OSNOVE POSLOVNE EKONOMIJE
Predavanja: 1.- 4. cjelina
Sadraj izlaganja
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 2
1. Uvod2. Trite3. Potranja4. Elastinost potranje
1.Uvod
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 3
Funkcioniranje gospodarstva jedne zemlje, ponaanje pojedninanih
poduzea, domainstava i pojedinaca uglavnom se vezuje uz odreene
ekonomske odluke i posljedice(efekte) koje proizlaze iz takvih odluka.
Primjerice poduzea donose odluke gdje i po kojo cijeni e nabaviti
proizvodne imbenike, gdje i po kojoj cijeni e prodavati svoje proizvode kako
bi ostvarili pozitivan financijski rezultat.
U svim navedenim primjerima se radi o ekonomskim odlukama.to je onda
ekonomija? Postoji cijeli niz definicija o tome to je ekonomija, odnosno to je
predmet ekonomije. Neke od njih su :
Ekonomija se pita to, kako i za koga treba proizvoditiEkonomija prouava kretanja u cijelom gospodarstvu, kao to su trendovi cijena, proizvodnje, nezaposlenosti i vanjske trgovine
Ekonomija prouava uvoz i izvoz izmeu 2 ili vie zemaljaEkonomija prouava kako ljudi koriste ograniene proizvodne resurse radi proizvodnje razliitih roba te njihove raspodjele, itd.
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 4
Ekonomija se kao znanstve disciplina moe podijeliti na
mikroekonomiju i makroekonomiju.
Makroekonomija prouava funkcioniranje gospodarstva kao cijeline.
Mikroekonomija prouava ponaanje pojedinih dijelova gospodarstva
(poduzea).
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 5
Ekonomika poduzea je znanstve disciplina koja se bavi gospodarskim
problemima poduzea. Razlika izmeu ekonomike poduzea i
mikroekonomije je u nainu ispitivanja poduzea. Mikroekonomija kao
apstraktna disciplina, promatra poduzee i njegovo funkcioniranje kroz
ekonomske (matematike) modele.
Ekonomika poduzea, kao znanstvena i nastvna disciplina se uvijek bavi
problemima poduzea u nekoj stvarnoj, a ne apstraktnoj situaciji.
Poslovna ekonomija je nastala kao pokuaj integriranja dviju naizgled
suprostavljenih disciplina: mikroekonomije i ekonomike poduzea.
Poslovanje poduzea se analizira prvo preko mikroekonomije, pa onda
preko ekonomike poduzea.
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 6
2.TRITE
Trite je :
Oblik razmjene proizvoda i usluga posredtsvom novcaUkupnost odnosa ponude i potranjeSvi potencijalni kupci koji dijele odreenu potrebu ili elju i koji bi bili eljni i sposobni ukljuiti se u razmjenu u cilju zadovoljavanja tih elja i potreba
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 7
Danas gotova sva svjetska gospodarstva imaju nekoliko razliitih trita. U
osnovi postoji 5 trita. Ta trita su:
Trita resursaTrita proizvoaaTrita posrednikaPotroaka tritaVladina trita
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 8
Trite obavlja niz funkcija u razvijenim gospodarstvima. Meu njima se istiu
3 kao najvanije. To su:
1.Selektivna funkcija
Trite obavlja selekciju potrebnih proizvoda, odnosno izdvaja neuspjene
proizvode.
2.Alokativna funkcija
Trite dovodi do efikasne alokacije(razmjetaja) proizvodnih imbenika i
efikasnog izbora proizvodnih postupaka.
3.Distributivna funkcija
Trite obavlja primarnu raspodjelu novostvorene vrijednosti, tj.dohotka
izmeu svih sudionika drutvene proizvodnje.
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 9
2.2. Struktura trita
Pod pojmom strukture trita podrazumijeva se broj kupaca i prodavatelja na
tritu, stupanj diferencijacije proizvoda, sloboda pristupa tritu,
informiranost proizvoaa i potroaa te veliina, odnosno jaina pojedinih
proizvoaa i potroaa.
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 10
Najee se kao kriterij odreivanja trinih struktura uzima broj
prodavatelja:
Jedan prodavatelj-monopol
Dva prodavatelja-duopol
Nekoliko prodavatelja-oligopol
Mnogo prodavatelja-savrena konkurencija
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 11
Uz broj prodavatelja,broj kupaca je takoer est kriterij odreivanja trinih
struktura. Gledamo broj kupaca koji dominira tritem.
Dominira jedan kupac-monopson
Dominiraju dva kupca-duopson
Dominiraj vie kupaca-oligopson
Mnogo kupaca-Savrena konkurencija.
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 12
3.POTRANJA
Potranja se moe definirati kao ona koliina proizvoda (dobara) i usluga
koju su kupci spremni kupiti po odreenoj cijeni. Potranja za nekim
proizvodom izraava se u naturalnim jedinicama
Odnos izmeu trine cijene proizvoda i koliine koja se pri toj cijeni trai
prikazuje tablica potranje
Krivulja potranje je grafiki prikaz odnosa traene koliine i cijena
proizvoda.
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 13
3.2.POTRANJA ZA PROIZVODOM
Da bi poduzee moglo uope poslovati potrebno je da postoji
potreba/potranja za odreenim proizvodom. Bez postojanja dostatne
potranje, poduzee ne moe preivjeti.
Potranja za nekim proizvodom moe se promatrati kao:
IndividualnaTrinaPotranja s kojom se suoava pojedino poduzee
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 14
3.2.1.INDIVIDUALNA POTRANJA
Qdx=f(Px,I,Py,T)
Gdje su :
Qdx-koliina proizvoda X koju pojedini potroa potrauje u odreenom
vremenskom razdoblju (dan,mjesec,godina)
Px-jedinina cijena proizvoda X
I-dohodak potroaa
Py-cijena povezanih proizvoda( komplemenata i/ili supstituita)
T-vrijeme u kojem se proizvod potrauje
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 15
Proizvodi kod kojih potranja raste(pada) kako raste (pada) dohodak nazivaju
se normalni proizvodi.
Proizvodi koji se ne ponaaju na taj nain se zovu inferiorni proizvodi.
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 16
Odnos izmeu potraivane koliine proizvoda X i cijene povezanih proizvoda:
Potranja za proizvodom X ovisit e o cijenama s kojima je proizvod X
povezan supstituiti i komplementi.
Supstituit-proizvod kojim potroa moe zamjeniti odreeni proizvod
Komplement-proizvod koji se troi istodobno s odreenim proizvodom
Cijena proizvoda proizvoda raste ako cijena supstituita raste, a pada ako
cijena komplementa raste.
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 17
3.2.2.TRINA POTRANJA
Oblik trine funkcije potranje moe se napisati na slijedei nain:
Qdx=f(Px,N,I,Py,T)
Gdje je N broj stanovnika, a ostale varijable su iste kao u prethodnoj
formuli.
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 18
Postoje neki efekti koji utjeu na potranju nekog proizvoda te mijenjaju
oblik krivulje trine potranje
Efekt skupine potroai ele kupiti neki proizvod jer je on moderan ili
zato to ga drugi ljudi kupuju(primjer : Iphone).
Efekt snoba-potroai ele biti posebni i drugaiji od drugih te kupuju
proizvode koje drugi kupci ne kupuju u veoj mjeri.
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 19
Primjer
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 20
1.Na tritun se nalaze 3 kupca koji kupuju odreene graevinske
materijale. Koliina gra. materijala koju bi pojedini kupac kupio u odnosu na
njihovu cijenu prikazana je u tablici A.
a)Nacrtajte sve krivulje individualne potranje za odreenim gra.
materijalom(izraenu u jedinicama proizvoda) i objasnite znaenje krivulje
individualne potranje na primjeru kupca B.
b)Nacrtajte krivulju trine potranje i objasnite dobivenu sliku!
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 21
Iz primjera kupca B je vidljivo da se poveanjem cijene smanjuje potranja.
Tako Kupac B za 10 kn kupuje jedan graevinski materijal, za 5 kuna njih 5, a
za 3 kune 7. Krivulja potranje je opadajua, odnosno odraava inverzan
odnos izmeu cijene i koliine promatranog proizvoda.
Pod pretpostavkom da se na tritu
nalaze samo tri navedena kupca,
krivulja trine potranje predstavlja zbroj
njohovih krivulja individualne potranje.
To znai da e se za cijenu od 10 kn kupiti
ukupno dva gra. mat. , za cijenu od 5 kn
njih 14, a za cijenu od 3 kn njih 21.
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 22
4.ELASTINOST POTRANJE
Ako elimo saznati kolika je i kakva ovisnost izmeu promjene potraivane
koliine i promjene neke od navedenih nezavisnih varijabli, trebamo izmjeriti
reakciju jedne u odnosu na drugu varijablu. Ta reakcija se naziva elastinost
potranje.
to je vea reakcija,kaemo da je vea i elastinost i obrnuto.
Cjenovna, dohodovna i unakrsna elastinost
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 23
4.1.CJENOVNA ELASTINOST
POTRANJE
FGAG Split Osnove poslovne ekonomije 24
Primjerice ako je Ep=-3, to znai da je potranja za proizvodom pala 3%
ako mu se cijena poveala za 1%. Ali to znai i da potranja za proizvodom
raste 3% ako mu se cijena smanji za 1%, ako su druge varijable
nepromijenjene.
Cjenovna elastinost potranje mjeri se koeficijentom elastinosti. Svaka
toka na krivulji potranje ima razliitu elastinost ( koja se mjeri koef.
elastinosti).
Oznaka za koef. elastinosti je abs(Ep)
Ako je abs(Ep) >1 tada je potranja elastina.
Ako je abs(Ep)=1 tada je potranja jedinino elastina.
Ako je abs(Ep)
Luna cjenovna elastinost potranje je elastinost potranje izmeu dviju
toaka, odnosno dviju cijena na krivulji potranje. Luna cjenovna elastinost
potranje se moe izraunati prema slijedee
