Osnivanje i rad Islamske dioničkeštamparije II Sarajevu do

---~--~--------

Amra Rešidbegović- Osnivanje i rad islamske dioničkeštamparlje u Sarajevu

5

Osnivanje i rad Islamske dioničke štamparije II

Sarajevu do 1918-te godine

Osnivanje prve bošnjačke štamparije u

Sarajevu uldapa se u opći

bosansko-muslimanski. preporod, koji se nabosanskohercegovačkom prostoru dogodio naprijelazu iz 19. u 20. stoljeće za vrijemeaustrougarske uprave ovdje. Ovaj preporod jeimao za cilj aktivno uldjučivanje Bošnjaka u

savremene tokove života, posebno na poljuprosvjete i kulture, uldjučujući i razne vidovepolitičkeborbe. Takvo obilje~epoprimilaje, kaosastavni dio preporoda i borba za\jersko-pros\jetnu autonomiju Bošnjaka. Borba

za \jersko-pros\jetnu autonomiju vođena je udvije etape. Nakon neuspješne silomprekinute... ,,1 prve etape 1886. godine i

trogodišnjeg mirovanja, 1899. godine započinje

druga, dinamičnija i efikasnija etapa borbe učijem se jeku osniva i Islamska dionička

štamparija. Ona je bila jedna od tipičnih

ustanova preporoda i borbe za autonomiju. Nekeod tada formiranih političkih grupa kaoMuslimanska narodna stranka, Muslimanskasamostalna stranka i opozicija, štampajući svoja

glasila okupljale su se oko Islamske dioničke

štamparije. Ove političke organizacije i poredtoga nisu nikada uspjele da ovu štamparijupretvore samo u isključivo sredstvo političke

borbe. Razlozi za to leže u programu Islamskedioničke štamparije koji se temeljio na njenoj uprvom redu pros\jetnoj i kulturnoj djelatnosti.za Bošnjake vlastita štamparija u okviru općeg,

vil . . ,,2 kulturni d " .znac a Je l ... preporo ..., ona Jebila ,,3... znak i dokaz i čak simbol moderne

prosvjete ... " koja je u to vrijeme intenzivnozaokupljala naročito bošnjake intelektualce.

Islamska dionička štamparija je postala mjestookupljanja kulturnih i pros\jetnih poslenika izastupnika bosansko-muslimanskog preporoda

Ideja o osnivanju štamparije sa ciljem dapomogne bošnjačkom stanovništvu u Bosni iHercegovini u pros\jećivanju i školovanju,potekla je od bosansko-muslimanskog novinaraiz osmanskog doba Mehmeda ŠaćiraKurtećehajića.4 l'{jegova zamisao aktueliziranaje prilikom osnivanja naučno-zabavnog listaBehar (1900-1910). Tom prilikom ranije samozamišljena ideja poprimila je i svoj oblik uopredjeljenju da bosansko-muslimanskaštamparija, čiji se čin osnivanja nalazio napragu, treba da bude temeljna kulturnaislamska ustanova čiji je osnovni zadatak opći

kulturni preporod Bošnjaka.Period priprema za osnivanje Štamparije

okupio je veliki broj bošnjačkih intelektualaca,poslovnih i drugih istaknutih ličnosti koje jepovezala zajedničkatežnja za progresom.

Utemeljitelji Islamske dioničke štamparijekoji su svaki. na svoj način bili posebno zaslužniza ostvarenje te davne težnje o vlastitojštampariji, bili su Ademaga Mešič,

Mahmud-beg Fadilpašić-Šerifović, AvdagaŠahinagić, Seid Ali-beg Filipović, dr Halid-begHrasnica, Džemaludin Čaušević, MujagaBičakčtč,Riza-beg Kapetanovići drugi.

S obzirom na svesrdno učešće velikog brojaistaknutih prvaka bošnjačkog naroda uosnivanju i radu Štamparije, teško je izdvojitisamo neke od njih kao najzaalužnije. Njihovozajedničkodjelovanje u ovom slučajujedanjeodrijetkih primjera kolektivnog djelovanja koje zaBošnjake do tada nije bila uobičajeno. I poredtoga, neke od njih valja istaći radi značajnijeg

BOSNIACA 56

Amra Rešidbegović- Osnivanje i rad islamske dioničkeštamparije u Sarajevu

udjela koji su ugradili u ovu od prvih svojihkulturnih ustanova.

Veće zasluge po većini izvora imao jeAdemaga Mešić. One su se većim dijelomodnosile na dioničkeusluge materijalne prirode.To je i onako bilo polje njegove djelatnosti,budući da je bio imućni veletrgovac iz Tešnja,5

vlasnik trgovine mješovitom robom od 1897.godine, a 1906. godine osnivacv6 i Prvemuslimanske kreditne zadruge u Tešnju7. UHrvatskoj zadružnoj banci za Bosnu iHercegovinu bio je i jedan od upravnika,8 a uDioničarskom društvu za prerađivanje ivrijedniju upotrebu poljoprivrednih proizvoda uSarajevu, sa sjedištem u Beču, bio je upravnisavletnik za ovu firmu. Kao uspješan privredniki bankar Mešić je bio12 i komorski vijećnikTrgovačke i obrtničke komore za Bosnu iHercegovinu u Sarajevu. Svakako da de ovajimućni i sposobni poslovni čovjek kaol člannadzornog vijeća Štampariji bio od velikekoristi, pomoći i podrške. Sličnupodršku ona jeimala i od drugih veleposjednika, bankara itrgovaca poput Melunedbega Fadilpašićakoji jeUZ to bio i narodni14 . poslanik i gradskIvijećnik. Ovdje pripada i Istaknuti trgovacAvdaga Šahinagić koji je bio i 15 predsjednikBosanskohercegovačkog trgovačkog društva uSarajevu.

Iako se štamparija ne bi mogla Iti osnovati,niti raditi bez materijalne i organizacionepodrške koju su joj pružali ovi imućni osnivači,

svoj kulturno-pros\jetni uspjeh dugujeličnostima poput Seid Ali-bega Filipovića, drHalid-bega Hrasnice i posebno saradnicimaSafvet-begu Bašagiću kao i čitavoj plejadiprosvetitelja o kojima će posebno biti riječi.

Seid Ali-beg Filipović je odigrao presudnuulogu u osnivanju Štamparije. U trenutku kadaje grupa imućnih bošnjacK:ih rodoljubaodlučivala o uspostavljanjU jedne nacionalnemuslimanske ustanove imajući na umu banku,štedionicu i slično, Seid Alibeg se založio zaotvaranje štamparije, preuzimajući na sebestručni i organizacioni dio posla. To je bilomoguće zahvaljujući njegovol6 kvalifikacijistručnjaka za tursko slagarstvo i mašinmajstorstvo koje je izučio još 1888. godine uveliko] štampariji Bosanska Pošta. Koristeći

dragocjeno iskustvo stečeno u ovoj štamparijibio je u prilici da ostvari veliki doprinos raduŠtamparije. Tokom čitavog njenogaustrougarsk~perioda djelovanja Seid Ali-begFilipović tel . bio podravnatelj i prometniupravitelj Stamparije, kada ona biljeŽi uspjeh u

ukupnoj svojoj djelatnosti. Kao i svi osnfvačl

štamparije, Seid Ali - beg je bio ugledangrađanin o čemu s"\jedoči i njegove funkcija18

gradskog vijećnika.

U grupu zaslužnih osnivača Štamparijespada i dr Halid-beg Hrasnica, čuveni sarajevskiadvokat, član19 Odbora i Disciplinarnog vijećaBosanskohercegovačke advokatske komore igradski vijećnik,20 ravnatelj Štamparije odnjenog osnivanja do 1918. godine. U ovom poslusvakako mu je koristilo dugogodišnje iskustvo2l

upravitelja Islamske čitaonicena Bentbaši.U nizu pripremnih poduhvata koje su

poduzeli osnivači Štamparije, prednost su imaliorganizacija i nabavka postrojenja. Vizija oorganizaciji Štamparije sazrijeva već 1903.godine kada je odlučeno da bude formirana kaodioničko društvo. Od tada pa do otvorenjaŠtamparije poduzeta je uspješna oglasnakampanja o potrebi osnivanja islamskeštamparije i upućivani pozivi za učešćeu njenomosnivanju u vidu kupovine dionica,22 Već doseptembra 1904. godine bilo je rasprodato svih1.000 dionica, pa je ubrzo raspisan upisnarednih 1.000 dionica. Ubrzo je uplaćena

temeljna23 glavnica od 75.000 kruna u 1.500dionica po 50. kruna. Temeljna glavnica će sekasnije povećati na24 125.000 kruna, a brojdionica do 2.500. Protokolirani u Štamparije iupisu u sudski registar prethodili su brojnizahtjevi, molbe i drugi poduhvatiadministrativne prirode koje su od početka dokraja izveli navodni osnivači Štamparije. Tako27. marta 1904. godine oni su podnijeli25

zah1jev za otvaranje Islamske dioničke

Štamparije, potom26 pravila Štamparije, koja su25. novembra 1904. godine bila odobrenaPrema 27 članu 3 ovih pravila "Svrha je društvanabava štamparije (tiskare) i vođenje

štamparskih (tiskarskih) poslova, te osnivanjeknjižare i vođenje svih knjižničkih poslova (S283 tač. 5 Trg. zakona) ... " 28 Upis u trgovačkiregistar kod odružnog suda u Sarajevu dopuštenje 4. februara 1905. godine, prema čemu jeIslamska dioničkaŠtamparija mogla poduzeti29

"... 1jeranje štamparskog obrta ... "Svečanom činu otvaranja i puštanja II rad

Islamske dioničke štamparije, nakon obavljenihsvih potrebnih pretpostavki, prethodile su idvije skupštine dioničara.30 Prva Glavnakonstituirajuća skupština održana je 16.septembra 1904. godine u kiraethani uSarajevu. Tom prilikom dioničari su biliupoznati sa do tada skupljenom svotom

BOSNIACA 57


sredstava za Štam.pariju koja je iznosila 6.727kruna obezbijedivši potrebnu zajamčenu

glavnicu. Jednoglasno su usvojena pravila izak1jučak31 "... da se osnuje Islamska dioničkaštam.parija ... ", te izabran upravni i nadzorniodbor. za ravnatelja upravnog odbora izabranjebio Mahmut-beg Fadilpašić, a za podravnateljaSeid Ali-beg Filipović i Zija Rizaefendić. Članovi

nadzornog odbora postali su Ademaga Mešić,

Avd-aga Šahinagić, AJni Bušatlić i MustafaMUjagić.

N- L L tftuirani drž . 32 P....Taanon .Kons anja o ana Je .L.'

glavna skupština dioničara 8. aprila 1905.godine" u 2 sahata poslije podne uprostorijama ovdašnje kiraethane naBendbaši... " U okviru obimnog dvnevnog redaod 15 tačaka najvište pačnje posvetilo se raduŠtam.parije. Tako je donesena odluka33 "... da senabavi sasvim nova štam.parija i u tu svrhudozvoljeno ravnateljstvo 25.000 K ... ''. U okvirupotvrde prethodnih izbora ravnateljstva,izvršena je izmjena drugog podravnatelja ZijeRizaefendića na čije je mjesto izabran RobertŠimat, i člana nadzornog vijeća H. AJniBušatliča koga je zamijenio SulejmanHećimović. U pogledu uprave štamparijeodlučeno je da poslove vode prvi i drugipodravnatelj34 "... koji će biti plaćeni činovnicidruštva i po tom strukovnjaci u štamparskim

1 · " d 35" t l' .pos ovuna ... ,a a ... ravna e lJevo zvanjebude počasno i da se na to mjesto bira koji odnajuglednijih dioničara ... ''. Ovakva odlukadonesena na samom početku značila jesavremen i poslovan pristup u radu Štamparije,što će se odraziti kasnije u njenom uspješnomfinansijskom, organizacionom i strukovnomdjelovanju tokom svih godina austrougarskeuprave u BiH. Na ovoj skupštini je zacrtano iosnivanje lista i knjižare štamparije. Odziv iučešće velikog broja dioničara iz Sarajeva ičitave Bosne i Hercegovine, najuglednijih poputHaki-bega Zulflkarpašdča-Čengtća iz Foče, H.Džemaludina Cauševića, Mahmud-begaFadflpašića-Šertfovića,Muj-age i Saliha Svrze,Fehima Spahe i mnogih drugih, doprinijelo jepotpunom uspjehu skupštine.

Obje skupštine bile su svojevrstan događaj zabošnjačku muslimansku javnost, odišući

entuzijazmom zbog do tada neuobičajenog

zajedničkogkulturnog i poslovnog djelovanja naputu općegnapretka i osvješćivanja.

Svečani čin otvorenja Štam.parije koji se zbio10. jula 1905. godine uveličao je pjesnik MusaĆazim Ćatić svojom pjesmom prigodnicom, čiji

su stihovi uokvirili ovaj veliki kulturni iprosvjetni događaj za Bošnjake:36

Svačjegrudi neko milje puni,

Što budućnostljepšu djelom kruni,

"Štam.parija" djelo sretnih dana.

Krasan plod je sloge muslimana.

"Štam.parija" oj koraka divna

U napredak, moj premili rode!

Kolika li za te tečevina,

Krasan simbol prosvjete-slobode!

"Štam.parija" - to tije putokaz

Bajnoj stazi, gdje budućnostcvjeta,

"Štamparija" - tvoj je novi dokaz,

Da si udo kulturnog svijeta.

Oko nje su u kolo se svili

Tvoji sinci - čelik rodoljubi,

~oj se skladno njina duša krili

I u svjetlu njezinu se gubi,

Al to svjetlo u tvojoj povjesti

Njeno ime zlatom će izvesti!

Pjesmo moja, drugarice mila,

Daj raširi svoja laka krila,

Pa mi gukni nek Ti glasnik sreće

K'o val 'bujni po mom dosu teče,

Svojim šumom nek svakomejavlja

Bajni osvit našeg novog slavlja.

Otvaranje štamparije označiloje kraj brojnimi dugotrajnim administrativno-tehničkim

poduhvatima oko njena uspostavljenja i početakzaživljavanja davne želje muslimanskihintelektualaca i pros\jetitelja o vlastitojštampariji.

Po otvorenju Islamska dionička štam.parija jeodmah otpočelasa radom, da bi već 13. jula bioštampan list za politiku, pouku i zabavuBošnjak (br. 28, 1905. i dalje), a 15. jula i list zapouku i zabavu Behar (br. 6, 1905/06. i dalje).Uz još sedam monografskih publikacija koliko jedo kraja 1905. godine odštampala, Islamskadionička štamparija je tokom prvih šest mjesecisvoga rada uspješno startovala. Uspjehuštam.parije na kulturno-prosvietnom polju trebadodati i pozitivno finansijsko-poslovanje u ovomperiodu u kome je od 10. jula do 31. decembra1905. godine,37 prema Izvještaju podravnateljaSeid Ali-bega Filipovića štamparija "... imala837 naručaba u ukupnom iznosu od Kr. 8996,47 ...''.

U pogledu opreme, nabave štamparskfhpostrojenja pristupilo se krajnje ozbiljno. Nakonniza razgovora i ponuda, u skladu sa odlukom saPrve glavne skupštine dioničara od 8. aprila1905. godine, poduzeta je nabavka nove

BOSNIACA 58

Amra Rešidbegović- Osnivanje i rad islamske dioničkeštamparije tt Sarajevu

štamparije. Već38 maja mjeseca ravnateljištamparije u Beču su nabavili sav potrebanpribor i postrojenja. Tom prilikom su kupljenenove, najmodernije mašine velikog karaciteta ivelika količina najraznovrsnijih3 slovaarapskih, turskih, latiničnih, ćiriličnih ijevrejskih, kao i tada modernih40 "... raznihnakita i dr. potrepština ... ". Sva oprema bila jesmještena u iznajmljene prostorije u Ferhadijiulici br. 23. Tokom kasnijeg djelovanja,zahvaljujući svojim dioničarima koji41 "... nisutražili od zavoda nikakve dividende, tako da jecijeli dobitak polučen od g. 1905-1920. išao urazne nove nabavke u proširenju štamparije tese bila sagradila i vlastita kuća... ''.

Bogata oprema, savremene mašine velikogkapaciteta i vlastita knjig~veznica označile supočetak rada jedne velike štamparije, koja jeneprestano radila sve do 1948. godine,42 kadaje bila nacionalizirana, odnsono preuzeta zavojnu komalndu ne zaustavljajući ni tada svojapostrojenja. Istovremeno, Islamska dionička

štamparija je svojim djelovanjem pokazala da jebila više od štamparije uvrstivši se u redtemeljnih kulturnih i prosvjetnih ustanovanamjenujući svoju produkcijU prvenstvenobošnjacKoi, ali i ostaloj javnosti u Bosni iHercegovini.

Štamparsko izdavačkaprodukcijaIslamske dioničkeštamparije

Ukupna štamparsko izdavačka produkcijaIslamske dioničke štamparije u periodu od jula1905. do kraja 1918. godine iznosila je (premaprikupljenoj bibliografiji) preko 120 publikacijaod čega 100 samostalnih (ili 81,96%) i 22naslova periodike (ili 18,03%). Prosječna

godišnja proizvodnja je prema tome iznosila9,37% naslova, što je značajanprosjek s obziromna posmatrani period od 13,5 godina.

Sadržaj štamparsko izdavačke produkciještamparije odražavao je njen još davno zacrtankulturno-prosvietni program, ispunjavajućina tajnačin svoju funkciju prvenstveno kulturne ipros"\jetne ustanove.

Islamska dioničkaštamparija je i ostale svojefunkcije uspješno ispunjavala. Kao nacionalnaustanova pratila je i podržavala svojim uslugamai dijelom produkcije sav politički život koji seodnosio na Bošnjake. Posebno uspješnoposlovanje štamparija je postizala kao trgovačka

ustanova, poslujući i uvijek sa dobitkom. Gestkojim su njeni osnivači i ostali dioničari tajdobitak ulagali za dalji razvoj štamparije,

ukazuje još jednom na činjenicu da je glavnasvrha njenog postojanja bio opći napredak:bošnjačkognaroda i želja za progresom.

Samostalne publikacije

Okrenutost Islamske dioničke štamparijeposleničkoj ulozi na polju kulture, obrazovanja irazvoja, odredila je i sadržaj njene ukupneštamparske izdavačke produkcije, koju supretežno činile knjige i brošure. Ovaj oblikpublikacije bio je najpogodnije sredstvo zasprovođenje zacrtane opće kulturno-prosvjetnemisije osnivačaštamparije.

Knjige i brošure kao najbrojnija formamonografske produkcije štamparije (70%) noseglavni sadržaj njenog opusa.

Književnost sa gramatikom i narodnimblagom (30% unutar ove skupine)najzastupljenija je grupa unutar ove formepublikacija. Brojnost književnih djela zauzimapažnju, jer su ona doprinosila sprovođenju

prosvetiteljske uloge štamparije, pomažući iautorima, nosiocima bosansko-muslimanskogpreporoda da utiču na moralno i duhovnoosposobljavanje svojih čitalaca, prvenstvenoBošnjak:a.43 Jedan broj ovih djela istovremenoje podržavao osvješćivanje i aktivnoprilagođavanjeBošnjaka sasvim novim oblicimaživota pod Austro-Ugarskom upravom. UIslamskoj dioničkoj štampariji štampana sudjela najznačajnijih zastupnikabosansko-muslimanskog književnog stvaranja,koja su nosila obiljefje realnog i modernogizraza.

Najzastupljeniji autor u produkciji oveštamparije bio je istovremeno i najpopularnijiBošnjački pisac Safvetbeg Bašaič-Redžepašić.

Ugled koji je imao rezultat je velikog doprinosana polju kulture, i umjetnosti, na kojima seistakao ne samo kao književnik i prevodilac, većpros"\jetitelj i rodoljub. Kao takav, za svoj narodje pokretao i unapređivao ustanove poputGajreta, listove kao Behar, Ogledalo. Najveću

pažnju zaslužuje njegov književni opus nanarodnom jeziku od kojeg je Islamska dionička

štamparija štampala pet u izdanju samogautora. Međuprvim knjigama štampanim u ovojštampariji, a možda čak i prvo bilo jeBašagićevo djelo Misli i čuvstva (u dva izdanja1905. i 1906. godine). Potom su štampani GaziHusrev-beg ... (1907), Uzgredne bilješke i priče idosjetke (1907) i Izabrane pjesme (1913).

Šehović Hamid poznatiji kao Ekrem,savremeni socijalni bošnjačkipisac zastupljen je

BOSNIACA 59


sa tri svoja djela unutar produkcije štamparijeod kojih su dva književna. To je dramatski spjevu pet činova IDvzibeg (1905). i komedija Dvanačelnika(1907).

Šemsudin Sartzllićprpadnik grupe autora kojisu bili nosioci kritičke etape bošnjačke

književnosti, ovdje se pojavljuje sa dvije svojepopularne pripovijedke, Razija (1908) i Vjetar(1917).

Murat Hajrović autor je i sakupljač narodnogblaga koje je objedinio pod naslovom Male priče

i dosjetke za muslimansku mladež. Ielamskadionička štamparija je ovo traženo djeloštampala u dva izdanja (1906 i 1913).

Ostali autori književnih djela štampanih uovoj štampariji zastupljeni su sa po jednimsvojim djelom, a budući da se radi većinom opoznatim autorima i to je bio dovoljanpokazatelj u opredjeljenju štamparije i ukusunjene čitalačkepublike.

Edhem Mulabdićje znamentti prozni pisac ipripadnik kritičke etape bošnjačkeknjiževnosti,čiji je udjel u pokretu bosansko-muslimanskogkulturnog preporoda gotovo ravan Bašagićevom.

U ovoj štampariji štampano je samo njegovodjelo Crtice (1907), kao podrška njenom radu učijem je formiranju učestvovao.

.Abdurezak Hifzi Bjelevac ovje je štampaosvoje Aprilske kiše,

Salih Kazazović autor je šale u tri čina izbosanskog života prije okupacije pod naslovomOba gluha (1911).

Hifzi Muftić predstavljen nam je djelomRamazasnki dar (1915).

Svetozar Ćorović zastupljen je djelomKomšije (1911).

Petar Kočić djelom Sudanija (1911).

Silviju Strahimiru Kranjčeviću, koga je ovačitalačkapublika poznavala kroz Behar, ovaj listje posvetio i publikaciju prigodan 25. godišnjicenjegovog pjesnikovanja pod naslovom Spomenspis SUviji Strahimiru Kranjčeviću(1908).

Svoj prilog utemeljenju i daljem razvojubosansko-muslimanske književnosti u ovom zanju specifičnom, gotovo presudnom periodu,Islamska dioničkaštamparija je dala štampajući

uz Satna književna djela i teoretska djela izoblasti gramattke i teorije književnosti, koja supo svojoj formi udz'benici. Na taj način, progratnštamparije na području književnosti i jezika bioje zaokružen. Toj grupi pripadaju Gramatika i"\ježbanica arapskog jezika (drugi dio) kojU susastavili Alija Kadić i H. Bulić (1907)., potomUputa u čitanju i pisanju latinicom Muslimana

koji znadu arapsko pismo od MustafeKonjhodžića (1908) i Kratka povijest arapskeknjiževnosti od Ignacia Goldziehera (u prevodu

.A1ekse Popovićasa mađarskog),(1909).

Novo ustrojstvo vlasti u okviru koga je i nacivilizacijskom polju protežiran evropskiduhovni koncept, podrazumijevao je novi pristupi na polju prosvjete, obrazovanja, školstva ikulture. Iako se borbom Bošnjaka za"\jersko-pros"\jetnu autonomiju postiglo očuvanje

specifičnosti Islamske kulture i obrazovanja,njihovo dalje obrazovanje moralo seprilagođavati novim prilikama. To je uzuvođenje evropskih elemenata u dotadašnjiosmanski kulturno-obrazovni sistempodrazumijevalo i novo pravno ustrojstvo u ovojoblasti. Jedna od osnovnih pretpostavki za tobile su odgovarajuće publikacije. Uz već

pomenute udžbenike iz oblasti jezika iknjiževnosti, treba dodati i priručnik zanastavnike Fizika u osnovnoj školi APejića

(1906). Iako kvalitetni i od posebne vrijednostiza ovaj period, ovako mali broj udžbenika bio jenedovoljan kao podrška od strane Ielamskedioničke štamparije koju je ona mogla pružitisve većim obrazovnim potrebama svojih čitalaca.

Prilog novoj organizaciji kulturno-prosvtetnogsistema štamparija je pružala štampajući

pravila, propise i iz"\ještaje novosnovanihprosvjetnih i kulturnih ustanova. Takva su bilapravila prosvjetno-kulturnog društva MuslimanaGajret (1905, 1908. i 1911.), muslimanskogdioničkog društva za izdavanje novina i knjigaHurijjet (1909), te dobrotvornog društvaMerhamet (1913).

Godišnji iz"\ještaji i razni propisi škola posvojoj brojnosti zauzimaju važno mjesto uprodukciji ove štamparije. Ističemo godišnjeiz"\ještaje Trgovačke škole u Sarajevu (1908 i1912), Učiteljske škole i muške preparandije(1909 i 1912) i Kućni red, disciplinarni propisza Šerijatsku sudačku školu (1909), Naputak ...za mua1lime Mektebi ibtidaija, Thtijat sunufe iSibjan mekteba i druge propise. Ovoj grupitreba dodati još PravUa Muslimanske čitaonice

u Modriču (1906), Zapisnike sjednice Islamskeprossjetne ankete (1911) i građu za narodnupedagogiju Josipa Milakovića pod naslovomKnjiga i pismo u našoj narodnoj pjesmi, koja jeujedno jedina publikacija ove vrste unutarprosvietnog opusa štamparije.

.Specifična problematika kulture Bošnjaka usavremenom dobu razmatrana je u djelu Omera

BOSNIACA 60

Amra Rešidbegović- Osnivanje i rad islamske dioničkeštamparlje u Sarajevu

Sulejmanpašićapod nazivom Šta misli Engleskao Turskoj lli jesu li Muslimani i Turskapristupačnievropskoj kulturi (1917).

Hstorija zauzima znacajno mjesto uprodukciji štamparije, ne samo zbog brojnostipublikacija iz ove oblasti, već i zbog uglavnompopularnog pristupa historijskim temama, zbogčega su neke doživjele i po dva izdanja. Svepublikacije iz oblasti historije možemo podijelitiu dvije grupe.

Prvu veću grupu čine djela o znamenitimličnostima,a drugu opća historijska djela.

Prvoj grupi pripadaju slijedeći radovi: Istorijačetrdesetvezira u prevodu Muhameda Sahačića

(1905); djelo iz rusko-turskog rata 1877-1878pod naslovom Osuda Mušira Sulejman-paše uprevodu Alekse J. Popovića (1906); djeloMeluneda Spahe o bosanskoj prošlosti GaziHusrev-beg u dva izdanja (1906 i 1907): djelo45

Pertev efendije pod naslovomTrideset-godišnjica vladanja l'{jegovogveličanstva Sultana Abdul-Hamida II (1907). Tuje i djelo Meluneda HadžićaSpomenik Njegovaveličanstva Cara i Kralja Franje Josipa I u B.Brodu, interesantan rad kojem je spomenik biopovod razmatranja ličnosti kojoj je podignut.Štampan je u dva izdanja (1908 i 1909). Autorpopularnog djela Životopis znamenitih Sarajlija(1910) je Aleksa Popović-Sarajlija,46 a Felunibin Ali djela Sarajevske muftije od 926/1519. do1334/1916. (1916) i U dvorištu Careve džamijemerh. Osman Šuhdi ef. Kjutuhhana (1916).

U drugu grupu, koju većinom čine djela opojedinim istorijskim događajima, spadajuKratka povijest Islama Muhameda SeidaSerdarevića (1905), llustrovana povijestsarajevskih zadužbina (1908) Sejfudina Kemure,zatim razmatranje o uzrocima turskog poraza uzadnjem balkanskom ratu i nazatku i napretkuOsmanlijskog carstva Nurudina Azabagića podnaslovom Gdje je spas? (1912). SejfudinKemura autor je i djela u dva izdanja rađenogpoturskim vrelima prvi srpski ustanak podKarađorđem od godine 1219 ... (1914 i 1916),te djela Bilješke iz prošlosti bosanskih katolikai njihovih bogomolja (1916).

Religija zauzima treće mjesto po brojnostištampanih publikacija u produkciji štamparije.Iako ne naročito obiman, ovaj opus religioznihknjiga obiluje vrijednim i za svoju čitalačku

publiku novim djelima, čineći na taj način

gelinu sa do tada brojnom rukopisnomliteraturom ove vrste. Zapažene radove ovdje ještampao Seid Serdarević. To je uz pomenutuKratku povijest Islama i djelo Nauka Islama

(1917). Ovoj grupi teoretskih djela pripada iIslam Abdullaha Quilliama u prevodu MuseĆazima Ćatića sa turskog (1907), te 'Jera izdrav razum (1914) Muniba Cerića i H.Fejzagića. Proho Sejfu11ah se javlja sa posebnepažnje vrijednim djelom Bidajet-ul-inas najboljillmihal na bosanskom jeziku (1908). Djelo izoblasti "\jerovanja Imanski šartl. (SalihaDizdarevića doživjelo je dva izdanja (1905 i1907), a Pravila za ispravno učenje Kur'ana podnaslovom Tedžvidi idaijjei bosnevi od IbrahimaSaliha Puške, imala su funkcijU udžbenika.Popularan je bio i Kratak životopis Muhamedalejhisselamov sa socijalnog gledišta (1915) odAli Rize Karabega koje zadire i u druge oblastiznanja, te kratko djelce životopisnog sadržajaFra Ivo Vujičićod Vladimira Ćorovića.

Politika u publikacijama Islamske dioničke

štamparije bila je odraz tadašnjih političkih

prilika, čiji je najveći broj štampan tokom 1910.i 1911. godine. To je bilo vrijeme burnogpolitičkog života. Nakon aneksije (1908)okončana je i borba Bošnjaka za"\jersko-pros"\jetnu autonomiju (1909). Bile suveć formirane političke partije (MNO,MNS-MSS, UMO), poduzeti izbori za sabor(1910(, te proglašen ustav 20. 2. 1910. Autorivećine političkih brošura bili su uglavnomučesnici u tadašnjem političkom životuBošnjaka.

Prve dvije političke brošure Štamparije bilesu Izjava mahaljana Osmanbegove mahale uTravniku (1907) Akifa Biserovića i Našemnarodu (1908) Muhameda Bajraktarevića.

Potom se sa dvije brošure javlja NuruddinAzabagić Pismo oo. povodom kandidacije zazemaljski sabor i Drugo pismo za organizacijuzemljoradnika (oba 1910). Dr HalidbegHrasnica, pripadnik pokreta za autonomiju ijedan od osnivača Islamske dioničke štamparijeautor je odgovora na brošure prva Muslimanskasloga pod naslovom Malo ~ašnjenja (1911), agradonačelnik (1905-1910), takoder pripadnikMSS Esad Kulović štampao je Otvoreno pismooo. g. Ademagi Mašiću u Tešnju kao ispravak naizvadanja u "Otvorenom pismu" na gospodina,Dr Halidbega Hrasnicu (1911). Bruno Schon1akautor je rasprave Praktični zah-gevi socijalnedemokracije (1910) kojom se ovdje pojavljujeSocijaldemokratska stranka za BiH.

Političke brošure bez autora su Dvije riječi

"Musavatu" (1911) iza koje stoji sigurnoMuslimanska samostalna stranka, koja je ovajtekst uputila Muslimanskoj narodnojorganizaciji. Druga brošura ove vrste je Govor

BOSNIACA 61

Amra Rešidbegović- Osnivanje i rad islamske dioničke štamparlje u Sarajevu

delegata u jesenskim delegacijama (1916).Probleme žena sa političkompozadinom iznijelaje Sofija Pletikosić pod pseudonimom Safijahanum u lmjižici Pisma u obranu muslimanskogženskinja (1911).

Bankarstvo je predstavljeno najvećim dijelomiz\ještajima i pravilima Prve islamske kreditnezadruge u Tešnju, na njemačkom i bosanskomjeziku (1906, 1907, 1908, 1910 i 1912). Ostalebankarske publikacije imaju istu formu. Takvasu Pravila Prve Muslimanske banke u Brčkom

(1908), Pravila Trgovačke banke u Trebinju, teIz\ješće ... o osnivanju poštanske štedionice ...od Mehmeda Spahe. za ovaj broj publikacija,treba zahvaliti Ademagi Mešiću, osnivaču iupravitelju Prve islamske kreditne zadruge uTešnju, i uspješnom bankaru.

Trgovina i obrt su manje zastupljene oblastiu produkciji Islamske dioničke štamparije ipored tradicionalnih okrenutosti Bošnjaka ovimdjelatnostima. Štampane u formi službenihpublikacija (zapisnici, iz\ještaji, pravila, zakon),ona se uglavnom odnose na novoosnovanuTrgovačku i obrtničku komoru za Bosnu iHercegovinu, podržavajućina taj način njen rad.Ovdje su štampana glavna dokumenta oveustanove i to Zakon o osnivanju i organizacijitrgovačke i obrtničke komora za Bosnu iHercegovinu (1909), Pravilnik za obrtnički sudtrgovačke i obrtničke komore za BiH (1910),dva zapisnika sa treće i četvrte plenarnesjednice Komore (1909 i 1910), te iz\ještajMehmeda Spahe Mnijenje glede... (1910), kojise takođerodnosi na rad Komore.

Šerijatsko pravo je predstavljeno sa tri djelaSejfullaha Prohe. To je izbor iz nasljednog pravaZubdat-u1-faraid (1908), djelo o položaju ženeAhvali-n-nisa (1906) i knjiga o brakuKitabu-n-nikah (1915).

Primijenjene nauke u produkciji Štamparijepredstavljene su grupom pojedinačnih djela iznekoliko grana ove oblasti. Neke od njihzaslužuju pažnju bilo po aktuelnosti teme iliposebnoj vrijednosti. Takve su knjige za mladežĐ. Race Domaće i nekoje strane životinje pobiološkoj metodi (1908) i praktični priručnik

Koste Kondića Zarazne bolesti kod domaćih

životinja (1911). Pčelarstvoje bilo obogaćeno sadva izvrsna djela. To je obimna knjiga sa 126slika Narodno pčelarstvo i praktična upotrebameda Milana Martinovića (1911) i Amerikankapraktično pčelarenje bez rešetke (1911) IvanaSitarića.

Jedino djelo iz oblasti muzike je Cigani imuzika u Srbiji (1910) Tihomira Đorđevića.

Jedinstvena i danas prilično rijetka nevelikapublikacija Milana Rešetara je Stari bosanskinovci (1913).

Ovoj grupi pripadaju i dva pravilnikadobrovoljnih udruženja, vatrogasnog (1906) iradničkog i zanatlijskog udruženja "Hurijet"(1908).

Ukupna sadržajna struktura monografskeštamparsko-Izdavačke produkcije Islamskedioničke štamparije prema tome imala bislijedeći izgled:

lmjiževnost ijezik (22%)

prosvjeta, kultura, obrazovanje, školstvo(19%)

historija (14%)

religija (10%)

politika (10)

bankarstvo (9%)

trgovina i obrt (5%)

pravo (3%)

primijenjene nauke (4%)

muzika (1%)

ostalo (3%)

Peridodične publikacije

Iako nikad nije ostvarila osnivačkim

programom zacrtanu težnju o pokretanju iizdavanju vlastitog lista, Islamska dionička

štamparija je tokom razmatranog periodaodštampala 22 značajna naslova periodike zaukupan društveno-politički, prosvjetnt iekonomski razvoj čitateljstva kojemu su bilinamijenjeni. Po svojoj formi, strukturuperiodičnihpublikacija činili su pretežno listovi(81,81%) i znatno manje kalendari (18,18%).l\[jihova sadržajna struktura dosta je raznovrsna,zastupljena približno istim brojem publikacija izznačajnijih oblasti znanja. Stoga je ove nasloveteže razvrstati po strogo određenim oblastimašto je ipak potrebno radi već zacrtanemetodologije u ovom radu.

Prosvjetni i kulturni listovi praktično čine

vecmu periodičnih publikacija u okviruprodukcije štamparija, pogotovo kada sezanemari forma unutar ove vrste štampe. U tomslučaju oni čine 45,45% produkcije. Ali, budućida ćemo informativno-proscjetne kalendareposmatrati posebno, ovaj procenat je nešto manjii iznosi 31,81%.

Prvi u nizu prosvjetnfh listova je glasiloistoimenog društva za potpomaganje đaka

BOSNIACA 62

Amra Rešidbegović- Osnivanje i rad islamske dioničkeštamparije II Sarajevu

Muslimana na srednjim i vištm školama Gajret,li t 47 " šk l k ml din ". li t "s ... soseo a e ... l s ... zanarodn~ros"\jećivanje... " što će kasnije nositi iu svom podnaslovu. Pored toga što je pružao"... informaciju ... svakom članu društva ... " kao isvakom "... prijatelju naše pros~ete ... ", list je sauspjehom koristio prosvleti i "... kulturnimtežnjama naroda ... " . za to su najzaslužnijiurednici lista, istaknuti književnici EdhemMulabdić,Osman Đikić,Avdo Sumbul i drugi. Orasprostranjenosti lista i u štrlm čitalačkim

krugovima svjedočenam članovi 50 utemeljivači

među koje su se pored Bošnjaka upisali i VasoSavić, trgovac, Nikola Kašiković, književnik idrugi. U ovom svom prvom periodu izlaženja(1907/8-1914) Gajret je čitavo vrijeme štampanu Islamskoj dioničkoj štampariji.

Tarik spada u one ljeđe, pored Mua1lima,listove štampane alhamijado tekstovima. Uskladu sa svoj:iln naslovom koji znači putokaz izacrtanim5frogramom, list se između ostalogzalagao za reformiranje "\jerske nastave, čemuje bez sumnje davao značajan doprinoszahvaljujući najviše svome uredniku čuvenom

prosvetitelju Džemaludinu Čauševiću. Osimrezultata postignutih u reformi "\jerske nastave,Čauševićje sproveo i reformu alhamijado pismau Bosni i Hercegovini. Tarik je svojeopredjeljenje naznačio i u drugom podnaslovukoji glasi "novina za nauku i odgoj". Tokom svatri godišta izlaženja list je štampan u ovojštampariji, da bi 11. aprila 1911. prestaoizlaziti.

Muallim (Učitelj) drugi je list štampanalhamijado pismom sve do trećeg godišta,tačnije do br. 11-12 (juni) 1913. godine kada sepočinju javljati i tekstovi latinicom. Poredprosvjetnog programa koga se držao, Mua1lim jebio i izrazito staleški list. To potvrđuje i njegovštamparski podnaslov 52"... list za puku istaleške interese muallima i Imama u Bosni iHercegovini", kao i sam izdavač Muslimanskomuallimsko i Imamsko društvo za BiH. Ovome uprilogu idu i 'brojni tekstovi latinicom koji :ilnajuza cilj rješavanje statusnih pitanja ovihprosvietnfh radnika poput Molba za poboljšanjemuallimskih plata (Muallim. 1913, br. 4), Kadaće se poboljšati stanje muallima (Muslhn. 1913,br. 9-10) i t.d. List je od početka do krajaizlaženja (septembra 1913.) štampan uIslamskoj dioničkoj štampariji.

Učiteljskazora takođerje prosvjetno-stalešktlist nastao u Mostaru (1905-1906) u trenutkuopćeg buđenja narodnog učiteljstva, da bikasnije (1911) prešao u Sarajevo kao53 " ...

pošljedica unutarnjeg, ograničenog razvitka

našeg narodnog učiteljstva ... ''. List je štampanlatinicom i ćirilicom, mijenjajući i u Sarajvunaizmjenično štamparske usluge Islamskedioničke štamparije i Prve hrvatske tiskareKremarić i M. Raguz.

Misbah spada u grupu alhamijado listova uprvom godištu svog izlačenja, da bi nakon togauveo uporedne tekstove turskim jezikomarebicom i latinicom/ćirilicom naizmjenično.

Ovaj korak uredništvo je poduzelo iz praktičnih

razloga54 "... da naš list bude pristupačan širojjavnosti, a naročito našem đaštvu na srednjim ivišim školama " Na čelu sa SakibornKorkutom kao odgovornim urednikom, Misbah(Svietiljka) je ostvario svoj zacrtanikulturno-prosvjetni program i do kraja ostao55

"... narodni organ, kojemuje svrha pros"\jetljenjai kultivisanja islamskog dijala našeg naroda.Baveći se svjema javnim poslovima, naši sustupci otvoreni sviema prijatelj:ilna našeg naroda... ''. Oba godišta Misbaha su štampana u gelostiu Islamskoj dioničkoj štampariji. Rezultat fuzijeizdavača i vlasnika lista, druženjabosanskohercegovačke ilmijje saMuallfmsko-Imamskim društvom bilo jeukidanje listova Misbah i Muallim, ali ipokretanje novog prosvietnog lista Jenji Misbah.

Jenji Misbah. Ovaj je list zapravo produžioprogram prethodnih kao organbosanskohercegovačke ilmijje. Pored toga,zalagao se posebno i za slogu Bošnjaka sanemuslimanskim stanovništvom BiH. O tomegovore i tekstovi štampani uporedo na našem iturskom jeziku (arebicom) i latinicom/ćirilicom.Posljednji broj ovog lista koji je svo vrijemeštampan u Islamskoj dioničkoj štampariji izišaoje iz štampe 6. jula 1914, da bi dalje njegovoizlaženje bilo potpuno ratom prekinuto.

Biser. Islamska dionička štamparija ještampala samo završni četverobrojovog časopisa

i to u drugom periodu u njegova izlaženja.Usprkos ratom uzrokovanim poteškoćama56 " ...

koje vladaju u tiskarama kao što je pomanjkanjepapira, boja radnih sila i što sve skupa nosi sasobom silne troškove ", Islamska dionička

štamparija je prihvatila štampanje Bisera, čimeje istovremeno bio okončan njen štamparskiopus periodike za razmatrani period. Na ovajkorak štampanja pod teškim uvjetimaŠtampariju je opredijelio program ovoguglednog pros"\jetno-~~iževnog lista, koji jevaoma uspješno radio5 " ... na kulturnom iprosvjetnom podizanju naroda ... ", kao ičinjenica daje nastojao58

" ...nastaviti rad bivšeglista "Behar" koji je prestao izlaziti..."

BOSNIACA 63

Amra Rešidbegović- Osnivanje i rad islamske dioničkeštamparlje tt Sarajevu

Politički. listovi su predstavljeni istim brojemnaslova kao prosvjetni u produkciji oveštamparije. (31,81%). Iako sama štamparija nijebila prvenstveno mjesto okupljanja političkih

grupa već kulturnih i prosvjetnih radnika, onajepružala svoje usluge jednom broju glasilatadašnjih 'bošnjačkih, ali i drugih stranaka.Tipični bošnjački. politički. listovi izišli iz oveštamparije s\jedoče o dinamičnom političkom

životu ovog doba i učešća Bošnjaka u njemu.

B v 'ak' d b' 59 " . d' .osnj Je ugo vremena 10 ••• Je 1lll

muslimanski. politički. list u ovoj zemlji ... ". zaIslamsku dioničku štampariju on je bio njenštamparski. prvenac. Mijenjajući tokom svogizlaženja sedam puta štamparije, u ovoj je bioštampan u tri navrata.

Bošnjak je sa\jesno pratio sve društvenepokrete Bošnjaka i na svoj način se uključivaounjih. Uz prvenstveno politički. program izastupanje narodnih prava i interesa, Bošnjakjeposvećivao punu &ažnju buđenju i razvojuprosvjete nastojeći "... da omladina prigrliškolu i vaspitanje ... ''. za uspjeh evidentan i natom polju ovaj list može zahvaliti svom vlasniku,književniku i pros\jetitelju MehmedbeguKapetanoviću-Liubušaku, te urednicima poputličnosti kakve su bili Edhem Mulabdić, HilmiMuhibić i drugi.

Bosansko-Hercegovačld Glasnik je premasvom podnaslovu pretendovao da uz politički.

bude i list za ekonomiju i književnost, što jeostalo sekundarno u odnosu na političko

opredjelje~e ovog lista. Kako je i sam tvrdio,list je bio6

l •••• jedini nezavisni muslimanski. listu našoj domovini... ''. Vlasnik i odgovorniurednik Omerbeg Sulejmanpašić je prva 24broja ovog lista štampao u još dvije štamparije(Riste J. Savića i Daniela A. Kajona). Iako jeizlazio u postkalajevskoj eri, vremenu smanjenecenzure štampe, list je bio cenzuriran da biaprila 1907. godine prestao izlaziti, a svepriloge od tog vremena ustupio je Musavatu.

Ogledalo je bio organ naprednih Bošnjaka uBiH kojeg je pokrenuo Safvetbeg Bašagić. Svili13 brojeva štampano je u Islamskoj dioničkoj

štampariji62 Program za koji se list zalagaosvodio se uglavnom na moralno i materijalnounapređenje islamskog elementa u BiH,uređenjevakufsko-mearifske autonomije i borbuza pravo njegovanja vlastite baštine. Onerazumijevanju na koja je naišao ovaj list,s\jedoči i obraćanje uredništva u posljednjembroju koje u povodu prestanka izlaženja listakaže "... glavom se zid ne probija ... "

Muslimanska svijest je bio čisto stranački

list, organ Muslimanske napredne stranke za

BiH. Stoga su sve njene stranice sadržavaleprogram stranke, koji je obuhvatao sve sfereživota Bošnjaka. Stranka se prvenstvenozalagala za očuvanje identiteta, \jere, statusa iimetka bošnjačkog stanovništva, protiveći seaneksiji i priključenju Bosne bilo kojojbalkanskoj zemlji.

Prosvjetni dio programa obuhvatao jepros\jećivanjeza sve slojeve naroda i podizanješkola i školstva za sve nivoe, uključujući

posebno i reformu medresa. List se premaprogramu Stranke također bavio još i agrarnimpitanjima, gospodarstvom, unutrašnjompolitikom i socijalnim pitanjima. Svojupopularnost list prvenstveno duguje svojimurednicima, posebno čuvenom Ekremu. Ovoglasilo je od početka do kraja štampano uIslamskoj dioničkoj štampariji.

Glas slobode, također stranački list, organSocijaldemokratske stranke BiH, bio je štampanu Islamskoj dioničkoj štampariji prve četiri

godine svoga izlaženja, a potom u još četiri

štamparije (Hrvatska dionička tiskara uMostaru, Štamparija Bosanske pošte,Štamparija "Naroda" i Štamparija Daniel A.Kajon uz pauzu tokom 1915 i 1916. godine).Glas slobode je prvi bosanskohercegovački

radnički. list, koji je sa dosta uspjeha propagiraoprogram svoje stranke. Često je bio cenzuriran iplijenjen radi borbenih članaka i borbe zaradničkaprava. za ovaj list je uz druge predanoradio tipografski. radnik, ali i vlasnik i uredniklista63 Sreten Jakšić. Tokom svogdvadesetogodišnjeg djelovanja (1909-1929) listnije izlazio tokom ratnih godina 1915. i 1916.

Muslimanska sloga je bilo glasiloMuslimanske samostalne stranke u BiH, čiji jevlasnik i izdavač jedno vrijeme bila i Islamskadionička štamparija. Iako tokom svog vijekanije izlazio u kontinuitetu, ovaj list je čitavo

vrijeme bio štampan u Islamskoj dioničkoj

štampariji. Program koji je zastupao bio jeprogram stranke. Nakon pauze tokom 1912. i1913. godine ponovno izlazi početkom 1914.godine, pa sve do rata koji je prekinuo njegovoizlaženje.

Novi Musavat (Nova jednakost) je bio listmuslimanske opoziciji, produkt novonastalihpolitičkih prilika uzrokovanih ujedinjenjemMuslimanske narodne organizacije i dijelaMuslimanske samostalne stranke u ujedinjenumuslimansku organizaciju, stranku sa novimprogramom. Radi napuštanja dotadašnjegprograma MNO koga je i zacrtao, Derviš-beg

BOSNIACA 64

Amra Rešidbegović- Osnivanje i rad islamske dioničkeštamparlje tt Sarajevu

Miralem, osnivač ove stranke odvojio se iformirao Novi Musavat. List je po formi iizgledu, sa uporednim naslovom ćirilicom,

arapskim pismom i latinicom lično, kao i posadržaju na Musavat. Izlazio je nepunu godinudana i u cijelosti štampan u Islamskoj dioničkoj

štampariji.

Književni listovi. U ovu malu grupu listovatog doba (9,09%) spadaju Behar i Bosanska Vila.Behar je bio prvi. književni list Bošnjaka. zabošnjačko građanstvo on je bioprosvjetno-književno glasilo sa etničkim ipolitičkim obiljeŽjem koji je prosvjetu koristiokao način političke borbe. ~elovanje ovogtipičnog preporodnog lista, prilikom čijeg jeosnivanja zacrtano i osnivanje Islamskeštamparije, usko je vezano i za njeno ukupnodjelovanje. Program lista i štamparije stoga sepodudaraju, držeći se pri tome Bašagićevog

načela64 "Orlovo pero umjesto dimiskije ljute".Behar je ovu borbu za napredak knjigom, inaukom, a ne oružjem uspješno vodio. Oko ovoglista se okupljala sva viđenija građanska

inteligencija i najemmentniji prosvetitelji iknjiževnici od Safvetbega Bašagića i EdhemaMulabdića, do Osman Nuri Hadžića i IvanaMilićevića poznatih kao Osman-Aziz, teŠemsudina Sarajlića, HamidaŠahinovića-Ekrema, Abdurezak Hifzi Bjelevca,Muse Ćazima Ćatića, Hamdije Mulića i drugih.Zadnjih godina izlaženje, Behar je objavljivao idjela ·nemuslimanskih autora kakvi su biliSilvije Strahimir Kranjčević, Josip Milaković idrugi, ajedan od urednika tokom 1908. i 1909.godine bio je i lJudevit Dvorniković.

Sadržaj ovog književnog lista činile surubrike Islam, Književni i pros"\jetni članci,

Prevodi, Male priče i dosjetke i narodneumotvorine, Listak, Kulturne bilješke, Pogled posvijetu, Svaštice, Zagonetke, Odgonetke, Našeporuke. Po otvorenju Islamske dioničke

štamparije Behar je odmah, kao drugi list ovdještampan sve do kraja svoga izlaženja 1911.godine.

Bosanska vila. U svojoj potrazi za štopovoljnijim u"\jetima štampe, Bosanska vila jegotovo šest godina štampana u Islamskojdioničkoj štampariji (od br. 20/1906. do br.6/1912). Ono što je Behar značio za književniživot Bošnjaka, to je Bosanska vila predstvljaisto bosanskim Srbima.

Privredni listovi su bili prilično rijetki,možda stoga što je svaki list ovog doba, bez

obzira na glavno opredjeljenje razmatrano u barjednoj svojoj rubrici više ili manje igospodarstvo. U Islamskoj dioničkoj štamparijištampana su dva ovakva lista .

Bosansko-Hercegovački Težak je bio65 " ...

jedini list u Bosni koji ... pretresa pitanja kojazasijecaju u moždinu poljodjelca ... ''. Ovajizvanredni stručni list nastojao je i da se što višepribliži svome čitateljstvui proširi pogotovo 66"... među seljacima ...", kako pismom, donoseći

tekstove uporedo latinicom/ćirilicom, tako isadržajem priloga iz poljodjelstva, stočarstva,

ratarstva, voćarstva, vinogradarstva, pčelarstva,

vinovstva, poljoprivrednih sprava, trgovine istatistike, cijena (žita i dr. proizvoda). List jesadržavao i Listak, Pitanja i odgovore, Malioglasnik i naše poruke, a sve zorno ilustriranoodgovarajućim slikama. U Islamskoj dioničkoj

štampariji list je dugo štampan, (od br. 4/1908.do kraja svog prvog perioda izlaženja 1915.).

Der Tourlst bio je jedinstven list svoga dobapo svojoj tematici. Donosio je priloge o turizmu,gospodarstvenim prilikama i prirodnimljepotama u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji.Štampan je bio na našem, njemačkom imađarskom jeziku, što je bilo u skladu sanjegovom namjenom turističkogvodiča67 List ještampan u Islamskoj dioničkoj štampariji.

Kalendari

U austrougarsko doba izlazilo je višekalendara namijenjenih bošnjačkom

stanovništvu poput Bajraktar (za 1894), Mearif(za 1895/6 - 1898/99), Mekteb (za 1906),Bošnjak (za 1883-1918). Najveću popularnostmeđunjima unali su Kalendari Gajret.

Kalendari Gajret (1907/8-1914/15; i od 1920dalje) imali su obilje~e narodnih čttanki. Uprvom periodu izlaženja u Islamsko] dioničkoj

štampariji štampana su tri godišta ovogkalendara (za 1906/7; za 1907/8. i za 1915.godinu). Kalendarski dio sadržavao jeuobičajeni popis mjeseci i dana sa posebnomrubrikom znameniti dani, koja je poredislamskih sadržavala još katoličke i pravoslavnesvetkovine. Drugi dio kalendara imao je poučno

zabavni karakter. uz iz"\ještaj i informacije oradu društva Gajret, uvijek su se objavljivalivrijedni prilozi najčešće poznatih autora poputMirze Safveta, Ekrema, dr Mustafe Denišlića idrugih. Ovaj dio kalendara sadržavao je i skalubiljega i pregled novčanih vrijednosti. Drugo

BOSNIACA 65


godište (1907/8) sadrži i kalendar i tekstove natnrskom jeziku (arebtcom) sa druge straneknjige.

Trgovačkikalendar (za 1907. godinu), koji sepo svom sadržaju sasvim razlikuje od drugihkalendara, bavio se prrvredom.

Neknjižna i sitna štampa

Uz štampanje ilustriranih listova, brošura,knjiga i časopisa, Islamska dionička štamparijaje sa uspjehom obavljala68 "... u najkračem

vremenu ... " i štampanje najraznovrsnije sitne ineknjižne štampe garantirajući69 II... cijeneumjerene, Ukusna izradba". To je moglazahvaljujući oprernljenosti štamparije70

"

najrnodernijitn slovima, šarama i mašinama( troi . ) " 71 N v. • 'tn V-'-__ bili'SOJevuna ... . aruClOCl Sl e sU1l.Upe supretežno novoformirane različite bošnjačke

ustanove, općinski uredi, gradski zastupnici,trgovci i drugi. za ove svoje korisnike štampari]aje štampala slijedećevrste tiskanica:

za trgovačke poslove: trgovačke knjige,trgovačke objave, račune, okružnice, predatnice,godišnja Izvješća i ostale tiskanice po potrebi

za bankarske poslove: godišnja ~ešća,

bilance za udruge, štedione i banke i drugetiskanice

za privatna lica i ostale ustanove: pozive,oglase, programe, memorande, dopisnice,drplome i adrese, posjetnice i karte prigodnice.

Štamparija je prodavala i listovne papire ikuverte i drugo.

Islamska dionička štamparija je tokomaustrougarskog perioda svoga djelovanjaostvarila znacajnu štamparsku i manjuizdavačkuproizvodnju. Monografsku produkcijusu po obliku pretežno činile knjige, tipično

sredstvo prosvjete, a po sadržaju književna ikulturno-prosvietna tematika, Većina

periodičnih publikacija ove štamparije takođerpripada istoj oblasti. Stoga, sadržaj ukupneprodukcije definirao je ovu štampariju kaokulturno-prosvjetnu ustanovu čemuje i sama odsvog osnutka neprekidno i težila. Na taj način

Štamparija je sa uspjehom ostvarila i nastojanjesvojih osnivača da bude "...sredstvo za razvojprosvjete narodne koja nam je potrebna kaokomad hljeba.,."72. Zastupljenost vrijednihdijela značajnih autora i iz drugih etničkih

grupacija Istovremeno izražava namjenu oveustanove najširem krugu čitalaca i kortenka.

Dalji kvalitet predstavljaju publikaciještampane Iatinicom, ćirflicorn, arebicom, teuporedo i naizrnjenično ovim ptsmtma, štoukazuje na uvažavanje rnu1tikulturnog karakteračitavog bosanskohercegovac"'kog stanovništva injegove etničke i historijske osobenosti.

Zahvaljujući samo ovakvom usmjerenju iprogramu kojeg je do kraja izvela prernaprvobitnoj zamisli, štamparija kao u osnovitrgovačka organizacija mogla je dostići višizanačaj i kvalitet. Islamska dionička štarnparjjaje, iako namijenjena prvenstveno 'bošnjačkom

narodu, probila granice obične nacionalneštamparije i uvrstila se u red pravih kulturno pros"\jetnih ustanova Bosne i Hercegovine.Svojom djelatnošću ona je sa punim uspjehomostvarila već od ranije zacrtanu kulturno ciyilizacijsku misiju,

BOSNIACA 66

Amra Rešidbegović. Osnivanje i rad islamske dioničke štamparlje II Sarajevu

Bilješke

1 Krešvljaković, Hamdija. Sarajevo za vrijeme..., str.81

2 KreševIjaković, T. Kalajev režim u Bosni i Hercegovini,str.BB1

3 Isto, str. 252

4 Nametak, Alija. Islamska dionička štamparija kaokulturna ustanova. U: Novi Behar, 1931, br. 16. i 17, str. 239

5 Bosanski glasnik. 1910, str. 240






11 Bosanski glasnik. 1912, str. 62, 297, 471-472


13 Biografija Seid-Alibega Filipovića .... Autobiografskirukopis u vlasništvu Nenada Filipovića




17 Bosanski glasnik, 1912, str. 296, 552


19 Behar. 1904, br. 12, str. 192

20 Bosnische Bote. 1907.

21 Bosanski glasnik. 1918; str. 364

22 Arhiv BiH. Z.M.F. 3485/1904, BiH

23 Arhiv BiH. Z.M.F. 12537/1904, BiH

24 Arhiv BiH. Z.M.F. 12537/1904, BiH

25 Arhiv BiH. Z.V.L-Š. 19·323, br. 32012/1905.

26 Isto

27 Behar. 1904, br. 11, str. 165-166

28 Isto

29 Behar. 1905, br. 23, str. 368

30 Behar. 1905, br. 24, str. 381

31 Isto

32 Isto

33 Behar. 1905-06, br. 6, str. 84-85

34 Novi Behar. 1931, br. 16 i 17, str. 244

35 Behar. 1906-06, br. 3, str. 45,juni, Listak

36 Behar. 1905-06, br. 6, str. 96

37 Isto

38 Novi Behar. 193, br.16 i 17, str. 244

39 Pejanović, Đorđe. Štamparije u Bosni i Hercegovini

40 Rizvić, Muhsin. Bosansko hercegovačke književnestudije. Sarajevo, Veselin Masleša, 1980, str. 271-290

41 Rizvić, Muhsin. Isto

42 Prema katalogu Narodne i univerzitetske bibliotekeBosne i Hercegovine Pertev efendija je bio pseudonimAlekse Popovića-Sarajlije

43 Fehmi bin Alije pseudonim Sejfudina Fehmi Kemure

44 Gajret. 1907, br. 1, 15. avgust

45 od god. lV/19l!.

46 Gajret.1907, br. 1,15. avgust

47 Bosanska vila. 1907, avgust, septembar

48 Tarik. II/1909, br. 1, maj, uvodi članak

49 Gajret. 1907. br. 1. 15. avgust

50 Učiteljskazora. 1911, br. 1 i 2,1. marta

51 Misbah. II/1913?14, br. 1, str. 4

52 Misbah. 1913/13, br. 1, str. 4

53 Biser. 1918, br. 1, str. 4

54 Biser. 1912, br. 1, Ljuni

55 Isto

56 Bošnjak. XVI/l906. br. 1,4. januar (nasl.str)

57 Bošnjak. 1891, br. 1,2. juli

58 Bosansko-hercegovac'1ti glasnik. 1906, br. 1, 1.Sanuar

59 Ogledalo. 1907, br. 1, 31. maj

60 Mitrović, Pavle. Slike iz kulturne isttorije prvogradničkogpokreta Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1956

61 Bašagić, Safvet, Trofanda iz hercegovačke dubrave(1890-1894), Zagreb, 1896, str. 10

62 Bosanko-HercegovačktTežak, 1912, br. 8, str. 147(društvene vijesti)

63 Bosansko-HercegovačkiTežak. 1902, br. 6 (Na krajugodine)

v 64 Podatak prema: Praštalo, Tatjana i Ćukac, Neda.Casopisi u BiH od 1850-1990. Naučno-istraživačkiprojekatFonda za naukn BiH (rukopis)

65 Tarik. 1908/1909 (štamparski oglas)

66 Isto

67 Isto

68 Novi Behar. 1931, br. 16 i 17, Ljanuar, str. 243-244

69 Novi Behar, 1931, br. 16 i 17, str. 241

BOSNIACA 67

Documents

Osnivanje i rad Islamske dioničkeštamparije II Sarajevu do