturalni gradijenti
Preklapanje
Povrina zaklanja pogled na druge povrine
Linearna perspektiva
Linearna perspektiva
Linearna perspektiva
Zrana perspektiva
Zrana perspektiva
Zrana perspektiva
Udaljeni objekti imaju manji kontrast i plaviastu nijansu zbog
rasprenja svjetlosti u atmosferi
Svjetlo i sjene
Svjetlo i sjene
Baene sjene
Slikovni znakovi - saetak
Relativna veliina
Preklapanje Svjetlo i sjene
Teksturalni gradijenti
Binokularni znakovi Znakovi koji ukljuuju oba oka: Retinalna
disparatnost (razlika izmeu projiciranih slika) Konvergencija
(okretanje oiju prema unutra osjeaj napetosti u onim miiima)
Konvergencija onih osiKoliina konvergencije potrebne za
fokusiranje objekta povezana je sa udaljenou objekta. Da li se
konvergencija koristi kao znak dubine?
Stereogrami sluajnih toaka
Razvoj percepcije dubineKlasini eksperiment: Gibson & Walk
aparat vizualna litica (visual cliff) sa plitkom i dubokom stranom
i staklenom ploom koja se ne vidi Djeca koja puu (6-12 mj)
percipiraju dubinu Koje znakove dubine djeca koriste?
Dijete na rubu ponoraod 36 djece 27 ih je htjelo puzati od tih
27 samo troje je pokualo prijei ponor
